[ dvsd @ 18.01.2003. 22:42 ] @
Molim sve koji nešto znaju o projektu toplotnih pumpi da me upute na konkretne sajtove ili literaturu... Ili, ako imaju što od dokumentacije da mi pošalju ili mi se obrate putem email-a. Dakle, ko ima nacrte ili literaturu za gotove projekte... Molim da mi ih pošaljete...

Unapred hvala!

(Danilo aka tOwk: sredio sam ,,OL KEPS'', pogledaj http://www.elitesecurity.org/about/rules/)

[Ovu poruku je menjao tOwk dana 23.01.2003. u 02:09 GMT]

[Ovu poruku je menjao secret dana 27.04.2005. u 23:28 GMT+1]
[ pro @ 20.01.2003. 14:03 ] @
poz. dvsd i kao sto Vanja rece: ne 'vici' toliko ;D

i mene interesuje ista stvar...poznat mi je princip delovanja, ali to nije
dovoljno za handmade jednog takvog 'sistema'...naravno moze se prepraviti
recimo stari zamrzivac ili frizider,ali mislim da je to igranje tipa: hajde da ulozim
vreme i novac! malo eksperimentisem pa kaj bu bu...hmm..
tu bi eventualno mogao da pomogne neko ko za predmet na faksu ima ?termodinamiku...ili je to recimo imao za diplomski etc...
a sto se site-ova tice, domacih nema...nazalost...ali probaj recimo
http://www.heatpumpcentre.org/

srecno
[ McKracken @ 24.01.2003. 03:22 ] @
Koja vrsta toplotnih pumpi? Za koju namenu, kapacitet i slicno..

Vecinu informacija mozes naci u knjizi Termodinamika sa termotehnikom (B.Djordjevic i ostali) za Tehnoloski fakultet.


Daj malo blize sta te interesuje pa da pomognemo :)
[ mac @ 07.08.2003. 03:17 ] @


Pa frizider i jeste toplotna pumpa a od starog verovatno neces napraviti nista jer je pokvaren pa ga zato i zovu "stari" Uzmi novi pa se igraj!!!!!!!!
[ salec @ 07.08.2003. 14:02 ] @
Možda se treba obratiti nekom servisu za popravku i proizvodnju rashladnih vitrina (hint: vidi nalepnice na starijim vitrinama u prodavnicama, mesarama i sl.). Oni bi verovatno znali kako da to isprojektuju i naprave.
[ CoSmO-011 @ 24.10.2003. 01:51 ] @
Koliko se ja secam, te toplotne pumpe su jedine masine kojima je covek uspeo da 'zezne' prirodu.Znam, perpetum mobile nije moguce napraviti, ali u srednjoj skoli smo na nekom primeru(neki zadacic), prikazali da je ona energija koja se ulozi(elektricna) manja od one koja se dobije(grejanjem).Znam da nam je svima bilo cudno.Postojala su neka objasnjenja u vezi svega toga, ali sam zaboravio.Uglavnom, kao sto ste rekli, teoretski(a donekle i prakticno) bi bilo moguce napraviti toplotnu pumpu ako bi koristili frizider pa onaj zadnji deo okrenuli vani a unutrasnji ka prostoriji koju grejemo, naravno ukoliko su vrata od frizidera otvorena .Uredjaj bi bio mnogo ucinkovitiji ukoliko bi razlika temperatura van i unutra prostorije bila sto veca.Ukoliko negde gresim molim da me ipravite!
Sto se tice teorije obavezno bi bilo procitati neku knjigu iz termodinamike i termotehnike - oblast levokruzni procesi.
I jos nesto.Negde sam cuo za tzv. fenkojler aparate, koji cini mi se, rade na istom ili slicnom principu.Leti greju, zimi hlade.A koriste bas te toplotne pumpe, koje su usput i vraski skupe.Ako neko nesto zna o ovome, neka nesto napise.
[ CoSmO-011 @ 24.10.2003. 17:39 ] @
Citat:
Ja :
...ako bi koristili frizider pa onaj zadnji deo okrenuli <b>vani</b> a unutrasnji <b>ka prostoriji</b> koju grejemo, naravno ukoliko su vrata od frizidera otvorena ...

Potkrala mi se greska(verovatno sam bio umoran)!!!Mislio sam da se onaj zadnji deo frizidera okrene ka prostoriji koja se greje.Sorry !
Vrlo interesantna tema.
Neka se javi neko ko je mnogo vise upuceniji od nas(prethodnika), pa nek' napise koju.
[ Ivan_BG @ 26.10.2003. 13:37 ] @
Ja bih rekao nesto oko fan-coil aparata. To nema veze sa toplotnom pumpon. To je uredjaj koji se koristi u klimatizaciji velikih objekata (hotela, bolnica...) i radi tako sto mesa prethodno pripremljen vazduh u klima komori sa vazduhom iz prostorije. Inace, postoje razni rezimi fan-coil aparata, zavisno od sistema klimatizacije koji je razveden. Najcesci je dvocevni sistem sa prebacivanjem. To znaci da kada je leto kroz fan-coil protice hladna voda temperature 6 stepeni, koja se zagreje oduzimajuci toplotu vazduhu koji ide u prostoriju pa se posle hladi u rashlednim kulama ili chilerima, a zimi protice topla voda prethodno zagrejana u kotlu. Sto se tice toplotnih pumpi o tome moze da se prica mnogovise od ovoga, tako da ako ima neko konkretno pitanje mozda bih i mogao da kazem rec dve...
[ Goran BG @ 03.01.2004. 22:27 ] @
Frizider jeste toplotna pumpa uz uslov da ti je potrebna toplotna energija koju odaje kondenzator sa njegove ledjne strane i da ti nije potrebna njegova funkcija hladjenja. Na istom principu i rade svi uredjaji za razmenu toplote. Ostalo je stvar maste....
[ ticma @ 10.11.2004. 12:17 ] @
Da li neko poznaje ili je cuo da se neko zagreva kucu pomocu toplotne pumpe? Konkretno me zanima kako izgleda sistem da se pomocu toplotne pumpe zagreva kompletna kuca. Cuo sam da se ukopaju cevi u dvoristu na dubini oko 1,5m i da je tamo konstantna temperatura oko 10 stepeni pa se ta temperatura pomocu kompresora koji nije jaci od 2 kw dize na nekih 50-60 stepeni a to je dovoljno za zagrevanje!!
Koliko bi takavi sistem kostao i sta sve treba od uredjaja?
[ Dr_Strangelove @ 10.11.2004. 16:19 ] @
Znash kako, teshko da je zimi na -10c temperatura zemlje na 10c, malo je prevelika razlika. A taj sistem toplotne pumpe se ne koristi za grejanje jer je nepraktichan po pitanju koeficijenta iskorishcjenosti. Dakle ne mozhe da se napravi velika razlika temperature, jer bi morao od hladnog da uzimash toplotu shto je poprilichno teshko i neekonomichno sa energetske strane gledano...
[ marko37 @ 11.11.2004. 16:56 ] @
Citat:
Da li neko poznaje ili je cuo da se neko zagreva kucu pomocu toplotne pumpe?



Pa eto, ja koristim to "čudo tehnike" svaki put kada koristim klima uređaj za zagrevanje... :)

Citat:
Cuo sam da se ukopaju cevi u dvoristu na dubini oko 1,5m i da je tamo konstantna temperatura oko 10 stepeni pa se ta temperatura pomocu kompresora koji nije jaci od 2 kw dize na nekih 50-60 stepeni a to je dovoljno za zagrevanje!!



Moguće da postoji nešto tako, ali ćeš ipak morati da priupitaš nekog ko se bolje razume, po mogućstvu nekog sa termotehnike (mašinac).

--

Mašta je data čoveku da kompezuje ono što nije, a smisao za humor mu je dat da se pomiri sa onim što jeste.
[ ticma @ 11.11.2004. 20:43 ] @
Sto se tice male razlike u temperaturi zato se kopa i postavljaju se cevi na vecoj dubini jer je tamo temeratura konstantnija i nikad ne pada blizu nule.
[ netman @ 11.11.2004. 21:20 ] @
Da, cevi se postavljaju na dubinu i do 100m jer je tako najvece iskoriscenje. To su neke proverene informacije i tako se radi u Kanadi.
Cuo sam na od prof. Djordja Kozica(Masinac,Termodinamika) da razvija ovaj sistem za nase trziste i da ce moci kod njih u lab. da se vidi neki model na kome mogu da se vrse i merenja na sistemu u radu, samo je problem sto sam to cuo pre 6 meseci i nista od toga do danas nisam video!
Znaci, sistem radi i postoji mnogo takvih instaliranih u svetu, samo sto kod nas to jos nije zazivelo.
[ Dr_Strangelove @ 12.11.2004. 00:15 ] @
100m u dubinu??? Pa onda bi mogli da se greju na naftu... :):):)
[ dlalic @ 12.11.2004. 10:52 ] @
Toplotne pumpe se siroko koriste u Americi, Kanadi, Skandinaviji - u mnogo hladnijim predelima od nasih, za grejanje.Ovaj sistem se smatra najekonomicnijim nacinom grejanja (uz gas) i pored toga ste se u stvari trosi struja. A struja je tamo jako skupa.
Generalno postoje dva nacina ukopavanja cevi u zemlju:
horizontalni-cevi se postavljaju na malu dubinu 0.7-1m na veliku povrsinu. Ovaj sistem ima prednosti kada se planira grejanje pre izgradnje kuce. Tada je moguce prilikom pripreme terena i kopanja temelja ukopati i cevi. I da, Zemlja zaista vec na ovim dubinama ima priblizno konstantnu temperaturu tokom godine od 7-21*C u zavisnosti od nadmorske visine.
vertikalni-kada se cevi ukopavaju u dubinu nekoliko desetina metara, pa tako u nekoliko prolaza u zavisnosti od potrebnog kapaciteta. Ovo nije tako skupo i komplikovano kako se na prvi pogled cini jer se koristi isti sistem kao za busenje bunara, sto kod nas kosta oko 350-400din po metru sa sve cevima fi50. Ovaj sistem ima prednosti jer ne trazi "prekopavanje" cele baste.

Googlaj sa "geothermal heat pump" pa ces svasta naci. Gotovi projekti se prodaju, ali mislim da se uz dobru edukaciju moze napraviti i "uradi sam".

I da, naravno da ovo nije perpetum mobile mada se na prvi pogled tako cini. Npr klima uredjaj ima oko 1.5kW elektricne snage, a u rezimu grejanja daje oko 3.5kW toplotne energije. Energija se ne "pravi", vec se prebacuje-"pumpa", iz jedne sredine (zemlje, vazduha,vode) u drugu. Zimi ti prakticno hladeci Zemlju grejes kucu, prilikom cega koristis samo el. energiju za pogon kompresora.
[ -zombie- @ 14.11.2004. 09:48 ] @
Citat:
dlalic:
vertikalni-kada se cevi ukopavaju u dubinu nekoliko desetina metara, pa tako u nekoliko prolaza u zavisnosti od potrebnog kapaciteta. Ovo nije tako skupo i komplikovano kako se na prvi pogled cini jer se koristi isti sistem kao za busenje bunara, sto kod nas kosta oko 350-400din po metru sa sve cevima fi50. Ovaj sistem ima prednosti jer ne trazi "prekopavanje" cele baste.


ovaj, baš pre nego si ti napisao ovo, htedoh da primetim da (po mojim saznanjima) to uopšte nije tako jeftino, jer kopanje bunara košta otprilike 50€ po metru..

ovo što ti navodiš je praktično za ceo red veličine manje, tako da moram da pitam da li si baš siguran u cene (pošto ja nisam)?
[ dlalic @ 15.11.2004. 14:09 ] @
Nisam rekao kopanje, nego busenje. Bunari se buse vrlo primitivnim sredstvima: Busilicom od ~1000w sa regulacijom broja obrtaja, homemade svrdlom i pumpom za vodu,postavljaju se plasticne ili metalne cevi od fi50 pa navise. Jedan poznanik je rucno(!!!), bez busilice, sa rucno pravljenim svrdlom, izbusio bunar(ne bih na pamet, ali preko 10m) u Fruskogorskoj ilovaci. Ko je nekad isao na Fruskogorski maraton po kisnom vremenu zna o kakvoj se zemlji radi.Ako si licno zainteresovan pisi pa cu ti na pp poslati telefone ljudi koji se time bave. Doduse svi su iz NS ili okoline
[ dlalic @ 15.11.2004. 14:13 ] @
A vezano za temu: postavljale bi se u jednu rupu dve paralelne cevi, na donjem kraju povezane, znaci u obliku slova "U", jedna uz drugu i zatrpavale.
[ ticma @ 16.11.2004. 08:49 ] @
Jos ne znam koji je sitem bolji, da li postavljati cevi u dubinu ili sa vecom duzinom cevi na manjoj dubini. Posalji broj fona majstora za busenje mozda to bude u opticaju. Bas volim sto si iz Novog Sada :-))
Jos pokusavam da nadjem neke cene toplotne pumpe za kucnu upotrebu!!
[ ticma @ 16.11.2004. 09:30 ] @
Slovenci su bas azurni, odmah su odgovorili sa gomilom propratnog materijala, ali kad sam video cene toplotnih pumpi....
__________________________________________________________________
Primer ogrevanja stanovanjske hiše z geotermalno energijo

Podatki o objektu

Velikost objekta 150 m2
Način ogrevanja Talno ogrevanje s temperaturo dvižnega voda max. 35°C
Skupna toplotna potreba 8,6 kW
Izhodišča:
-zunanje stene k=0,39 W/ m2 K
- streha k=0,21 W/ m2 K
- okna k=2,50 W/ m2 K
- tla k=0,99 W/ m2 K
Ogrevanje sanitarne vode Bojler 200 l / 47°C

Podatki o lokaciji objekta

Najnižja dnevna zunanja temperatura - 14°C
Pričakovana temperatura prostora 20°C pozimi, poleti hlajenje
Struktura tal Od 10 m globine apnenec

Potrebna dela in oprema

Rudarska dela

- izdelava geološke prognoze
- priprava rudarskega projekta in pridobitev upravnih dovoljenj
- vrtina globine 100 m premera 145 mm, vrtanje se izvaja z izplakovanjem ali s kompresorjem
- vgradnja geosond G100 s pripadajočo opremo
- betoniranje vrtine s posebno cementno maso
- hidravlično testiranje geosonde

Toplotna črpalka

- reverzibilna toplotna črpalka sistema voda - voda, namenjena ogrevanju in hlajenju (obrnjen – reverzibilen ciklus delovanja), grelno število (razmerje med oddano toplotno energijo in porabljeno električno energijo) EER > 4, vgrajena osnovna elektronska regulacija delovanja, ki pomeni regulacijo temperature izstopne vode ter zaščito med delovanjem, vgrajena elektronska regulacija ogrevanja, ki pomeni tritočkovno regulacijo ogrevalnega tokokroga, ki uravnava temperaturo dvižnega voda glede na zahtevano temperaturo v gretem prostoru ter glede na zunanjo temperaturo, regulacija omogoča tudi prilagoditev delovanja toplotne črpalke na cenejšo tarifo, ločeno regulacijo ogrevanja sanitarne vode ter v poletnem času regulacijo hlajenja v reverzibilnem načinu delovanja.V črpalki je hladilno sredtstvo freon R407C.
- bojler za sanitarno vodo izoliran, vakuumsko emajliran, vgrajen toplotni menjalnik za ogrevanje s toplotno črpalko, vgrajen elektro set z grelnikom 2000 W, ki služi kot rezerva, regulacijskim termostatom in zaščito
- montaža toplotne črpalke, ki obsega namestitev toplotne črpalke, povezava do pripravljenega razdelilnika ogrevalnega sistema, priklop toplotne črpalke na geosondo skupaj z vgradnjo obtočne črpalke, polnitev primarnega sistema in geosonde z glikolom, preverjanje tesnosti
- poskusni zagon toplotne črpalke

Vrednost predvidenih del

Pridobitev dokumentacije- izdelava geološke prognoze z energetskim izračunom,- pridobitev lokacijske informacije- izdelava rudarskega projekta in revizija projekta,- pridobitev rudarskega dovoljenja,- pridobitev kredita oz. subvencije 365.000 SIT
Rudarska dela 1.293.500 SIT
Toplotna črpalka z bojlerjem ( TH V 8 RE ) 950.680 SIT
SKUPAJ 2.609.180 SIT
( v ceni ni obračunan DDV v višini 8,5% )

Rok izvedbe in garancija

- 2 – 3 mesece za pridobitev rudarskega dovoljenja
- tehnična izvedba 10 dni po pravnomočnosti rudarskega dovoljenja (po dogovoru z naročnikom)
- 5 let za toplotno črpalko z obveznim letnim servisom proizvajalca,
- rudarska dela po gradbeno rudarskih uzancah
- geosonda po DIN standardih, to je 50 let


Možno je pridobiti sredstva za izvedbo projekta pri Ekološkem skladu RS po obrestni meri 1 % + TOM za obdobje 6 let.

Na željo investitorja pripravimo tudi vlogo za pridobitev državne subvencije po vgradnji TČ po objavi v Uradnem listu RS.
[ energija @ 19.11.2004. 23:38 ] @
Rezultati 400 ugradjenih toplotnih pumpi svedskog izuma, pokazuje da kuca prosecnih dimenzija sa ukupnom godisnjom potrosnjom elektricne energije do 30.000 kWh radi zagrejavanja, moze smanjiti potrosnju sa 50%.

Najbolji efekt ima pri temperaturi do -10C, u kombinaciji sa elektricnim patronom koji se automatski ukljucuje pri temperaturi od -10C.

Plasiranje toplotne pumpe se iskljucivo vrsi na otvorenom prostoru, obicno pored kuce ili u dvoristu.

Odgovara kako podnom tako radiatorskom sistemu grejanja.

U slucaju direktnog zagrejavanja stambenog prostora elektricnom energijom, postoji sistem konvertiranja.

Proizvodi se u velicini; 48X, 61X, 81X. Svaka velicina toplotne pumpe je optimirana odredjenoj velicini stambenog prostora.
[ netman @ 20.11.2004. 12:50 ] @
@energija:

Ovo izgleda kao neka reklama. Ako je tako, koje su cene i sta znace oznake 48X,61X...?

Da li je neko ovde uopste nepravio toplotnu pumpu? Da li je moguće da je sve to tako komplikovano, šta je sa osnovnim konceptom: povezeš kompresor, isparivač, kondenzator i ekspanzioni ventil i imaš osnovu sistema?
Da li moguće koristiti kompresore veće snage, kao iz pokretnih hladnjača?

Ovo su samo neka razmišljanja a vi se nadovežite.
[ energija @ 21.11.2004. 13:09 ] @
<DIV></DIV></div><br clear=all><hr>Fynda en begagnad bil. <a href="http://g.msn.com/8HMASVSE/2752??PS=47575" target="_top">Leta h�r </a> </html>
[ energija @ 21.11.2004. 14:08 ] @
48X, 61X+(toplovodne cevi): stambeni prostor ili lokal od 100-200m2
81X: stambeni prostor, lokal ili industrijski lokal od 200m2

Ova toplotna pumpa inace nazvana "ledeni stapic",
zbog svog jedinstvenog izgleda funkcionise na principu
vazduh-voda.Svojim aluminijumskim profilima uzima toplotu
iz hladnog i vlaznog vazduha i prenosi je putem bakarnih cevi
u jedini pokretljivi deo sistema- kompresor.

U sustini toplotna pumpa se sama o sebi brine, kada, kako i koliko da radi ,
a pomocu digitalnog kontrolera podesavaju se zeljene temperature.

Ova toplotna pumpa je rucni rad, svaki komponent je jednostavan,
pazljivo odabran i proveren, svaki detalj je dobro osmisljen,
i ceo sistem ima minimum 50 godina radnog veka.

Cena 6000€ (57000skr)
Vise informacija o pumpi e-mail ili tel: 0046-40-21 93 37(18-24h)
Slike i mala skola o toplotnim pumpama na engleskom jeziku na sajtu:
www.octopusenergi.se
[ ticma @ 22.11.2004. 17:42 ] @
Vrlo zanimljivo i posto cu sigurno povezati centralno grejanje na toplotnu pumpu, zanima me par detalja. Da li je ta cena sa ugradnjom toplotne pumpe i to u Svetskoj, a kako doci do nje u Srbiji? Ako imam centralno grejanje na struju u kombinaciji podno i radijatori sta je jos potrebno osim toplotne pumpe ? I da li je moguce povezati toplotnu pumpu sa sistemom salarnih panela za zagrevanje vode?
[ ticma @ 02.12.2004. 13:55 ] @
Ako jos nekog zanima grejanje kompletne kuce na principu tplotne pumpe uskoro pocinje izrada sistema pa koga interesuju detalji neka se javi.
Pozdrav Zoran, Novi Sad
[ mdj300B @ 22.03.2005. 20:55 ] @
POZDRAV SVIMA!
Koliko sam mogao u ovih posljednjih petnaestak dana proučavanja TOPLOTNE PUMPE shvatiti koji su njezini potencijali na ovim našim siromašnim područjima bivše juge, utoliko sam morao nešto da nešto kažem.
Glavni problem zbog čega kod nas nema ovakve vrste grijanja je i zbog toga zato što zaostajemo za evropom a i zbog toga što nemamo para!
Ali ako kažem da je to najekonomičnija vrsta grijanja i da se ja bavim mišlju da to pokušam sprovesti u djelo, ali nikako bez vaše pomoći.
Evo moje zamisli: Budući da ovaj sistem radi na principu oduzimanja topline od zemlje (hlađenjem iste) i dizanjem te topline s toplotnom pumpom u praksi su se pokazale iskoristivosti od 400 do 500% , znači snaga recimo kompresora 1KW a na kondenzatoru dobivena toplotna energija od 4 do 5KW ( za ne povjerovat). Što to puno košta?: pa polaganje plastičnih cijevi na dubinu od 1 do 2 na površini 2,5 puta većoj od grijanog prostora u kući, Original toplotna pumpa hiljade eura, pa sam ja to ovako mislio izvesti:
Budući da je voda ovdje kod mene konstantne temperature od 14 C i zimi i ljeti osobno sam izmjerio prije 10 dana na 32 metra (toliko mi je duboka pumpa od hidrofora ). Pored pumpe imam također i bunar 10m, pa bi ovu vodu iz pumpe tjerao nekom niskoprotočnom pumpom (recimo za centralno) preko isparivača (koji na i izlazu ima i do -35 C stupnjeva) od "pazite sad" nekog prerađenog KLIMA UREĐAJA u opet onaj bunar tako da na izlazu imam temperaturu vode negdje 7 C stupnjeva. Tako da investicija nebi trabala biti u hiljadama eura nego baš pogodna za naše prostore ( mislim da nas dosta na selu ima ovakvu situaciju- hidrofor pored bunara-).
Izračunao sam da negdje da s klimom električne snage od 1KW bi dobio na izlazu oko 4,2KW toplotne energije uz protok vode od 7500litara na 24 sata (ako grijete non stop), da bi onoj vodi od 14C oduzeli toplinu do 7-6C koja se vraća u bunar.
To praktički znači da bi ja na račun podzemne vode profitiro! Samo što mislite dali ću preoptereti bušotinu na 32 m ovolikim protokom( računam na to da je bunar samo dva metra od bušotine) ?, jer ako je manji ( mislim protok) oduzimanje toplote je također manje pa napokon i ekonomičnost pa recimo s 14C na 2C omjer 1KW izlaz 3,4KW- kažete opet dobro ?
Ma može i bolje ako na ovaj sistem priključite podno grijanje onda od 1KW dobijete 5KW toplinske (ma ljudi jeli to moguće!).
Ako računate da plin PROPAN-BUTAN (dosta se ljudi ovdje kod mene tako grije) ima istu cjenu kao jeftina struja u zimsko doba ( ne morate vrerovat ako neko tvrdi drukčije rado ću mu dokazati da je to tako!!) zamislite uštedu u hlađenju ovakvim sustavom s jeftinom strujom u ljetno doba (50% jeftinija nego zimi).
Gradski plin (metan) je do duše duplo jeftiniji od ovog nesretnog PROPAN-BUTAN, ali opet ova toplinska pumpa je jeftinija i od njega i od DRVA (samo koja je zajebancija s drvima), onda vam je jasno o čemu se ovdje priča a između ostalog i ovdje ( mislim priča) OBAVEZNO ŠTIVO - http://www.majstor.hr/teme/200...nskepumpe/toplinskepumpe.shtml - gdje sam većimu idea i pokupio.

JAVITE SE SVI KOJI IMATE PRIJEDLOGE I NASTAVITE OVU JAKO ZANIMLJIVU TEMU!!

S poštovanjem Mario!



[ mdj300B @ 27.03.2005. 19:47 ] @
Hm! biće da je prošla zima i zatoplilo je pa više niko nema što za reć!
[ ticma @ 28.03.2005. 11:57 ] @
Malo smo se zamislili izgleda!!
Pokusavam da saznam ko sve ugradjuje kod nas toplotne pumpe.
Za sada su jako ljubazni ovi iz alfa klima http://www.alfaclima.co.yu/
Kod njih je uradjaj za zagrevanje kuce od oko 150 m2 1300 evra, a snaga je 9KW.
Sto se tice iskoriscenja snage za sistem sa radijatorima iskoriscenje je 3,2 za temperaturi do 55 stepeni, sto je temperatura manja veci je stepen iskoriscenje, tako da se za podno grejanje moze racunati oko 4,5-5 posto su temerature znatno manje u sistemu.
Posto imas podzemne vode kao i kod mene u Novom Sadu onda je idealno sa kopanjem cevi i uzimanjem "tople" vode iz dubine i to je dovoljno vec oko 10-15 m.
Nikako da odem da vidim ovde je uradjena kompletna bolnica na sistemu tpolotnih pumpi i kaze mi drugar koji radi na odrzavanju da je super radilo preko cele zime i uprkos niskim temeraturama!!
Ja sam jos iskomplikovao pa hocu i solarne kolektore koji su na krovu da prikljucim na sistem sa toplotnom pumpom da greje i sanitarnu vodu i da greje kucu!
Pozdrav
[ mdj300B @ 28.03.2005. 19:45 ] @
Ticma hvala na sajtu.
Našao sam dosta upotrebljivih tehničkih podataka i karakteristika tako da kad pogledam proračune za svoj konkretan slučaj vidim da sam tu negdje.
Što se tiče solarnih kolektora to ti je dobra idea u ljetnim mjesecima ćeš imati obilje tople sanitarne vode a i sada u prelaznom razdoblju ti može bitno pridonositi grijanju.
Nastojat ću da se javim kada počnem sa izvedbom projekta toplinke pumpe do tada------
Sretno!
[ ticma @ 28.03.2005. 19:48 ] @
OK, cujemo se!
Ja sam ozbiljno odlucio da se time pozabavim do sledece zime!!
[ I1708 @ 13.04.2005. 23:04 ] @
Ja imam instaliran sustav grijanja s toplinskom pumpom koji radi savršeno. Napisao sam preko onog što su ti slovenci poslali da usporediš:

Velikost objekta 150 m2
Ogrevanje sanitarne vode Bojler 150 l 44°C (u sredini bojlera)

Najnižja dnevna vanjska temperatura - 14°C
Temperatura prostora 20°C zimi

Zemni kolektori umjesto bušenja.

- iskop uzdužnog kanala dubine 1m duljine 230m
- izvođenje iskopa frezom (obično to koriste za vodu, plin, telefonske kable....)


Toplinska pumpa

- toplinska pumpa voda-voda sa mikroprocesorskim upravljanjem i ugrađenim el. grijačem za neke krajnje ekstremne slučajeve
- spremnik tople sanitarne vode kapaciteta 150l ugrađen u pumpu
- instalacija i puštanje u pogon (normalno i punjenje kolektora i radijatora)


Vrednost predvidenih del

Iskop: - morate sami saznat cijenu
Toplinska pumpa s bojlerom: - 41.000 kn
Cijevi: - 5.000 kn
Punjenje protiv smrzavanja: - 4.000 kn

To je cijena u Hrv. bez poreza (PDV
)
U ovom gore je ugrađeno pasivno hlađenje, znači samo cirkulacija kroz zemlju i sustav u kući bez rada kompresora.
Inače može se ako želite napraviti aktivno hlađenje, bez hlađenjam upravljanje putem interneta preko GPRS-a.

- garancija je 2 god. i to zato što nismo još u EU, oni imaju 5 do 10 godina na istu pumpu......


Eto takva je situacij u Hrv. ako želite mogu vas spojiti s firmom koja se bavi time.

Lijep pozdrav.
[ Black_eyed @ 20.04.2005. 09:27 ] @
Ovo je sve prilicno zanimljivo.

Bas sam prosle godine uradio centralno grejanje na prirodni gas. Ideja mi je da ove godine uradim neki low-cost solarni sistem za grejanje sanitarne vode.

Glavni problem mi je bio kako dovesti toplu odu do kupatila, tj. do sistema cevi a da sto manje rasturam intalaciju. Resenje sam nasao u izmenjivacu toplote koji se montira u el. bojler u kupatilu. Naime, jedna firma iz Kraljeva pravi izmenjivac toplote na onom nosacu grejaca u bojleru. Znaci, izvadite originalni nosac grejaca i stavite izmenjivac na kojem i dalje postoji el. grejac. Sistem moze da radi i na struju a mozete i terati toplu vodu kroz izmenjivac.

Verovatno cu i preko zime terati toplu vodu iz sistema centalnog grejanja kroz bojler. Zasto? Ja imam sanitarnu vodu iz gasnog kotla ali to nije bas to, treba vremena da krene topla voda, pogotovo ako vam treba mala kolicina tople vode. Bojler mi je mnogo blizi lavabou i kadi.

Za solarne kolektore planiram da postavim jednopanelne radijatore i to ispod crepa. Mnogo je jednostavnije, jeftinije a preko leta mi je i onako pakao na tavanu. Racunam da ce to uspeti da zagreje vodu za tusiranje u bojeru.

Ako neko ima iskustva u izgradnji low-cost solarnih sistema, voleo bih da ih cujem/cujemo.
[ Black_eyed @ 20.04.2005. 09:41 ] @
Ovo je sve prilicno zanimljivo.

Bas sam prosle godine uradio centralno grejanje na prirodni gas. Ideja mi je da ove godine uradim neki low-cost solarni sistem za grejanje sanitarne vode.

Glavni problem mi je bio kako dovesti toplu odu do kupatila, tj. do sistema cevi a da sto manje rasturam intalaciju. Resenje sam nasao u izmenjivacu toplote koji se montira u el. bojler u kupatilu. Naime, jedna firma iz Kraljeva pravi izmenjivac toplote na onom nosacu grejaca u bojleru. Znaci, izvadite originalni nosac grejaca i stavite izmenjivac na kojem i dalje postoji el. grejac. Sistem moze da radi i na struju a mozete i terati toplu vodu kroz izmenjivac.

Verovatno cu i preko zime terati toplu vodu iz sistema centalnog grejanja kroz bojler. Zasto? Ja imam sanitarnu vodu iz gasnog kotla ali to nije bas to, treba vremena da krene topla voda, pogotovo ako vam treba mala kolicina tople vode. Bojler mi je mnogo blizi lavabou i kadi.

Za solarne kolektore planiram da postavim jednopanelne radijatore i to ispod crepa. Mnogo je jednostavnije, jeftinije a preko leta mi je i onako pakao na tavanu. Racunam da ce to uspeti da zagreje vodu za tusiranje u bojeru.

Ako neko ima iskustva u izgradnji low-cost solarnih sistema, voleo bih da ih cujem/cujemo.
[ ticma @ 21.04.2005. 10:44 ] @
Zemni kolektori umjesto bušenja.

- iskop uzdužnog kanala dubine 1m duljine 230m
- izvođenje iskopa frezom (obično to koriste za vodu, plin, telefonske kable....)


Zasto zemni kolektor a ne busenje i koriscenje podzemnih voda? Da li nemate podzemne vode ili je rentabilnije postavljati cevi na manju dubinu?
Ja se dvoumim sta je bolje, posto kod mene ima podemnih voda mislim da je to bolje, konstantnija je temperatura?
U Srbiji je, bar sto sam ja saznao, toplotna pumpa 1200 evra, pumpa za vodu oko 70 i busenje i postavljanje cevi oko 100 evra.
Pokusavam da nadjem nekog da napravi projekat da uklopi u ceo sistem grejanja i solarne kolektore koji su vec namontirani na krov, povrsina je 10,8 m2.
Mislim da je to mocuce ali...
[ salec @ 21.04.2005. 14:01 ] @
Citat:
Black_eyed: Za solarne kolektore planiram da postavim jednopanelne radijatore i to ispod crepa. Mnogo je jednostavnije, jeftinije a preko leta mi je i onako pakao na tavanu. Racunam da ce to uspeti da zagreje vodu za tusiranje u bojeru.

Ako ti je "pakao na tavanu", zasto onda jednostavno ne montiras na tavan obican bojler, samo bez termoizolacije? Pali grejac samo kad ti treba brzo zagrevanje, a ako mu das dovoljno vremena preko dana, zagrejace se i bez paljenja. To mi izgleda jednostavnije i jeftinije nego cela skalamerija sa radijatorima, pumpama, izmenjivacima itd.
[ Black_eyed @ 22.04.2005. 11:28 ] @
Citat:
salec: Ako ti je "pakao na tavanu", zasto onda jednostavno ne montiras na tavan obican bojler, samo bez termoizolacije? Pali grejac samo kad ti treba brzo zagrevanje, a ako mu das dovoljno vremena preko dana, zagrejace se i bez paljenja. To mi izgleda jednostavnije i jeftinije nego cela skalamerija sa radijatorima, pumpama, izmenjivacima itd.


Ako sam te dobro razumeo ti predlazes da uzmem bojler koji radi, skinem mu spoljnu izolaciju i postavim ga na tavan. Prvo, sam bojler je skuplji od resenja koje predlazem, drugo, sta ti mislis koliko bi vremena trebalo da krene topla voda sa tavana, kupatilo je u prizemlju a kuca je na sprat. Trece, sta ces da uradis zimi ? Voda ce da smrzne u bojleru, nije bas tako jednostavno kao sto mislis. Tesko mozes napraviti solarno grejanje sanitarne vode bez pumpe i izmenjivaca a da to bude efikasan i upotrebljiv sistem.

Resenje sa jednopanelnim radijatorom (nadam se da znate kako izgleda jednopanelni radijator) nije najelegatnije ali ima svoje prednosti. Prvo ti radijator su vrlo jeftini, imaju tacke za vesanje, fiting nije problem itd. Drugo resenje je da uzmem 20 m bakarnih cevi i nesto "U" komada i sam napravim "zmiju" od toga. Videcu kada se konkretno posvetim tom projektu.

Ipak, to treba na nesto i da lici. Inace, mogao bih da uzmem stari bojler, ofarbam ga u crno i montiram u dvoriste i napravim spoljni tus. Hocu da imam toplu vodu u kupatilu.
[ ticma @ 27.04.2005. 17:28 ] @
Ipak mislim da je jednostavnije napraviti kolektor na krovu. Od profila okolo odole pocinkovani lim unutra staklena vuna i bakarni lim i spiralna bakarna cev a odgore staklo. Mnogo je manja kolicina vode i moze se zimi koristiti sa antifrizom. Preko zime danju temperatura vode kad je suncan dan bude i 60 stepeni a nocu moze da ledi!
Video sam izmenjivace male kao kuciste od kompjutera u njega ulaci cev iz kolektora i vraca se a sa druge strane ulazi voda iz bojlera, znaci ima dva zatvorena vodena toka, znaci moraju dve pumpe, ali se koristi obican bojler ne mora sa onim komplikovanim izmenjivacem u samom bojleru!!!
[ ticma @ 27.04.2005. 18:02 ] @
Ovo su firme koje se navodno bave izradom i ugradnjom toplotnih pumpi, pa sada treba redom zvati da se vidi sta ko nudi!!

ETG INZENJERING
PODGORICA, SCG 081 612 239

FILTER-FRIGO
BEOGRAD, SCG 011 3473 321

FRIGOMEX
BEOGRAD-BORCA, SCG 011 3324 215

FYROGENIS-YU
NOVI BEOGRAD, SCG 011 3115 653

INVEST FONKO
BEOGRAD, SCG 011 3235 794

MEGA-MENT
BEOGRAD, SCG 011 603 559

POIMEX GROUP-MARKPROINTERNATIONAL
BEOGRAD, SCG 011 3421 274

SEBRA
BEOGRAD, SCG 011 3030 190

TERMO
SUBOTICA, SCG 024 44 116

VIESSMANN
BEOGRAD, SCG 011 3097 887
Strana 1 od 2

GORENJE D.O.O. BEOGRAD
BEOGRAD, SCG 011 3610 555

REFER
BEOGRAD, SCG 063 1711 117

AEROINZENJERING
NOVI BEOGRAD, SCG 011 3013 706

SM ENGINEERING
BEOGRAD, SCG 011 638 915

YUBEL INZINJERING
NOVI BEOGRAD, SCG 011 3116 085

AIRCO
NOVI SAD, SCG 021 467 144

AIRCO B
BANJA LUKA, BIH +387 51 218646

BEOPUMPE
NOVI BEOGRAD, SCG 011 2153 385

BEOTECHNOCLIMA
NOVI BEOGRAD, SCG 011 606 188

ESOTEH
BEOGRAD, SCG 011 2623 836

DOO "ALFA CLIMA"
Direktor: Saša Jović
Adresa:B. Radičevića 14 B-10, 19350 Knjaževac
[ I1708 @ 27.04.2005. 22:14 ] @
Ovako,

Podzemne vode su bolji izbor od kolektora jednostavno zato što voda bolje izmjenjuje toplinu od zemlje i ne trebaš kupovat cijevi za zemne sonde ili zemne kolektore... pa onda ne trebaš ni antifriz u njima....

Što se tiće razlike između kolektora koji se postavljaju horizontalno i sondi koje idu vertikalno, razlika je cijeni izvođenja (u Hrv. bušenje po metru dubine je oko 50 eura, ovisi o terenu, a kopanje frezom oko 1 eur po metru dužnom, prema mojim saznanjima).
Jedino kod bušenja može bit dobro iskorištavanje podzemnih voda samo treba bit dovoljno vode jer se voda na jednom mjestu vadi, a na drugom vraća opet u zemlju (holanđani rade 90% na taj način).

Freza - naziv za stroj koji ima priključak sličan motornoj pili i vrlo učinkovito prqavi kanale u zemlji. (ima kod nas i tomo vinkovića sa istim priključkom.....)

Najrentabilnija je podzemna voda - najmanje bušenja i kopanja i najmanje cijevi, zatim kolektori, zatim sonde.

Solarni kolektori - oni su dobri samo za grijanje tople vode za kupanje.... ljeti. Zimi kad trebaš energiju najviše, od njih u pravilu ne dobivaš mnogo jer dan je puno kraći, a sunčanih dana je malo.
Spajanje kolektora i pumpe nije baš najbolje rješenje. Ali je moguće pomoću spremnika tople vode s dva izmjenjivača topline - jedan za pumpu i jedan za sol. kolektore.

Što se tiće cijena razlika je ogromna, kod nas toplinska pumpa s instalacijom košta oko 7.000 eura za kuću oko 200 m2 (ako su podzemne vode onda je jeftinije - ne treba cijev i antifriz).

Eto, ako ti to šta znači, sretno.
[ ticma @ 30.04.2005. 05:32 ] @
Puno hvala,
u ovoj fazi je jako korisno imati puno informacija, ipak je to nova tema za nase podrucje i
malo ima prakse sa ugradnjom toplotnih pumpi pa je svaki savet koristan!!
U svakom slucaju odlucujem se za koriscenje podzemnih voda. Ostalo je "samo" odluciti koji uredaj kupiti i sve povezati!
Jos jedno pitanje, kolika je snaga Vase toplotne pumpe, i koji je model?
Unapred hvala, Zoran.
[ slalic @ 17.06.2005. 08:40 ] @
Postovani,
citam sve ove interesantne stvari napisane na ovom sajtu i neverovatno korisnim mi se cine. Ima li neko informaciju o dobijanju elektricne energije iz toplotne razlike. Dakle, temperaturna razlika kao izvor struje?
[ mmirilovic @ 17.06.2005. 09:19 ] @
Ključna reč: "termoparovi". Međutim, el. energija dobijena na ovaj način
je izuzetno mala. Pa se koristi samo u specijalnom slučajevima. Recimo u
mernoj tehnici.

http://en.wikipedia.org/wiki/Thermocouple
[ vlados @ 27.06.2005. 17:25 ] @
uhhh al se ovdje svega nacitah :))))

Ajd pitajte sta vas zanima ali konkretno!

Ugradio sam i pustio u rad 30-tak toplotnih pumpi vazduh-voda od 12-250 kW i to od raznih proizvodjaca.

Napominjem DAIKIN kao najbolji ('bes Carrier i njihovu seriju sa proDialog -om ;)

Da neko proizvodi toplotne pumpe kod nas nesto nisam cuo a trebao bih :)
Mislim znam neke entuzijaste koji su kako kazu napravili chiler vjerovatno ima jos takvih poduhvata ali da to neko ozbiljno radi, mislim "proizvodi" sigurno bih znao.

Hmm ako ne smatrate za one sitne vazduh-vazduh, nesto Soko (Mostar) Beograd mada se ta proizvodnja odvija na puko sklapanje komponenti iz uvoza :)

Pa onda one stare prozorske od Slobode Cacak, Ei Nis, Rudi Cajevec... Mislim da je to davna proslost



P.S.
Ovaj "Octopus" interesantan ....
[ ticma @ 28.06.2005. 15:19 ] @
uhhh al se ovdje svega nacitah :))))

Ajd pitajte sta vas zanima ali konkretno!

Ugradio sam i pustio u rad 30-tak toplotnih pumpi vazduh-voda od
12-250 kW i to od raznih proizvodjaca.

Napominjem DAIKIN kao najbolji ('bes Carrier i njihovu seriju sa
proDialog -om ;)

E baj mi je drago, pokusavam da nadjem nekoga ko se razume u to da probam da sklopim sistem koji ce raditi.
Za sada imam radijatore i elektro kotao na kuci od 130 m2 u dvoristu sam iskopao (izbusio) bunar na 18 m za vodu,
i sada bi trebalo ubaciti toplotnu pumpu ali ne znam koju ni kolike snage. Na krovu imam i 10.8 m2 suncanih kolektora koje
bi voleo da ukljucim u ceo sistem sa toplotnom pumpom ako je to moguce??
Pitao sam ljude iz Alfa clima Knjazevac za toplotne pumpe i oni tvrde da ih proizvode.
probaj i sam www.alfaclima.co.yu tel 019 731-711.
Ako treba jos nesto od informcija potrebnih za konkretniju odluku - [email protected]
Unapred hvala
Zoran Matic Novi Sad
[ mdj300B @ 28.06.2005. 16:43 ] @
Evo jednog konkretnog pitanja za majstora vladosa!
Budući da se u sistemu toplinske pumpe voda zagrijava do recimo 45 C i takva ulazi u sistem (za ovaj slučaj-ne računajući podno grijanje) radijatorskog grijanja a izlazi s recimo 40 C pitanje:
Koliko bi se u postocima morao povećati svaki radijator ako kroz njega protječe voda ulazne temperature 45C u odnosu na "normalno" grijanje na lož-ulje ili recimo plin propan-butan, inače ja mislim da je temperatura tamo negdje oko 60-80 čak celzija?
I ako bi ste mogli s nama podjeliti svoje znanje možete nam ukratko objasniti kako vi izračunavate i dimenzionirate sistem centralnog grijanja za neki konkretan slučaj ili što jedan majstor traba da zna kada radi centralno grijanje?

Pozdrav i hvala!
[ vlados @ 29.06.2005. 12:43 ] @

da konkretna pitanja su tu

Eh jos da meni nije sezona u punom jeku pa da se malo posvetim ovome bilo bi bas interesantno da to sve sklopimo ali ajd dugo je do zime.

Kao prvo toplotnom pumpom je moguce niskotemperaturno grijanje dakle pomocu ventilatotor konvrktora i/ili cijevnih panela (zidno grijanje, podno grijanje itd.)

U kao prvo, u tom pravcu treba razmisljati a ne o radijatorima cija toplotna moc drasticno pada pri niskoj temparaturi polazne vode, pa bi za pokrivanje toplotnih gubitaka za jednu prostoriju treba OGRAMAN broj clanaka (prilozit cu formulu cim stignem) sto bi bilo naracionalno u pogledu nabavke, montaze , obezbijedjivanja protoka ( neodgovarajuci precnici cijevne instalacije=veliki otpori u cijevnoj mrezi= cirkulaciona pumpa velike snage=visoka investicija+velika potrosnja el. energije ...)

Dakle manite se razmisljanja o prikljucenju toplotne pumpe na neku postojecu instalaciju radijatorskog centralnog grijanja.(mdj300B)!!!

Dakle pravi koncept i obim investicije onda idemo u realizaciju.


Drugo pitanje je koju toplotnu pumpu odabrati, odnosno da li kondezator treba biti vodom ili vazduhom hladjen?

Za podrucja odakle ste vi preporuka je naravno da to bude toplotna pumpa sa vodom hladjenim kondezatorom i tu na scenu stupa onaj BUNAR. Izvaredan toplotni IZVOR koji treba iskoristiti.

Ako ste jos zainteresovani tu sam

E da formulica za radijatore stize prevece zurim ...

[ pppooo @ 01.07.2005. 14:36 ] @
@ mdj300B
mislim da vam je proračun poprilično tanak, u toku 24 sata vi kažete da bi pumpali 7500 litara vode i iskoristili razliku od sedam stepeni. Ta količina vode pri tim uslovima približno oko 22 MJ energije što odgovara energiji od 6 kWh ,kada bi ste imali stopostotno iskorištenje, što je naravno nemoguće, znači uz to još trebate trošiti energiju za pumpanje, ako bi to bilo hidroforom sa dubine od 32 metra za to bi vam bila potrebna snaga oko 150W približno , što je utrošak električne energije od oko 3,6 kWh za 24 sata. Znači ja bih rekao dobitak :6,1x0,8-3,6=1,28kWh za 24 sata. Na mjesečnom planu zanemarivo u odnosu na potrebnu energiju. Pozdrav.
[ mdj300B @ 01.07.2005. 19:19 ] @
Hej gospon Pppooo ja priznajem da sam se prešao prvi puta u računu ali ako baš hoćemo na tačno ovih 22MJ je u stvari 220MJ (7500*4190*7), tako da nije 6kWh već je prava vrijednost 61,1 kWh! Znači tačno, ja bih iz vode vukao svaki sat 2,54kw i + snaga toplinske pumpe ako je iskorištenje 1/4(400%) + 0,84kw = 3,38 kw na izlazu! Nije baš nešto ali za 120 kvadrata kuće s izolacijom od 10cm duplo više snage bi bilo dosta.
Što se tiče protoka standard je ( to sam tek nedavno saznao) 1,5-3 galons per ton per min (1 galon=3,7litara , ton ti je 12000 btu ili 3,52kW)
Znači meni treba 2 ton pa bi to bio protok vode od 12-24 litre u minuti ( ovo gore je za temperaturnu razliku od 5 stupnjeva) i na kraju za 16 satni rad pumpe ispada da je to više vode nego što sam ja zamislio prvi put a to me i brine.

Što se tiče onih 32 metra, ne vučem ja vodu s te dubine jer je to nemoguće, već je od hidrofora do vode 7metara a ostatak cijevi je kompletno u vodi.
Evo cjele priče kada smo bušili bušotinu za hidrofor bilo je bitno naći vodu na što većoj dubini, da bude što kvalitetnija, tako, kada je bušeno "prva voda" je nađena na 7 metara (ova prva ovisi o vodostaju obližnje rijeke i varira od 1m do 9m kada je suša ) na 22 druga i na 32 treća i tokom cjele godine ima 14 celzija. Fora je da su ova vrela povezana hidrostatski tako da kada prebacujem vodu iz ove bušotine od 32 metra (u stvari 7) u onaj bunar koji je na "prvoj vodi" dubine 9 metara ( zna se desit i da presuši ali to nije bitno jer u njega ću sipat vodu) mislim da će po principu spojenih posuda u bunaru biti prisutan podtlak koji će sisati vodu i biti skoro izjednačen s podtlakom u ovoj 32 metarskoj bušotini. Tj mislim da nebi trebalo biti više od 100W.
Mene jedino muči ako u slučaju dali ću preopteretiti bušotinu ako budem crpio više od 10 000 litara dnevno.
Kažem bunar je 2 metra horizontalno od bušotine i u njega ću sipati vodu, muči me to dali će ova voda dovoljno curiti od bunara prema bušotini tamo duboko u zemlji?
Moram reći da sam neki dan pustio da cjeli dan i noć voda teče iz hidrofora u bunar i to je bilo oko 8000 hiljada litara i nije bilo nikakvih ploblema, ali što poslije 5 dana 10 , 100 ????
Nalazim se na ravničarskom zemljištu 1400m od rijeke Save na nadmorskoj 83m. Eto ako ima nekakav geodeta da me usmjeri ili imate nekakav prijedlog pišite!!

Gledaj PPPOOO i ja do nedavno nisam vjeraovao da postoje strojevi koji imaju iskorištenje veće od "makar" 95% ali doista toplinske pumpe imaju u prosjeku kod pumpi vazduh-voda 200% na -18 celzija vanjske temp. do 450-500% kod pumpi voda-voda u sistemu podnog centralnog grijanja.

Pozdrav !

I svakako obavezno štivo http://www.majstor.hr/teme/200...inskepumpe/toplinskepumpe.html ili google -open loop heat pump-
i još http://geoexchange.org/about/movie.htm
[ pppooo @ 04.07.2005. 14:16 ] @
ok tačno za 61kWh. Ja sam i mislio da je plan da se pumpa sa 32 metra zbog problema dotoka vode iz "posude u posudu".Pogledaću ovaj članak baš me interesuje to 400% sumnjam nešto...
[ pppooo @ 05.07.2005. 13:59 ] @
što se tiče koeficijenta korisnog dejstva ja sam mislio na teoretske vrijednosti termodinamičkih procesa (koji između ostalog zavisi i od temperature ambijenta -planeta Zemlja). Što se tiče pumpanja mislim da je eksperiment najbolje rješenje, ali kako ste mislili rješiti filtraciju?
[ mdj300B @ 06.07.2005. 20:06 ] @
Hm, o kvaliteti vode nisam baš puno razmišljao a takođe i o filtraciji.
Voda je pogodna za piće pa mislim da nebi trebalo nekakva posebna briga o ovome, tj. ne mislim je filtrirati!
[ Majk55 @ 16.07.2005. 02:19 ] @
Pozdrav svima zainteresovanima za TOPLOTNE PUMPE

Kao prvo toplotna pumpa je jako dobra stvar!
Ziveo sam u Subotici do 1996. godine i grejao sam svoju kucu sa toplotnom pumpom tipa voda-voda.
Evo kratkog opisa sistema. Koristio sam dva bunara dubine 42m. Jedan za uzimanje vode a drugi za vracanje vode. Bunari su precnika 50mm ( 2 inca ) okiten crevo. Temperatura vode je bila konstantna +14 C. Toplotna pumpa je proizvod LTH Skofja Loka, Slovenija. Snaga kompresora je 3kw, 3x380V. Za crpljenje vode sam koristio Hidroforsku pumpu 0.75 kw a za cirkulaciju sekundarne vode Severova pumpa oko 100 w snage RS 25 ili RS32. Najbolji sistem za koriscenje toplotne pumpe je podno grejanje, koji sam sam uradio u celoj kuci.
Primarnu vodu sam "ohladio" za oko 5 C, znaci sa +14 na +9 C.
Sekundarna voda nije nikada prelazila +45C! U najhladnijim periodima sistem je radio dva puta u toku 24 casa i to ujutro od 3.30 pa do 7.30 i po podne, negde od 13.30 pa do 17.30. Podno grejanje je veoma zahvalno, izmedju ostalog, sto ima veliku toplotnu akumulativnost ali to je mozda druda tema. Sama toplotna pumpa je imala koeficijenat grejanje 1:4.
Sto se tice ekonomicnosti tu sam jako dobro upucen jer sam merio sve parametre sistema: primarna el. energija ( elektricno brojilo ) sekundarna energija ( kalorimetar ) kao i protoke primarne i sekundarne vode ( vodomeri ) i na kraju temperature.
Ceo sistem je imao koeficijenat grejanja 1:3, sto znaci ako sam za jedan mesec trebao 2100 kwh za grejanje onda sam oko 630kwh uzimao iz mreze a oko 1470 kwh iz zemlje ( primarna voda).
Ovde bih se malo zadrzao na stepen iskoriscenja sistema ! Nazalost ni ovo nije perpetumobile ni prve ni druge ni bilo koje vrste. Ovaj sistem je malo specifican po tome sto mu na ulazu dolaze energije iz dva izvora a to su : 1. elektricna mreza i 2. zemlja tako da stepen iskoriscenja je izlazna energija podeljeno sa zbirom el. energije plus energija preuzeta od vode, sto ce, nazalost biti manje od 1 tj. 100%. Medjutim druga je stvar "novcanog stepena iskoriscenja" tu dolazi onaj odnos 1:3. Naime, da se vratim na 2100 kwh potrebnih za grejanje. Ako bih se grejao na struju npr. termo peci ili sl. i ako predpostavimo da je cena el. energije 0.05 evr./kwh onda bih za taj mesec trebao da platim 0.05 X 2100 = 105 evra. Kod toplotne pumpe placam samo el. energiju a to je 0.05 x 630 = 31.5 evra. Sto se gradnje topl. pumpe tice nije nemoguce ! Znam coveka u Subotici koji je napravio ! toliko za sada... Ovo je tek mali deo onoga sto znam o toplotnim pumpama i grejanju... Pozdrav svima
[ Stojan Trifunovic @ 16.07.2005. 21:59 ] @
U bivšem zagrebačkom časopisu SAM opisana je prepravka frižidera tako da se od njega dobije toplotna pumpa za zagrevanje vode u bojleru. Toplota se uzima iz spoljnog vazduha (sistem vazduh-voda). Kako sam skoro menjao kompresor na zamrzivaču znam da je cena zamene kompresora sa punjenjem freonom standardno 80e. Za dodatne delove treba izdvojiti još oko tridesetak evra (ne računajući kazan bojlera). Ako je neko zainteresovan mogu mu poslati skenirane stranice SAM-a (1,6Mb). U pitanju je broj 9/80. U samu br. 8/80 objašnjeni su osnovni principi toplotnih pumpi ali oni nisu bitni za samu konstrukciju (ako su nekome potrebne mogu i njih skenirati). Ako neko ima neispravan frižider koji mu više ničemu ne služi ovo bi moglo biti idealno rešenje za hlađenje kuhinje i istovremeno zagrevanje vode u bojleru.
Konstrukcija bi se mogla lako prepraviti tako da se montira na postojeći bojler (ako nije predaleko).
Ja ovo nisam pravio ali imam nameru.
Za slanje skeniranih stranica kontaktirajte me na PP.

[Ovu poruku je menjao Stojan Trifunovic dana 10.09.2005. u 00:13 GMT+1]
[ vlados @ 24.10.2005. 16:14 ] @
eto i Majk55- ovo iskustvo iz prakse :) potvrdjuje da sam u pravu :)

Ostah duzan onu formulicu ali ako nekom treba poslat cu mu .xls fajl sa veoma jednostavnom racunicom za odredjivanje toplotne moci radijatorskog clanka (baterije).

Ali opet ponavljma samo nisko temperaturno grijanje!

Ili mozda nekom treba knjiga o toplotnim pumpama, doduse na ruskom javite se :)

Pozdrav.

P.S. Steta sto nigdje kod nas ne postoji neki HVAC forum tu bi mogli dobiti dosta savjeta.



[Ovu poruku je menjao vlados dana 24.10.2005. u 17:15 GMT+1]
[ Stojan Trifunovic @ 02.11.2005. 22:50 ] @
Skenirane stranice za prepravku frižidera u toplotnu pumpu iz SAM-a (br.8/80 i br.9/80) okačio sam na
http://www.geocities.com/stoja...lotna_pumpa/Toplotna_pumpa.pdf 1,5Mb
Ugradnju ovakve toplotne pumpe u postojeći bojler može otežati činjenica da u zemlji Srbiji i Crnoj Gori svi kao po nekoj teoriji zavere postavljaju bojler u kupatilo (najhladniji deo stana), umesto u kuhinju (najtopliji deo) i time prilično povećavaju i toplotne gubitke usled zagrevanja okolnog prostora.



[Ovu poruku je menjao Stojan Trifunovic dana 10.11.2005. u 15:50 GMT+1]
[ salec @ 04.11.2005. 15:02 ] @
Zavisi gde ti je kupatilo. U vecini novih stanova kupatilo je u centru stana, mala prostorija bez prozora.
[ mdj300B @ 12.11.2005. 22:46 ] @
Citat:
vlados: Ostah duzan onu formulicu ali ako nekom treba poslat cu mu .xls fajl sa veoma jednostavnom racunicom za odredjivanje toplotne moci radijatorskog clanka (baterije). Ali opet ponavljma samo nisko temperaturno grijanje!
[Ovu poruku je menjao Mdj300B dana 12.11.2005. u 23:39 GMT+1]

E super da si se vratio, sigurno je bilo puno posla preko ljeta.
Evo pošalji sve što možeš poslati na e-mail samo da nije na ruskom zbog slabog poznavanja jezika, šteta.

Unaprijed hvala,
Pozdrav!
[ intra @ 11.01.2006. 10:15 ] @
Da li ste išta radili oko pumpe i kakvi su rezultati?
[ bluki @ 24.01.2006. 23:50 ] @



Ljudi, kriza energije nikad gora a forum u vezi toplotnih pumpi zamire.!?
Ono sto mene intrigira u vezi celog problema je mogucnos iskoristenja toplote iz septicke jame kojima smo mi u Novom Knezevcu prebukirani jer nemamo gradsku kanalizaciju. Pa racunam: ako smo po necemu naj gori, da to bar iskoristimo. Nisam siguran ali o ovome sam ranije cuo kao: napravi se spirala od plasticne cevi promera pribliznog unutrasnjem precniku septicke jame i odgovarajucim brojem namotaja tako da se utrosi napr. 300m cevi. Onda se ta spirala, u ovom slucaju kondenzator, uroni u jamu (svod se mora skinuti pa vratiti) i pumpom se voda tera kroz sistem kako bi preuzimala temperaturu vode iz jame...
Dali je za ovo neko cuo, dali sam ja to dobro razumeo, dali je to mogiuce???
Meni je to prilicno logicno ako uzmem u obzir sistem sa polaganjem cevi u zemljiste, jer ne vidim tu neku bitnu razliku, cak mislim da je temperatura u jami veca, a ceo sistem jednostavniji ako vec imate septicku jamu. Nadalje razmisljanja idu u tom smeru da se u septickoj jami hemiskim putem mogu potstaci i vrenja koja dovode do podizanja temperature a sa druge strane razgradjuju sadrzaj iste i potspesiju njen bolji rad u smislu duzeg funkcionisanja bez praznjenja. Znaci jednim udarcem 3 muve...
Ako je neko cuo nesto o ovoj mogucnosti koja se meni licno jako dopada, mozda i zato sto mi odgovara, neka mi se javi, jer ja vec imam dve stvari: dobru volju i septicku jamu.
[ ticma @ 26.01.2006. 15:42 ] @
Mislim da ce tu biti mali problem sa duzinom cevi u septickoj jami. Za sistem toplotne pumpe koja koristi cevi u zemlji mora da se koriste velike duzine cevi jer je mala razmena temperature jer je i temperaturna razlika mala. U septickoj jami je veca temperatura ali kolika treba duzina cevi ...
Resenje nije nemoguce, cak sam cuo da u Kacu ima nesto slicno, jedino ne koristi toplotnu pumpu, nego klasicno dogreva vodu koja prolazi kroz septicku jamu!!
[ Stojan Trifunovic @ 06.03.2006. 20:22 ] @
Radi se, radi se. Što se mene tiče napravio sam kondenzator, a sutra završavam isparivač. Orebrio sam mu unutrašnjost do maksimuma. Trenutno mi najveći problem predstavlja vodoinstalater koji nikako da dođe da mi prebaci bojler u kuhinju (sa druge strane zida). Ćim to budem završio, zovem frigo-mehaničara da postavi kompresor, sušač i da sve zavari (izmedju ostalog i cev kondenzatora za flanšu bojlera). Računam da će za 2 nedelje sve biti gotovo. Čim budem završio, postaviću detaljno uputstvo sa gomilom slika na svom sajtu.
Da odmah napomenem da pravim varijantu sa običnim kompresorom za frižider i da je namena te toplotne pumpe zagrevanje vode u bojleru u letnjem periodu (zimi imam drugačije rešenje).
[ netman @ 07.03.2006. 00:57 ] @
Čekaj, pa zašto praviš celu skalameriju samo za zagravanje u letnjem periodu, pa zar ti nije bilo lakše da izbaciš kazan od bojlera na terasu ili krov, ofarbaš ga u crno i imaš toplu vodu?
[ Stojan Trifunovic @ 07.03.2006. 17:35 ] @
Kada ne bih stanovao u stambenoj zgradi i kada bi mi terasa bila na južnoj a ne na severnoj strani upravo bih to i uradio. Ovako toplotna pumpa mi je jedino rešenje smanjenja potrošnje električne energije, a istovremeno i rashlađivanja kuhinje koja je ionako leti pretopla.
[ warez019 @ 17.03.2006. 23:58 ] @
Trifke ne mogu nikako da te nadjem sve ono sto si mi poslao i br mobilnog i ostalo sam pogubio posalji mi mail sa brojem telefona
Mene mozes naci na [email protected]
Ivica ex cimer
[ Stojan Trifunovic @ 28.03.2006. 00:02 ] @
Bojler sam prebacio, ali nisam još uspeo da nađem majstora za frižider, a i završio mi se godišnji odmor. Odložiću projekat za neko vreme. Ono što sam do sada uradio možete videti na mom sajtu.
[ griffinboy @ 27.05.2006. 15:08 ] @
Pozdrav svima

Ja imam toplotnu pumpu proizvodnje LTH VTC 12 - Skofja Loka Slovenija. Kupili smo je potpuno novu 1990te godine je postavljena kao grejanje za kucu od 200kvm. Tada je radila lepo i bili smo zadovoljni ali kompresor pregoreo.kada je napravljen radila je jos jednu zimu pa je ponovo bilo problema sa njim.Onda smo poceli da grejemo sa strujom a pumpu smo izkljucili. sada bih ponovo da ga pokrenem jer gradim kucu i hteo bi da postavim u novu kucu kao grejanje ali ne nadem majstora koji se razume da prekontrolise , napravi i poveze elektricni deo te pumpe post su zice razcupane sa nje. Ako neko zna ko ima ili zrtez za povezivanje ili neku ideju kako bi mogao da stavim ponovo u funkciju tu pumpu neka mi pomogne. treba mi covek ko se razume u ove stvari! ne bi bio nezahvalan...
[ ticma @ 27.05.2006. 18:35 ] @
Elektricni deo Vam moze povezati bilo koji elektricar koji se bavio povezivanjem kotlova, jer je taj deo slican sa obicnim elekto kotlom, a telefon inzinjera koji se bavi projektovanjem i ugradnom tplotnih pumpi i podnog grejanja u Novom Sadu je 021/6341-128 Vlahovic, ako ne nadjete nekog blize mozete nazvati njega da uradi ili posavetuje!
Pozdrav i pisite o iskustvima sa pumpom.
[ griffinboy @ 28.05.2006. 14:35 ] @
Pozdrav!

Jos jedno pitanje. ako stavim toplotnu pumpu(ili kotao ili bilo koje sredtsvo za grejanje) u garazu a garaza mi se nalazi nekih 5metara oda kuce koju zelim da grejem,koje je najbolje resenje za odavod izpod zemje,kako da izolujem naljbolje da imam sto manji gubitak posto se sigurno haldi zevi na tih 5metara izpod zemje do kuce
[ rajzla @ 28.05.2006. 19:15 ] @
Pozdrav!!!

@ griffinboy

Kolika je snaga kompresora bila potrebana za kucu od 200 kvadrata?

Godisnja potrosnje loz ulja mi je 2000 litara, prosjecno nekih 10 litara dnevno u sezoni grijanja. Razmisljam da umjesto nafte ove godine investiram u toplinsku pumpu.

Da li je netko od forumasa sam napravio toplinsku pumpu? Na koje ste probleme naisli?
[ griffinboy @ 28.05.2006. 21:24 ] @
Snaga kompresora koju ja posedujem je 4kw. Toplotna pumpa je tipa LTH VTC12 - Slovenija
[ srdjanm3 @ 30.05.2006. 12:18 ] @
Da li je neko mozda radio podno grejanje nekada, mislim kompletan projekat? Zanima me kako se radi, pa ako ima neko neki primer proracuna bio bih mu zahvalan ako moze da mi ga posalje da vidim kako se radi.

unapred hvala
[ jutikus @ 30.05.2006. 19:25 ] @
Pozdrav svima na listi.

Trenutno sam u fazi rekonstrukcije kuce od naboja, i stigao sam do grejanja.
Planiram da postavim kombinaciju podno i zidno alpex cevi.
Toplu vodu bi mi trebala omoguciti toplotna pumpa.
Srećom nabavih nekoliko prozorskih klima uređaja EI nis koji imaju kompresor od 2000W elektricne snage, sto bi mi dalo uz podzemnu vodu (10- 12° C), COP oko 4-4.5 iliti oko 8 KW toplotne snage, ali izmenjivači su u njemu saćasti, a ja bih varijantu VODA-VODA.

Da li neko ima iskustva sa saćastim izmenjivačima ako se koristi voda (kamenac, rdja, pesak, blato...) ili u startu treba koristiti koaksialne izmenjivače?
Koji prenosni fluid treba koristiti za kombinacuiju Primar 8-12°C a sekunder 30-40°C ?
Kako treba izvršiti progačun celog sistema?

Hvala unapred!
[ vlados @ 31.05.2006. 07:33 ] @
Citat:
srdjanm3: Da li je neko mozda radio podno grejanje nekada, mislim kompletan projekat? Zanima me kako se radi, pa ako ima neko neki primer proracuna bio bih mu zahvalan ako moze da mi ga posalje da vidim kako se radi.

unapred hvala



Pozdrav narode,

drago mi je da je ova tema jos "ziva"





[Ovu poruku je menjao vlados dana 31.05.2006. u 08:50 GMT+1]
[ vlados @ 31.05.2006. 07:47 ] @
Citat:
jutikus: Pozdrav svima na listi.

Trenutno sam u fazi rekonstrukcije kuce od naboja, i stigao sam do grejanja.
Planiram da postavim kombinaciju podno i zidno alpex cevi.
Toplu vodu bi mi trebala omoguciti toplotna pumpa.
Srećom nabavih nekoliko prozorskih klima uređaja EI nis koji imaju kompresor od 2000W elektricne snage, sto bi mi dalo uz podzemnu vodu (10- 12° C), COP oko 4-4.5 iliti oko 8 KW toplotne snage, ali izmenjivači su u njemu saćasti, a ja bih varijantu VODA-VODA.

Da li neko ima iskustva sa saćastim izmenjivačima ako se koristi voda (kamenac, rdja, pesak, blato...) ili u startu treba koristiti koaksialne izmenjivače?
Koji prenosni fluid treba koristiti za kombinacuiju Primar 8-12°C a sekunder 30-40°C ?
Kako treba izvršiti progačun celog sistema?

Hvala unapred!



Ah tu ce biti malo posla :)
a valjalo bi eksperimentisati :)

Pogledaj ovaj pdf ili da kontaktiraj ljude iz ove firme.

Resenje je u koaksijalnom izmjenjivacu..... :)

Pozdrav!

Ako ti treba proizvodjac/prodavac ovih tipova izmjenjivaca javi se :)
[ griffinboy @ 31.05.2006. 08:25 ] @
Pozdrav!

Jos jedno pitanje. ako stavim toplotnu pumpu(ili kotao ili bilo koje sredtsvo za grejanje) u garazu a garaza mi se nalazi nekih 5metara oda kuce koju zelim da grejem,koje je najbolje resenje za odavod izpod zemje,kako da izolujem naljbolje da imam sto manji gubitak posto se sigurno haldi zevi na tih 5metara izpod zemje do kuce



neka ideja????
[ vlados @ 31.05.2006. 08:50 ] @
Citat:
griffinboy: Pozdrav!

Jos jedno pitanje. ako stavim toplotnu pumpu(ili kotao ili bilo koje sredtsvo za grejanje) u garazu a garaza mi se nalazi nekih 5metara oda kuce koju zelim da grejem,koje je najbolje resenje za odavod izpod zemje,kako da izolujem naljbolje da imam sto manji gubitak posto se sigurno haldi zevi na tih 5metara izpod zemje do kuce



neka ideja????


Naravno :)

najbolje resenje je koristenje preizolovanih cijevi.

Pogledaj http://www.izolir.com/ mada i neku inprovizaciju nece biti tesko realizovati.

Nesto kao celicna/bakarna cijev oblozena mineralnom vunom i uvijena u ter papir, kondor ili slican hidroizolacioni materijal.

Lako se snaci kad si rodjen na Balkanu :)
[ dulevb @ 02.06.2006. 01:15 ] @
Tema je odlična.Interesuje me da li neko u Srbiji poseduje mašinu za postavljanje cevi na dubinu od 100m.
[ jutikus @ 08.06.2006. 20:03 ] @


Citat:
vlados: Ah tu ce biti malo posla :)
a valjalo bi eksperimentisati :)

Pogledaj ovaj pdf ili da kontaktiraj ljude iz ove firme.

Resenje je u koaksijalnom izmjenjivacu..... :)

Ako ti treba proizvodjac/prodavac ovih tipova izmjenjivaca javi se :)



Znam za njih, kontaktirao sam ih vec jednom. Imaju i manji model 9KW grejne snage, monofazni, 1300€...(1200 bez hladjenja - jedan cetvorokraki ventil)
Too much for me ...

Sto se tice izmenjivaca za hladnu stranu, za pocetak cu probati sa sacastim iz klime. U njemu ima oko 40m cevi (i oko 10 kg bakra za limove), tj ako uspem naci limara koji mi moze izraditi dobru hermeticnu kutiju (da prodje test od 3bar-a ) i ako obezbedim ravnomerni protok vode po jedinici povrsine mozda i bude dobar...

Pitanje:

Da li je kod konstrukcije toplotne pumpe, bitno da izmenjivac na toploj strani (u slucaju grejanja) bude odvojen izmenjivac ili je moguca i izvedba sa izmenjivacem u pufferu (akumulaciji tople vode) kao "zmija"?

U tom slucaju bi konstrukcija bila jednostavnija i ustedeo bi i jednu cirkulacionu pumpu, a posto imam manje kompresore, mogu izvesti i dve toplotne pumpe koje bi bile kao moduli i u pufferu imao dve zmije...

Hvala Unapred
[ leptir-ba @ 28.09.2006. 14:26 ] @
Pozdrav svima

Vec duze vrijeme pratim ovu temu i koliko vidim nije bas puno aktivna.
Prije nekih godinu dana dosao sam na ideju da instaliram toplotnu pumpu koja bi se koristila za centralno grijanje porodicne kuce. Citajuci ovu temu dosta sam saznao u samom pocetku zamisli. Ideja je realizovana i sa svima vama bi podjelio iskustvo i rezultate. Kod kuce imam centralno grijanje na el energiju i pomisao na toplotnu pumpu je bila ne samo da se snize troškovi grijanja vec i veliki izazov. Naravno nisam izmisljao toplu vodu vec samo ovaj projekat dovesti do kraja uz pocene nedoumice i probleme koji su bili.

Prosle zime sam poceo razmisljati o svemu i evo nakon nekoliko mjeseci traganja i prikupljanja dijelova potrebnih za jednu home made toplotnu pumpu, sve sam to sastavio i sinoc napokon pustio u funkciju. Kod nas je vec hladno i potreba za grijanjem je vec tu.

Za izradu toplotne pumpe koristio sam:
- vanjsku jedinicu klima uređaja 24-ka (sto veca to bolja)
- rotacioni kompresor copelland zrk24 freon r22
- izmjenjivac voda freon -kupljena na ebay.de
- termostatski expanzioni ventil tex2


Izmjenjivac voda freon sam postavio u povratni vod centralnog grijanja prije ulaska u protocni el kotao, tlacnu stranu iz kompresora sam spojio na izmjenjivac(u mom slucaju kondezator) i bakarnim cijevima dalje spojio na vanjsku jedinicu klima uređaja u kojoj je termoexpanzioni ventil.
Vakumirao sistem provjerio pustanje sistema i napunio freonom, i pustio u rad kompresor. Cirkulaciona pumpa radi na srednjoj brzini i pocetna temperatura je 20C, sistem radi raste temperatura vode ali problem se javio kako raste temperatura u potisu centralnog grijanja tako raste i u povratu pa se javlja problem sto se povecava temperatura kondeznacije freona i sistem stabilno radi do nekih 38-40 stepeni topli vod i povrat od 33-35, i onda je problem jer prema vani ide suvise vrela voda tj temperatura kondezacije je visoka. Hmm faza dva preinaka , dodajem mali kazan od koncar bojlera 10 litara i u nju stavljam bakarnu spiralu kao dodatni grijac vode tj povecavam kondezator , jer ocito da moj originalni nije dovoljan , kazan spajam tako da povrat hladna voda ulazi u bojler a na vrhu topla voda ide u vrucu stranu razvoda centralnog grijanja.
Rezultat svega je da sinoc pri vanjskoj temperaturi od 8C ja sam dostigao 50 C tople vode sto mi je sasvim dovoljno za grijanje prostorija, a kad minusi budu onda cu sa el grijacima samo vodu dogrijavati.

Naravno da cu postaviti i slike cim spojim malo ljepse razvodni ormar sa strujom sklopkama i malom automatikom, naravno ovo je samo sturi izvjestaj mojoj toplotnoj pumpi ali tu sam da objasnim i detaljnije svaku stavku ponaosob

Pozdrav
[ Stojan Trifunovic @ 28.09.2006. 14:51 ] @
Svaka čast majstore. Ja svoju krpim već godinu dana, i još je nisam završio.
Ako ih ima još možeš li podeliti sa nama načine nabavke delova (spoljne jedinice i kompresora).
[ leptir-ba @ 29.09.2006. 06:46 ] @
Ja skoro godinu dana tusim sve oko sebe pricom o toplotnoj pumpi :-) a zadnje dvije sedmice kako sam je poceo sklapati (inace radim do 16 pa poslije posla radim) moja razmisljanja su pumpa i samo pumpa :-) . Bilo je situacija kad u drustvu svoje djevojke ja cutim (cutim i kontam sta kako gdje i sl) a ona prica prica i ja ubacim neki komentar i u trenutku se nesto skontam JOOOOOOOJ a ona sta je a ja ma mogao sam to i drugacije a ona nos ko pecurka pa ti mene ne slusas sta ja pricam :-) :-)

mogu reci da sam prilikom nabavke dijelova imao bas bas srece

na ebay.de sam nekada u maju kupio izmjenjivac toplote voda freon , "warmetauscher"
vanjsku jedinicu klime ehh nju kao da sam ja nacrtao i rekao hocu ovakvu - to je jedna 24-ka uz koju je dosao kompresor rotacioni (zasto treba ici na rotacioni- scroll, a ne na klipni to je druga tema), kupljena polovna nedostajala unutrasnja , smjesna cijena iste al eto , ima kod ovog tipa jos jedna al vanjska 9-ka (zavisi koje snage vam treba ) i ona komplet kosta 60 eura, da napomenem ja sam iz BiH

Idemo dalje :-)
[ ticma @ 29.09.2006. 11:46 ] @
Drago mi je sto si uspeo da instaliras toplotnu pumpu, ja sam poceo ali sam se malo oladio bas zbog pomanjkanja iskustva drugih. Nigde da nadjem konkretno da je neko zavrsio i da pogledam kako to funcionise preko zime.
Zanima me kako si resio odavanje toplote u kuci, da li je podno grejanje ili su klasicni radijatori, i kako ti radi izmenjivac, uzimas li vodu iz bunara ili su postavljene cevi u zemlju pa kruzi stalno ista?
Nadam se da ces pomoci nama neodlucnima.
Puno uspeha,
Zoran Novi Sad
[ leptir-ba @ 30.09.2006. 11:49 ] @
Moja kotlovnica je od sada pa ubuduce :-) dostupna svima da pogledaju kako to radi.

Grijanje je radijatorsko, pumpom grijem vodu do 50C a ako sobni termostat nije zadovoljan ovom temperaturom ukljucuju se el grijaci 18kW i griju dok se sobni termostat ne iskljuci, Naravno ovih 50 C je vise nego dovoljno sada u ovom prelaznom periodu za zagrijavanje kuce.

Kondezator je freon -voda(povratni vod centralnog grijanja)
Isparivac je freon-zrak ( vanjska jedinica klima uređaja, po mogucnosti sto veca) znaci zrakom zagrijavan
ovdje je bitno da vanjska jedinica ima samo ventilator , termoexpanzioni ventil (niposto kapilara) i propratni elementi freonski filter, eveltualno freonsko oko i akumulator tekucine prije expanzionog ventila.
U ovom slucaju podrucja sa puno magle i vlaznog zraka imat ce vise problema sa kondeznatom na vanjskoj jedinici pa se Obavezno mora postaviti defrost, bilo preko cetveropuntog ventila, el grijaca ili kako sam ja zamislio kako rade hladnjace, sa jednim magnetnim ventilom i most u potisu(ovo jos nisam spojio, jer iziskuje ispustanje freona da bi se cijevi zavarile , ali je ventil postavljen na zid)

NARAVNO DA NAPOMENEM, kompresor je u kotlovnici pored kondeznatora voda-freon
[ dusankiss @ 18.10.2006. 21:35 ] @
pozdrav svima

ja baš ne razmišljam samo o pumpi al me interesuje zato vam stavljam link do slične teme ...pa ako si netko pomogne..jedini problem je možda samo u jeziku ...al sa malo muke i to se može srediti

http://www.termotehnika.com/forum/



a pa da ...treba se logovat ako želite sudjelovati ..al ako samo čitate netreba :)
[ ljubira @ 16.11.2006. 13:02 ] @
Pozdrav
I ja planiram da kupim (pravim montažnu-zidanu) kuću sa grejanjem toplotnom pumpom i
hteo bih da mi se javi Majk55 @ koji je nekad živeo u Subotici a grejao je svoju kucu sa toplotnom pumpom tipa voda-voda

[email protected]
[ MicroMacro @ 11.12.2006. 10:25 ] @
Pogledajte na www.pea.co.yu . U pitanju je kineska marka Bright, trenutno nesto najpovoljnije tog tipa sto moze da se nadje kod nas. Poznato je da u ovakvim stvarima kinezi vise nisu sinonim za jeftinu i losu robu.
[ djor_no @ 20.12.2006. 19:37 ] @
Toplotne pumpe se jos uvek tesko probijaju u podrucja primene samo sa grejanje objekata i tesko da ce u skorije vreme zameniti konvencionalne sisteme grejanja, zbog niza problema. Koplikovana i skupa instalacija je najveci problem. Radni fluid je sabijen pod relativno visokim pritiskom, pa se javljaju i problemi sa zaptivanjem spojeva. Sto je veci pritisak sabijanja veca je i temp. kondenzatora koji se koristi kao predajnik toplote, sto je povoljno sa stanovista kolicine predane toplote grejanom prostoru Q , ali je nepovoljno sa stanovista kvalitete ciklusa, koji se karakterise koeficijentom grejanja topl. pumpe Kg=Q / Pk, pri cemu je Q=Qo+Pk-kolicina toplote predana grejanom prostoru[kW], Qo- kolicina toplote oduzeta od okoline [kW], Pk- snaga kompresora [kW]. Ako bi toplotna pumpa radila po Idealnom Carnot ciklusu njen koeficijent grejanja bi bio Kg=T/(T-To), gdje je T=273 +t temp. kondenzatora , a To=273+to temp.isparivaca. Odavde vidimo da toplotna pumpa radi kvalitetnije ukoliko je manja razlika izmedju temp. kondenzatora i temp. isparivaca. Npr. Ako je temp. isparivaca to= -10 C , a temp. kondenzatora t= 50 C, onda je koef. grejanja Kg= 5.38 , pa ako grejemo prostorije sa 10 kW, potrebna nam je snaga kompresora Pk=10 / 5.38 = 1.86 kW, ali ovo su idealni uslovi. U stvarnosti Kg zavisi i od kvalitete izrade postrojenja (npr.toplotne izolacije cevi).
[ Vladokv @ 03.01.2007. 10:59 ] @
Voleo bih da čujem mišljenje ostalih forumaša o ovakvoj toplotnoj pumpi

http://peswiki.com/index.php/Directory:PaulL:Thermodynamics
[ mdj300B @ 03.01.2007. 18:09 ] @
Citat:
Vladokv: Voleo bih da čujem mišljenje ostalih forumaša o ovakvoj toplotnoj pumpi
http://peswiki.com/index.php/Directory:PaulL:Thermodynamics

Ja tu ne vidim nikakvu toplinsku pumpu!??
[ Stojan Trifunovic @ 03.01.2007. 21:24 ] @
Citat:
mdj300B: Ja tu ne vidim nikakvu toplinsku pumpu!??

Izgleda da je u pitanju sajt koji omogućava izmenu svog sadržaja od strane korisnika (poput Wikipedije). Neko ga je sigurno prebrisao.
[ Vladokv @ 03.01.2007. 21:57 ] @
To je toplotna pumpa sasvim posebne klase. Premesta toplotu okoline u jednu tačku. To je opisano u "Introductory Facts". Ova toplotna pumpa radi na principu radiacije, a ne pomocu gasa kao dosad opisane. Moze li ono da se napravi u kucnoj radinosti, i valjalo bi mi jos koji podatak o onom uredjaju
[ gtp mann @ 24.01.2007. 00:31 ] @
Svima inf. o toplitnim pumpama.Radim 15g u njemackoj sa istim.
[ vlados @ 24.01.2007. 09:41 ] @
Citat:
gtp mann: Svima inf. o toplitnim pumpama.Radim 15g u njemackoj sa istim.


Kao instalater ili serviser ?

Da li imate iskustva sa gasnim apsorbcionim toplotnim pumpama?
[ gtp mann @ 03.03.2007. 11:58 ] @
Kao instalater und serviser.
Gas-Absorbacions TP- Sam ugradivao, i servisiram.
Tu ima puni migucnosti izvodbe, Kao npr.grijanje-hladjenje i istovremeno proizvodnja el. energije BKHW.
One su dosta skupe, a problem je i vrijeme ispostave. Kavasaki pocinje proizvodnju u martu a vec je sve
rasprodao do 2012, ca 150000 komada.Ja sam dobiao gasab. iz japana po zijeni netto ca 12000 € za 12 KW.
Sada dolazim na trziste bivse yug. sa Toplotnim pumpama, a ugradio sam vec jednu u bosni zrak- voda u monovalentnou
upotrebu sa pripremom tople vode, mogu reci radi super.Godisnja pot el. energije ca300€.Imam vec veliku potraznju u
BiH i HR.
Pozdrav
[ ticma @ 03.03.2007. 17:00 ] @
Dobro je cuti neka iskustva ljudi koji to ugradjuju. Mene konkretno zanima toplotna pumpa za zagrevanje kuce, koja bi koristila podzemne vode sa dubine od 15 m. Velicina kuce je 120 m2 i sadasnje grejanje je radijatorsko na elektro kotao. Da li je isplativo koristiti toplotne pumpe na radijatorski sistem grejanja ili mora biti podno grejanje. I jos jedno pitanje, koji uredjaj preporucujete za tu povrsinu, s obzirom da je kuca dobro izolovana, naravno nije potrebna ona verzija sa proizvodjom struje.
Unapred hvala Zoran Novi Sad
[ gtp mann @ 05.03.2007. 17:34 ] @
[ gtp mann @ 05.03.2007. 17:49 ] @
Zdravo!
Povrsina kuce 120m2, Dobro izolovano, Znaci pricamo o
nisko-temp-energihaus.Potreba po m2 je 50W,sto znaci 6kw.Pretpostavljam da u
domacinstvu zivi 4 osobe,trebas jedan boljer za toplu vodu od min. 200l.
sve to se onda poveze skupa, i imas super sistem. Potrebnu semu ti mogu
meilen.
Cijena tebi potrebne pumpe do 10kw je ovdje u njemackoj ca 5000€ (samo
funkcija Grijanja) Netto
Na srpskom trzistu mozes dobiti od fonka super uredjaj za ca 3000€ (sa
funkcijom Hladjenje-Grijanje)
Ja iste uvozim u BiH-HR i njemacku .dobra je kvaliteta, a imaju i funkciju
hladjenja.
Mogu da ti ponudim, preko moga partnera u novom sadu model FW SC 081 LG.
Potrebna kolicina vode je 0,35l/h = 2,1m3 na sat. Dnevno max. 12m3 vode.
Potrosnja godisnje 162€(DIN-DVGW).
Kod vas su zime malo mekse. prosjecna tem. 10,9C-nadmorska visina 72m do
80m.
Toplina podzemne vode 13C do 15C.
Bunar ne mora da bude 15m. Potrebno je samo 2,1m3 vode na sat.
Racunajuci tvoju momentalnu potrosnju za pripremu tople vode u godini, ti
ces se grijati badava.
Sada trosis nesto manje od 1000€ godisnj struje- grijanje i topla voda?
Upravo zavrsavam dokumentaciju na S-H jeziku koju ti mogu poslati.
Moj broj u Njemackoj 0049-177-8665682 ili kucni 0049-8165-646967 Tel
0049-8165-646968 fax
Pozdrav Ivica
[ mdj300B @ 05.03.2007. 23:05 ] @
Pozdrav!
Vjerovatno ste mislili 0,35l/sec=1,2m3 na sat?

Imam više pitanja baš za takav sistem o kome govori Ticma.
Kako kažete da ste serviser predpostavljam da mi možete odgovoriti na pitanje: koliko kvaliteta vode utječe na mogućnost korištenje takvog (tj. open loop) sistema tj. dali obavezno izmjenjivač mora biti od bakar-nikal legure
ili može samo bakar.
Znači, dali voda na tim našim prostorima uz Savu ( i sam jesam uz nju) odgovara po svojoj PH vrijednosti i čistoći (željezne bakterije) i drugim parametrima (posebno s tako male dubine, ja je zovem "prva" voda) za ovakav tip pumpe?
Dali se koriste kakvi filteri?
Kakvim kemikalijama čistite kada se poslije određenog vremena na izmjenjivač nataloži mulj i ostale nečistoće drastično smanjujući učinkovitost (može izraz smanjujući "prenos topline")?

Pričajte malo o iskustvima, koji su načešći problemi, nažalost vrlo su rijetki tako dragocjeni primjerci kao Vi za održavanje ove teme aktivnijom :-))

Inače, odakle crpite ove gore podatke o hidrogeološkim značajkama za konkretan slučaj, dosta su korisni?
Imal gdje da se mogu skinuti ti podaci s neta, i imate li koji link o tim pumpama koje ugrađujete?
[ gtp mann @ 06.03.2007. 10:28 ] @
Hallo !
Bakarni izmjenjivaci se ne koriste, a za to ima vise razloga; u vodi ima uvijek sitnih cestica pijeska , koje prolaze kroz
filter (obavezno ugraditi),te sitne cestice mogu pojesti bakarni izmjenjivac.Ja uvijek ugradjujem VA izmjenjivac,
pa sam se rijesio problema zeljezo- mangan.Zeljezna bakterija moze da ozivi tek ako dodje do kontakta sa zrakom(kisik)
Znaci strogo zatvoren sistem.onda 1 mm naslage na izmjenjivacu je 7% gubitka.Skoro nikako ne dolazi do zaprljanja
jer zbob velike kolicine protoka vode je bunar cist.Izmjenjivac je intergriran u TP ,i to je kompektni sklop.Prvih mjesec dana
moze eventualno da dodje do nekih problema (da se zacepi filter zbon pijeska) inace toplotnu pumpu nije potrebno
odrzavati. Normalno rade 20 do 30 godina bez kvara. Odrzavanje je cista berba para,jer kad jednom TP radi onda tu nema vise nikakvi problema.Planiranje i izvodba se mora prepustiti profesionalcu. Istina da je malo takvih ljudi cak i ovdje u njemackoj, ali potreba za TP je sve veca i veca . Mi ovdje u njemackoj imamo rok isporuke 6-8 mjeseci.Nase balkanske zemlje nemaju ni jednog poduzetnika koji je pravi profesionalac.Imam uredjaje koji su ugradjeni 1970g i jos su u funkciji.
Naj idealnije je rijesenje sistem voda-voda.Netreba nikakva dozvola za busotinu, a i ekonomski je opravdano.COP je najbolji.
Podatke koje ja imam dostupne, za balkanske zemlje sam nabavio preko "visoki veza" . Zalosno je sto takvi podatci
nisu dostupni svakom. Mi smo se uvijek ponasali kao da smo prirodu naslijedili od nasih djedova , a ne iznajmili od nase djece.
Imam iskustvi sa nasim inzinjerima (vecinom) da im je lakse utjerati metar u dupe nego centimetar u glavu.
Ja upravi radim dokumentacije na nasem jeziku, i njih cu staviti da budu dostupne svima. Moze potrajati jos nekih 15 dana.
Ako imas hidrogeoloski pitanja za tvije mjesto , rado cu ti ih odgovoriti.
Bio si u pravu sa protokom vode na sat.
Pozdrav svima,
PS:sa Toplotnom pumpom ne da se samo stedi novac, nego i ekoloski svijet u svim razinama, a to ke kod globalnog
zatopljenja koje mi sada imamo nama zadnja sansa da svojoj djeci ostavimo bar malo sanse da oni mogu biti bolji od nas,
[ ticma @ 06.03.2007. 11:34 ] @
Jako ste me zaiteresovali za ugradnju toplotne pumpe, problem je ovde u Novom Sadu sto nisam nasao nikog da se razume u instalaciju, mnogi znaju za to i kazu nije problem ali kad se proba nesto konkretno dogovoriti okolisaju.
Da li se mora puno prepravljati sadasnja instalacija grejanja koja se sastoji od elektro kotla, pumpe, ekspanzione posude, razvoda na radijatore i jednan krug podnog grejana (u kupatilu) .
Da li se u kombinaciju sa toplotnom pumpom mogu prikljuciti i solarni kolektori, (imam 10,8 m2 na krovu) koji bi u trenucima suncanog vremena snabdevali TP sa toplom vodom?
Molim vas posaljite neku dokumentaciju koja bi pomogla u razmisljanju i laksem odlucivanju da ugradim takav sistem.
Pozdrav [email protected]
[ gtp mann @ 06.03.2007. 16:16 ] @
Pozdrav
Tvoj cjelokupni sistem ostaje.Prednost kod vas je sto monteri centralnog
grijanja neznaju proracunati potrebnu energiju za ze objekat i prostor, i
oni ugradjuju predimenzionirane radiatore,pa se moze sa nesto nizom
temp.raditi.Naravno izbacujes el.kotao i ugradjujes TP.
Potrebno je ugraditi jedan bafer (smanjiva se broj paljenja TP,i stvara ce
kapacitet pohrane energije, koja dolazi iz solarnog sistema) sa jednim
izmenjivacem za solarno.TP se pali kada solarno ne moze da liferuje dovoljno
topline.
Ako imas cjevaste kolektore , i ako su kako treba postavljeni oni mogu na
tem. od -20c (kod svijetlog dana) liferovato +130c.Ja preporucujem
kombinaciju TP-SOLARNO samo kod postojecih sistema, jer ako bi se postavio
kvalitetan novi sistem, a on je samo alternativni,
potrebno je mnogo novaca.Ako se usporedi da je TP glavni izvor Toplinske en.
trebace otprilike 30-40godina da bih se vratila investicija od solarnog
sistema.Mozes jos da napravis zaobilaznico preko bafera, u potrebnim
prostorijama izmjenis radiator, i stavis masinski izmenjivac topline -
hladnoce, mozes koristiti funkciju hladjenja.
Za svaku funkciju postoji potrebna sema, tu netreba izmisljati toplu vodu.
Dokumentacije ce biti za 15 dana.
Ako ti je ppotrebno ranije mogu ti nesto na fax steviti.
Ja inace kad planiram TP, prvo pogledam objekat.
prodajem TP, koju domaci monter pospaja po dobijenoj semi.Elektricar odradi
svoje.
Sve se to desava pod mojom kontrolom,
Ja onda ukljucujem TP, i dajem potrebna uputstv za upotrebu. TP moze da
popravi svaki ferotehnicar, normalno nema nikakvih problema.Ja sam dostupan
24h dnevno.
pozdrav
[ gtp mann @ 06.03.2007. 16:20 ] @
Pozdrav
Tvoj cjelokupni sistem ostaje.Prednost kod vas je sto monteri centralnog
grijanja neznaju proracunati potrebnu energiju za ze objekat i prostor, i
oni ugradjuju predimenzionirane radiatore,pa se moze sa nesto nizom
temp.raditi.Naravno izbacujes el.kotao i ugradjujes TP.
Potrebno je ugraditi jedan bafer (smanjiva se broj paljenja TP,i stvara ce
kapacitet pohrane energije, koja dolazi iz solarnog sistema) sa jednim
izmenjivacem za solarno.TP se pali kada solarno ne moze da liferuje dovoljno
topline.
Ako imas cjevaste kolektore , i ako su kako treba postavljeni oni mogu na
tem. od -20c (kod svijetlog dana) liferovato +130c.Ja preporucujem
kombinaciju TP-SOLARNO samo kod postojecih sistema, jer ako bi se postavio
kvalitetan novi sistem, a on je samo alternativni,
potrebno je mnogo novaca.Ako se usporedi da je TP glavni izvor Toplinske en.
trebace otprilike 30-40godina da bih se vratila investicija od solarnog
sistema.Mozes jos da napravis zaobilaznico preko bafera, u potrebnim
prostorijama izmjenis radiator, i stavis masinski izmenjivac topline -
hladnoce, mozes koristiti funkciju hladjenja.
Za svaku funkciju postoji potrebna sema, tu netreba izmisljati toplu vodu.
Dokumentacije ce biti za 15 dana.
Ako ti je ppotrebno ranije mogu ti nesto na fax steviti.
Ja inace kad planiram TP, prvo pogledam objekat.
prodajem TP, koju domaci monter pospaja po dobijenoj semi.Elektricar odradi
svoje.
Sve se to desava pod mojom kontrolom,
Ja onda ukljucujem TP, i dajem potrebna uputstv za upotrebu. TP moze da
popravi svaki ferotehnicar, normalno nema nikakvih problema.Ja sam dostupan
24h dnevno.
pozdrav
[ ticma @ 06.03.2007. 17:23 ] @
Da li vam je u planu skoriji dolazak u Novi Sad, ako je najbolje da se prvo pregleda objekat pa da se onda napravi proracun i spisak potrebnih delova da se sve poveze!
[ djerys @ 06.03.2007. 21:34 ] @
Pozdrav!
Pratim ovu temu, i niko još nije spomenuo šta se radi sa 12m3 ohlađene vode dnevno (mnogo je za zaliti baštu ), ali pretpostavljam da ide u kanalizaciju. Čuo sam da postoji mogućnost vraćanja u drugi bunar. Naime, koliko bi mi bila zgodna postavka pumpe na ovoj lokaciji pored Dunava (zbog podzemnih voda), tako vidim i problem sa ohlađenom vodom obzirom da nemamo kanalizaciju. Planira se u toku ove godine pa tek za 2008. mogu da planiram neke radove.
Inače kuća je pored nasipa i kad Dunav kod Novog Sada pređe 500-550 pojavljuju se podzemne vode. Letos kad je bilo 740 u dvorištu je bilo 20cm vode a čak su se pojavljivali „izvori” ispod temelja. Pitanje je: kako će se odraziti pumpanje desetak kubika vode dnevno na stabilnost kuće?
Pozdrav iz Novog Sada
[ gtp mann @ 07.03.2007. 01:18 ] @
Ako se koristi podzemna voda, ona je na odredjenoj dubini, i ima svoj smjer
kretanja . Recimo od istoka prema zapadu.Onda se mora kopati bunar na
istocnom djelu, a drugi bunar (ponor) na zapadnom dijelu. Obrnuto
bi tvoja kuca jednom bila na santi leda (sala).Smanjila bih se delta-teta i
vise nista od grijanja. Znaci bunar pa ponor i to sve nizvodno.Nigdje u
evropi nije dozvoljeno izbacivanje vode u kanalizaciju.Voda se placa
posebno, a kanalizacija posebno.Jedino mozda kod nas na balkanu je to
dozvoljeno. Pravilo "gdje nema tuzioca- nema ni sudije"
Svi vuci siti, sve ovce na broju, to neide nikad, Jedino ako vuci nisu
pojeli cobana.Salu na stranu.
Postoje razlicite toplotne pumpe :
voda-voda : COP= odlican (naj bolje rijesenje)
sole-voda : COP= vrlo dobar(potrebno ca 500m2zemlje)
Direktna expanzija- voda:COP odlican, velika ulaganja,
ili ca500 m2 zemlje.
zrak-voda: COP dobar. investicija kao i kod prve, godisnja potrosnja ca 150€
vise.
Znaci da za svakoga postoji mogucnost ugradnje.
Danas idem da ugradim jednu od novelana, voda -voda
jacina 50 KW.Vila od 850 m2, Potrebna en.27,3 KW,
ostala energija se trosi za otapanje snijega pri ulasku u garazu i kucu.
U njemackoj daje drzava bezkamatni kredit investitorima za ugradnju TP.
Ko pravi kucu, i od pocetka planira TP izadje ga jeftinije
nego grijanje na fosilno gorivo. Netreba dimljak,tankova, etc, a grije se ca
75% jeftinije
[ gtp mann @ 07.03.2007. 01:20 ] @
poslat cu ti dokunentaciju za koji dan u NS.
[ gtp mann @ 07.03.2007. 01:32 ] @
Ako se koristi podzemna voda, ona je na odredjenoj dubini, i ima svoj smjer
kretanja . Recimo od istoka prema zapadu.Onda se mora kopati bunar na
istocnom djelu, a drugi bunar (ponor) na zapadnom dijelu. Obrnuto
bi tvoja kuca jednom bila na santi leda (sala).Smanjila bih se delta-teta i
vise nista od grijanja. Znaci bunar pa ponor i to sve nizvodno.Nigdje u
evropi nije dozvoljeno izbacivanje vode u kanalizaciju.Voda se placa
posebno, a kanalizacija posebno.Jedino mozda kod nas na balkanu je to
dozvoljeno. Pravilo "gdje nema tuzioca- nema ni sudije"
Svi vuci siti, sve ovce na broju, to neide nikad, Jedino ako vuci nisu
pojeli cobana.Salu na stranu.
Postoje razlicite toplotne pumpe :
voda-voda : COP= odlican (naj bolje rijesenje)
sole-voda : COP= vrlo dobar(potrebno ca 500m2zemlje)
Direktna expanzija- voda:COP odlican, velika ulaganja,
ili ca500 m2 zemlje.
zrak-voda: COP dobar. investicija kao i kod prve, godisnja potrosnja ca 150€
vise.
Znaci da za svakoga postoji mogucnost ugradnje.
Danas idem da ugradim jednu od novelana, voda -voda
jacina 50 KW.Vila od 850 m2, Potrebna en.27,3 KW,
ostala energija se trosi za otapanje snijega pri ulasku u garazu i kucu.
U njemackoj daje drzava bezkamatni kredit investitorima za ugradnju TP.
Ko pravi kucu, i od pocetka planira TP izadje ga jeftinije
nego grijanje na fosilno gorivo. Netreba dimljak,tankova, etc, a grije se ca
75% jeftinije.
[ vlados @ 07.03.2007. 08:40 ] @
sve sto gtp mann gvorori, a vezano za zamjenu radijatorskog grijanja sa elektro kotlom, toplotnom pumpom
je i izvpdljivo pod uslovom da je u kuci insatliran dvocijevni sistem radijatorskog grijanja.

[ blackman @ 07.03.2007. 09:59 ] @
Citat:
vlados: sve sto gtp mann gvorori, a vezano za zamjenu radijatorskog grijanja sa elektro kotlom, toplotnom pumpom
je i izvpdljivo pod uslovom da je u kuci insatliran dvocijevni sistem radijatorskog grijanja.



Mislim da nisi sasvim u pravu. I kod jednocevnog sistema je izvodljiv nakakav „bypass” za povezivanje sa toplotnom pumpom.
[ vlados @ 07.03.2007. 10:34 ] @
OK. ako tako mislis onda mi objasni kako je to moguce

Naravno neka bude argumentovano, dakle maseni protoci, precnici cijevi itd...

Volio bih to da vidim.
[ gtp mann @ 07.03.2007. 10:50 ] @
blackman je u pravu !
Kod jednocijevnog sistema, a isto kao i kod dvocijevnog sistema se ugradi obavezno überstromventil,kosta ca 30€
Ima funkciju da odrzava konstantan protok vode kroz TP. Samim tim se izbjegava sistanje vode u radiatorima, a i smanji se
koncentracija zraka u sistemu.
[ blackman @ 07.03.2007. 12:02 ] @
Uffffffffffff.... vratio sam se.

Hvala gtp mann na konkretnom odgovoru pošto nisam znao kako se šta konkretno zove od te opreme.

Ja imam dvocevni sistem na koji je povezan fasadni gasni kotao „JUNKERS” koji trenutno kao gorivo koristi plin (boce)
jer kod nas još nije prošao zemni gas. Kotao u sebi ima pumpu, eks.posudu (6l), gorionik sa izmenjivačem i još dosta
elektronike i sigurnosnih stvarčica.

Ako si imao iskustva sa ovim kotlovima, konkretno me zanima kako je moguće iskoristiti postojeću cirkulacionu pumpu,
jer je ona povezana na automatiku samog kotla, u suprotnom bi značilo da trebam nabaviti još jednu cirkulacionu pumpu.
[ vlados @ 07.03.2007. 12:08 ] @
O cemu mi pricamo ovdje ?

O prikljucenju toplotne pumpe na sistem radijatorskog grijanja, zadrzavajuci radijatore kao grejna tijela ?

I to u rezimu 45/40 pri dT=5C ?

O tome govorite ?

A ko je tako odmah recite.

I nek vam je sa srecom !
[ djerys @ 07.03.2007. 12:24 ] @
@gtp mann
Hvala na brzom odgovoru. Imao bih još pitanja, ali ću sačekati da okačiš dokumentaciju. Ako je to što prevodiš sa nemačkog dostupno možeš okačiti link.
Molio bih te za ubuduće uštedu na struji ako možeš izraziti u KWh mesto u evrima. Kod nas je to jako varijabilno sa cenom struje: zavisi od potrošnje (crvena, zelena, plava šarena tarifa), da li je brojilo dvotarifno (noćna-dnevna tarifa) itd.
Pozdrav!
[ blackman @ 07.03.2007. 12:24 ] @
@vlados
Pričam o varijanti da postojećem sistemu dodam i toplotnu pumpu kao osnovni izvor tople vode za grejanje,
a podizanje temperature vode na potrebnu za grejanje, dogrevanjem preko kotla.

[Ovu poruku je menjao blackman dana 07.03.2007. u 13:36 GMT+1]
[ ticma @ 07.03.2007. 13:18 ] @
Kako se na to sve kaci i bojler za toplu vodu, da li je poseban, koji u sebi ima izmenjicas pa topla voda iz sistema prolazi kroz njega i tako zagreva potrosnu vodu ili ima neki drugi nacin?
[ vlados @ 07.03.2007. 13:25 ] @
Citat:
blackman: @vlados
Pričam o varijanti da postojećem sistemu dodam i toplotnu pumpu kao osnovni izvor tople vode za grejanje,
a podizanje temperature vode na potrebnu za grejanje, dogrevanjem preko kotla.

[Ovu poruku je menjao blackman dana 07.03.2007. u 13:36 GMT+1]


i kolika je temperatura vode na povratu iz radijatora ?

[ blackman @ 07.03.2007. 13:53 ] @
Cilj je -> iskoristiti toplotnu pumpu za maksimalno podizanje temperature „fluida za radijatorsko grejanje”,
a po potrebi koristiti sve varijante „konvenconalnog” grejanja istog, podići na potrebnu
temperaturu (bilo za podno ili radijatorsko grejanje).

Mišljenja sam da za zagrevanje na temperaturu od 35-500C treba mnogo više energije, nego što je potrebno
podići je na 800.

Mene interesuje ušteda u ovom dT.

Bdw. u ovoj temi je čovek pomenuo da u određenim uslovima podiže temperaturu fluida na 500.
[ vlados @ 07.03.2007. 15:06 ] @
Jednostavno pitanje trazi jednostavan odgovor.

Kolika je temperatura na povratu iz radijatora?

I sta kanite sa tom vodom ? Vratiti je u TP ?

A sa druge strane, pogledajte malo kolika je toplotna moc jednog clanka radijatora pri 45/40, zanci dT =5C.

Greska je u konceptu. O tome sam vec pisao.

Toliko od mene na ovu temu.

Pozdrav i sve najbolje!

[ gtp mann @ 07.03.2007. 18:46 ] @
Samo sistem zrak-voda preporucujem u bivalentnu funkciju.
To znaci kombinacija TP sa fosilnim grijanjem.
Ostalim sistemima nije potrebno i mogu da idu u monovalentnu funkciju, jer i sami mogu po potrebi dizati tem. 70C, sto je vise nego dovoljno.
Kome treba vise neka mjenja prozire i izolira kucu. Radiatori su sasvim dovoljni, i moraju biti proracunati kako treba,
proracun po DVGW EN255. Ko to nezna ne treba da postavlja ni logorsku vatru, a pogotovu ne grijanje.
Ljudi kvalitet nikada nije skup. isao sam 20tak puta raditi iz njemacke u bosnu i hrvacku, posavjetovao sam musterije profesionalno, napravio kompletan sistem sa puno manje matriala, Naravno kvalitetnijeg i sto je najvaznije za trecinu vremena. Svi kazu da im je to cak jeftinije, a nisu morali da se plase "drzi vodu dok maistori odu"
Mogu reci vlados da 45/40 nije dT.
dT je razlika u temperaturama ulaz- izlaz iz potrosaca.
ticmi sam rekao da sada trosi nesto manje od 1000€ godisnje, dali to stima?
[ vlados @ 07.03.2007. 21:35 ] @
Citat:
Mogu reci vlados da 45/40 nije dT.
dT je razlika u temperaturama ulaz- izlaz iz potrosaca.


da li je razlog jezik ili "nesto drugo" ali ja i vi se ocigledno ne razumijemo

A taj materijal kad prevedete, volio bih da okacite na nekom serveru, javno dostupnom pa da se "upoznam" sa tom revolucionarnom tehnikom u termotehnici.

A za pocetak nam navedite tip i proizvodjaca takve toplotne pumpe koja moze zagrijati vodu do 70C.
Ja se vec izvjesno vrijeme bavim termotehnikom i neka bude na moju sramotu, ali takvo nesto nisam cuo (?).

Gasne apsorbcione TP mogu zagrijati vodu do 60C, zato sam i posatvio pitanje o tome da li imate iskustva sa njima, ali sa obzirom na ovo sto sam procitao, zaboravite da sam vas ista pitao.

Mislim da se ovdje suvise uopsteno razgovara, i ako neko tvrdi da nesto moze (ugradnja TP na jednocijevni sistem grijanja) neka to i dokaze.
Kao sto je bilo jedno od mojih prethodnih pitanja. Dakle ajde postavimo problem, definisimo rezim rada,(to famozno dT) oderdimo se koji cemo sistem izabrati (neki postojeci) dakle imao cjevovod koji se ne mijenja , izracunajmo potrebne protoke, da vidimo brzine u cjevovodu, pad pritiska, dobre (ako ih ima) i lose strane i komantarisemo.

Mislim da ovdje, nema argumentovane rasprave, vec samo uopstene price, koja se zove "mlacenje prazne slame"

Da, i jos nesto u EU je vazeca norma za proracun toplotnih gubitaka EN 12831 (koju su usvojili u Hrvaskoj i Sloveniji) dok se pomenuta norma odnosi na:

DVGW W 255:1996-06 Important advices for water suppliers in cases of emergency caused by radioactive substances

i da zakljucim citatom:

Citat:
Ko to nezna ne treba da postavlja ni logorsku vatru, a pogotovu ne grijanje.
[ gtp mann @ 07.03.2007. 22:56 ] @
Naravni da je razlog nesto drugo!! A mi se dobro razumijemo!!!
Ja se bavim termodinamikom vec 22g. I moje znanje se temelji na najnovijim iskustvima.
Ovo nije profesionalna stranica, ovdje se sastaju Termodinamicki laici koji zele nesto da nauce,jer drugo gdje
ocito nemaju mogucnosti, i nije uljudno da se kaze da je to mlacenje prazne slame,jer vjerujem da vecina od njih
zna vise od tebe.Sama cinjenica da oni priznaju svoje neznanje iz termodinamike postavlja ih u bolji polozaj od tebe,
jer znaju da neznaju pa uce.Ti imas neko staro iskustvo, i nisi spreman da ucis nesto novo.
Vec sam rekao da je nekim ljudima lakse utjerati matar u dupe nego zentimetar u glavu.
Ja nemam namjeru da te vredjam, ovo ti samo kazem da bih ohrabrio druge da nesto nauce.
Otvori www.aros-umwelttechnik.de
Onda otvori "Unsere Produkte", pa onda otvori "aros standard monoblock" To je sistem Zrak-Voda koji postize
temperaturu do 70c. i funkcionira do -20c. vanjske temperature.
Procitaj te podatke o TP, i znati ces koliko sam znas.
tu ces naci i pomenuti EN.
Kao iskusni termodinamicar pono koristis rijec "mislim"
Misljenje je odraz neznanja.
Za sve druge:Postavljajte pitanja, ma koliko ona bila za nekog nesmislena ja cu odgovoriti na svako.
Ja se izvinjavam ako sam koga uvrijedio
[ vlados @ 08.03.2007. 07:02 ] @
Sto se tice karakteristika TP, moram priznati, zapanjujuci podaci!
Vidim da je namjena iskljucivo grijanje. Ja zivim u CG i kod nas se iskljucivo ugradjuju TP sa mogucnoscu reverzije ciklusa (hladjenje/grijanje).
I vidim da isti proizvodjac ima u svom programu takve uredjaje cije su karakteristike kao vecine ostalih proizvodjaca.
OKo EN norme je sve jasno ne racunaju se toplotni dobici po njoj a to bi morali znati.

Ono sto bi bilo interesantno je saznati cijene opreme.
Ovo oko znanja, iskustava, metra u dupe i ostalih rijeci upucenih licno meni, ne zelim komentarisati.








[Ovu poruku je menjao vlados dana 08.03.2007. u 12:18 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vlados dana 08.03.2007. u 12:18 GMT+1]
[ gtp mann @ 08.03.2007. 18:03 ] @
Ja sam sutra u berlinu da dogovorim exportnu cijenu.
Importirati mogu samo dobro kvalitetni profesionalci.
Svaki pocetak je tezak. TP do +55c imaju odlicne karakteristike. a naravno mogu i hladiti.
+55 je sasvim dovoljno i za radiatorski sistem (postaviti 30% vece radiatore, ako to vec nisu).
Ja mislim da cu uspjeti dogovoriti cijenu 50-60% jeftinije od vismana i drugi kvalitetni uredjaja.
http://www.dimplex.de/download...04_wi40-90c_dim-2004-05-03.pdf
pogledaj hidraulicne seme u montageanweisung. tu se nalaze skoro sve potrebne mogucnosti.
Pozdrav!!
Ono u prikljucku nije misljeno na tebe, nego samo na one koji misle da su pametniji od drugi.
Svi mi ucimo citav zivot, i opet odapnemo glupi!!!!
[ gtp mann @ 08.03.2007. 18:12 ] @
http://www.dimplex.de/nc/downl...pen/heizungs-waermepumpen.html
ona gore adresa je za odredjeni uredjaj. A ova za sve druge.
Ticma koliko trosis struje???
[ vlados @ 09.03.2007. 08:01 ] @
Sada mi je zao sto nisam posao NA IKK u Frankfurtu, mada je moj dir. tamo i vec sam mu poslao podatke koje proizvodjace bi trebao da potrazi i uspostavi kontakte.

Samo se plasim visoke cijene opreme i relativno malo trziste bile limitirajuci faktor za neku ozbiljniju saradnju na tom polju.

Ja sam zainteresovan za Wärmepumpe mit passiver Kühlung sto bi bilo primjenjivo za podneblje u kojem ja zivim.

[ gtp mann @ 09.03.2007. 22:01 ] @
ja sam danas bio u Berlinu. Badava sam vozio 1300 km. I meni bi bilo bolje da sam otisao u Frankfurt.
Moji partneri FA; MARK su tamo.
Ovi u berlinu su dobili nove TP, nisu nizasto. Tehnicki mogu proci, ali je izvedba katastrofa.
Kuciste od lakiranog zeljeznog lima ze vanjsku montazu.
Los IP faktor elektricni djelova, fale ozracivaci u sistemu itd.
Pravi su dedeerci.
Normalno imam sve adrese od svih proizvodjaca TP u EU.
Ako ti trebaju Exportni kontakti mogu ti iste poslati.
jesili pogledao hideaulicne seme?
[ goran ob @ 12.03.2007. 18:09 ] @
imal zivih?da li neko zna nesto o TP vazduh-voda i da li je ugradnja jednostavnija(jeftinija)?
[ vlados @ 13.03.2007. 07:50 ] @
@gtp mann

Pogledao sam cijeli proizvodni program na dimplex.de i zaista izgleda jako impresivno.

Hvala na ponudjenoj pomoci oko kontakata rpoizvodjaca TP u EU, trenutno imamo potpisane ugovore o distribuciji opreme od raznih prozvodjaca, ciji su ofisi uglavnom u Austriji (DAIKIN, YORK, GEA) i prilicno uspjesnu saradnju sa dosta firmi iz Italije i Grcke.

[ ticma @ 13.03.2007. 09:38 ] @
Pogledao sam i ja sajt dimplex.de ima svega, ali bas ne razumem mnogo nemacki, ima previse modela, ako moze samo link do toplotnih pumpi koje koriste podzemne vode i koriste radijatorski sistem za grejanje.
[ mdj300B @ 29.03.2007. 20:56 ] @
Gtp mann jesil napravio dokumentacije, prošlo je 15 dana :)

Ticma ti ne reče čovjeku koliko trošiš struje, imal tko kakvih novosti?
[ ticma @ 30.03.2007. 11:31 ] @
Malo je komplikovano, dvojna je kuca sa zeninim roditeljima, mi smo na spratu ali placamo i njima struju (jedno brojilo), oni loze a mi na struju
[ Majk55 @ 01.04.2007. 02:39 ] @
Ej narode !! pa nemojte praviti toplotne pumpe. Moja VTC 12 "trune" u Subotici vec 10 godina, ne koristi se, je li neko zainteresovan ?
[ ticma @ 01.04.2007. 10:01 ] @
Citat:
Majk55:  Moja VTC 12 "trune"


Ako moze za neupucene sta je VTC 12
[ Majk55 @ 02.04.2007. 05:17 ] @
Za Ticmu:
VTC 12 je toplotna pumpa sa ovim karakteristikama:



Tip : voda - voda
Napon : 3x380V
Snaga kompresora: oko 3.3 kw
Grejna snaga :oko 12 kw
Freon : R-12 ( malo zastareo tip, sada se koristi R-134a )
Koristio sam je oko 5 grejnih sezona sezona
Proizvod : LTH Skofja Loka

U Subotici ih ima bar 7, 8 komada u upotrebi

Najpogodnije je da se koristi sa podnim grejanjem
Ako ima jos pitanja samo napred, nema problema, rado cu odgovoriti...
Inace sada sam usred istog projekta ovde u Kanadi. Toplotnu pumpu sa kupio, bunar je izbusen ( puno vode :)
pa se nadam da ce sledeca grejna sezona biti: toplotna pumpa + podno grejanje )

PS Pozdrav za Roberta Obradovica iz toplane Subotica. Robert javi se...
Mile
[ robes @ 09.04.2007. 05:52 ] @

Pozdrav Mile!

Evo i mene na forumu do sada sam bio samo posmatrac red je da se i ja ukljucim.
Drago mi je da smo u kontaktu uvek sam dostupan na e-mail:

Puno Vas pozdravljmo !



P.S.
Hvala gtp mann-u za savet o kretanju podzemnih voda Istok-Zapad do sada
nisam obracao paznju kod prikljucivanja TP kod sledeceg objekta pokusacu da ispostujem
smer. Inace u Subotici postoji problem oko kolicene vode u nekim slojevima tako da svaki
"litar" dobro dosao
[ ticma @ 09.04.2007. 11:34 ] @
Naravno pitanja ima gomilu, problem je sto je to kod nas jos nepoznata oblast pa nemamo koga ni pitati . Naravno sto vise cujem vidim da sve manje znam. Jedan problem je sto imam postojecu instalaciju sa radijatorima i elektro kotlom, e sad koliko je isplativo montirati toplotnu pumpu na takav sistem jer se uvek pravi kombinacija toplotna pumpa – podno grejanje zbog malih ulaznih temperatura. I jos jedno pitanje vezano za podzemnu vodu, imam iskopan bunar, odnosno samo cevi, do 15 m dubine, kojima crpim vodu sa pumpom i sluzi za zalivanje baste. Da li se to moze koristiti i kakve se pumpe koriste za snabdevanje vode u TP.
[ gtp mann @ 15.04.2007. 18:09 ] @
Kao sto rekoh , samo planiranje od pocetka geadnje moze da ima idealni COP. Sve ostalo je povezano sa gubitcima(koji nisu tako veliki).Vecina kvalitetni TP ima u svom upravnjacu salter N-R, koji se prebaciva po potrebi.N- je novogradnja , a R-renoviranje.Radiatori su takodje prikladni za TP. Mogu se koristiti i ventilatorski konvektori kojima nije potrebna velika temperatura, dovoljno 40c°, a sa kojima se moze i ljeti hladiti. Tvoj bunar je sasvin dovoljan.
Ticma ti si ko nevjerni Toma.Nema cega da se plasis.Konvaktore mozes da dobijes u srbiji, i vrlo su povoljni.Mogu da ti dam adresu uvoznika sabiana iz italije . Taj uvoznik ima i TP iz svoje proizvodnje voda- voda koje su jako kvalitetne, a imaju i pristojnu cijenu. Odluci se za nesto. Sad ce i ljeto koje ce biti jako vruce , a sa tim sistemom mozes i hladiti.
Dokumentaciju sam zavrsio, imao sam puno posla . uskoro ce biti dostupna.
pozdrav svima
[ ticma @ 17.04.2007. 13:41 ] @
Odluci se za nesto, e to je ono, samo za to sam i trazio savet, sta mi je sve potrebno. Kupicu vec jednom i mene nervira koliko vremena trazim, ali jednostavno ne znam sta sve treba. Kolika TP, koja, koje pumpe, da li prikljuciti na radijatore i plus dva konvektora da moze i da hladi, ako je uposte moguca takva kombinacija. Nadam se da cemo nesto vise saznati iz tog uputstva.
[ vlados @ 17.04.2007. 14:02 ] @
Izrada projekta je resenje.

Sastavis projektni zadatak i dobijes sve sto ti je potrebno.

[ ticma @ 17.04.2007. 15:36 ] @
Mansarda, odnosno sprat u kuci od 120 m2, dimenzije 14x9 visina zida 1,5m gde pocinje krov, a najveca visina 2,7m, znaci ima kosina u sobama.Izolacija- zidovi siporex 25 cm + presovana trska 5 cm, malterisano, fasada. Kosina krova- presovana trska 5 cm, tervol 5 cm, daska, alu folija, terpapir, crep. Iznutra jedan deo oblozen lamperijom a jedan gipsanim plocama. Sadasnje grejanje eletro kotao 18 KW, alu radijatori sa jednocevnim sistemom, cevi polozene u pod. Ima cetiri voda (kruga) na razvodu, tri idu na radijatore a jedan na podno grejanje u kupatilu. Da li je to dovoljno podataka ili treba jos?
Jos podatak da u poslednje tri godine nije bilo potrebe ukljucivati vise od jednog grejaca (6KW) i temperatura vode nije prelazila 50 stepeni
[ gtp mann @ 19.04.2007. 15:25 ] @
Tu je sve jasno. Objekat je dobro izoliran .mi tu obracunavamo 50w m2, sto
potvrdjuje i tvoja potrosnja od 6KW. Vlados je potpuno u pravu. Ne radi se o
peci na drva, nego o necemu sto ce da te grije i hladi sledeci 30 godina, i
zato je potreban idejni i izvodbeni projekat.
Sto je vlados spominjao (pasivno hladjenje) je super stvar, a ne trosi skoro
nista.Pogledaj ove podatke nisam jos zavrsio, i bez smijeha, ja nisam dolje
pohadjao skolu.

//edit -> attachment je prikacen par poruka nize

[Ovu poruku je menjao McKracken dana 20.04.2007. u 15:49 GMT+1]
[ Stojan Trifunovic @ 20.04.2007. 11:49 ] @
@gtp mann

Ne možeš prikačiti fajl odgovorom na mailing listu. Moraš to uraditi ručno sa sajta.


Moja pumpa je skoro gotova. Doduše ne može se koristiti za zagrevanje čitavih prostorija već samo potrošne vode u bojleru, ali i ovako sam njom zadovoljan.

Možete je videti na

http://www.ptt.yu/korisnici/t/r/trifunov/T/Toplotna_pumpa.htm
[ ticma @ 20.04.2007. 13:50 ] @
Hvala gtp mann na uputstvu, prikaceno je dole!
[ ticma @ 20.04.2007. 14:11 ] @
Evo i zanimljivo graficko objasnjenje rada toplotne pumpe
http://www.dimplex.de/fileadmi...ds/animationen/waermepumpe.exe
velicina 1,5 MB
i za reverzibilni model
http://www.dimplex.de/fileadmi...ownloads/animationen/revwp.exe
velicina 1,6 MB

I jedno pitanje. Da li mogu da greju i hlade svi tipovi TP ili mora da je posebno naglaseno da sluzi i za hladjenje? Da li samo reverzibilne mogu i da hlade?
[ prosoftware @ 27.05.2007. 21:27 ] @
Doslo toplije vreme i odmah niko vise ne razmislja o grejanju...




Ali, posto smo u fazi izgradnje, moram nesto da pitam...


Naime, pravim farmu pilica povrsine 120m2 iznad koje ce se nalaziti stambena jedinica, priblizno iste kvadrature...

Ideja je sledeca:
posto pilici proizvode toplotu, naime temp u objektu u toku tova zna da dostigne i 35 stepeni zimi, te je neophodno hladjenje, kako iskoristiti tu toplotu za grejanje prostora iznad?

Moze li nekim aluminijumskim "kolektorima" ( nasao par na otpadu, od starih prozorskih klima ) oduzeti toplota terajuci ventilatorom vruc vazduh kroz njih i na taj nacin zagrevati neku tecnost i tako dobijenu toplotu, koju bih dalje, nekom toplotnom pumpom, dizao na nekih 50-tak stepeni sto je, pretpostavljam, dovoljno za sistem podnog grejanja...

Moze li to po sistemu DIY ili toplotna pumpa mora da se kupi?

Znam da je sigurno BOLJE kupiti nego praviti, ali u obzir bih uzeo i krajnju cenu toplotne pumpe, kao i zadovoljstvo da nesto radi zahvaljujuci umesnosti tvojih ruku...

Naravno, izolacija, oba objekta se podrazumeva...

Unapred se zahvaljujem...
[ digikv @ 16.07.2007. 20:09 ] @
Kupio sam solarni kolektor sa vakumskim cevima 2 kvadratna metra sa bojlerom od 140l (400EUR) sad za leto je super za toplu vodu, ali kako to da iskoristim zimi, za grejanje kuce. Ako ce temperatura vode biti oko 20C kako da povezem toplotnu pumpu na sistem, i koju bi ste predlozili ?
[ jutikus @ 19.07.2007. 08:28 ] @
malo je off topic ali me interesuje gde si nabavio vakuumski solarni kolektor i da li je pomenuta cena samo za kolektor ili i za bojler?

inace vakuumski solarni kolektor se moze koristiti i zimi za toplu vodu, postoje dva nacina:
1. da se koristi fluid koji ima dobre radne karakteristike od -20 to +200 ......
2. da se koristi nacin DRAIN BACK - to je u sustini jedan otvoreni sistem koji ima mali rezervoar u grejanom ambijentu (podrum, ostava...) i kad diferencijalni termostat iskljuci pumpu jednostavno fluid iztece iz kolektora i cevi u taj mali rezervoar. ->Google

>Ako ce temperatura vode biti oko 20C...
gde ce biti temperatura 20C?

[ digikv @ 19.07.2007. 11:41 ] @
Zajedno sa bojlerom od 140l, sve zajedno stoji na postolju.
Kupljeno u Kraljevu: e-mail:[email protected]

Prema prici trebalo bi da zimi temperatura vode u bojleru dostigne 20C samo na osnovu solarne energije :) verovatno gresim

[Ovu poruku je menjao digikv dana 19.07.2007. u 13:22 GMT+1]
[ sveznalica @ 31.07.2007. 00:21 ] @
Bavim se frigo tehnikom i planiram da napravim kvalitetan sistem za grejanje i hladjenje
planiram da iskoristim spoljasnju jedinicu 18 btu housel i da umesto vazdusnog izmenjivaca napravim izmenjivac u zemlji na dubini od 2 metra
sistem bi preko izmenjivaca freon voda spojio sa postojecim grejanjem,a u slucaju kada je potrebno hladjenje postavio bih jednu unutrasnju jedinicu od 24 btu i stavio bih je na naj visu tacku kuce tako da moze celu kucu da ohladi.
naravno stavio bi jedan ventil koji odvaja grejanje od hladjenja.
kada koristimo kompresor od 18 btu pozeljno je da unutrasnja jedinica bude barem 24 btu jer bi se od 18 btu zamrznula zbog velikog koeficijenta iskoriscenja koji se postize sa izmenjivacem u zemlji

naj bolja kombinacija je da leti grejemo vodu u bazenu a hladimo kucu ili zimi grejemo kucu i imamo umesto bazena klizaliste hi hi hi
[ shojab @ 31.07.2007. 07:23 ] @
Imam bunar koji je dubo 14m, a nivo vode je 7m. Temperatura vode je oko 12 stepeni. Da li moram da napravim novu busotinu za vodu koju vracam ili je mogu vracati u postojeci bunar?
[ ticma @ 31.07.2007. 09:30 ] @
Kada bi vraćao vodu u isti bunar ubrzo bi se voda razladila i smanjio bi se efekat. najbolje je iskopati novi ali se mora paziti kako ide tok podzemnih voda da se kopa nizvodno!
[ mdj300B @ 01.08.2007. 06:18 ] @
Citat:
shojab: Imam bunar koji je dubo 14m, a nivo vode je 7m. Temperatura vode je oko 12 stepeni. Da li moram da napravim novu busotinu za vodu koju vracam ili je mogu vracati u postojeci bunar?

Pa mogao bi pokušat ali onda (za slučaj grijanja) vučeš vodu s površine a vraćaš je na dnu bunara na 13,5metara.
Uglavnom napravi eksperiment pa javi, ali sumljam da bi za neku veću snagu sistem funkcionirao bojim se da nebi zaledio bunar. Uglavnom probaj ništa te ne košta. Možeš recimo (za eksperiment) staviš grijač od 5KW i da preko njega cirkuliše voda i mjeriš za koliko će se temp. u bunaru povećati. Ako je povećanje veće od 10°C znači da nećeš moći s 5KW jer je ka uzmeš tu tvoju vodu od 12°C ohladit ćeš je na ispod 2°C pa bi se mogao zamrznut bunar.

Nemoj da te zbunjuje što sam ti dao u eksperimentu da griješ vodu jer nije važno grijao ti nju ili hladio važno je da utvrdiš koliko možeš postići najveći delta T za određenu snagu.

Ali ipak najbolje rješenje bi bilo da imaš još jedan bunar (ili bušotinu) udaljen/u makar 10 metara gdje bi dobio puno bolje
rezultate.




[Ovu poruku je menjao mdj300B dana 02.08.2007. u 07:51 GMT+1]
[ mdj300B @ 01.08.2007. 06:20 ] @
Čekaj, jesil mislio ovo pravit samo za hlađenje po ljeti ili i za grijanje po zimi?
[ sale_ch @ 02.09.2007. 11:20 ] @
Reko i ja da se javim i priupitam nesto vezano za toplotne pumpe.

Upravo zavrsavam projekat kuce i zelja mi je da ugradim toplotnu pumpu.
Projekat toplotne pumpe i podnog grejanje radi mi gosp. Vlahovic iz Novog Sada.
Radi si o toplotnoj pumpi vazduh-vozda i o kuci grejne povrsine 230m^2.

Nekoliko pitanja za profesionalce.

1.
Izneseni su podaci da je potrebno oko max. 12 m^3 vode.
Zanimam me sta uraditi sa tom vodom posto sam cuo da je kisela i da ne moze da se koristi?
Kako su Nemci resili taj problem?---pitanje za gtp mann
Voleo bih da iskoristim tu vodu ako je moguce.

2.

Posetio sam stranicu http://www.aros-umwelttechnik.de/ i vidim da ove pumpe rade do -15°c.
Da li rade kada se pojavi mraz i inje? Da li je zbog toga potrebno jos jedna rezervna varijanta grejanja?


3.

Pitanje za gtp mann posto je radio jednu kucu u Bosni i od prlike zna kolike su cene struje i vode u Bosni.

Da li za moju buducu kucu grejne povrsine 23 m^2 mogu racunati troskove oko 300 eura za struju i 150 eura za vodu?

4.
Kucu bih pravio u Vojvodini i to i blizini Beograd u mesto St.Banovci.
Pitanje za gtp mann posto vidim da covek ima veliko iskustvo sa toplotnim pumpama.

Da li je moguce ovde instalirati pumpu voda-voda?(Posto si spomenuo da imas neke poverljive podatke za teren u Srbiji)
Da li je njena ugradnja skuplja?
Da li je po tvom misljnju to najbolja varijanta sto se toplotnih pumpi tice?

Cuo sam da se voda ovde nalazi na oko 20 m dubine ali ne znam da li su potrebne dozvolje za "busenje "?


Hvala svim dobronamernim ljudima na odgovrima i veliki pozdrav iz Svajcrske
Sale
[ ticma @ 02.09.2007. 11:51 ] @
Da odgovorim na ono sto znam, nije potrebna dozvola za busenje i crpljenje vode.
I nije mi jasno oko troskova sto predvidjate za vodu od 150 eura, ta voda od koje se uzima toplota se crpi iz dubine i troskovi bi osim samog busenja bili samo za struju koja trosi puma za crpljenje vode!!
Sto se dubine podzemnih voda tice, poznato je da u Vojvodini ima na maloj dubini. U N. Sadu se voda nalazi vec na 8 m, a u Banovcima bi se trebalo raspitati od mestana koji zalivaju njive gde su nasli vodu!
Za Vlahovica sam cuo da se dugo bavi tim poslom i da je dobar strucnjak!
[ robes @ 12.09.2007. 19:30 ] @
Za saleta_ch


Vodu iz bunara sa 20m ne bih ti preporucio da koristis za kucne potrebe makar se radilo i o teh. vodi ustvari problem bi nastao ako u blizini neko ima septicku jamu ili slicno. O kvalitetu vode najbolje da se raspitas od lokalnih bunardzija ja koristim bez problema po zdravlje vodu sa 40 -45 m ovde u Subotici jedini problem je veca kolicina gvozdja.
Sistem voda-voda je daleko isplatljivi sto se tice ulozeno - dobijeno COP po meni nego vazduh-voda.
Samo budi racionalan i misli na buducnost nemoj vodu da bacas u kanalizaciju vec vrati u drugi bunar.
Ako budes busio bunar busi ga na dubinu od oko 45m tep ovih voda je od 12 - 14 C vrlo povoljno za toplotnu pumpu
[ enco1 @ 18.09.2007. 08:28 ] @
Interesuje me toplotna pumpa za grijanje( sa bojlerom za toplu vodu ) i hladenje objekata otprilike 600 m2.Moguce samo vertikalno dubinsko (kolika bi morala biti dubina busenja?)postavljanje cjevi u zemlju.Dolazi u obzir samo fan-coil sistem razmjene toplote u prostorijama.Ako ima neko ideju ko prizvodi i postavlja takve sisteme i koliki bi bili troskovi.Pozdrav
[ gtp-mann @ 22.10.2007. 01:27 ] @
Pozdrav svima!!!!!!!!!!!!!!
Za sale_ch1
Bitna je izdasnost bunara, a ne kubikaza. Naj isplativiji sistem je voda-voda.
Ako je voda kemijski i bakterijalno ispravna iz bunara ona se ne mjenja pri izlazu iz TP.
TP imaju na sebi ugradjene otopljivace. Sto znaci da nemas problema do -20C°.
Bio sam u firmi Arovs umvelttechnik . Njihove pumpe funkcioniraju ali su lose sastavnjene,
ja ih nebih nikome preporucio.
Bio sam u bosni na sajmu (ZEPS)sa mojim proizvodom, interesi su veliki. Upravo ugradjujem dva komada u Zepcu,
Sledeci prijekt je jedan u zavidovicima, pa onda sest komada u bihacu itd.
[ safet huseinovic @ 13.11.2007. 15:08 ] @
Bio bih vam veoma zahvalan ako mi mozete pomoci oko iznalazenja odgovarajuceg resenja za grijanje objekta koji sam izgradio kod Kiseljaka!
Kuca se sastoji od prizemlja ca. 160 m2 + prvi sprat 100 m2 i potkrovlje 60 m2,
Oko imanja protice rijeka Lepenica i od kuce je udaljena 30 m. u tehnickoj prostoriji pored kuce je instalirana pumpa koja na ljeto treba da puni bazen za kupanje, koja je opremljena odgovarajucim pjescanim filterom. S obzirom da se bazen puni vodom samo jednom godisnje, pumpa bi se mogla koristiti za snadbijevanje TP odgovarajucom koliocinom vode iz rijeke.
Upravo se sada vrsi mjerenje temperature vode u rijeci, a predpostavljam da je najniza temperatura zimi 7-8 stepeni!
Pod hitno moram iznaci adekvatno resenje jer trenutno nemam alternativnog izvora grijanja!
Safet
[ zivotadj @ 15.11.2007. 16:10 ] @
Čitam sta ste pisali o TP ali mene interesuje sistem vazduh -voda.Dogodine hoću da radim etažno grejanje i zelim da se informišem da bih izbegao greske.Živim u Aranđelovcu gde su zime jake .Kuća je povr 170m2,visina prostorija je 3m.Debljina zidova je 36cm.Pored moje kuće je prošao gas ali priključak kosta 1000e a kotao 900e.Komšije kukaju ko ranjenici zbog računa za gas.Primer kuća 160m2 mesečni račun za gas 120-130e.Ko može da pomogne sa savetom nek se javi.
[ gtp-mann @ 17.11.2007. 22:52 ] @
Prvo trebas da provjeris opcije voda-voda,sole-voda,direktna ekspanzija-voda, pa da se onda odlucis
za zrak-voda. Jako je vazan kvalitet prozora K-vrijednosti. Kvalitet zida.Izoliranost krova.ITD
Za kvalitetan objekt tih dimenzija ,potrebno je ca. 220€ u godini za grijanjnje i pripremu tople vode.
Ako uzmes zrak voda , onda si na nekih 400€ godisnje.
[ zivotadj @ 20.11.2007. 21:30 ] @
Hvala ti na odgovoru gtp.Nisam razumeo deo 220-400evra godisnje za troskove grejanja.To je jeftino i lepo zvuci.Sto se tice opcije sole- voda tu si potpuno u pravu.Moja kuca se proteze u pravcu istok -zapad tako da mi je nekih 70m2 krova okrenuto ka jugu.Mada ne znam koliko je m2 sol.panela potrebno da bih se grejao i koliko ta investicija kosta,i sta je sve od opreme potrebno da bi se to realizovalo.Izolaciju nemam,stolariji treba dobro dihtovanje,kuca je 39.godiste.otvori na prostorijama su od 3 do 6m2 a po proracunu za etazno grejanje na cvrsto gorivo treba mi kotao od 36 kw.A sto se tice gasnog kotla ubedjivali su me da je dovoljan kotao od 28kw,navodno zbog boljeg toplotnog iskoriscenja!?Ako mozes molim te pojasni mi.Hvala

[Ovu poruku je menjao zivotadj dana 21.11.2007. u 13:48 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao zivotadj dana 21.11.2007. u 13:50 GMT+1]
[ Bata1981 @ 30.11.2007. 21:21 ] @
Hmmmmmmmmmmm da li je neko zaista ucelo napravio i instalirao postrojenje o kome je u predhodnim postovima(pa i godinama)bilo govora?Da li ste koristili strucnu literaturu iz termodinamike,grejanja,klimatizacije i prenosa toplote,da biste napravili toplotnu pumpu ili ste se mahom oslanjali na neka prakticna iskustva i neka znanja stecena u toku rada?Da li imate ceo proracun i tehnicku dokumentaciju ili.........Poceo bih da se i sam bavim tom tematikom pa bih voleo da budem sto upuceniji.
[ Stojan Trifunovic @ 03.12.2007. 23:57 ] @
Jesam ja. Nazalost, crkla je nakon sto su mi braca podesila tajmer na neprekidan rad. Neposredno pre kvara pipnuo sam donju stranu bojlera. Bila je vrela. U isparivacu se uspeo cak stvoriti led.
E sada! Nisam je bas koristio za grejanje stana vec vode u bojleru, ali dok je radila radila je sasvim dobro. Imas njen opis na mom sajtu.
[ Bata1981 @ 04.12.2007. 20:49 ] @
Da..........hmm bio sam na tvom sajtu Stojane i odusevio sam se zaista svaka ti cast postavio si zaista sve same dobre,korisne i prakticne stvari.Ja sam malo lutao ali sam odlucio da upravo princip rada toplotne pumpe uzmem za temu diplomskog rada sad jos samo razmisljam kom predmetu da pripadne dali temodinamici ili termoprocesnim uredjajima 1 ili 2.......ili iz grejanja i klimatizacije ali to je vec nesto drugo .Zanima me da li imas proracun po kom si radio,i da li imas tehnicku dokumentaciju tj crteze,dijagrame itd.I da sad jedno pitanje posto cu uskoro i ja da pocnem sa pravljenjem iste zbog cega su ti namestili taj radni rezim da ti je stalno ukljuceno?I da hoces li je popravljati i imas li nameru da prosirujes postrojenje tj da je prilagodis i ya grejanje neke manje sobe recimo?Ovde sam procitao dosta o tome kako je najbolje prikljuciti toplotnu pumpu na sistem podnog grejanja,ali sam danas upravo procitao na internetu da se vrlo efikasno moze prikljuciti i na sistem radijatorskog grejanja samo sto je potrebno postaviti vece radijatore.Hmmmmmmm skinuo sam ovih dana gomilu materijala sa interneta o toplotnim pumpama ivoleo bih da ih ovde okacim ali to jos nisam ukapirao.Da li si razmisljao da ``ukombinujes`` toplotnu pumpu sa solarnim kolektorom posto sam na tvom sajtu video dosta i o ovoj vrsti energije a i procitao sam da je ta kombinacija najbolja?
[ Stojan Trifunovic @ 05.12.2007. 11:48 ] @
Stavi pod termodinamiku ili grejanje i klimatizaciju. Ipak se termoprocesna tehnika moze odnositi i na razne druge stvari. Prvenstveno tu mislim na kontrolu temperature što podrazumeva njeno merenje. Toplotna pumpa tu ne spada.

Proracun nemam. Jedina literatura bio mi je SAM. Želeo sam i sam još odavno to napraviti, ali nikako da nađem odgovarajuću literaturu. Onda sam se iznervirao i krenuo tako peške. Da sam samo ranije krenuo!

Ako bi vec i sam pravio, preporucio bih ti par stvari:

1. Uzmi što veći kondenzator. Iako je moj od 6, preporucio bih ti bar 9m dužine cevi.

2. Umesto isparivača iz frižidera probaj da nađeš kondenzator sa neke stare hladnjače, zajedno sa pripadajučim ventilatorom. Obično se nalaze neposredno do kompresora i izgledaju kao hladnjak automobila. Zbog mnogo boljeg prenosa toplote (zbog većeg orebrenja) prikupiće više toplotne energije. Jedino bi sa njim mogao možda imati problema prilikom čišćenja. Između limova je skoro nemoguće prići. Jedino mlazom vode ili vazduha pod pritiskom. Nisam gledao, ali možda bi i neki fabrički hladnjak sa automobila mogao da se iskoristi za ovu namenu.

3. Lemi kondenzator srebrom.

4. Ako praviš toplotnu pumpu većeg kapaciteta, probaj da nabaviš kompresor sa klima uređaja. Njima ne bi trebalo da smeta neprekidan rad.

5. Povedi računa o rasporedu elemenata prilikom montaže. Topao vazduh se kreće nagore, i zato sam ga ja odatle i uzimao. Kasnije mi je pala na pamet ideja da bih mogao kompresor postaviti iznad isparivača, pa bih tako dobio njegovo još bolje grejanje, jer bi deo toplotne energije uzimao upravo sa zagrejanog kompresora. Kompresor se inače pri normalnom radu može zagrejati sasvim solidno. Moja subjektivna procena je negde do 90 stepeni.

Tajmer sam stavio za povremeno uključenje i isključenje kompresora upravo da bih mu sprečio neprekidan rad. Medjutim, moja braća (7 razred osnovne) pritisnuše na njemu jedno dugme, i on ostavi kompresor uključen CELE 2 NEDELJE. Za takav rad kompresor ipak nije predviđen. Sada žalim što nisam ostavio originalni termostat bojlera. Dovoljno bi bilo podesiti ga na nižu temperaturu i ne bih imao (skoro) nikakvih problema. Dok sam rešio da napravim digitalni termostat, toplotna pumpa ode.

Popraviću je tek nakon što završim taj termostat.

Grejanje sobe ne planiram, bar dok prethodno tu sobu ne obložim stiroporom. Kako je stambena zgrada u pitanju, obložio bih je iznutra. Medjutim, upotrebljeni kompresor jednostavno ne bi mogao mnogo da je zagreje. Mislim da bi mi za jednu sobu bi mi trebala ulazna (električna) snaga od bar 500W, i naravno ikakav izvor toplote.

Podno ili radijatorsko grejanje, sve je to isto. Mana mu je (po meni) sto je za manje prostorije (jednu sobu na primer) potrebno uvesti dodatne gubitke toplote prilikom prelaska toplotne energije sa kondenzatora na vodu u izmenjivaču toplote. Mislim da bi za manje sisteme daleko praktičnije i jeftinije bilo grejati vazduh direktno ventilatorom i kondenzatorom u obliku hladnjaka automobila. Ja nemam ni imam podno ni radijatorsko grejanje.

Da obrazložim ovo: Direktnim prenosom toplote ne bi imao nikakve dodatne gubitke. Toplota bi se prenosila sa kondenzatora direktno u vazduh. Preko radijatorskog ili podnog grejanja (iako je daleko praktičnije zbog manje buke), imao bi gubitke pri prenosu toplote sa kondenzatora na vodu, i zatim sa vode na spoljni vazduh preko radijatora.

Kombinacija toplotne pumpe sa solarnim kolektorima je svakako najbolje moguće rešenje. Možda bi jedini problem bio sneg koji može napadati preko kolektora. Najpraktičnije bi tu bilo izložiti isparivač direktno sunčevim zracima zbog što manjih gubitaka u izmenjivačima toplote. Nažalost, kao što rekoh ja sam u stambenoj zgradi. Meni ostaje jedino uzimanje toplote iz kuhinje (sa smederevca) ili iz spoljnog vazduha.

Za opis "kačenja" fajlova na sajt pogledaj pomoć na ES.
[ Bata1981 @ 05.12.2007. 16:20 ] @
Hvala ti,bas ti hvala na ovako bas bas bas korisnim savetima,hmmm eto vidis spojeve lemiti srebrom......... pa da,u svom tom poslu to bi mi verovatno i promaklo,eto takav jedan detalj.Evo ovako kod mene stvari stoje ako sutra polozim energetska postrojenja 1 onda odmah sutra i uzimam diplomski pa uporedo sa tim cu i iskoristiti da pocnem i da je pravim .Samo da ti kazem da je i automobilski hladnjak takodje izmenjivac toplote.Sto se literature tice imam brdo knjiga iz termodinamike,prenosa toplote,izmenjivaca toplote.....probacu da ti to nekeko ostavim na sajtu,uglavnom sutra cu i razgovarati sa profesorom koji mi je predavao termodinamiku pa cu se onda ovde pojaviti sa nekim novim informacijama.
[ zivotadj @ 05.12.2007. 20:16 ] @
Zdravo ljudi.Posto sam u bivsoj kuci jedan deo bakarne instalacije uradio sam uzecu slobodu da vam dam par saveta.Pre letovanja srebrnom zicom ili kalajem ocistite cev vodenom smirglom ili finom celicnom zicom,slicna je zici za ribanje sudova.Umesto da varite cevi za flansu zalemite na krajeve cevi MS prikljucke sa spojnim navojem.Pre montaza na njih stavite dihtunge provicite ih kroz otvore na flansi i stegnite maticama isto kao elektro grejac.Manje muke.MAP brener nije skup,boca dugo traje i snjim mozete lemiti Cu cevi do fi 22mm.Kad ste pomenuli hladnjak od automobila setio sam se da imam isparivac koji se koristi u hladnjacama dimenzija 600x1000 sa prikljuccima od 1 col.Hteo sam da od nje pravim izmenjivac (podstanicu)za daljinsko grejanje ali sam odustao i kupio gotovu.Covek koji mi je radio projekat za etazno grejanje ing.termodinamike tvrdio mi je da bi njena snaga bila 40kw kad bi na primaru imala temperaturu 100 C,(pregrejana voda)i bila uronjena u posudi u kojoj bi kruzila voda iz kucne instalacije.Posuda zadihtovana,i sposobna za pritisak do 10 bari.Na sekundaru bi imala temp.80 C.Tolika ili veca temperatura mora biti u kucnoj inst.etaz.grejanja.Molim Vas posavetujte me kako da je iskoristim za TP.
[ Stojan Trifunovic @ 05.12.2007. 22:05 ] @
E da sam samo ranije znao za te MS priključke. Uštedele bi mi mnogo truda.

Isparivač ti je samo jedan deo posla. Pretpostavljam da je taj isparivač obična cevna zmija, odnosno da nije orebren. U tom slučaju mogao bi služiti kao kondenzator toplotne pumpe. Medjutim potrebno je najpre osmisliti kazan u kome bi on bio uronjen. U običan bojler sa takvim dimenzijama ne bi stao osim ako bi se njegov kazan isekao.

Problem je još što imaš samo jedan deo kompletne instalacije toplotne pumpe. Najskuplji i uopšte najzahtevniji je svakako kompresor, i to (budući da nemam nikakvih proračuna) najverovatnije iste ili veće (zbog dužeg rada) snage kao onaj sa hladnjače sa koje si skinuo isparivač. Međutim, uprkos tome što je teoretska snaga isparivača (kad bi se koristio za grejanje postao bi kondenzator) 40kW ne verujem da bi običan kompresor mogao dostići punih 100 stepeni. Istopila bi mu se izolacija namotaja. Trebalo bi da tako u kućnoj radinosti možeš dobiti do oko 60 stepeni. Na osnovu toplotne snage koju bi mogao predati sistemu sa tom temperaturom biraš kompresor tako da mu potrošnja električne energije bude 3 do 4 puta manja. To su samo moje pretpostavke bazirane na mom sistemu. Za konkretnije proračune ipak konsultuj nekog (ako uspeš da nađeš) iskusnijeg.

Mnogo veći problem od odašiljanja toplote bilo bi ti njeno prikupljanje. Na spoljnoj temperaturi od -20 verovatno ne bi dobio ni +20 stepeni ako uzimaš toplotu iz spoljnog vazduha.

Kod takvih (većih) sistema ne koristi se kapilarna cev već ekspanzioni ventil, i to ručni. Njegova funkcija je ista kao kod obične slavine. Automatski ekspanzioni ventil (kakav se sreće u ponekim hladnjačama) ne može se koristiti jer je on namenjen za regulaciju protoka freona u zavisnosti od niske temperature na isparivaču.
[ zivotadj @ 06.12.2007. 13:56 ] @
Isparivac je dupla zmija,orebren AL limom sa razmakom 3mm izmedju limova.Sirina isparivaca je 70mm tako da ima veliku povrsinu.Nije problem staviti ga u posudu.Mene buni ponuda jedne firme iz Pozarevca koja proizvodi sol.panele i instalira iste da mi je potreban bojler od 1000l vode i 40m2 panela.To je jako skupo 12000evra,a ne znam koju bih temperaturu imao u instalaciji,taj podatak mi nisu dali.Sve sto mogu da sam napravim ,napravicu.Na slovenackim i hrvatskim sajtovima detaljno je opisana samogradnja sol.panela 2 tipa plocastih.Na prolece cu da se upustim u samogradnju istih.Nadam se da cu doci do literature iz koje cu moci da ucim.Nasao sam podatak da je Zavod za udzbenike izdao knjigu Solarni kolektori pa cu je potraziti u Bg-u.Americki sajtovi su prebogati sa resenjima iz ove
oblasti ali moje siromasno znanje engleskog me ogranicava da ih razumem do kraja.Zanimljivo je da od 1907 god proucavaju sol.panele i toplotne pumpe.Ja ne bih koristio sistem vazduh-voda.vec po preporuci gtp-mann-a sistem sole-voda.Trombov zid je obavezan deo projekta kao i prostor na tavanu gde je temperatura za 3 stepena visa nego na spratu.Zelim da iskoristim taj akumulator toplote i toplotu ponovo vratim u sve delove kuce preko TP i inst.etaznog grejanja.
[ Stojan Trifunovic @ 06.12.2007. 18:17 ] @
To što je isparivač orebren limom ne znači mnogo kada je već uronjen u vodu. Štaviše, moguće da bi čak smetao cirkulaciji vode. Po opisu pretpostavljam da bi bio zgodniji za uzimanje ili predaju toplote vazduhu.

Ta firma iz Požarevca verovatno je pretpostavila da želiš grejati ceku kuću SAMO solarnim panelima (bez primene toplotne pumpe). Ako je tako, verovatno je računica dobra. Moraš negde akumulirati toplotu zbog grejanja noću. Proveri to ipak sa njima za svaki slučaj.
[ zivotadj @ 07.12.2007. 15:50 ] @
U pravu si.Mnogo mi lici na kalorifere na vrelu vodu,kakvih ima kod mene na poslu.Ja sam ovaj isparivac kupio u prodavnici oduzete robe sa carine i pretpostavio sam da sluzi za hladnjace.Zao mi je sto ih nema vise,bilo ih je raznih velicina.Sto se tice ove firme pretpostavka je tacna jer sam pitao za Solarno grejanje bez TP.Ali rezervoar od 1000l je mali kao akumulator toplote(moja pretpostavka)ma kako bio izolovan.Pogotovo sto zimi sunca ima od 8 do15h.Termoventili iskljucuju solarnu instalaciju na 10 stepeni C razlike.Znaci od 15.30 do 8h moram kucu dogrevati.Znaci usteda je samo 7h.Koliko onda treba da se investicija isplati bez TP?Gde da postavim TP da bih imao najbolje iskoriscenje?Da li na tavanu gde je najtoplije?
[ Stojan Trifunovic @ 08.12.2007. 07:36 ] @
E tu je caka! Ako za solarne kolektore imaš sunca samo od 8 do 15, sa toplotnom pumpom mogao bi bar pola sata ranije i kasnije grabiti toplotu. Kako (kako sam kažeš) termoventili isključuju pri 10o razlike, tu razliku lačše ćeš dobiti uz toplotnu pumpu koja može bez problema raditi i kada je temperatura kolektora sa isparivačem svega +5o. Ispod toga nemoj ići zbog mržnjenja isparivača.

Ako se uzme u obzir da bi imao iskorišćenje toplotne pumpe u odnosu na električnu energiju u odnosu 1:3 – 1:4 (a pod pretpostavkom da isti odnos vaši i za dobijenu / predanu energiju) dolazi se do zaključka da bi ti za grejanje bilo dovoljno 40/3 odnosno 40/4 = 10m2 kvadratnih uz isti toplotni učinak.

Da bi sprečio gubitke (ionako male dobijene toplotne energije) preporučujem ti da napraviš takav sistem u kome bi isparivači toplotne pumpe bili direktno zagrevani u solarnim kolektorima. Sistemom sa još jednim izmenjivačem imao bi kao prvo veće gubitke usled prenosa toplote, i kao drugo veće troškove zbog potrebe za još jednim kazanom, izmenjivačem toplote i tečnošću za prenos toplote (ne može biti voda zbog mržnjenja niti voda sa antifrizom zbog razjedanja delova instalacije). Ako već želiš sistem sa još jednim rezervoarom raspitaj se kod kotlarnica šta one koriste za potrebe.

Gde bi smestio toplotnu pumpu zavisi od tvojih mogućnosti i prostora. Nije toliko bitno gde će ona biti sve dok su priključne cevi dovoljno kratke. Pošto smatram da je bitnije da cevi do isparivača (bar od ekspanzionog ventila do isparivača) budu što kraće, verovatno bi najzgodnije bilo da je postaviš što bliže krovnoj instalaciji, ukoliko se već odlučiš za direktno grejanje isparivača.

Za rezervoar mislim da bi ti bilo svejedno gde god ga postavio. Ipak, ja se ne bih tako lako odlučio da smestim tonu vode iznad svoje glave. Nisi opisao je li ti kuća dovoljno čvrsto građena. Verovatno ti je najbolje rešenje podrum. U svakom slučaju potrudi se da dobro toplotno izoluješ sve cevi.

Da li je 1000l dovoljno, ne znam. Zavisi kako ti je izolovana kuća. Kod nas se malo pažnje posvećuje tom problemu (tek od skoro je počela masovnija prodaja stiropora), ali po inostranstvu na primer iznajmljuju termovizijske kamere upravo zbog merenja rasipanja toplote.
[ Dalibor14 @ 08.12.2007. 20:09 ] @

Grejem se na centralno grejanje,kotao na cvrsto gorivo ! Hteo bi da ugradim tp voda-zrak,odakle poceti ! sta se sve mora znati da bi imao uvid koliko bi me to kostalo,i koliko bi se ustedelo na takvom rezimu grejanja !


[Ovu poruku je menjao Dalibor14 dana 08.12.2007. u 21:21 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Dalibor14 dana 08.12.2007. u 21:29 GMT+1]
[ zivotadj @ 10.12.2007. 17:49 ] @
Stojane,hvala Ti na ovim objasnjenjima.Ja u kuci nemam ni jednu plocu ni betonski prenos.Mesto ploca se nalaze drvene grede 10x20cm na kant pa preko njih fosne 5cm,pa parket.S donje strane je trska i krecni malter.Rezervoar od 1000l ne bih stavljao na tavan.Tu bih postavio jedan od 200l za toplu vodu.Zanima me kako da iskoristim toplotu koja se koncentrise na tavanu?Da li ista TP-a moze da koristi taj topli vazduh posle 15h kad se iskljuce sol.paneli,preko drugog isparivaca.Broj sol.panela koji si naveo znacajno smanjuje investiciju pogotovo u samogradnji.TP-u bih postavio na tavan tj.1m od sol.panela.
[ Stojan Trifunovic @ 10.12.2007. 22:03 ] @
Citat:
zivotadj: Da li ista TP-a moze da koristi taj topli vazduh posle 15h kad se iskljuce sol.paneli,preko drugog isparivaca.


Može, ali ne vidim neke koristi od toga. Naime, ako već nemaš sunčeve zrake koji obasjavaju solarne panele, ne verujem da bi ti i sam tavanski prostor bio mnogo zagrejan. Možda i bi, ali veruj mi brzo bi se ohladio. Toplotu tavanskog prostora možeš koristiti leti kada crepovi upeknu, ali zimi...

Moguće da bi i imao neke koristi ukoliko toplotnom pumpom uzimaš toplotu koja ti je pobegla sa donjeg sprata, ali nisam siguran isplati li ti se to. Morao bi imati još 2 ventila (postoje fabrički takvi ventili - baš za freon, ali oni se moraju okretati posebnim ključem ili klještima) i isparivač koji bi prikupljao toplotu vazduha. Ne verujem (ili bar meni nisu poznati - voleo bih da me neko opovrgne) da postoje ventili koji bi se mogli daljinski prebacivati. Znači ne gine ti ručno prebacivanje, a to ti se definitivno ne isplati.

@Dalibor14 Daj malo više objašnjenja. Iskorišćenje je 1:3 do 1:4 u odnosu na utrošenu električnu energiju. Znači ako prostoriju greješ sa 3KW električne energije, sa toplotnom pumpom bio bi ti dovoljan 1KW. Ali da bi postigao taj odnos moraš imati dobar izvor topote sa koga ćeš je uzimati.
Kažeš voda-vazduh. Kakva voda. Geotermalna, rečna, jezerska, bunarska, sa solarnih panela, presušuje li, prosečna temperatura zimi...
Koliko bi koštalo zavisi prvenstveno od mogućnosti nabavke odnosno samogradnje toplotne pumpe, kao i od izvora toplote.
[ Dalibor14 @ 11.12.2007. 09:10 ] @
Stojane napisao sam ti pregrst informacia o kuci (nacin grejanja,toplotna izolacija ...itd ),o svojim prirodnim resursima,ali sipak,nisam mogao da ti pustim male,jer sam se skoro registrovao i ovi me stalno nesto uslovljavaju,te treba ti ovo ,te treba ti ono ,no nije bitno ! Povrsina koju grejem je etaza nije podkrovlje,etaza koja je izolovana termo izolacijom,sistem grejanja je dvocevni ,pec je na cvrsto gorivo (drvo-ugalj),Za TP na voda -zrak,sam se sam olucio citajuci misljenja ostalih ucesnika i ljudi koji su se usudili probati TP,mozda ona i nije naj bolje resenje jer jedini izvor vode bunar koji i ujedno koristim i za kucne potrebe u smislu tehnicke vode,jedino u cemu ne oskudijevam je prostor,sto u podrumu sto u dvoristu,naznam dali sam ti rekao naj bitnije ali ako ti jos nesto treba pitaj ! POZDRAV !!!
[ Stojan Trifunovic @ 13.12.2007. 09:28 ] @
Moram te razočarati, ali ja imam PRAKTIČNOG iskustva jedino sa onom mojom pumpom malog kapaciteta. Sve ostalo su samo moje pretpostavke.

To što istovremeno koristiš i tehničku vodu iz bunara nema nikakvog efekta ukoliko je nivo vode stalan. Jedino bi ti ta voda bila ohlađena za koji stepen.

Ono što ti sa sigurnošću mogu reći je da je potrebno da pre svega izmeriš temperaturu vode u bunaru leti i zimi.
Zašto temperaturu, a ne protok. Pa ako imaš uslova, izmeri i protok (još bolje), ali nije mi jasno kako to da izvedeš. Ovako na osnovu razlike temperature možeš doći do približnih podataka o protoku (što veća razlika, to manji protok).

Dalje, bilo bi ti najpraktičnije da u bunar uroniš cevi (plastične su najjeftinije) koje bi uzimale toplotu iz vode. Kroz te cevi teklo bi ulje, odnosno (pitaj majstore za centralno) tečnost koja se ne smrzava zimi. U podrumu (to ti je najbliže) bi trebao postaviti izmenjivač toplote koji bi prenosio topotu ulja na isparivač toplotne pumpe. Proveri da li ta tečnost koju misliš koristiti šteti pumpi koju bi morao koristiti za cirkulaciju te tečnosti (npr. ulje rastvara gumu). Sve nadalje je posao toplotne pumpe.

Zašto ti ovde ne savetujem da isparivač direktno uroniš u bunar? Pa zato što bi morao koristiti mnogo više (skupih) bakarnih cevi i mnogo veću količinu (isto tako skupog) freona za punjenje instalacije. Jeste komplikovanije, ali mislim da se ipak isplati.
[ Dalibor14 @ 13.12.2007. 11:35 ] @
Hm sve mi je to nekako na dugom stapu i nekako ne doreceno,nego sta sam mislio da te pitam ! Procitao sam da je frizider ustvari jedna toplotna pumpa,kojoj natreba nista posebno sem kompresora i freona i naravno i el en. od bitniji elemenata za rad,e sada primer, uzecemo kunci obicni frizider i sa njegovim radom recimo mozemo ugrejati 20 l vode na zeljenu temperaturu ,dali bi se to isto moglo i u praksi uraditi tj proracunati da se to napravi sa vecim promerom bakarnih cevi i sa vecom snagom kompresora i de se taj proces zagrevanja obavlja u nekom rezervaru recimo od 300 l vode (proracunati da kolicina i temperatura vode bude srazmerna potrebama postojeceg sistema),a samim tim na tom rezervaru povezati pumpu na vec postojeci sistem grejanja,tako da bi ta voda zagrejana na potrebnu temperaturu odlazila u sistem i vracala se ponovu u rezervoar na dogrevanje ! Sta,mislis o ovome ako si shvatio sta sam mislio reci !
[ IvoD @ 13.12.2007. 12:15 ] @
Citat:
Dalibor14: Procitao sam da je frizider ustvari jedna toplotna pumpa... Sta,mislis o ovome ako si shvatio sta sam mislio reci !


Naravno, jaš samo da rešiš šta ćeš sa hladnoćom (da li da je predaš zemlji, vodi ili vazduhu).

Jesi li pogledao ovo Stojanovo.
www.geocities.com/stojantrifun...lotna_pumpa/Toplotna_pumpa.pdf
[ Stojan Trifunovic @ 13.12.2007. 12:54 ] @
Citat:
Dalibor14: kojoj natreba nista posebno sem kompresora i freona i naravno i el en.


Ispravka: Kompresora, freona, isparivača, kondenzatora, ekspanzionog ventila, susača gasa i električne energije.

Osim toga, u SAM-u su zagrejali 60l a ja sam uspeo 80. Doduše sa malim protokom.

Nravno da je moguće to o čemu pričaš, ali ja jednostavno ne znam potrebne proračune. Pretpostavljam da bi vodu iz kotla tvoje peći na čvrsto gorivo sa protokom od npr. 2000l/h, a zagrejanu na 40oC toplotnom pumpom dogrevao na 60oC i da bi nadalje tu temperaturu koristio za zagrevanje prostorija. Pri radu bi vraćao u kotao rashlađenu vodu temperature 10oC.
[ Dalibor14 @ 13.12.2007. 13:37 ] @
Sa hladnom vodom bi se pozabavio tako sto bi jednostavo izveo napolje i napolju bi onda izveo instalaciju sa cevima,dovoljne duzine i promera da bi gas mogao da obavi svoju funkciju u tom delu spoljne instalacije !
Prakticno tada bi se led stvarao napolju i nebi mi zadavao nikakve probleme ! Nego javlja se drugi problem neinformisanosti .
Primer,hocu da upalim TP i zagrejem je na odradjenu temperaturu za potrebe grejanja stana i upalim pumpu da gura tu vodu u sistem,paljenjem pumpe voda se pokrenula iz rezervoara u sistem i topla voda gura hladnu u rezervoar,
za par trenutaka voda u rezervoaru ce biti poprilicno ohladjena i sa nedovoljnom temperaturom da bi sa prosledila u sistem grejanja ,jer je voda iz sistema ohladila rezervoar !
Kako tome stati na put da se to ne desi,dali sa vecom zapreminom samog razervoara ili neko ima neku drugu ideju !
[ zivotadj @ 19.12.2007. 15:13 ] @
Stojane,sta mislis o plafonskom grejanju?Samo da se umesto elektro -grafitne folije postavi zmija kao za podno grejanje.
[ Stojan Trifunovic @ 19.12.2007. 19:25 ] @
Citat:
Dalibor14: Prakticno tada bi se led stvarao napolju i nebi mi zadavao nikakve probleme !

Nije baš tako. Led je sam po sebi prilično dobar toplotni izolator. Zbog toga na primer frižider kome je isparivač okovan ledom mnogo lošije hladi od odmrznutog. Morao bi ili da povremeno odleđuješ zaleđene cevi da bi toplotna pumpa i dalje mogla vršiti svoju funkciju, ili uzimati toplotu sa nekog drugog mesta (na primer iz reke jer se tekuća voda ne može zalediti).

Citat:
Dalibor14: Kako tome stati na put da se to ne desi,dali sa vecom zapreminom samog razervoara ili neko ima neku drugu ideju !

Veća zapremina rezervoara ne bi ti pomogla. MORAŠ odnekud uzimati toplotnu energiju. To ne može biti neki rezervoar (osim ako nije baš gigantskih dimenzija tako da toplotu nagomilanu leti predaje zimi). Pa nije on perpetum mobile. Čak i da ga malo pomalo rashlađuješ, u jednom trenutku doći ćeš u situaciju da on nema odakle uzimati toplotnu energiju. Razmišljaj o rezervoaru kao o kotlu bojlera ubačenim u frižider. Jednom će se i on zalediti.
A ako misliš da toplotu rezervoaru dodaješ toplotnom pumpom, moraš tako dimenzionisati rezervoar, toplotnu pumpu i naravno izvor toplote da toplotna pumpa uvek ima odakle da preda novu toplotu rezervoaru, tako da se on nikada ne ohladi.

Citat:
zivotadj: Stojane,sta mislis o plafonskom grejanju?

Ne mislim ništa dobro. Opšte je poznato da topao vazduh ide nagore. Isparivač je kod frižidera smešten u gornjem delu da bi se zagrejan vazduh unutar frižidera neprestano hladio i tako kružio kroz rashladnu komoru.

Plafonsko grejanje ima smisla jedino kod grejača sa velikom temperaturom (>100oC) jer bi tu mogao da direktno zrači toplotu u okolni prostor.

Da pojasnim malo ovo. Toplota se prenosi na 3 načina. Provođenjem (kao kad zagrevamo ekser na jednom kraju), strujanjem (kao kad sušimo kosu fenom) i zračenjem (na taj način dobijamo toplotu od Sunca kroz vakum ili od infracrvene grejalice).
1. Provođenje toplote kod toplotne pumpe značilo bi da je njen kondenzator u direktnom dodiru sa materijalom koji zagrevamo (na primer podom).
2. Provođenje toplote strujanjem moglo bi biti prolaskom vode kroz izmenjivač toplote ili direktnim zagrevanjem vazduha prolaskom kroz orebreni kondenzator.
3. Provođenje toplote zračenjem ne bi bilo moguće toplotnom pumpom zbog previše male toplote koja bi se mogla dobiti toplotnom pumpom. Ne verujem da bi ijedna toplotna pumpa mogla dati temperaturu veću od 100oC osim u eksperimentalnim uslovima, ili sa nekim posebnim tipovima (npr. Stirlingov motor ili Peltierov element).
[ Dalibor14 @ 20.12.2007. 13:53 ] @
Nismo se mi bas naj bolje razumeli,ja sam mislio na jedan vid zagrevanja vode,a ti si otisao na toplotnu pumpu koja crpi toplotu iz nekog izvora ! Nema veze,hvala ti i na ovim imformacijama !
[ Norberti @ 21.12.2007. 10:20 ] @
Cao svima, ja sam Novi Clan na ovom Forumu. Bavim se gradnjom i hteo bi sto vise da naucim o ovoj oblasti.U planu nam je da na prolece-leto(zavisi od dozvola) gradimo jednu vecu kucu cca 550m2 u novom sadu ,pa ako neko moze da mi pomogne koje preduzece izvodi radove i uvozi svu opremu za Voda-VOda grejanje,hladjenje.I ako neko moze da posalje proracune,kostanjai izvedbe tog sistema.tj. svaki pisani materijal na srpskom,nemackom je od velike koristi. Unapred Hvala.
IN.
[ jutikus @ 21.12.2007. 11:51 ] @
Pozdrav

Ako vec planiras da gradis kucu i imas u planu da se grejes sa toplotnom pumpom, predlazem ti da grejanje resis sa podnim i/ili zidnim grejanjem jer je njegova radna tamperatura do 40C i gde ti je iskoriscenje (COP) toplotne pumpe najvece.

Za podno grejanje postoji puno izvodjaca, a za zidno postoji neka firma u Adi koji prodaju i ugradjuju Medithrem resenje.

Sto se tice toplotnih pumpi imas uvozne (skupe) i domace alfaclima iz knjazevca (prihvatljiva cena).

ja sam ugradio kombinaciju podnog i zidnog grejanja, samo alpex cevima, i jako sam zadovoljan, ali nemam jos toplotnu pumpu, to planiram za dogodine...

zvao sam nekoliko bunardzija i malo njih zna za grejanje toplotnom pumpom, tako da imaju malo iskustva u busenju bunara za ove potrebe. jedan je busio u NS za TP i usisni bunar je busio na 75mm a odliv na 120mm i nema pojma kako to radi, on je samo busio.

I samo napred, pre renovacije kuce nisam imao pojma, ali sirok je NET i svasta sam procitao i naucio....



[ Norberti @ 21.12.2007. 23:33 ] @
hvala na odgovoru, i ja tragam za resenjima pa ce valjda biti sve kako treba. ako ovo cita Gtp mann nek se ljavi, zanima me kakvu ponudu ima. Hvala unapred.
[ gtp-mann @ 23.12.2007. 14:34 ] @
pozdrav svima.
moj novi BIH broj je 00387-63-366921.
[ zivotadj @ 23.12.2007. 16:22 ] @
Ziv nam bio.Nego reci nam da li ces i dalje ucestvovati na forumu?Voleo bih da se cujemo u vezi projekta TP ali ovde Telekom kaznjava svoje korisnike umesto da ih stimulise.Mozemo li da kontaktiramo preko e-mail?Jeftino a korisno.
[ gtp-mann @ 24.12.2007. 10:32 ] @
tu sam.
pita se puno nepotrebni stvari, ili koje su vec objasnjene.
Svaki objekt treba da ima proracun toplinske energije, sto znaci da staticar dadne podatke o toplinskoj izolaciji zidova.
onda se vrsi proracun.
Spreman sam svakome dati informaciju koju treba , molio bih svakoga da postavi konkretna pitanja.
Toplotnu pumpu moze ssvaki kvalitetni maistor da napravi, ali je problem sto TP treba da funkcionira kvalitetno (COP)
i bez kvarova sledecih 35g.TP je jako ucinkovita i isplativo ju je financirati preko banke.
Cijenu TP opravdava kvalitet.
[ gtp-mann @ 24.12.2007. 10:33 ] @
tu sam.
pita se puno nepotrebni stvari, ili koje su vec objasnjene.
Svaki objekt treba da ima proracun toplinske energije, sto znaci da staticar dadne podatke o toplinskoj izolaciji zidova.
onda se vrsi proracun.
Spreman sam svakome dati informaciju koju treba , molio bih svakoga da postavi konkretna pitanja.
Toplotnu pumpu moze ssvaki kvalitetni maistor da napravi, ali je problem sto TP treba da funkcionira kvalitetno (COP)
i bez kvarova sledecih 35g.TP je jako ucinkovita i isplativo ju je financirati preko banke.
Cijenu TP opravdava kvalitet.
[ zivotadj @ 24.12.2007. 11:46 ] @
kroz dvoriste mi prolazi kanalizacija u duzini 14m.Dubina od 70 do 150cm.Juce na -6C poklopac sahte je bio topao.Ima li ucinka poloziti cevi za TP po kanalizacionoj cevi,pokriti Al folijom i zatrpati?Ako nema dovoljno ucinka postaviti jednu sondu plus. Placa imam malo da bih postavljao cevi vodoravno.Rekao si mi da bi imao veliki ucinak sa sistemom sole-voda.Ako imam zimsko sunce od 8 do 15h,i cestu oblacnost koliko bi se isplatila ta investicija i kako se grejati nocu?Pozdrav
[ gtp-mann @ 24.12.2007. 17:26 ] @
Pozdrav!
Novogradnja?starogradnja? koliko m2 stambenog prostora? Koliko m2 baste?Imali podzemni voda?
Koliko clanova obitelji?
Daj mi te inf. za pocetak!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Poz.
[ bd58 @ 25.12.2007. 09:04 ] @
Pitanje za gtp-mann- a:

Dali ja potrebno da u sistemima sa toplotnom pumpom treba ugraditi puffer rezervoar ili to zavisi od tipa grejanje (podno, radijatorsko ili fan coil uredjaji ) ?

pozdrav
[ zivotadj @ 25.12.2007. 18:17 ] @
za gtp-mann-a;trenutna povrsina kuce 170m2,Sa adaptacijom tavana 200m2.Zapremina580m3.Stara gradnja 39god.Materijal-prizemlje kombinacija granita i pune cigle.Debljina zidova 45-38cm.Sprat puna cigla debljina zida 38cm.Tavan debljina zida 25cm.U kuci je planirana unutrasnja izolacija sa 2cm 30g stiropora+rigips.Na tavanu izolacija zidova 5cm 30g stiropora i rigips.Izolacija kompletnog krova sa 15cm trske ili staklene vune sa parnom branom.Ventilirajuci kanali ispod crepa.Stolarija je dvokrilna bez dihtung traka.Planirana je ugradnja treceg stakla i dihtovanje stolarije.Za sad 5 clanova porodice.Povrsina slobodnog placa je 150m2.U blizini kuce(70-100)m ima par bunara.Zbog neposredne blizine parka Bukovicka banja pretpostavlja se da ima termalnih izvora.Pogoditi zicu je cista lutrija na ko zna kojoj dubini.Planirana je hidroizolacija poda u prizemlju i ugradnja podnog grejanja.Ukoliko je moguca instalacija podnog grejanja u prostor izmedju drvenih greda na kojima lezi sprat resio bi se problem grejanja istog.Grede se nalaze na razmaku 60cm.Iznad greda nalaze se fosne 5cm i parket 22mm.Kako bi grejali prostor na tavanu (30m2) ne znam.Merenjem temperature uocio sam da je tavan 2 stepenaC topliji od sprata.U prizemlju u centru kuce nalazi se kamin koji nije u upotrebi 50 god.Planiram da ga osposobom i ubacim ulozak za etazno grejanje,7kw isijavanje i cirkulacija vazduha 12kw voda.Volim da gledam vatru.TP ne bi nosila sav teret grejanja.Ako sve bude kako treba svi radovi na kuci bi bili zavrseni u toku sledece godine.Ako treba jos informacija napisacu.
[ gtp-mann @ 26.12.2007. 09:05 ] @
Za db58!
U svakom slucaju se ugradjuje puffer. Velicina i nacin ugradnje ovise o objektu i vrsti toplotne pumpe.
Za zivotadj: Vrsis li sanaciju i vanjske fasade? Ne bih se mjesao u druge djelatnosti ali, stiropor dolazi sa vanjske strane
tako da zid sluzi kao akumulator, a izbjegnes kondenzaciju izmedju gipsa stiropora i zida.
Ako bi TP bila u Bivalentnoj funkciji, i kako sam svatio uslove kod tebe, onda je naj bolje da ides na zrak-voda, gdje bih samo u ekstremnim uslovima bio prinudjen da lozis vatru, ili ubacis elektro grijac koji bi se palio samo 30ak sati godisnje.
obavezno TP povezati sa spremnikom za toplu vodu. puffer bi trebao imati zapreminu od najmanje 800l, jer dnevna tem. je uvjek veca od nocne, pa se kuca , baffer i tvoji zidovi zagriju danju, tako da TP nema potrebe da radi u losim nocnim uslovima. Sto TP zrak voda potrosi vise zimi, nadoknadit ces ljeti kada pripremas toplu vodu sa vanjskim toplim zrakom (ne bas skroz).Nisam bas svatio kako mislis grijati sa podnim.
Pozdrav.
[ zivotadj @ 26.12.2007. 15:35 ] @
Gtp-mann hvala ti na odgovoru.Kucu na zalost ne mogu da izolujem spolja zbog specificne fasade koja se sastoji od kombinacije granita,pune cigle i malterisanog zida.Izmedju rigipsa i stiropora postavicu parnu branu.Zbog male snage uloska za etazno grejanje mislio sam da postavim podno grejanje kao ekonomicnije i isplativije.Kamin moze da greje direktno jednu vecu sobu i indirektno jednu manju.U prizemlju moram da menjam betonsku podnu podlogu.Na spratu pod ne smem da diram.Zato me interesuje da li toplota od 42-45 stepeni moze da prodre kroz 7cm drvenog poda i greje sprat ili bi na spratu morao da postavim radijatore?Na jednom sajtu sam procitao da TP koje greju i hlade mogu postici temp.od 55 C vode a one koje samo greju cak 65 C.Kolika je temperatura vode koja ide iz puffera u grejnu instalaciju i koje snage bi bila TP.
[ gtp-mann @ 26.12.2007. 19:52 ] @
Pozdrav
Parnu branu ne bih smio da postavljas jer ce ona kondenzirati. Ako mozes presvuci zidove ROTBANDOM proizvodi knauf.
kvalitetan spahtler moze da predje citavu kucu za 2-3 dana. Naj jeftinije, a naj kvaliternije rijesenje.
kroz 7cm ne moze proci dovoljno topline, temp.nesmijes toliko dizati jer bi doslo do sirenja podne podloge , a i nepozeljni zvukova (pucketanje). Ispod podnog geijanja obavezno stavi dobru izol. naj manje 5cm. Ulozak od kamina je sa protokom vode ? ako sam dobro svatio, i njega moras da spojis na puffer. TP je dovoljna 10kw u rezimu zrak 2c° voda 35c°.
sprat rijesi sa fenkollerom. Neces imati potrebu da dizes tem. vise od 45c°. Pufer se postavlja u povrat , tako da toplina ide sirektno iz TP u sistem. naci cu neku semu pa cu ti je dostaviti.
[ angels @ 26.12.2007. 23:49 ] @
Pozdrav,

Da li postoji proizvodjač koji nudi kompletno resenje: toplotna pumpa vazduh-voda (40kw grejanje), električni kotao kao backup za dogrevanje (za ispod -5) ?
Sistem se koristi za podno grejanje, fenkojlere (12kom) i centralni bojler (300L) koji ima sopstveni el. dogrevac, u zimskom periodu (40 kw gubici).
U letnjem periodu (25kw dobici) sistem se koristi za hlađenje korišćenjem fenkojlera, dok se podno isključuje.

Kolka bi bila cena ovog sistema (bez instalacija, podnog i fenkojlera naravno) ?
Ako ne postoji kompletno resenje, kolko bi kostalo da se napravi automatika ?

Hvala
[ gtp-mann @ 27.12.2007. 08:13 ] @
moram da ti postavom isto pitanje kao i zivotadj.
sistem ne postoji, ali se moze sastavit.
Iskreno receno ima upravljacko rijesenje od “dixella“ koje sam procitao, i koje bi moglo potpuno automacki
kontrolirati citav sistem, U cijevovod bi bio ugradjen troputi ventil, kojo bi prebacivao iz funkcije grijanja u funkciju hladjenja
ili pripremu tople vode. Dixell je jako stabilan , a dosta i kompliciran. negdje na ljeto cu ugraditi takav sistem kod mene kuci, da bih mogao savladati kontrolu nad istim.Ako ga budem dalje ugradjivao vezat cu ga telefonom(modemom) tako da bih kod eventualnih greski mogao iz ureda da ga kontroliram. dixel nije skup, negdje oko 500€- netto.
Postoje i spremnici za toplu vodu 300l sa malom TP zrak -freon na sebi. Trose 0,5kw struje, a proizvode ca. 2kw topline.
to sam vec kombinirao. Funkcionira bezprijekorno.
[ bd58 @ 27.12.2007. 09:53 ] @
U zadnje vreme se sve vise ugradjuju toplotne pumpe na bazi freonskih sistema , odnosno invektorski klima uredjaji koji sluze za grejanje i hladjenje sa vanjskom jedinicom . Zelio bih cuti misljenje gtp-mann-a i ostalih koji su imali iskustva u eksploataciji vezano sa oba sistema u ekonomicnoscu , vekom trajanja , odrzavanju sistema kao i ostalih relevantnih faktora za rad ovih sistema . Prvenstveno mislim na uporedjivanje toplotne pumpe vazduh-voda i vazduh freon .
Osim toga interesuje me koji proizvodjaci imaju najpovoljniji odnos cena/kvalitet .

Pozdrav.
[ gtp-mann @ 27.12.2007. 11:59 ] @
Sistemi zrak voda imaju cop 2,5. isto kao i zrak freon. voda-voda i drugi imaju cop 4,5.
sto znaci da su ekonomicniji. sto je vani hladnije, cop kod zracni sistema opada.
kod drugi je to konstantno. kod zrak freon imas klima efekt, mores mijenjati filtere.
Za domacinstvo je najbolje izbjegavati takve sisteme.
ako nemozes da rijesis drugim sistemom onda idi na zrak voda.
fonko ima kompletnu paletu tih sistema.
trebas samo dobro isprojektirati, kao sto rekoh svaki je objekt individualan.
trebao bih mi bolje poisato gdje se nalazis, i nacin koristenja objekta.
pozdrav.
[ zivotadj @ 29.12.2007. 17:04 ] @
O ROTBAND-u nema podataka na domacim sajtovima Knauf-a.Nemacki ne znam.Na ruskom sajtu sam procitao da ima malu toplotnu provodljivost.Ako imas neke informacije o Rotband-u molim te posalji mi.Kontaktirao sam Knauf.co.yu ali mi jos nisu odgovorili.Ulozak kamina je sa protokom vode i planiram da ga vezem u instalaciju na sledeci nacin.
1.TP samostalan
2.kamin samostalan
3.TP+kamin zajedno
Nisam razumeo deo o snazi TP.TP je dovoljna 10kw u rezimu zrak 2c° voda 35c°.Zar 35°C nije malo u mono funkciji TP?Da li je 10kw izlazna snaga TP?
[ gtp-mann @ 01.01.2008. 16:04 ] @
da u pravu si!
Radim jedan objekt u dalmaciji, pa sam otisao na njihove klimatske uslove.
tvoje grijanj mora imati snagu na -6c° 10kw top. energije.
sto veci puffer to bolje.
sto znaci da u dnevnim uslovima pripremis toplu kucu, i rezervu u puffreu od 800l tako da se u losim nocnim uslovima TP ne mora ni paliti.
prekonoci se koristi spar-funkcija.
sto se tice rothbanda , pitati cu kolegu da li postoji neki drugi proizvodjac koji je zastupljen kod nas.
[ lord_celtic @ 04.01.2008. 17:00 ] @
Jedno prosto pitanje.
OCU po zavrsetku ove zime da trajno resim problem grejanja i jako sam zainteresovan za TP
Kuca mi je oko 200 kvadrata bez izolacije(bice reseno) i sa vec postavljenim etaznim grejanjem(gde je pecka jako predimenzionisana 65000 kalorija, i puno trosim ogreva).
E sad
Interesuje me KOLIKO TO KOSTA??
I kolika je mesecna cena grejanja??
[ gtp-mann @ 05.01.2008. 09:41 ] @
Tu trebam tacnije podatke.
Koja vrsta TP? zrak-voda-zemlja
Pripema sanitarne vode?
Cijena se krece izmedju 6000€-13000€, ovisno o proizvodjacu.
Mjesecna potrosnja se krece izmedju 250€-450€ ovisno o objektu i tipu TP.
TP mora biti izmedju 10kw i 15kw. Naravno ovisi o objektu.
Trebas izmedju 17000kw i 25000kw topline za citavu godinu, to mozes podjeliti sa 4 ili 5,
i onda znas koliko bi TP potrosila struje.
To su investicije koje se isplacuju vec nakon 3g. zato treba profesionalno sve proracunato i ugraditi,
jer taj ces sistem koristiti sledecih 30g.i vise.
[ Bata1981 @ 05.01.2008. 10:50 ] @
Mislim da ti je najbolje da nazoves neku firmu koja se bavi prodajom i ugradnjom toplotnih pumpi i da se direktno raspitas za sve sto te zanima.Mislim da sam bas na ovom forumu u nekoj raspravi cuo da su najpovoljniji sto se tice cena/kvalitet PEA d.o.o.(ne zato sto su mi nudili saradnju),a oni imaju i jednu toplotnu pumpu koja im sluzi ya prikaz i objasnjenje potencijalnim kupcima,sto mislim da je super da znas kako stvar zapravo funkcionise.
[ gtp-mann @ 05.01.2008. 18:36 ] @
Tu lezi zec!!!!!
Ko se uopce na teritoriji bivse juge bavio, ili bavi sa TP.
Ima njih par, moze se na jednu ruku nabrojiti koji sada nesto pocinju.
To nisu ljudi sa iskustvom! Imaju novelan-visman-dimplex itd.
To su super TP, ugradjivao sam ih sve. Ali ti uredjaji kostaju od 11000€ i vise.
Konktaktirao sam neke u HR, i nisu prodali nista,samim tim nemaju ni iskustva.
Bio sam na web. PEA d.o.o , i oni tek egzistiraju od 2006.
Tu nema iskustva , distribucije, servisa itd.
Jedini je JASMINM d.o.o. Zepce BiH, koji se moze pohvaliti sa 25g iskustva u toj tehnici.
A imaju i kvalitetne uredjaje, koji kostaju u pola jeftinije.
[ Bata1981 @ 05.01.2008. 20:28 ] @
Ako si mislio da nekog reklamiram,ja zaista nisam to mislio.Ne znam......u pravu si ali svi moraju poceti od neceg pa jos dodaj na to da puno ljudi ni ne zna šta je to........pa ce vremenom sticati iskustvo.Sto se VIESSMAN-a tice.....sta reci...kako je moj sef na praksi govorio ``mercedes`` medju kotlovima i ostalim uredjajima.Inace kada sam bio na profesionalnoj inzenjerskoj praksi dobio sam od njih originalnu dokumentaciju,i originalni softver ``vitoplan`` i ``esop``,a ja to nisam bas pregledao imao sam puno da ucim,mislim cak da tu postoji neka dokumentacija o tp,ako ti zatreba.....
Ti ih vec duze vremena ugradjujes,pa mi reci koji se problemi najcesce javljaju u upotrebi tp?
Meni je inače proračun i dimenzionisanje toplotne pumpe,ovako u najgrubljim crtama rečeno tema diplomskog ispita,pa bih te pitao da li imaš konkretno proračune,radioničke crteže samo da vidim kako se to radi "ne školski" tj profesionalno?
[ gtp-mann @ 06.01.2008. 08:48 ] @
Sta studiras?
Visman je Akcijsko drustvo. Oni su vodeci u svijetu kada je rijec o kotlovima na fosilna goriva.
Sto znaci da visman- buderus-wolf-i njih jos par su u stvari ista tehnologija samo u drugoj kosulji.
Ja sam postavljao pokusne stanice kod wolfa, i iznenadio sam se kada sam dobio opremu oznacenu visman-buderus itd.
Tada mi proizvodni ing. rekose da je to sve isto, da su svi pod jednom kapom.
Visman i ostali imaju TP tek jednu godinu, sto znaci, kad na zapadnom trzistu nisu mogli da prodaju vise kotlove na
fosilna goriva u onom broju kao prije odmah su presli na TP od KKW .
KKW je tvrtka koja je u zadnje tri godine kopila sve firme do 100 radnika koje su proizvodile TP.
Za sigurno visman ima sada kvalitetnu TP , a od prije ima vodeci brand. jedna problematika se sada javlja kod njih,
distribuciona mreza koju posjeduju , kao i servisna tek se sada prilagodjavaju novoj tehnologiji.
Mislim da ce to potrajati jos 2-3g. dok ne postanu totalno fit.
Proracun, dimenzioniranje se vrsi isto kao i kod fosilnog grijanja, ako nije resivibilna.
70% od jacine je grijanje, a 30% je priprema tople vode.
NOVELAN je tochter firma od simensa, i oni kao i dimpleks, Bartel, KKW, Fonko i njih par imaju decenijsko
iskustvo u toj tehnologiji.
Postoji PROJEKTIERUNGSHANDBUCH WÄRMEPUMPE od simensa, to je knjida u kojoj je sve opisano u detalje.
Moze se kupiti u Njemackoj za 29€, sto znaci ako to studiras da ti je ona prijeko potrebna.
Vjeruj mi da sve musterije interesuje, koliko njih kosta uredjaj TP? i koliko trosi energije u radnom ciklusu?
Ako mislis da se i poslije studija bavis ovom tehnologijom, pisi pa ce mo vidjeti sta ti se moze pomoci.
Prilikom ugradnje TP mora se peziti da sve bude po propisu i normi izvedeno.
Jako je vazno da prateca oprema ispunjava sve potrebne kvalitete.
Kada je sve kako treba, TP funkcionira bez ikakvi problema.
Jos nesto jako vazno.
Tehnologija koja funkcionira na zapadu, ne mora da funkcionira i kod nas.
Par primjera:
Na zapadu je struja konstantno 230v, ne moze se desiti da dodje do pada jedne faze.
Kod nas napon varira izmedju 180v i 246v. sto moze unistiti kompresor.
Isto tako i pad jedne faze unistava kompresor.
To i puno drugih uslova utice na kvalitetan rad TP.
Zato onaj koji ugradjuje TP mora da poznaje TP, kao i uslove u kojim se ugradjuje.
Nisam ni ja htio nekoga da reklamiram, ali na ovom forumu se sastaju laici, jer sami moraju da dodju do puno info. materiala,
a nemaju kvalitetnog servisera-montera-inginera koji to za njih mogu odraditi.
Ja isto trazim suradnike za neke teritorije, jer nemam namjeru da pokrivam citav balkan.

[Ovu poruku je menjao gtp-mann dana 06.01.2008. u 10:35 GMT+1]
[ Bata1981 @ 06.01.2008. 12:16 ] @
Pre malo manje od dve godine dana sam diplomirao na proizvodnom masinstvu,a na termoenergetici mi je ostao jos diplomski ispit koji sam spomenuo.Puno ti hvala za naslov knjige,slabo jako znam nemacki,gotovo nista,a imam kolegu koji povremeno tamo ode pa cu je nabaviti.Jako je malo ``upotrebljive`` literature,sto znaci sve su sami trostruki integrali,parcijalne diferencijalne jednacine,a kada se dodje do najvaznijeg,a to je kako nesto konkretn proracunati i dimenzionisati,eeeee vidis tu prestaju sve teorije i teoreme i nastaje tajac.Jako malo ima neke literature koja zaista moze pomoci pri nekom proracunu,pre koji dan sam kupio knjigu ``dobosasti razmenjivaci toplote`` od M.Rikalovica zato sto mi treba za proracun kondenzatora i isparivaca,i tek sam tu nasao nesto sto se moze primeniti.
Kada se budem bas detaljno konsultovao sa profesorom onda cu tacno znati sve sto mi treba,pa mozda zatrazim neku pomoc i od tebe.
[ angels @ 11.01.2008. 13:48 ] @
Imam pitanje za mašince: Kako se računaju toplotni gubici kod spoljašnjeg zida sledeće strukture:

Giter block 25cm
Stiropor 8 cm
vazduh 5 cm
zavrsni sloj (kamen, granit, alubond) 2-3cm

Znaci u pitanju je ventilirajuća fasada i interesuje me kolka je provodljivost u W*m-1*K-1.

Hvala



[ gtp-mann @ 11.01.2008. 18:28 ] @
Zta to znaci ventilirajuca fasada?
Koeficenti su Giter blok- Suva gustoca kg/m3 1300kg -Toplotna provodljivost 0,57w/m x k difuzioni otpor 3,0
1700kg - ---//--- 0,76w/m x k 6,5
Znaci sto je m3 laksi to je bolje.
Na stiroporu ti pise, ovisno o gustoci- prosjecno 0,035w m x k
Ako imas cirkulaciju zraka izmedju bloka , onda nisi nista ni napravio Nasi ljudi kazu za takvo nesto vodu grij- vodu hladi .
Onda se mora proracunati debljina fuge izmedju bloka aki je sa cementom onda 1,28 m x k - krec 0,87
Kamen -granit- ovisno o kamenu 3,0m x k - Isto kao i otvoren prozor difuzioni otpor 155
Ovi podatci su po din-u, mozda je zadnje godine doslo do promjene, ali to mozda minimalno
Toplotni koeficent proracunava staticar ili arhitekt.
Masincima treba puno podataka sa kojim radi staticar.
Javi mi molim te za fasadu, to jos nisam cuo.
pozdrav
[ angels @ 11.01.2008. 23:29 ] @
Ventilirajuća fasada se sastoji od nosece konstrukcije od aluminijuma ili cak drveta, na koju se stavljaju razlicite
obloge od aluminijuma, kamena, keramike, drveta i sl. Sustina je dobiti par centimetara vazdušnog zida između stiropora i završnog sloja fasade koji služi kao dodatna izolacija i ventilacija (da bi zgrada "disala"). Mana je sto je dosta skupa, ali je navodno trajnija i isplacuje se kroz ustedu energije. Probaj malo na google da vidis slike.
Fasade koje su ovako urađene stvarno mi se sviđaju, ali me kopka kako se postiže ta "dodatna izolacija", te sam zato i
postavio prethodno pitanje.
[ angels @ 12.01.2008. 00:09 ] @
I naravno, gtp-mann, konkretno pitanje za tebe:
kad imam sad ove koeficijente kako da izracunam kolki su mi toplotni gubici.
Ajde da bude prostije:
Imam dva razlicita materijala sa koeficijentima k1 i k2, te debljine d1 i d2. Kolki su toplotni gubici u w/m2
za ovu konstrukciju, ako je temperatura sa jedne strane t1 a sa druge strane t2 ?

Pozdrav i hvala
[ gtp-mann @ 12.01.2008. 11:42 ] @
Skuzio sam!
Ventilirajuca fasada ima smisla, ista je stvar i na krovu (vertikavno pa horizontalno postavljanje letvi),
Postavlja se da bih se izbjegao toplotno ili hladno zracenje crijepa ili zavrsnog sloja (kamena).
Kod direktnog zracenja sunca na na kamen raste temperatura kamena na 60c° i vise, a vanjski je zrak samo ca.35c°.
zimi se desava obrnuta situacija, a izbjegava se i eventualna kondenzacija zbog vece promjene temperature.
Toplotni gubitak se ne isijava direktno u atmosferu nego u medjuprostor, lagana hidraulicna cirkulacija na gore
umanjuje vanjski napad hladnoce. Nisam se susrecao sa tim tipom fasade, ali iz drugih iskustava mogu procijeniti da
da imas ustedo ca.30%, cto znaci , ako tako nastavis dobit ces pasivnu kucu (u najmanju ruku nisko, nisko energetsku kucu)
pa ces se moci grijati sa 25wm2.
To je super stvar, a interesuje me koliko je ekonomski opravdana.

Rekoh da staticar i arhitekt vrsi proracune.
Oni podatci su samo za gradjevinsku supstancu.
Za proracun se mora uzeti u obzir:
1-Vanjska temperatura zraka
2-brzina vjetra
3-potrebna tem. prostor u skladu sa vanjskom tem.
4-prostorne tem. od ne zagrijavajucih okolnih prostorija
5-toplotni otpor prozori-vrata staklene stijene
6-dodatak toplotne koncentracije u supstanci ( ovdje nastupa ventilirajuca fasada)
7-Prolaz kroz fuge u bloku
8-Visina objekta
9-visina prostorija
10-korekturni faktor Ka
11-korekturni faktor Km
12-korekturni faktor Kn
to sam tako ucio u Njemackoj, a interesuje me dali se to i kod nas tako radi
malo mi je tesko prevesti sve to na nas jezik.
Mi smo na maistorskom ispiru imali sve te stvari iz termodinamike,elektrotehnike,gradjevinske supstanca itd,

[ Bata1981 @ 12.01.2008. 12:28 ] @
Prostiranje toplote:
Prvi zakon termodinamike uspostavlja veyu iymedju količine toplote,unutrašnje energije i rada,ali ne ukayuje na smer odvijanja termodinamičkog procesa i uslove usled kojih taj proces počinje da se odvija.Ako u nekoj sredini(čvrstoj,tečnoj,gasovitoj) postoji nexomogeno polje temperatura t=t(x,y,z,τ) tada se u njoj odvija prostiranje toplote.Prostiranje toplote ostvaruje se na tri načina:
1.provođenje(kondukcija),
2.prelaženje(prenošenje,konvekcija),
3.zračenje(radijacija).

Sad da te ne bih previše davio sa integralima jer ti je to u ovom slučaju potpuno nepotrebno,(a i nikako da skontam kako da ovde ubacim formule),

STACIONARNO PROVOĐENJE TOPLOTE:

t=t(x)

Toplotni fluks,ili gubitak toplote:

q=(t1-t2)/(λ/δ)

R=δ/λ ;toplotni otpor zida(pregrade).

Provođenje toplote kroz zid sa pregradom:

Q=qA

q=(t3-t1)/((δ1/λ1)+(δ2/λ2))=Q/A ;e ovo je za tvoj slučaj i nemoj da te zbuni t3,to je u stvari tvoje t2

Prolaz toplote kroz zid(ravan zid):

prolaz toplote je istovremeno provođenje(kondukcija) i prelaženje toplote(G.U.III-vrste:poznata temperatura okoline t0 i zakon prelaza toplote između površine tela i okoline.To opisuje Njutnov zakon prelaya toplote tj. q=qa=±α(ta-t0),gde je α(W/m^2K)-koeficijent prelaya toplote,a znak ±odnosi se na grejanje/hladjenje tela(q=-λdt/dr))

Sve bih ti ovo lepše napisao ali ne znam kako da ovde ubacujem formule,a iznad q i Q treba da stoji tačka,ubacio bih ti i pr slika ali takođe ni to ne znam kako se kači.












[ vlados @ 16.01.2008. 16:01 ] @
Ubaci excel tabelu. To ima skoro svaki masinac koji se bavi termotehnikom.

Terorija je dobro obradjena
[ angels @ 18.01.2008. 10:00 ] @
Hvala na odgovorima oko toplotnih gubitaka. Sta me dalje interesuje:

1. Pod uslovom da je nije moguce precizno odrediti gubitke kroz toplotne mostove, da li postoje neki standardni koeficijenti za ubrajanje i ovih gubitaka i kako se oni koriste ?

2. Kod ventilacionih gubitaka koji se obicno koristi koeficijent za korekciju u ukupnim gubicima ?

3. Da li se ventilacioni gubici racunaju za fiksne prozore ? (Predpostavljam ne)

4. Kako se racuna srednji koeficijent toplotne provodnosti za prozore i balkonska vrata ? Proizvodjac mi daje samo provodnost za staklo, u pitanju je AL stolarija sa termo prekidom.

Znam da je mnogo kompleksnih pitanja, ali probajte sto jednostavnije da mi odgovorite. Projektanti su mi uradili proracun toplotnih gubitaka i sve mi je to izgledalo prenaduvano. I malo po malo krenuo sam da kontrolisem citav proracun i pronalazim im greske.

Hvala i pozdrav
[ bd58 @ 31.01.2008. 18:35 ] @
Za Gtp-mann-a

Gde bih mogao naci podatke o TP JASMINM d.o.o. Zepce BiH sa cenama i karakterstikama kao i automatikom.

Pozdrav.
[ mali genije @ 08.02.2008. 09:08 ] @
pozdrav svima na ovom delu foruma posto je tema malo zamla da je zivnemo
jer izgleda da niko ne radi nista po pitanju uradi sam pa sam resio da postavim
par pitanja strucnjacima dobre volje.
sta mislite o ovom izmenjivacu i dal mogu da ga upotrebim za izradu
toplotne pumpe kao kondenzator ili da nabavim veci?
umalo da zaboravim koristicu klimu 24 000BTU r22
[ gtp-mann @ 10.02.2008. 09:46 ] @
Za db58 !
Dali ti trebaju samo inf. ili imas namjeru da ugradjujes?
Ako ti treba uredjaj onda mi javi, jer imam firmu koja bi mogla pokriti to podrucije.
Pozdrav
[ bd58 @ 10.02.2008. 18:01 ] @
Interesuje me informativno , karakteristike . cene i ostalo .
Pozdrav.
[ Bata1981 @ 14.02.2008. 22:31 ] @
Sada mi je jako zao sto moram ovako ali nema mi druge.Ja ovu temu nisam zapoceo,ali bih sada zamolio moderatora ili administratora,ili ko je vec zaduzen za ove stvari da je zakljuca pre nego sto postane jos gore(uvek moze gore).Tema je bila TOPLOTNA PUMPA,znaci ne neka centrifugalna pumpa,gde se po ``pumpanjem`` podrazumeva autooscilatorni proces promene napora i protoka pumpe i cevovoda,vec TOPLOTNA PUMPA.Uopste se ne spominju nikakvi termodinamicki procesi,prolaz toplote kroz zidove cevi,proces kondenzacije,dimenzionisanje kondenzatora ili isparivaca npr...........Ipak je ovo forum Fizika a rasprava se okrenula na koja firma,koja cena.......

Onda recimo ovo:
Citat:
angels: Hvala na odgovorima oko toplotnih gubitaka. Sta me dalje interesuje:

1. Pod uslovom da je nije moguce precizno odrediti gubitke kroz toplotne mostove, da li postoje neki standardni koeficijenti za ubrajanje i ovih gubitaka i kako se oni koriste ?

2. Kod ventilacionih gubitaka koji se obicno koristi koeficijent za korekciju u ukupnim gubicima ?

3. Da li se ventilacioni gubici racunaju za fiksne prozore ? (Predpostavljam ne)

4. Kako se racuna srednji koeficijent toplotne provodnosti za prozore i balkonska vrata ? Proizvodjac mi daje samo provodnost za staklo, u pitanju je AL stolarija sa termo prekidom.

Znam da je mnogo kompleksnih pitanja, ali probajte sto jednostavnije da mi odgovorite. Projektanti su mi uradili proracun toplotnih gubitaka i sve mi je to izgledalo prenaduvano. I malo po malo krenuo sam da kontrolisem citav proracun i pronalazim im greske.

Hvala i pozdrav


Ovo je koliko sam ja ucio na studijama spada u grejanje i klimatizaciju,provetravanje ali nigde nista o principu rada,ili konkretno o toplotnim pumpama.

Da ne bismo dalje mlatili praznu slamu molio bih jos jednom da se tema zakljuca.
[ gtp-mann @ 21.02.2008. 10:07 ] @
Ako ti se ne svidja , ne moras da prisustvujes.
Moja je predrasuda da to sve skupa ima veze sa termodinamikom.
Pozdrav
[ Tony @ 10.03.2008. 15:37 ] @
Dr Jožef Njerš (Dr. József Nyers) je diplomirao na toplotnim pumpama i živi u Subotici. On je napravio primenu na grejanje svoje kuće i takođe po njegovom projektu u nekoliko kuća u Subotici. Koliko sam čuo, potrebno je izbušiti dva bunara, jedan na 40 i drugi na 70 metara, voda se koristi iz jednog bunara pa se ispušta u drugi bunar a po principu kao u frižiderima se uz pomoć toplotne pumpe zagreva podno grejanje u kući. Najskuplja je toplotna pumpa koja košta oko 7000 evra! Čuo sam da se zagreva jedna kuća na sprat na periferiji Subotice veličine 12 puta 8 metara a troškovi grejanja zimi su manje od 2000 dinara za struju mesečno. Moguće je napraviti isto to i na kući sa etažnim grejanjem ali je tada potrebna jača toplotna pumpa a to onda izađe mnogo skuplje. Eto, to je ono što sam saznao iz treće ruke a za više informacija potražite Jožefa lično...

[Ovu poruku je menjao Tony dana 11.03.2008. u 06:40 GMT+1]
[ Nais @ 03.04.2008. 14:54 ] @
Prati sam sa zanimanjem ovu temu. Molio bih člana gtp-mann da mi napiše nešto više o TP koja može da proizvodi i struju (osim grejnje-hladjenje).
Mislim da je to pomenuo negde ranije u ovoj diskusiji. Takodje me interesuje da li se zna nešto o novim TP koje su ,dodoše labaratoriske, Švedske a imaju razmeru 1:8 ili o Američkim 1:15? Ovi podatci nisu provereni. Hvala unapred u svakom slučaju dobra tema.
[ scroll @ 15.04.2008. 19:14 ] @
pozdrav mali genije

mislim da je tvoj spiralni izmenjivač i previše mali .mada sve zavisi odakle hoćes crpiš toplotnu energiju, kolika temperatura treba da bude grejnog fulda.treba puno stvari uskaditi.
[ mali genije @ 15.04.2008. 20:04 ] @
@scroll
izmenjivac mi je naleteo slucajno pa reko da upitam nekog za savet
snaga izmenjivaca je 24kw sa prim.temp 70/90.
temp. fluida bi bila max 45 stepeni grejanje/hladjenje preko
fancoil uredjaja. mislio sam da uradim top. pumpu
voda/voda
pozdrav.
[ scroll @ 15.04.2008. 21:02 ] @
mali genije
izmenjivač 24kw sa prim.temp 70/90. kolika je površina izmenjivača? kolika će da bude temperatura kondenzacije i isparavanja? temperatura vode iz bunara?
po meni to je mali izmenjivač.iz čega je? (BAREM ONA SA SLIKE) . koje snage bi trebalo da bude toplotna pumpa u kw-tima?
puno uspeha u izgradnji T.P.!!!
pozdrav
[ mali genije @ 15.04.2008. 21:48 ] @
-sto se tice povrsine izmenjivaca nemam taj podatak.
-izmenjivac je od gasnog kotla i sluzio je za zagrevanje
sanitarne vode.
-za temp. kondenzacije i isparavanja bih morao da se konsultujem sa nekim
ko poznaje materiju jer je meni poznata samo max. temp. fluida.
-temp.bunarske vode je oko 12 stepeni.
[ scroll @ 16.04.2008. 08:16 ] @
Po meni tvoj izmenjivač za toplotnu pumpu biće manje snage 1kw.
Bilo kom režimu rada .
[ okoje @ 20.04.2008. 00:44 ] @
Da li ste upoznati, Interesuje me da li Srbija na neki način stimuliše ugradnju sistema za grejanje-hlađenje na principu koji koristi toplotnu pumpu kao izvor energije? Agencija za energetsku efikasnost obećava više od godinu dana pomoć za toplotnu izolaciju privatnih kuća, ali isto tako i kažu da ne znaju tačno kada će to da omoguće. Da li takvo nešto postoji i za ovakve alternativne metode grejanja-hlađenja?
[ mali genije @ 20.04.2008. 08:49 ] @
@scroll imas pp.
[ Stojan Trifunovic @ 20.04.2008. 11:16 ] @
Citat:
okoje: da li Srbija na neki način stimuliše ugradnju sistema za grejanje-hlađenje na principu koji koristi toplotnu pumpu


Po mom ličnom mišljenju stimuliše jedino promocijom (na primer opisom rada toplotnih pumpi u Telekomovim žutim stranama).

Nažalost i dalje imamo PDV na SVE. Solarne module, toplotne pumpe, stiropor, generatore hidrocentrala ili vetrenjača... (o carini da ni ne govorim).
[ scroll @ 20.04.2008. 15:35 ] @
mali genije i ti bi imao pp ali nisam dovojno dugo član da bi mogao ......

20kw približno 68.2 kBtu/h

A ni mail isto ne mogu slati.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 20.04.2008. u 21:38 GMT+1]
[ glecer @ 25.04.2008. 23:26 ] @
Pozdrav svima, trenutno sam u fazi projektovanja sistema voda-zemlja uz koriscenje Wiessman toplotne pumpe za kucu od 300 mkv. Sistem koji ce biti primenjen je voda-zemlja ovaj sistem mi se svideo jer nema klasicni bunar,nema pumpu koja vuce vodu sa 30,40,50 metara vec gde je bunardzija nadje, ovde se postave sonde i potrebna je samo manja pumpa koja tera fluid kroz cevi za proracun koji smo mi napravili potrebne su dve sonde dubine 130 m.
Takodje cu staviti i centralni bojler za sanitarnu vodu koji ce deo energije dobijati od toplotne pumpe a deo od solara,obzirom da je sve ovo novina kod nas trenutno vladam samo teorijom a za dva do tri meseca bi ceo sistem trebao da proradi onda cu pisati vise.
Pozdrav
[ ticma @ 27.04.2008. 10:12 ] @
Ako moze objasnjenje za sta sluzi sonda na 130 m dubine? Da li je to zatvoreni sistem cevi koji je zakopan u zemlju i uzima toplotu zemlje? Ako je tako, kolika je duzina cevi i na koju dubinu je postavljen?
[ srbijabunar @ 05.05.2008. 21:35 ] @
Sonda se sastoji od 4 okiten creva precnika koji su sastavljeni 2 i 2. postavljaju se u busotine koje nemaju vodu. Dubina sondi je uglavnom 100 m. Kad se sonda spusti u busotinu ona se zalije specijalnom glinom koja prenosi toplotu sa zemlje na cevi. Sonda je najbolji vid grejanja ali ne i najeftiniji. Bunari su isplatljivija investicija pod uslovom da je teren takav da ima vode. uglavnom se buse 2 bunara, iz 1 se uzima voda koja prolazi kroz izmenjivac toplote i toplotnu pumpu i vraca se u 2 bunar. sve moze da prodje sa 1 bunarom ali je steta uzimati vodu iz zemlje i posle je bacati u kanalizaciju. u isti bunar ne moze da se vrati zbog razlike u temeraturi. Kod nas je temeratura zemlje na 100 m od 13 do 15 stepeni. Koliko sondi treba zavisi od velicine kuce. Ja sam radio geotermalne bunare po Beogradu (senjak, dedinje) a radio sami po drugim mestima. To uglavnom rade ljudi koji znaju sta hoce i koji imaju pare za takvu investiciju. Sto je veca kvadratura to ser vise isplati ova vrsta grejanja. Usteda u energiji je do 70-80%.
[ vlaki1 @ 09.05.2008. 13:18 ] @
Za "srbijabunar".
S obzirom da ste kopali po Dedinju, zanima me kakav je teren na većim visinama u Beogradu. Ja sam još malo višlje tj. u Kumodražu. U mojoj okolini ima podzemnih voda ali me one ne zanimaju jer ne bih ulazio u takve investicije zbog nesigurnosti u izdašnost takvih bunara.
Pozdrav
[ srbijabunar @ 09.05.2008. 15:52 ] @
Treba da vidim gde se tacno nalazite ba bi mogao da vam kazem o kakvom se profilu radi. Sve zavisi gde vam se nalazi kuca. Kvadratura objekta koji se greje/hladi odredjuje kolicinu vode koju bunar treba da da. Ako bunar ima manju izdasnost od potrebne busi se jos jedan ili vise bunara. Moguce je uzimati vodu iz jednog a vracati u drugi bunar na dogrevanje i tako povecati njegov kapacitet. Kao sto sam napisao u predhodnom postu obicno se rade 2 bunara da bi se u drugi vracala voda jer se izdasnost bunara moze smanjiti s vremenom crpljenja. A ta voda samo sluzi da se uzme toplota od nje.


pozdrav
[ gtp-mann @ 15.05.2008. 07:27 ] @
Pozdrav svima!!!
Ugradnja sistema voda-voda je naj isplativija.
COP je naj bolji.
Pasivno hladjenje funkcionira bez problema.
Kakvoca vode je bitna.
Sistemi zemlja voda su isto dobri, ali ima gubitaka prilikom primo-predaje topline.(zbog glikola ili druge zastite od mrznjenja)
U tom slucaju je bolji sistam Direktna espanzija-voda. tu se salje freon direktno u sondu, ucinkovitost je puno bolja, a netreba pogonska energija za sonde.
Viesman nema tu tehnologiju, i iskustvo jer je on novi na trzistu sa TP.
Sto se tice nestanka vode u bunaru, to se jos nije desilo nikad. Bunar prilikom crpljenja moze postati samo izdasniji.
Problemi kod bunara mogu nastati samo tada kad se bunar ne odradi kako treba, ili kod prekomjerne eksploatacije(Samo kod arterijski bunara).
Kod klasicni bunara to nije problem, jer se mogu cistiti.
Bunar izvor i ponor moraju imati odredjenu razdaljinu, ili se mora paziti na smijer kretanja podzemne vode.
Pozdrav
[ AleXaJA @ 26.05.2008. 02:39 ] @
veliki pozzz za gtp-mann

procitao sam sve od prvog do poslednjeg slova ove teme i skroz sam se zapalio....
kada budem sebi pravio kucu najverovatnije cu instalirati TP a posebno me zanima kombinacija kuca plus plastenik!!!
pppoooooozzzzzz
[ AleXaJA @ 26.05.2008. 10:05 ] @
gtp-mann reci nesto o kvalitetu vode,sta je dobro a sta ne,u mom kraju je voda loseg kvaliteta,gvozdje i kamenac....
[ gtp-mann @ 26.05.2008. 14:54 ] @
Pozdrav.
Sto se tice kvalitete vode ne bih trebao da nikakve probleme.
Do naslaga kamenca dolazi samo kod otvoreni sistena gdje se voda zagrijava na vece temperature.
Izmjenivaci topline smiju biti samo od VA materiala.
Treba samo paziti na postotak mangana, ako ga ima mnogo treba cesce cistiti izmjenjivac.
Bolje ti je naptaviti staklenik, nego plastenik.
Postavi se spirala u zemlju, i bez problema imas povrce citave godine.
Naj-jeftiniji nacin grijanja i hladjenja sto postoji.
Samo je topla voda iz zemlje jeftinija , ako se ne mora placati koncesija.
[ mdj300B @ 26.05.2008. 16:50 ] @
Pozdrav gtp-mann, ako moze nekoliko pitanja :)
Spominjete VA materijal za izmjenjivač, po naški kakav bi to bio materijal (tj. metal ili legura)?
Kako se inače čisti izmjenjivač i koliko često se to čini kod vode koja je na granici prihvatljivosti (tj. 0,2mg/l željeza i 0,1mg/l mangana, znači navedite neki primjer iz prakse).
[ Nikola M @ 03.06.2008. 13:27 ] @
Jedno pitanje:

Šta ako se u zemlju umesto creva zakopa npr bure od 500 litara, voda u njemu će takođe da poprimi temperaturu zemlje, tako da ona može da cirkuliše.
Ideja je čisto iz praktičnih namera, možda je lakše i jeftinije ukopati bure u zemlju nego razvlačiti dugačko crevo...






[ scroll @ 03.06.2008. 22:41 ] @
Pozdrav

Jedno pitanje:

Šta ako se u zemlju umesto creva zakopa npr bure od 500 litara, voda u njemu će takođe da poprimi temperaturu zemlje, tako da ona može da cirkuliše.
Ideja je čisto iz praktičnih namera, možda je lakše i jeftinije ukopati bure u zemlju nego razvlačiti dugačko crevo...


Proglem je u tome što ako uzmemo bure od 500 litara i ukopamo u zemju ,površina vode koja se dodiruje sa zemjom preko bureta je mala. A ako uzmemo 500 litara vode i sipamo u crevo od recimo polacola tu će površina vode koja se doiruje sa zemjom preko cevi biti znatno veći .
Tako da bi sa buradima bilo još skupje da se dobije ista aktivna površina. Sem toga u takve sisteme ide antifriz to da i neračunamo.
scroll
[ Norberti @ 04.06.2008. 01:25 ] @
Pozdrav svima!!!


Teoretski moze i sa buretom, ali tebi treba 3m3 vode na sat zavisnosti od sistema, tako da bi trebalo da bure bude veliko 13140m3, jel toliko protekne vode na objektu od 500m2 godisnje u rezimu grejanja i pasivnog hladjenja,minimalnu temperaturu da imas 7-8 celsiusa na izvoru da bi radilo kako treba. Pozdrav iz Ns
[ Nikola M @ 04.06.2008. 09:05 ] @
Ok, znači bure može teoretski, ali praktično ne.

Milion ideja ste mi dali, hvala za inspraciju...

Pošto nagodinu i kod nas prolazi kanalizacija razmišljam i o polaganju cevi tik uz kanalizacione, em je u zemlji, ne mrzne, plus kanalizacione će grejati iako nisu nešto toplotno provodljive...

Ili da napravim izmenjivač toplote u septičkoj jami, tamo ima i preko 14C (mala stočna farma)...

Šta mislite o korišćenju vode iz vodovoda, ona ima relativno konstantnu temperaturu, vodovodne cevi su već u zemlji. Možda bi se moglo iskoristiti to nekako.
[ scroll @ 04.06.2008. 19:19 ] @
POZDRAV

Voda iz vodovoda uopšte nije loše rešnje ako ima dovojnog protoka .
[ ticma @ 04.06.2008. 21:24 ] @
Koristenje gradske vode mozda nije lose sto se tice temperature, ali je sigurno mnogo skuplje resenje. Treba racunati na protok vode od 0,5 do 1,5 l u sekundi.
Ipak su se do sada dva sistema pokazala najisplativija, jedan je koristenje temperature podzemnih voda, a drugi je pomocu vode u zatvorenom sistemu koja prolazi kroz cevi vece duzine zakopane u zemlju i oduzima toplinu od okoline. Sada ako se te cevi postavljaju pored nekog izvora topline (kao sto su kanalizacione cevi ili septicka jama) samo se povecava stepen iskoristenja.
Cevi se mogu postaviti vertikalno, a dubina tako postavljenog sistema je od 50 do 200 m, naravno da ako je manja dubina treba vise rupa kopati.

ili mogu biti na dubini od 2 do 3 metra ispod povrsine

Ipak za Vojvodinu, koja ima dosta podzemnih voda, najisplativije je koristenje tog sistema i tako iskoristiti toplotu vode iz dubine.
[ scroll @ 05.06.2008. 20:38 ] @
pozdrav

dobri su i sistemi koji koriste različite izvore .
[ ColorLab @ 09.06.2008. 06:35 ] @
Pozdrav svima i pitanje za gtp-mann-a:
Citat:
U tom slucaju je bolji sistam Direktna espanzija-voda. tu se salje freon direktno u sondu, ucinkovitost je puno bolja, a netreba pogonska energija za sonde.
Viesman nema tu tehnologiju, i iskustvo jer je on novi na trzistu sa TP.

Da li znate ko od proizvodjaca toplotnih pumpi ima pumpu zasnovanu na ovom principu?
[ gtp-mann @ 13.06.2008. 06:31 ] @
Pozdrav svima!!

Direktna expanzija-voda je jako dobar sistem, gdje nema podzemnih voda, ili gdje nije potrebno (pasivno) hladjenje.
U srbiji se jako uspjesno bavi tvrtka GEOTEMPUS tim , a i drugim izvorom topline za toplotne pumpe.
Iz sonde dubine od 30m se moze izvuci 4KW topline. tako de za jednu familijarnu kucu trebaju 3 sonde po 30m.
U obzir se mora uzeti struktura zemljista, jer se po tome izracunava izdasnost busotine(sonde).

Kvalitetan proracun je jako bitna stavka u toj tehnologiji!!!!!!!!!!!


Pozdrav
[ Norberti @ 17.06.2008. 12:03 ] @
Pozdrav Svima!!!

Za Color Laba mozete me slobodno potražiti na pa cu vam dati konkretne informacije. pozdrav
[ sale_ch @ 23.06.2008. 17:12 ] @
cao svima,

Posto zivim u vojvodini zanimaju me sledece stvari.

Da li moze da se ugradi pumpa na vec postojece grejanje(radijatori u vecem delu kuce a hodnicima ,kupatilima je ugradjeno podno grejanje)?

Ukupna grejna povrsina je oko 280- 300m`2.

Da li se toplotna pumpa ugradjuje samo na podno grejanje?
Koliko bi kostala toplotna pumpa i citva sistem grejanja ?

pozdrav
Sale_ch
[ teslac @ 24.06.2008. 07:52 ] @
ja imam rijeku 15m od kuće visinska razlika je cca 6m temperatura vode u rijeci ne pada ispod 7C u najekstremnijim zimskim uslovima . Interesuje me ako iskoristim klima uređaj 18-24 ili veci pošto sam vidio da ima klima uređaja gdje udaljenost od vanjske do unutrašnje jedinice može biti 15-20m a vanjsku jedinicu (skinuću ventilator) potopim u rijeku u kojoj je protok vode 50-100 l/sec a unutrašnju jedinicu iskoristim kao izmjenjivač i ubacim je direktno u bojler 250 l koji mi je spojen na sistem grijanja -(podno , trenutno je kuća bez vanjske izolacije ali biće) kakav efekat mogu dobiti pogotovo sa dobrim invertorskim klima uređajem (toshiba - panasonic) gdje je cop 5,1grijanje i do -15C i gdje kažu da je kompresor vrhunski , mislio sam da kupim takav klima uređaj (nov) izvršim potrebne prepravke sa svojim frigo majstorom (koji kaže da sam lud) i da pitam nekog da li je to moguće , da li je to neko radio i da li mogu iskoristiti rasplinjač i kondenzator u te svrhe a da njihovo direktno potapanje u vodu ne nosi nekakve posledice , uz to mislim iskoristiti i svu postojeću elektroniku sa klima uređaja (termostat , timer , daljinski itd...) zaštiti vanjsku jedinicu od eventualnog onečišćenja i napraviti dobru izolacijsku pripremu
Molim nekog ko ima iskustva ili je radio ovakve prepravke ili bar misli da je to moguće ili ne da prokomentariše , uzgred zasad mi ne treba nikakav proračun je sam planirao to uraditi sa jednim klima uređajem a ako bude funkcionisalo kako treba po potrebi staviti još jedan.
[ Nikola M @ 25.06.2008. 08:34 ] @
Pitanje za gpt-mann-a:
dal i je ovo sistem direktne ekspanzije?
http://www.erdwaerme-zeitung.d...dedirektverdampfung/index.html


Citat:
teslac: ja imam rijeku 15m od kuće visinska razlika je cca 6m temperatura vode u rijeci ne pada ispod 7C u najekstremnijim zimskim uslovima . Interesuje me ako iskoristim klima uređaj 18-24 ili veci pošto sam vidio da ima klima uređaja gdje udaljenost od vanjske do unutrašnje jedinice može biti 15-20m a vanjsku jedinicu (skinuću ventilator) potopim u rijeku u kojoj je protok vode 50-100 l/sec a unutrašnju jedinicu iskoristim kao izmjenjivač i ubacim je direktno u bojler 250 l koji mi je spojen na sistem grijanja -(podno , trenutno je kuća bez vanjske izolacije ali biće) kakav efekat mogu dobiti pogotovo sa dobrim invertorskim klima uređajem (toshiba - panasonic) gdje je cop 5,1grijanje i do -15C i gdje kažu da je kompresor vrhunski , mislio sam da kupim takav klima uređaj (nov) izvršim potrebne prepravke sa svojim frigo majstorom (koji kaže da sam lud) i da pitam nekog da li je to moguće , da li je to neko radio i da li mogu iskoristiti rasplinjač i kondenzator u te svrhe a da njihovo direktno potapanje u vodu ne nosi nekakve posledice , uz to mislim iskoristiti i svu postojeću elektroniku sa klima uređaja (termostat , timer , daljinski itd...) zaštiti vanjsku jedinicu od eventualnog onečišćenja i napraviti dobru izolacijsku pripremu
Molim nekog ko ima iskustva ili je radio ovakve prepravke ili bar misli da je to moguće ili ne da prokomentariše , uzgred zasad mi ne treba nikakav proračun je sam planirao to uraditi sa jednim klima uređajem a ako bude funkcionisalo kako treba po potrebi staviti još jedan.


Bravo, ova se ideja provlači u isto vreme od nekoliko različitih osoba i na različitim mestima - iskoristiti to da je klima zapravo topl.pumpa, njen kondenzator odnosno izmenjivač spoljašnje jedinice potopiti negde gde je koliko toliko konstantna temperatura - u zemlju, bunar, reku, vodu čija se temperatura zimi ne spušta ispod nekog nivoa, a dobijenu toplotu dalje iskoristiti po potrebi...

- Malo sam skeptičan po pitanju druge strane - nikako ne bih potapao unutrašnji (isparivač ili kako se već zove) u vodu, možda na neki drugi način
- u sistem sa 15-20m cevi za klimu trebaće više gasa, što kažeš majstoru za klimu
- cevi do kuće će morati biti ekstremno ali baš ekstremno izolovane, zbog zimskih prilika
- možda da napraviš dodatni izmenjiivač toplote klima-bojler, sa nekom pumpom malog protoka, da ne rasturaš klimu...

ovo su samo ideje - pozdrav!
[ teslac @ 25.06.2008. 20:29 ] @
zaNikola M
Čuj TOSHIBA DAISEKAI ras 16 neki zajeban model en.klasa 5,1 po specifikaciji udaljenost vanjske od unutrašnje jedinice 15m , jabem li ga ako oni daju taj podatak a i ako je kila više ili manje plina to ćemo zanemariti jedino me brine što bi kompresor bio uz unutrašnju jedinicu koja bi bila u bojleru a ne uz vanjsku jedinicu koja bi bila u vodi a sam ekspanzioni ventil bi takođe bio uz kompresor , a to znači da bi hladan plin izlazio iz unutrašnje jedinice išao do vanjske jedinice u vodi tu se zagrijavao na 7C i dolazio do klima kompresora (tako da mu ne treba ekstremna izolacija jel ne bi trebalo dolaziti do pretjeranog pada temp uz neku normalnu izolaciju) koji bi ga po mojoj pretpostavci trebao dizati temp do 60-70C koliko bude ugrijana unutrašnja jedinica nekakve obična klme kada je napolju +5C kako to radi ja ne znam , da li će moći takođe ne znam ali ako bude ok to je extra.
Sa nekim ljudima koji su u nekom sličnom poslu sam pričao takođe o potapanju unutrašnje - vanjske jedinice i dobio ovakav odgovor "ako može trpiti kondenzat kada grije ili hladi može i potapanje a tu bi imao najmanje gubitke" , pa su mi poredili i kondenzator klime od auta šta sve trpi so , led , vodu sa ceste , razne nečistoće pa radi po 10 i više godina i uglavnom odlazi od fizičkog oštećenja .Toliko o tom mom projektu zasad ja bi ipak ako je neko to radio ili zna nekog ko bi radio da mi se javi ja čekam sept-okt pa počinjem to tad mi trebaju pamete glave

A šta ti Nikla misliš da spiralne cijevi ubaciš u kanalizaciju ako imaš otvor koji ti je dostupan , u kanalizaciji je topla voda ali i vazduh bi trebao imati nekakvu konstantnu temp. pa pokušati napraviti nekakvu spiralu od alkaten crijeva i napraviti otvoreni cirkulacioni krug fluida do t vog izmjenjivača , to mu dodje kao bušenje onih velikih rupa u zemlji a ti to možeš napraviti sa 300m crijeva (alkaten ili slično samo da je jeftino) mislim da ne bi bilo više od 150eura par litara antifriza i sve to u posudu otvorenog ili zatvorenog sistema i rock and roll . pozdrav
[ gtp-mann @ 25.06.2008. 22:44 ] @
Procitah sve i moram reci da smo mi balkanci puni ideja!!
Sve te zamisli su dakako izvodljive, ali ne bas tako jednostavno (umocim u rijeku, i rijesio sa problem)
Kondenzator (vanjska jedinica) tu su jako niske tem. i do -30, sto znaci da bi nastala santa leda,dolazilo bi do mehanicki ostecenja itd.
Antifriz je otrovan, i nesmije se upotrebljavati u te svrhe, zato se uzima glückol ili sl.
Moguce je napraviti takav sisten sa cijevnim kolektorom (moze alkaten ili sl.)
Kolega COP kod tih uredjaja nikad i stvarno nikada ne moze da bude 5 ili vise.
Samo namjenski uredjaji mogu to da ostvare, naravno u idealnim uvjetima.
fekalije i kanalizaciju mozete zaboraviti, to nije jos niko uspio napraviti, da funkcionira duze od jadnog sata!
Kuca se moze lako grijati alo se smanje top. gubitci na minimum.
pozdrav svima
[ scroll @ 26.06.2008. 11:15 ] @
pozdrav svima
Moje mišjenje je da treba sve iskoristiti što se može da posluži kao izvor energie za toplotnu pumpu,naravno ono što imamo u svojoj okolini.
Ako kondenzator klime stavimo u vodu od 7C i ima dovojnog protoka nikako neće temperatura sići na -30 .
Samo napred voda ima veću provodjivost od vazduha ,ali ne treba misliti daće biti boji COP .Koji kod klime je od 2,5 do 3. zbog same kostrukcije izmenjivača.
[ teslac @ 26.06.2008. 18:23 ] @
Ideje su majka znanja
Ja znam da je ovo samo ideja samo pitam da li je izvodljivo bar da teoretski riješim taj problem to što cop nije 5 nego 2,5 nije nekakav pretjeran problem ja gledam i pokušavam improvizovati ne zato što nemam para ili zato što ću napaviti perpetum mobile nego zato što volim improvizovati i vjeruj mi da mi je odnos dosada pola - pola
Pola sam nekih stvari riješio svojom improvizacijom , a pola jebiga mislim da me i danas koštaju ali ja to volim i treba mi savjet.
To što ti kažeš da će se ta vanjska jedinica zamrznuti to nema šanse sa tolikim protokom vode kroz savršen hladnjak koji i cirkulacijom vazduha uspijeva grijati na -5 ili -15 (po specifikaciji proizvođača) i ne zamrznuti se , a sa protokom vode kakav ima rijeka vrbas ja mislim da će povratni plin iz rijeke biti iz -30 koliko ti kažeš da ima na vanjskoj jedinici biti dignut na punih 7C realno zimi kad čuvjek uzme crijevo i zalijeva vodom iz vodovoda koja ima 10-tak C a vanjska temperatura oko 0C dobija se odličan efekat zagrijavanja(lično isprobao i kad me nije struja ubila) , a dok god zalijevaš ne moze doći do smrzavanja , a možeš misliti vrbas i taj protok.
Ja tu vanjsku jedinicu planiram spustiti u vodu iz više razloga:
-Manji gubitci nego da pompam vodu iz vrbasa u posudu u koju će staviti izmjenjivač
-Zašto praviti izmjenjivač kada je to već savršen izmjenjivač (makar izvadio lepezaste folije između cijevi i ostavio samo cijevi)
-Ako neće izmjenjivač lediti u vodi koju ja budem pumpao što bi ledio dole gdje imam savršen protok (mora biti bolje plin direktno grijem u primarnom kolu nemam gubitke bar jednog izmjenjivača koje bi dobio dovođenjem vode do izmjenjivača)
-plin je lakši od vode i po specifikaciji proizvođača daju garanciju 5 god do 20m odaljenosti i 15m visinske razlike , dodatni plin je 20g/m a ja tačno imam 12m i 3,5m visinske razlike , ako oni mogu dati garanciju smijem i ja rizikovati nešto (makar znao da nemam garanciju zato što ću uništiti uređaj)
-NE VIDIM RAZLOG ZAŠTO NE BIH I UNUTRAŠNJU JEDINICU UVALIO U KAZAN I DOBIO I UNUTRAŠNJI IZMJENJIVAČ -PREDAVAČ TEMPERATURE I ZAŠTO TO NE BI FUNKCIONISALO MOŽDA SAVRŠENIJE NEGO NEKAKVA TOPLINSKA PUMPA NEKOG PROIZVOĐAČA KOJI MISLI DA JE TO IN PA KRENO PRAVITI TO JUČE I LIJEPO PAKOVATI I PRODAVATI A RECIMO FIRMA KOJA IMA KOMPRESOR no1 U SVIJETU TOSHIBA NE PRAVI TOPLINSKE PUMPE A SVI ZNAMO DA JE TOPLINSKOJ PUMPI KOMPRESOR SVE.
eto to me interesuje
to da se tplotni gubitci moraju smanjiti ja znam i vjerujem za tebe mann da si extra majstor i drago mi je vidjeti majstora koji hoće pomoći ljudima sa neim svojim iskustvom baš zato bi ja ovo i pokušao i pitam da nije neki luđak već pa da vidim s kakvim se problemima sreo da mene ne zajebu ili bar da me ti nasavjetuješ što se ovog podnog grijanja tiče a što mi je sad aktuelno koliko izlaza da vučem na razdijelnik sa prostorije od 32m2 znam da treba što više ali da ne pretjerujem i na koliko da razmičem cijevi pošto je prostorija kvadratna 4,20m x 7,40m a u sredini će biti kvaratni dio 1,80m x 2,60 na kojem će biti brodski pod i ispod kojeg neće biti podnog grijanja znači apsolutna temp okolo a unutra ćorak?
A ono što sam predložio Nikolici sa fekalijama mislim da nije niko ni pokušao pa vjerujem da kad bi pokušao i nebi to bilo tako loše a nije neka investicija jaftinije je nego kopati preko kanalizacije pa mislim da bi vrijedilo pokušati , možeš misliti kako je neko reko nekom ko je opet reko da može grijati kopajući rupe u zemlji da je apsolutna budala ,a ja vjerujem da je ta ideja pala na pamet stvarno nekoj budali koja je popravljala frižidere (ako ih je i bilo tada) pa mi sad imamo o čemu raspravljati sad ovde na forumu i dograđivati te iste ideje a bogami neki i rade i zarađuju od toga šta misliš a?
POZDRAV SVIMA KOLIKO VAS IMA!!!!

[ mdj300B @ 28.06.2008. 17:49 ] @
Istina nema govora o bilo kakvom smrzavanju vanjske jedinice uz toliki protok i temp. (čak i u zimskim uvjetima kada temp vode može pasti na dnu na 4°C) ali temperature koje misliš postići nikako ne mogu biti 60do70 °C jer je temperatura kondenzacije (posebno ako se radi o R410 plin) do najviše 55°C što ti onda znači da bi se voda mogla grijati najviše do 50°C.

Znači odmah u startu moraš razmišljati o niskotemperaturnom režimu rada i to što niža temp. polaznog voda to veći COP. Inače ode kompresor!

Drugo, preinačiti inverter i uskladiti sve njegove senzore da rade u režimu koji je optimalan nije nikako jednostavno. Jer ako uđeš u nedozvoljen spektar temperature koji očitava taj isti senzor elektronika će blokirati daljni rad (zaštita). Tako da dva puta razmišliš prije nego što raskopaš inverter.

Rijeka kao direktan medij za toplinsku pumpu je dobar potez ali u tvom slučaju ćeš morati obezbjediti redovito čišćenje i računaj da će korozivnim dejstvom rebra od alumija u stalnom kontaktu s bakrenim cjevima s vodom tvoriti galvanski članak koji će pojesti rebra od aluminija ali
što je najbitnije bakar će ostati netaknut tako da znaš što te čeka. Znači razmisli kako ćeš dizajnirati taj dio jer je to najslabija karika.

P.S i nemoj da te zbunjuje što temperatura cijevi pri grijanju na izlazu iz kompresora bude i preko 70°C, ta temperata nije temp. kondenzacije jer je temp. kondenzacije kod običnih klima uređaja najviše 55°C i na toj temp. je skoro sva energija na kojoj možeš zagrijati vodu (u praksi na 50°C) a ova temp. od 70°C (može biti i viša) čini samo dio do kojih 10% ukupne energije koju dobivaš kondenzacijom tj. na onih 55°C.
Nadam se da si shvatio :)
[ vuckovic_ivica @ 28.06.2008. 21:43 ] @
Toplotna pumpa se moze koristiti za zagrevanje i preko radijatora ali je najbolje iskoriscenje energije sa podnim grejanjem ili fenkojlerima.
Sa podnim razvodom i fenkojlerima imas i grejanje i hladjenje,a sa radijatorima samo grejanje.
[ ticma @ 28.06.2008. 23:52 ] @
Pa ako bi se koristili radijatori i fenkojleri (nadam se da mogu zajedno da se namontiraju) onda se takodje moze pored grejanja imati i hladjenje prostorije gde je potrebno!
[ teslac @ 29.06.2008. 16:28 ] @
Hvala na informacijma upravo m je i trebala informacija oko toga stvaranja galvanskog članka bitno mi je da ne strada cijevni sistem , a što se elektronike tiče pričao sam sa elektroničarem koji radi za topling Prnjavor to je jedna firma koja se bavi proizvodnjom kotlova i toplifikacijom on kaže da ima malo zajebancije ali da može prilagoditi elektroniku najosjetljiviji dio jest i ta regulacija radnog takta invertera ali kaže da to može riješiti.
Kod mene se trenutno i instalira niskotemperaturni sistem rada odnosno podno grijanje što sam i napisao u startu a o temperaturama polaznog voda ja sam i pisao laički iz onog što sam vidio i mjerio , sve u svemu mislim da ću ja ovo moći prilagoditi samim tim što sam već pisao da temp vode ne ide ispod 7C p amislim da će sa tim protokom dolazna temp plina biti bar 5C što mi izgleda jako dobro s obzirom na temperature plina koje se postižu izmjenjivačima u raznim medijima
[ mali genije @ 29.06.2008. 19:00 ] @
evo da i ja kazem nesto u diskusiji mozda pomognem.

@teslac
ne moras da koristis taj izmenjivac od klime uzmi plocasti izmenjivac i zavrsi posao kako treba
evo ti pa pogledaj doc.
[ sale_ch @ 30.06.2008. 20:42 ] @
cao svima

reko da pitam nekog ko radi grejanje sa toplotnom pumpom.

Posto imam coveka koji je zaenteresovan da ugradi pumpu(zivi u Bosni) trebao mi broj telefona ili
mail sa kime da stupi covek u kontakt.

Zato ako neko radi ove stvari profesionalno(gtp-mann mi ostavalja utisak profesionalca) neka posalje svoje
telefone ili mailove na mail [email protected]


puno pozdrava
sale
[ scroll @ 19.07.2008. 20:22 ] @
Pravi li neko sebi toplotnu pumpu po principu uradi sam?
[ vlaki1 @ 21.07.2008. 14:13 ] @
Ja prvo pokušavam da osmislim kako da jeftino (po mogućstvu sam) iskopam rupe. Tako bih prvo probao kako funkcioniše pasivno hlađenje, a pumpa... to dolazi na kraju.
Čuo sam za foru kako po Vojvodini kopaju bunare sa običnom bušilicom, samo imaju neki alat koji se kači za plastične cevi i ima adapter za vodu sa kojom vrši ispiranje. Da li neko možda ima skicu tog sistema i da li ga je moguće negde kupiti.
Ja ći vam proložiti sajt sa kojeg možete skinuti jedan video clip (12 MB) zanimljivog alata za kopanje.

http://www.consallen.com/forager/cable-tool/

U prilogu imate i njegov opis.
Ako neka ima još neku zanimljivu ideju...

[ ticma @ 21.07.2008. 16:01 ] @
Meni su kopali bunar, ili tacnije, rupu za za montiranje pumpe i izvlacenje podzemne vode. Radili su vrlo jednostavno. Napravi bazen od satorskog krila u koji uspe vodu, zatim namontira adapter na busilicu koji vrti plasticnu cev kroz koju pumpom ubacuje vodu. Prvo ukopa plasticnu kanalizacionu cev fi 110 na jedno pola metra i onda kroz nju spusta tanju mislim da je fi 50 i dugacka je oko 3-4 metra. kada ukljuci pumpu voda kroz cevi ispira zemlju i potiskuje pored tanke cevi kroz deblju i preliva u onaj bazen odakle pumpa uzima i potiskuje ponovo kroz cev. Da, u vodu je u pocektu razmutio pesak, a posle je pesak poceo i da izlazi iz zemlje. Popne se na merdevine i polako potiskuje cev, kad dodje do dole, zagreje i namaze cev nekim lepkom pa nastavi cev i tako sve do 20 m dubine. Potom je kompletno sve izvadio i ubacio dugacko sito napred i sve vratio u zemlju.
Tako sve radi fino vec par godina i sa pumpom Kama 10 bez problema polivam po basti.
na taj sistem sam mislio da namontiram i toplotnu pumpu!
[ vlaki1 @ 22.07.2008. 11:11 ] @
Jednim mojim poznanicima su tako iskopali 75 m za par sati. Doduše kod mene je drugačiji teren, ali baš me briga ako bi sam radio polako pa kad iskopam. Ako treba i više rupa samo da dobijem oko 160 m ukupne dužine koliko predviđam da mi treba za 150 m2.
Da li neko zna gde ima da se nađe takav adapter ili kako izgleda. Cevi ima da se kupi a ionako one neće trebati da ostaju u zemlji već bi mogle da se koriste za kopanje druge rupe.
[ VeljaNi @ 23.07.2008. 14:35 ] @
Postovani gtp-mann...

Sa interesovanjem sa pratio vase postove. Da li mozete da me kontaktirate na e-mail [email protected], da bi mozda uspostavili i saradnju...

Sa postovanjem
Milan Veljkovic, dipl ing el
DOO MIFIMI Nis
[ drhofman @ 18.08.2008. 22:55 ] @
Hajde i ja da se ukljucim. Potpuni sam laik, a pored toga i zensko. Krenula sa uvodjenjem grejanja pa ne znam koje i sa kojim kotlom? Putem foruma dosla do malog genija koji mi je preporucio uvodjenje TP i tako sam dosla i do ovog foruma. Ali, na forumu 14 stranica. Imam konkretna pitanja:

1. Da li je za TP obavezno kopanje bunara ili prikljucak moze da se izvede nekako drugacije? Naime, u pitanju je kuca od 120 kvadrata (60 osnova i 60 potkrovlje). Uradjena je izolacija krova (mineralna vuna, folije, knauf), a spoljnu izolaciju planiram (demit fasada, 5 cm stiropor). Planirano je da u njoj zive 3 osobe. Namena TP bi bila i za grejanje i hladjenje najverovatnije FANCOIL uradjaji i naravno za toplu vodu (kuhinja i 2 kupatila). Nasla sam proizvodjaca TP iz Knjazevca, firma alfaclime.

2. Gde pronaci FANCOIL uredjaje?

3. I da li tu instalaciju rade majstori za centralno grejanje i hladjenje?

[ Derva @ 15.09.2008. 20:45 ] @
Nije losa ideja ova sa rijekom samo sto ja nebih potapao vanjsku jedinicu od klime u rijeku, nacrtao sam neku sliku (nije mi se dalo bolje) kako bih ja to rijesio.
Mislim da je ovo isplativije nego vuci bakarna crijeva i jos puniti ih plinom, naravno ja bih i alkaten crijeva sa slike izolovao npr staklenom vunom mislim na onaj dio koji ide do rijeke, cak miskim da nebi trebala nikakva pumpa da tijera vodu , topla voda se samo dise a hladna spusta isto kao centralno grijanje kada se pec nalazi ispod sistema radiatora , a i ovo nije lose da se potopi unutrasnja jedinica...
[ Derva @ 15.09.2008. 21:05 ] @
Jeli ikome palo na pamet , ves ako se toliko stedi da se jos vise ustedi. Ovo sve sa toplotnom pumpom je OK. Ali meni je palo na pamet pravljenje samog sistema, tj da sami napravimo sistem od dijelova i jednostavno ga napunim freonom.
Ja ima ideju da zagrijem samo jednu sobu , da iskoristi dijelove od frizidera , kondenzator stavim u sobu ispod prozora tamo gdje po pravilu ide radijator od centralnog a ispravlja i motor stavim vani naravno bilo bi pozeljno da ipravljac zagrejavam sa necime npr voda od 5-6 spepeni. mislim da bi to radilo.

Sjecam se jenom da sam po zimi usao u jednu prodavnicu, napolju je bilo hladno, pogledao sam okolo i vidio da nemaju ni klime ni peci na drva ni radiatora, pitao sam prodavaca cime se oni giriju posto je unutra bilo poprilicno toplo, on mi je rekao da griju frizideri naravno imao je dvija velika hladnjaka za prodavnicu.

Ali meni je jos nesto palo na pamet, dali bi se mozda mogao napraviti kompresor koji bi bio malo vecih dimenzija i radio na principu pumpe za biciklo imam jednu zamisao moram je nacrtati pa okaciti ovde
[ Nikola M @ 17.09.2008. 07:47 ] @
Derva svaka čast na dovitljivosti - iako se to već radi. Ukratko: ideja 1. može, ideja 2. ne može.
[ linkin @ 23.09.2008. 22:12 ] @
zdravo,
samo da pitam dali postoje neke knjige koje bi mi neko mogao preporuciti da procitam o grijanju tj o toplotnim pumpama, instalaciji,racunanju radiatora i sve ostalo ?

harko
[ Bata1981 @ 25.09.2008. 10:17 ] @
http://www.viessmann.co.yu/toplotne_pumpe.html
[ linkin @ 26.09.2008. 23:41 ] @
sto se tice strane, strana je odlicna i hvala ti i naravno ako jos neko ima slicnih strana bilo bi dobro ako bi mogao -la ovde postaviti link.sto se tice viessmann-a moram reci da moze samo makar koliko sam ja to mogao videti da moze samo da se skine pdf fajl od razlicitih produkata samo upustvo za upotrebu dok ostali fajlovi ne mogu.zanima me ako neko zna dali mogu da se nabave i ostali fajlovi jer bi mi dobro dosli.pokusao sam da posaljem mail kako bih n jih direktno pitao ali mi stalno dolazi neka greska tako da nisam uspio.za sve odgovore zahvaljujem unaprijed.

poz harko
[ vlados @ 27.09.2008. 11:35 ] @
Mozda nekom bude od koristi, inace jako dobra knjiga:

Naslov: Ventilacija i klimatizacija-teorija i praksa
Autor:grupa autora
Izdavac: EVROKLIMAT 2000 god.
Broj strana: 406
Jezik: Ruski

link za download: http://depositfiles.com/files/8269214
velicina fajla: 13.5 Mb

Napomena: Neophodan program za pregled DJVUReader ili sl.
[ scroll @ 30.09.2008. 20:57 ] @
Toplotna pumpa
[ mali genije @ 30.09.2008. 21:05 ] @
@scroll
pozdrav.
jel to rucni rad?
[ scroll @ 30.09.2008. 21:11 ] @
Da ali ne moj.Ja imam kompressor falemi još izmenjivači.
pozdrav
[ mali genije @ 30.09.2008. 21:13 ] @
ha ha a vidi ovo cevka 12mm 35metara u bojler 120l
[ scroll @ 30.09.2008. 21:22 ] @
I ja sam teo da pravim od bakarnih cevi ali sam odustao zbog veličine.
[ mali genije @ 30.09.2008. 21:25 ] @
@sroll
ne isplati se praviti jer je mala razlika u ceni

imas pp.
pozdrav...
koje je snage kompresor i koliko je kostao?
[ scroll @ 30.09.2008. 21:34 ] @
ZB21KCE-PFJ 220V 16.48A 8-10KW 50C kondenzacija 0-5C isparavanje(R407c).


[Ovu poruku je menjao scroll dana 30.09.2008. u 23:20 GMT+1]
[ scroll @ 01.10.2008. 21:47 ] @
toplotna pumpa
[ vlaki1 @ 07.10.2008. 20:37 ] @
http://www.dimplex.de

http://www.dimplex.de/en/downl...s-project-planning-manual.html

[ scroll @ 08.10.2008. 17:21 ] @
http://www.heliotherm.at/en/vo...therm-a-technology-leader.html http://www.ornl.gov/~wlj/hpdm/

[Ovu poruku je menjao scroll dana 08.10.2008. u 22:47 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao scroll dana 08.10.2008. u 22:48 GMT+1]
[ scroll @ 12.10.2008. 16:50 ] @
Još jedna samogradnja.
[ neleLO @ 16.10.2008. 08:07 ] @
Pozdrav svima.
Mogu li se za izmenjivace toplotnt pumpe voda voda koristiti vodeni kondezatori iz rashladne tehnike.
Dali je to vec neko radio ili pokusao i kakve je rezultate dobio?
Unapred hvala.
[ scroll @ 16.10.2008. 20:21 ] @
Pozdrav
Ja mislim da može,a i videosam negde i toplotnu pumpu sa spiralnim izmenjivačima.Sa dobošatim(kondenzatorom) izmenjivačem nisam još video,ali ako imaš njegove parametre samo napred.
http://www.coaxial-coils.com/Heat-pump-coaxial-coils.htm

[Ovu poruku je menjao scroll dana 17.10.2008. u 17:59 GMT+1]
[ neleLO @ 17.10.2008. 21:58 ] @
Hvala na podrsci.
Jedan izmenjivac kojeg imam na njemu je bio namontiran motor od 3kw, njega planiram da stavim za kondezator,ima prikljucke za vodu od 1 col i na njih da prikcim sistem od grejanja.Druga dva koja su po mom misljenju menje jedinice za trecinu a imam dva ista ,planiram da stavim u paralelan rad kao isparivac i kroz njih takodje paralelno propustim bunarsku vodu.Za kompresor imam klipni "Freskold" od 3,7kw ne znam kojeg protoka (m3/h) i dva ekspanziona ventila takodje u paralelan ra na R22.
Sta mislis o tome.
Pozdrav neleLO.
[ scroll @ 18.10.2008. 07:49 ] @
Pozdrav
Ovde možeš da nađes podatke za kompressor. http://www.frascold.it/pr_01.htm

Citat:
neleLO: Hvala na podrsci.
Jedan izmenjivac kojeg imam na njemu je bio namontiran motor od 3kw, njega planiram da stavim za kondezator,ima prikljucke za vodu od 1 col i na njih da prikcim sistem od grejanja.Za kompresor imam klipni "Freskold" od 3,7kw ne znam kojeg protoka (m3/h) .


Kondenzator na kojem je bio kompressor od 3kw neće li biti mali za 3.7kw? (teba videti kolika je snage za koliku razliku temperature)

Citat:
neleLO: .Druga dva koja su po mom misljenju menje jedinice za trecinu a imam dva ista ,planiram da stavim u paralelan rad kao isparivac i kroz njih takodje paralelno propustim bunarsku vodu


Ako su i to kondenzatori imaćeš veći pad pritiska zbog manjeg promera cevi.

scroll
[ scroll @ 21.10.2008. 18:21 ] @
Dvostepena
[ scroll @ 21.10.2008. 20:10 ] @
http://www.frascold.it/download.htm
[ scroll @ 21.10.2008. 20:11 ] @
http://www.frascold.it/download.htm
[ vlaki1 @ 27.10.2008. 13:53 ] @
Šta mislite o ovoj toplotnoj pumpi. Koliko kapiram u pitanju je direktna ekspanzija ali me zanima šta se dešava sa ledom na spoljnoj jedinici. Zar on neće posle nekog vremena blokirati razmenu toplote. Inače deluje jako prosto i nije potrebno nikakvo kopanje.

http://www.octopus.tm/eng/index.htm

http://www.octopus.tm/eng/e_varmepumpar.htm
[ ticma @ 27.10.2008. 15:09 ] @
citat sa predhodnih strana o octopus pumpi, original na http://www.elitesecurity.org/t19098-1-Toplotna-pumpa

" Ova toplotna pumpa inace nazvana "ledeni stapic",
zbog svog jedinstvenog izgleda funkcionise na principu
vazduh-voda.Svojim aluminijumskim profilima uzima toplotu
iz hladnog i vlaznog vazduha i prenosi je putem bakarnih cevi
u jedini pokretljivi deo sistema- kompresor.

U sustini toplotna pumpa se sama o sebi brine, kada, kako i koliko da radi ,
a pomocu digitalnog kontrolera podesavaju se zeljene temperature.

Ova toplotna pumpa je rucni rad, svaki komponent je jednostavan,
pazljivo odabran i proveren, svaki detalj je dobro osmisljen,
i ceo sistem ima minimum 50 godina radnog veka.

Cena 6000€ (57000skr)
Vise informacija o pumpi e-mail ili tel: 0046-40-21 93 37(18-24h)
Slike i mala skola o toplotnim pumpama na engleskom jeziku na sajtu:
www.octopusenergi.se"

To su informacije iz 2004. ko zna koliko su uznapredovali u tehnologiji a mozda i snizili cenu.
[ dekacus @ 31.10.2008. 17:58 ] @
Pozdrav za sve učesnike foruma ,

S obzirom na sve napred navedeno vrlo sam blizu odluke da predjem na zagrevanje objekta pomocu toplotne pumpe.
Zamolio bih sve koji imaju konkretna iskustva sa konkretnim sagledavanjem investicije za grejanje pomoću toplotne pumpe voda - voda da iznesu iste.
Inače živim Pančevu pa mi je bitno sledeće:
1. Koja je potrebna dubina bunara,
2. Cena bušenja bunara i ostalog pratećeg pribora (potrebne cevi , pumpa itd.)
3. Cena toplotne pumpe koja bi se koristila samo za grejanje, s tim da je potrebna temperatura potisne vode, 60*C - 65*C
4. Da li je neophodan izmenjivač pre toplotne pumpe ili se bunarska voda moze direktno pumpeti kroz TP.
5. Orijentaciona cena ventilatorskih konvektora.
6, Sta je potrebno da bi se TP uparila sa električnim kotlom za rezervu u slučaju ekstremnih temperatura.
7, Na koji način se vraća voda u bunar ponor i na koji način se reguliše rad bunarske pumpe (nije mi logično da mora da radi neprestano) https://static.elitesecurity.org/questionmark.gif
8. Kolika je prosečna snaga motora bunarskih pumpi - niko ne spominje potrošnju energije za pumpanje vode

Što se tiče objekta grejna površina je oko 120m2 i do sada je potrošnja el. energije pri grejanju sa el. kotlom bila oko 2500-4000 kWh mesečno uz maksigraf 0d 9,2 kW.
Hvala na odgovorima, Ukoliko neko ima konkretnu ponudu može na pp ili na email [email protected]

Dejan
[ geotempus @ 01.11.2008. 01:13 ] @
pozdrav svima,

odgovor za dekacus
1 dubina bunara neka bude desetak metara od prvog nivoa podzemnih voda, precnika 125 mm da stane potopna pumpa u nju.

2. cena je 50eur po metru komplet sa materijalom, i to da bunardzija garantuje za izdasnost koja je potrebna i stabilan rad. bunar je osnova celog sistem. Bunar je jako bitan i mora da bude bezprekoran.
3 dobra potopna pumpa koja radi kako treba je od 500 eur do 700eur
4.cena tp za koju garantujem i imam iskustva sa njom je oko 4600 eur sa svim mogucim zastitama za nase podrucje.
5. ventilokonvektori su od 290 eur pa do 450 zavisnosti od kapaciteta tebi ovi od 300 su dovoljni.
5 ide direktno u pumpu
6. naj bolje resenje je napraviti ponor bunar mada postoje i druga resenja.tp je povezana elektronikom sa pumpom u bunaru i sao na signal se pali.
7 u tvom slucaju bunarska pumpa nece biti veca od 0.5 kw, a cirkulaciona ostaje koja je bila, zanemarljiv je potrosac.


[ nmarilov @ 05.11.2008. 08:35 ] @
Pozdrav svima !

Vrlo interesantna tema, odn. područje koje zaista treba iskoristiti, jedno od malobrojnih koje koriste ljudima, a ne štete prirodi.

Međutim, pošto nemam kuću nego stan, mogućnosti (voda, zemljište) za primjenu ove tehnologije su mi ograničene.

Molim da mi neko odgovori na slijedeće:

Obzirom da je klima uređaj (koju imam) zapravo toplotna pumpa, i da sam u mogućnosti da na ulaze klime dovedem zrak temperature oko 15ºC (dok je vanjska temperatura recimo -10ºC), kada grijem sa klimom postižem li (i koliko) bolju energetsku efikasnost (1 kw / ? kw toplote).

Hvala unaprijed,

Pozdrav iz Sarajeva !
[ Stojan Trifunovic @ 05.11.2008. 18:31 ] @
Jeste, ukoliko je klima invertor, odnosno nema ugradjeni elektricni grejac. Nazalost takve klime su skuplje.

Po nekim iskustvima sa ovog sajta (tema "koju klimu kupiti") izgleda da su se tu najbolje pokazale Toshibine klime.

Efikasnost uveliko zavisi od temperature koja se dovodi na isparivac (deo klime koji se hladi - spoljna jedinica). Ukoliko je dovedena veca kolicina toplote, iskoriscenje ce biti bolje. Pomenute Toshibine klime sudeci po gore pomenutim postovima rade i do -15. Sve preko toga je bolje od obicnog elektricnog grejaca, a ispod toga gore, pa je onda nema svrhe koristiti.

Naravno, ovde treba racunati i na mogucnost zaledjivanja spoljne jedinice klime, tako da su u prednosti modeli sa automatskim odmrzavanjem.

Stepen iskoriscenja toplotne pumpe vazduh voda sa mog sajta (objavljene u SAM-u) je po njihovim merenjima 4:1. Pretpostavljam da bi trebao biti isti i za klime, bar do pomenutih "normalno" niskih temperatura.
[ nmarilov @ 06.11.2008. 09:13 ] @
Hvala Vam velika na odgovoru, ja sam pretpostavljao da je tako ali ipak volim pitati ljude koji to najbolje znaju.

Obzirom da zrak kojim raspolažem nije hladniji od +14° C (uz vanjsku temperaturu od -15°C), klima će uz malu potrošnju el. energije grijati zimi.

Slika u prilogu !

Još jednom hvala.
[ vlaki1 @ 06.11.2008. 14:40 ] @
nmarilov - odakle ti vazduh sa tolikom temperaturom (iz dimnjaka, neke pećine, kanalizacije...)
[ nmarilov @ 06.11.2008. 15:04 ] @
Iz ventilacije !
[ vlaki1 @ 07.11.2008. 14:09 ] @
Pa ti ćeš da se greješ za džaba još ako ta ventilacija radi i noću!
[ scroll @ 10.11.2008. 18:50 ] @
Završio izgradnju toplotne pumpe voda-voda sa bunarskom vodom sa dodatnim zagrevanjem preko septičke jame koja diže temperaturu vode sa 14C na 18c
[ mali genije @ 10.11.2008. 20:48 ] @
@scroll
svaka cast. jel ima neka slika i u samom postupku gradnje?
hm cini mi se da ti izolacija na cevnoj instalaciji TP i nije neka.
jel ti se javlja kondenzat na isparivackom delu?
pozdrav..
genije.
evo i jedne prepravke covek se vec greje duze vreme.
[ scroll @ 11.11.2008. 07:09 ] @
Nije još skroz gotov sad sam u fazi isprobavanja.Kondenzacije nema jer je temperatura ekspanzije +10c.
[ Nikola M @ 13.11.2008. 11:56 ] @
genije jesi ovo ti pravio ili neko drugi, šta je zapravo uradio?
[ teslac @ 15.11.2008. 11:21 ] @
Genije je li ovo faktički potopljena unutrašnja jedinica , tj. samo puštena voda oko nje da se zagrijava ?
[ teslac @ 15.11.2008. 11:32 ] @
Nisam stigao završiti pumpu ove jeseni , razvukli mi se ostali poslovi. Sad imam podno grijanje izlazna temperatura iz el.kotla mi je 35-40 C i imam odličnu temp u prizemlju objekta cca 80m2 el.kotao je vaillant 9kw i troši cca 2000kwh mjesečno , još ostajem pri onom za dobar klima uređaj i potapanje vanjske i unutarnje jedinice pošto mi je rijeka na 15m od kuće Genije ovo što si ti poslao izgleda baš pristojno volio bih znati šta čovjek uradio i kakva je iskoristivost , hvala.
[ mali genije @ 15.11.2008. 18:51 ] @
Citat:
Nikola M: genije jesi ovo ti pravio ili neko drugi, šta je zapravo uradio?

nisam ja jer nemam vremena ni svoju da zavrsim

@tesac pp.

@scroll
jel radi makina?
pozdrav.
genije..
[ vlaki1 @ 15.11.2008. 21:00 ] @
"genije" zašto izbegavaš da kažeš šta je čovek uradio?
[ scroll @ 16.11.2008. 01:00 ] @
Hvala na pitanju. radi .Temperatura ulazne bunarske vode je 16C izlazne je 14.7 C protok je 3,6 m3/h što zači da iz vode izvlači 5.4kw.
[ sara83 @ 20.11.2008. 11:47 ] @
Super je tema! Svaka cast!
Imam ja jedno pitanjce: kazete da treba posebne odvodne cevi za ohladjenu vodu. Mene zanima da li se t voda moze iskoristiti za druge svrhe, npr. fontanu, zalivanje - dobro, to je pogodno leti, npr. kad je hladjenje u pitanju.
Izvinite ako pitam glupost, laik sam u tim elektricnim radovima, a jos usput i zensko! :)
[ Stojan Trifunovic @ 20.11.2008. 16:55 ] @
Naravno da moze, ali zalivati bastu sa 3,6 m3/h je ipak malo previse. Zavisi kolika je basta.

I za fontanu moze, ali za nju se uglavnom upotrebljava ista voda koja neprekidno cirkulise. Nova (ohladjena) bi ipak bila cistija, pa bi i fontana bolje izgledala. Ipak, opet ostaje pitanje viska vode, koji mora negde otici.
[ mali genije @ 20.11.2008. 17:50 ] @
ma moze i travnjak da zaliva ako joj voda ne bude previse topla leti a moze i da pere automobile komsijama.
pozdrav
genije.
[ scroll @ 20.11.2008. 21:18 ] @
Da bunarsku vodu može na razne načine iskoristiti.Recimo ako imas fankoile možeš da koristiš bunarsku vodu za pasivno hađenje kuće i posle satom malo zagrejanom vodom možeš da zalivas bijke.Dve stvari odjednom.
[ voks @ 26.11.2008. 20:40 ] @
Pozdrav svima vidim da se ovde vrsi fina razmena znanja oko toplotnih pumpi pa da i ja pokusam da dam svoj doprinos
Trenutno sam u izradi jednog ovakvog sistema grejanja planiram da probusim nekoliko rupa u zemlji dubinu cu jos videti posto radimo na pravljenju busilice za zemlju na kakve ce se sve probleme tu naici obicno se busi na dubinu od 100 metara
Za kompresorsku jedinicu planiram da koristim LG 24 btu umesto spoljasnjeg i unutrasnjeg vazdusnog izmenjivaca napravicu izmenjivace freon voda
u slucaju grejanja objekta kroz hladni izmenjivac ce cirkulisati voda iz izmenjivaca smestenog u rupe u zemlji a voda iz toplog izmenjivaca ce ici cevima u obicne unutrasnje jedinice od standardnog klima uredjaja(naravno treba prilagoditi prikljucke cevi da bi se dobilo na protoku i ugraditi sistem za luftiranje kao i neke sitnice na elektronici mislim palenje ventilatora u zavisnosti od zadate temperature)
u sistem bih dodao i akomulaciju toplote naj jednostavnije i naj jeftinije je napraviti 2-3 kubika izolovanu kutiju od vodo otpornih osb ploca u kutiju smestiti 150-300 metara okitenskog creva i sve to zatrpati peskom tako da kada se u kuci postigne zadata temperatura gase se ventilatori na unutrasnjim jedinicama
voda topla prodje kroz nju ne izgubivsi toplotnu vrednost prolazi kroz okitensku cev smestenu u pescani rezervoar i zagreva ga tako da nocu zagrejemo kucu i napravimo zalihu toplote da preko dana kada je struja skuplja oko 4 puta samo cirkuliramo pumpom vodu i grejemo dom sa toplotom akomuliranom u pesku naravno u koliko imamo dvo tarifno elektricno brojilo

ovaj sistem bi trebalo da bude jeftiniji od klasicnog elektricnog grejanja za oko 10 do 15 puta
[ dlalic @ 28.11.2008. 11:30 ] @
Svidja mi se ideja sa akumulatorom topline
[ mhribljan @ 13.12.2008. 17:59 ] @
Ove jeseni sam završio samogradnju toplotne pumpe. Napravljen je bafer rezervar od kanalizacione cevi prečnika 315mm i dužine dva metra. U ovaj rezervar je potopljen izmenivač iz unutrašnje jedinice od klima uređaja LG 24000 btu. Kroz rezervar cirkuliše voda koja prolazi kroz fan coil uređaje u kući. Kuća je veličine 260m2 ali se greje 220m2. u ostalih 40m2 je teperatura oko 18 stepeni pa može da se računa da deo toplotne energije ode i na zagrevanje ovih prostorija. Spoljna jedinica je ostala u funkciji kao kod normalne klime. Automatika (samogradnja) isključuje kompresor kada temperatura potisa dostigne 40 stepeni a ponovo ga uključuje kada padne ispod 35 stepeni. Dakle kuća od 220m2 se greje sa kompresorom od 2,7kW!!!. Potapanje izmenjivača iz unutrašnje jedinice je samo faza testiranja, jer je klima uređaj koji sam nabavio skinut iz neke firme i dugo je stajao pa nisam bio siguran u njegovu ispravnost. Sledeći korak bi bio zamena spoljšnjeg izmenivača vazduh/freon sa novim izmenjivačem voda/freon s obzirom da imam bunar dubine 20m sa temperaturom vode od 12-14 stepeni kao i zamena unutrašnjeg "potopljenoog" izmenjivača sa "pravim" izmenjivačem. Namerno upotrebljavam reč izmenjivač umesto kondenzator/isparivač s obzirom da sa istim ovim sistemom nameravam da se hladim leti. Bunarsku vodu bih vraćao u kanalizaciju jer mi je Dunav poprilično blizu (a od njega su i podzemne vode). Da li neko može da me posavetuje oko izbora ova dva izmenjivača? Da li mogu da se upotrebe pločasti izmenjivači? da li neko zna gde u Srbiji mogu da se kupe koaksijalni izmenjivači i za koje pare?
[ mali genije @ 13.12.2008. 19:04 ] @
Citat:
mhribljan: Ove jeseni sam završio samogradnju toplotne pumpe. Napravljen je bafer rezervar od kanalizacione cevi prečnika 315mm i dužine dva metra. U ovaj rezervar je potopljen izmenivač iz unutrašnje jedinice od klima uređaja LG 24000 btu. Kroz rezervar cirkuliše voda koja prolazi kroz fan coil uređaje u kući. Kuća je veličine 260m2 ali se greje 220m2. u ostalih 40m2 je teperatura oko 18 stepeni pa može da se računa da deo toplotne energije ode i na zagrevanje ovih prostorija. Spoljna jedinica je ostala u funkciji kao kod normalne klime. Automatika (samogradnja) isključuje kompresor kada temperatura potisa dostigne 40 stepeni a ponovo ga uključuje kada padne ispod 35 stepeni. Dakle kuća od 220m2 se greje sa kompresorom od 2,7kW!!!. Potapanje izmenjivača iz unutrašnje jedinice je samo faza testiranja, jer je klima uređaj koji sam nabavio skinut iz neke firme i dugo je stajao pa nisam bio siguran u njegovu ispravnost. Sledeći korak bi bio zamena spoljšnjeg izmenivača vazduh/freon sa novim izmenjivačem voda/freon s obzirom da imam bunar dubine 20m sa temperaturom vode od 12-14 stepeni kao i zamena unutrašnjeg "potopljenoog" izmenjivača sa "pravim" izmenjivačem. Namerno upotrebljavam reč izmenjivač umesto kondenzator/isparivač s obzirom da sa istim ovim sistemom nameravam da se hladim leti. Bunarsku vodu bih vraćao u kanalizaciju jer mi je Dunav poprilično blizu (a od njega su i podzemne vode). Da li neko može da me posavetuje oko izbora ova dva izmenjivača? Da li mogu da se upotrebe pločasti izmenjivači? da li neko zna gde u Srbiji mogu da se kupe koaksijalni izmenjivači i za koje pare?

lepo uradjeno jos da je inverter klima bilo bi extra. da si prelistao malo temu u nazad procitao bi i malo o izmenjivacima
imas adresu za izmenjivace na pp.
pozdrav..
genije..
[ mhribljan @ 14.12.2008. 16:28 ] @
Pročitao sam sve ali još uvek nisam siguran u izbor tipa izmenjivača.
[ mali genije @ 14.12.2008. 16:35 ] @
Citat:
mhribljan: Pročitao sam sve ali još uvek nisam siguran u izbor tipa izmenjivača.

plocaste uglavnom svi koriste zbog malih dimenzija i velike efikasnosti
ako nije tajna koliko si placao fancoile i koje su snage?
pozdrav..
genije..
[ mhribljan @ 14.12.2008. 17:09 ] @
Hvala na odgovorima i savetima. Malo sam danas bazao po internetu i na Alfa Laval-u sam našao lepa objašnjena i dokumentacije za pločaste izmenjivače. Kod proizvođača kojeg si mi poslao, koliko vidim iz njihovog kalkulatora kada unesem svoje podatke, odgovaraju mi samo rastavljivi izmenjivači. U ovoj temi ranije se nalazi slika samogradnje TP gde su korišteni lemljeni izmenjivači (doduše više komada). Ima li problema da rastavljivi izmenjivači rade kao isparivači ili kondenzatori u režimu hlađenja?

Što se tiče Fan coil uređaja ja sam ih kupio pre pet godina. Fan coili su Sabiana i pre tada sam ih plaćao čini mi se oko 250 €. Imam dve različite snage 2 i 4 Kw i razlika u ceni između njih je bila mala (20-30€).
[ voks @ 15.12.2008. 11:51 ] @
do februara 2009 bice gotova busilica za zemlju dubine do 100 metara javicu vam kako napreduju radovi prenosna na tockovima bice na usluzi veoma povoljno
sto se tice izmenjivaca po meni naj jednostavnije je cev u cev motano kao kalem da se lakse izluftira e sada spoljna cev kroz koju prolazi voda moze da bude od bakra,okitena ili neceg drugog sto se moze nabaviti a da je pouzdano i savitljivo
nisam siguran do kojih temperatura je okiten upotrebljiv mada mislim da bi izdrzao za ovu namenu po gotovo za izmenjivac u zemlju jer tu ne moze da se pregreje
sto se tice invertera jako dobra stvar mada mislim da u ovom slucaju sa zemnim izmenjivacem i nije toliko neophodno
moze se staviti 3 manja kompresora pa kombinovati snagu
imam 2 trofazna kompresora jedan je od 4 kw a drugi od 6kw bilo bi dobro da nabavim regulator obrtaja mada je to dosta skupa stvar za tu snagu.trofazni motori imaju vece iskoriscenje od monofaznih i jos ako im se moze kontrolisati polazna struja starta i broj obrtaja to je onda veoma ekonomicno jer nova brojila za struju mere i maksimalnu angazovanu snagu koja utice na krajni racun
[ scroll @ 15.12.2008. 17:47 ] @
Citat:
mhribljan: Hvala na odgovorima i savetima. Malo sam danas bazao po internetu i na Alfa Laval-u sam našao lepa objašnjena i dokumentacije za pločaste izmenjivače. Kod proizvođača kojeg si mi poslao, koliko vidim iz njihovog kalkulatora kada unesem svoje podatke, odgovaraju mi samo rastavljivi izmenjivači.

Pozdrav

Ako se radi o kompressoru od 24000 btu onda po meni nešto nisi dobro računao ili program nije skoz proradio ,svakom slučaju pokušaj ponovo.
Ja imam te lemjene izmenjivače i zadovojan sam sa njima.
[ mhribljan @ 15.12.2008. 19:10 ] @
Može li onda mala pomoć oko parametara? Primar voda 12/8? Snaga 7-10KW. Šta da stavim za sekundar tj za freonski deo?
[ scroll @ 15.12.2008. 20:10 ] @
Pozdrav
Neće biti najtačnije jer nema opciju za freone, 3/7 stepeni za sekundar.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 17.12.2008. u 18:22 GMT+1]
[ johnnie @ 19.12.2008. 10:12 ] @
Pratim temu ali me interesuje jedan detalj...

Svi pricamo o sistemima TP, samogradnji itd... Par stranica ranije pominje se skandinavska TP firme Octopus ili nesto slicno. Direktna ekspanzija... Moze li neko malo da pojasni tu direktnu ekspanziju?

Meni to deluje da radi slicno principu klima uredjaja, s tim sto bi onda spoljna jedinica bila ustvsri veliki kolektor toplote? Da li to znaci da je samo freon koji koriste ustvari medijum za prenos toplotne energije do kompresora koji zatim dize temperaturu pa odatle u izmenjivac toplote sa vodom za grejanje, itd. da ne duzim sa pricom...

Koliko vidim, ti sistemi rade u vrlo hladnim uslovima i daju neku temperaturu vode koja je pogodna za podno i zidno grejanje?
Sta mislite o samogradnji toga i kako uopste to funkcionise kad se recimo zaledi, jer uspit ga zovi u "ledeni stapic"?

Moze li neko to malo da pojasni....
[ scroll @ 19.12.2008. 10:32 ] @
Pozdrav
Direktna expanzija znači da nema imeđu izvora toplote i freona nekog prenosnog mediuma (voda,etilglikol....) .
[ vlaki1 @ 19.12.2008. 13:23 ] @
Sistem "OCTOPUS" je ovde detaljno objašnjen ali nažalost na jezicima koje slabo ko poznaje. Ako neko zna nek pročita, možda nešto i ubode.
http://www.octopusenergi.pl/
I mene zanima kako "ledeni štapić" funkcioniše s obzirom na nagomilavanje leda na spoljnjem izmenjivaču, ako znamo da led slabo provodi toplotu.
[ johnnie @ 19.12.2008. 13:32 ] @
Da to je tacno... Ono sto oni prikazuju na sajtu zvuci dosta ubedljivo... Naime to je sasvim dovoljno za dobro izolovanu kucu i podno grejanje... A ima samo spoljni "stapic", TP i izmenjivac za sistem za grejanje... Ali kako to radi s bozirom na temperature ugradnje i led na isparivacu...
[ johnnie @ 19.12.2008. 14:25 ] @
Interesantno je videti i ovaj podatak:

Octopus Sweden u brosuri navodi kao fluid R290.
Njihov zastupnik u Irskoj kao fluid u tabeli anvodi R417.

Da li je to mozda zbog zakonske regulative, razlika u tipu fluida?
[ scroll @ 19.12.2008. 15:31 ] @

R 290 je propan (HC3HC2HC3)
R417 je mešavna gasova;
R134A 50%
R125 46.6%
BUTAN 3.4%
i jedna je od zamena za R22
[ johnnie @ 23.12.2008. 11:46 ] @
Pa dobro ljudi,
da malo teoretisemo o DIY octopusa...

Dakle, ostopus je direktna ekspanzija, dakle freon predaje toplotu sistemu grejanja.
Kad bi uzeli neku klimu i prepravili je :

=spoljasnja jedinica bi bila ledeni stapic
=unutrasnja jedinica bi bila izmenjivac u recimo nekom kotlu uz dodatak nekog el.grejaca za hladne dane

dobili bi manje vise taj princip.

Nije mi jasno (i dalje) kako to funkcionise s obzirom na led? Koristi energiju koja se stvara prilikom zaledjivanja vode? Velika povrsina "stapica" preuzima tu energiju itd...

Generalno gledano, to nije neka velika prica, sam uredja nema mnogo delova, dakle spoljna jedinica, kompresor sa automatikom, eksp.sud, izmenjivac toplote...

Sta vi mislite o tome?

Moze li da se to odradi na taj nacin? Ili recimo da se kupi scroll kompresor 5 kw i polako...


Dodatak:

Kad bi se ledeni stapic stavio pod neki staklenik?
Ili da se greje vodom iz bunara?

Cisto razmisljanje naglas....
[ scroll @ 23.12.2008. 12:28 ] @
Povremeno se led otapa sa površine isparivača,kad već jako odebja i već nema efekta .
Na primer:
tc 35C, te -10C , cop 4.03
tc 35C, te -25c, cop 2.70
Znači pustimalo toplog gasa u isparivač i padne led.
tc-temp. kondenzacije
te-temp. isparavanja
[ johnnie @ 23.12.2008. 12:45 ] @
Znaci da bi morali da merimo optimalne temperature napolju i unutra i u skladu sa tim da podesavamo temperaturu...

Samo sta se desava sa toplom vodom u sistemu grejanja kad pustis topao freon na stapic?
Dolazi do pada temperature u izmenjivacu? Eventualno bi mogla da se iskljucuje cirkulaciona pumpa na sistemu grejanja u tom periodu...
Da li to znaci da takav sistem mozes da koristis i za hladjenje uz podno grejanje?
A tu bi trebalo znaci da se okrece "smer" freona, kao kad klima greje pa zatim hladi...

A tc i te zavise od rashladnog fluida i kompresora, jel da?

Usput, sta bi bilo kad bi stapic koristili ispod nekog staklenika, verovatno da bi dobili nesto... staklena basta itd...

[ edo_ze @ 23.12.2008. 14:22 ] @
Citat:
johnnie: Usput, sta bi bilo kad bi stapic koristili ispod nekog staklenika, verovatno da bi dobili nesto... staklena basta itd...


hehe dobili bi gomilu smrznutog povrća...
Šala mala...
To što vidiš nisu štapići bukvalno već cijevi oko kojih se nalaze aluminijska rebra (kao kod nekih radijatora). Preko ekspanzionog ventila kompresor rasplini freon koji je do tada u tečnom stanju. Prilikom rasplinjivanja freona temperatura mu se spušta na neki debeli minus recimo -25 stepeni (isto kao kad fizioterapeuti fudbalerima onim sprejevima rashladjuju uboje na nogama) , tada tako rashladjen plin prolazeći kroz ove "štapiće" zagrijavaju se vanjskim zrakom koji je -10 stepeni (pri tome se vanjski zrak na štapićima spušta na još nižu temperaturu, zato su zaleđeni).
S druge strane kompresor sabija tako "zagrijan" freon i pritome mu nekim od onih izo... procesa povećava temperaturu na 45 stepeni koju onda koristimo u izmjenjivaču.
Prosto ko pasulj (onaj iz staklene bašte)...
[ vlaki1 @ 23.12.2008. 14:45 ] @
I ja sam razmišljao na temu da se povremeno u isparivač pusti topao freon i otopi led, samo mislim da bi to morali da radimo jako često, onda ništa od grejanja.
Neznam da li ste primetili kako izgleda štapić na slikama kada je u funkciji. Kao da je na njih pao sneg a ne led. Možda je svaranje "leda" drugačiji proces pri naglom hlađenju i tako niskim temperaturama pa "sneg" sam spada sa štapića????????
Uostalom i to se vidi na slikama. (Pogledajte stranu 8 u brošuri)
[ johnnie @ 23.12.2008. 14:52 ] @
He he, dobra fora, smrznuto voce (i povrce)..

Znaci, mozemo da napravimo hladnjacu zimi i tu da drzimo kiseli kupus i pivo... a leti onda mozes da napravis neku foru saune ili sl...

Ok, kontam ja da je taj "stapic" ustvari veliki aluminijumski "hladnjak" koji svojom povrsinom apsorbuje toplotu i njom greje rashladni medij koji ide u kompresor....
Samo sam mislio da se efektom "staklene baste" malo zastiti od prevelikih temp razlika u bas hladnim danima... posle gledam slike octopusa i vidim da u podnozju stapica ima leda koji je otpao, sto znaci da je tacna tvrdnja da kad se mnogo zaledi, okrenes mu smer gasa i poslajes mu malo toplog, te otpadne deo leda...

Sustina je u tim finim intervalima grejanja "stapica", znaci da ne preteras...

Mada, negde sam nesto na brzinu procitao i sad ne mogu da nadjem ponovo: otprilike je prica da se prilikom prelaska vodene pare iz vazduha u led stvara dodatna energija, koju taj "stapic" koristi...

Inace, po svakom suncanom danu, bey obyira na spoljnu temperaturu, sigurno je da ce tako velika povrsina aluminijuma preuyeti dobar deo toplote...

Ispravite me ako gresim...

Generalno, ako napravis tako nesto, sigurno da ima ucinka, narocito sa podnim grejanjem... vidis u njihovom prospektu koje povrsine greju sa kojim kompresorima... cak i sa tako dobro izolovanim kucama kao sto su u Svedskoj... Npr. 265 m2 greju sa modelom 48x, koji ima kompresor snage 3 kW!

Ako uzmemo da ta kuca ima energetske potrebe npr. 50W/m2, to izlazi oko 13 kW. Koliko je onda COP Octopusa, 4.4?

[ johnnie @ 23.12.2008. 15:06 ] @
Sta me zezate za bastu... vidite u brosuri da covek gaji cvece... evo i slika, haha...
[ johnnie @ 23.12.2008. 15:10 ] @
Ja kazem lepo da se to ostakli ... i imas lale i ruze i gladiole i gerbere itd...


to prodajes i jos brze isplatis investiciju...
[ johnnie @ 23.12.2008. 15:12 ] @
Usput. kako se okrece smer freona? Preko nekih ventila, sta li je...
[ scroll @ 23.12.2008. 15:44 ] @
Optimalno treba da bude sistem grejanja prema toplotnoj pumpi ili obrnuto,a zbog velikog obsega spojašne temperature preko zime za regulaciju potrebno dosta ozbijno upravjanje sa elektronskim expazionim vetilom .
Otapanje kratko traje ,pogotovo prema podnom i zidnom grejanju jer su to troma grejanja.
Da bi koristio za hlađenje terbaju fancoili i to predimenzionisani.
A tc i te zavise najviše od temperature izvora toplote i temperature sa kojom se grejemo pa onda od kvaliteta izmenjivača,anajmanje od tipa gasa i kompressora .
[ vlaki1 @ 24.12.2008. 14:27 ] @
za "johnnie ": Teško da će bela površina leda apsorbovati neku znatnu količinu toplote. Znači samo temperatura vazduha tj. vlaga iz njega imaju znatan uticaj na prijem toplote.
[ ELTI @ 26.12.2008. 20:14 ] @
Procitao sam pazljivo gotovo cijelu temu, i vidim tu je par dobrih profesionalaca, dosta entuzijasta, inovatora i ljudi sa idejama, pa se i sam zelim ukljuciti u raspravu o ovoj veoma ozbiljnoj i korisnoj temi. Princip rada TP mi je dobro poznat kao i vecini vas koji ste diskutirali. Godinama vec planiram napraviti centralno grijanje, naravno cijelo vrijeme je u planu bilo konvencionalno grijanje na loz ulje, ali kako pratim nove tehnologije, a i samo poskupljene energenata me navelo na promjenu plana tako da sam se ipak odlucio na TP pa se pokusavam sto vise educirati o ovoj temi kako bi sa strucnjacima mogao razgovarati sa nekim predznanjem. Iznenadilo me koliko njih vrlo malo zna o TP, a kad vide da ja poprilicno znam o tome pokusavaju pobjeci od teme. Meni to dobro dodje jer na taj nacin vec mogu selektirati strucnjake koji ne prihvataju nove tehnologije vec guraju ono sto su naucili prije 20-30 godina. Ipak mislim da se mogu naci profesionalci koji poznaju ovu materiju. Za pocetak cu postaviti par pitanja pa se nadam da ce neko od ovih ljudi koji imaju iskustva u ovom poslu dati neke konkretne odgovore.
1.Prvo pitanje je vezano uz postavljanje geo-termalne sonde ili vertikalnog kolektora. Kako zivim u Rijeci, gradu koji je bukvalno sav na stijeni, a poprilcno sam visoko iznad razine mora znaci busenjem najvjerovatnije ne mogu doci ni do kakve vode sto znaci da bi rupa bila gotovo sva u stijeni. Zanima me da li neko ima iskustva kolika je korisnost jedne takve sonde koja bi bila u kamenu u odnosu na one koje su u zemlji ili vlaznom terenu, odnosno da li je stijena prednost ili nedostatak. Mozda je ovo i nedostatak ali bar imam prednost sto zivim u primorju gdje temp. rijetko kad padne ispod nule, a ima i dosta sunca. Istina ima i bure ali to je godisnje desetak - petnaestak dana.

2. Kod busenja rupa za sonde da li je bolje busiti jednu duboku rupu ili 2-3 ili vise njih sa manjom dubinom.

3. Kod busenja rupa da li je cijena busenja ista za 2 rupe po 50m ili za jednu od 100m. Busenje u stijeni je sigurno mnogo teze nego u samoj zemlji, i pretpostavljam da se ti poslovi mogu obaviti samo sa profesionalnim velikom strojevima a nikako amaterski. Usput zna li neko kolika je cijena busenja rupa u stijenovitom podrucju po metru dubine.

4. Gdje se moze kupiti materijal-beton ili kako se vec zove masa kojom se sonda zaliva i da li se to zalijeva strojno ili se zalijeva rucno dok se rupa ne zalije? Postoji li negdje neko objasnjenje kako se to prakticno izvodi...mozda neki link ili neka brosura.
5. Ovo pitanje mozda nije za ovu temu ali mozda neko zna o tome malo vise pa da ne otvaram novu temu. Naime pitanje je vezano za sam sistem podnog grijanja...jedne prilike sam citao neke komentare da ovaj sistem grijanja ima neke nedostatke, kao podizanje mikro cestica sa poda koje onda zbog podizanja toplog zraka lebde u zraku pa moze doci do alergija i sl. Drugi problem je navodno u tome sto je ljudski organizam naviknut da je tlo uvijek hladnije, odnosno da je temperatura stopala uvijek niza od temperature tijela pa dolazi do oboljenja zglobova. Sve ovo mozda i nije istina ali ima i razumnih osnova za takvo razmisljanje. Cak sam citao da su ljudi naknadno ipak ugradjivali radijatore, a neki izmijenili projekte pa presli na klasicne radijatore umjesto podnog grijanja. Za sada sam postavio i previse pitanja, a imat cu ih sigurno jos mnogo jer sam se definitivno odlucio za grijanje sa TP. Pozdrav i ocekujem odgovore od profesinalaca kojih ovdje sigurno ima nekoliko.
[ scroll @ 27.12.2008. 09:00 ] @
Pozdrav
Bušiti u steni je sigurno skup poduhvat,rupa za sondu se ispunjava sa glinom .
[ vlaki1 @ 27.12.2008. 18:11 ] @
Evo, u slici i "reči" kako su ljudi to uradili.
Pogledaj sajt, ima jako zanimljivih stvari:

http://www.beodom.com/sr/journ...tallation-of-geothermal-probes
[ srbijabunar @ 27.12.2008. 18:33 ] @
busenje sondi u kamenu moze brzo da se uradi sa odgovarajucom masinom. odgovajajuca masina moze da izbusi i 100 m dnevno. sve zavisi koliko je tvrd kamen. sa odgovarajucom masinom brze se busi kamen nego materijali kao sto su gline i peskovi.
ako je teren kamen ne mora da znaci da ne moze da se nadje voda.
cena moze da bude ista za 50 i 100 metara ali ako je veca dubina raste i cena po metru zbog velicine posla. lakse i brze je izbusiti 3 rupe po 100m nego 1 od trista. 1 busotina se radi samo ako je mali prostor pa nema mesta za vise.
trebalo bi da se dobija ista kolicina energije iz jedne busotine od 300 m i iz 3 po 100. neki standard za ugradnju sonde je 100m. Mi trenutno busimo 1 u beogradu koja ce biti duboka 300 metara. To ce biti jedna od najdubljih sondi u evropi.

[ cosovic @ 28.12.2008. 10:24 ] @
Lepo uradeno? Dobro bi bilo kad bi "Mali genije dovrsio svoju misao sa tim sto je "mhribijan" uradio sa svojom klimom i otkrio sta je ispod klime, sto je sliku poslao"(Izgleda fino i uredno )
Je li to unutrasnja jedinica klime, koja se nalazi oklopljena ispod klime ?
Obzirom da mali genije Kratko odgovara i sadrzajno dobro bi bilo da na ovom forumu nade malo vremena i da nam detaljno objasni, Kako bi se to "Klima, toplotna pumpa inverter" mogla preurediti za kucu da grije vodu.Imam osjecaj da dosta zna a da
na slamku odgovara.

Mali genije pokazi sad da si
veliki genije!

[Ovu poruku je menjao cosovic dana 28.12.2008. u 13:51 GMT+1]
[ ELTI @ 28.12.2008. 14:55 ] @
@Vlaki1 ..Hvala puno za ovaj link!!! To je bas ono sto sam trazio. Mislim da bi ovaj site trebali posjetiti svi koji se bave graditeljstvom ili oni koji imaju namjeru graditi stan. Ovo je svojevrsna abeceda modernog graditeljstva. Svaka cast i pohvala za ove ljude koji su nesebicno podijelili svoje iskustvo i svoj primjer sa drugima.

@srbijabunar ..vidim ti si profesionalac i vjerujem da znas dosta o ovom poslu. Ja se odnedavno bavim ovom mislju i gotovo sam siguran da cu se vrlo brzo upustiti u realizaciju busenja i postavljanja geo-sonde. Nisam jos prikupio dovoljno informacija sto se tice firmi koje se bave busenjem, mada mislim da ljudi veoma sporo prihvataju nove tehnologije i ja ne znam jos ni jedan konkretan primjer gdje je postavljena geo-sonda u na mom podrucju. Vjerovatno zato jer su ljudi konzervativni i niko nece da bude prvi, a nema ni strucnjaka koji bi se upustili u ovaj posao. Razgovarao sam sa covjekom koji se bavi sa centralnim grijanjem i solarnim sistemima na ovu temu...vidim da je on samo cuo o tome i da nema konkretna iskustva ali vidim da je spreman prihvatiti izazov. Raspitivao se za strojeve za busenje pa bih mu rado pomogao u prikupljanju informacija na ovu temu. Posto vidim da si profesionalac u ovom poslu mozes li mi reci nesto vise o tim strojevima za busenje. Sta je potrebno imati od te opreme, kakve su cijene polovnih i novih strojeve, koje firme proizvode te strojeve, postoje li depoi gdje se mogu kupiti polovni strojevi, koliko je ljudi potrebno kod opsluzivanja ovakvog stroja. Da li su razliciti strojevi za kopanje u zemlji ili u stijeni. Sto se tice strukture kamena na mom podrucju mislim da se radi iskljucivo o sedimentnom kamenu koji nije jako tvrd. Ovo sto si rekao da je ponekad lakse kopati u stijeni nego u tlu mi izgleda sasvim logicno jer se rotirajuce svrdlo u glini dosta lijepi, stijenka se osipa i zatrpava vec izbuseni dio dok kod kamena je taj problem mnogo manje izrazen. Bas bih volio cuti kako je proslo busenje te rupe od 300m. Reci mi jos i to da li vi samo busite rupe ili vrsite i spustanje sonde sa finalnim zalijevanjem. Odgovore mozes poslati i na p.p. ako mislis da sve ovo nije za forum. Imat cu sigurno jos dosta pitanja ako imas vremena i volje da odgovoris. Pozdrav.
[ srbijabunar @ 28.12.2008. 22:41 ] @
ljudi nisu obavesteni i pocetna investicija je velika. Kod nas je ovaj vid grejanja masovno poceo da se ugradjuje u nove skupe vile. strucnjaka ima jako malo kod nas ima jako malo firmi koje se bave postavljanem toplotnih pumpi i podnog i zidnog grejanja.
masine za busenje su skupe narocito masine za busenje kamena.
sto se tice polovnih i novih masina za busenje to je najbolje da potrazis po internetu.
mi osim busenja spustamo sondu i rupu punimo specijalnom vrstom gline za bolju provodljivost toplote.
[ ELTI @ 29.12.2008. 08:38 ] @
Ja sam naravno svjestan toga da su pocetna ulaganja mnogo veca od klasicnog grijanja, ali sam svjestan i toga da se novac u takve stvari vise isplati uloziti nego ga drzati u banci ili kupiti rizicne dionice. Smatram da je sama sonda i naj vitalniji dio cijeloga sistema, ako se tu napravi pogreska ona se vise ne moze popraviti. Sve ostalo u sistemu se moze popraviti ili zamijeniti ali sonda ne, zato i zelim imati sto vise znanja o tome prije nego sto zapocnem konkretno raditi. Evo onda jos poneko pitanje...Gdje se moze kupiti ta specijana glina za zalijevanje sonde, pod koji nazivom i da li je nju dovoljno samo zamijesati sa vodom i zalijevati rupu dok se ne ispuni ili se mora injektirati sa pumpom. Negdje sam vidio da se to radi sa pumpom dok sam negdje vidio da se samo zalije ta masa koja se pripremi tako da je tekuca i da sama silazi u rupu. Osim toga vidio sam da postoje i specijalni cementi za ovu namjenu, pa me zanima koeficijent temp. provodljivosti jednog i drugog materijala. Jos jedno pitanje u vezi ove sonde...da li vi postavljate dvostruku ili jednostruku sondu i da li kupujete originalne sonde ili ih sami pravite? Koju debljinu cijevi koristite? Ako busite vise sondi koliki je razmak izmedju njih?Koje sonde su se pokazale najbolje od onih koje se kupuju gotove? Kakav stroj vi koristite za busenje u kamenu?
[ johnnie @ 30.12.2008. 09:54 ] @
Za sve koje interesuje, skinute publikacije sa www.heatpumpcentre.org,

http://rapidshare.com/files/178082059/HPCnewsletters.rar.html
[ geotempus @ 06.01.2009. 14:42 ] @
Pozdrav za sve ucesnike foruma

Malo da i ja pomognem u nekim stvarima, posto se bavim instalacijom kompletnih sistema sa toplotnim pumpama sa mojim partnerom koji ima 23 godina iskustva u ovoj oblasti na zapadu, mogu vam reci da postoji jos jedna opcija sa sondama(gde nema vode) Dx ili Direkna expanzija kad u zemlju pustamo direktno ekoloski gas R407c i tako bez pogonske energije dobijemo najveci COP(25% veci od sondi sa voda-glikol punjenjem),sonde mozemo postaviti max 35 m vertikalno ili horizontalno, od bakra su, do te dubine da kompresor toplotne pumpe moze da pravi cirkulaciju, to je vec neko proracunao pametniji od mene:). Sa nasim cenama opreme sistem sa toplotnom pumpom vec kod objekta 400-500 m2 izjednacuje sa cenama sa instalacijom na fosilno gorivo. radimo na ovim prostorima tek 5 meseci i trenutno radimo 3 porodicne vile, jedno manje prenociste 400m2 i jedan lux hotel sa 15000 m2 . to su sve objekti voda voda sa povrsinskim sistemima grejanja i hladjenja(pod-zid-plafon) ,pocetkom proleca cemo raditi u vojvodini prvi objekat sa direktnom expanzijom.Za sve savete se mozete slobodno obratiti bez ikakvih obaveza.

veliki Pozdrav i sretan Badnji dan i Bozicne praznike vam zelim.

[ ELTI @ 07.01.2009. 11:54 ] @
Da li neko od forumasa ima centralno grijanje sa TP i fan coil-ima, naime ja cu sigurno za centralno grijanje koristiti TP, ali imam problem sto su mi stanovi vec izgradjeni pa podno grijanje nazalost ne dolazi u obzir. Koliko sam razumio problem moze biti u tome sto TP ne zagrijavaju vodu dovoljno za klasicne radijatore pa mi ostaje izbor izmedju fan-coila, ili povecanje broja clanaka radijatora, odnosno povrsine radijatora.Procitao sam da TP zagrijavaju vodu do max 62C, sto je malo za klasicne radijatore, a i TP kod te maximalne temperature imaju manji koeficijent iskoristivosti. Ima li neko od strucnjaka ili ljudi sa iskustvom koji bi mi mogao dati pravi savjet sta u mom slucaju odabrati? Kuca je u primorju (Rijeka) ima termo izolciju 30cm opeka+5cm stiropor, solidna drvena stolarija sa izo staklima. Polozja kuce je takav da su prostori koje treba vise grijati prema jugu kao i vecina otvora. Planiram staviti na krov 3-4 solarna grijaca...Sto se tice TP jos se nisam odlucio da li cu ici na opciju geotermalini sondi ili na opciju zrak/voda.
[ geotempus @ 07.01.2009. 12:27 ] @
Pozdrav,

55C je dovojno i za radiatore, prednost fan coil uredjaja je da mogu i da hlade a radiatori ne, oni su proracunati tacno koliko Kw imaju na kojoj ulaznoj temperaturi vode, mi vec jesmo ih ugradjivali i rade super, mada povrsinski sistemi su mnogo bolji ali i skuplji u startu . sa fan coil uredjajima cop je oko 4-4,5
pozdrav!
[ mhribljan @ 07.01.2009. 12:29 ] @
Citat:
ELTI: Da li neko od forumasa ima centralno grijanje sa TP i fan coil-ima, naime ja cu sigurno za centralno grijanje koristiti TP, ali imam problem sto su mi stanovi vec izgradjeni pa podno grijanje nazalost ne dolazi u obzir. Koliko sam razumio problem moze biti u tome sto TP ne zagrijavaju vodu dovoljno za klasicne radijatore pa mi ostaje izbor izmedju fan-coila, ili povecanje broja clanaka radijatora, odnosno povrsine radijatora.Procitao sam da TP zagrijavaju vodu do max 62C, sto je malo za klasicne radijatore, a i TP kod te maximalne temperature imaju manji koeficijent iskoristivosti. Ima li neko od strucnjaka ili ljudi sa iskustvom koji bi mi mogao dati pravi savjet sta u mom slucaju odabrati? Kuca je u primorju (Rijeka) ima termo izolciju 30cm opeka+5cm stiropor, solidna drvena stolarija sa izo staklima. Polozja kuce je takav da su prostori koje treba vise grijati prema jugu kao i vecina otvora. Planiram staviti na krov 3-4 solarna grijaca...Sto se tice TP jos se nisam odlucio da li cu ici na opciju geotermalini sondi ili na opciju zrak/voda.


Kuća 260m2. Malkice predimenzionisani fan coili i to samo da bi radili u prvoj i maksimalno drugoj brzini kako se ne bi čuo šum vazduha. U kući se održava temperatura 22 stepena kada je spoljna temperatura -10 sa temperaturom vode od 45 stepeni. Temperatura vode od 40 stepeni dovoljna za grejanje do 0 ili koji stepen niže. Zidovi su od blokova 25cm i demit fasada (5cm stirodura). S obzirom da mi je TP vazduh/voda podaci do 0 stepeni (sa temperaturom vode do 40 stepeni) su kada radi TP. Trenutno mi radi gasni kotao (dok ne nestane gasa!!!) i temperatura na potisu je podešena na 45 stepeni što proveravam i sa analognim meračem temperature na potisu. Bitno je da se sa temperaturama vode do 50 stepeni i fan coilima može grejati dobro izolovana kuća što znači da TP može da se koristi sa fan coilima i to sa dosta velikim COP. Naravno da COP ne može biti dobar kao kod podnog grejanja.
[ ELTI @ 07.01.2009. 15:34 ] @
Pa vas dvojica ste me malo ohrabrili...vec sam mislio da cu imati probleme...pa kod mene veoma rijetko temp. padne ispod 0 °C, mozda par dana u godini, doduse zna biti i bure pa se hladnoca vise manifestuje, ali to je opet rijetko mada covjek mora sve predvidjeti. Kako ja u dnevnom boravku imam i klimu (Daikin sa inverterom), pa mi hladjenje i nije bas neki uvjet, mada bih to volio rijesiti u cjelini, naravno u kriticnim danima niskih temperatura sa burom bih se mogao i potpomoci sa Daikinom, on je dosta dobar i u grijanju, prije godinu ili dvije se desilo da je jedno jutro bilo -5 ali je on uredno grijao, navodno bi trebao raditi i do -15 (tako bar piše..ali "piše i na zidu p.č.a, pa niko ne j..e"). E sad imam jos jednu dilemu...rjesenje sa geo sondama mi izgleda najbolje, medjutim busenje i postavljanje sondi otprilike kosta oko 60€ po dubnom metru, po mom izracunu trebalo bi mi cca 200 m sto iznosi oko 12.000€ samo za sonde plus TP + instalacija i fan-coil-i. To je poprilicno visoka cijena..Znam da je to stvar u koju se investira jednom i nikad vise, medjutim neki ljudi me ubjedjuju da na ovom klimatskom podrucju nema potrebe za geo-sondama vec da su i sistemi zrak voda sasvim dovoljni. E sad naravno tu je najveca dilema, da li ipak investirati u geo sonde ili kupiti malo jacu i kvalitetniju TP zrak/voda, malo jace i kvalitetnije fan coil-e, ugraditi vece pufere, pojacati solarne kolektore pa mozda na taj nacin proci nesto jeftinije nego sa sistemom geo sondi.
Jos nesto, zanima me ako sistem ne bih koristio za hladjenje da li bi bili dovoljni samo radijatori sa nekom nominalnom temperaturom vode koju daje TP i za koliki koeficijent bi ih u tom slucaju morao uvecati kod izracuna u odnosu na klasicno centralno grijanje sa plamenikom, koje radijatore mi u tom slucaju preporucujete a koje fan-coile ako se ipak odlucim za njih.
[ mali genije @ 07.01.2009. 15:54 ] @
@ELTI
ja bih ti preporucio tp. vazduh/voda zbog podneblja u kome zivis.
sto se tice radijatora to bih ti preporucio da izbegnes jer bi morao da povecas broj rebara zbog nize temperature
vode u sistemu grejanja zbog iskoristivosti tp. sto onda ne predstavlja veliku razliku u ceni izmedju fan coill uredjaja i radijatora.
sto se tice fan coilla namontirao sam ih poprilican broj i pustio u rad i za sad rade bezprekorno i u svaku prostoriju koju
grejes mozes montirati sobni termostat za regulaciju temperature u prostoriji sto oped dovodi do smanjenja opterecenja tp. i vece iskoristivosti.
pozdrav..
genije..
@scroll
sta kaze tvoja makina u ove hladne dane?
pozdrav
[ Billi @ 07.01.2009. 17:49 ] @
Meni nije jasno zasto ti jednostavno ne koristis invertersku klimu za grejanje!? Ako je vec imas! Temperatura na moru retko kada pada ispod nule a ti hoces da trosis pare na busenje sonde u kamen... Bas interesantno Cak i obican klima uredjaj moze odlicno da radi u tim uslovim
[ ELTI @ 07.01.2009. 18:54 ] @
Pa zato sto bih htio grijati cijelu kucu, to jest 2 stana po 90 m2 i jedan poslovni prostor od 30 m2, a Daikin mi je samo u dnevnom boravku.
[ vlaki1 @ 07.01.2009. 19:25 ] @
"ELTI" Ne znam da li si gledao ovaj sajt,
http://www.alfaclima.co.rs/
Ona prva, vazduh-voda ti košta čini mi se oko 1600 eura ako se dobro sećam. pogledaj malo karakteristike.Mislim da tako nešto možeš da nađeš i u HR.

Pitanje za "geotempus", pošto smo već započeli temu o OKTOPUSU, šta tvoje iskustvo kaže o tim pumpama?
S obzirom da im je cena otprilike ista kao i drugim pumpama a vani nema kopanja nema postavljanja cevi samo dva kvadrata slobodnog prostora za isparivač.
[ Billi @ 08.01.2009. 00:47 ] @
Predlazem da trazis neku toplotnu pumpu vazduh/voda ili vazduh/vazduh-(one trose malo vise elektricne energije zbog temperatrue kondenzacije ali je investicija jeftinija) ali u svakom slucju inverter. I biti ces :) zadovoljan! Klimatski uslovi na moru savrseno odgovaraju da se od vazduha oduzima toplota, i uopste nemas potrebe za busenjem sonde u kamen :). To je veoma skupo, a tebi ne potrebno. Toplotne pumpe alfa klime su tehnoloski prevazidjene!
Sto se tice pitanja u vezi oktopusa. One stede enrgiju ali im COP opada sa snizavanjem spoljnje temerature.
[ Billi @ 08.01.2009. 01:29 ] @
Imam jedno pitanje za Gosp. Geotempus-a! Da nisi mozda greskom dodao jednu ili dve nule kod onih 15000m2 (petnajst hiljada)? Koji je taj hotel inter kontinental? Mora da ima naj manje 400 soba... Koji izvor toplote ce da ti bude? Voda? Koju pumpu za vodu ces da koristis? Sonde? Kolko sondi ces da postavis? Ako ti projektujes toplotne pumpe za takav objekt ti si opasan baja! :)
[ Stojan Trifunovic @ 08.01.2009. 08:12 ] @
Pitanje za @geotmpus

Koliko standardnih sondi (tih od 35m vertikalno ili horizontalno postavljenih) je potrebno za sistem direktne ekspanzije po povrsini grejanog prostora? Jasno mi je da ih (zbog nize temperature sondi u zemlji - samim tim i boljim izmenjivanjem toplote) moze biti manje od sistema sa voda-glikol punjenjem, ali me interesuje koliko sondi je dovoljno za npr. 100m2.

Takodje, buduci da je direktnom ekspanzijom izbegnut kompletan sistem izmenjivanja toplote u niskotemperaturnom delu, interesuje me da li se u praksi primenjuje isto i u visokotemperaturnom delu (sipati R407c direktno u radijatore ili fan coil). To bi trebalo dati jos bolje iskoriscenje toplotne pumpe, ali radja dodatne probleme (buku, vibracije, otezanu detekciju curenja, skupe opravke (prilikom curenja), nemogucnost iskljucivanja pojedinacnih radijatora i sl.
[ mhribljan @ 08.01.2009. 20:55 ] @
Citat:
Billi: Predlazem da trazis neku toplotnu pumpu vazduh/voda ili vazduh/vazduh-(one trose malo vise elektricne energije zbog temperatrue kondenzacije ali je investicija jeftinija) ali u svakom slucju inverter. I biti ces :) zadovoljan! Klimatski uslovi na moru savrseno odgovaraju da se od vazduha oduzima toplota, i uopste nemas potrebe za busenjem sonde u kamen :). To je veoma skupo, a tebi ne potrebno. Toplotne pumpe alfa klime su tehnoloski prevazidjene!
Sto se tice pitanja u vezi oktopusa. One stede enrgiju ali im COP opada sa snizavanjem spoljnje temerature.


S obzirom da sam jako zainteresovan za samogradnju još jedne toplotne pumpe, jer je TP koju trenutno koristim zapravo modifikovana klima, molio bih te da mi malo pojasniš šta to znači "tehnološko prevaziđeno". Šta je to danas moderno (aktuelno, neprevaziđeno) i na šta treba obratiti pažnju?
[ Billi @ 09.01.2009. 03:18 ] @
mhribljan koje je tvoje zanimanje? koja si ti struka? mislis da sam mozes da napravis aktuelno, ne prevazidjenu toplotnu pumpu? ja da ti kazem koje komponente da koristis i da kako da sve to sklopis i podesis? bas si interesantan pa sta je onda tu tvoje znanje prijatelju!?
[ mhribljan @ 09.01.2009. 16:56 ] @
Citat:
Billi: mhribljan koje je tvoje zanimanje? koja si ti struka? mislis da sam mozes da napravis aktuelno, ne prevazidjenu toplotnu pumpu? ja da ti kazem koje komponente da koristis i da kako da sve to sklopis i podesis? :) bas si interesantan :) pa sta je onda tu tvoje znanje prijatelju!?


Ako malo bolje pročitaš moj post videćeš da ja od tebe ne tražim spisak komponenti i uputstvo kako to sve da sklopim i podesim već samo pojašnjenje tvoje izjave da postoje tehnološki prevaziđene toplotne pumpe. A i to me je zainteresovalo samo zato što si pokazao želju da nekoga posavetuješ. Jednostavno, životno iskustvo me je naučilo da ne verujem blanko izjavama, pa pre nego što ja (ili neko drugi) sa ovog foruma prihvati tvoje dobronamerne savete samo želim dodatno objašnjenje. Ovakvi forumi su (između ostalog) namenjeni i nama ( neznalicama) kako bi nam Vi (sveznalice) pomogle. Iz tog razloga samo mogu da se zahvalim Scroll-u i malom geniju na njihovim korisnim savetima. Uostalom na svih 19 strana ovog foruma nisam našao post u smislu: "Ja znam sve a sa Vama neću da podelim ništa". Tvoj je prvi. Izvinjavam se ako je ovaj forum namenjen profesionalcima koji razmenjuju svoja iskustva a mi ostali smo sa našim pitanjima nepoželjni.
[ geotempus @ 17.01.2009. 12:49 ] @
Pozdrav!

Nije me bilo neko vreme, pa na neka pitanja cu da odgovorim na koje znam odgovor:)

kod hotela nisam omanuo sa nulama, u banji vrujcima je hotel prva faza pod krovom 8000 kvm, a druga faza je pocela da se zida cca 7000 kvm radimo zidno grejanje hladjenje, u restoranima i kupatilima, ordinacijama podno grejanje, projekat je radio cuveni ujka Vasa a mi dajemo materijal(nemacki) i izvodimo radove, nisam opasan baja :) nego radim sa partnerima sa zapada kojima to nije velik zalogaj, izvor je voda temperature 32c a dizemo je na 50c i posebna bumpa ce dizati na 65c za vodu u kuhinjama, sa specijalno izradjenim toplotnim pumpama koji stizu na prolece, zidni paneli se vec postavljaju, u svaku prostoriju se ubacuje svez rashladjen vazduh i tako pomazemo hladjenje, to je (prva nova Banja). 1.maja je otvaranje 1.faze(ako bog dozvoli) i po projektu ce stedeti jako mnogo energije:) .Sto se tice za sad tp vazduh voda ne ugradjujemo jos... i tu nemam nekog iskustva. Sto se tice dir. ekspanzije za kucu od 100 kvm mi racunamo ako je ok izolacija 50w po kvm ili 5kw , iz jedne sonde mozemo izvuci cca 4,5 kw zavisnosti u kakvo tlo stavljamo...bitna je izdasnost zemlje, ali 4,5 kw to je neka donja granica ...Izvinjavam se ako na neko pitanje nisam odgovorio ucinicu to u sledecem izlaganju ako znam odgovor:)
[ voks @ 17.01.2009. 16:38 ] @
pozdrav svima gledam cene busotina sa instalacijom cevi koje staju i 5000 evra po rupi a da ne pricam o ostalim delovima sistema mislim da je previse da bix se to komercializovalo ovde kod nas.
Znam neke firme koje je ovo grejanje kostalo i preko 250 evra po kvadratnom metru ima tu malo i muvanja al u svakom slucaju mnogo je.
da bih se izbusila rupa 100 metara potrebno je kvalitetna busilica na elektricni pogon i od prilike 3 do 4 dana 2 coveka recimo 8 dnevnica po 20E=160 i nesto ostalih troskova kao sto je struja glina i armortizacija masine neka sve izadje 300 evra a cevi ok kvaliteta se mogu naci za 1 evro po metru pa 400 m cevi kosta oko 400 evra + onih 300 i cela busotina sa cevima kosta 700-800 evra ko neveruje zvacu ga da vidi problem je sa kamionskim busilicama teske su rasture dvoriste i potrose puno nafte sve su to stare ruske busilice predvidjene za dubine od 800 do 1200 metara zato je busilica na elektricni pogon majka
[ srbijabunar @ 17.01.2009. 17:18 ] @
za 800 evra busis rupu od 100 metara. Koji precnik busis. Kakva je to masina na struju, predpostavljam da nije na kamionu, kakav pribor i alat imas za busenje koliku pumpu za isplaku imas na masini. Gde mozes da izbusis 100 metara na 3-4 dana.
[ voks @ 18.01.2009. 03:14 ] @
ne mene kosta toliko naravno da bi cena bila dosta veca
[ voks @ 18.01.2009. 03:20 ] @
muljna pumpa 5 kw konstrukcija jedna osovina kaci se za auto ima podupirace cevi su po 3m
na ktajevima su ojacane navoj trapezni 3mm kasnije cu staviti vise o ovome
[ voks @ 18.01.2009. 03:22 ] @
precnik rupe 145 burgija pravljena vidia nije bas za kamen jbg vreme ce pokazati
[ Billi @ 18.01.2009. 13:52 ] @
Geotempus trebao si da kazes da taj posao radi firma iz nemacke! A koja temperatura isparavanja ce da bude? Koji kompresori? I koji gas?
[ vlaki1 @ 18.01.2009. 14:00 ] @
Vi bunardžije, bez uvrede, kao da tražite naftu. Koliko metara možete da izbušite za jedan dan (?) puta 50 eura !!!! Mala li je zarada. Tako isto i proizvođači toplotnih pumpi. Prodaju "običan" frižider za desetinu hiljada eura i svi na glas pričaju kolike su uštede u grejanju. Pa šta mislite kada ću ja doćo do momenta da štedim na grejanju? Hoću ali za 10 - 15 godina.
Prosta računica: Za mojih 140 kvadrata mi treba minimalno 160 m sondi to je 8.000 eura plus pumpa oko 10.000 eura plus PE cevi (?) plus majstori. To mu dođe oko 20.000 eura. Prošle godine sam potrošio za struju oko 1.000 eura za pet meseci (merna grupa). Ove godine će to doduše biti za oko 50% više zbog poskupljenja struje iz marta 2008. Znači sa onih 20.000 eura mogu se grejati 13 godina i to dajem pare unapred. I opet ću i sa toplotnom pumpom u najboljem slučaju morati da plaćam bar 500 eura po sezoni puta 13 god........
Ovom prilikom podržavam sve entuziaste koji pokušavaju napraviti nešto sami. Jedino će tada imati brzu uštedu.

Za "voks"-a: Malo li je i po dva metra dnevno da kopaš. Kad oduzmeš dnevnicu za fizikalca zaradiš 80 eura dnevno.
drugo: zašto moraš da kopaš 100 m. Zašto ne bi išao dve rupe po 50 ili...

P.S. Svojim očima sam video ljude ispod Avale kada su ručno kopali bunar širine 1m za 50 eura po dužnom metru. Isto tako znam da su sa hiltijem bušili kamen posle dvadesetog metra. Ne znam dalje šta je bilo.
[ Billi @ 18.01.2009. 14:39 ] @
[quote]vlaki1: Vi bunardžije, bez uvrede, kao da tražite naftu. Koliko metara možete da izbušite za jedan dan (?) puta 50 eura !!!! Mala li je zarada. Tako isto i proizvođači toplotnih pumpi. Prodaju "običan" frižider za desetinu hiljada eura i svi na glas pričaju kolike su uštede u grejanju. Pa šta mislite kada ću ja doćo do momenta da štedim na grejanju? Hoću ali za 10 - 15 godina.
Prosta računica: Za mojih 140 kvadrata mi treba minimalno 160 m sondi to je 8.000 eura plus pumpa oko 10.000 eura plus PE cevi (?) plus majstori. To mu dođe oko 20.000 eura. Prošle godine sam potrošio za struju oko 1.000 eura za pet meseci (merna grupa). Ove godine će to doduše biti za oko 50% više zbog poskupljenja struje iz marta 2008. Znači sa onih 20.000 eura mogu se grejati 13 godina i to dajem pare unapred. I opet ću i sa toplotnom pumpom u najboljem slučaju morati da plaćam bar 500 eura po sezoni puta 13 god........
Ovom prilikom podržavam sve entuziaste koji pokušavaju napraviti nešto sami. Jedino će tada imati brzu uštedu.

vlaki1 Nisi se bas dobro raspitao za cene TP, pogeldaj toplotne pumpe firme Geotermika WWW.geotermika.com one su u klasi Nemačkih TP! A cena recimo za tvoju kuću bila bi između 3500evra i 4000evra. Pored toga ne moraš da koristiš sonde, bušenje bunara od 40m je daleko jeftinije od sondi kreće se oko 200evra, a podzemna voda je najbolja za grejnje sa toplotnom pumpom. Prema tome investicija biti se isplatila za 5 godina u uštedi energije, a sistem ćeš da koristiš 30godina!
[ srbijabunar @ 18.01.2009. 14:53 ] @
@vlaki.
Kad ti budes busio bunare znaces zasto toliko kostaju.
[ pantic68 @ 18.01.2009. 15:13 ] @
A sto bi busili toliku rupu za termalnu pumpu? Kod mene zakucas cev od 6 metara i vode kolko hoces a na mnogim mestima u odredjeno doba godine podzemne vode pune podrume. Ko treba da busi par stotina metara bolje da to zaboravi odmah. Znaci od opreme bi mi trebala jedna vodena pumpa i klima natraske okrenuta gde se umesto hladnjaka u unutrasnjoj jedinici stavi bakarna spiralna cev, potopi u bure kroz koje protice voda (ili stalno ili termostat da pali pumpu). Otprilike sve imam pa bi mogao bez dinara da skrpim sistem koji bi medjutim opet trosio vise struje (ako je ima) nego sto kosta grejanje na ugalj. A tek je davanje tih grdnih para suludo mislim nek je sve fabricko, lepo, nemacke proizvodnje sta vredi kad nema svrhu.
[ vlaki1 @ 18.01.2009. 15:50 ] @
[quote]Billi
Citat:
vlaki1:
vlaki1 Nisi se bas dobro raspitao za cene TP, pogeldaj toplotne pumpe firme Geotermika WWW.geotermika.com one su u klasi Nemačkih TP! A cena recimo za tvoju kuću bila bi između 3500evra i 4000evra. Pored toga ne moraš da koristiš sonde, bušenje bunara od 40m je daleko jeftinije od sondi kreće se oko 200evra, a podzemna voda je najbolja za grejnje sa toplotnom pumpom. Prema tome investicija biti se isplatila za 5 godina u uštedi energije, a sistem ćeš da koristiš 30godina!


Prvenstveno sam mislio na "Viessmann", "Dimplex" i dr. a za "Geotermiku" sam čuo ali oni nemaju, čini mi se, nikakve karakteristike uređaja na sajtu.

Citat:
srbijabunar: @vlaki.
Kad ti budes busio bunare znaces zasto toliko kostaju.


Bez ljutnje, to je samo moje mišljenje. Ali i dalje mislim da je to preskupo.
[ ELTI @ 18.01.2009. 15:51 ] @
@vlaki, u tvojoj racunici ima nekoliko pogresnih faktora pa je naravno i tvoj krajnji rezultat pogresan. Kao prvo za kucu od 140 m2 ne treba 160 m sonde vec je dovoljno i 100 m, kao drugo pumpa za tu snagu je bar upola jeftinija ( bili ti je to vec rekao), nadalje i sam sistem koji ti vec imas si platio odredjeni iznos, znaci nije ni on dzabe, Znaci kad se malo bolje preracnas vidjet ces da nije sve tako crno kako si ti izracunao. Ako tako ulozen novac dobijes natrag za 5-6 godina a svake slijedece godine budes grijanje placao samo jednu trecinu od ekonomske cijene lako ces i sam izracunati da toliku dobit za toliki novac ni priblizno neces dobiti niti u jednoj banci...a tesko i u nekom drugom biznisu. O sigurnosti da i ne govorimo, ovdje je dobitak garantiran slijedcih 20-30 godina. Na kraju svega i mi na Balkanu bi trebali razmisljati bar malo ekonomski i ekoloski. Ne mozemo gledati da nam neko rjesenje bude jeftinije u startu a poslije "bit ce nekako"...Neko je spomenuo da mu je jeftinije loziti ugalj, naravno nije spomenuo da i ugalj treba platiti, cijepati, uskladistiti, loziti vatru i pri tome paziti da ne prelozi ili da se ne ugasi, cistiti je i iznositi pepel, gradnja i odrzavanje dimnjaka, o zagadjenju zraka da i ne pricamo..... I sa starim ficom se mozes prevesti od jedne tocke do druge ali nije isto kao kad se vozis nekim novim i luksuznim autom gdje imas sav komfor.
Ja cu ove godine sigurno graditi grijanje sa TP jedino sto jos nisam odlucio koji sistem odabrati. Zato sam procitao jako puno na ovu temu i po meni je to najbolji izbor. Na kraju ne trebamo mi ni biti puno pametni...trebamo samo gledati sta rade lljudi u naprednim zemljama i kopirati ih..bar nam za to ne mogu nista. :)
[ Billi @ 18.01.2009. 15:58 ] @
Citat:
pantic68: A sto bi busili toliku rupu za termalnu pumpu? Kod mene zakucas cev od 6 metara i vode kolko hoces a na mnogim mestima u odredjeno doba godine podzemne vode pune podrume. Ko treba da busi par stotina metara bolje da to zaboravi odmah. Znaci od opreme bi mi trebala jedna vodena pumpa i klima natraske okrenuta gde se umesto hladnjaka u unutrasnjoj jedinici stavi bakarna spiralna cev, potopi u bure kroz koje protice voda (ili stalno ili termostat da pali pumpu). Otprilike sve imam pa bi mogao bez dinara da skrpim sistem koji bi medjutim opet trosio vise struje (ako je ima) nego sto kosta grejanje na ugalj. A tek je davanje tih grdnih para suludo mislim nek je sve fabricko, lepo, nemacke proizvodnje sta vredi kad nema svrhu.


Kako možeš da porediš toplotnu pumpu sa loženjem uglja :) stvarno si smešan, kao i to bure u koje bi stavio cevi! Izmenjivač toplote mora da bude pravilno odabaran kako bi imali tačnu temperaturu isparenja, i kompletan sistem radio kako treba! Bez proračuna to nemože da se uradi! Voda sa 6m puna je nečistoća ali to nije najveći problem! Njoj temperatura varira u toku godine, voda na dubinama većim od 20 m ima konstantnu temperaturu. Prvo grejnje toplotnom pumpom jeftinije je i od loženja, a drugo kolko posla imaš oko loženja. Ti porediš jednu haj tehniku (koja ne samo što štedi energiju nego je i ekolkoški sistem za grejnje) sa loženjem uglja u peć! Toplotna pumpa koju bi ti skrpio ne bi štedela energiju jer ne znaš da je napraviš i da uskladiš puno parametara!
[ vlaki1 @ 18.01.2009. 16:07 ] @
"Radijator u kombinaciji sa toplotnom pumpom pri temperaturama vode od 55 Celzijusa
postiže koeficijent korisnosti 4 puta veći od utrošene električne energije."

Voleo bih da mi ljudi iz "geotermike" kažu pod kojim je ovo uslovima tj. sa kolikom temperaturom vode u primarnom delu? Kolika je snaga kompresora kod ove pumpe?

@EL TI
samo sam računao sa 50 W po dužnom metru sonde. Ljudi iz jedne firme su mi "odokativno" rekli da meni treba pumpa od 12 kW.
[ Billi @ 18.01.2009. 16:17 ] @
Vaki1 Ima dosta podataka koje ti nisi primetio kao što su podatci o delovima koji su ugrađeni, pogledaj malo detaljnije... koeficient je dat samo za toplotnu pumpu!
Moje mišljenje je da je bolje ići na veću površinu grejnog tela nego na veću temperaturu! Kao i na bolju izolaciju objekta! Sa boljom izolacijom objekta neće biti potrebe za visokom temperaturom vode.
[ vlaki1 @ 18.01.2009. 16:30 ] @
@Billi, u potpunosti se slažem sa donjim mišljenjem ali ipak mi nije jasno kako možemo dobiti 55 stepeni sa stepenom korisnog dejstva 4. Da to nije malo mnogo?
[ Billi @ 18.01.2009. 16:35 ] @
Sa sondom max može da se dobije 70W po metru, u zavisnosti kakvo je zeljište u koje se postavlja. Takođe treba znati da pri korišćenju kod sonde dolazi do hlađenja terena oko same sonde, samim time opada i kapacitet toplotne pumpe!
[ Billi @ 18.01.2009. 16:40 ] @
I ja mislim da je malo mnog realno bi bilo oko 3-3,5 s obzirom da poznajem karakteristike komponenti koje su ugrađene, ali ušteda je i onda veoma velika. A da ne govorimo kada se koristi toplotna pumpa sa podnim ili zidnim grejnjem gde je temperatura vode i kondenzacije daleko niža!
[ geotempus @ 18.01.2009. 16:55 ] @
pozdrav!!

Odgovor za Bilija... Taj posao radi moja firma i licno ja a ne firma iz nemacke, komponente su nemacke !!! al ne znam sta ti nije tu jasno? nije tesko proveriti ...a posto sam na putu za na ostala pitanja cu sutra da odgovorim gas je r 407 c pogonska energija je kompresor pumpe... pozdrav
[ pantic68 @ 18.01.2009. 17:54 ] @
Citat:
Billi: Kako možeš da porediš toplotnu pumpu sa loženjem uglja :) stvarno si smešan, kao i to bure u koje bi stavio cevi! Izmenjivač toplote mora da bude pravilno odabaran kako bi imali tačnu temperaturu isparenja, i kompletan sistem radio kako treba! Bez proračuna to nemože da se uradi! Voda sa 6m puna je nečistoća ali to nije najveći problem! Njoj temperatura varira u toku godine, voda na dubinama većim od 20 m ima konstantnu temperaturu. Prvo grejnje toplotnom pumpom jeftinije je i od loženja, a drugo kolko posla imaš oko loženja. Ti porediš jednu haj tehniku (koja ne samo što štedi energiju nego je i ekolkoški sistem za grejnje) sa loženjem uglja u peć! Toplotna pumpa koju bi ti skrpio ne bi štedela energiju jer ne znaš da je napraviš i da uskladiš puno parametara!

Pa ne bi radio bez proracuna eto kad proracunam koliko kosta sistem koji se pominje ispada da samo od kamate mogu da se grejem. Drugo o ekologiji neka brinu oni koji imaju mesta za ustedu ja zivim asketski, ne grejem ni bazen ni sta slicno i nisam u poziciji da brinem tako velike brige. Neka naprave gradske toplane na to sigurno se vise isplati nego svako da kopa svoju rupu. I ne filozofiraj mnogo oko tehnikalija, znam sta pricam. Kao u onoj reklami za leviske za idealne rezultate prati mlakom vodom bez deterdzenta, susiti prevrnute a za nesto slabije vuci autom kroz bare i susiti okacene na antenu. Moze stvar da se odradi na razne nacine samo je pitanje koliko se isplati uloziti.
[ boycek @ 18.01.2009. 19:27 ] @
pozdrav svima.
procitao sam skoro celu temu "Toplotne Pumpe" ja sam elektronicar i jasan mi je princip ali nemam zivaca za budzenjem i zato se bavim drugim poslom koji ima elektronike manje (i manje boli glava he,he he ),salu na stranu, vidim ima dosta nagadjanja i a i ljudi koji nesto znaju!!! Konkretno pitanje za geo tempusa ili jos nekog ko je u poslu , DOBRO IZOLOVANA Kuca 350m2, oko 40m3 podno a ostalo Global 600 radijatori jednocevni sistem !! (((neke radijatore cu skinuti i postaviti FEN C.a visak redijatore dodati na ostale radijatore zbog male temp. vode !)) KOLIKO PARA TREBA za TOPLOTNU PUMPU,voda/voda ,(proverenog proizvodjaca,a moze i naseg domaceg) sa busenjem rupe do nalazenje vode recimo 20-30m gde ima vode npr. I MONTAZE . pozdrav !!
"
[ voks @ 18.01.2009. 20:47 ] @
moj projekat za kucu od 130 kvadrata nebi smeo preci 5000-6000 evra sa uracunatom zaradom

3-4 rupe od pedesetak metara
umesto fancoila unutrasnje jedinice od klime prepravljene da idu na vodu
rezervar toplote nekoliko kubika peska u izolovanoj kutiji sa par stotina metara jeftinijih cevi
1 LG 12 btu i jedna 24 btu zavisi od potrebe
dvo tarifno broilo tako da sistem nocu kad je struja 4 puta jeftinija zagreje taj silni pesak pa preko dana ne mora ni da se pali u koliko nije jako hladno
naravno kuca bi trebala da je izolovana

sve ovo leti hladi zimi greje
a trosi smesno malo
grejanje na klasicnu grejalicu u srednjoj tarifi 30.000 din
grejanje na toplotnu p ovog tipa 2.300 din za isti uzitak
[ boycek @ 18.01.2009. 21:46 ] @
voks
elektronika

ne razumem sta 5000-6000,, creva, 2 klime ;; pojasni mi ??
[ boycek @ 18.01.2009. 21:56 ] @
koliko kosta busenje rupe doci do vode ,, do nekih 20-30 m, malo vise sam stavio jer ne znam na brdu kod mene na kojoj je voda dubini !! (2 rupe) ,jedna za dovod a druga za odvod!, fan coil znam da je do nekih 320 e,, a toplotna pumpa za 350m3 koliko?? znam da variraju cene! fonko ili neke druge jer vidim da ih ima dosta ???a jde dajte predloge,,!
[ geotempus @ 19.01.2009. 10:48 ] @
pozdrav,

Busenje rupa za potrebe tp ne bi trebalo da predje 50eur/m precnik 125mm kljuc u ruke , nama nasi partneri to rade za toliko, tu staje potapajuca pumpa ta cena vazi do 50 metara kasnije je nesto skuplje
Sonde kostaju cca 1200 eur sa busenjem i punjenjem, iz jedne vadimo oko 4,5 kw u zavisnosti od izdasnosti zemlje gde se postavlja(direktna ekspanzija)
Sto se tice dobro izolovane kuce od 350 m2 tp pumpa od 20kw snage bi bila knap , zbog pripreme sanitarne tople vode, najverovatnije bi funkcionisala dobro to ne znam dok nevidim objekat, stolariju itd... kuca bi mogla da se zavrsi za oko 10000 sa akumlacijom,i sanitarnim bojlerom od 300 lit, potapajucom pumpom,elektronikom za komunikaciju. Fan coil nije za jednocevni sistem i tu bi bio problem zbog protoka...Ti elementi imaju sertifikate,sve ateste i testirani su pre isporuke, znam da te domace pumpe i domaca radinost je jeftinija...ali i jugo je jeftiniji od bmw-a!?

Inace za ovog kolegu odgovor iz sapca koji ubedjuje da je ovo jako skupa igra...

pouzdano ti kazem da vec na kuci od 400m2 ugraditi gas ili tp cena je vec jednaka... a stedi sa hladjenjem preko 2000 eura godisnje...
na kucama od 200-350m2 treba cekati maks 3-4 godine to je referentno a ne teorija...
A ti stavi u banku na kamatu i grej se na naftu kukuruz sta god...to je tvoj izbor i cenim to!
Toplotna pumpa i nije za svakog
[ ELTI @ 19.01.2009. 12:06 ] @
Pitanje za @geotempus ili za nekog stucnjaka koji poznaje ovu tematiku!
Razgovarao sam sa nekoliko ljudi koji poprilicno poznaju ovu oblast i kad sam im rekao da cu busiti rupe za geo-sonde oni mi tvrde da ja za to nemam potrebe jer sam na moru gdje temperatura rijetko kad padne par stupnjeva ispod nule, savjetuju mi da je bolje da ulozim vise novca u kvalitetniju TP zrak-voda. Nisam jos nista odlucio....
Drugo moje pitanje je za fan coilere, posto su mi stanovi opremljeni i ne mogu preradjivati na podno grijanje, sta odabrati iz tog programa...koji su se pokazali kao dobri odnosno faktor kvalitet/cijena. Jos jedno pitanje, imam dnevni boravak cca 45m2, (10X4,5) koliko je fan coila potrebno za takav prostor. Koji su najpoznatiji proizvodjaci...orjentacione cijene?
[ vlaki1 @ 19.01.2009. 13:40 ] @
Citat:
geotempus: ...
Inace za ovog kolegu odgovor iz sapca koji ubedjuje da je ovo jako skupa igra...

pouzdano ti kazem da vec na kuci od 400m2 ugraditi gas ili tp cena je vec jednaka... a stedi sa hladjenjem preko 2000 eura godisnje...
na kucama od 200-350m2 treba cekati maks 3-4 godine to je referentno a ne teorija...
A ti stavi u banku na kamatu i grej se na naftu kukuruz sta god...to je tvoj izbor i cenim to!
Toplotna pumpa i nije za svakog


plašim se da si ovim prozvao mene a ne kolegu iz Šapca jer sam ja navodio cene i sl. Ja se ni u jednom trenutku ne odričem toplotnih pumpi samo kažem da su cene bušenja i TP "poznatih" proizvođača visoke i ništa više.

Pitanje:
"Sonde kostaju cca 1200 eur sa busenjem i punjenjem, iz jedne vadimo oko 4,5 kw ", kolika sonda (50 m)?
[ Billi @ 19.01.2009. 14:29 ] @
Citat:
pantic68: Pa ne bi radio bez proracuna eto kad proracunam koliko kosta sistem koji se pominje ispada da samo od kamate mogu da se grejem. Drugo o ekologiji neka brinu oni koji imaju mesta za ustedu ja zivim asketski, ne grejem ni bazen ni sta slicno i nisam u poziciji da brinem tako velike brige. Neka naprave gradske toplane na to sigurno se vise isplati nego svako da kopa svoju rupu. I ne filozofiraj mnogo oko tehnikalija, znam sta pricam. Kao u onoj reklami za leviske za idealne rezultate prati mlakom vodom bez deterdzenta, susiti prevrnute a za nesto slabije vuci autom kroz bare i susiti okacene na antenu. Moze stvar da se odradi na razne nacine samo je pitanje koliko se isplati uloziti.


U Švajcarskoj postoje toplane za manja naselja koje rade sa toplotnom pumpom! Kod nas vladaju gasni lobiji koji dobijaju novac da lobiraju za gas. Njih nije briga što je ovo jeftiniji način grejnja i što bi se ovim smanjio deficit. Njima su braća Rusi veliki prijatelji od kojih dobijaju pare! Dok cela Evropska Unija traga za novim obnovljivim i ekološkim vidovima energije, kod nas jedva da po neki političar progovori koju reč o tome!
Inače da završimo temu o tome dali postoji neki jeftiniji način grejnja! Kuća od 150m2 koja se greje toplotnom pumpom podno grejnje utrošila je za novembar 300kW električne energije, za decembar 500kW, januar do danas 400kW! Kod ove toplotne pumpe EER se kreće oko 5!
[ vlaki1 @ 19.01.2009. 14:38 ] @
Billi, koji toplotni izvor?
[ geotempus @ 19.01.2009. 15:37 ] @
Nisam tebe prozvao,nezelim nikog da prozivam, samo treba neke stvari razlikovati... ok je da geotermika i jos neki imaju malo jeftinije pumpe i da se to sve moze napraviti ali razlika je velika...rucno pravljeni izmenjivaci koji imaju takav otpor da treba 1,1 kw pumpa da je probije pa gde je tu usteda? ja 1,1 kw moze da se greje 80 kvm izolovane kuce na -20 stepeni. treba uporediti karakteristike i videti ko sta i kako nudi...
i slazem se da ako neko ima 100 kvm objekat da je za njega veca investicija i duze vreme treba za povracaj...
sonde koje sam pomenuo su punjeni r 407 c pogonska energija je kompresor pumpe, duzina rova ili rupe je 35 m po sondi ali to sam vec gore naveo
25% austrije koristi direktnu eksp. Vece je korisno dejstvo nego sa sondama voda glikol cca 25% i to nisam ja izmislio. a i logicno je.
Fan coil uredjaji su sa cenama slicni od 300- do 450 eur zavisnosti od kapaciteta dobro je uzeti malo jace da na manjem rezimu rada postignu zeljeni efekat zbog manje buke,konvektore koje ja imam imaju 33-35 db. pozdrav
[ geotempus @ 19.01.2009. 16:03 ] @

citat iz ranijih poruka G. Trifunovic.
Takodje, buduci da je direktnom ekspanzijom izbegnut kompletan sistem izmenjivanja toplote u niskotemperaturnom delu, interesuje me da li se u praksi primenjuje isto i u visokotemperaturnom delu (sipati R407c direktno u radijatore ili fan coil). To bi trebalo dati jos bolje iskoriscenje toplotne pumpe, ali radja dodatne probleme (buku, vibracije, otezanu detekciju curenja, skupe opravke (prilikom curenja), nemogucnost iskljucivanja pojedinacnih radijatora i sl.


ne primenjuju prvenstveno zbog velikog pritiska na toploj strani 25-30 atmosfera i niz razloga kao sto ste i naveli... pozdrav
[ scroll @ 19.01.2009. 16:16 ] @
Pozdrav
Ako je pritisak(30 bar) tako veliki na R 407 ta toplotna pumpa baš nekog visokog kvaliteta.
[ geotempus @ 19.01.2009. 17:38 ] @
Nisam navodio toplotnu pumpu pricamo o toploj strani , pitao covek ako hladnu saljemo u zemlju dali toplu mozemo u fan coil i ako je 17 bar ni onda ne moze...:) moze teoretski...pozdrav
[ voks @ 19.01.2009. 17:57 ] @
to sa direktnom ekspanzijom je bila moja prvobitna zamisao malo sam se bojao cene bakarnih cevi i kolicine koju moram da upotrebim al izbeci troskove pumpe izmenjivaca nije mala stvar
[ vlaki1 @ 19.01.2009. 19:06 ] @
geotempus - Znači Vaša sonda zamenjuje klasičnu od oko 90 m, da li se mnogo remeti temperatura zemlje oko sonde i koliko to utiče na rad pumpe, s obzirom da njoj ipak pogoduje konstantna ulazna temperatura?
Kolika je ustvari temperatura na izlazu iz isparivača? Pozdrav
[ geotempus @ 19.01.2009. 20:39 ] @
jedna sonda sa punjenjem bušenjem postavljanjem komplett kosta cca 1200 eur, tp korisi paralelno sonde i uvek vuce iz najizdasnije to kontrolise TP.
taj deo su izracunali pametniji ljudi od mene i to tako radi i daje rezultate ima tu jos caka kako se postavljaju da pude dobra izmena itd...
bio sam u objektima u susedenoj drzavi gde funkcionise super, mi smo sad trebali da instaliramo na jednom objektu al u zadnjem trenutku bunardzija je nasao dovojnu kolicinu vode i idemo na vodu, to je objekat u Besci ispod mosta. za tu temperaturu cu proveriti i javiti da ne lupam napamet... Pozdrav
[ Stojan Trifunovic @ 19.01.2009. 20:57 ] @
Mislim da je ovde potrebno malo teorije.

Toplotne pumpe geotempus-a daju bolje iskoriscenje (cak 25%) od klasicnih, upravo zbog sistema direktne ekspanzije. To je potpuno logicno sa strane prenosa toplote.

Ukoliko imate cevi sa glikol-vodom koje ukopavate u zemlju, najpre one moraju preuzeti toplotu iz zemlje, a tek onda je u izmenjivacu toplote predati rashladnom gasu. Znaci, imate dva prenosa toplote (zemlja - voda-glikol i voda-glikol - rashladni gas).

Sto vise izmena toplote to je manji stepen iskoriscenja.

Sigurno se ne mozete nadati da ce rashladni gas u izmenjivacu toplote od vode-glikola uspeti primiti istu kolicinu toplotne energije kao kada bi bio direktno ukopan u zemlju. Ukoliko je temperatura rashladnog gasa u izmenjivacu toplote npr. -30C, temperatura vode bi mogla biti negde oko -25C.

Kod direktne ekspanzije R407 direktno hladi zemlju, bez ikakvih posrednika. Otud tolika usteda.

Naravno, sa strane stepena iskoriscenja idealno bi bilo kada bi se i u stanovima kao visokotemperaturnom delu izbegli posrednici, vec kada bi R407 direktno mogao predavati temperaturu prostoriji, a ne vodi koja kruzi kroz radijatore ili fan-coil. Iz gore navedenih razloga, ocigledno je da se ovo ne primenjuje.

To da toplotnoj pumpi pogoduje konstantna ulazna temperatura, ne znaci mnogo u odnosu na razliku izmedju sistema direktne ekspanzije i preko posrednika. Jeste, zemlja ce oko jedne sonde sa direktnom ekspanzijom biti hladnija nego sa sondom sa vodom-glikolom, ali ce zato moci upiti za 25% vise toplote. A koliko ce se tacno ohladiti, uopste nije bitno, osim ukoliko imate vise toplotnih pumpi (i vise sondi) u kraju.

Prednosti direktne ekspanzije su ocigledne. Nema izmenjivaca toplote, nema veceg broja (skupih) sondi, ali ima i mana.

Idealno bi bilo ukoliko u blizini objekta postoji protocna voda (bunar, reka...). Onda nema potrebe za toliko skupim sondama, jer ce obican izmenjivac toplote uz dovoljan protok i dovoljnu temperaturu vode imati isto tako dobre rezultate. Nema potrebe za sondom. Nazalost, nismo svi te srece da imamo bunar u dvoristu.

U samogradnji ipak jeste moguce smanjiti troskove koriscenjem prirucnog materijala. Uopste mi nije jasna sva ta prica oko dubinskih sondi i kopanja rupa. Ako su Vam dubinske sonde skupe, koristite povrsinske. Isti je postupak, samo je potrebno vise raskopati dvoriste, i upotrebiti vise materijala (cevi). Ovde je ipak potrebno naci kompromis u odnosu na cenu gotovih radova profesionalaca. Ukoliko geotempus-ova sonda kosta 1200e, a u sopstvenoj izvedbi se za cevi i cenu kopanja mora utrositi veca suma (zbog vise cevi, sondi ili veceg precnika cevi), onda nema svrhe gubiti vreme i novac.
[ geotempus @ 19.01.2009. 21:41 ] @
Gospodine Stojane, Hvala na asistenciji.
[ Billi @ 20.01.2009. 02:57 ] @
Citat:
geotempus: Nisam tebe prozvao,nezelim nikog da prozivam, samo treba neke stvari razlikovati... ok je da geotermika i jos neki imaju malo jeftinije pumpe i da se to sve moze napraviti ali razlika je velika...rucno pravljeni izmenjivaci koji imaju takav otpor da treba 1,1 kw pumpa da je probije pa gde je tu usteda? ja 1,1 kw moze da se greje 80 kvm izolovane kuce na -20 stepeni. treba uporediti karakteristike i videti ko sta i kako nudi...
i slazem se da ako neko ima 100 kvm objekat da je za njega veca investicija i duze vreme treba za povracaj...
sonde koje sam pomenuo su punjeni r 407 c pogonska energija je kompresor pumpe, duzina rova ili rupe je 35 m po sondi ali to sam vec gore naveo
25% austrije koristi direktnu eksp. Vece je korisno dejstvo nego sa sondama voda glikol cca 25% i to nisam ja izmislio. a i logicno je.
Fan coil uredjaji su sa cenama slicni od 300- do 450 eur zavisnosti od kapaciteta dobro je uzeti malo jace da na manjem rezimu rada postignu zeljeni efekat zbog manje buke,konvektore koje ja imam imaju 33-35 db. pozdrav


geotempus Zašto pričaš da su u toplotnim pumpama Geotermike pravljeni izmenjivači!? Kada na njihovom sajtu piše koje su komponente ugradjene! Ja sam video njihovu toplotnu pumpu i one se ne razlikuju od zapadnih pumpi, a jeftinije su zato što ih oni sami skalpaju. Kako sam gledao na tvom sajtu ti si trgovac i montažer toplotnih pumpi Makedonske firme Fonko, naravno i ljudi iz fonka imaju svoju zaradu pa kada se na nju doda i tvoja onda se dobije cena koja je skuplja od Geotermike

Treba da kažeš i to ljudima da je površina sonde sa direknom ekspanzijom manja nekolko puta od sonde voda-glkol kao i da temperatura zemljišta na površini varira, a mislim da znaš kolko je bitana temperatura isparavanja. Tako da nema šanse da ti bude dovoljna jedna sonda, osim ako ne želiš da ti temperatura isparenja bude kao što ti je kolega Stojan Trifunovic naveo -30C
[ boycek @ 20.01.2009. 03:45 ] @
ZA GEOTEMPUSA,, ne rece mi koliko para je TP i od kog proizvodjaca,, i kako bez fen coila da se grejem, ja imam radijatore a ne pada mi na pamet da kopam po kuci,, a fan coil moze na jednocevni sistem,procitao sam negde da se ugradi uredjaj (zboravih mu ime ali videcu , samo da se setim gde videh),i to radi !! (ja govorim nemacki jer sam tamo ziveo 20 god, sve do 1993 god.kad sam se ovde vratio i poceo da radim i to dosta uspesno !!) a za uredjaj , to sam procitao na nemackom sajtu !! ,, izolacija je odlicna sendvic zid- giter blok ,presovana stakl.vuna ,cigla puna pa naravno malter a kad otopli uradicu neku silikonsku fasadu na 1 i 2 spratu a donje prizemlje , beton blok stiropor 5cm ,kondor4mm(hidro)+jos svasta neke folije cigla pa kamen 3cm struganicki kao fasada a unutra je isoover 10c vuna pa knauf 9mm, stolarija alu, ELVIAL 2200 Termo prekid, jedino sto cu mozda kasnije promeniti nisko emisono staklo sa gasom ali to pri kraju godine !! prizemlje 100m2 je ukopano pa je tu na radijatore sa 37c toplo u prostoru jer je 1.7m ukopana 2 strane, ostaje mi onih 250 m2 gde treba jaca toplota malo ima i podno oko 40m2 ali nije bas gusto u podu nego je malo redja zmija koliko se secam ,,ali mislim da ce TP od 20kw biti dovoljna,, a bojler me sada ne zanima jer planiram rehau ili visman ,imam vec cevi do krova i planiram vakum solar sa bojlerom a mogu i to da kasnije prikljucim na TP da koristim onda kad dodju tmurni dani ,,he he, trenutno imam neki protocni 21kw stibel elektron 20god.star ali dobro radi privremeno, jer lova odlazi opasno brzo a i bazen planiram da zavrsim stoji 2 god trebam kupiti tehniku i da dovrsim mozaik sto su zapoceli majstori pa sam ih oterao jer je bilo nema problema, a posle ja bolje lepim od njih !!! zato sada pazljivo radim a tada nisam imao vremena mnogo sam poslovnih obaveza imao,, a majstori svi sve znaju !! SRPSKA POSLA,, zato nam je i ovakva drzava !! letos sam sazidao i fasadiro letnjikovac 31m2 za bazen pa zato nisam stigo da njega zavrsim ! tako da ove god. planiram Boze Zdravlja , da dovrsim moj Home ! A i nisam te razumeo sta 1200 sonda ?? znaci dve rupe za vodu " dovod i odvod" tj. dva bunarceta !! znaci 2 rupe (crpna pumpa to znam ,malo para) Ali TP 20KW i montaza i kako da se grejem (i hladaim -nikako na radijatore) kad voda ima 55c i to bez fan coila sto ti rece! cekam odgovor i BIG Pozdrav ! Znam da si strucnjak zato te i pitam (( a ako ti treba neki savet za one .db - decibele tu ste malo kraci od mene, jer to radim 30god i od toga vrlo dobro zivim a kad cujem te fan coile mogu ti reci koliko lazu .db !!!))) pojasni mi ko detetu u skoli redom ,opet pozz!!!
[ geotempus @ 20.01.2009. 11:56 ] @
pozdrav Bili

Video sam ih i ja, i ugradjene i ovako, i nezelim u opste o tome diskutovati, nije n i lepo ljudi rade svoj posao i to je ok!
ako si primetio ja fonko ne pominjem niti ga reklamiram ovde, ne znam dali znas da cene komponente variraju od kondicije proizvodnje, pa njihova zarada i moja velika zarada i opet imam najpovoljnije sisteme sa sertifikatima atestima i ostalim stvatrima , to kupci traze ovde. Znaci uopste ne zelim da se nadmudruljem i da dokazujem ko zna vise, ja o tebi nista ne znam a vidim se da si iz ns pa mozemo popiti kafu kad budes i ti i ja slobodan, A mesta i prostora ima jos za puno "MONTERA" sto ti kazes. A vidim i da si skeptican u vezi nekih poslova koje radim i to mozes videti, sajt je pocetnicki jel nisam stigao sa novim slikama i tekstovima da dopunim i to je moja greska. Krecem na prolece da radim jedan objekat u gradu , tu smo moj priatelj i ja investitori i uradicemo nesto naj bolje sto mozemo moji ucitelji su top igraci u evropi sa ovim sistemima, i mislim da ipak vazi ono pravilo pitaj iskusnog a ne ucenog. pozdrav
Pozdrav!!


za Boycek-a poslao sam vam privatnu poruku pa mozemo se cuti da nebi kucao sve redom ovde pozdrav za kolege
[ Billi @ 20.01.2009. 12:22 ] @
Geotempus Sve je to ok! Samo mi nije jasno ako si i ti video toplotne pumpe pomenute firme. Zašto govoriš da rade sa prevljenim komponentama (izmenjivači toplote), kada se u njima nalaze sve atestirane komponente eminentnih proizvođača. Odgovorno tvrdim da između fonkove toplotne pumpe i pumpe geotermika kao i zapadnih pumpi nema razlike, komponente su iste! Pločasti izmenjivači toplote, scroll kompresori, mikro procesorska kontrola i vođenje! Razlka je samo u ceni i izgledu kutije u koju je sve to upakovano. ;)
Hvala za poziv na piće! ;)
[ geotempus @ 20.01.2009. 12:47 ] @
mora da si ti njihov maneken:)no nebitno pricacemo uzivo, ja ustvari mi ne prodajemo pumpe posebno ma koliko ih platio mi prodajemo izbalansirane sisteme.pumpe moze samo dobiti ovlascena i obucena firma koja zna da radi i koja ugradi pumpu za nasim nadzorom. znaci akumlacioni bojler zbog smanjivanja paljenja pumpe,nocna tarifa struje, sanitarni bojler, potapajuca pumpa ili sonde ,ventilo konvektori i povrsinski sistemi podno zidno plafonsko,razdelnici elektro motorici za regulaciju protoka, termostati kalorimetri ,multimetri, i sva tehnologija koja se ugradjuje trenutno na zapadu. cevi 10x1,3 mm takve cevi nema niko na trzistu kod nas i sa tim sistemima smo najpovoljniji i to ti kazem zato sto klienti pokazu i druge ponude.
No ni ti ni ja nemamo nista od ovoga ubedjivanja, vreme ce pokazati svoje. kao sto kazu ovi sund pevaci narod ce reci svoje:)
[ Billi @ 20.01.2009. 13:05 ] @
Ovo što si nabrojao su prateće komponente... Ja pričam o samoj toplonoj pumpi kao uređaju! Koja je razlika?

Geotempus:
Citat:
geotempus:ja ustvari mi ne prodajemo pumpe posebno ma koliko ih platio mi prodajemo izbalansirane sisteme.pumpe moze samo dobiti ovlascena i obucena firma koja zna da radi i koja ugradi pumpu za nasim nadzorom.

I ti si tako dobio sertifikat da ugrađuješ toplotne pumpe Fonka Pošto i ti kupuješ od njih pumpe
[ geotempus @ 20.01.2009. 13:19 ] @
prepametan si:) , ima tu nekih stvari koje neznas a ispricacu ti, i ne prodajem imam distribuciju za celu srbiju. znam sta ces na ovo napisati al nebitno. pozdrav
[ boycek @ 20.01.2009. 13:20 ] @
ovde mi se cini kao HLADNI RAT --- GEOTERMIKE Vs. GEOTEMPUSA , pa nema veze ionako su to sve strane komponente ( makedonija jos malo pa ce uci u EU ) , sve je to lepo ali mislim da je preskupo jos !! i jos nije proslo barem 7-8 god. pa da vidimo kako se kod nas sa tom teh. pokazalo u radu !! jos se samo prica i experimentise !! ali srbi su navikli da bacaju pare Hvala bogu ! HE HE pozz za obojicu .
[ geotempus @ 20.01.2009. 13:30 ] @
Pozdrav ja Hvala Bogu imam posla i previse tako mi ovo dodje kao zabava dok pravim ponude... ne ulazim u rat nisakim:) konkurencija u srbiji je 0 zasad a treba je biti da bi ovo sve zazivelo . sad mozemo da zaradjujemo kolko hocemo 500%. tako da ja debatu zavrsavam! a zasto je gosp. BILI zapeo ja ne znam, on zna dosta o meni a ja nista o njemu red bi bio da kazes ko si i cime se bavis:) Ako zelis mozes mi pomagati malo u poslu pa da ja imam naljbolje TP na svetu i nazvacemo ih po tvom imenu:)
[ Billi @ 20.01.2009. 13:41 ] @
Ja sam mašinski inženjer i bavim se rashladnom tehnikom već 20 godina. I video sam puno Toplotnih Pumpi! Geotermiku sam zato preporučio jer je jeftinija od ostalih, a ima vrhunske komponente! Ja nisam rekao da Fonko nevalja jer ima iste komponente. Možda je razlika u proizvođaču odnosno imenu! Problem je jedini što je Geotempus pokušao iz marketinških razloga da omalovaži toplotnu pumpu Geotermike! A to da ćeš da me učiš nečemu mislim da je suvišno o tome pričati jer si ti montažer toplotnih pumpi. A to može da bude svaki malo bilji majstor rashladne tehnike!
[ VeljaNi @ 20.01.2009. 13:57 ] @
Dobar dan svima i postovanje svim ljudima na forumu.
Uglavnom sam bio pasivni posmatrac ovog foruma, ali posto vidim da ce se ovde vaditi nozevi (a i trpate mi sanduce vec dva dana) osecam da je vreme da se malo umesam :)

Prvo par stvari o meni. Zovem se Veljkovic Milan i doktorant sam Elektronskog fakulteta u Nisu i jedan od ucesnika projekta (da budem skroman pa da ne kazem vodecih) obnovljivih izvora energije koja se delom i finansira iz budzeta Republike. Ovom tematikom se bavim vec par godina i mislim da sam relativno bolje upucen u problematiku. Imam veci broj radova objavljenih sto na domacim sto na stranim kongresima koji su privukli vecu paznju ovdasnje i "ondasnje" javnosti.
Elem, sve ovo nije bilo puko hvalisanje, vec samo preventiva da me neko ne nazove neznalicom.

Prvo odgovor ljudima koji su skepticni po pitanju toplotnih pumpi. Da, toplotne pumpe zaista jesu jedne od vodecih sistema grejanja i hladjenja sto po sistemu isplativosti sto po sistemu zastitne zivotne sredine. Emisija stetnih gasova koriscenjem TP sistema je 0 sto Evropa zna i ceni samim tim sto ne placate globu na unistavanje zivotne sredine. To mozda sada nista nama ne znaci, ali samom teznjom Srbije da jednog dana (ja bih voleo sto pre) udje u EU znaci da ukoliko planirate uvodjenje novog sistema uzmete u obzir ovaj da ne bude "nisam platio na mostu, ali jesam na cupriji"...

Druga stvar koja je vezana za same TP je nabavka od kvalitetnog dobavljaca. Treba ceniti trud ovdasnje industrije (citaj zacetka jer za svetom u ovoj grani kasnimo dobranih 50tak godina) ali bojim se da one nisu prosle decije bolesti. Jos jedna jako bitna stvar je (koliko god neverovatno) pokusaj da izbegnete strane renomirane firme iz dva razloga:
1) sve firme koje su poznatog brenda u spravljanju kotlova i drugih sistema grejanja su jako kasno presle na TP sto zbog inercije sto zbog troskova prelaska na spravljanje novog sistema.
2) niko od njih ne pravi sisteme otporne na uslove nase proklete elektroenergetske mreze, te sam cuo da su brendovi tipa Veismana (izvinite na spelovanju) otkazivali posle par nedelja koriscenja. Ovom prilikom ne zelim da pricam o uzrocima i posledicama jer su ocigledni.

Ne bih izdvajao TP koje su dobre, ali bih zeleo samo da pogledate uslove kako su one kreirane. Treba traziti veliki kapital i razumevanje prema nasim prostorima sto je prema nasim gledistima jedino ispunila firma FONKO (covek koji je uspeo da implementira veliki kapital, napravi modernu halu i razumeo kakvo je stanje makedonske samim tim i nase mreze). Ne bih ulazio u reklamiranje proizvoda, vec samo izlazem nasa iskustva.

Sto se nas tice (nase laboratorije) odustali smo o kreiranja TP jer se jednostavno pokazalo neisplativo. Naime, svako zna da umetne TOSHIBINE i sta ja znam vec koje module unutar pumpe, problem je okolna elektronika koja zbog rada u REAL TIME SISTEMU mora biti udvostrucena tj ucetvorostrucena, sto pravi trzisnu cenu vecu od ponude.

Da vas ne bih davio dalje, ukoliko imate dodatnih pitanja mozete mi se obratiti na [email protected] tj [email protected]

Sa postovanjem
Milan Veljkovic

PS Nemojte me napadati sada, trudio sam se da odrzim neutralnost, te da vasu diskusiju usmerim u kreativnom pravcu, sprecivsi vas da besmisleno tracite elektrone ove globalne mreze ;)
[ geotempus @ 20.01.2009. 14:46 ] @
pozdrav,

Nisam montazer, tu si pogresio i necu ja tebe da ucim nicemu. sve je ok i radi ti svoje mi nase i bice sve ok.
[ scroll @ 20.01.2009. 15:28 ] @
Pozdrav
Toplotna pumpa je u svakom slučaju danas a i u budućnosti grejanje koje osvaja tržište ,mada za prosečnog građanina još uvek je previše skupa,mada se vremenom isplati.
Ako neko hoće da ugrađuje T.P. neka i ugradi i kotrolni strujomer samo za sistem (T.P.,PUMPE,GREJAČI.....)i klirometar na vodu za grejanje,pa sklopiti takav ugovor da sta izvođač garantuje na primer 1kwh potrosene elektrčne energije se dobija recimo 3,7 kwh toplotna energija.A ako ne može da posigne onda da izvođač snosi posledice.
Mislim da nekako treba zaštititi i kupca , od loših T.P.
Ja sam sam sebi napravio prvo grejane, pa prema grejanju izračunao kolka T.p. je potrebno ,izračunao koji kompressor kakvi izmenjivači i ostali delovi su potrebni ,izšemiraosam upravjane ,a na kraju sam sve sklopio.
[ boycek @ 20.01.2009. 15:57 ] @
BRAVO SCROLL !! pravo resenje za strujni kontrolini sat (4000 din) a i klirometar nije skup pa tako moze da se proveri ono sto oni nude , ha ha !! ali ipak je to velika investicija i nije sala 10000 e je dosta para na ovu KRIZU a niko ti nista ne garantuje !!
[ VeljaNi @ 20.01.2009. 16:07 ] @
Gospodine Boycek,
ja nikako ne bih kupovao sistem (makar kostao i 10x manje) ukoliko te stavke tipa potrosnje energije i COP parametra nisu strogo ugovorno definisane, zajedno sa velikim penalima ukoliko to nije ispostovano.

I krajnje je vreme da Srbin ukapira da nije majstor za sve (tipa elektricara koji zna i da malterise, gletuje, a bogami i slavinu da popravlja i to po najnizim cenama), vec da se trziste iskristalise. Neko ranije rece da ovaj posao moze da radi i "monter rashladnih uredjaja". Onda se ja lepo zapitah, zasto nisam to poceo da radim jos posle srednje skole (mada sam zavrsio gimnaziju), vec sam zavrsavao automatiku na osnovnim studijama 5 godina sa 46 ispita, pa jos 3 na doktorskim na primenjenoj energetici. Na zapadu je za sve potrebna licenca, cak i za prodavanje kokica. Jedino u Srbiji monter moze da ugradjuje kompleksne sisteme.

Svaka amaterska firma koja upropasti jednog korisnika dobija kao rezultat odustajanje 100 potencijalnih korisnika, sto je tragicno za ovo i ovako jako malo trziste.

Pozdrav
[ geotempus @ 20.01.2009. 16:13 ] @
pozdrav jos jednom:)

Mi to jest moja firma pre potpisivanja ugovora dajemo okvire potrosnje i moralno i materijalno stojimo iza potrosnje koji je dat u kwh u proseku jedne sezone.
Montiramo kontrolni sat i testiranje pocinje. Ako premasi tu nasu procenu potrosnje vise od 20 % ,vracamo novac i obestecujemo klijenta u potpunosti. Servisni period je u slucaju kvara u roku 24 sata, sve komponente imamo na stanju. Gospodin(inzinjer) koji pusta u rad je u ovom poslu 23 godine(nemacka,svajcarska,austrija,korea,bosna,hrvatska,srbija...) i ne eksperimentise nego ima to sve u malom prstu. Posle takvog iskustva ne moze i ne sme biti promasalja. i ovo nije reklama nego mislim da ako je vec neko spreman da izdvoji sumu za TP da treba da ima sve garancije, zbog toga ugradjujemo ceo sistem da posle nebude "grejac" nije odradio svoj posao kako treba. pozdr...
[ boycek @ 20.01.2009. 16:19 ] @
hm, ljudi , srbi ,braco ili vec kako !!, prico sam sa dosta ljudi i svi kazu da je njihovo dobro a tudje sumnjivo, pa naravno da normalni gradjanin ne zna vise gde udara !!! i sav je u zbrci !
[ boycek @ 20.01.2009. 16:21 ] @
gospodine VeljaNi
sta je sa vasim sajtom ?
[ VeljaNi @ 20.01.2009. 16:23 ] @
@boycek
samo je potreban dobro definisan ugovor, nista vise... krajnjeg kupca ne treba da interesuje ni princip rada, ni kompleksnost servisa, ni "visa sila" (kako ovdasnji nazivaju elementarno neznanje)... samo crno na belo, pa paraf i onda tuziti amatera :)
[ VeljaNi @ 20.01.2009. 16:25 ] @
@boycek
hah, sajt pripada mojoj porodicnoj firmi koja se bavi projektovanjem informacionih sistema za bolnice i klinicke centre. Dakle nikakve veze (ogradjujem se, jos uvek nikakve, sa ovom tematikom). Sve o cemu pricam se radi na Elektronskom fakultetu u Nisu, u laboratoriji za primenjenu energetiku i termoviziju ciji sam clan barem jos 2 godine (dok, boze zdravlje ne dobijem doktorsku titulu).... A sto se tice sajta... pa, moj otac je dosta inertan, a i sama delatnost firme ne zahteva neko reklamiranje.

Pozdrav
[ boycek @ 20.01.2009. 16:58 ] @
Citat:
VeljaNi: @boycek
samo je potreban dobro definisan ugovor, nista vise... krajnjeg kupca ne treba da interesuje ni princip rada, ni kompleksnost servisa, ni "visa sila" (kako ovdasnji nazivaju elementarno neznanje)... samo crno na belo, pa paraf i onda tuziti amatera



ha ha mislis ((poslati mu nekog da ti vrati izgubljeno vreme i novac po srpsko italijanski , ha ha)),, jer ovde kod nas sudovi rade ali samo kad zajebes drzavu a privatno sudjenje traje po10 god ha ha!!! pa jel znate da gorivo na pumpi mozes da ne platis jer do 15000 din je prekrsaj i smeju ti se i u policiji i u sudu !! srpska posla!!!
[ boycek @ 20.01.2009. 17:09 ] @
Citat:
scroll: Pozdrav
Toplotna pumpa je u svakom slučaju danas a i u budućnosti grejanje koje osvaja tržište ,mada za prosečnog građanina još uvek je previše skupa,mada se vremenom isplati.
Ja sam sam sebi napravio prvo grejane, pa prema grejanju izračunao kolka T.p. je potrebno ,izračunao koji kompressor kakvi izmenjivači i ostali delovi su potrebni ,izšemiraosam upravjane ,a na kraju sam sve sklopio.



pozdrav SCROLL !! za koju kvadraturu i sta je ,voda/voda ili nesto drugo? i koliko te kostalo !! a ako nije problem posalji mi na mail sta si uradio, da se malo edukujem kako to funcionise !! ako hoces da podelis svoje znanje ,, ja radim drugi posao sa ovim nema veze,pa ne znam koliko mogu tebi nesto pomoci!pozz!
[ scroll @ 20.01.2009. 17:28 ] @
Ja nemam nameru da pravim T.P. nikome. I ja bi kupio da imam toliko para ,ali sam želeo da imam T.P. pa sam napravio sebi i zadovojan sam sa makinom.
Nemam nameru da omalovažavam bilo koju T.P.-SISTEM ,naročito ako je nepoznajem .
T.P. SVAKAKO SUPER VRSTA GREJANJA,
Ima i kalkulator za potrošnju T.P. (VIŠE VRSTA IZVORA TOPLOTE I TIPA GREJANJA ) uspoređeno sa gasom.Treba samo upisati cene ,kvadraturu , vrste izolacije....
[ boycek @ 20.01.2009. 17:32 ] @
Citat:
scroll: Ja nemam nameru da pravim T.P. nikome. I ja bi kupio da imam toliko para ,ali sam želeo da imam T.P. pa sam napravio sebi i zadovojan sam sa makinom.
Nemam nameru da omalovažavam bilo koju T.P.-SISTEM ,naročito ako je nepoznajem .
T.P. SVAKAKO SUPER VRSTA GREJANJA,
Ima i kalkulator za potrošnju T.P. (VIŠE VRSTA IZVORA TOPLOTE I TIPA GREJANJA ) uspoređeno sa gasom.Treba samo upisati cene ,kvadraturu , vrste izolacije....


ok,, koje si komponente stavio itd. i koliko ima KW tvoja TP ?? i koliko te kostalo ? ako sme da se zna ?
[ scroll @ 20.01.2009. 17:45 ] @
Sistem je voda-voda uz izvor toplote iz septičke jame.Za grejna tela imam predimenzionisane radiatore(40-45C) 45C kad dižem temperaturu sa 22C-23C.70m2 u novembru sam platio 2000din au decembru 3500din za struju za grejanje (jedno tarifno brojilo).
Nezam kako mogu da ti pomognem ako se nerazumeš u termodinamiku!?

COPELOND KOPRESSOR ZB 21KCE 7-8KW 2000E CEO SISTEM

[Ovu poruku je menjao scroll dana 20.01.2009. u 21:00 GMT+1]
[ Billi @ 20.01.2009. 21:49 ] @
Pitanje za Milana Veljkovića.
Cenim titulu i vaše znanje! Ali bih želeo da čujem kakve su to specijalne komponente ugrađene u Fonko toplotne pumpe? Šta je to specijalno što recimo u Viessmann toplotnoj pumpi nema i zbog čega se ona pokvari posle par nedelja korišćenja!?
[ CBC @ 21.01.2009. 04:34 ] @
Pokušavam da se zakačim sa rezonima. Sa jedne strane se preporučuje direktan sistem isparivača u zemlju. OK.. izbegava se jedna primopredaja energije izbacivanjem nosača energije. Sa druge strane se opet preporučuje ista primopredaja iz kondenzatora u vodu te posle voda vazduh putem fan-coila?
Sve u cilju sto niže temperature potisnig voda i boljeg COPa??

Sa kojim opravdanjem se u ovom slučaju u sekundarnom kolu preporučuje još jedna primopredaja na vodu ako već iz starta može da se izbaci? Naime umesto većeg broja Fan-Coil jedinica koje koštaju reda oko 300€ po komadu, zašto se jednostavno nekoriste unutrašnje jedinice toplotnih pumpi tipa Vazduh-Vazduh, dakle direktnom predajom energije iz kondenzatora (da kažemo izmenjivača ako bi se koristio invertor) te se izbaci i deo sa vodom iz objekta?

Recimo da imamo 2 bušotine sa podzemnom vodom paralelno razvedenom na veći broj isparivača (ako će biti i hlađenja da kažemo izmenjivača) gde je svaki pločasti izmenjivač vezan za svoju vazdušnu jedinicu klime u svakoj sobi.

Danas klima uredjaji koji rade i kao toplotne pumpe (smešnih cena reda OD 160€ >) do nekih racionalnih temperatura spoljne okoline u slučaju da imaju vodu od 12C kao izvor energije zvuče kao vrlo primaljivo rešenje.

U čemu je poenta da se najmanje priča o ovakvim rešenjima tipa TP Voda-Vaduh.

Svaka prostorija bi imala uz primerno niske troškove ulaganja sopstvenu klimatizaciju tokom cele godine. Čak su i DC invertori nekih noname firmi vrlo prihvatljivi po ceni za ovakav tip ulaganja.

Unapred zahvalan na realnom odgovoru koji sagleda sve parametre celokupno kako ekonomske tako i tehničke prirode.

Pozdrav
[ Stojan Trifunovic @ 21.01.2009. 08:25 ] @
Potpuno isto pitanje sam i ja postavio par postova iznad.

Sa stanovistva efikasnosti, jeste bolje imati takav sistem. Medjutim, ima on drugih mana.

1. Buka i vibracije. Ne moze se toplotna pumpa od par KW uporedjivati sa klimom. Klimi je jedan od osnovnih zadataka da bude sto tisa, a toplotnoj pumpi sto efikasnija.

2. Pritisak. Kao sto je geotempus naveo pritisak u kondenzatorima moze ici i do 30 atmosfera. Pretpostavljam da se zato kod obicnih frizidera i zamrzivaca kondenzatori prave od gvozdja, a ne od bakra ili aluminijuma koji imaju bolji koeficijent provodjenja toplote (mada, mozda je i cena jedan od razloga).

3. Veca kolicina rashladnog gasa. U niskotemperaturnom delu, ovo se isplati jer je kopanje sonde daleko skuplje od gasa. Pitanje je koliko bi se isplatilo punjenje mnogo vece instalacije zbog pojedinacnih kondenzatora u prostorijama.

4. Nemogucnost kontrole temperature po prostorijama. Ukoliko zelite ustedeti par KWh, kod obicnog radijatora mozete smanjiti protok vode (okretanjem ventila), a kod fan coil (jos lakse) iskljuciti ventilator, ili ga samo povremeno ukljucivati termostatom. Kod direktne ekspanzije ovo nije moguce, jer ce prekid toka gasa kroz jedan kondenzator srazmerno vise opteretiti kompresor. Ukoliko imate 4 grejane prostorije, a iskljucite 3, velika je verovatnoca da ce se pritisak u kondenzatoru te prostorije preci i tih 30 atmosfera. Eksplodirace kondenzator.

5. Kvarovi. Procuri li negde rashladni gas, mnogo je teze naci i opraviti mesto curenja. Koliko puta se dogadjalo da domacice probuse isparivac obicnog frizidera cisteci led nozem. Kod direktne ekspanzije, povrsina kondenzatora na kojoj bi mogao nastati kvar bila bi mnogo, mnogo veca. I opravke bi bile srazmerno skuplje zbog punjenja kompletne instalacije rashladnim gasom. Kod sistema sa raijatorima ili fan-coil, procuri li voda, pa ona je bar jeftina.

6. Tesko balansiranje sistema. I po stambenim zgradama i toplanama vidi se koliko stvari ovde nisu ispravno postavljene. Neko mora otvarati prozore zimi, dok se neko drugi smrzava. Toplotna pumpa sa direktnom ekspanzijom imala bi isti problem. Kako dobiti podjednako istu temperaturu u maloj ili velikoj postoriji. Termoizolovanoj i neizolovanoj. Na juznoj ili severnoj strani. Sa vise ili manje prozora. Uz (topli) zid komsija ili zidom koji izlazi na ulicu. U prizemlju, na spratu ili na potkrovlju. A kako uz sve ovo grejati i sanitarnu vodu. U toplanama, naravno imaju resenje za sve. Predimenzionisu izmenjivac toplote (duplo), i svi su zadovoljni. Sto bi ista toplana mogla grejati duplo veci broj stanova uz ispravan proracun, druga je prica.
[ CBC @ 21.01.2009. 13:01 ] @
Hm.. ček malo, da li imamo nesporazum u stilu da nije primećeno da govorim o da svaka soba ima svoju kompresorsku jedinicu?

Dakle, sve isto kao danasnja standardna klima postavljena u svakoj sobi po jedna, termostati u unutrasnjim jedinicama su zaduženi za odrćavanje temperature.

Razlika bi bila da bi se svaka spoljna jedinica preselila u neki centralni deo kuce, recimo ko ima podrum idealno mesto, ali bi spoljne jedinice bile izmenjene da umesto od vazduha uzimaju energiju od podzemne vode koja vi se stavila u cirkulaciju preko svakog isparivača zasebno. Recimo da imamo 5 prostorija i 5 klima uredjaja gde svaka ima svoj isparivač zasebno potopljen u vodu koja odmereno potrebi energije protice preko njega, ili kroz njega ako bi uzeli pločaste.

Pošto su mi je jedna firma iz Palića bušila bunar na 40m dubine, sva investicija je koštala 400€ sa sve njihovim materijalom (mesto je u centru Bačke) razmišljam o angažovanju istih za bušenje još jednog za povratak vode nazad u zemlju.

Ako se sagleda kompletna ideja nenalazim primedbe na loše segmente u konstrukciji koji su pomenuti u postu iznad.

[ boycek @ 21.01.2009. 13:31 ] @
Citat:
CBC: Hm.. ček malo, da li imamo nesporazum u stilu da nije primećeno da govorim o da svaka soba ima svoju kompresorsku jedinicu?

Pošto su mi je jedna firma iz Palića bušila bunar na 40m dubine, sva investicija je koštala 400€ sa sve njihovim materijalom (mesto je u centru Bačke) razmišljam o angažovanju istih za bušenje još jednog za povratak vode nazad u zemlju.

Ako se sagleda kompletna ideja nenalazim primedbe na loše segmente u konstrukciji koji su pomenuti u postu iznad.


pozdrav CBC !! posalji mi na mail ime te firme za bunare ako nije problem ? da ih nesto konsultujem oko busenja, imam mali prostor pa da vidim kako buse oni i sa cime, koje cevi postavljaju i koliko im treba prostora?? ( [email protected] )
pozdrav CBC !!!
[ CBC @ 21.01.2009. 15:31 ] @
@boycek

Nemogu ti slati PP zbog malog broja poruka.. no slike govore više od reči.



Nadam se da je u skladu sa pravilima foruma, nemam drugu opciju.
Elem, netreba im ni puno mesta ni puno tehnike. Sve je u praksi.

Ovde gde se firme prepliću čiji je duži, malo da olade, firme postoje zbog interesa dobiti a ne kao humanitarne organizacije te se ostavite trovanja gde ga neželimo.
Ima dosta mesta na webu za marketing pa izvolte, plati pa se klati. Ko nema ničim da doprinese širenju edukacije nek rado preskoči temu. Previše reklame svuda :(
[ Stojan Trifunovic @ 21.01.2009. 16:35 ] @
@CBC

Aha, znaci svaka prostorija ima svoju klimu, a svi njihovi isparivaci (ovde govorim u smislu da klima radi kao toplotna pumpa), se nalaze unutar izmenjivaca toplote koji preuzima toplotu iz bunarske vode.

Ima i takav sistem mana, ali one su mnogo manje od prethodnih.

1. Klime su prvenstveno klime, a ne toplotne pumpe. To znaci da su im spoljna i unutrasnja jedinica prilagodjene pre svega hladjenju, a ne grejanju, i da im je grejanje tek usputna delatnost.

2. Takve klime su osetno skuplje od obicnih. Stavise, u danasnje klime (te od 160e) umesto rezima toplotne pumpe stavlja se obican elektricni grejac, cime unutrasnja jedinica radi kao najobicniji kalorifer. Medjutim, sigurno bi se mogla ubaciti spoljna jedinica unutra, a isparivac unutrasnje jedinice potpiti u izmenjivac toplote. To ipak nije pravo resenje. Spoljasnja jedinica je i ruznija i bucnija.

3. Spojevi kod klima nisu hermeticki (zavareni kao kod frizidera i zamrzivaca), vec se spoljna i unutrasnja jedinica spajaju spojnicama koje se vremenom mogu olabaviti i procureti. Najgore bi bilo ukoliko se rashladni gas pomesa sa bunarskom vodom. Ode kompresor. Ovo bi se ipak moglo prelemiti.

4. Klima ima manju snagu od toplotne pumpe. Pitanje je da li bi jedna bila dovoljna po prostoriji.

5. Morali bi razviti sopstveno upravljanje kompresorom klime. Obicno ON/OFF moglo bi biti dovoljno, ali je steta ne iskoristiti sve prednosti rotacionog kompresora.

Napominjem da nemam prakticnog iskustva sa klimama vec samo sa friziderima i zamrzivacima, tako da nisam upoznat sa tehnickim razlikama izmedju isparivaca i kondenzatora kod klima uredjaja. Pretpostavljam da su razliciti (kao sto jesu kod frizidera i zamrzivaca), ali to ne mora biti tacno.

Ukoliko su kojim slucajem isti, onda bi se za toplotnu pumpu mogla upotrebiti obicna klima (koja nema rezim grejanja - jeftinija) kojoj bi se okrenuo smer rashladnog gasa. Tako bi tisa i lepsa unutrasnja jedinica i dalje bila unutra. Voleo bih da cujemo i misljenje nekoga sa ovog foruma ko je bas rasturao klime i video uzivo i njihov isparivac i kondenzator.
[ CBC @ 21.01.2009. 17:46 ] @
@Stojana

Pazi, koliko sam primetio posto imam jednog Galanza 12KBTU i Jedan Galanz Inverter od 12KBTU imam iskustva i znam da rade za grejanje sa gasnom fazom a ne sa nekakvim elektrogrejacima. Rade manje vise indenticno dok je temperatura napolju do par tepeni ispod nule, gde onaj obični nije teran na niže temperature iz prirodnih razloga. Ovaj koji je Inverter radi ali i odmzava često, puno često, dakle nije u klasi sa Panasonic ili Sanyo mašinama.

Dok je temperatura u solidnom plusu dakle u prelaznom periodu rade savršeno i kao sistemi za grejanje. Pošto je opšte poznato da je ceo svet u periodu recenzije, za očekivati je a i već vidljiv pad cena na mnogim proizvodima tako da i DC inverteri na tržistu Srbije ima uskoro da se nađu za vec od oko 300€. Posebno ako dođemo u prodavnicu i kupimo 5 komada.

Elem, takve invertore preraditi da budu nezavisne toplotne pumpe po principu Voda-Vazduh za zimski period, poseduju svu potrebnu elektroniku korak navođenja kako za kompresor tako i za ventilatore u unutrašnje jedinice.

Koliko vidim da su do 3000€ totalne investicije potrebne da se na ovaj način dobije jedan rentabilan sistem. Što u poređenju sa ostalim navedenim rešenjima nevidim kao veću već kao manju investiciju.
Pozz
[ vlaki1 @ 21.01.2009. 18:01 ] @
Da napomenem još jednu mogućnost za razmišljanje Stojanu i CBC-u:

Šta bi bilo kada bi se za svaku jedinicu oko kuće postavile nezavisne sonde za direktnu ekspanziju. nebi trebalo više od 10 m za svaku. Toliku rupu svako može iskopati i primitivnim metodama.
[ voks @ 21.01.2009. 18:11 ] @
Sto se tice mesanja firmi u forum i reklamiranja.
Pa vecina iskusnih ljudi vlasnici firmi nece se ni ukljuciti u diskusiju na ovakvom forumu gde bi ostali sami laici i budzatori normalno je da svugde ima po malo reklame pa ova nasa zemlja i jeste tunguzija bas zbog ne znanja.Od koga ce te saznati nesto pametno ako ne od firmi i iskusnih ljudi. A normalno je da ce poslovni ljudi po malo da se reklamiraju,a i to su informacije pozeljne za razvoj ove oblasti.
[ geotempus @ 21.01.2009. 18:25 ] @
Uvek smo izmisljali toplu vodu,tocak,kolut i krofne . sto bi jednostavno....
[ CBC @ 21.01.2009. 19:30 ] @
@geotempus

Savršeno je normalno da kao i u svakoj branši postoji kartel i u branši sa TP.
Tehnologije koje se serviraju NISU ONE KOJE SU NAJBOLJE ZA POTROŠAČE, već su to one koje su najbolje za PRODUCENTE i njihov lanac. Sve dok nepostoji zdrava konkurencija tako i ostaje.

Citat:
Uvek smo izmisljali toplu vodu,tocak,kolut i krofne . sto bi jednostavno....


.....mislili svojom glavom, imate nas a mi vaš novac

Ne, nije tako ali bi trebalo da je?

Ja samo navodim na tehnološka rešenja koja već postoje decenijama u mom okruženju i koliko sam razumeo poentu sa forumima služe za razmeni informacija u cilju dizanja nivoa opšteg znanja. Da sam na tvom mestu shvatio bi vrlo brzo da je dizanje nivoa stručnosti okoline stvaranje eventualnih poslovnih partnera a ne stvaranje konkurencije. Mada, nažalost vidim da još nisu stvoreni osnovni preduslovi za taj nivo.


Pozz

Over&out
[ geotempus @ 21.01.2009. 20:19 ] @
u opste ne omalovazavam vas trud , da izmislite nesto sto manje kosta i sto fecera nekako to je vas hobi struka ili sta vec.
ovde kupce za moje sisteme ne trazim, ovde sam da razmenim neka iskustva i da dam neki savet, naucim nesto novo.
Nisam miskovic da branim konkurenciju, ona je potrebna !!!moji klienti su ljudi koji drugacije zaradjuju novce i prepustaju da grejanje i hladjene objekta urade profesionalci koji stoje iza nekih garancija i znaju sta rade , a oni se bavi sa cime mogu najvise da zarade... ni kreciti nije tesko ipak nekrece svoj dom svi a ovo je malo kompleksnije.

[ boycek @ 21.01.2009. 20:44 ] @


CBC , brate pa posalji mi na mail , [email protected] , broj tel. od te firme,, ja Nisam firma ,nego privatno ko i ti hocu da znam kako sve funkcionise
valjda ti to nije problem ?? pozdrav CBC
[ geotempus @ 21.01.2009. 21:03 ] @
Boycek ti si ziveo u nemackoj?
[ boycek @ 21.01.2009. 21:09 ] @
Citat:
geotempus: Boycek ti si ziveo u nemackoj?





da, zasto,?? nesto te cudi? ili te nervira nesto na forumu ?


ein wenig seltsam ??
[ geotempus @ 21.01.2009. 21:14 ] @
Imam neki osecaj da ces biti tu jos i 2011 i da ces pitati neke stvari:) oko bunara i sondi... nemoj se ljutiti al bio je jedan pre na forumu posle dve ipo godine je odustao pa me malo podsecas na njega... samo napred i bice dzabnog grejanja vec sledece zime:)"
[ boycek @ 21.01.2009. 21:33 ] @
Citat:
geotempus: Imam neki osecaj da ces biti tu jos i 2011 i da ces pitati neke stvari oko bunara i sondi... nemoj se ljutiti al bio je jedan pre na forumu posle dve ipo godine je odustao pa me malo podsecas na njega... samo napred i bice dzabnog grejanja vec sledece zime"



ja sam ovde 4 dana, a posto sam ziveo u nemackoj ( trenutno najbogatijoj zemlji na svetu) a nemac pita 50 ljudi ,pogleda najskuplje i NAJEFTINIJE,
informise se pa onda odluci sta ce raditi, a te srpske fore na brzinu, i odmah to tamo ne prolazi,i sto svako ovde brani svoj proizvod i raspravlja se sa drugima i provocira ostale clanove to je bezveze,, vi o meni nista ne znate i tako ce ostati, a to koliko cu ja biti ovde to je nebitno jer forum zato postoji i meni je drago kad neko sam smislja i nesto radi i nikom ne namece vestacki sta ce raditi, ja pitam svakoga za savet, a tebi sto se ne svidja ona slika kod kopanja bunara pokazuje tvoju slabost !! svako se snalazi kako ume, a ovo ne znaci da mozda necemo saradjivati , uzgred znam sve firme koje rade sa TP, ali jos testiram vase (firmasko) nesebicno znanje i gledam kako pomazete jedni drugima ??
[ CBC @ 21.01.2009. 21:34 ] @
Neću se više obazirati na nerelevantne elemente u diskusiji, malo sam bio prebrz da osuđujem način funkcionisanja srpske privrede, nedotiče me se ni najmanje, samo sam reagovao posto sam iz skroz drugog poslovnog mentaliteta pa sam odreagovao na kontekste komunikacije.

Za sve koji znaju engleski, prebacio sam preko Google translate najveći forum o TP na netu sa švedskog na engleski.

Elem, za sve koji žele da budu u korak sa zadnjim tehnoločkim dešavanjima na ovu temu.

http://translate.google.se/tra...&tl=en&history_state0=

Boycek, dobićeš mail sa traženim podatcima.

Pozz
[ Stojan Trifunovic @ 21.01.2009. 21:40 ] @
Ode tema u 3 lepa off topica.

@vlaki1
Odlicna ideja, ali voda iz bunara je ipak bolja, za onoga ko je ima. Ipak je to protocna voda koja akumulira toplotu sa par kilometara daljine, a ono sto se moze preuzeti od zemlje je ipak ograniceno (sta ako je kuca na kamenjaru na vrhu brda).

@CBC
Polako, polako. Shvatio je geotempus to. Zato je i ovde na forumu podelio par dragocenih informacija.

On doduse vec ima razvijenu tehnologiju, a konkurencije nema pa nema. Glupo bi bilo ne iskoristiti takvu poziciju, a sigurno se ne bi trebao kritikovati. Pa svi mi radimo za platu.
Ako nista drugo, eto jedino njegova firma ugradjuje sistem sa direktnom ekspanzijom, o kome se pre njega nije ni culo na forumu. Iz njegovih postova (pre nego sto su pocele sve ove kritike) moze se nazreti jos par odlicnih principa ustede, sto elektricne energije, sto boljeg oduzimanja toplote od zemlje, sto ekonomicnijeg rada toplotne pumpe. I ja bih voleo da ima vise konkurencije, i da se na sajtovima (osim okvirne cene i referenci) mogu pronaci pre svega edukativne informacije, ali tu je u pitanju samo los menadzment. Nemoj da nam i ovo malo prakticara pobegne sa foruma. Od koga ce se ista moci nauciti?

A mozda i on od nas nesto nauci, pa naruci fan-coil koji moze izdrzati veci pritisak i uz par paralelnih termoizolovanih fan-coil sistema po prostorijama smanji cenu i dokrajci konkurenciju. Sistem moze slobodno da se zove po meni :).
[ scroll @ 21.01.2009. 21:41 ] @
Pozdrav
CBC sa kojim prečnikom suti bušili bunar?
[ boycek @ 21.01.2009. 21:46 ] @
pa izgleda da je geotempus malo krenuo da provocira i omalovazava ljude,, vidis da je vise njih malo uzdrmao, pravi profi to ne radi !!
ali mislim da nije namerno?
[ geotempus @ 21.01.2009. 21:51 ] @
@ Stojan

:) No comment this time.
[ geotempus @ 21.01.2009. 21:59 ] @
@boycek

rekao sam da nije zlonamerno, simpatican si sto nisi iz ove branse a tako si aktivan, da na kraju ces napraviti to grejanje.
na forumu sam kao i ti, ne kao firma.
Izvini ako ti smeta neki komentar, inace zaista ne zelim ovde da lovim kliente... imam vec ugovorena 20-tak objekata februar mart "ako ova kriza ne poremeti", vidis i sad radim a na forumu se malo opustim...
pitao sam te dal si iz nemacke jel treba mi jedan katalog da se prevede , pa koliko si strucan sa ovom tematikom, naravno placam:)
[ CBC @ 21.01.2009. 22:03 ] @
Citat:
Pozdrav
CBC sa kojim prečnikom suti bušili bunar?


Ako se dobro secam 2" je cev sa kojom je buseno (spoljna dimenzija na šavovima).
[ scroll @ 21.01.2009. 22:11 ] @
Nisam dobro postavio pitanje koji je prečnik bunara?
[ boycek @ 21.01.2009. 22:12 ] @
Citat:
geotempus: @boycek

rekao sam da nije zlonamerno, simpatican si sto nisi iz ove branse a tako si aktivan, da na kraju ces napraviti to grejanje.
na forumu sam kao i ti, ne kao firma.
Izvini ako ti smeta neki komentar, inace zaista ne zelim ovde da lovim kliente... imam vec ugovorena 20-tak objekata februar mart "ako ova kriza ne poremeti", vidis i sad radim a na forumu se malo opustim...
pitao sam te dal si iz nemacke jel treba mi jedan katalog da se prevede , pa koliko si strucan sa ovom tematikom, naravno placam



ha ,ha, ha mislim da treba da se obratis GTP-MANN on odlicno zna nemacki i tematiku, i ne procenjuj ljude iz radoznalosti,jer ces se dosta iznenaditi ? a i ako bih ti nesto preveo to ne naplacujem ( a dobar ti pokusaj pravi si trgovac)
[ geotempus @ 21.01.2009. 22:30 ] @
otkud ti znas gtp-mann? :) sa foruma ili privatno? on nije dugo izlagao...hmm
[ boycek @ 21.01.2009. 22:33 ] @
Citat:
geotempus: otkud ti znas gtp-mann? sa foruma ili privatno? on nije dugo izlagao...hmm


pa ja mislim da si ti sardjivao sa njim, a mozda se varam ?pozz
[ CBC @ 21.01.2009. 22:35 ] @
scroll

Pa dobro si postavio pitanje, u pitanju je bušenje rupe za postavku potopne pumpe. Voda se nalazi na dubini od 40m ali je pritiskom istisnuta na 1,5m ispod nivoa tla.
[ geotempus @ 21.01.2009. 22:42 ] @
96mm je precnika potapajuca pumpa . ali busi se 125mm . barem mi tako radimo, ustvari nama tako buse.

@boycek
:) lukavo nema sta... opet mi treba prevodioc!
[ scroll @ 21.01.2009. 22:44 ] @
Još uvek ne znam koji je prečnik bunara u pitanju ako nije tajna?
[ boycek @ 21.01.2009. 22:51 ] @
Citat:
geotempus: 96mm je precnika potapajuca pumpa . ali busi se 125mm . barem mi tako radimo, ustvari nama tako buse.

@boycek
lukavo nema sta... opet mi treba prevodioc!


posallji mi na pp ili mail koliko ti je cena TP 20KW fonko pozz.
[ scroll @ 21.01.2009. 22:53 ] @
geotempus čije potapajuće pumpe koristiš? Po kojoj ceni ti buše bunare sa 125mm ?
[ geotempus @ 21.01.2009. 23:01 ] @
Calpedu stavljamo, ovu novu generaciju a meni buse do 50metara 40 eur kljuc u ruke, cevi,filteri,ispiranje,probni rad. u toj ceni nije opremanje bunara, ali to nije strasno. Bunar je najbitniji ako on zeza, dzaba sve.
[ CBC @ 21.01.2009. 23:04 ] @
geotempus

Tako je bilo planirano, ali je ispalo da ce ići jedan Grundfos 7 stepeni sa ejektorom, taman ejektorska glava ulazi u cev, a biće upravljan frekventno, sve na granici potrebe.

scroll

Pa pošto se cev koristi za bušenje biće da je 2" /dva cola.
[ Stojan Trifunovic @ 21.01.2009. 23:04 ] @
@CBC

To sa invertorima cini mi se kao sasvim prihvatljiva ideja. Ono sto je najbolje je da se sistem moze ugradjivati deo po deo u zavisnosti od trenutno raspolozivih investicija, kada se jednom zavrsi izmenjivac toplote. Prvo naravno za dnevnu sobu, a onda redom. Cevi dodatnih klima sa izmenjivaca mogu se povezati i kasnije.

Dodatnu cenu izazvalo bi punjenje kompletnog sistema rashladnim gasom, jer se kod klima kompletan gas nalazi samo u spoljnim (ili bese unutrasnjim) jedinicama.

Nazalost, ima drugih razloga iz kojih ovakav sistem ne bi mogao biti ekonomican kao profesionalni. Geotempus u jednom od ranijih postova pominje rad u jeftinijoj tarifi elektricne energije, akumulirajuci (ako sam dobro shvatio) toplotu u vecoj zapremini sanitarne vode. Ukoliko se zna da jeftinija tarifa na podrucju cele Srbije traje od 22 do 6, ocigledno je da ce klime najvise vremena raditi upravo u periodu skupe tarife (trebamo se najvise grejati danju). Resenje bi moglo biti u konstrukciji akumulatora toplote (npr. sljunak u termoizolovanom podrumu) koji bi se grejao tokom noci, a predavao toplotu danju, ali onda bi prava toplotna pumpa bila bolje resenje.

Ipak, i osnovno resenje (samo sa klimama) bolje je od bilo kakvih konkurentnih (gas, drva, ugalj...) nacina grejanja.
[ scroll @ 21.01.2009. 23:07 ] @
Da bunar je najbitniji znam jer i sam imam problema sa bunarem .
[ boycek @ 21.01.2009. 23:10 ] @
Citat:
scroll: Da bunar je najbitniji znam jer i sam imam problema sa bunarem .

kakav problem ?
[ scroll @ 21.01.2009. 23:23 ] @
pesak
[ CBC @ 21.01.2009. 23:27 ] @
Stojan

Rezervoar i akumulacija energije je težak pojam.

Ukoliko ti treba 10KW energije za grejanje po satu, period jeftinje struje je u odnosu od 1 prema 3 . Dakle nije poželjno da temperatura vode u periodu kad se nekoristi pumpa za priliv temperature da padne za više od 10C. Da bi se to obezvedilo u trajanju od 8 sati treba gurati pored energije od 20KWh i energiju za u toku noći da bi se ista crpila 16 sati po 10KW.

Potreban je rezervoar od 15m3 vode koji bi mogao da akumulira 8satix20KW = 160KWh energije u vodu a pumpa treba da ima kapacitet od 30KW. Izvodljivo, da, već sam radio ove računice pa znam cifre napamet. Poenta je sistem nece biti optimalan da radi sa radijatorima ako ih nema previše jer nije isti COP za različite temperature vode.

Dakle, ovo bi moralo da radi sa niskotemperaturnim sistemom fan-coil ili podno.

Voda ima najbolju sposobnost akumulacije temperature.
Ovo je već nešto u čega bi zagrizao za ugradnju u podrum (jer bi se tu morao postaviti termički izolovan rezervoar parvljen na licu mesta).

[ geotempus @ 21.01.2009. 23:28 ] @
@CBC

da to tako moze da funkcionise voda je blizu.

@ Trifunovic

Da dobro ste razumeli akumulator topline obavezno stavljamo pored pumpe(500,1000,2000l) on je sa tehnickom vodom sto veci to bolje... smanjuje broj paljenja pumpe a najace jutarnje grejanje vadi iz njega ako je dovojno velik TP tek predvece krene da radi... ako je jos podno grejanje to je pun pogodak... nocna tarifa 4x jeftinija +cop i to je vec nesto! a i sanitarni ide jos plus koji je inox sa izmenjivacem i grejacem zbog legionella. legionelle umir sigurno na 62 C i to grejac postize...


Zivnuli smo forum sada vec lici na chat:)
JA vas napustam za danas je dosta!

Laku Noc svima!

pa ako bunar nema konstantnu kolicinu vode,peskari,filteri, bitno je da je bunar zadihtan kako treba da povrsinske vode tipa (otopljenog snega) ne ulazi jel time razhladi vodu i eto belaja pumpa se gasi.
[ srbijabunar @ 22.01.2009. 00:08 ] @
Cena bunara u zavisnosti od terena koji se busi je od 40 eura po metru pa na vise
U cenu od 40 eura su ukljuceni PVC bunarske cevi f 125 koje se srafe jedna na drugu.
Precnik busenja je od 165 mm u tvrdim formacijama do 215 ako se radi o glinama i peskovima.
A ako ima peska u bunaru onda se ugradjuju i sita i kvarcni granulat da bunar ne bi peskario.
[ Stojan Trifunovic @ 22.01.2009. 08:28 ] @
@CBC
Voda ima najbolju sposobnost akumulacije temperature.

Apsolutno pogresno!

Sudeci po Mikiju, nastavniku termickih uredjaja elektrotehnicke skole u Aleksincu (jednom od kojih se imalo sta nauciti), najbolju sposobnost akumulacije toplote ima tecni aluminijum. Iz ociglednih razloga on se ne primenjuje u praksi.
Da, voda se najcesce primenjuje ali jedini razlog je sto se njena toplota lako usmerava. Uostalom, sta duze drzi toplotu, bojler ili termoakumulaciona pec sa svojim magnezitnim opekama?

Postoji jos par materijala dovoljno dobrih (a opet jeftinih) toplotno-akumulatorskih karakteristika. Jedan od interesantnijih je koks, a interesantno je i da sljunak razlicite granulacije ima razlicite karakteristike. Imao sam negde na kompu uporednu tabelu materijala, pa cu probati da je iskopam ovih dana.
Mozda voda jeste voda najbolja od svih niskotemperaturnih fluida, ali tesko bih to prihvatio tek zato sto je svi koriste. Pa svi koriste i Smederevac!

Predlog za geotempusa. Napravite manje istrazivanje i nadjite PH neutralni fluid boljeg koeficijenta akumulacije toplote (evo kako http://www.mfa.edu.yu/palic/2003/index4.asp osnovci to rade) od vode. Onda njega koristite umesto tehnicke vode. Sigurno biste mogli povecati period u kome klima ne radi.

A sta je to legionell?
[ CBC @ 22.01.2009. 10:19 ] @
Stojane

Uz dužno poštovanje prema tebi i Mikiju kao nastavniku:

http://sh.wikipedia.org/wiki/Specifi%C4%8Dna_toplota

Nisam želeo da pominjem materije koje imaju veću termičku nosivost od vode a nisu prikladni za upotrebu. Tako da apsolutno najvecu ima tečni vodonik i tečni helijum. Sad, ako ćemo baš...

Potpuno mi je jasno da postoji skeptičnost prema nečemu od Boga datog, no opet VODA.

================


Legionela je bakterija koja se razvija u stojećoj toploj vodi. Već je napisana temperatura preko koje je njen opstanak ugrožen. (Legionarska bolest)

========================

Iz školskog linka se tačno vidi da je voda zadryala najvise energije i da je izgubila svega 0,2C dok je šljunak izgračio 1,5C.

http://www.mfa.edu.yu/palic/2003/grafici/KalTabela.jpg



Provodljivost i akumulacija nisu iste stvari, netreba ih mešati.

Očigledno se to desilo sa ominjanjem tečnog aluminijuma koji je kako brz da primi energiju tako brz da je izda, sto samo ukazuje na malu termičku kapacitivnost.

[Ovu poruku je menjao CBC dana 22.01.2009. u 16:18 GMT+1]
[ geotempus @ 22.01.2009. 15:33 ] @
i jos da dodam u vezi legionella , da je smrtonosan , udisanjem je sigurna i mirna smrt:) (ako se razmnozi u uslovima koje je kolega naveo)
[ Stojan Trifunovic @ 22.01.2009. 16:26 ] @
@CBC
Ne, izvini ti. Ja sam se previse ostro izrazio u prethodnom postu.


Medjutim, i dalje ostajem pri tvrdnji da obicna voda verovatno nije najbolji fluid za akumulator toplote. Sigurno jeste najjeftiniji, ali najbolji? Hmmm!

Da obrazlozim ovo. Ako peremo ves vodom, mrlju od ulja tesko cemo oprati. Ali ako dodamo malo Merixa (zakona za cistocu) mrlje nema. Obicnu vodu mozemo leti koristiti u hladnjacima automobila. Zimi joj je neophodno dodati antifriz. Pa i kod toplotnih pumpi se eto primenjuje voda-glikol kombinacija. Nisam upoznat sa njenim karakteristikama, ali pretpostavljam da se primenjuje jer je PH neutralna, i jer podnosi temperature ispod 0C.

Tesko mi je da poverujem da je tecnost koja vec postoji na 2/3 zemljine kugle nekako sama po sebi bas najbolji (ili medju najboljim) akumulator toplote. Pretpostavljam da bi se dodavanjem odredjenih aditiva mogle poboljsati njene osobine. Nisam hemicar, ali to mi deluje sasvim logicno.

Jedan od glavnih razloga sto nasi proizvodi nisu konkurentni na svetskom trzistu je oslanjanje na zastarele tehnologije i zapostavljivanje istrazivanja i razvoja. Gde je bio EI Nis nekada, a gde je sad. Toplotne karakteristike raznih tecnosti nije tesko ispitati. Ako ih mogu klinci meriti ofarbanom kutijom, casama od jogurta i termometrom, sta li bi tek mogla prosecna hemijska laboratorija!


Cvrsta tela sam pomenuo u prethodnom postu jer se i oni mogu koristiti kao rezervoar toplote. Stavise, njih je i lakse koristiti (nije potreban hermeticki rezervoar), ali bi onda opet oni bili posrednici prenosa toplote.


@geotempus
Nazalost, i dalje mi nije jasno sta su to legionelli. Vrsta otrovnog gasa ili mozda virusa?
[ geotempus @ 22.01.2009. 16:38 ] @
@ Stojan

vec je gore CBC napisao al da ponovim:) Bakterije su, kojima je idealno mesto za mnozenje - topla,mlaka ustajala voda u zatvorenom "rezervoaru". Ubijaju se tako da se greje voda na cca 62 C i one umiru. ako se voda ima protok onda nije opasno samo ako miruje vise od mesec dana, koncentracija bakterija je opasna po zivot.
Nek me neko ispravi nisam biolog samo toliko znam.
[ CBC @ 22.01.2009. 17:31 ] @
I što je najzanimljivije još nema registrovanih slučajeva da je neko umro PIJUĆI vodu sa legionelom, ali udisanje ;)

Stojane, voda, opet voda i samo voda, sve što si naveo nema veze i samo pogoršava princip "wetter" u vodi gde daje dodatni napon na spoljnom molekularnom omotaču. Razlozi aditiva vodi su druge prirode i samo joj smanjuju akumulativno svojstvo. Otići ćemo predaleko u off , prihvati činjenicu da je Bog bar jednom mislio na nas :)

Pozz

PS:
Boycek, proveri mail
[ Legionar_ @ 22.01.2009. 18:20 ] @
@ Billi
Citat:
Kuća od 150m2 koja se greje toplotnom pumpom podno grejnje utrošila je za novembar 300kW električne energije, za decembar 500kW, januar do danas 400kW! Kod ove toplotne pumpe EER se kreće oko 5!


Ovo je pretpostavljam potrosnja struje za celu kucu?Ako jeste,to uopste nije lose.

A koliko se potrosi struje za pogon toplotne pumpe?
[ boycek @ 22.01.2009. 18:26 ] @
sto bi neko pio vodu iz bojlera, to niko u svetu ne radi zbog raznoraznih stvari ?

tx. CBC
[ CBC @ 22.01.2009. 18:33 ] @
Boycek

Samo je navedeno kao primer načina širenja zaraze.
[ boycek @ 22.01.2009. 18:42 ] @
Citat:
srbijabunar: Cena bunara u zavisnosti od terena koji se busi je od 40 eura po metru pa na vise
U cenu od 40 eura su ukljuceni PVC bunarske cevi f 125 koje se srafe jedna na drugu.
Precnik busenja je od 165 mm u tvrdim formacijama do 215 ako se radi o glinama i peskovima.
A ako ima peska u bunaru onda se ugradjuju i sita i kvarcni granulat da bunar ne bi peskario.



koliko vam prostora treba,koliko traje da izbusite 2 bunara i da li ima dosta suta,mulja i odpada po dvoristu sa obzirom da je neko sredio vec dvoriste i nije se nadao gradjevinskih radova,? pozdrav
[ srbijabunar @ 22.01.2009. 19:35 ] @
Morate mi reci gde se nalazite da bi vam odgovorio.
ja koristim dve tehnike busenja i moram da znam gde treba da se busi da bi vam rekao vise informacija.
[ bega66 @ 22.01.2009. 21:05 ] @
zdravo svima pratim ovaj forum ispocetka i imam samo pohvale inace zivim u becu i nabavio sam neke cene za toplotne pumpe one se krecu od 2500e pa na vise
[ safet huseinovic @ 22.01.2009. 21:09 ] @
[ CBC @ 22.01.2009. 21:19 ] @
bega66

Za 2500€ možeš da dobiješ samo kineza, otprilike ista cena kao u Slovačkoj za iste. Renomirane firme imaju opet drugačije izvodbe obično rešene za lokalna tržišta (klimatski uslovi) te odatle a veće cene.

[ bega66 @ 22.01.2009. 21:45 ] @
nisu kineske pravuse u nemackoj

[ bega66 @ 22.01.2009. 21:47 ] @
ima i od drugih proizvodjaca od 11kw 3500e
[ scroll @ 22.01.2009. 21:50 ] @
pozdrav
Koristiosam stari kopani bunar koji je bio 8,2m a sad je 7m, napuniose peskom znam nemože kopani zbog kapaciteta ali zbog izmenjivača u septičkoj jami meni je polazna voda bila 18C a povratna 16,8C tako da som svu vodu vraćao u isti bunar , a kakose polagano hladila pomoću termostatskog ventila sve većukoličinu u drugi bunar .
[ voks @ 22.01.2009. 22:03 ] @
REZERVOAR TOPLOTNE ENERGIJE:
MOJA KOMERCIJALNA VERZIJA
Kutija od vodo otporne osb ploce izolovana stirodurom 5-10 cm a zatim uradjena fasada u koliko je pored objekta.
Ojacana iz nutra letvicama da se nebi razisla u nutra postavljene cevi a zatim zatrpane peskom,frakcijom sljunkom mozete staviti i samotne opeke ako ih imate
Sto je specificna tezina materijala veca bice veca i moc akomuliranja toplote brzina izmene izmedju peska nije ni blizu kao sa vodom zato stavljamo vise cevi
Toplotna pumpa zagreva vodu koja se pumpom potiskuje u fancoill e a onda u rezervoar toplote pa u tp na dogrevanje.
Znaci prvo se zagrevaju prostorije.I kako se koja zagreje na zeljenu temperaturu tako se gase ventilatori na fancoilu i voda i dalje tece kroz njih ne izgubivsi toplotnu energiju ide u cevi koje su zatrpane u rezervoaru sa peskom i nazad u tp na dogrevanje i ponovni ciklus.
Ovo je dobra i jeftina kombinacija jer je rezervoar od nekoliko kubika vode preskup
[ boycek @ 22.01.2009. 22:24 ] @
Citat:
bega66: ima i od drugih proizvodjaca od 11kw 3500e


kojih proizvodjaca ?? navedi ih ? TP je ozbiljna stvar !
[ bega66 @ 22.01.2009. 22:26 ] @
najbolja je solucija ko ima ugradjen kamin da se napravi neka spirala i da se dogreje povracajna voda pa u tp
[ boycek @ 22.01.2009. 22:31 ] @
evo jedna firma mislim da je interesantno!

http://www.heatpumps.de/hauptseite.htm
[ bega66 @ 22.01.2009. 22:38 ] @



firma ecowiel industrie -handelsvertretung Stefan Wiel nemacka


sole-wasa wärmpume
[ boycek @ 22.01.2009. 22:43 ] @
Citat:
bega66: firma ecowiel industrie -handelsvertretung Stefan Wiel nemacka


sole-wasa wärmpume


jeli bre imaju ti web. stranicu? ili so to trgovci?
[ boycek @ 22.01.2009. 22:47 ] @
lepo je reko CBC kinezi,, i pise na google MADE-IN CHINA IMPORT /EXPORT
[ bega66 @ 22.01.2009. 23:08 ] @
to je ntrgovina i daju dve godine gara pokusacu da vam posaljem slike
[ CBC @ 22.01.2009. 23:09 ] @
Ma daj bre nemojte se zanositi, cena radnog sata u tehnički jačem delu EU je (troškovi kojima radnik opterećuje firmu oko 40-50€ u zavisnosti od zemlje do zemlje.

Kvalitetne komponente su takođe iz EU ili USA. Dakle i one su opterećene većim troškovima u proizvodnom lancu.

U lancu proizvodnje sklapanja na pumpu je potrošeno oko 20 sati. Dakle oko 1000€ radne snage. Pošto firme nisu organizacije tipa Crveni Krst 1000€ izadataka se mora naplatiti bar 2500€ nebi li pokrilo troskove firme, administracije, raznih kamata ( ko još posluje sa svojim parama :P ) itd itd.

Kad se na to zakači prodajni lanac i PDV ispod 5000€ nema sta da se traži da da ima bar K od kvaliteta.

Jedino mi nije jasno zašto bušenje bunara košta isto ili više u Srbiji nego u najmoćnijim zemljama EU. Ili je u pitanju premali broj mušterija pa treba preživeti na njima, ustvari, nema šta drugo da bude. Predlazem da se udružite svi kojima treba bušenje i da napravite grupnu cenu, jedino tako ćete oboriti cene bušenja. A i srećno odabrani bušač će biti zadovoljan povlačeći veliki procenat posla na tržištu na svoj teren

Svi vuci siti a ovaca za šišanje nije ni bilo, gde može bolje ?
[ CBC @ 22.01.2009. 23:12 ] @
Garancija EU proizvedene pumpe je minimalno 5 godina. Izvesni daju garanciju na kompresor do 10 god.
[ boycek @ 22.01.2009. 23:13 ] @
Citat:
CBC: Garancija EU proizvedene pumpe je minimalno 5 godina. Izvesni daju garanciju na kompresor do 10 god.


JESTE !
[ bega66 @ 22.01.2009. 23:37 ] @
ova tp ima servis u austriji i znam da se prodalo negde oko90 kom i imaju 15kw
[ CBC @ 22.01.2009. 23:37 ] @
Citat:
najbolja je solucija ko ima ugradjen kamin da se napravi neka spirala i da se dogreje povracajna voda pa u tp


Sta ti je Balkanac Gde nema vatre nema ni grejanja :P

Šalim se, i germani vole plamičak i žarište, pričaju o romantici itd itd a zabole ih što sa tim unose CO u prostoriju gde su a CO2 kao da ga fali u prirodi. :S

E ljudi, šta ti je dupli moral zasnovan na egocentričnosti pa to je čudo jedno
[ boycek @ 22.01.2009. 23:37 ] @
EVO NEKIH TESTOVA TP. na nemackom ali razumecete osnovne karakteristike,
a wisman skoro predzadnji
[ bega66 @ 22.01.2009. 23:40 ] @
ima dosta tp ali one su dosta skupe krecu se od nekih 6500e pa do 15000e
[ CBC @ 22.01.2009. 23:41 ] @
Verovatno će iz Austrije da izlaze na teren u Srbiju zbog jedne pumpe koja se pokvari?

Čovek, slušaj, sad već pričaš o 3-faznim motorima ali neznaš kako EPSove faze utiču na motore
[ boycek @ 22.01.2009. 23:41 ] @
Citat:
bega66: ova tp ima servis u austriji i znam da se prodalo negde oko90 kom i imaju 15kw

bega 66 ,na koji TP 15kw mislis koja firma??
[ CBC @ 22.01.2009. 23:50 ] @
Može jedno pitanje za ove koji se bave profesionalno sa TP?

Standard EN255 je nešto prema čemu se rado porede TP.

Standard EN14511 je nastupio 2004 god.

Za sada imamo samo 2 TP (ostale su kopije) na celokupnom svetskom tržištu koje su normirane prema EN14511.

ZAŠTO!!!

Ja znam odgovor, samo želim da vidim kompetentnost/iskrenost!!!

[ bega66 @ 22.01.2009. 23:51 ] @
od ecowel industri to je firma koja ih pravi i ona je u nemackoj
[ boycek @ 22.01.2009. 23:54 ] @
Citat:
bega66: od ecowel industri to je firma koja ih pravi i ona je u nemackoj


pa gde si video i ima li neki katalog??
[ bega66 @ 23.01.2009. 00:00 ] @
posalji email da ti posaljem sliku i opis
[ boycek @ 23.01.2009. 00:01 ] @
Citat:
bega66: posalji email da ti posaljem sliku i opis


[email protected]
[ bega66 @ 23.01.2009. 00:08 ] @
boycek
jeli si dobio e-mail
[ bega66 @ 23.01.2009. 00:19 ] @
pa valjda sto mora da prodje kvalitetu po toj normi jer je to EU norma
[ boycek @ 23.01.2009. 00:19 ] @
Citat:
bega66: boycek
jeli si dobio e-mail
da hvala !

za CBC hvala !
[ bega66 @ 23.01.2009. 00:28 ] @
tu stoji da kosta 5800e ali moze da se kupi za 2500-3000e jeli si pregledao tehnicku mapu i sta kazes
[ boycek @ 23.01.2009. 00:42 ] @
Citat:
bega66: tu stoji da kosta 5800e ali moze da se kupi za 2500-3000e jeli si pregledao tehnicku mapu i sta kazes

salji mi ma mail pitanja, ovo je forum ,ljutice se clanovi! pogledacu .pozz
[ sreckokg @ 23.01.2009. 14:34 ] @
Naleteo sam na forum ali ga nisam potpuno prelistao(procitao) tako da ne znam da li je ovaj link koji cu postaviti u skladu sa temom.
U svakom slucaju ako ce ppomoci...
http://www.beodom.com/sr/journ...tallation-of-geothermal-probes
pozz
[ Billi @ 23.01.2009. 20:42 ] @
@Legionar_
To je potrošnja samo za toplotnu pumpu! Postavljeno je posebno brojilo koje meri samo potrošnju TP.
[ bega66 @ 23.01.2009. 21:21 ] @
imao bih jedan predlovg ako nam treba za 100m² grejnog prostora 250lfm creva koja idu u sondu ili zmiju(spiralu) a koristimo podno grejanje zasto to jednostavno ne bih uradili zmiju na zidove prstorija koje grejemo (pod uslovom da je uradjena termo fasada(stiropol) da se zidovi nebi hladili preko cevi izmalterisemo a topli vazduh bi grejao zidove i nebi trbali ni bnari ni sonde ni zmije(spirale) po dvoristu.Sta mislite dali bi ovo funkcionisalo
[ CBC @ 23.01.2009. 21:39 ] @
Patent na Iglu već imaju Eskimi a na ledeni štapić Octopus .
[ boycek @ 24.01.2009. 22:06 ] @
danas sam pricao sa jedim prijateljom mog kuma.koji je inzenjer, i radio je u juzno Africkoj republici i po evropi, bio sam danas kod njega on ima 360m2 kuca je extra izolovana ,on ima CIAT TP 13KW ima 4 sonde po 100m zemlja /voda ,podno grej. i u svim plafonima cevi koji samo sluze za hladjenje, , (350l bojler mu je na solaru vakum)sve je povezao sa kompjuterom i testira toplotu u sondama u cevima rad pumpe ,pritisak u cevima sonde ,sve je automatika a moze ga kontrolisati i ukljuciti iz bilo koje zamlje preko NET-a u svetu, napisao je shemu,tako testira kako se sistem ponasa kod nas u nasim uslovima kad je jako hladno!!znaci sa pumpom 13kw extra toplo,,ali kuca ima sva stakla punjena argonom i troslojno staklo ALU/DRVO, ZIDOVI ,extra izolacija !!
[ CBC @ 24.01.2009. 22:44 ] @
U izvesnim zemljama severne Evrope je retkost pumpa preko 10KW.
Kuce po defoultu imaju izlolacije sa vunom reda:
Pod 30cm
Zid 40cm
Plafon 50cm

Sonde koje idu preko 30m su takodje retke jer je dokazano da 3 30-ke sa korektnim rastojanjem zadovoljavaju sve potrebe. Sa cenama struje od 10-15 dinara på KW su to za njihove standarde jako prihvatljive cifre. (600-800€ grejna sezona)

Poenta sa Srbijom je da ce uvek da iskace u pokusaju nadmasivanja ostalih je slabija ekonomija i platezna moc.

Tako da, Srbija ce jos dugi niz godina da zahteva sisteme koji ce pokusati da budu ekonomicniji nego li bilo koji drugi, na papiru. Suma ulozenog razlozena na niz godina eksploatacije ce u vecini slucajeva biti isplatljiva nekoj sledecoj generaciji ako se bude sve odradilo na MAX.


[ boycek @ 25.01.2009. 02:27 ] @
Citat:
CBC: U izvesnim zemljama severne Evrope je retkost pumpa preko 10KW.
Kuce po defoultu imaju izlolacije sa vunom reda:
Pod 30cm
Zid 40cm
Plafon 50cm

.

ako sam te razumeo zid 40cm vuna gde u sendvic zidu ili spolja pa mrezica tj. armirana zica pa obloge ko na zgradama, kako u plafonu 50cm mislis plafon 50cm vuna pa knauf ili ? ima vise sema za izolaciju a ljudi stalno neke ne priznaju i kazu ima bojljih metoda! on se nasmejao za zid blok 5cm vuna cigla i kaze da je to 70w a ne 50w. moram da odradim jos spolja stiropor min.5cm.! to sam i ja znao ali sam se iznenadio kad sam video sistem u privatnoj kuci ,, pa neki ogromni hoteli nemaju tu elektroniku, on je i masinski ing. pa je malo preterivao jer to voli ! moram slikati to ako dozvoli pa cu postovati! on to radi samo u stranim drzavama, a jedan je od ucesnika ovog ---> (U Beogradu predstavljen "ESCO" koncept za uštedu energije )http://www.ekapija.com/website/sr/page/8241 negovo ime je tu ali vam ne mogu reci! covek voli da je u senci !! zna sve koji se bave ovim poslom kad sam mu reko za neke TP samo se blago nasmejao i reko mi je sta je najbolje !! da ne bi sada kavrio drugima posao ,to nije lepo! svi se bore ali nekima stvarno treba zabraniti da rade jer LUPETAJU PREVISE! teoreticari a praksa O zero !! pozz!

[Ovu poruku je menjao boycek dana 25.01.2009. u 03:37 GMT+1]
[ CBC @ 25.01.2009. 03:21 ] @
Vidi, nekako se sve pogresno pocne pa se posle vatamo za glavu. Mentalitet ti je cudo, vise volimo na balkanu imati termicki visokotransparentne tvrdjave nego li sta drugo.
Greska je u nasem mentalitetu koji kaze nema nista bez ognjista. Dakle u podsvesti nam je vezan jedan subelemenat zvani vatra ili ti otvoren plamen da bi se logicki susreli sa grejanjem.
Navika je da se kako leti pod izrazitim dejstvom IR i ostalog zracenja pod juznim suncem, prenosimo jednu losu osobinu u unutrasnjost nasih domova. Zimomornost je stvar genetike, kako dobro podnosimo toplotu tako smo manje imuni na hladno. Pre 4 godine su u Upsali dokazali da kod severnjaka postoji jedan gen koji ih stiti od hladnoce. Taj gen mi neposedujemo, ali, zato trazimo grejna tela sa visokim nivoima IR izracivanja. Ta ista su punktne tacke koje nemaju veze sa stvarnosti i temperaturom okoline. Naime, sada u zadnje vreme pod ekonomskim pritiskom, polako nam dolazi "odozdo prema gore" te pocinjemo da prihvatamo za podneblje nam neobican izrac: UMERENO!

Polako dolazimo na novoe svesti (hvala ekonomiji, kazu da po dzepu najvise boli ) ostatka nase okoline. Izolacija je prva i primarna stvar , izbegavanje temperaturno provodnih materijala i ulazak novih tehnika izgradnje domova. Ovo je moralo da dodje kad tad, nazalost da je jos uvek vise od 80% domacinsava u regionu iz finansijskih nemogucnosti u domovima tipa : grejemo vranama.
Posto smo poznati i ocenjeni kao veliki rasipnici energije, naravno da iz gore navedenih razloga a ne zato sto nam to neprija da nas neko naziva rasipnicima pocinjemo polako da svatamo da kako nam leti neodgovara previsok nivo IR zracenja, bezanjem od sunca poslako se privikavamo da budemo u mogucnosti da prihvatimo niskotemperaturne izvore toplote kao najbolje resenje.

Isti imaju efekta samo u dobro izlovovanim kucama gde su u harmoniji da je temperatura okoline , zidova, podova i vazduha u idealnom balansu. To je nesto sto se zove ekonomija i komfor. Za postici te uslove potrebno je promeniti nas same gde moramo da se odreknemo one stare ideje , moja kuca moj zamak, te preci na oprobane konstrukcije severnih zemalja. Energija je krizni element, osecajno i sve ce vise i biti.

Severne kuce su pretezno 1 etazne sa podrumskim prostorom ispod cele kuce. Kako je i podrumski prostor izolovan prilikom izgradnje (najvise zbog hidroefekta no nus je da je i termicki poboljsan samim tim sto zidovi nisu izlozeni vanjskim uslovima.
Na to dolazi prizemni deo no je izolacija od 30cm vune u podu bez obzira na to sto je deo ispod sa poboljsanim termickim predispozicijama.
Noseca konstrukcija je drvo, i uvek samo drvo ako nije u pitanju visespratnica sa cime se ovde u ovoj temi nebavimo. Donja podrumska strana poda , tj plafon podruma je gipsana ploca. Iznad nje je mreza na kojoj je staklena vuna. Sa gornje srane stalene vune je iverica. Ako dolazi do podnog grejanja postavljen je drveni kostur koji izdize sledeci podni nivo za 3-5cm. Naravno da je kostur dovoljno cvrst i stabilan konstrukcijski da od nebi skripao.

Ukoliko nema podruma, kuca se postavlja na temelj visine oko 60cm , podna konstrukcija je skoro indenticna prvobitno opisanoj sa razlikom da je temelj otvoren sa jednim manjim ulazom gde je omogucena ventilacija prostora ispod kuce. Na zemlji se nalazi drobljeni kamen koji ce se brinuti o stabilitetu vlage u prostoru ispod.

Zidovi , iznutra gipsana ploca, 40cm vune, iverica, na njoj spolja je katran papir (terpapir).
Zatim dolazi do postavljanja kostura za fasadu koja moze biti ili drvene (preklapanjem drvenih letvi ili za "popularniji izgled" takozvana viseca fasada.

Plafon naravno kao i pod sa razlikom da je 50cm vune u opticaju.

Ovakve kuce u bilo kojim uslovima, cak i najekstremnijim neprelaze STVARNU potrebu od prelaska 40W/m2. realnost je 30-35W/m2.

Odatle su svi ovi gotovi sistemi namenjeni zapadnu neadekvatni bez prilagodjenja za nase uslove gradnje. Ako bi bio fer prema nekome ko zeli da ugradjuje TP, prvo bi posavetovao da mu neko strucan prodje preko kuce sa IR kamerom i pokaze gde i koliko "curi".
Kad odradi izolaciju, bio bi spreman da ponudim TP kao resenje za grejanje. Ko nezna za bolje lako ga je ubediti da je to ono pravo i da je to najoptimalnije moguce za njega. No, igrom slucaja, ima nas raznih

Pozz
[ geotempus @ 25.01.2009. 14:41 ] @
Sve pohvale za ovaj post.

I ja se susrecem sa takvim problemima, al polako(jako) se menja svest, bas zbog gore navedenih raz. Ovde masinci racunaju 60w po kubiku sto je suluudo(al zime nema:)) to je sigurno...
Ako danas neko gradi kucu i ima vece gubitke od 45-50w po kvm bolje da kupi neku staru! Jos bi dodao da na staklane povrsine treba obratiti paznju i od proizvodjaca traziti K vrenost i pozaljno je da bude 1,1 ili manji koeficient. Mnogi proizvodjaci, mala privreda ni neznaju dati tu informaciju.
Pozdr.
[ CBC @ 25.01.2009. 19:56 ] @
K-vrednost je stara , danas se upotrebljava U-vrednost za prozore.

Neke U vrednosti i kapacitet skladistenja toplote:
W/m2OC kJ/m2OC
Mineralna vuna/drvena reglaza 0,14 65
element drvene vune 0,19 250
Laki beton 0,28 210
Laki klink beton. 0,50 255

Dakle koristi se ista vrednost kao za zidove radi lakseg uklapanja i uporedjenja sa zdovima.

Radi uporedjenja da je razlika u U vrednosti izmedu 0,15 do 0,20 sa 250m2 zida 1670KW.

ili
25 cm lakog betona i 15 cm stiropora eli mineralne vune daje oko 0,149.
30 cm lakog betona i 12 cm stiropora eli mineralne vune daje oko 0,154.
10 cm beton och 25 cm stiropora eli mineralne vune daje oko 0,151.

Tu se da videti razlika kako se proporcionalno menja U vrednost koriscenjem materija sa razlicitim U vrednostima.

Pozz

[Ovu poruku je menjao CBC dana 25.01.2009. u 21:08 GMT+1]
[ boycek @ 25.01.2009. 20:45 ] @
Citat:
geotempus

Ovde masinci racunaju 60w po kubiku sto je suluudo(al zime nema) to je sigurno...
.
Pozdr.



mislis da je manja vrednost od 60w ?
[ geotempus @ 25.01.2009. 21:58 ] @
@Boycek

Ako je nova kuca izolovana i malo kako valja, termo prekidi,stolarija.... sasvim je suludo racunati vise i od 60w(sa dobrim rezervama) po kvadratnom metru a kamoli po kubiku to su racunali 60-tih godina kad je drzava delila kapom i sakom a da ti bude prijatno morao si zimi sve da pootvaras. mi sa pumpom od 40 KW bez problema guramo objekat sa 870 m2 sa puno staklenih povrsina do 0 stepeni radi samo jedan kompresor a prateci se pali na - 2-3 .

Inace kako se uploaduje ovde slika? hvala i pozdrav
[ CBC @ 25.01.2009. 22:33 ] @
Ispod svake svoje teme imas opciju: Upload uz poruku
[ boycek @ 26.01.2009. 03:12 ] @
Citat:
geotempus: @Boycek

Ako je nova kuca izolovana i malo kako valja, termo prekidi,stolarija.... sasvim je suludo racunati vise i od 60w(sa dobrim rezervama) po kvadratnom metru a kamoli po kubiku to su racunali 60-tih godina kad je drzava delila kapom i sakom a da ti bude prijatno morao si zimi sve da pootvaras. mi sa pumpom od 40 KW bez problema guramo objekat sa 870 m2 sa puno staklenih povrsina do 0 stepeni radi samo jedan kompresor a prateci se pali na - 2-3 .

mislim da nisi u pravu ima dosta rupa u izolacijama,, razgovarao san sa visoko kompetentnim covekom koji IMA DOKAZE KOd SEBE vec 2 godinu CEO OBJEKAT JE KAO U HUSTONU ILI NASA , znaci u cevima sve moguce sonde za merenje licno sam video i gledao parametre (u real time )bukvalno ko u posti vise, kablova nego cevi jer covek ugradjivao po evropi (ne on sam, nego njegova firma ,to je veliki tim) objekte min.1000m2 i centre 10000 komplet izvodjacke elektro,masinsko ,geoterm.projekte i sebi je to ugradio jer voli ,,cela kuca je smart house ko na filmu, cak mi kaze da skoro sva stolarija kod nas sto dolazi (ALU, sve stize i grcke )da je toliko los termo prekid da to nije priznato nigde u evropi nema ISO standard a samo jedna firma u srbiji puni argon kako treba..! radi velike poslove i nece da se bruka, jer mi smo drzava kao jedna ostava sve sto je zastarelo stize kod nas (((kao i oni rock pevaci pred kraj karijere dodju kod nas za neki dinar))) on je svu stolariju uvezo i austrije! ali on ne pocenjuje to nego kaze da to nije profesionalno da ti neko naplacuje original a daje kopiju ,odosmo od teme ! on ima argumente kad kaze da nase kuce imaju preko 60w,velika energija se gubi na stolariji, jer njegova sa extra EXTRA izolacijom ima 35 w pokazivao mi sa instrumentom u svakom uglu,cosku,plafonu,stolariji (gde god pogleda )trenutu teperaturu i kaze jedno su teorije sto svi pricaju o energiji i TP ali na terenu i u uslovima je drugo!cokvek ima sve merace i instrumente najmodernije u svetu, steta sto nema vremena dobro je imati takvog coveka na forumu, ali takvi ljudi obicno ne zele da se eksponiraju i prave pametni i ubedjuju nekog kojije pogresno ucen ,,glupo je ali da sam to slikao, videli bi o cemu pricam jer smatram da ovo ima samo u nekim velikim fabrickim sistemima ,mislim kod nas u srbiji!

[Ovu poruku je menjao boycek dana 26.01.2009. u 04:22 GMT+1]
[ CBC @ 26.01.2009. 07:30 ] @
Netreba tu bas toliko senzora, dovoljno je jedna ovakva da se prodje preko objekta na svim udarnim tackama da bi znao tacno kakva je situacija.

http://www.termometer.se/Flir-...-integrerad-digitalkamera.html

Cene su od 3-7k € komad, te nisu za amatere vec za firme koje se bave sa termikom i imaju potrebu. Normalno je da svaka firma koja radi sa izolovanjem objekta poseduje jednu.


Sto se tice daljinske kontrole i upravljanja TP na daljinu, normalan proces za svakog vlasnika Thermia TP pumpe.

Control your heat pump through the Internet
http://thermia.com/

U pitanju je samo jedan dodatni modul za TP.

Dakle, nema stapa i kanapa.

[ Legionar_ @ 26.01.2009. 23:15 ] @
Citat:
@Legionar_
To je potrošnja samo za toplotnu pumpu! Postavljeno je posebno brojilo koje meri samo potrošnju TP.


U prvi mah sam i pomislio da je to kolicina struje za toplotnu pumpu, ali rekoh da proverim - a i bilo mi je malo cudno da je to za celu kucu.

Nego,da li u tu potrosnju ulazi i priprema sanitarne tople vode?
[ boycek @ 26.01.2009. 23:19 ] @
CBC,



jos kad bi stvarno ovi ovde imali., ha ha ,sala imaju samo ozbiljne firme !
[ scroll @ 27.01.2009. 08:01 ] @
Samogradnja
[ bega66 @ 27.01.2009. 11:07 ] @
Citat:
scroll: Samogradnja


svaka cast
[ vlada89 @ 27.01.2009. 13:32 ] @
Svaka cast,da li moze jos neka fotografija,razmisljam o samogradnji,posedujem dobosate izmenjivace,90% ostalo komponenti,pa bi mi pomoglo ovo tvoje resenje.Pozdrav
[ Billi @ 27.01.2009. 16:56 ] @
@Legionar_ Ne to je samo potrošnja toplotne pumpe voda/voda. Podno grejnje.
[ scroll @ 28.01.2009. 17:55 ] @
Samogradnja
[ mali genije @ 28.01.2009. 22:09 ] @
@scroll

jel ovo nova makina ili pakujes svoju postojecu?
jel mi se cini ili ovde ima i izmenjivac za sanitarnu vodu?
pozdrav..
genije..
[ CBC @ 28.01.2009. 22:22 ] @
Mogao bi biti i dodatni izmenjivac za predgrevanje primarne vode. Uobicajeno na poslednjim generacijama TP da se zaostala toplota koja u kondenzatoru nije uspela da se preda iz gasa u vodu prebaci u primarno vodu pre nego li dodje do izmenjivaca (podzemnu vodu).
[ mali genije @ 28.01.2009. 23:31 ] @
Citat:
CBC: Mogao bi biti i dodatni izmenjivac za predgrevanje primarne vode. Uobicajeno na poslednjim generacijama TP da se zaostala toplota koja u kondenzatoru nije uspela da se preda iz gasa u vodu prebaci u primarno vodu pre nego li dodje do izmenjivaca (podzemnu vodu).

moze biti i da je to sto kazes jer se ne vidi jasno od cevi a ja sam u prvi mah pomislio na sanitarnu granu
pozdrav..
genije..
[ scroll @ 29.01.2009. 13:21 ] @
Bas kao sto je CBC pisao ,smanjuje temperaturu i pritisak gasa sa kondenzatorske strane i tu energiju prosleđuje na ulaz isparivača,ustvari to je vrsta ekonomizera.
[ mali genije @ 29.01.2009. 14:37 ] @
@sroll
dobra stvar a ja mislio da odradim ovako samo da se ne pretera sa sa temperaturom
gasne faze.
pozdrav..
genije..
[ gorda @ 29.01.2009. 15:39 ] @
Ajde da malo napravim zbrku. Ne znam da li je ovo vec nekome palo na pamet, ali ne smeta.
Ako sam dobro shvatio sustinu rada toplotne pumpe, dva osnovna izvora energije su crpljenje energije iz Zemlje za grejanje ohladjenog medijuma u cevima i energija kompresora koja brine o nabijanju pristiska da bi ceo sistem radio na pricipu frizidera, klima uredjaja i slicnih toplotnih masina, na direktan ili obrnut nacin, sve jedno. Prostim recnikom receno, toplotna pumpa je "dizalica toplote" iz zemlje u prostor koji se greje. Potrosnja elektricne energije za rad kompresora je 4-5 puta manja od ukupne toplotne energije koja se dobije ovim putem. E tu nastupa moje pitanje za prave fizicare. Ako smo vec dobili "visak" energije u odnosu na ono sto smo ulozili potrosnjom struje za rad kompresora (visak od 3-4 puta), zar se ta energija na neki nacin ne bi mogla pretvoriti u elektricnu? Pa neka se na pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi izgubi i 50%, opet se ispati. Ako npr. imamo kompresor snage 1kW, sa jednim ovakvim sistemom dobili bismo toplotne snage od 4-5kW. Zar se ta toplotna energija ( a ona nije uopste zanemariva) nebi mogla transformisati u elektricnu, ne znam kakvim konvertorom, snage bar 2-2.5kW? To bi i dalje bilo bar duplo vise elektricne energije od ulozene.
[ scroll @ 29.01.2009. 15:54 ] @
mali genije počeosi da sastavjaš svoju makinu ?
[ CBC @ 29.01.2009. 16:00 ] @
@genije

To sto je scrool uradio je posebno potrebno ako ces koristiti CO2 kao gas. Poenta sa njim je da se mora oduzeti sto vise enerije iz njega pre ulaska u kompresor nebi li se iskoristile sve pogodnosti sa njim tipa nizi pritisci , manji otpor protoka kroz cevni sistem itd itd...
[ scroll @ 29.01.2009. 16:03 ] @
gorda lepa zamisao ,samo ne znam nikakvu spravu koja može da sa 35C-50C vodom pravi struju.
[ scroll @ 29.01.2009. 16:14 ] @
Neće da bude co2 nego R 407C.
[ CBC @ 29.01.2009. 17:24 ] @
Razumeo sam sa slike da nece biti CO2. 2 fazni sistemi kombinacija CO2 i Amonijak uzimaju sve veci deo trzista kad je u pitanju Vazduh/Voda.

Nego, malo interesantnih podataka po pitanju toplotne izolacije.

Temp napolju je 0C
Prostorija L 5,5m x W 3,8m x H 2,3m ili ti 20,9m2 (48m3)
Uz dovratnik balkonskih vrata je +1C (do 2cm od dovratinika)
Uz ram prozora je +1,5 (do 2cm od rama)
Temperatura vazduha u prostoriji 23C
Spoljni zidovi 22,1-22,3C
Pregradni zidovi 22,5-22,6C
Pod 21,1-21,4C
Plafon 23,2
Plafon iznad prozora (radijator ispod) 24,4C
Radijator vissina 30cm 4-redi 28 elemenata po 60W@90/70 (spec) temperatura potisnog u mernim uslovima 54C, povratni 41C (28X60)x0,6=1000W (faktor 0,6 je zbog nize tem nego specifikacija elemenata.
Dakle, 1KW
Soba ima pasivni priliv ventilacijom ispod prozora kroz termolavirint 1L/sec.
U prostoriji su jos kao izvori toplote 4 niskoenergetske sijalice od po 13W (temperatura sijalica je 72C) jedan 24" LCD i jedan 40" LCD koji s manje vise non stop ukljuceni sa emisionom temperaturom monitora od 32C (obadva ista temp, pogodilo se ).

Dakle, sveobuhvatno soba na 21m2 je i pored ventilacije koja donosi vazduh od 1L/sec ( u pitanju je pasivni lavirint koji stoji iza radijatora i greje se zracenjem radijatora dakle nema aktivni priliv energije za grejanje istog dok je ventilator za ceo objekat centralni koji izbacuje vazduh napolje te vazduh usled nastalog podpritiska ulazi kroz pasivne otvore iza radijatora) sa temperaturom od 18C na ulazu ima termicki homogenitet. Vrlo male oscilacije u temperaturi okoline (prakticno nepostojece) i sve grejnim telom od 1KW. Dakle ispod 50W/m2.

[ scroll @ 29.01.2009. 19:02 ] @
AMONIAK?????? bašme interesuje ko ih pravi , to mora da su veliki sistemi.
[ CBC @ 29.01.2009. 19:19 ] @
Jesu veci sistemi i prave se prvenstveno u zatvorenom krugu gde je recimo u sportskom centru potrebno imati hladjenje za stvaranje leda, hokejska dvorana a sa druge strane se energija transporruje u grejanje vode i prostora zimskih bazena.
Ustede energije su reda 20.000€ godisnje na ovakvim kompleksima koji su manje vise stvarnost u svakoj opstini "negde na severu"

A prave ih lokalne firme za rashladjivanje na licu mesta.
[ scroll @ 29.01.2009. 19:31 ] @
Kod tih sistema je prvobitni cij hlađenje a toplota je nusprizvod,dok kod T.P. je glavni cij stvaranje toplote sa što većim COP-om.
[ CBC @ 29.01.2009. 19:44 ] @
Samo sam naveo kao primer, gde se TP koristi za velike ekonomske dobiti.
Inace Sanyo ima TP Vazduh/Voda sa co2 od 2006 godine
[ mali genije @ 29.01.2009. 20:45 ] @
@sroll
ma za malo da pocnem al sam sad u dilemi posto je ovde kod mene peskovito dal da radim voda/voda sa
taloznikom i filterima ili direktna expanzija a planirao sam da uradim ekonomizer obavezno al mi ti sa onom
tvojom slikom dade jos jednu ideju.
pozdrav..
genije..
[ vlada89 @ 29.01.2009. 21:42 ] @
Moja gradnja
[ boycek @ 29.01.2009. 23:20 ] @
Citat:
vlada89: Moja gradnja

koliko kw
[ mali genije @ 29.01.2009. 23:31 ] @
Citat:
vlada89: Moja gradnja

gde izbunari ove izmenjivace majke ti?
pozdrav..
genije..
[ vlaki1 @ 30.01.2009. 08:32 ] @
"GORDA"
pročitaj, možda ti uspeš ovo sprovesti u delo.
[ boycek @ 30.01.2009. 14:29 ] @
vase misljenje o ovim TP --- > http://www.wgm.ba/4.html

kako nemac pravi -->http://baupraxis.de/magazin/hausbau/index.html http://meinziegelhaus.de/hp462/MZ7.htm

[Ovu poruku je menjao boycek dana 30.01.2009. u 15:44 GMT+1]
[ scroll @ 30.01.2009. 22:00 ] @
mali genije štatije palo napamet da urdiš videvši sliku?
[ mali genije @ 30.01.2009. 22:18 ] @
Citat:
scroll: mali genije štatije palo napamet da urdiš videvši sliku?

jednom recju kaskada samo ne znam koliko bi to bilo pametno da ne zakomplikujem i podignem previse
temperaturu gasne faze.i koliko bi bilo pametno direktno dogrevati gasnu fazu umesto primarne vode?
pozdrav..
genije
imas pp.

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 30.01.2009. u 23:31 GMT+1]
[ scroll @ 30.01.2009. 23:30 ] @
Sigurno ne previše jer onda vraćas previše energije na hladnu stranu, sem ako ne razmišjaš o dvostepenoj pumpi.
[ bega66 @ 01.02.2009. 20:13 ] @
skroll koje su dimenzije tvoji toplotni izmejnivaci i koliko plata imaju
[ scroll @ 01.02.2009. 21:34 ] @
SWEP B25HX32

pozdrav
[ gorda @ 04.02.2009. 15:54 ] @
Malo sam trazio po net-u ideje da se ovaj princip toplotnih masina iskoristi za proizvodnju elektricne energije (postavio sam ranije pitanje za prave fizicare, pa su se isti malo "izgrbavili", ili ga nisu ozbiljno shvatili) i dosao do veoma zanimljivog clanka i do ideja, a koga bi drugog nego, najveceg genija modernog doba, Nikole Tesle. Koga zanima : http://www.free-energy.ws/pdf/self_acting_engine.pdf. Radi se o dobijanju mehanicke energije na principu toplotnih masina, ali do moje ideje fali jos samo jedan generator i besplatna elektricna energija je TU. Ko ima volje da se s ovom idejom zabavlja...jako bih voleo da budem u toku. Ili, mozda, da za prave entuzijaste pokrenemo novu temu.
[ bega66 @ 04.02.2009. 21:56 ] @
hteo bih da sam pravim TP od 15 KW po cemu moram da gledam jacinu po kompresoru ili po toplotnim izmenjivacima
HVALA
[ CBC @ 09.02.2009. 21:55 ] @
Malo sam puckao sa IR meracem po prozoru, jedan je sa 2 stakla, klasika, izolovano samo unutrasnje krilo sa silikonskim crevom.

Drugi je na vratima terase, 3 struko staklo.

Interesantni rezultati.

Temperatura napolju je -0 C

U prostoriji je +24

Stakla su gadjana iznutra i spolja.

Definitivan dokaz da se investicija u neka bolja stakla pored dobre zaptivenosti NEISPLATI!!!

[ osmania @ 13.02.2009. 10:03 ] @
Imam jedno pitanje mozda je na pogresnom mjestu ali znam da cete me uputiti na pravu adresu. Unaprijed hvala

A pitanje je:

Te toplotne pumpe da li ima za zrak. NPRJ, iskopam rupu neku duboku gdje je konstantna temperatura 15 stepeni. I stavim u tu rupu spiralne cjevi poprilicno dugacke da budu.
Imam konstannu temperaturu i sada dovodimo zrak sa polja u cijevi (zrak se grije u cijevima dok prodje sve te spirale) i na kraju samo taj topli zrak ubacivam u kucu.
Princip mozda luftiranja samo sto ovde ne bi odvozio zrak nego bi dovozio.

Ima li tako nesto?
[ ELTI @ 13.02.2009. 12:03 ] @
Pa kao prvo ako bi u toj rupi bila temp. 15°C u tvojoj spirali nikad ne bi uspio zagrijati ni zrak ni na tu temeraturu pa samim tim ne bi s njim ni uspio zagrijati prostor u stanu. Druga stvar je i ako bi koristio temeraturu rupe koju bi oduzimao toplotnom pumpom za dizanje temperature vodi ili nekom drugom mediju moras znati da bi se ta rupa vrlo brzo ohladila i ne bi vise mogao da joj oduzimas temeraturu. Zemlja je u svakom slucaju bolji provodnik topline pa se s toga i koriste geo sonde, na kraju je i mnogo lakse i jeftinije izbusiti rupu u koju se zalije geo sonda nego veliku rupu koju bi morao osigurati od zasipanja. Znaci nista od rupe!!!! Pozdrav.
[ boycek @ 13.02.2009. 20:34 ] @
a kad bi to staklo bilo izmedju punjeno gasom recimo argonom? koliki bi gubitak toplote manji bio u odnosu na vazduh? ili recimo folija na staklo(nisko emisiono staklo) + argon
[ CBC @ 13.02.2009. 21:10 ] @
Stakla ispunjena argonom imaju U vrednost od oko 1.1 sto je granicni slucaj za ostvarenje prava na subvenciju od vlada u razvijenijim drzavama.

Retko idu ispod dok cesto i iznad te vrednosti. Poenta je da posto saradjujem sa firmama za prodaju nekretnina imam i uvid u realne vrednosti ustede energije posle izmene.
[ king milan @ 16.02.2009. 22:58 ] @
zdravo svima, interesu ju me toplotne pumpe, pa bih molio za tel. ljudi koji buse za vodu na oko 15m
hvala
[ jugapower @ 17.02.2009. 19:49 ] @
Pozdrav svima na forumu!
Zamolio bih nekog da mi pomogne i poduči kako da napravim toplotnu pumpu snage do 5KW.
Pregledao sam forume i nisam mogao da pronađem ptrebne informacije tj. potrebnu šemu za pravljenje t.pumpe.
Unapred zahvalan !
[ CBC @ 17.02.2009. 20:38 ] @
Do 5KW? Ocigledno pricas o efektu u klima uredjaju sa funkcijom grejanja..

Prostudiraj principejelnu semu neke klime i sve ce ti se kasti
[ scroll @ 19.02.2009. 17:23 ] @
Ima i toplotna pumpa i od 5kw a ipak nije klima a i COP muje mnogo boji ,klima je podesena prvenstveno za hladenje sa mogucnoscu grejanja ,a toplotna pumpa za grejanje sa mogucnostom hladenja.
[ CBC @ 19.02.2009. 19:22 ] @
Samo sam ga usmerio principejelno da razume u osnovnim crtama da bi razumeo koji su delovi u igri.
Ovo ostalo je trim i bude obicno u konstrukcijama sam-svoj-majstor, kako projekat prilazi kraju znanje biva sve bolje te i izmene u sistemu poprimaju individuelni trim shodno sa nivoima znanja i potreba.

Najbolje da sam reko da krene da uci sve o PID upravljanju ventila sa step motorima

Hocu reci, da sta god uradi sa poznatim konvencionalnim resenjima da nece biti pogresno, jer, UVEK i UVEK moze biti bolje. Ako uzmemo onu cinjenicu da je kod komsije trava uvek zelenija, neverending story
[ jugapower @ 19.02.2009. 19:32 ] @
Prostor koji bi da grejem je 80 m2, po proračunu sa interneta za tu površinu koja je dobro izolovana
treba mi t.pumpa 4-5kw snage kompresora.
Pronašao sam semu toplotne pumpe i pošto znam samo da mi treba
pored kompresora od 5 kw i: separtor tečnosti, 4- strani ventil, jednosmerni ventil,suvi filter
kondenzator, isparivč i naravno elektro oprema za zaštitu i uprvljanje !

Potrebna mi je: pomoć oko određivanja veličine,snage,proizvođača i gde ih mogu kupiti !

[ mali genije @ 19.02.2009. 19:57 ] @
Citat:
jugapower: Prostor koji bi da grejem je 80 m2, po proračunu sa interneta za tu površinu koja je dobro izolovana
treba mi t.pumpa 4-5kw snage kompresora.
Pronašao sam semu toplotne pumpe i pošto znam samo da mi treba
pored kompresora od 5 kw i: separtor tečnosti, 4- strani ventil, jednosmerni ventil,suvi filter
kondenzator, isparivč i naravno elektro oprema za zaštitu i uprvljanje !

Potrebna mi je: pomoć oko određivanja veličine,snage,proizvođača i gde ih mogu kupiti !

cetvorokraki ventil ti netreba ako nemas nameru da koristia tp. za hladjenje leti i od sveg navedenog
treba ti i expanzioni ventil.
povo treba da kupis kompresor pa na osnovu njegovih podataka i podataka sistema izracuna
se adekvatan izmenjivac,swep ima predstavnistvo na novom beogrdu a imas i domaceg proizvodjaca
plocastih izmenjivaca u kragujevcu.
i dobro stavi to na papir dal ti se isplati raditi jer ako sve placas a i majstora koji ce to sve da uradi
mozda ti se ne isplati.
ovo zadnje sam ti napisao zato sto radim jedan objekat i u ponudi sam dobio tp 4,3kw(kompresor)
voda/voda ogrevne moci 16.6kw za 256,000+pdv
pozdrav..
genije..
[ warme @ 20.02.2009. 15:33 ] @
Citat:
mali genije: radim jedan objekat i u ponudi sam dobio tp 4,3kw(kompresor)
voda/voda ogrevne moci 16.6kw za 256,000+pdv
pozdrav..
genije..

Genije kod ove toplotne pumpe koju si naveo dosta je slab koeficient korisnosti 16,6kW/4,3kW=3,86
A kada dodamo i potrosnju bunarske pupe za vodu i potrosnju cirkulacione pumpe, koeficient ce da bude jos manji!


[ mali genije @ 20.02.2009. 18:16 ] @
Citat:
warme: Genije kod ove toplotne pumpe koju si naveo dosta je slab koeficient korisnosti 16,6kW/4,3kW=3,86
A kada dodamo i potrosnju bunarske pupe za vodu i potrosnju cirkulacione pumpe, koeficient ce da bude jos manji!

podaci su dati za 5stepeni primarne(bunarske) vode i 50stepeni u grejanju tako da je u praksi drukcije
pozdrav..
genije..
[ jugapower @ 22.02.2009. 13:34 ] @
Koji kompresor,tj. koji tip,marka,proizvodjac je najbolje da kupim ?
Hvala i pozdrav !
[ bega66 @ 24.02.2009. 00:29 ] @
imam klimu sa dva kompresora po 3.5 kw interesuje me da li mogu da je preradim u tp voda voda i da li je isti princip kao sa jednim kompresorom ili moram nesto da doradim.
[ mali genije @ 24.02.2009. 07:38 ] @
Citat:
bega66: imam klimu sa dva kompresora po 3.5 kw interesuje me da li mogu da je preradim u tp voda voda i da li je isti princip kao sa jednim kompresorom ili moram nesto da doradim.

mozes iskoristiti kompresore da napravis dvostepenu tp. prelistaj malo temu u nazad neko je to opisao.
pozdrav..
genije..
[ bega66 @ 24.02.2009. 07:48 ] @
Citat:
mali genije: mozes iskoristiti kompresore da napravis dvostepenu tp. prelistaj malo temu u nazad neko je to opisao.
pozdrav..
genije..


hvala
[ bega66 @ 27.02.2009. 02:36 ] @
sta je bilo vise nema odgovora na ovu temu zasto se stalo
[ prenex @ 02.03.2009. 09:20 ] @
Pozdrav svima,
da pređem odmah na "stvar", naime moj ujak (dobar majstor, nema računar) je zainteresovan za samogradnju toplotne pumpe. Čovek dobija račune od po 15 hiljada za gas (~120m2), pa traži drugo rešenje za grejanje. Da li bi neko od članova bio ljubazan da mi pošalje šemu ili link za samogradnju toplotne pumpe. Posebno se obraćam korisniku -scroll- (Bečej), u čijem komšiluku živimo (Senta), pa ako se ne bavi profesionalno tim stvarima...

Svaka pomoć je dobro došla. Hvala unapred.

Moj mail [email protected]
[ ELTI @ 02.03.2009. 09:53 ] @
Pa koliko vidim ljudi neozbiljno shavtaju toplotnu pumpu...da je to tako jednostavno napraviti u svijetu bi bilo na hiljade proizvodjaca TP, a ne svega nekoliko njih ozboljnih. Okanite se ljudi corava posla, na kraju i da uspijete sklopiti nekakvu funkcionalnu pumpu ona bi kostala sigurno vise nego da je kupite. Treba uzeti u obzir da ta pumpa treba raditi 20-30 godina, njen koeficijent korisnosti, sigurnost u radu i puno toga, osim toga bas savku poziciju za TP moras kupiti a toga ima poprilicno....Koliko radnih sati treba utrositi u to...A rezultat je krajnje neizvjestan....
[ perke ns @ 02.03.2009. 13:35 ] @
Odličan forum,svaka čast!Postavio bih jedno pitanje.Ove zime sam se grejao na dve inverter klime i prezadovoljan sam.Kada je bila velika vlažnost vazduha i temperatura ispod nule dolazilo je do zamrzavanja spoljne jedinice ali je defrost radio svoje.Moje pitanje bi bilo sledeće.Ako bih na zadnju stranu saća razvukao 10m. grejnog kabela snage 100w radi boljeg otapanja leda,dali bi to povećalo efikasnost grejanja na niskim temperaturama?To sam zamislio tako da na grejni kabel postavim termostat spoljne temperature koji bi ga uključivao ispod,recimo 3 stepena i još jedan termostatsa kapilarom koja bi se nalazila na saću i koji bi ga isključivao na 5 stepeni(ako klima stane zbog postignute sobne temperature)
[ CBC @ 02.03.2009. 13:55 ] @
Da se odma u startu razumemo, VP nije perpentomobil vec transporter toplote.

Od 100W koje bi ubacio na spoljnu stranu bi po slobodnoj proceni od teoretskih 100W prebacivanja unutar grejnog prostora uspeo da prebacis maksimalno 20-30%.
Dok je gas u opticaju prebacio bi recimo 100% , dok odledjuje nista a u realnim uslovima rada srednja vrednost bi bila drasticno smanjenje COPa.

Sto se odmrzavanja tice, tih 100W je realno gledajuci nista racunajuci na koliko efekta transportujes dok je gas u opticaju.

Ako je to sav problem , najbolje resenje bi bilo da imas po 2 grejne jedinice po prostoriji koju grejes, jer je mala sansa da ce se obadbe naci u fazi odledjivanja istovremeno. Malo skupo resenje ali efikasnije od predlozenog.
[ perke ns @ 02.03.2009. 14:16 ] @
hvala na odgovoru.Kao što rekoh grejao sam se celu zimu na dva invertera(jedan u dečijoj sobi a drugi u dnevnom boravku)i zaista sam zadovoljan.Upravo me je zanimalo šta bi se desilo sa COPom.Ašta misliš osituacijama kada je prostorija zagrejana,a klima predje u režim održavanja temperature(smanjeni obrtaji kompresora smanjeni pritisci)?Utim režimima se svakako sporije hvata led?Ustvari to su samo neka moja razmišljanja.Verovatno je inverter klima sama po sebi konstruisana da izvuče maksimum iz sebe.
PS u defrostu bi trebalo grejač da se isključi preko termostata sa saća

[Ovu poruku je menjao perke ns dana 02.03.2009. u 16:59 GMT+1]
[ scroll @ 03.03.2009. 08:35 ] @
Ne treba baš jako ozbijno misliti da se ne može napraviti dobra toplotna pumpa ,komercijalna T.P. ima svoju zaradu .
[ prenex @ 04.03.2009. 09:44 ] @
Citat:
ELTI: Pa koliko vidim ljudi neozbiljno shavtaju toplotnu pumpu...da je to tako jednostavno napraviti u svijetu bi bilo na hiljade proizvodjaca TP, a ne svega nekoliko njih ozboljnih. Okanite se ljudi corava posla, na kraju i da uspijete sklopiti nekakvu funkcionalnu pumpu ona bi kostala sigurno vise nego da je kupite. Treba uzeti u obzir da ta pumpa treba raditi 20-30 godina, njen koeficijent korisnosti, sigurnost u radu i puno toga, osim toga bas savku poziciju za TP moras kupiti a toga ima poprilicno....Koliko radnih sati treba utrositi u to...A rezultat je krajnje neizvjestan....
Ne vidim, zašto ne bi čovek koji je napravio mašinu za hoblovanje parketa, mašinu za sečenje duvana, kompresor, aparat za varenje, ceo sistem centralnog grejanja, kotao itd. takođe napravio i toplotnu pumpu. Kupio bi on pumpu sigurno da su mu mesečna primanja veća od 200e, ali na žalost nije tako (za gas ove sezone će platiti blizu 1000e). Neki ljudi su naprosto prinuđeni da improvizuju...
I da ne zaboravim, sve što je do sada napravio (a ima dosta toga), radi i po svemu sudeći, još će dugo trajati.
[ CBC @ 04.03.2009. 22:57 ] @
Da se nebi zaslepeli sa necim starim 100 godina, samo za neke koji razmisljaju dalje nego li trziste nudi.
Naime, svi vidovi toplotnih pumpi modela frizider, zamrzivac itd itd su osudjeni na brzu propast. Za nekih 10-ak godina se prelazi na magnetno hladjenje. Koga interesuje vise neka Googla jer ima dosta o tome, tehnika se inace koristi vec decenijama za hladjenje prema apsolutnoj nuli.

Momentalno su prvi prototipi frizidera na bazi keramickih magneta testirani i nece proci jos puno godina dok neizadju na trzista, prvo kao rashladne vitrine po prodavnicama i mestima gde je potrebno smanjiti buku pored toga sto je ekoloski cista tehnologija za 60% jeftinija u pogonu od danasnjih kompresorskih sistema.

Pisem ovo cisto da dunem malo friskog vazduha za sve koji zele da prate sta se ustvari desava iza kulisa. Staru tehnologiju treba rasprodati sto vise i sto pre jer je 10 godina period koji je jako kratak , posto danasnje VP treba da imaju ocekivan rok eksploatacije od 20-30 godina.
Kako je proces sa magnetnim hladjenjem reversibilan tako se moze koristiti i za grejanje.
[ gtp-mann @ 11.03.2009. 11:57 ] @
Pozdrav svima!!!!!
Scroll-Maistore svaka cast na tvojoj TP. Jako kvalitetno napravljeno.
Neki dobar uredjaj si kopirao. Znam dosta evropski proizvodjaca koji nemaju tako kvalitetno odradjenu TP.
Pazi samo na vibracije sistema. Ubaci kompenzatore.Grijanje ulja u kompresoru.Rasteretni ventil nisam vidjeo??
Koliko si do sada potrosio novaca na tvoj uredjaj. Imas li elektroniku za tvoj uredjaj.

CBC- Vidim da si povrsno nacitan, TP postoji vec 100g , a tek sada dolazi knama!!
Ako i dodje neka nova tehnologija za 10-20g , to znaci da ce nama biti pristupacna tek za 120g.
Kasnimo puno, jer kod nas su inginjeri isti kao i ti.Gledaju u buducnost 100g., a ne 20g.
Za 20g mozes ustedjeti cca 20000€,sa TP, pa onda opet investira u novu tehnologiju(ako je bude)
A ako i ne , ti idalje stedis!!!!!


pozdrav svima!!!

[ CBC @ 11.03.2009. 15:29 ] @
Hehe. nisam povrsno nacitan vec samo povrsno opisujem, kad nema potrebe nema ni ambicija.
Nezivim od TP a okrzuzen sam njima vec 30 god tako da imam pogled na njih kao na auta. Stagnirajuca tehnologija. Napredovali su sa tehnikom kompresora i konacno se setili 1996 da koriste frekventno upravljanje (na autima se cruise control koristi vec 60 god) koje je industrijski standard vec decenijama.

BTW: Za ustede si u pravu..

Pozz
[ dekacus @ 11.03.2009. 18:15 ] @
Pozdrav svima,

Tema oko TP je izuzetno zanimljiva svima koji imaju mogucnosti da neki od sistema i ugrade.

Kao tehnoogija koja je trenutno najisplatljivija trebalo bi da ima više korisnika. Svakako da je cena ograničavajući faktor primene, pa bih molio sve koji se komarcijalno bave istim da pokusaju da malo spuste cene, kao i sve koji mogu savetima i konkretnim iskustvima tipa ulozeno - dobijeno i vreme isplativosti investicije da postave na forumu prava iskustva.

Takodje bih molio sve korisnike foruma koji imaju iskustva sa samogradnjom iste da mi se jave na pp ili email.

Hvala
[ gtp-mann @ 13.03.2009. 13:50 ] @
Pozdrav svima pumpadzijama!!
dekacus u kojoj se drzavi nalazis?

Nije potrebno uvjek puno platiti da bih se dobio kvalitetan sistem.
ali za nista se i ne dobije nista.
Ako se gradi kvalitetan sistem, treba paziti na masu faktora koji se mogu znati samo iz iskustva.
Zato sistem i kosta odredjenu svotu!

Broj prodani TP raste u europi za cca30% godisnje.
Zato je suludo reci da je TP zastarijela tehnologija, a CBC (u stvari mi) smo napredni, i da mi znamo bolje sta valja.

Za CBC .
Frekventno upravljanje je samo interesantno kod uredjaja zrak-voda, i to ne pod svaku cijenu.
Kod drugih izvora toplini , samo bi nepotrebno poskupilo investiciju.

Pozdrav svima
[ CBC @ 13.03.2009. 17:04 ] @
"Malo je toga na svetu što neko ne može napraviti malo gore i naplatiti malo manje.
Oni koji razmatraju samo cenu nužno su žrtve takvih ljudi." ~ John Ruskin
[ TomaDozet @ 14.03.2009. 15:40 ] @
Pozdrav svima

Svasta sam ovde procitao novog,madjutim,mene interesuje nesto o cemu nije bilo reci.Posto sam iz Vojvodine,koja uglavnom pliva na termalnim vodama temp izmedju 50-80 stepeni,da li postoje neke izvedbe sistema i kojima se koriste termalne vode pa se temperatura dize na recimo 160 stepeni?Mozda bi isli drugi isparivaci i visi pritisci,medjutim,za industrijske potrebe (meni bi trebalo oko 200 kW)mozda bi ipak bilo isplativije od drugih nacina zagrevanja.
[ scroll @ 14.03.2009. 19:12 ] @
Nije sve u novcu tu je i lepota stvaranja.
[ dekacus @ 14.03.2009. 19:52 ] @
Citat:
gtp-mann: Pozdrav svima pumpadzijama!!
dekacus u kojoj se drzavi nalazis?

Nije potrebno uvjek puno platiti da bih se dobio kvalitetan sistem.
ali za nista se i ne dobije nista.
Ako se gradi kvalitetan sistem, treba paziti na masu faktora koji se mogu znati samo iz iskustva.
Zato sistem i kosta odredjenu svotu!


Nalazim se u Srbiji, u Pančevu, pa stoga pretpostavljam da bi se mogao primeniti sistem voda-voda, jer se vec na dubini od 20-30 m temperatura podzemnih voda krece oko 13-14 stepeni u toku zime, a ima je dovoljno.

Trenutno se grejem električnim kotlom od 18 kw od čega koristim samo 8kW (najveci maksigraf u prethodnih 5 godina)

Potrebna temperatura potisnog voda ka radijatorima je oko 60-65 stepeni dovoljna da zagreje objekat i u uslovima kada je napolju -15 do -20 stepeni.

Zbog velikih racuna za el. energiju (cak i do 27000 din) planiram da predjem na jeftinije načine zagrevanaj prostora (distributivnog gasovoda nema u ulici u kojoj zivim)

Da li neko ima informaciju da ce se u nekoj blizoj buducnosti neko setiti da stimulise ugradnju ovakvih uredjaja?

Kakva su iskustva sa pumpama vazduh - voda koje rade i pri niskim temperaturama, da li im je COP zadovoljavajuci na temperaturama ispod 0?

Ako ima nekog u okolini Pančeva ko je uradio kokretan sistem sa bunarima i iskustvima u primeni istog a spreman je da podeli iskustva molim da se javi na pp ili email.

Hvala unapred

Citat:
CBC: "Malo je toga na svetu što neko ne može napraviti malo gore i naplatiti malo manje.
Oni koji razmatraju samo cenu nužno su žrtve takvih ljudi." ~ John Ruskin


Nije mi jasno cemu vode ovakvi maliciozni komentari. Nove tehnologije koje se razvijaju trenutno nisu komercijalizivane i ne moze se osloniti na njih, a cekati 10 godina i trositi prirodne i materijalne resusre nema mnogo smisla.

Pozdrav svima
[ CBC @ 16.03.2009. 21:07 ] @
Kad se citira citira se cela misao.. nedozvolite sujeti da tumacite pogresno.

Ovaj deo je vazan i noseci elemenat poruke:
Oni koji razmatraju samo cenu (nužno su žrtve takvih ljudi).

Cesto se kao primarni faktor postavlja cena investicije koja treba da vodi projekat.
Ukoliko finansije nedozvoljavaju da se odradi po preporuci strucnjaka, pametnije je neraditi nista dok se nestekmu uslovi za korektno izvodjenje.

Svaki dan gledam greske kroz citat opisanog scenarija. U tehnici nema precica, postoje samo manje i vise srecna resenja.

Pozz
[ gtp-mann @ 17.03.2009. 13:35 ] @
CBC jes cinican, ali u nekim stvarima ima pravo.
Put manjeg otpora je uvijek pogresan.
Njemacka poslovica kaze: od bogatih se mozes uciti stedjeti, a od siromasnih kuhati.

Dobice te na balkanskom trzistu evropske pumpe od 7,5kw do 40kw.
cijena ce biti 3000€ do 6500€ za naj vece jedinice.Ja ne znam do kada ce ovo potrajati,
ali znam da nece dugo.
Javiti cu vam ko ce ih dilati na vasoj teritoriji.
Ove cijene su jeftinije od plinskog grijanja.
Uredjaji mogu da budu sa funkcijom hladjenja.

dekacus !!
Tebi je dovoljna i naj manja jedinica.

Ljudi pa recesija je.
Svi kvalitetni i mudri proizvodjaci smanjuju cijene.

[ dekacus @ 21.03.2009. 16:41 ] @
Citat:
CBC: Kad se citira citira se cela misao.. nedozvolite sujeti da tumacite pogresno.


Cesto se kao primarni faktor postavlja cena investicije koja treba da vodi projekat.
Ukoliko finansije nedozvoljavaju da se odradi po preporuci strucnjaka, pametnije je neraditi nista dok se nestekmu uslovi za korektno izvodjenje.

Svaki dan gledam greske kroz citat opisanog scenarija. U tehnici nema precica, postoje samo manje i vise srecna resenja.

Pozz


U prethodnom odgovoru je i bila citirana cela misao.

Sto se tice gresaka, uslova itd potpuno si u pravu, medjutim u okruzenju u kakvom se nalazimo bez razumevanja vlade za davanje povoljnih kreditnih linija i subvencija za koriscenje alternativnih energija, kao i sa saznanjem da samo toplotna pumpa moze da kosta 6000 i vise eura, (od toga verovatno zarada distributera 2000) , uzimajuci u obzir da treba dodati i cenu busenja bunara ili sondi i ostale gradjevinske radove zakljucujem da je nemoguce izbeci investiciju od min 10 keura.

U slucaju da mi se omoguci prikljucak na gas investicija bi bila 3-400 eura sto je znatno manje kao inicijalni trosak.

U takvim uslovima uz kalkulacije mogucih kreditnih linija dolazi se do zakljucka da je najbolje (finansijski) ne raditi nista zbog isplativosti investicije tek za period 12 - 13 god. Ali gde je tu logika ?

Imam utisak da nesto debelo skripi sa cenama.

Citat:
gtp-mann
Dobice te na balkanskom trzistu evropske pumpe od 7,5kw do 40kw.
cijena ce biti 3000€ do 6500€ za naj vece jedinice.Ja ne znam do kada ce ovo potrajati,
ali znam da nece dugo.
Javiti cu vam ko ce ih dilati na vasoj teritoriji.
Ove cijene su jeftinije od plinskog grijanja.
Uredjaji mogu da budu sa funkcijom hladjenja.

dekacus !!
Tebi je dovoljna i naj manja jedinica.

Ljudi pa recesija je.
Svi kvalitetni i mudri proizvodjaci smanjuju cijene.


Nadajmo se svi zajedno da ce biti tako, sa takvim cenama se isplati ulaziti u investiciju. (Distributeri u Srbiji ne moraju da smanje cena ako ih smanji i proizvodjac)

Na kraju ostaje pitanje zbog cega se ne iznose konkretna iskustva u primeni TP ? Naravno da bi bilo zanimljivo ko je postigao kakve ustede i sa kojom pumpom i sistemom

Takodje trebalo bi entuzijazam korisnika foruma pohvaliti i pruziti konkretne informacije kako odraditi samogradnju, jer i sa kompletnom tehnickom dokumentacijom je jako mali broj ljudi koji bi se upustao u takvu operaciju, racunajuci sa tim da se ne bi dobili optimalni rezultati kao kod kompletnog profesionalnog sistema. Ali zasto sputavati entuzijazam, informisanje i edukaciju.

Pozdrav,

Izvinjavam se svima na preopsirnosti.
[ jugapower @ 21.03.2009. 20:25 ] @
Pa očigledno se plaše moguće konkurencije!! Pa onda neće moći više da zarađuju 100% po pumpi !
[ dekacus @ 24.03.2009. 06:19 ] @
Bunari pitanje:

S obzirom da sam resio da krenem u investiciju, a kao prvi korak ce mi biti busenje bunara zanima me koji su potrebni precnici izvora i ponora, kao i odnos dubina istih.

Pitanje za CBC: Svojevremeno si pominjao povoljno busenje bunara molim te za kontakt na pp.

Pitanje za skroll: Kolike su dubine bunara i precnici u tvom slucaju, da li si resio problem peskarenja bunara i na koji nacin, i naravno kontakt za busenje istih.

Pozdrav
[ scroll @ 24.03.2009. 19:43 ] @
dekakus:

jedan bunar mije kopani bio je 8,2m dubok sada je 7m dubok zbog peska, drugi je kopan do 4m dubine i posle bušen na dubinu od 12m sa promerom 125cm.
pesak ću da izbacim potapajućom pumpom.
bušiosam ručno sa ručno pravjenim alatom (nije baš lako).
scroll
pozdrav
[ dekacus @ 24.03.2009. 20:41 ] @
Hvala skroll,

Iz tvog posta zakljucujem da je izvor buseni, a ponor kopani sa dubinom 7.

Ako je moguce da je vec na dubini 16m temperatura vode 16 stepeni kako si ranije naveo zakljucujem da bi mi bilo dovoljno da izvorni bunar bude dubine oko precnika 76 mm 25m sa potapajucom pumpom a ponor prečnika 125mm nadam se da je dovoljna i dubina od 15m.

Pesak moze biti problem i kod mene zbog tipa terena pa me zato interesuje konkretan nacin za resenje problema.

Jos samo pitanje koliki je razmak izmedju bunara, da li je dovoljno 6-8m, kao i da li mogu biti izvorni u odnosu na ponor na severoistoku?

Pozdrav



[ scroll @ 24.03.2009. 21:00 ] @

Kopani mije izvorni i ponorni u isto vreme a bušeni samo ponorni .
bunare buši na iste dubine , razdajina između bunara treba da bude barem 10m kod mene je 20m.
scroll
[ mali genije @ 24.03.2009. 21:22 ] @
@scroll
i ja sam pravio burgiju od pp. aparata hahaha i svi su kod mene u komsiluku busili sa njom sem mene
jer kad sam video kolika je muka odustao sam i cekam drugara da zavrsi skalameriju za busenje koja se kaci na traktor

@dekacus
posto vidim da si iz mog komsiluka mogu ti reci da nebi trebao da imas problema sa peskom ako ne ides na vece
dubine a ako te zanima mogu da ti dam broj od drugara koji ce da busi i meni bunar a imas i u bavanistu neku
ekipu iz zrenjanina koja busi bunare za neku smesnu cenu pa ako te ne mrzi skokni pa ih potrazi

pozdrav..
genije..
[ dekacus @ 24.03.2009. 22:08 ] @
@ skroll

Hvala na informacijama, sasvim su dovoljne za pocetak investicije, ako moze na pp ili email kontakt email za poneku konsultaciju.

@mali genije

Hvala na informacijama, kada budes u prilici molim te posalji informaciju o tome ko u okolini busi bunare, pa da kontaktiram ljude.
Ako sam te dobro rezumeo pesak je na ovom terenu na vecim dubinama pa preporucujes manju dubinu, ali ne verujem da je dobro ispod 20 m zbog temperature i cistoce vode.

Posto si iz tematike i komsiluka molim te na pp kontakt podatke pa kada se steknu vremenski uslovi da se vidimo i konsultujemo na licu mesta.

Pozdrav
[ sokko @ 26.03.2009. 18:58 ] @
Samo bih da ohrabrim sve samograditelje.

Sta god vam ovde pricali i izvodili razne teorije, toplotna pumpa nije nikakav bauk niti visoka nauka za ljude sa kvalitetnim iskustvom u oblasti komercijalnog i industrijskog hladjenja. Prosle godine sam posetio i Chillvent-u u Nirnbergu i, pocetkom te godine, Mostra Convegno u Milanu i mogu vam reci da pumpe koje sam tamo video nisu nista posebno. Uredjaj sa slike sa neke od prethodnih strana izgleda kvalitetnije i profesionalnije uradjen nego dosta eksponata tamo izlozenih. Bravo!
Videh na nekoj od linkovanih strana logo Chillvent-e - vrlo je moguce da sam i njih obisao ali nisam obracao paznju na nazive izlagaca posto mi taj deo nije bio primarni cilj posete.

Da li je neko od vas dosao na ideju da napravi rack od 2, 3 ili paralelna kompresora manje snage i da ih pokrece po potrebi? Mislim da bi u danima kada spoljna temperatura nije tako niska donelo dodatni benefit, pre svega kroz manju potrosnju el. energije a i kroz manje udare na el. mrezu a mozda bi, u zavisnosti od ukupne snage, pomoglo da se potrosnja zadrzi u nizoj tarifi obracuna (plavoj umesto crvene npr.) Regulacija ukljucenja bi mogla da se radi na osnovu potisnog ili usisnog pritiska, temperature vode na toploj ili hladnoj strani ili na osnovu diferencije nekog od ovih parametara. Treba posvetiti malo vremena tome i uraditi neki proracun da se izabere najpovoljnija vrednost. Ovo samo kao ideja za nekog ko ima nameru da pocne samogradnju.

Videh u Danfosovom katalogu posebnu seriju kompresora za R134A, sa oznakom HH na kraju sifre. Po danfosovim specifikacijama su posebno namenjeni za primenu u toplotnim pumpama uz poboljsan COP pri visokim temperaturama kondenzacije. Sudeci po malim snagama tih kompresora rekao bih da su predvideli upotrebu vise njih u rackovima. Ja sam sebi hteo da kupim 1 i napravim top. pumpu za grejanje bojlera ali nas uvoznik i ne zna da to postoji niti pomislja da ih nabavi.
[ dekacus @ 28.03.2009. 12:49 ] @
@skroll

Pozdrav,

Koliku temperaturu vode u sistemu grejanja si uspeo da postognes sa tvojom samogradnjom?

Dejan
[ boycek @ 29.03.2009. 22:51 ] @
za gtp-mann


i koju TP ti preporucujes ovde za srbiju ,,mislim koja firma, i koja cena ?do jedno 13kw

da je provereno dobra a ne samo nagadjanje !!!!posto smo culi da si ti jedan od najboljih poznavaoca TP !!

pozdrav!!
[ scroll @ 30.03.2009. 08:00 ] @
@ dekacus
temperatura vode u sistemu za grejanje sam digao na 60C,ali meni je dovojna temperatura od 45C za grejanje.
A hoću da modifikujem sistem grejana da bi mogao da se grejem sa 40C ,što je manja temperatura grejanja to je bolji COP.

scroll
[ gtp-mann @ 30.03.2009. 15:00 ] @
pozdrav svima

Treba sacekati još malo.(par sati ili dana)
Cijene idu dolje.
FONKO je jedini koji ima već dosta ugrađenih sistema na balkanu.
Dobru zaštitu. U srbiji možeš da pogledaš ugrađene uređeje, i da pričaš sa investitorima.


Sroll-u.
kako si zastitio uredjaj od pada faze, visokog ili niskog napona?
[ Kicpet @ 30.03.2009. 19:08 ] @
pozdrav svima

hoću da instaliram toplotnu pumpu u svoju buduću porodičnu kuću. Odlučio sam da to bude pumpa domaćeg proizvođača Alfa Klima iz Knjaževca. Cena je cca. 2,500€ za 13,4Kw. Imaju dve ozbiljne reference u Novom Sadu i nemam razloga da sumnjam u kvalitet uređaja. Čak sam razgovarao sa jednim od dugogodišnjih korisnika. Sa pumpom nisu imali problema od samog starta pre nekoliko godina. Problem su imali sa bunarom i vodom. Novosadska voda ima određene nečistoće koje vremenom po pravilu zapuše cevi i izmenjivač. Još su imali problem sa izdašnošću bunara. Morali su da rade dokaptaciju (nadam se da nisam lupio izraz) šta god to značilo. Dokaptaciju su radili nedavno tako da je još rano suditi da li je to konačno rešenje za problem sa bunarom. Sve ostalo funkcioniše odlično. Dok je trajao remont Imali su prilike da se greju jedan mesec na gas. Razlika u računima je bila značajna.

Upoznao sa dosta ljudi koji se bave ugradnjom ovih sistema i ako nekog interesuje, mogu proslediti kontatke. Uglavnom rade ključ u ruke što je najbolja, ali meni nepriuštiva opcija.

Zapušavanje cevi nije veliki problem jer su cevi jeftine i mogu se menjati. Treba samo naći praktično rešenje za laku izmenu cevi. Pre pumpe treba postaviti dodatni, pločasti, rastavljivi izmenjivač i cirkulacionu pumpu tako da kroz toplotnu pumpu protiče samo čista primarna voda. Za ovo rešenje imam problem u budžetu. Za sada sam našao izmenjivač po ceni od 700 do 900 €. Da li neko zna gde bih mogao kupiti ovako nešto po normalnijoj ceni????

Cene kopanja bunara su različite. Od 10€-50€ po metru. Šta se dobija za 10€, a šta za 50€???

Da li neko zna na kojoj dubini se u Novom Sadu nalazi čista voda??? Čista za potrebe toplotne pumpe naravno.

Da bi se došlo do mesta na kom moram da bušim bunar, mora se proći jedno usko grlo širine 1,3m. Dakle, nikakvo vozilo, pa čak ni prikolica ne mogu proći. Do koje maksimalne dubine mogu ići u ovim uslovima???

Molio bih sve koji imaju kontakte "bunardžija" da mi pošalju podatke na forum, ili na [email protected].

pozdrav!!!

[ dekacus @ 01.04.2009. 23:17 ] @
@ skroll

Veoma korisna informacija oko temperature vode. Sto se tice smanjivanja temperature vode u sistemu razmisljao sam i u tom pravcu da vremenom ugradjujem fan coil uredjaje u nekim prostorijama, a ostatak rebara da dodam u drugim kako bih povecao snagu grejnih tela. Medjutim prvo treba odraditi inicijalnu iinvesticiju, pristedeti nesto novca u toku 1-2 sezone pa ici dalje.

@ GTP mann.
da li si dobio konkretne informacije o smanjenju cene TP?

Sta konkretno cini FONKO pumpe boljim od ostalih prisutnih na trzistu, da li su pouzdanije, i imaju bolje zastite, i sta se desava sa ostalima da li im crkava komprsor ili nesto od automatike.

Sto se tice napona varijacija na tu temu nema u mom podrucju, a i u vecem delu sistema EPS se situacija znatno poboljsala u poslednjih par godina, tako da sa te strane ne bi trebalo da bude nekih problema. Po pitanju nestanka faze je moguce da se uredjej efikasno zastiti releom asimetrije faza koji bi bio uključen u upravljačko kolo za uključenje TP.

Pozdrav

@Kicpet

Sa kojom temperaturom vode se greje tvoj prijatelj i koliko mogu da daju TP alfa klime iz Knjazevca.

Kako konketno izgleda usteda na primeru tvog prijatelja . TP-gas.
Da li je uracunao i potrošnju bunarske pumpe.


Dejan
[ gtp-mann @ 02.04.2009. 20:08 ] @
Kicpet-moje misljenje!

Za ugradnju TP treba kvalitetan i iskusan monter. To je naj bitnija stavka.
Ne hvalim sebe, ali u posljednjih 14g.nisam imao nikakvih problema sa TP.
ako je i bilo nesto problematicno, to se desavalo u samom startu.
Kad se TP balansira onda je to gotova stvar.
Alfa klimin uredjaj nije imao problem sa vodom, i bunarom, nego sa izmjenjivacem u pumpi.
Dobro se informiraj koji su izmjenjivaci, kompresor i elektronika u uredjaju.
Mi smo imali problema sa uredjajima do prije petnestak godina, pa smo to rijesili sa adekvatnim izmenjivacima.
Gdje se nalazi cista voda u NS moras da pitas onoga sto je ugradio alfaklimu, bunardziju ili sl.
Izmjenjivac cca 800€ nije skup, ako je kvalitetan.
Namjenski kompresor koji se ugradjuje u TP kosta sigurno 1500€ pa navise.
Cista voda u novom sadu je vec na 23m.
Pivara rodic puni pivo sa 40 m. ovisno u kojem dijelu grada se nalazite.
Gore prema vencu nema vode.
Ima u novom sadu dosta vec ugradjenih TP, koje funkcionieaju bez problema, naravno ne od alfa klime.
Bez 3000€ ne moze se napraviti toplotna pumpa, sa svom pratecom opremom.
I kontroleri protoka su jako vazna stvar.
Radije bih kupio golf 4 godiste 2000, nego nov jugo.

KO JE SNIJEO TROSKOVE POPRAVKE KOD ALFA KLIME, KOD KVARA NA IZMENJIVACU, I ZASTO JE TO TRAJALO CITAV MJESEC?

TO BIH MORAO SNIJETI MONTER KOJI JE UGRADJIVAO, I ALFAKLIMA. ONI SU DUZNI DA PROVJERE SVE POTREBNE PODATKE
DA BIH MOGLA tp DA RADI NESMETANO. NE RECI DA CE TO FUNKCIONIRATI, A KADA DODJE DO KVARA ONDA NISAM JA KRIV NEGO VODA.
Ako nevalja voda onda se ugrade sonde.

Kvalitetna elektro zastita TP mora da postoji, i to u TP.
TO sve mora da bude pod garancijom. Nema poslije "nije do nas, nego do EPS".

Ustede su od 5 do 8 puta, usporedno sa gasom, ne racunajuci da gasom zagadjivamo okolis i da to nemozemo nikad vise popraviti.
Ljudi svasta pricaju. znam konkretne slucajeve gdje je potroseno na kuci od 190m²(sest clanova obitelji) 240€(grijanje+sanitarna voda)u periodu od 12mjeseci jer je ugradjen strujomjer, vlasnik kuce svima prica da je potrosio samo 150€.


Pozdrav svima
[ Kicpet @ 03.04.2009. 21:59 ] @

@ dekacus

Izlazna temperatura je 45 stepeni C. Grejna tela su radijatori. Postoje pumpe različitih snaga. Ima sve na njihovom sajtu.

Što se tiče potrošnje nije računato ništa precizno. U pitanju je firma. Za izvor toplote imaju gasne kotlove i TP. Pumpa je stajala više od mesec dana jer se nisu brinuli o tom problemu sve dok nije stigao račun za gas. Istog trenutka su počeli da rešavaju problem i sve je profunkcionisalo vrlo brzo. Dakle, ne znam kolika je tačna ušteda, ali sudeći po reakciji, razlika u računu je bila značajna. Po TP najgora procena uštede za koju sam čuo do sada je 1:3 računajući kompletan sistem. Moj utisak je da je daleko veća od 1:3.

@ gtp-mann

Hvala za informacije o vodama u NS. Možete li mi preporučiti nekog bunardžiju?

TP nije pravila problem ni jednog trenutka. Pumpa je stala zato što su se začepile cevi koje dovode bunarsku vodu do pumpe. Imali su problema i sa sitom u bunaru. Ovaj problem im se javljao prilično često. Sledeće nedelje treba da se sastanem sa firmom koja im je rešila problem pa ću znati više o tome.

Ne znam ko je snosio troškove popravke bunara. Moj utisak je da ih je snosio investitor. Kao što sam već rekao, popravka je trajala svega nekoliko dana, a period stajanja pumpe bio je više od mesec dana jer se niko nije bavio problemom sve dok nije stigao račun za gas.

Moje iskustvo je da firme koje prodaju TP stoje iza svojih uređaja. Njihov stav je onaj ko buši bunar treba da garantuje za taj deo i meni je to logično. Imao sam samo jednu ponudu "ključ u ruke". Ta ponuda je podrazumevala garanciju na rad celog sistema. Na moju žalost, ta opcija je van mog budžeta.

Sonde, osim što ne mogu da ih platim, postoji i nepremostiva prepreka za ovako nešto u mom slučaju. Već sam to spomenuo, radi se uskom grlu od 1,3m. Sonde se buše na dubinu od više od 100m, a ja sam razumeo da do te dubine ne može da se dođe uz pomoć ručnih bušilica. Do koje max. dubine stižu "ručne" bušilice?

pozdrav
[ gtp-mann @ 05.04.2009. 20:55 ] @
Pozdrav!!
U navedenom si mi opisao bivalentnu funkciju.
Kada se koristi bunar , sasvim je dovoljno da se montira samo TP.
Sve drugo je nepotrebno.
Kontaktiraj geotempusa ,On moze da vas spoji sa bunardzijom iz palica.
Geotempus ima TP sa direktnim isparivacem, tu su potrebne sonde samo od 35m.
Alfa klima mora da radi bivalentnu funkciju jer ne moze da digne vecu temperaturu od 45,
sto nije dovoljno kod radiatora.
Svaka TP mora da digne temperaturu do minimalno do 55c.
COP 1-3 je jako los, pogotovu u bivalentnoj funkciji.
Tu da ugradis zrak voda imao bi bolji COP, i vecu izlaznu temperaturu.
[ gtp-mann @ 07.04.2009. 13:57 ] @
pozdrav!!

Geotempus od danas snizuje cijene.
30% do 40% su svi uredjaji snizeni.
Toplotne pumpe od 3100, pa navise.
Evropska proizvodnja,garancije po dogovoru(Od jedne do deset godina)
sistem kompletno zasticen(struja i voda)
[ zemica @ 08.04.2009. 07:50 ] @
Pozdrav!!

Jedno pitanje za samograditelje? Ima li neko na ovom forumu a da je probao za TP da upotrebi automobilski kompresor posto su oni ocigledno toliko uznapredovali a i u auto industriju se ulaze mnogo vise prosto zato sto mnogi kupci skupocenih ljubimaca imaju sve vece prohteve pa im se sve vise i udovoljava pa bi bilo normalno i
iskoristiti na pametan nacin i tu tehnologiju. Uglavnom su to vrhunski proizvodjaci i sa veoma malim kompresorima i malom kolicinom gasa imaju izuzetne rezultate. Pa postoji mogucnost postavljanja i vise kompresora u sistem a ujedno i kontrolisati njihov rad pa cak i broj radnih sati pojedinacno, mogucnost postavljanja frekventnih regulatora i jos kojekakvih cuda elektronike kojima moze da se napravi usteda el. energije a i za montazu (demontazu) su veoma jednostavni, pa cak sta vise postoje i najsitniji
rezervni delovi a sa cenom ne odstupaju puno.(Na Bubanj Potoku postoji neverovatan izbor za svaciji dzep)

[Ovu poruku je menjao zemica dana 08.04.2009. u 09:30 GMT+1]
[ CBC @ 08.04.2009. 11:26 ] @
Cao

U sustini moze da se koristi automobilski kompresor, mada postavljanje kompresora klipne konstrukcije (6-8 koje pogoni koleno u rotacionoj putanji) nebi se moglo uklopiti ekonomski. DD - direct drive je na Scroll kompresorima bajisplatljivije i najmanje se rasipa zbom malih inertnih masa u konstrukciji.
Takodje su slaba tacka ventili i zaptivenost uz pogonsku osovinu,

Fazno upravljanje na Scroll kompresoru je vec pun pogodak, posebno ako se za sistem korektno odmeri jacina kompresora te se rado tera u overdrive sa vecom frekvencijom. U rezimu rada nize frekvencije od nominalne ovakav sistem je vrlo ekonomican i isplatljiv. Realno uporedjenje je jedan mali automobilski motor sa malom zapreminom koji na leru i niskim opterecenjima trosi puno manje goriva neglo li jedan V8 sa duplom radom zapreminom. Kad zatreba efekta frekvencijom se natera u vece obrtaje sto bi se dalo porediti sa turbo tehnikom na strani automobilskih motora.

Pozz
[ zemica @ 08.04.2009. 13:30 ] @
Pozz

Klipni kompresori su u auto industriji odavno izbaceni a koriste se rotacioni sa promenom ugla i vise malih komora zbog rasterecenja motora tako da sad mogu da ih koriste i automobili ispod 900cc a da ne uticu puno na potrosnju i ujedno da
se ne izgubi na efikasnosti. Sto se tice zaptivenosti tu vec odavno nema problema pa s toga ne vidim razloga za
njihovu ne-primenu u TP a i za uparivanje ne bi trebalo da bude problema posto se svi oni ukljucuju preko el.mag.spojnice
na osovini u remenici koja je i njihov sastavni deo pa ne bi trebalo nikakvo bajanje da bi se smontiralo vise njih u sistem.
[ CBC @ 08.04.2009. 15:06 ] @
Cao

To sto nazivas rotacionim i vise malih komora je i dalje klipni kompresor (nigde nisam rekao radilica i klipnjace vec breg koji kruzi i potiskuje plocicu koja potiskuje klipove).

Elem, sad na sve to dodaj 8-10 AMP (na 13,2V) za magnetno kvacilo i imas lep COP da izvadis ako razbacujes po 100 kusur W po kompresoru.

Jedan takav kompresor koji se tera sa recimo 950gr R134A gasa (otprilike 12K BTU) zahteva kompenzaciju u motormenagment sistemu (sa bogacenjem goriva) u ekvivalentu od 4KS za pogon.

Kad se sve sracuna lako se odustane.

Pozz
[ Millen @ 10.04.2009. 07:46 ] @
Pozdrav svima

Vidim da je forum malo zamro od kako je sunce ogrejalo ali sad vec treba razmisljati
o dolazecoj zimi pa se treba i spremiti za nju pa hajd da se i ja ukljucim ako ima
voljnih da malo pripomognu.

Imam pitanja za iskusne!!
Nabavio sam rotacioni kompresor EDF 230211A iz Star Clime 186oo Btu i koristi R22
zapremina cilindra je 32,03Cm3
Na nalepnici klime je naznaceno sledece
Rated Power 2,390Kw
Cooling 7,558Kw
Heating 8,96Kw
Pa me sad zanima da li kompresor zadovoljava potrebe TP i sta mi je jos sve potrebno
i gde bih mogao da nadjem potrebne elemente da bi se sistem kompletirao

Unapred zahvalan

[Ovu poruku je menjao Millen dana 11.04.2009. u 20:26 GMT+1]
[ dekacus @ 12.04.2009. 22:14 ] @
Opet u vezi bunara:

1. Koliko je potrebno prostora da bi se mogao izbusiti bunar? Naime sa bocne strane objekta uz spoljasnji zid imam širinu od 70 cm do ivice parcele i bilo bi mi jako zgodno ako bi se izvorni bunar mogao izbusiti na takvom mestu.

2. Da li neko koristi pobijeni bunar od 2 cola kao izvorni?

3. Da li neko ima iskustva sa primenom centrifugalne pumpe ili hidropaka za napajanje toplotne pumpe, i kakve su se pokazale centrifugalne pumpe u sprezi sa frekventnim regulatorom.

4. Da li postoji neki razlog (osim moguceg prodora podzemnih voda u podrum) zbog cega se izvorni bunar ne bi busio direktno iz podruma kroz pod da se uradi saht sa bunarom?

U vezi TP:
U kom rezimu radi TP u toku leta prilikom pasivnog hladjenja, tj. da li je dovoljno kroz sistem propustiti preko izmenjivaca bunarsku vodu sa temperaturom od 14-15 stepeni ili TP dodatno snizava temperaturu na nizu?

[ jugapower @ 17.04.2009. 19:44 ] @
Pozdrav svima !
Hteo bih da napravim (kondenzator) izmenjivac toplote za toplotnu pumpu 10 kw(grejne snage)kompresor Tošiba 2.6kw. Pronašao sam Danfosov program za izračunavanje izmenjivača,tamo ne postoji opcija za izmenjivač freon/voda pa sam koristio voda/voda i dobi sl.rezultate
: freon ulaz 60 izlaz 40 (stepeni)
voda ulaz 35 izlaz 55 ( stepeni)

i dobio sl. rezultate (dole u prilogu)
Na osnovu dobijene površine za razmenu iz programa,mislim da od bakarne cevi fi 10 mm izračunavši istu tu površinu za razmenu toplote napravim kondenzator !!!

Molim sve koji nešto znaju o izmenjivačima da mi daju svoje mišljenje !
[ gtp-mann @ 18.04.2009. 19:44 ] @
To ti bas nece ici.
Moras da uzmes podatke gas-voda, drugacije ne ide.
gasna strana 90-50
vodena delta t (razlika u ulaz izlaz) maksimum 15c.
nemozes uzet onda povrsinu sa PI(plocastog izmjenjivaca) jer su oni visokoefikasni,
sto znaci na balkanski voda je pod stalnim mjenjanjem smijera, sto znaci i topline.
[ scroll @ 22.04.2009. 12:15 ] @
Pozdrav

sem toga i bitno je i tip gasa i temperatura,pritisak kondenzacije, temperatura gasa na izlazu iz kompressora , temperatura prehlađivanja gasa,
temperatura kondenzacije ne bi smela da bude veća 5C stepeni od temperature polazne vode.
[ CBC @ 24.04.2009. 07:50 ] @
Imam pitanje za u tehniku dublje upucene.

Koji plocasti izmenjivac je potreban za rad u primarnoj fazi izmene gas/voda.

Koji su radni pritisci u gasnoj fazi kao TOP vrednosti ukoliko bi se isti koristio i u rezimu hladjenja i grejanja.

Voda iz busotine je sa 40m i ima temp oko 13C manje vise permanentno.

U pitanju je modifikacija invertora Vazduh/Vazduh na princip Voda/Vazduh gde bi se spoljna jedinica modifikovala da radi izmenu prema vodi umesto prema vazduhu.
U pitanju je jedinica od 12000 btu.

Pretpostavljam da ovi Kinezi koji su certifikovani za rad na do 10 Bara nisu OK ?
http://www.nn-energy.se/catalo...sid=723u208mm29jmrh8h8uei454m4

vec ovi od 30 Bara

http://www.nn-energy.se/catalo...sid=723u208mm29jmrh8h8uei454m4

Sad je u pitanju odabrati velicinu. Neko sa feedom?

Pozz CBC



[ scroll @ 24.04.2009. 15:55 ] @
Pozdrav
CBC nisi naveo koji gas je u pitanju niti sa kojom temperaturom vode hoćeš da se grejes i hladiš.
[ scroll @ 24.04.2009. 16:15 ] @
kompressor od 12000 bth/h ili 3.5 kw je na R 22 t.i. od 0C i pritiska od 3,97bar, t.k od 45C i pritiska od 16,32bar (hlađenje)
13000 bth/h ili 3,8 kw je na R 22 t.i. od -5c i pri. od 3,21bar, t.k od 35C i pri. 12,59 bar (grejanje)
ovosu podaci za klimu od 12000btu, ja ne bi koristio ni spojnu jedinicu za T.P. jer bi dobio COP negde oko 3.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 24.04.2009. u 18:07 GMT+1]
[ CBC @ 24.04.2009. 18:05 ] @
Zamisao je da se niti grejem niti hladim sa vodom vec da unutrasnje jedinice ostanu kao sto jesu , dakle vazduh.
Gde je greska?

Pozz CBC

PS: Ako inverter klima koja koristi vazduh za razmenu toplote u spoljnoj jedinici radi sa COP 3.5-3.8 (kako koja) pri spoljnoj temp vazduha od +8C , zasto bi ako bi uzimala energiju od vode koja je +13C imala COP od 3?
[ scroll @ 24.04.2009. 18:43 ] @
opet isto ostao ili unutrašnja ili spojna jedinica opet će biti isto COP oko 3.5-3.8 neće biti 4.
sem ako ne staviš veće unutrašnje jedinice zbog povećanja površine da bi dobio potrebnu snagu na manjoj razlici temperature.
pozdrav
[ CBC @ 24.04.2009. 20:53 ] @
OK

Da li postoji mogucnost da se postave 2 unutrasnje jedinice sa paralelnim razvodom gasne faze?

A da spoljna bude plocasti izmenjivac.
Kako da znam koji od linkovanih izmenjivaca zadovoljava potrbu za izmenu recimo 8KW i da li ako je predimenzionisan negativno utice na neke segmente u procesu?

Pozz CBC
[ edo_ze @ 25.04.2009. 10:34 ] @
Citat:
CBC: ...U pitanju je modifikacija invertora Vazduh/Vazduh na princip Voda/Vazduh gde bi se spoljna jedinica modifikovala da radi izmenu prema vodi umesto prema vazduhu...


Mislim da ti je daleko komplikovanije to uraditi sa modifikovanjem invertera. Kompresor kome se brzina (i snaga) regulišu elektroničkim inverterom ima smisla u sistemima vazduh/vazduh (pa i voda/vazduh) gdje su promjene temperatura daleko brže nego vazduh/voda ili voda/voda. Inverter u startu radi maksimalnom snagom a onda smanji snagu i radi manjom ili minimalnom snagom na održavanju te temperature. Ovu zimu sam grijao stan jednim inverterom 13000btu. Ima na displeju pet dioda koje pokazuju snagu kojom radi tako da tacno mozes da vidis kako se ponasa u svakoj situaciji. Ako stojis ispred njega (unutarnja jedinica) i budes prepreka strujanju mlaza vazduha, topao vazduh iz izduva mu ponovo uleti u ulaz on skonta "aha sad je toplije" i automatski smanji snagu za jos jedan stepen. U tome mu i jeste glavni fazon ustede sto pravovremeno i optimalno reaguje u svakom momentu. Takvih naglih promjena kod sistema sa toplom vodom nema tako da je prakticnije koristiti kompresor i elektroniku iz klasicne klime gdje ti je lakse upravljati po principu on-off. Sljedece sto sam primjetio jeste da kada je vani +5 stepeni bez problema mogu na 25 stepeni ugrijati prostorije ali kada je vani +16 ne moze vise od 23 unutra... inverter registruje visoku vanjsku temperaturu, valjda je tako dimenzionisan, manji gubici topline u objektu i misli da je dovoljna minimalna brzina, a to znaci usteda energije.
Tako da sa postojecim inverterom vazduh/vazduh ne mozes ici na voda/vazduh. Jedino da sam radis elektronicki inverter i programiras ga da radi po nekom rezimu koji opet mora biti rezultat mjerenja i pracenja rada vec postojeceg sistema. Postojeca elektronika invertera ti nece valjati da vani bude -5 stepeni a da inverter dobija informaciju od senzora da je +12 stepeni, bez obzira sto je to stvarna temperatura na vanjskom izmjenjivacu. Sve da mu i dajes informaciju da je vani -5, a da izmjenjivac stvarno bude pod +12 stepeni tek bi onda dobio neocekivane rezultate.


[Ovu poruku je menjao edo_ze dana 25.04.2009. u 14:28 GMT+1]
[ scroll @ 25.04.2009. 15:46 ] @
Citat:
CBC: OK

Da li postoji mogucnost da se postave 2 unutrasnje jedinice sa paralelnim razvodom gasne faze?

A da spoljna bude plocasti izmenjivac.
Kako da znam koji od linkovanih izmenjivaca zadovoljava potrbu za izmenu recimo 8KW i da li ako je predimenzionisan negativno utice na neke segmente u procesu?

Pozz CBC

Postoji mogućnost da se stave 2 unutrašnje jedinice samo treba da imaju istu dužinu cevi da bi dobijali istu količinu gasa.
za 8kw bi trebalo STW-460 40

[Ovu poruku je menjao scroll dana 25.04.2009. u 17:46 GMT+1]
[ mhribljan @ 27.04.2009. 20:22 ] @
Pitanje za Scroll-a.

Svojevremeno mi je mali genije poslao link na domaćeg proizvođača pločastih izmenjivača a ti si me savetovao oko parametara za njihov software za proračun izmenjivača. Dakle za vodeni deo (primar) sam uneo 12/8 i snagu od 7kW (kompresor od klime 24000 btu). Za sekundar (freonski deo) sam stavio 3/7 (po tvom savetu) i program mi je izbacio izmenjivač koji je (čini mi se) dosta manji od ovog iz prethodnog posta i kojem je površina izmene 0,578 m2?


[Ovu poruku je menjao mhribljan dana 27.04.2009. u 21:34 GMT+1]
[ CBC @ 27.04.2009. 21:33 ] @
Scroll

10x :)

Bice da je ovaj sa Ebay-a najpovoljniji

Celija od 0,023m² á 40 komada 0,92m2 ide za sigurno na 10kW sto je doboljno.

Siguran za 45 Bara sistem (R410A).

A i cena od 200€ delije potpuno skromno.

Pozz CBC
[ vlados @ 30.04.2009. 07:48 ] @
Nadam se da post nece biti obrisan, jer ovo NE TREBA shvatiti kao reklamu, vec kao obajvu nove tehnologije u razvoju i primjeni toplotnih pumpi.


Dear all,
We are proud to announce the extension of the Heating Product Range with ALTHERMA
HIGH TEMPERATURE (HT) 011, 014 and 016.
With this new product line Daikin is the worldwide first company offering a real high
temperature heatpump solution suitable even for refurbishment projects.

The ALTHERMA HT range is a heating only air/water heat pump range capable of producing
high leaving water temperatures (up to 80°C) without any additional electrical heaters and
therefore ideal for the refurbishment or heating boiler replacement in residential applications
already equipped with radiators


[ scroll @ 30.04.2009. 08:12 ] @
pozdrav
za mhrbibljan ako korisiš r22 onda treba 0,8m2 evo nekih primera: 7kw
TC 50C, TE 3C, voda 12-8c, R22 3-7c, 0,8m2,cop3,53
TC 50C, TE 4C, voda 12-8c,R22 4-8C, 1,2m2,cop3,62
TC 50C, TE 5C, voda 12-8c, R22 5-9c,1,7m2,cop 3,70
da bi se malo povećao COP treba dosta povećati površinu izmenjivača,što uopšte nisu male pare.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 30.04.2009. u 11:11 GMT+1]
[ mhribljan @ 02.05.2009. 20:43 ] @
Scroll

Interesantno. Kada podatke koje si mi dao 12/8 i 3/7 ubacim u program od domace firme koja pravi izmenivače dobijem kao odgovarajući izmenjivač od cirka 0,5 m2. Doduše to je program koji je namenjen za proračun u režimu voda/voda. A za režim 14/10 2/7 mi izbaci 2,5 m2. Da li bi u režimu 14/10 bio dovoljan izmenjivač od 0,5 m2 s obzirom da je prihvatljive cene? Umalo da zaboravim, Tk mi ne bi bila veća od 45 stepeni.
[ scroll @ 04.05.2009. 15:48 ] @
pozdrav
mhribljan 14/10 , 2/7 ti mislim izbaci 0,259 m2, TK45c dobićes COP od 4, za 7kw treba ti 0.8 m2(12/8C,3/7 C) ili veće.
jer gas isparava u izmenjivaču i temperaturna provodnost gasa je mogo manja od tečnosti,a gas treba pregrejati za bar 4C zato treba veća površna nego kod vode.A drugo što je veća razlika temperature TE i pregrejane pare (3/7C) umnogostručujuse potrebna površina izmenjivača.4c nije neko veliko pregrevanje pa trebalobi i malo rezervne površine da ne bi došlo do tečnog udara.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 04.05.2009. u 20:16 GMT+1]
[ jugapower @ 14.05.2009. 21:41 ] @
Pozdrav ljudi !!
Pa moze toplotna pumpa da se koristi i leti zar ne ?
[ Tomica2 @ 24.05.2009. 09:50 ] @
Pozdrav

Posto sam uspeo da nabavim SCROLL compresor od 32Kw i TRANE tracer-ch532 kontroler sa sondama
potrebni su mi jos izmenjivaci da bih uspesno priveo kraju izgradnju TP i zato me interesuje
gde bih kod nas ako ih ima mogao da kupim (procitao sam na forumu da se prave u Kragujevcu)
i ujedno savet koji tip ili kapacitet mi je potreban.Vidim da postoje formule za izracunavanje
koje naravno nemam, pa makar da mi je neko ko je raspolozen posalje a ujedno i savet kako izracunati.

Imam nameru da ovaj projekat privedem kraju sto pre, zima uskoro stize a cena loseg zemnog gasa
sigurno nece ostati na trenutnih 40 din. a i dal ce ga biti o tome tek ne zelim ni da razmisljam
pa je sad pravi momenat nesto i da se uradi.

Unapred zahvalan na savetima i pomoci, forum je malo zamro pa se nadam da ce mi neko
uskoro i odgovoriti tj. pomoci.

mail
[email protected]
[ milsel @ 21.06.2009. 14:04 ] @
Pozdrav svima!
Laik sam sa ovim stvarima pa me zanima šta forumaši misle o ovom sistemu grejanja-hlađenja?
Hvala na odgovorima

http://www.rehau.rs/gradevinar...ije./grejne.instalacije..shtml
[ dukaz @ 19.07.2009. 08:49 ] @
scroll! pošalji mi tvoj broj telefona na [email protected].
tu sam iz komšiluka(b.p.s.).imam neka konkretna pitanja na ovu temu.
bavim se bušenjem tehničkih bunara onim sistemom što je Cbc prikazao na fotkama u ranijim
postovima.bušimo 50mm i 75mm prečnika, dubine na teritoriji bečeja 15-20metara(obiluje gvožđem)
i 27-33metara (malo gvožđa obilniji sloj).
želim da pravim TP pa bih hteo da čujem tvoje mišljenje.unapred hvala.
Đorđe.
[ scroll @ 12.08.2009. 18:03 ] @
http://www.geokiss.com/Excel_macro_warning.htm
Možda nekome bude interesantno.
pozdrav
[ sasa979 @ 27.09.2009. 22:32 ] @
Pozdrav za sve forumase
imam jedno piitanje,ako nisam promasio temu,a ako jesam ja se stvarno izvinjavam,pa ako neko moze neka me uputi na pravo mesto
Pitanje je sledece>>>> hladjenje pomocu radijatora u letnjem periodu
a sad da objasnim kakko ///// na vec postojecoj instalaciji izede se jedan vod od cevi oko koje se namotav tanka bakarna cev koja ce biti povezana sa kompresorom od frizidera ili zamrzivaca i koja ce sluziti da prenese toplotu tj hladnocu ,na vodu koja se nalazi vec u cevima u sistemu centralnog grejanja i da se na taj nacin voda hladi i dalje emituje energiju preko radijatora koji ce biti u tom slucaju hladnjaci a ne grejna tela
Nadam se da ste me razumeli pa ako neko ima iskustva neka mi javi jer sam rad da to odradim
hvala unapred i veliki pozdrav
sasa
[ ticma @ 27.09.2009. 22:54 ] @
Moze i tako, ali ce veliki problem biti kondezovana voda koja ce se slivati sa radijatora i cevi na pod.
[ scroll @ 10.10.2009. 08:33 ] @
Kompressor od frižidera ili zamrzivača bi bibio mali,a kostrukciski nisu predviđeni za veće temperature.
A sto se radijatora tiče može se i njma hladiti samo treba paziti da se ne dođe do temperature kondenzacie vlage iz vaduha,može se kupiti takav instrument što meri temperaturu kondenzacije vazduha i povezati sa rasladim uređajem.
[ cvele973 @ 13.10.2009. 19:02 ] @
Pozdrav svima!

Hteo bih da zamolim za mala pojasnjenja odnosno otklanjanje poslednjih nedoumica oko TP. Imam podno grejanje koje trenutno radi na gas a hteo bih iz razumljivih razloga da se resim gasa:). Tu kod mene u komsiluku covek je ugradio TP ali je busio bunar na 50m fi 110 ili 120 ne znam tačno koji od ta dva njemu to nije bio problem jer ima kesa. I u taj bunar je postavio potapajucu pumpu. Busenje tih bunara je jako skupo. Zanima me dali bas mora da bude taj fi i bas tolika dubina, odnosno prednosti i mane hodropaka u odnosu na potapajucu pumpu? I ako ima bunardzija ...?
[ scroll @ 16.10.2009. 18:33 ] @
Pozdrav cvele973
Po pitanju bunara prodavac toplotne pumpe određuje tip bunara i vrste pumpe zbog velike količine vode az bezprekorni rad.
Što se tiče hidropaka ona ima i visinu usisa i visinu potisa dok dubinska pumpa samo visinu potisa.Hidroppakevi su zbog toga manje efkasni ugavnom,a svaki WATT puno znači.
scroll
[ VeljaNi @ 11.11.2009. 08:22 ] @
Pozdrav cvele973,
potopne pumpe (najveći deo) po standardu je maksimalne širine 96mm... Ovde kod nas na jugu se u praksi buši bunar promera 125mm što otprilike košta 60eur po dubinskom metru u odnosu na sastav tla.

Ukoliko te zanimaju pojedinosti, možeš pogledati na našem sajtu par interesantnih ideja i za korišćenje dx toplotnih pumpi koje verovao ili ne (ako imaš veliko dvorište) mogu da se pokažu inicijalno i isplativije od sistema voda-voda... Za sva druga tehnička pitanja, stojim ti na raspolaganju.

Pozdrav,
Milan
[ johnnie @ 11.11.2009. 08:49 ] @
Izvini Milane,

Nisam nasao nista na sajtu o dx pumpama, ajde nas uputi malo blize ili daj precizan link...

Unapred hvala.
[ VeljaNi @ 11.11.2009. 09:07 ] @
Naravno johnnie - nisam siguran da li je dozvoljeno reklamirati se ovde, tako da neću ostavljati direktan link već ću prepričati sadržaj.

Ukoliko ne postoji mogućnost pronalaska podzemnih voda na nekoj razumnoj dubini ili zadovoljavajuća izdašnost (naše pumpe od 40kW npr zahtevaju oko 2l/sec) radi se sistem zemlja - voda ili dx. Toplotna pumpa koja radi dx mod se neznatno razlikuje u dizajnu od tp voda-voda

Postoje dva načina eksploatisanja energije zemlje - sondama sa horizontalnim i vertikalnim razvodom.

Sonde sa vertikalnim razvodom se buše do dubine od 35m i uzimaju između 3.5-4.5kW energije. Sonde sa horizontalnim razvodom se postavljaju na dubinu od 1.8m u odnosu na površinu i liče uslovno rečeno na "zmijice" iz one noki-ine igrice. Mogu Vam poslati FONKO-v instruction manual gde je potpuno objašnjeno kako se postavljaju jedne a kako druge sonde.

Za razliku od drugih proizvođača koji u sonde utiskuju glikol-vodu naš sistem direktno utiskuje gas R407C te se vrši takozvana "direktna ekspanzija" energije gde su učinci do 15% bolji od konkurencije.

FONKOV sistem za tržište Vojvodine nudi naša partnerska firma Geotempus iz Novog Sada, dok MIFIMIEnergy pokriva centralnu Srbiju.

Isto tako, aj da ne preteram u reklami - u sekciji "ušteda energije" našeg sajta postoji stavka okvirnog proračuna uštede, gde u ekselu zadajete stepen izolacije objekta, tip toplotne pumpe, kvadraturu objekta i način distribuiranje energije u sekundaru (fan coil odnosno paneli) gde možete vrlo precizno da izračunate godišnje uštede. Videćete i sami da je veći deo sajta edukativan i da postoji vrlo malo reklame o nama. Namerno smo koncipirali sajt na taj način, želimo da edukujemo našu javnost, jer smo po ovom tipu klimatizacije u odnosu na EU u kamenom dobu. Primera radi u 2008moj godini u EU, prodaja sistema TP je porasla za 48% u odnosu na 2007mu (u vreme opšte krize) gde je prodano oko 527.000 sistema, što je još lepša cifra ako vidimo da to čini 82% svih prodatih sistema klimatizacije.

Na sajtu MIFIMIEnergy-ja možete naći moj kontakt telefon i e-mail adresu i budite slobodni da me kontaktirate za dodatne informacije. Stojim Vam na raspolaganju za dalja pitanja.

Pozdrav,
Milan Veljković
[ johnnie @ 11.11.2009. 11:37 ] @
Ok, hvala puno...

Nisam odmah shvatio da je dx - direct expansion... Upoznat sam sa tim, odlicna stvar, samo dali je u startu isplativija od sistema voda-voda (izvor-ponor)? Mislim an pocetno ulaganje...

Ujedno, kad smo vec kod dx, da li neko moze da kae kako to radi onaj cuveni svedski Icestick sistem direktne expanzije? Ne shvatam da to radi i ima dobar Cop pri temperaturam koje su tamo? U cemu je kvaka...

[ ELTI @ 11.11.2009. 14:36 ] @
Evo ja sam ovih dana napokon pustio u pogon cijeli sistem centralno grijanja sa T.P. Radi se o pumpi Stiebel Eltron WPL23C, grijanje i hladjenje 2 stana po 100m2, i jedan poslovni prostor od cca35m2, radi se o kombinaciji plocastih radijatora i fan-coila, nazalost nisam mogao uraditi podno grijanje jer su stanovi useljeni davno prije. Uz to je i pufer od 750L, i 3 vakimska solarna kolektora sa po 16 cijevi. Kako je sistem u probnom radu tek par dana, tesko mi je jos govoriti o konkretnim rezultatima. Mogu samo reci da to u startu kosta poprilicno, ali ako to bude radilo onako kako se o tome pise vjerujem da ce se ulozena sredstva isplatiti. Pozdrav.
[ CBC @ 11.11.2009. 14:48 ] @
Cao..

Ispinne, Octopus, "ledeni stapic".

Napravili ste mit od necega sto nefunkcionise. Klasika.

http://translate.google.se/tra...&tl=sr&history_state0=

Malo nezgrapan prevod ali ko zeli da razume, shvatice.

Pozz

PS: Da napomenem, www.varmepumpsforum.com je Skandinavski forum toplotnih pumpa gde ucestuju inzinjeri sa razvoja svih vecih firmi koje se bave proizvodnjom za trziste Skadinavije.

[Ovu poruku je menjao CBC dana 11.11.2009. u 16:27 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao CBC dana 11.11.2009. u 16:27 GMT+1]
[ scroll @ 12.11.2009. 16:41 ] @
Pozdrav
CBC u potpunosti si u pravu.
VeljaNi na linku piše u delu praktično o toplotnom pumpi kad izlazi gas(407C) iz kompressora temperatura je 90-95C i čak i više.Kako je meni poznato kritična temperatura za 407c je ispod 90C pa mi nije baš jasno kako može daje pređe?
scroll
[ VeljaNi @ 12.11.2009. 17:22 ] @
Pozdrav ljudi,

mislim da u startu imamo problem mešanja "baba i žaba"... Sistem za koji ste pitali Icestick mi je do sada bio potpuna nepoznanica. Elem, mi (mislim na moju firmu) bežimo od izvora energije spoljnog vazduha kao đavo od krsta. Ono što uglavnom proizvođači chiller-a izbegavaju da napišu je činjenica da je njihov učinak takav kakav jeste (cop oko 2.7) do spoljne temperature koja varira između 4 i 7 stepeni (od proizvođača do proizvođača)... Posle toga moraju da uključe predgrejače što naravno degradira i kompletan COP (o čemu kod njih nema ni reči).

Elem sistem zemlja - voda ili dx koji nudimo mi koristi energiju zemlje. Kako to ukratko radi pojednostavljeno. Postavljaju se sonde dužine 35m. Posle 80cm u našim uslovima temperatura zemlje je gotovo konstantna tokom cele godine. Sonde su banalno rečeno aluminijumski profili u koje su utisnute dve cevi koje liče na izduženo slovo U (ne znam kako drugačije da objasnim, ipak nisam mašinac). R407C pod niskim pritiskom se propušta kroz sondu i preuzima energiju zemlje (odatle i 3.5 - 4.5kW po sondi energije). Onda ulazi u TP i kompresorom se diže na visok pritisak čime se dodatno greje i prenosi svoju energiju sekundarnom sistemu (vodi u sistemu). Potom se R407C vraća u početni pritisak i vraća u sonde. Tako se zatvara ciklus. Zemlja je veliki akumulator toplote i ne može doći ni do kakvog zaleđivanja.

COP sistema zemlja - voda je između 3.7 i 3.9 što je jako dobro. Ono na šta treba takođe obratiti pažnju je da za razliku od čudljivog ponašanja vode (stoji urbana legenda da podzemna voda može promeniti svoj put, što se iskreno nadam da nije tačno) i bunarskih pumpi, ove sonde bukvalno možete ukopati ispod temelja vašeg objekta jer im je rok trajanja gotovo koliko i tom objektu.

Zašto se ovaj sistem vrlo retko koristi? Najlakše objašnjenje je zbog veće inicijalne investicije. Grčke ili turske sonde koje su u trenutno u ponudi imaju još uvek za naše platežne mogućnosti jako visoku cenu. Trenutno se vrše pregovori sa fabrikom Nissal iz Niša o pravljenju sondi koje bi trebale kud i kamo biti jevtinije, te na taj način i pristupačnije našem tržištu (jedini problem je da li mogu da izvuku sondu u jednom cugu bez prekida u njihovoj valjaonici).

Nadam se da sam uspeo da razdvojim ovaj provereno dobar sistem sa sumnjivim IceStick-om.

Unapred se izvinjavam ukoliko sam napravio neku grešku u opisu. Ukoliko želite dodatne informacije, mogu vam zakačiti kompletan manual postavljanja vertikalnih i horizontalnih sondi, kao i datasheet zemlja - voda toplotnih pumpi fabrike FONKO čiji smo mi partneri.

Pozdrav,
Milan
[ CBC @ 12.11.2009. 19:37 ] @
@VeljaNI

Odgovor za IceStick (Ledeni stapic) sam dao johnnie ali je ELTI uleteo izmedju.

Icestick , na svedskom Ispinne na srpskom ledeni stapic , zaboravite ga kao da nikad niste culi za njega

Dx sistem je poznat, prednosti su u smanjenju troskova gde se koristi jedna pumpa manje ali mu je problem gde se u niskopritisnoj fazi gura kroz dugacku sondu. I to zahteva dodatnu energiju od kompresora. Sto ustedis na jednom, izgubis na drugom. COP mu se nerazlikuje nista znacajno u odnosu na bilo koji drugi sistem koji je geotermalan.

Scroll je postavio dobro pitanje o krajnjoj temperaturi, kanda je maaaalo nategnuta

Kako god, neplatis na mostu, platis na cupriji, DX je jeftiniji za instalaciju i sa korektnom cenom sonde uskladjenoj domacem trzistu je dobra alternativa.
[ osmania @ 13.11.2009. 14:37 ] @
vidim da taj dx sistem je poznat i ucinkovit...

nego pitanje koliko kosta da se uradi taj kompletan iststem u kucu jednu od 150 m2
znaci od pocetka do kraja...

inace radio bi to u Vrbasu Vojvodina...
[ CBC @ 13.11.2009. 15:29 ] @
[quote="johnnie"]Ne shvatam da to radi i ima dobar Cop pri temperaturam koje su tamo? U cemu je kvaka...[/quote]

Icestick kako sam malo sad protumarao ima COP od oko 2. To je totalna suma jedne sezone i sve sto je igradjeno je na juznoj obali (golfska struja).
A kvaka je da ako je sa COP 2 cena utrosene energije 50% u odnosu na direktno strujno grejanje znaci da je jeftino. Jedan radnik u Svedskoj zaradi mesecno koliko kosta oko 15000KW.
Elem, tehnikekoje su ekoloske nemoraju po automatizmu biti i ekonomske, a sto su Svedi fiksirani u lepotu leda i vide IceStick kao sku skulpturu u ledu, moze im se.

Dakle, da srusimo i taj mit o isplatljivosti IceSticka na Balkanu.

========================================

Za DX, nije mi jasno zasto aluminijum, Scandinavijski DX sistemi su sa bakarnim cevima koje daju puno bolji fleksibilitet pri ugradnji.

[ EazyDuzIt @ 15.11.2009. 19:47 ] @
Nesto sam razmisljao...
Neko rece da je moguce pomocu 2 TP, kaskadno, dobiti visu temperaturu.
Izracunao sam da bi za moju kucu (150m2, gubici 9KW)bio potreban rerezervoar sa vodom od 7m3, koji bi se u toku noci (po jeftinoj struji) sa grejnom snagom od 20KW zagrejao na 60C. Danju bi se preko izmenjivaca u tom rezervoaru grejala cela kuca kontinualno snagom 10KW, do 00h, kada bi teperatura vode u rezervoaru pala na 40C, i pocela opet sa radom TP.
Samo mi nije jasno bas kako rade 2 TP, video sam semu koju je scroll ostavio, ali mi nije bas najjasnija.
[ VeljaNi @ 16.11.2009. 08:55 ] @
Pozdrav ljudi...

daću vam link do jednog programčeta koji smo napravili. Pre nego što raspalite po meni (reklama, reklama, reklama), program je u beta verziji, još uvek nije ni zakačen zvanično na sajt i voleo bih da ga istestiraju ljudi koji se "barem nešto razumeju u ovu rabotu"...

Dakle u trenutnoj verziji se toplotni gubici objekta dele na 4 verzije (slaba izolovanost-100W/kvm, srednja-75W/kvm, dobra-50W/kvm i custom). U toku je pravljenje alfa verzije programa koja će dati mogućnost štikliranja materijala koje imate u zidu, podu i plafonu kao i površina stakala i tip stakla, gde će se dobiti mnogo precizniji toplotni gubici (na žalost, ne želeći da ulazimo mnogo duboko u tu temu, ostaće jedna prostorija ukupne te i te površine sa visinom zida između 2.35 i 2.55m)

Dakle, molim vas za konkretne zamerke i pohvale, softver će ostati za slobodnu upotrebu, što može i vama pomagati.

Adresa programčića je: http://www.mifimi.com/energy/mifimienergy.exe

Pozdrav,
Milan
[ VeljaNi @ 17.11.2009. 10:07 ] @
Pozdrav ljudi...

drago mi je da vidim da je 50tak vas skinulo program za proračun uštede...ali mi iskreno nije drago da niko nije dao komentar... Još jednom, molim vas za sud o programu - preglednost, lakoća upravljanja, šta treba dodati - šta treba oduzeti...

Ajmo, vama kratak komentar neće oduzeti mnogo vremena, a nama će pomoći da napravimo jedan alat koji će biti koristan širem auditorijumu...


Pozdrav,
Milan
[ EazyDuzIt @ 18.11.2009. 01:05 ] @
Mislim da COP nisu realni, COP nikad ne prelazi 4, ako se gleda cela TP.
Covek koji 20 godina radi grejanje mi kaze da se gubici krecu od 80-150w/m2 i to po zapadnim standardima izolacije (ne racunajuci ekstremno dobro izolovane, sajuznim aspektom, etc..), a kod nas i do 300w/m2!!!
Sad, on priznaje da se kod niskotemperaturnog grejanja smanjuje potrebna energija, ali kaze da su price o 50-60w bajke. Bas je sad u fazi projektovanja grejanja hotela Srbija, na bazi TP nekog nemackog proizvodjaca.
[ ELTI @ 18.11.2009. 08:37 ] @
Moje misljenje je da ne postoji ni jedan pouzdan kalkulator koji bi mogao nesto realno izracunati. Kao prvo ne postoje 2 iste kuce ili 2 ista stana.Zasto? Zato sto je mnogo faktora koji uticu na to koliko je toplotne energije potrebno za zagrijavanje nekog stana. Sama kvaliteta zidova i termo izolacije, kvaliteta i vrsta stolarije, staklene povrsine, polozaj kuce u odnosu na sunce, da li je stan u podrumu , na pravom katu, trecem ili je najvisi u objektu...klimatsko podrucje...da li je u zavjetrini ili na otvorenom prostoru...u blizini rijeke, sume ili sl. Da li se grije stan ispod i stan iznad. Nadalje navike ljudi koji stanuju u njemu, neki ce reci da im je 20 stupnjeva dovoljno, dok je meni recimo najugodnije na 23. Koliko neko potrosi tople vode dnevno, koliko osoba boravi u stanu...

Moze se nesto otprilike predvidjeti sa ovakvom kalkulacijom ali po meni to nije nesto na sto bi se covjek mogao osloniti. Nadalje primijetio sam u ovom kalkulatoru veoma velike razlike u COP-u ovisno o tipu TP, u sto bas i nisam siguran da je tako. Takodjer sam primijetio veliku razliku u COP-u ovisno o tome da li se koriste plocasti radijatori ili fan-coili...nisam bas siguran da je to takav omjer. Na netu se moze pronaci bezbroj kojekakvih kalkulatora ali nisam siguran da i jedan moze dati pouzdan rezultat. Kalkulator daje tocan rezultat ali veoma sumnjivih ulaznih velicina...to je nesto kao statistika....

Jos jedna primjedba...kalkulator ne izracunava stvarne troskove TP vec samo ustedu!!! To su moja zapazanja...mozda neko misli drugacije...

Ja sam misljenja da je TP ipak buducnost u klimatizaciji, pogotovo gledajuci na napredne zemlje gdje je to vec postao standard pri projektiranju novih stambenih objekata a i samo to sto drzave poticajima stimuliraju ovakav nacin gradnje i grijanja govori o tome koliko je to rentabilno a i ekoloski. Ponekad ne treba biti puno pametan vec gledati sta pametni rade.

Na nasim podrucjima je jos uvijek prisutan konzervatizam...ljudi jednostavno ne vjeruju da je toplo dok ne vide plamen. Kad sam se ja odlucio na TP par ljudi koji inace rade klasicna centralna grijanja pokusali su me odgovoriti od toga...Znas to je skupo...nije to bas za nase krajeve i milion razloga. Medjutim mislim da je tu problem u losoj edukaciji tih istih ljudi, strah od elektronike, strah od nove tehnologije....

Ipak sam nasao covjeka koji dobro poznaje ovu oblast i rado je pristao na ovaj posao. Moja TP je jos u nekom probnom radu gdje jos uvijek pokusavamo sto bolje optimizirati sustav, ugradio sam jedno posebno kontrolno brojilo samo za TP tako da cu nakon nekog perioda moci izracunati stvarnu potrosnju struje, a samim tim i provjeriti sve te podatke i kalkulatore. Za sad je tesko bilo sta ozbiljno reci ili prognozirati ali sam ubjedjen da sam odabrao dobar nacin klimatizacije. Volio bih cuti misljenje ljudi koji mozda koriste TP par godina kakva su njihova iskustva sa TP.
[ Dragan 1957 @ 23.11.2009. 12:28 ] @
Pozdrav!
Naprvio bih tp sa kompresorom copland cronq o500 tfd 522,sta mi jos treba da bi tp bila voda voda. ako moze detaljnija dokumentacija. ps. ja sam elektronicar po struci. unapred hvala.
[ CBC @ 23.11.2009. 12:49 ] @
Grejanje vranama je bilo vrlo popularno u vreme komunizma. Niko nezeli da stavi prst na celo i zamisli se u pravcu rasipane energije dok su energenti bili jeftiniji. Decenijama unazad. A sad kukamo svi od posledica globalnog zagrevanja. Kuce "nulte energije" su nesto skuplje za izgradnju i danas je svest usmerena u drugom pravcu. Uvek je prisutan osecaj da svu skoro svi omanuli u izgradnji pa sad pokusavamo koristeci TP izaci na kraj ekonomski sa problemima koje smo usadjivali u objekte.

Realna gradjevina iz 70-80 godina je klasika ( u to vreme je niklo sa povoljnim kreditima puno kuca po zemlji) koja curi oko 150-180w/m². Postoje primeri gde se moze sici na 100W/m² ali su retki. TP kao i svi niskotoplotni sistemi grejanja pod prvo, obratiti paznju na IR zracenje okoline. Unutrasnje povrsine radjene od gipsanih ploca, plafoni ne preko 235 itd itd.. tada vec ima smisla pricati jeftinom i komfornom grejanju sa TP. U protivnom, jedino podno grejanje moze da izvuce ostale nedostatke.

Studirao sam malo i principe po Danskoj, recimo, danas svim vama poznata toplotna zavesa iznad pokretnih vrata ulaza u supermarkete, princip je koriscen na nacin na u Danskoj koriste elektricne radijatore koji su u stvari kao podne lajsne. Strujanje vazduha uz zidove na gore cini zavesu prema zidu i daje komfor. Ovo je manje vise klasika u svakoj Danskoj kuci zidanoj od cigala.

Pretpostavka, da podvucem, da bi se princip mogao iskoristiti i sa TP. U svakom slucaju moje su misli usmerene momentalno na jednu takvu izvodbu jer mi se neunistava parketna povrsina od 160m² da bi uveo podno grejanje.
[ Dragan 1957 @ 23.11.2009. 13:09 ] @
Pozdrav! kuca izolovana 6 cm kamene vune tvrdo presovane , uradjeno podno grejanje , iskopana dva bunara 18m voda 14 c koliko hoces . samo jos tp !
[ Dragan 1957 @ 24.11.2009. 09:27 ] @
pozdrav! Pitanje za scroll? vidim da ti je tema jako poznata , pa mi treba tvoja pomc oko samogradnje tp. Imam mitsubishi ciler vazduh vazduh , 13kw hladjene /grejanje, Iskoristio bi ga za tp .hvala Dragan1957
[ scroll @ 24.11.2009. 09:51 ] @
Pozdrav Dragan 1957 a šta te interesuje tačno? , ja nemam podatke o tvom čilleru,kompressoru ali sve se može naći na netu.
[ Dragan 1957 @ 24.11.2009. 10:05 ] @
Pozdrav scroll! kompresor klipni 2,8kw interesuje me vezivanje isparivaca izmenivaca toplote danfoss kao kondezator,dali treba da zamenim susac ,skupljac ulja , koji ekspanzioni ventil . gas je freon r22 i kako to sve da povezem i da napunim novim gasom . pozdrav Dragan 1957 hvala!
[ scroll @ 24.11.2009. 12:44 ] @
Pozdrav jel tvoj compressor copeland crnq o500 tfd 522 ?
[ mali genije @ 24.11.2009. 12:48 ] @
@scroll
imas PP.
pozdrav.
[ Dragan 1957 @ 24.11.2009. 13:56 ] @
Pozdrav Scroll! To je taj kompresor .
[ scroll @ 24.11.2009. 18:49 ] @
http://www.aircon.ru/pbc_download/files/f1155729480.pdf
pozdrav ovde piše da je kompressor od 5kw,koji je tip izmenjivača danfoss?
[ Dragan 1957 @ 24.11.2009. 21:57 ] @
Pozdrav croll Izgleda da sam ja pogresio, jer na njemu pise kompresor motor 3,72 kw . a izmenjivac jeXB10-1 20.Dragan1957

[Ovu poruku je menjao Dragan 1957 dana 25.11.2009. u 08:32 GMT+1]
[ scroll @ 25.11.2009. 07:54 ] @
Pozdrav
izmenjivač je mali ako hoćes dati bude dobra razmena toplote sa malom razlikom temperature između gasa i vode.
[ Dragan 1957 @ 25.11.2009. 08:12 ] @
Pozdrav Scroll! sta ti preporucijes?
[ Dragan 1957 @ 25.11.2009. 08:17 ] @
Pozdrav Scroll! sta ti preporucijes? To su mi Preporucili iz firme clivere.

[Ovu poruku je menjao Dragan 1957 dana 25.11.2009. u 09:38 GMT+1]
[ scroll @ 25.11.2009. 10:13 ] @
Pozdrav
kolika temperatura vode ti je potrebno za grejanje, i sa koliko kilovata je možeš postići?
[ Dragan 1957 @ 25.11.2009. 11:01 ] @
Pozdrav Scoroll! 45-50c ne vise od 10 kw. Poslao bih ti semu kako sam ja zamislio ali kao novi clan jos uvek ne mogu. P.S .dosad sm grejao sa izmenjenim protocnim bojlerom od 6 kw gde sam dobiao vodu 40c na izlazu .to sam vec uradio po semi razlog da bih izbegao pojavu peska i pored raznoraznih filtera.

[Ovu poruku je menjao Dragan 1957 dana 25.11.2009. u 12:29 GMT+1]
[ scroll @ 25.11.2009. 11:48 ] @
Pozdrav Dragan 1957
tvoj kompressor greje od ~14kw do ~19kw t.c.(45c...55c) ,t.e.(0c...7c) R22
proglem je što ne znam da izračunam snagu vazdušnog isparivača stavjen u vodu krozkoju protiče neka količina vode koja manja od količine vode što pumpa gura u bazen,barem tako se vidi sa slike.
a šta se kondenzatora tiče trebati 1.2m2 BHE .

[Ovu poruku je menjao scroll dana 25.11.2009. u 18:40 GMT+1]
[ CBC @ 25.11.2009. 12:42 ] @
@Dragan

Gledam pdf , sa kojim efektom pumpe mislis da transportujes vodu iz busotine do bazena?
[ nebgrkovic @ 26.11.2009. 00:28 ] @
poštovani
molim Vas za informaciju koliko košta toplotna pumpa za grejanje kuće od kok 120m2 sa ugradnjo i bušenjem bunara.u kući postoji sistem centralnog grejanja na struju.
nebojša
hvala
[ scroll @ 27.11.2009. 11:54 ] @
samogrdnja
[ VeljaNi @ 27.11.2009. 15:27 ] @
@nebgrkovic

Poštovani, nisam želeo nikada da se reklamiram, ali uradićemo neku okvirnu kalkulaciju. Cene TP više nisu drastično veće od ostalih sistema grejanja (i hlađenja). Home-made su vredni svakog respekta i poštovanja, ali mislim da više nije tolika razlika u ceni u odnosu na postojeće komercijalne sisteme, kako u pogledu cene, tako i u pogledu efikasnosti i stabilnosti.

Pretpostavićemo da imate loše izolovan objekat od 120kvm koji ima oko 130W/kvm toplotnih gubitaka. Sa 1900 grejnih sati godišnje vama je potrebno oko 30.000kWh energije. Korišćenjem kotla na struju i klasičnih radijatora pri tim toplotnim gubicima cena jedne grejne sezone iznosi po trenutnom cenovniku (pod uslovom da je kotao vezan za posebno brojilo) oko 2.100 eura (57 eura u zelenoj, 216 eura u plavoj i 1776 u crvenoj tarifi). Toplotna pumpa vezana za posebno brojilo ne ulazi u crvenu tarifu te su njeni troškovi 400-450 eura.

Znači godišnja ušteda u odnosu na vaš sistem će iznositi otprilike grubo računano oko 1500 eura.

Za vaše potrebe gledajući iz našeg asortimana preporuka je FONKO-va toplotna pumpa FW SC 181 LG (ima opciju i grejanja i hlađenja) koja sa PDV-om košta 5081 eura (u troškove uračunat i transport). Karakteristike su: kapacitet hlađenja 18kW, kapacitet grejanja 19,93kW. FW SC 181G (samo grejanje) košta 4480 eura.

Firma MIFIMIEnergy je prvi sertifikovani EE diler, te preko naše banke pristupamo nemačkom EE fondu i omogućavamo kredit na 5 godina sa izuzetno niskom kamatnom stopom.

To u praksi izgleda za ovu TP ovako:
Iznos kredita: 5081 eura
Učešće sa svim obradama: 1825,36 eura
Broj rata: 60
Mesečna rata: 76,17 eura
na nivou godine (12 rata): 914,04 eura

to u praksi znači da će te kupovinom TP i prelaskom sa grejanja na struju otplaćivati TP i štedeti godišnje oko 600 eura u odnosu na trenutne troškove. Mi u okviru ponude nudimo ovakav tip kredita za toplotne pumpe, fan coil-e, cirkulacione i bunarske pumpe. U svakom slučaju kompletni troškovi uvođenja TP sistema sa fan-coil-erima ne bi trebalo da pređu par stotina eura godišnje u odnosu na Vaše trenutne troškove. Uvođenjem ovakvog sistema pored grejanja, dobićete i kompletno hlađenje.

Što se tiče bušenja bunara - eh, tu ima velikih oscilacija. Konkretno naši "bunardžije" tj firma koja se bavi pretežno geomehanikom i geofizikom (GeoInženjering Niš) prosečno naplaćuje 60 eura po dubinskom metru u šta ulazi i kompletna instalacija.

Naglasio bih da se mi pretežno bavimo većim Investitorima, ali stojimo na raspolaganju za sve dalje informacije.

Kompletan ovaj post, nije bio reklama, već samo, recimo smernica u pravcu u kome trebaju svi planirati uvođenje, tj izmenu sistema grejanja i hlađenja.

Za sve dalje informacije, stojim Vam na raspolaganju.

Pozdrav,
Milan Veljković, dipl.ing.el.
[ nebgrkovic @ 27.11.2009. 19:16 ] @
>

--00032555aa0ec9807704795f210e
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-2
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

hvala!<br><br>
<div class="gmail_quote">2009/11/27 VeljaNi <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br>
<blockquote class="gmail_quote" style="PADDING-LEFT: 1ex; MARGIN: 0px 0px 0px 0.8ex; BORDER-LEFT: #ccc 1px solid">@nebgrkovic<br><br>Po�tovani, nisam �eleo nikada da se reklamiram, ali uradi�emo neku okvirnu kalkulaciju. Cene TP vi�e nisu drasti�no ve�e od ostalih sistema grejanja (i hla�enja). Home-made su vredni svakog respekta i po�tovanja, ali mislim da vi�e nije tolika razlika u ceni u odnosu na postoje�e komercijalne sisteme, kako u pogledu cene, tako i u pogledu efikasnosti i stabilnosti.<br>
<br>Pretpostavi�emo da imate lo�e izolovan objekat od 120kvm koji ima oko 130W/kvm toplotnih gubitaka. Sa 1900 grejnih sati godi�nje vama je potrebno oko 30.000kWh energije. Kori��enjem kotla na struju i klasi�nih radijatora pri tim toplotnim gubicima cena jedne grejne sezone iznosi po trenutnom cenovniku (pod uslovom da je kotao vezan za posebno brojilo) oko 2.100 eura (57 eura u zelenoj, 216 eura u plavoj i 1776 u crvenoj tarifi). Toplotna pumpa vezana za posebno brojilo ne ulazi u crvenu tarifu te su njeni tro�kovi 400-450 eura.<br>
<br>Zna�i godi�nja u�teda u odnosu na va� sistem �e iznositi otprilike grubo ra�unano oko 1500 eura.<br><br>Za va�e potrebe gledaju�i iz na�eg asortimana preporuka je FONKO-va toplotna pumpa FW SC 181 LG (ima opciju i grejanja i hla�enja) koja sa PDV-om ko�ta 5081 eura (u tro�kove ura�unat i transport). Karakteristike su: kapacitet hla�enja 18kW, kapacitet grejanja 19,93kW. FW SC 181G (samo grejanje) ko�ta 4480 eura.<br>
<br>Firma MIFIMIEnergy je prvi sertifikovani EE diler, te preko na�e banke pristupamo nema�kom EE fondu i omogu�avamo kredit na 5 godina sa izuzetno niskom kamatnom stopom.<br><br>To u praksi izgleda za ovu TP ovako:<br>Iznos kredita: 5081 eura<br>
U�e��e sa svim obradama: 1825,36 eura<br>Broj rata: 60<br>Mese�na rata: 76,17 eura<br>na nivou godine (12 rata): 914,04 eura<br><br>to u praksi zna�i da �e te kupovinom TP i prelaskom sa grejanja na struju otpla�ivati TP i �tedeti godi�nje oko 600 eura u odnosu na trenutne tro�kove. Mi u okviru ponude nudimo ovakav tip kredita za toplotne pumpe, fan coil-e, cirkulacione i bunarske pumpe. U svakom slu�aju kompletni tro�kovi uvo�enja TP sistema sa fan-coil-erima ne bi trebalo da pre�u par stotina eura godi�nje u odnosu na Va�e trenutne tro�kove. Uvo�enjem ovakvog sistema pored grejanja, dobi�ete i kompletno hla�enje.<br>
<br>�to se ti�e bu�enja bunara - eh, tu ima velikih oscilacija. Konkretno na�i &quot;bunard�ije&quot; tj firma koja se bavi prete�no geomehanikom i geofizikom (GeoIn�enjering Ni�) prose�no napla�uje 60 eura po dubinskom metru u �ta ulazi i kompletna instalacija.<br>
<br>Naglasio bih da se mi prete�no bavimo ve�im Investitorima, ali stojimo na raspolaganju za sve dalje informacije.<br><br>Kompletan ovaj post, nije bio reklama, ve� samo, recimo smernica u pravcu u kome trebaju svi planirati uvo�enje, tj izmenu sistema grejanja i hla�enja.<br>
<br>Za sve dalje informacije, stojim Vam na raspolaganju.<br><br>Pozdrav,<br>Milan Veljkovi�, dipl.ing.el.<br>
<div>
<div></div>
<div class="h5"><br>--<br><a href="http://www.elitesecurity.org/p2450745" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p...r><br>Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098</a><br>
<br>Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>esauth:19098:3ebda1f878eb821fc2de56042d3f64bf<br>Odgovor pisite *iskljucivo* ispod ove linije:<br></div></div></blockquote></div><br>

--00032555aa0ec9807704795f210e--
[ CBC @ 27.11.2009. 21:18 ] @
VeljaNi

Tvoja kalkulacija ne sadrzi cenu uvodjenja novog brojila i to je jos 600+ €

Zatim, ocekujes da svi imaju pozitivan kreditni vrednibilitet. Nemogu svi dobiti kredit.

Kad se sve skupi na gomilu brzo se svati da je pratielna samogradnja u tempu modela, kako lova pristize, jos uvek najpovoljnija opcija za veliku vecinu.

Kod ostatka kalkulacije, zavisi kako se racuna, sa fizickim ili matematickim velicinama.

Zatim postoji i opcija jeftinih scroll kompresora sto opet otvara vrata za samograditelje. A da nepricam o efektu satisfakcije samograditelja prilikom uspesno sprovedenog projekta koja se nemeri parama, prosto, jer je to nemoguce platiti.

[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 13:15 ] @
Pozdrav scroll! Pukla mi je mreza pa dok su dosli majstori proslo vreme. Sto se tice tvog pitanja ? oko protoka vode , ja sam ovako zamislio , pun bazen 13-14 c 5m3 vode. isparivac ohladi na 8c ,ukljucuje se pumpa protoka 3000l h. Jedan deo vode preko cevi ide u zemlu a visak koji zemlja ne primi u kanalizaciju . , znaci pumpa ukljucuje na 8 c a iskljucuje na 13c sta ti mislis o tome. Automatika i elektronika nisu problem problem mi je frigo tehnika.Pozdrav Dragan!P,S.saljem ti ovu sliku .
[ scroll @ 01.12.2009. 16:46 ] @
pozdrav
Meni ide 3600l/h sve preko izmenjivača i sa 14C na izlazu imam 10,5C kompressor mi je dosta manje snage ,ne znam baš da možeš da zustavjaš pumpu a drugo voda će da ti zaobiđe isparivač jer odpor je manji.
trebalobi da napraviš usmerivač da sva voda iz bunara pređe preko isparivača u bazen.
[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 17:23 ] @
Pozdrav Scroll Isparivac mi se nalazi u bazenu sa vodom a voda iz pumpe[prve busetine 18m] mesa se sa vodom iz bazena i postepeno dize temperaturu vode kaja je pala na 8c. pa cu da vidim za koje vreme ce temperatura vode porasti na 13-14c pozdrav!Dragan P.S. Isparivac cilr vazdusni 1.3m2 50m bakarnih cevi fi 8mm

[Ovu poruku je menjao Dragan 1957 dana 01.12.2009. u 18:47 GMT+1]
[ mali genije @ 01.12.2009. 17:35 ] @
@Dragan 1957
Imenjace scroll ti je potpuno u pravu jer ti nisi uzeo u obzir ta ti je to stajaca voda dokne ukljucis pumpu
e posto ti je zazor izmedju lamela na isparivacu jako mali moze doci do naslaga leda sto ti
smanjuje efikasnost istog i adekvatnu razmenu toplote.
pozdrav..
genije..
[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 17:51 ] @
Pozdrav Genije zato i trazim savet od iskusnijih ljudi , jer mi je frigomatika poznata samo teoriski podrav Dragan
[ mali genije @ 01.12.2009. 18:03 ] @
@Dragan 1957
reci mi zasto ne isprobas prvo varijantu vazduh/voda dok ne udjes malo u fazon jer koliko vidim
vec posedujes sve za tu varijantu jest da je iskoristivost u odnosu na ostale kombinacije manja
al ces videti kako radi u praksi.
ja sam prepravio carrier klimu u vazduh/voda za ovu sezonu jer nisam zavrsio busilicu za bunar
al zato na leto idem na dx varijantu.
pozdrav..
genije..
[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 18:21 ] @
Pozdrav genie ! Ja sam napravio busilicu ! Rampa sa dva motora sa reduktorima od konzolnih dizalica jedan za busenje 2kw trofazni brzina 100o/min idrugi za izvlacenje 25 o/min 3 kw. vrlo lako busim fi130 do 20m . iskopao izolovao i izbetonirao bazen zapremine 5m3 , zato i hocu da probam ovo . pozdrav Dragan! P.S. A kad bi samo ubacio cevnu zmiju iste duzine i precnika cevi?
[ scroll @ 01.12.2009. 18:56 ] @
Da sve treba probati .menije trebalo dosta vremena da svoju mašinu namestim,uvek je kretala sa lošim COP-om pa se poagano stabilizovao dok nisam svatio da pumpu za vodu treba da ostavim da radi daje od kompressora da bi ispario gas iz isparivača,........
[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 19:16 ] @
Pozdrav Scroll! video si sliku. Dali treba da promenim susac, skupljac ulja ,ulje i dali da mu izbnacim ventil toplo hladno. Pozdrav Dragan.
[ scroll @ 01.12.2009. 19:36 ] @
Pozdrav
ako hoćeš da ga koristiš samo za grejanje onda obavezno izbaci 4-kraki ventil smanjuje COP, novi filter-sušač obavezno,nevidim odvajač uja meni više liči na odvajač tečne faze.
[ Dragan 1957 @ 01.12.2009. 19:47 ] @
Pozdrav! Scroll .MOzes li da mi posaljes shemu vezivanja za tu varijantu, i sve sta treba da dodam ili oduzmem. Meni treba samo za grejanje ,ja obozavam leto i+40c.
[ scroll @ 03.12.2009. 07:23 ] @
sema
[ Dragan 1957 @ 03.12.2009. 09:24 ] @
Pozdrav SCrol! Izvini malo sam dosadan. Da li mozes da mi pomognes konkretno sa mojim kompresorom i onim sto je na slici.Ja sm pocetnik u figo tehnici . Ne mogu da nadjem ni literaturu za prakticno izvodjenje sistema, pa ako znas gde da kupim . HVALA! Dragan
[ mali genije @ 03.12.2009. 21:05 ] @
@Dragan 1957
imenjace imas PP
poz.
[ Dragan 1957 @ 04.12.2009. 11:25 ] @
mali genije pozdrav! imas PP Dragan 1957
[ gtp-mann @ 10.12.2009. 14:25 ] @
pazite ljudi pise se jako puno gluposti
sa 100wm2 se moze svakoj kuci odrzavati toplina.
ako je kuca imalo upakovana dovoljno je 60w po kvadratu.bez problema se moze dostici i 30wm2.
te cifre od 150 ili vise su odraz neznanja.
kod čvrstog goriva se predimenzionire sistem , zbog pada temperatura u prostoru, pa je potrebno puno vise energije da se dopuni toplinski gubitak.
www.teraterm-su.com da malo reklamiramo. na tom sajtu moze i neznanac da vidi ,ako pazljivo procita da ljudi nude stvari koje nije ni yon carija prije 100godina radio, oni se sa time hvale. ja vjerujem da bez problema mogu dobiti sve certifikate EU. ako pravite sami TP , moze da uspije, ali treba dobar frigotehnicar i termodinamicar. ako ne uspije sam pao sam se ubio. ako vec kupujete robu onda treba traziti profesionalca sa iskustvom i certifikatima.pločasti izmjenjivači su naj efikasniji. nesmije se nikada, a ni tada koristiti voda koja je opterecena sa prljavstinom, ili nekim drugim tvarima preko odredjene granice.jedan mm naslaga 7% gubitka, je osnovno pravilo termodinamike. ima dosta TP na balkanu koje su riknile zbog jednostavni gluposti nasih instalatera. takodje ima dosta koje funkcioniraju bez problema. na dosta profesionalnih stranica se isto spominju gluposti koje ne mogu nikako proci, gao hladjenje podom itd.
na dosta profesionalni stranica koje su na srpskom ili hrvatskom jeziku mozete pročitati sto vas interesuje, a i napraviti upit.


PITAJTE ISKUSNOGA, A NE UČENOGA.

POZDRAV SVIMA
[ scroll @ 10.12.2009. 16:08 ] @
Proglem je sam da sa klipnim kompressorima odmah u startu sa sa lošijim COP-om (slike sa sajta). pogledaj temperaturne krive različitih vrsta kompressora,neznanac nemože da vidi stvari,samo vidi kako je super reklama.
pozdrav
[ lehurament @ 11.12.2009. 11:15 ] @
Pogledajte toplotne pumpe jedne iskusne firme u Subotici:


http://www.teraterm-su.com


pozdrav..
[ Dragan 1957 @ 01.01.2010. 10:04 ] @
POZDRAV SVIMA!
Sretna vam nova godina
Dragan 1957
[ div011 @ 18.01.2010. 03:20 ] @
Pozdrav svima i sve najbolje u novoj godini!

NEVEROVATNO ALI USPEO SAM DA "PRELISTAM" TEMU!!!
Mene totalnog duduka u ovoj oblasti ne zanima toliko sama T.P. jer je to ceh koji mora da se plati(manje/vise).....Ono sto me najvise zanima, a o tome se najmanje pise ovde, a vidim da je najbitnije je - bunar!!
Kako da znam u kom smeru ide voda dole???(zbog lokacije ponora-druge busotine)
50e za 1 metar????////////....(pa menjam profesiju...koja sam ja budala bio, ucio skolu....izbusim danas 10 m i uzmem 500jurisica!)

Za Dragana 1957- moze telefon da se cujemo obzirom da smo komsije [email protected].
[ miki67 @ 27.01.2010. 14:07 ] @
POZDRAV SVIMA,

Pitanje za Scroll-a da li imaš kompletnu šemu urađene tvoje toplotne pumpe sa pratećim delovima mislim na ceo projekat i da li bi to podelio sa nama
Moj e-majl [email protected]
Pozdrav!
[ apetrow @ 28.01.2010. 07:42 ] @
Pitanje za Scroll-a a i za Malog genija: da li imaš(imate) kompletnu šemu urađene toplotne pumpe sa pratećim delovima mislim na ceo projekat i da li bi to znanje podelio (ne mislim obavezno besplatno, jer sam zaista realno zainteresovan za TP). Da ne bih dalje davio, imam bunar u dvorištu pa bih hteo u tom smislu nešto da iskombinujem.
Moja elektronska adresa je: [email protected]
Pozdrav!
[ scroll @ 29.01.2010. 19:08 ] @
pozdrav
nemam kompletnu šemu od T.P. samo električne šeme. imam neke šeme možda može pomoći
[ apetrow @ 29.01.2010. 19:27 ] @
za Scroll-a,

hvala, i to je od velike pomoći zaista,
veliki pozdrav!
[ scroll @ 31.01.2010. 15:59 ] @
ima još,
[ zmajurina @ 05.02.2010. 18:35 ] @
Citam, citam, citam, i nikad kraja, a temu sam tek sada video..

Uh, odakle da pocnem. Trazim savet, sugestiju, preporuku, sve sto moze da se obuhvati temom:

Imam kucu od oko 160kvm, centralno grejanje (gradsko) koje sada vec skupo izadje a ne greju nikako, imam kotao na struju, pumpu, eksplozivni sud ili kako se to vec zove, ovaj drugi sistem nije trenutno u upotrebi. Takodje, imam u dvoristu iskopan bunar pre 90 godina, nikada nije presusio, cistio sam ga pre neku godinu, voda je pijaca, provereno, dubina je 9.5m bunara (na 3m od povrsine je voda), bunar ozidan kamenom.

Postoji li sansa da ja preradim sistem grejanja na TP i kako? Svuda videh 2 bunara, ali u stvari nisu to ni bunari nego "duboke rupe", ako sam dobro shvatio.
Kolika je potrosnja vode iz bunara? Moze li se iskoristiti sta od ovoga?

Naravno, preduslov je da uradim izolaciju kuce koja nije najsjajnija, ali mi se cini da postoje preduslovi da se ugradi TP i sa njom ostvari poprilicna usteda...

Molim za pomoc, shvatite da se radi o potpunom laiku.

Hvala.
[ apetrow @ 06.02.2010. 11:52 ] @
za Zmajurina:

vidi i ja imam sličnu situaciju kao ti (osim gradskog grejanja), to jest imam bunar koji je star stotinjak godina. Jedan prijatelj mi j e računao i meni bi trebalo negde oko 0.8 litara u sekundi za kuću 180m2. Ja nisam siguran da moj bunar može dati toliku količinu vode brzo koliko meni treba. Isto je na 3 metra dubine voda u bunaru. Zbog svega toga ja sam mislio da se preorjentišem na jednu drugu TP a to mislim na klima uređaj inverter, gde će izmenjivač unutrašnje jedinice grejati rezervoar sa vodom sistema radijatora. Mislim da ovo nije prevelika investicija a koja može da funkioniše do -5 stepeni uz ne prevelike račune za struju. Možda grešim ali sumnjam. Ovo je samo jedna dobronamerna ideja.
pozdrav,
[ CBC @ 06.02.2010. 12:15 ] @
Invertorske klime rade do puno nizih temperatura. Nije u pitanju toliko spoljna temperatura koliko je u pitanju problem sa visokom vlagom vazduha u podrucju u kojem ste.
Principijelno gledati zamrzivace gde je -18 redovna operativna temperatura "spoljne jedinice" (komparacija). Racunajuci koliki je broj dana u godini gde su temperature toliko niske u rezimu rada niskog COPa, sveobuhvatno gledajuci na ekonomski rezultat, dadovoljavajuci.

Problem sa invertorima vazduh/vazduh i zaledjivanjem je resen, u Scadinaviji se svaki invertor isporucuje sa termo-kabelom reda snage oko 75W koji je aktivan uvek izmedju +3 do +8 stepeni. Poenta je da se "karter" kompresora drzi zagrejanim, finksionise cak i na klimama ne-invertorskog tipa, i da se pleh ispod spoljne jedinice drzi uvek odmrznutim da bi voda koja se stvara prilikom odledjivanja spolje jedinice mogla da se evakuira.
Jer u slucaju da se zaledi u dnu kucista, santa leda i ne efikasan sistem su cinjenica.

Elem, vrlo lako se bez nanovnog izumljavanja tople vode sistem vazduh vazduh dovede do optimalnih radnih uslova.

Ali, kao sto rekoh, visoka vlaga ce ipak uticati na ceste pauze u prilivu toplote, zadnje resenje je koriscenje 2 nezavisne jedinice koje rade po principu asinhronizovanog rezima rada. Na taj nacin je uvek prisutan priliv energije u prostoriju od jednog uredjaja.

termo-kabel sa termostatom u kabelu

Pozz
[ RN77 @ 11.02.2010. 18:18 ] @
pozdrav svima. pitanje za one koji znaju. da li kondezator(pločasti izmenjivač) treba da bude iste površine i snage kao i isparivač(pločasti izmenjivač) imam klimu vox 24000btu hteo bi od nje da napravim tp voda voda
[ CBC @ 11.02.2010. 18:53 ] @
Cao

Uzmi zdravo za gotovo da treba da budu isti. TP je transporter energije gde sto sto se uzme spolja treba da se preda unutra. Ovo sa COP je odnos koliko energije se gura u elektromotor da bi se izvesna energija prepumpala spolja na unutra ili unazad.
[ scroll @ 11.02.2010. 19:28 ] @
Pozdrav
ovde može se videti i proučiti potrebne veličine za bhe za različite gasove . http://www.corrosionfluid.com/...nsfer_alfa_laval_ac_brazed.pdf
[ RN77 @ 11.02.2010. 20:04 ] @
Hvala.Veoma korisno.Pitanje ekonomizer potreban ili ne, ako je potreban prema čemu izračunati njegovu snagu
[ zmajurina @ 11.02.2010. 20:41 ] @
I ja imam jos pitanja:

Prvo pitanje:

Ukoliko se iskopa "bunar" iz kog se crpi voda i nakon oduzimanja njene toplote vraca u zemlju u drugi bunar, da li se u prvom bunaru kao posledica ispumpavanja stvara na dnu nova "rupa"? Da budem precizniji, usled turbulencije koja se javlja prilikom "uzimanja" vode iz zemlje, da li dolazi do postepenog odronjavanja tla, stvaranja "rupe" na dnu bunara sto moze da ugrozi stabilnost povrsinskih gradjevina? Ne vidim razlog da se ovakvo nesto ne stvori, a pitanje je kako se i da li se uopste ovakva pojava sprecava? Ili mozda nisam u pravu za stvaranje "rupe".

Drugo:

Ukoliko iz bilo kog razloga dodje do nestanka elektricne energije, u bilo kom periodu, da li to apsolutno podrazumeva da celokupan objekat ostaje bez grejanja te je neophodno predvideti dodatni agregat odnosno generator na alternativno gorivo?

Toliko za sada. Hvala.
[ scroll @ 11.02.2010. 20:48 ] @
uglavnom ekonomizer nije potreban jer T.P. rade uglvnom sa minimalnom razlikom pritiska između potisne i usisne strane. Ja ga nemam pa se nisam se bavio sa ekonomizerom.
pozdrav
[ RN77 @ 11.02.2010. 21:17 ] @
Hvala.Što se tiče klime 24000btu da li je dovoljno unutrašnju jedinicu zameniti kondezatorom(pločasti izmenjivač), a hladnjak spoljne jedinice zameniti isparivačem(pločasti izmenjivač)da bi napravio tp treba da bude samo za grejanje. I još jedno pitanje za scroll-a od čega zavisi temperatura kondezacije meni treba da bude max 45 stepeni imam podno grejanje

[Ovu poruku je menjao RN77 dana 12.02.2010. u 22:35 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao RN77 dana 12.02.2010. u 22:44 GMT+1]
[ scroll @ 12.02.2010. 07:59 ] @
Za T.P. uglavnom se buši bunar negde oko 40m sa promerom cevi od 125cm,kopani bunar teško da može da zadovolji potrebnu količinu vode,ja imam kopani bunar ali deo vode vraćam nazad da nebi izvukao svu vodu, sem toga prolazi kroz septičku jamu pa toko temperatura vode je između 13-16C stepeni.
Za kopani bunar koriste za produbjivanje sistem sa pumpom ,sa vodom vade i mulj i dozđuju bunar.

kad nema struje ima raznih opcija grejanja

pozdrav

[Ovu poruku je menjao scroll dana 12.02.2010. u 17:42 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao scroll dana 12.02.2010. u 17:42 GMT+1]
[ scroll @ 14.02.2010. 06:47 ] @
Evo jos više razrađena tabela za izmenjivače od drugog proivođača.http://www.bd-heatech.com/quic...r_condencer_and_evaporator.htm
pozrav
[ RN77 @ 14.02.2010. 19:07 ] @
Hvala Scroll lepi primeri.Može li pomoć oko prethodnog pitanja.Zima hladna a ogreva ponestaje
[ scroll @ 15.02.2010. 08:01 ] @
Za RN77
Neznam koliko ti je poznat rad klime ali ako od klime hoćeš da napraviš dobru T.P. voda-voda onda od klime tije samo kompressor potreban.
Prethodnoj tabeli se vide temerature vode i kondenzacije i odnos .
[ mali genije @ 15.02.2010. 08:25 ] @
Citat:
RN77: Hvala Scroll lepi primeri.Može li pomoć oko prethodnog pitanja.Zima hladna a ogreva ponestaje

posto ti je frka zasto ne iskoristis kompletnu spoljnu jedinicu a unutrasnju zamenis sa izmenjivacem
imaces manji cop al ce da ti zavrsi posao za podno grejanje a usput meris i belezis i znaces na cemu si
pa kad grane sunce napravis jednu tp kako valja.
[ zmajurina @ 15.02.2010. 16:59 ] @
Citat:
scroll: Za T.P. uglavnom se buši bunar negde oko 40m sa promerom cevi od 125cm,kopani bunar ...


Jel si mozda pogresio u meri, da nije u pitanju 125mm (iz prethodnih izlaganja to zakljucujem)?

Koliko otprilike treba da bude razdaljina izmedju bunara za dovod i odvod vode?

Kako se tehnicki postize da bunar za odvod vode (koji je takodje pun vode, ili gresim) ne "poplavi" odnosno da ne pocne da preliva na povrsinu? Naime, kod nas je ceo grad kompletan na vodi, u mojoj okolini su gradjene zgrade pre 25 godina i tada je zakopano oko 10-ak bunara iz privatnih dvorista, a zgrade i dan danas imaju problem sa vodom u podrumima. Verovatno cu relativno lako da dodjem do vode, samo me brine gde cu je odvesti?

Ako ima neko odgovore na ova i prethodna pitanja, bio bih zahvalan da ih podeli sa nama.

Pozdrav.
[ scroll @ 15.02.2010. 18:48 ] @
Da tačno 125mm ,razdajina bunara treba da bude minimalno 10m,da problem odvoda postoji i može se rešiti da se buše dva ili vise bunara za odvod. ja sam kopao rupu od promera 3m i dubine 4m i posle bušio jos do12m sa 125mm, tako imam kao neki rezervoar za vodu.
pozdrav
[ RN77 @ 15.02.2010. 19:22 ] @
Za scroll-a
Nisam baš upućen,znam otprilike kako radi klima,ali zar u klimi nema skupljač ulja,sušač gasa,termoekspanzioni ventil pa da i to može da se iskoristi sem kompresora
[ scroll @ 15.02.2010. 22:41 ] @
NAaravno ako ih ima,a klime uglavnom imaju četvorokraki ventil, kapilare za expanziju,upravjanje na osnovi jačine struje kompressora,kakvu-čiju klimu oćes da preradiš?
pozdrav
[ RN77 @ 16.02.2010. 09:52 ] @
Za Scroll-a
Klima je VOX ASW H24A4/ET (24000btu) četvorokraki ventil mislim da mi ne treba.TP treba da bude samo za grejanje
Pozdrav
[ zmajurina @ 16.02.2010. 10:28 ] @
Opet ja sa svojim pitanjima:

Da li bi mozda bilo pametnije da pravim zatvoreni sistem u zemlji, odnosno da ne busim dva bunara, jedan za izvlacenje a drugi za odlaganje vode, nego da postavim sistem sa rupama kroz koji ce voda da cirkulise? Cini mi se da su u pitanju "sonde" ili tako nesto, ima valjda i neka slika u ovoj temi od ranije. Kakva su iskustva, kolika bi morala biti dubina, koliko povecava investiciju, da li je dovoljna jedna rupa sa sondom ili vise njih, koja dubina, kakvu pumpu predvideti za postojecih 200kvm, sa potencijalnim prosirenjem za jos 100?

Otprilike da mi treba profesionalac koji se bavi ovim poslom da snimi situaciju i izvrsi procenu, ili nisam u pravu? Ali pre svega, potrebne su mi informacije da bih mogao da uopste procenjujem ima li smisla uvoditi ovu vrstu grejanja ili ne. Molim za pomoc.

Unapred hvala svima na razumevanju.
[ inoxjukic @ 16.02.2010. 19:35 ] @
Pored kuce imam pecinu u koju nisam ulazio jer je ulaz vertikalan i dubok ,ali se sigurno radi o vecoj pecini. Experimentisao sam pa sam postavio cijev fi150mm ,zabetonirao oko cijevi.Zatim sam postavio jak ventilator da bi izvlacio zrak iz pecine.
Unutra sam ubacio termometar i temperatura u pecini iznosila je od pocetka zime do pola februara 13-15 stepeni. Vjerovatno se radi o pecini koja je ogromna i posto je sav teren oko mene kao u Afganistanu - porozno kamenito tlo
interesuje me kako da iskoristim taj zrak za grijanje toplotnom pumpom i sta bi dobio s tim . Vjerovatno pecina ima drugi ulaz jer kad se zrak prekine izvlaciti ventilatorom , zrak opet struji prirodno.
Jeli to blagodat ili bas i nije nesto?

Hvala!
[ RN77 @ 17.02.2010. 11:41 ] @
Pozdrav svima i pitanje za malog genija.
Što se tiče tvog predloga da napravim tp voda-vazduh odnosno da unutrašnju jedinicu zamenim pločastim izmenjivačem .
Da li je dovoljno to bukvalno da uradim ili treba uraditi još neke dodatne izmene osim naravno upravljanja.
[ scroll @ 18.02.2010. 08:24 ] @
Pozdrav
RN77 nisam siguran ali meni se čini da ta klima nema expanzioni ventil samo kapilare ,ne mogu da nađem podatke od te klime.
Čiji kompressor je njemu?
[ RN77 @ 18.02.2010. 20:31 ] @
Pozdrav scroll
Trebalo bi da je toshiba kompresor ali nisam siguran još je nisam otvorio
[ mali genije @ 18.02.2010. 22:52 ] @
@RN77
ako je klasicna klima sa kapilarom i jednosmernim ventilom u spoljnoj jedinici
onda bukvalno mozes zameniti unutrasnju jedinicu izmenjivacem.
i postojecu elektroniku uz malu modifikaciju mozes koristiti za kontrolu
[ dlalic @ 19.02.2010. 13:12 ] @
Scroll,
da li imas kalkulaciju, ako nije tajna naravno, koliko te je kostala samogradnja TP? Sama TP, bez spoljnih radova(bunara) i sistema CG.
Ne ide mi u glavu zasto su komercijne klime toliko skupe...
Poz
[ CBC @ 19.02.2010. 14:36 ] @
Citat:
Ne ide mi u glavu zasto su komercijne klime toliko skupe...


1. Zato sto su prvobitno pravljene u zemljama gde je standard i radni sat na nivou , "sanjam" , za Balkan.

2. Kod nas su skupe jer kod nas vazi pravilo o konju, zabi i potkivanju.

3. Cene su kod nas , "navodno" uskladjene za nase trziste, bas kao i cena benzina.

Pozz
[ scroll @ 19.02.2010. 14:58 ] @
Pozdrav cene ovako nekako: kopressor 530E ~10kw izmenjivači(malo ispod cene) 7kw 500E i ostalo oko 500E
[ zmajurina @ 19.02.2010. 15:05 ] @
Dobro, ima li ko savet za mene ili ne?

Ili me svi ignorisu?

Pozdrav.
[ RN77 @ 19.02.2010. 21:18 ] @
Hvala mali genije

Kad je rasturim videću tačno šta se nalazi unutra.

Pozdrav.
[ RN77 @ 24.02.2010. 14:22 ] @
Pozdrav svima opet ja.

Pitanje br. 1

Delovi za tp kao što su odvajač ulja,termoekspanzioni ventil,sušač,kompresor predviđeni da rade sa r22 gasom,da li mogu isti da rade na neki drugi gas na pr.r407 ili r410A.

Pitanje br. 2

Da li treba filter/sušač i na gasnoj i na tečnoj strani i nepovratni ventil na potisu.

Konkretno da li su navedeni delovi dovoljni da se napravi tp.

Kompresor HITACHI SHW33TC4-U(oko 2.2KW)
Odvajač ulja ALCO OSH-405
Filter/sušač ALCO ADK-28S4
Termoekspanzioni ventil ALCO TX6-N*2
Pločasti izmenjivači KAORI K095 26BW,28mm-11/8,14.07KW
Nepovratni ventil

UNAPRED VELIKO HVALA

[Ovu poruku je menjao RN77 dana 24.02.2010. u 22:42 GMT+1]
[ scroll @ 25.02.2010. 12:45 ] @
RN77 taj kompressor ide u 18-ticu klimu i greje oko 6kw
pozdrav
[ RN77 @ 25.02.2010. 15:50 ] @
Pozdrav scroll
A šta misliš o ovom kompresoru HITACHI SHV 33YC6-U (klima 24000btu) i ostalim delovima gore navedeni
Ili možda upariti paralelno 2 kom manja kompresora od oko 1.5kw
[Ovu poruku je menjao RN77 dana 25.02.2010. u 17:19 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao RN77 dana 25.02.2010. u 17:52 GMT+1]
[ scroll @ 02.03.2010. 19:18 ] @
Pozdrav
RN77 ako hoćeš da menjaš gas za kopressor sa r22 na 407c treba da promeniš uje u kopressoru na sintetičko na 410a ne bi bilo pametno zbog većih pritisaka
[ realan @ 06.03.2010. 21:52 ] @
scroll,

jel bi znao da isprojektujes komresor na gas?
[ scroll @ 07.03.2010. 15:05 ] @
pozdrav
realan
Citat:
realan: scroll,

jel bi znao da isprojektujes komresor na gas?
[quote]
nerazumem pitanje

[ RN77 @ 09.03.2010. 18:00 ] @
Pozdrav svima
Pitanje za scrolla
Za čega služi elektro magnetni ventil koji se postavlja pre termoekspanzionog ventila.To sam video na nekim šemama za tp.
[ scroll @ 09.03.2010. 19:19 ] @
Pozdrav
elektromagnetni ventil ispred expenzionog ventila služi da zaustavi protok gasa (kad stane kompressor da se ne napuni isparivač tečnostju,ili dostigne se zadata temperatura pa termostat zatvori e.m.ventil a presostat sa usisne strane zaustavja kompressor...)
[ RN77 @ 10.03.2010. 14:14 ] @
Hvala Scroll
Još jedno pitanje.
Kompresor oko 2kw ili oko 6kw toplotne energije, na potisu je 9,6mm a filter-sušač 10kw(ulaz-izlaz je 6.35mm)
-------------------------------------------------------------------------------16kw(ulaz-izlaz je 9.6mm)
Koji filter uzeti.
Da li za tp neophodan indikator tečnosti i koja je njegova funkcija.
Sve je za R22 gas.

Pozdrav.
[ scroll @ 10.03.2010. 20:53 ] @
Pozdrav
Na indikator tečnosti mož se videti otprilike procenat tečne i gasne faze i dali gas sadrži nećistoće vlagu,ni taj veći sušač mu neće škoditi.
[ RN77 @ 10.03.2010. 21:46 ] @
Pozdrav.
Veliko hvala scroll .
Da li može još jedno razjašnjenje.
Na kojoj temperaturi gas R22 počinje da isparava ,a na kojoj prelazi u tečno stanje.
I kako odrediti potrebnu količinu R22 u novom sistemu(da li se računa prema ukupnoj zapremini sistema).
Na primer sistem 5l = gasa ? kg.


[Ovu poruku je menjao RN77 dana 11.03.2010. u 20:44 GMT+1]
[ scroll @ 12.03.2010. 16:46 ] @
Pozdrav

punjenje sistema radim prema temperaturi isparenja i stepena pregreanja.(NARAVNO SA DOBRO IZRAČUNATIM DELOVIMA KOMP. ,ISP.,KOND. .......)

[Ovu poruku je menjao scroll dana 12.03.2010. u 17:57 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao scroll dana 12.03.2010. u 17:57 GMT+1]
[ RN77 @ 12.03.2010. 21:17 ] @
Hvala scroll.
Neznam da li je do mog kompjutera ili nešto drugo ali ne mogu da otvorim taj fajl.
Imaš pp.
Pozdrav.
[ realan @ 13.03.2010. 13:28 ] @
Pozdrav svima,

Imam jedno pitanje za sve Vas koji mogu da mi pomognu.

Treba da mi se izdračuna kolika će biti temperatura u prostorijama posle rekonstrukcije. (jer bi da uvedem T.P.)
Naime, dosada sam grejao kvadraturu od 119.5 m2 sa 120 rebara radiatora i 60 stepeni vode u njima i postizao temperaturu vazduha 23 stepena,
posle rekonstrukcije radiatora i prostorija grejacu 92 m2 sa 150 rebara radiatora i 45 stepeni vode i u tom slucaju koliku ću temperaturu vazduha imati?

Evo da uprostim,

PRE:
Prostorija 119.5 m2 radiatora 120 rebara temperatura vode u radiatorima 60 stepeni = 23 stepeni vazduha (119.5/120/60=23)
SADA:
Prostorija 92 m2 radiatora 150 rebara temperatura radiatora 45 stepeni = ??? stepeni vazduha (92/150/45=?)

Molim Vas ko je stučan, neka mi pomogne.


Unapred hvala.
[ tihi2 @ 14.03.2010. 22:36 ] @
Nedostaje koja je spoljna temperatura za tu vodu i unutrašnju temperaturu.
Možeš to računati otprilike ovako:
razika u t je 60-23=37 i to je korisna temp.
Novo stanje je 45-23=22 pa bi ti za istu temperaturu u sobi trebalo 37/22=1.68 puta više površine radijatora.
Ti imaš samo 25% više radijatora i 29% manje površine. Ostaje nepokriveno 13% što bi smanjilo temp. za toliko. Ako su podaci za -20 napolju onda je t sobe 17 stepeni, a ako su za 0 stepeni onda je t sobe 20 stepeni.
Grejanje se projektuje za temp od -20 napolju i +20 unutri pa možeš napraviti proporciju sa polaznom temp vode.
To je moja logika i račun koliko ja znam posredno da računam. Možda se neko još javi pa ćemo videti.
[ realan @ 15.03.2010. 09:44 ] @
tihi2,

hvala ti na pomoći rešavanja problematike.

Što se tiče spoljne temperature mislim da je sve jedno kolika je jer isti uticaj ima i za jednu i za drugu situaciju.
Da predpostavimo da je spoljna temperatura 0 ili -20, mislim da je isto jer, važno je da ih isto primenjujemo kod oba primera.(možda grešim)
Ali ajde neka spoljna temperatura bude 0 stepeni u oba primera, po tvom proračunu temperatura po novom (rekonstrukovanom) sistemu bi bila
umanjena za 13% to znači 23 * 0.87 = 20 stepeni. (nije ti loša logika ali moram znati da li je ta računica 100% jer nije mala stvar ući u takvu investiciju napamet)
Ajde da vidimo da li će se još neko javiti.
[ realan @ 15.03.2010. 14:54 ] @
Postaviću ovaj zadatak matematičarima neka mi reše.
[ scroll @ 16.03.2010. 19:51 ] @
Pozdrav
radiator panelni 600x1000 22 60c\55c\24c 1017w greje a ako 45c\40c\24c 466w greje. znači predajna snaga radiatora na nižim temperaturi značajno opadne,treba i stim računati
[ realan @ 17.03.2010. 09:10 ] @
scroll,

moji nisu panelni već oni stariji liveni od pre 20 godina, jel i za njih vazi isto pravilo?

a evo citatata jednog člana koji je izračunao matematički problematiku i mislim da je prilično realno izračunao.



Prenos energije iz vode u radijatoru i vazduha u
prostoriji je proporcionalan razlici temperatura.

(60-23)/(45-23)=37/22 (za isti prostor treba lo bi u ovom
omjeru povećati br rebara.)

Ako je brzina strujanja vode i povratna tempera
kao i ranije,a gubici prema vani proporcionalno smanjeni sa
smanjenjem površine stana,onda bi trebao imati oko
N=(37/22)*(92/119.5)*120=155.375 radijatora.

Stavi još 6 rebara i mirno spavaj.
[ scroll @ 17.03.2010. 10:03 ] @
Pozdrav
koliko mi je poznato liveni radiatori su još manje efektivni na nižim temperaturama,pa ti se grej sa 45C pa ćeš videti.
[ realan @ 17.03.2010. 10:49 ] @
Lako je reci ti se grej pa ces videti,
a ako to ne bude dovoljno onda sam dzabe ulagao i kao da sam izbacio pare kroz prozor :(

Problem je što mi niko sa sigurnošću nemože pomoći....

Pozdrav.
[ ELTI @ 17.03.2010. 11:06 ] @
Pozdrav, moje misljenje je da ne postoji kalkulator koji moze pouzdano izracunati temperaturu koju ces dobiti u stanu, jer gotovo da ne postoje dva ista stana, znaci veoma mnogo faktora moze uticati na temperaturu koju ces uspjeti dobiti. Ja se grijem na T.P. i isto tako nemam podno grijanje, ali sam zato napravio rjesenje sa kombinacijom radijatora i fan-coila, znaci i tebi uvijek ostaje mogucnost da u prostoru kojem zelis visu temperaturu ugradis neki fan-coil i na taj nacin opet dobijes zadovoljavajucu temp. sa nizom temperaturom polaznog voda. Sto se tice same T.P. ja se tu nisam usudio improvizirati i experimentirati, kupio sa T.P. od Stiebeleltrona WPL23A, (zrak/voda) i uspjesno sam se grijao cijelu zimu iako je ova zima bila poprilicno jaka.
[ scroll @ 17.03.2010. 11:22 ] @
Pozdrav
realan
ja sam mislio da sad da se greješ sa 45c pa da vidiš da li te zadovojava. (ako sam dobro svatio imaš već neko centralno grejanje)
[ realan @ 17.03.2010. 11:55 ] @
Da imam sada centralno grejanje i to oko 80% kuće su mi liveni radiatori sa oko 60 stepeni i 20% podno grejanje sa 30 stepeni.
Sada bi ulozio i prepravio sistem i to tako da sve radiatore premestim u 60% kuce a podno grejanje cu prosiriti na 40% kuce.
I jos bi u tih 60% kuce dodao stare radiatore sto sam izvadio pre 3-4 godina.
Pa bi 40% kuce donji sprat grejao sa podnim grejanje od 30 stepeni a u hodnik i gornji sprat koji iznosi 60% bi dogradio još oko 50% grejnog tela (radiatora) i grejao bi sa oko 45 stepeni.

Evo skica moje kuce pre i posle željne rekonstrukcije.

[img]https://static.elitesecurity.org/uploads/2/5/2550605/Grejanje.pdf[/img]
[ scroll @ 17.03.2010. 14:47 ] @
Pozdrav
Onda prepravi grejanje postavi kalirometar i grej sa 45c i videćeš da li je dovojna temperatura, pa onda naručuj t.p.,
[ geotempus @ 17.03.2010. 21:44 ] @
Pozdrav za forumase, Scroll ako moze ostavi neki kontakt tel, moze i na mail [email protected]

[Ovu poruku je menjao geotempus dana 17.03.2010. u 23:23 GMT+1]
[ scroll @ 18.03.2010. 20:01 ] @
pozdrav
geotempus imaš pp
[ dukaz @ 12.04.2010. 19:59 ] @
Pozdrav Zmajurini i ostalim forumasima.
U toplotne pumpe se nista nerazumem ali u bunare onako,posto busim tehnicke bunare ovde
po juznoj backoj.
Ovde u vojvodini postoje na odredjenim dubinama u zavisnosti od terena vodonosni slojevi peska
do kojih i kroz njih busimo.
1.kad se stigne do kraja vod.peska vadi se svrdlo za busenje .
2. postavlja se u busotinu cev metalna,okitenska ili pvc koja je na svom kraju perforirana i presvucena
sitom koje ne propusta pesak.
3.oko cevi u busotinu se sipa frakcija 1 do 3mm da bi se sito fizicki spojilo sa peskom.
4. to je to .
posle se neko vreme koristi bunar da bi se isprao od sitnog finog peska i gline
koje je usput sito pokupilo u toku spustanja u busotinu.
posle nekih mesec dana sve mehanicke necisto'e se isperu i imas cistu vodu.
kapacitet bunara zavisi od samog kvaliteta peska(sto krupniji to vise vode),
od debljine sloja peska (sto vise to bolje).
sto dublje busis nailazis na sve deblje i deblje slojeve peska i kvalitetniju vodu(i skuplji bunar)
nema bojazni da ce ti se bunar ponor zarusiti i zaroniti jer kako daje vodu tako pesak i pije vodu,
samo sto mora biti veceg precnika od izvora jer on prima vodu u slobodnom dotoku dok iz izvora vodu
bukvalno cupas sa pumpom.
nadam da sam ti pojasnio.
p.s. moras paziti na razdaljinu izmedju dva bunara da nebi ohladio vodu iz izvora i smerove kretanja voda.(sto je ranije objasnio
gtp man)
i jos nesto za one koji imaju mala dvorista: neka vam majstori bunardzije izbuse izvor i ponor na razlicitim vodonosnim slojevima naravno gde ima uslova i onda mogu busotine biti bukvalno udaljene 1 metar posto su razliciti vodonosni slojevi i nema mesanja voda
izvinjavam se za mali off topic. pozdrav nadam se da sam nekome pomogao.
[ zmajurina @ 12.04.2010. 20:11 ] @
Pa prijatelju, tebe sam cekao danima.

Hvala na informacijama oko urusavanja i detaljnog opisa "bunarenja", to je upravo ono sto mi je trebalo.

Mislim da smo vec odustali od TP za nasu kucu, ali opet - nikad se nezna. Mozda uskoro krenemo u avanturu pravljenja neke kuce pa zapocnemo sa radovima prvo za TP pa onda ostalo...

Hvala atomskim fizicarima sto buse bunare, da nije njih ja osta bez odgovora.

Svako dobro Dukaz.

[ dukaz @ 14.04.2010. 03:38 ] @
Nema na čemu Zmajurina,pa zato služe forumi.
Nego zna li neko dali postoje opcije kod firmi koje proizvode top.pumpe kod nas
da oni odrade proračun za kuću i prodaju mi gotov sklop a da ja odradim bunare?
Pošto vidim da te firme na bunarima poprilično DERU običnog čoveka u koprcanju
sa ovim vidom jeftinog grejanja!
[ geotempus @ 14.04.2010. 19:37 ] @
pozdrav Ljudi!

Dukaz Ako mozes ostavi svoj kontakt na privatnoj poruci ukoliko si zainteresovan za saradnju...
[ nebgrkovic @ 14.04.2010. 23:31 ] @
>

--0016e6d99ca1b63d89048439f1f6
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-2
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

<div>pozdrav za drga bunard�iju i jedno pitanje ako ho�e da odgovori.</div>
<div>ja sam u Kuli na bregu, kakva je �ansa da se kod mene bu�i bunar za toplotnu pumpu?</div>
<div>pozdrav Neboj�a</div>
<div><br><br>�</div>
<div class="gmail_quote">2010/4/12 dukaz <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br>
<blockquote class="gmail_quote" style="PADDING-LEFT: 1ex; MARGIN: 0px 0px 0px 0.8ex; BORDER-LEFT: #ccc 1px solid">Pozdrav Zmajurini i ostalim forumasima.<br>�U toplotne pumpe se nista �nerazumem ali u bunare onako,posto busim tehnicke bunare ovde<br>
po juznoj backoj.<br>Ovde u vojvodini postoje na odredjenim dubinama �u zavisnosti od terena vodonosni slojevi peska<br>do kojih i kroz njih busimo.<br>1.kad se stigne do kraja vod.peska vadi se svrdlo za busenje .<br>2. postavlja se u busotinu cev metalna,okitenska ili pvc koja je na svom kraju perforirana i presvucena<br>
sitom koje ne propusta pesak.<br>3.oko cevi u busotinu se sipa frakcija 1 do 3mm da bi se sito fizicki spojilo sa sitom.<br>4. to je to .<br>posle se neko vreme �koristi bunar da bi se isprao od sitnog finog peska i gline<br>
koje je usput sito pokupilo utoku spustanja u busotinu.<br>�posle nekih mesec dana sve mehanicke necisto&#39;e se isperu i imas cistu vodu.<br>kapacitet bunara zavisi od samog kvaliteta peska(sto krupniji to vise vode),<br>
od debljine sloja peska (sto vise to bolje).<br>sto dublje busis nailazis na sve deblje ideblje slojeve peska i kvalitetniju vodu(i skuplji bunar)<br>nema bojazni da ce ti se bunar �ponor zarusiti i zaroniti jer kako daje vodu tako pesak i pije vodu,<br>
samo sto mora biti veceg precnika od izvora jer on prima vodu u slobodnom dotoku dok iz izvora vodu<br>bukvalno cupas.<br>�nadam da sam ti pojasnio.<br>p.s. moras paziti na razdaljinu izmedju dva bunara da nebi ohladio vodu iz izvora i smerove kretanja voda.(sto je ranije objasnio<br>
gtp man)<br>i jos nesto za one koji imaju mala dvorista: neka vam majstori bunardzije izbuse izvor i ponor na razlicitim vodonosnim slojevima naravno gde ima uslova �i onda mogu busotine biti bukvalno udaljene 1 metar posto su razliciti vodonosni slojevi i nema mesanja voda<br>
izvinjavam se za mali off topic. pozdrav nadam se da sam nekome pomogao.<br><font color="#888888"><br>--<br><a href="http://www.elitesecurity.org/p2573233" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p...;/a><br></font>
<div>
<div></div>
<div class="h5"><br>Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p...t;/a><br><br>Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:3ebda1f878eb821fc2de56042d3f64bf<br>Odgovor pisite *iskljucivo* ispod ove linije:<br></div></div></blockquote></div><br>

--0016e6d99ca1b63d89048439f1f6--
[ dukaz @ 15.04.2010. 03:45 ] @
Pozdrav nebgrkovic.Naravno da ima sanse za bunar ali ima jedna caka.
Kula se nalazi na pocetku Telečke visoravni pa je voda dosta nisko,
ne moze se crpeti klasičnim pumpama (rotacione turbine)nego potapajućim
pumpama ili snorkel sistemima.Druga stvar: najblize tebi smo busili u Vrbasu
i Staroj Moravici.U Starom Vrbasu ima tehničkog sloja i relativno dovoljno vode
za tp,u novom tanak sloj koji ne zadovoljava.U st.Moravici loš sloj sa malo vode što nikako nebi zadovoljilo potrebe tp.
Govorim o tehničkim slojevima zato što ekipa i ja busimo bunare do 45 metara sa sistemom ruski amerikaner sa
reduktorom.Tebi bi najverovatnije trebao redovan duboki bunar 80 do 130 metara da bi dobio dovoljno vode(i pitke).
Nemoj ovo shvatiti za 100% sigurno jer u Kuli nismo bušili pa ti ne mogu sigurno reći.Govorim okvirno na osnovu bližih mesta gde smo radili.Što se tiče ovih dubokih bunara vode ima sigurno ali je statički nivo najverovatnije niži od 8 metara
jer si na visini pa ti onda treba potapajuća pumpa.
I to je bolje(jeftinije) nego finansijska provalija sa zatvorenim sistemom(glikol).
Nadam se da sam makar malo pomogao.Pozzzz!
[ dukaz @ 15.04.2010. 03:48 ] @
Geotempus imaš pp.
[ sale_ch @ 18.04.2010. 08:25 ] @
cao svima,

Da postavim i ja neko pitanje vezano za kopanje bunara

Zivim u Novim Banovcima(opstina Stara Pazova) i kazu mi da je voda negde na 18m.
Da li bih bunar na toj dubini bio dovoljan za ugradnju toplotne pumpe? Koliko mora biti izdasan?

Kolika je cena kopanja bunara u ovom delu Vojvodine ?

Inace pozdravaljam gtp man-a koga sam licno upoznao i mogu da kazem sve najbolje mada nisam jos ugradio TP.

Ajde da pitam i druge koje ugradjuju TP koliko bih izasla sada ugradnja za kucu od prilike 250m'2 grejne povrsine,dobro izolovane(sendvic zidovi :cigla 12cm/stiropor 5cm/ blok 20 cm) sa stolarijom drvo aluminijum.

Inace ugradjeno je grejanje na gas u spavacim sobama nalaze se radijatori a u hodnicima,kupatilu i kuhinji podno grejanje.

Ako mozete napisite mi koliko bih recimo sada izasli svi radovi i ugradnje toplotne pumpe.

Hvala svima unapred


pozdrav
Sale
[ geotempus @ 19.04.2010. 17:57 ] @
Pozdrav,

dukaz privatnu poruku nisam primio jos... posalji na [email protected] , hvala

Sale ch, Ti zivis u svajcarskoj ili si ziveo ali sigurno znas da sendvic sa 5 cm nije dobra izolacija danasnjice...
Phoroterm termo block ima jaci koefic. nego komplett sendvic sa izolacijom zajedno mada i tu savetujemo dodatnih 8-10 cm izolacije,

Ukoliko se tako izoluje kuca , sama investicija i instalacija opreme je niza a da nepricamo o dodatnim ustedama, Problem je jos sa sendvichem da ukoliko nemas jak nadzor na objektu, majstori zakinu i nedobijemo ni dvopek a ne sendvic...

jos jedna greska je da uglavnom blok stave iznutra a ciglu spolja , a zbog akumlacije trebalo bi obrnuto.


Vrsili smo merenja i snimali smo t.kamerom cca 15 objektata gde smo ugradili TP u 2009. godini i sendvic se nije pokazao ni u praksi u naljbojem svetlu.
Sale pozdrav mislim da smo se i mi upoznali na terasi-restorana,
ostavi mail pa cu poslati ono sto ti treba.





[Ovu poruku je menjao geotempus dana 19.04.2010. u 19:11 GMT+1]
[ sale_ch @ 19.04.2010. 18:25 ] @
cao



Reci mi onda ako izolacija nije bas najbolja kako da se popravi? Da se stavi i sa spoljne strane izolacija ili?
Zanima me posto cujem razne price da je voda na 40 m. a neki kazu i na 65-70m kolika je cena busenja?
Kazu treba busiti precnik 300mm da bih se dobio pravi bunar jer 150mm je kritican u nasem kraju zbog peska
Jeste li ugradjivali TP u ovim krajevima (Novi Banovci) posto je u Staroj Pazovi vec druga prica.


Tacno je da smo se upoznali na terasi pre 2 godine

Mozda bih i ja mogao da napravim snimak t.kamerom.


moj mail je : [email protected]

Pozdrav
Sale
[ CBC @ 19.04.2010. 18:51 ] @
Standardna izolacija u Svedskoj kad se koristi kamena vuna, gips ploca iznutra gips ploca spolja pa drvena fasada, je:
30cm pod
40cm zid
50cm plafon

Ironija je da je zima u Srbiji ostrija nego u Svedskoj gde posle 2 dana temperature u minusu vlaga pada na 30% i sam vazduh gubi mogucnosti transporta hladnoce.

Ocigledno da jos uvek gradite pogresno i rasipate zavidno :(

[ geotempus @ 19.04.2010. 20:14 ] @
Pozdrav,

Sale dodatna izolacija spolja bi svakako pomogla, a pricati kod nas o 30-40 cm je za sad nazalost je besmisleno... ali sad smo u jednom projektu gde cemo pokusati nagovoriti investitora da upotrebi materijale za gradnju koji su u startu izolatori (Elementi za pasivnu kucu) ... tu je i obavezna ventilacija sa rekuperacijom - jos ako se kombinuje sa geotermalnim kolektorom dobijamo pravi rezultat...
Videcu i ja neki info oko bunara pa ti javljam, protok od 0,8-1 l je dovojan, ako odradis izolaciju garantujem prolaz sa 0,5l/s.

moras ici na 125mm(zbog potapajuce) i ako ima puno peska trebalo bi da ima i puno vode...mada nisam geolog pa ipak moram pitati...
Ukoliko bunar bude skup imas opciju sa geotermalnim sondama (direktna ekspanzija) na dubinu od 35 m i resavamo stvar...
Steta sto si odradio radiatorski sistem, sad gubis na hladjenju javi se ukoliko imas bilo kakva pitanja.

[ CBC @ 19.04.2010. 20:41 ] @
Besmisleno je sve sto se olako preskace, fale inicijalne kapisle i zato se klacka u proslosti.

Izolacije spolja i akumulacioni segmenti iznutra je nesto od cega se bezi, gleda se da prostor koji se zagreva moze da akumulira najmanje moguce energije sto je moguce.
Tada je jako lako dovesti temperaturu okoline na potreban nivo, tj. na skoro istu nemperaturu koja je u vazduhu. No, to se zove komfor i ocigledno nije aktuelan, opet ono, kod nas...

[ sale_ch @ 19.04.2010. 21:50 ] @
cao


Posto se pominje sta rade svedjani reko da kazem da svajcarci grade sa blokom a spolja postavaljaju izlaciju od 10-20cm pa navise. Ovo ugradnju neke drvene fasada koriste se na pojednim mestima inace je prevazidjeno.


Mislim da i ovako nije lose izolovana a koliko je dobro voleo bih da vidim u praksi sa t.kamerom.


Izadje da su mi onda potrebne3-4 sonde. Kolika je cena ugradnje jedne sonde?


Svi pricaju o vodi kao plavom zlatom .Je li moze da se desi da za 20-30 godina "podzemna voda" promeni neki tok ili nestane
usled silne eksploatacije?Onda mi je sonda sigurnija......

Trenutno se samo raspitujem za cena reko da vidim da li je recesija ucinila svoje



Pozdrav
Sale



[ CBC @ 19.04.2010. 22:09 ] @


Momentalno aktuelna konstrukcija spoljnog zida. Drvo i prirodni materijalni nemogu nikad da budu prevazidjeni, a posebno nikad kad ima sume toliko koliko je ima.

Ako rezonujes na sigurno onda idi na sondu.
[ srbijabunar @ 19.04.2010. 22:35 ] @
moje misljenje je da je bolje ugraditi sonde pogotovu ako je manji objekat.
jel ti neko racunao koliko ti metara sondi treba

--0003255597c6973a3104849dbff1
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1

<br>
Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:1b56032234ef58b3378b25f7aefdf2c2<br><div>
[ sale_ch @ 20.04.2010. 08:58 ] @
cao


Srbijabunar

Posto vidim da se bavite busenjem bunara reko da pitam kolika je cena onda po duznom metru za sledece slucajeve:

1. postavljanje sondi
2. busenje bunara do 40m ev. 65m na podrucju Novih Banovaca


Pozdrav
Sale


[ srbijabunar @ 20.04.2010. 12:36 ] @
treba mi podatak koliko vode treba bunar da da l
koliko sondi po koliko metara.

--000325557756cfc65a0484a96ffd
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:1b56032234ef58b3378b25f7aefdf2c2<br>
[ sale_ch @ 20.04.2010. 12:50 ] @
cao ,

Srbijabunar

1. Protok oko 0.8-1.0 l
2. 4 sonde po 35m

Pozdrav
Sale
[ srbijabunar @ 20.04.2010. 16:04 ] @
Moje misljenje je bolje da busis jednu sondu od 100 -120 m nego 4 po 35.

Vise informacija o svemu imas na nasem sajtu www.srbijabunar.com
[ geotempus @ 20.04.2010. 16:46 ] @
Pozdrav,

Problem je u tome da sa jednom sondom od 120m ne moze se dobiti potrebna energija za tu kucu sa takvom izolacijom,

sa direktnom ekspanzijom -
cena busenja je jeftinija kao i sonde su tu negde, naravno i izostavljamo jednu primopredaju koju imamo sa glikol sondom... nama je dovoljan precnik cca 130mm

treba to sve sigurno staviti na papir i videti sta se vise isplati, po meni svakako odraditi izolaciju ako postoji ta opcije smanjiti broj sondi samim tim i manja je pumpa potrebna.

za koji dan ce i nas novi sajt osvanuti sa referencama...

Za Srbiju Bunar: pozdravi Caleta i vreme je da krenemo u neku saradnju pa da stavite i ove krace i sonde na sajt:)


[ scroll @ 20.04.2010. 16:47 ] @
Pozdrav
za toplotne pumpe sa direktnom expanzijom se ne buši do 100-120m zbog povratka ulja ,a negde sam čitao da je optimalno do 25m
[ geotempus @ 20.04.2010. 16:59 ] @
Pozdrav Scroll,

maksimalna duzina DX sonde je 35m, sonde su uglavnom 32-35m. (koje mi koristimo),

Cujemo se i vidimo ovih dana.
[ srbijabunar @ 20.04.2010. 17:37 ] @
kad sam uspeo da postavim sondu od 300 m moci cu i tu od 30
[ sale_ch @ 20.04.2010. 19:12 ] @
cao svima,

Hvala svima na informacijama ali niko nepise samo koliko kosta busenje bunara a koliko busenje i postavaljanje sondi.


Pozdrav
Sale
[ CBC @ 25.04.2010. 13:50 ] @
Analiza vode iz Vrbasa sa 40m dubine, radjena u Svedskoj.

http://boost.mine.nu/Public/Voda_analiza/analiza.htm

Za vecinu bunara u Vojvodini je slicnna tehnicka karakteristika vode.
Mozda nekome bude od koristi da znate sa cim se ima posla (Minaqua :P )

Pozz
[ tibcsil @ 28.04.2010. 10:44 ] @
Evo da se i ja pridružim temi o toplotnim pumpama.
Juče su mi završili bušenje bunara,koji je trajalo 2 dana.
Bunar su bušili na 93 m. Fi 125. Sito su stavili 9m.
Voda mi je na nekih 20 m visine i pumpa od 400 litara bez problema vuče.
Još nisam izmerio toplotu vode ali kako majstori kažu na toj dubini je oko 16 stepeni.
Vodu ću koristiti za toplotnu pumpu i kao sanitarnu vodu.
Bušenje sam platio 2700 evra.
Sad tražim ponude za opremanje bunara.
[ scroll @ 28.04.2010. 16:59 ] @
Pozdrav
tibcsil mislim da nećeš da bušiš još jedan bunar te dubine samo zbog cene .
Problem je u tome što T.P. koristi veliku količinu vode a tvoj bunar sa te dubine daje po mom mišjenju pijaću vodu ti ćeš da rasipaš veliku količinu vode .
[ tibcsil @ 28.04.2010. 18:22 ] @
Naravno da ću koristiti vodu i za piće a višak vode ću odvesti u bunar prečnika 1m i dubine 6m.
Planiramo da povežemo dve kuće na bunar naročito zbog velike količine vode.
Koliko ja znam T.P. troši oko 3-4000 lit vode na sat a moj bunar ima kapacitet od 400 lit/minut što je 24000 lit/h.
Ne razumem u čemu je problem?
[ scroll @ 28.04.2010. 18:56 ] @
Pozdrav
problem je što ta voda koju odvodiš u bunar od 6m više neće biti voda za piće.
Mesečno to znači 1800000 L PIJAĆE VODE pretvaraš u vodu za zalivanje.
Već postoji problem sa pijaćom vodom u nekoliko gradova (arsen).
[ CBC @ 28.04.2010. 18:57 ] @
Pokusava da ti ukaze na cinjenicu da si usao u tampon pijace vode i da ces tu u ogromnim kolicinama iscrpljivati umesto vracati nazad odakle je i dosla.

Brinem sa da li vidis problem u ovoj cinjenici

Stadnja na jednom prirodnom resursu a rasipanje na drugom nije resenje koje je iole u sklopu sa ekoloskim moralnim vrednovanjima.
[ CBC @ 28.04.2010. 19:04 ] @
Ili u kratkim crtama od potrebnih 6L tecnosti koju trebamo dnevno (180l/mesecno) sa crpljenjem 1800000 L mesecno remetis balans gde bacas vodu potrebnu za 10.000 ljudi?

Ako mislis da je to korektno, u tom slucaju nemam vise komentara po ovom pitanju
[ scroll @ 28.04.2010. 19:33 ] @
CBC lepo rečeno.
pozdrav
Nažalost mislim da ima takvih toplotnih pumpi što vuku vodu iz nivoa pijaće vode bacaju vodu u kanalizaciju,kanale,reke...
[ tibcsil @ 28.04.2010. 20:00 ] @
Nažalost to mi niko do sada nije rekao.
Ako sam već toliko zasrao bušiću drugi bunar na 20m za T.P. a ovo nek ostane za vodu za piće.
Inače i ova naša gradska voda ima previše arsena od dozvoljenog tako da svaki dan dolazi voda sa cisternama.
I kad već gradska voda ne valja(nije za piće,a o pritisku da i ne pričam) neću ni da se priključim na nju.
Ko je blesav da godinama plaća za ono što ne valja.
Zato sam mislio da jednim potezom rešim sve(vodu za T.P. i vodu za piće) ne misleći na posledice.
Hvala što ste mi ukazali na grešku i nastojaću da ih ispravim!
[ srbijabunar @ 28.04.2010. 20:08 ] @
>

moze da ti se desi da taj veliki bunar ne moze da primi toliku kolicinu
vode. Bunar moze da primi onoluko vode koliko moze da da. u slucajevima gde
su visoki nivoi podzemnih voda moze ti se desiti da vodu mozas da vracas pod
pritiskom u upojni bunar

--000325557bb24c396d048550bfd0
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-2
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

<br><br><div class="gmail_quote">2010/4/28 scroll <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br><blockquote class="gmail_quote" style="margin:0 0 0 .8ex;border-left:1px #ccc solid;padding-left:1ex;">
CBC lepo re�eno.<br>
pozdrav<br>
<font color="#888888"><br>
--<br>
<a href="http://www.elitesecurity.org/p2587123" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p2587123</a><br>
</font><div><div class="h5"><br>
Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098</a><br>
<br>
Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:1b56032234ef58b3378b25f7aefdf2c2<br>
[ geotempus @ 04.05.2010. 18:11 ] @
Pozdrav,

dukaz jos nisam dobio pp sto cekam,

Tibcsil na kojoj lokaciji si busio bunar... koji grad?
[ lumpy986 @ 14.05.2010. 23:29 ] @
Posmatram temu vec godinu dana i jedan od glavnih ciljeva je da uradim toplotnu pumpu sebi za kucu, mogu je i kupiti, ali mi je mnogo draze sam napraviti. Hteo bih d apostavim slike sa zadnjeg sajma tehnike u bg. Steta sto je bilo samo dva izlagaca toplotnih pumpi. Nadam se da cu uz saradnju ljudi sa foruma i njihove savete ostvariti svoje zelje. Video sam da vec ima uradjenih toplotnih pumpi na forumu, ako bih mogao da dobijem info o detaljima.








[ dragancezr @ 16.05.2010. 14:16 ] @
Zdravo svima...citam i razmisljam o tp,pa sam odustao pa sad opet ne znam sta mi je ciniti??
da skratim,pitanje je za sve strucnjake i one koji imaju tp i dobru volju da mi daju predlog???

Zrenjanin, stotinak metera od begeja.. kuca sa visokim potkrovljem,40+40m2=80m2 bez zidova,..zidovi Ytong30(podpitanje:da li da stavljam demit...iz Y tonga tvrde da ne treba??)..

..uskoro dolazi pvc stolarija sa niskoemisionim staklima... prizemlje ce biti podno grejanje 90% a sprat radijatori?.. potkrovlje cu izolovati kako treba....

Vredi li pokusati vazduh voda??? koji je trosak??

ili 2 bunara??? koji je trosak ukupno i kad bi sam busio bunare

ili da se grejem na klimu a u najhladnijim danima na plin???
[ lumpy986 @ 03.06.2010. 07:01 ] @
Smirila se ova tema totalno, gde su geo specijalci?
[ scroll @ 15.07.2010. 14:21 ] @
Pozdav
http://institute.ntb.ch/ntb-in...umpen-testzentrum-wpz.html?L=1
ovde može se videti testovi urađeni na toplotnim pumpama i rezultati.
[ Milan_zika @ 24.08.2010. 17:18 ] @
Pozdrav svim termo stručnjacima

ovako, imam jedno pitanje veoma interesantno:
Da li može funkcionisati: postavljene cevi za podno grejanje po kući površine 65m2
kompresor od klime 24btu postavljen u podrumu gde je zimi temperatura recimo stalna na 6-0 stepeni. Pa može li se to povezati da koristi za zagrevanje prostora?

Napomena sve ovo pitam jer nisam u mogućnosti da položim drugu stranu toplotne pumpe ispod zemlje a ni bilo gde drugde. Može li se bilo kako iskoristiti taj kompresor kao toplotna pumpa a ako može KAKO?
Pa makar pokopao taj kompresor ispod zemlje, za toliko imam mesta
[ ELTI @ 24.08.2010. 20:03 ] @
Ne moze to tako jer bi se tvoj podrum jako brzo rashladio i od njega bi napravio zamrzivac. Kolicina topline koja je potrebna za zagrijavanje tvoga stana mora se od necega oduzeti a podrum je mali akumulator topline za tvoje potrebe.
[ Milan_zika @ 24.08.2010. 21:21 ] @
ELTI pre svega hvala na ovako brzom odgovoru

a jel se moze ikako iskoristiti ta kompresorska jedinica za podno grejanje?
Da napomenem da je komp. jedinica potpuno ispravna i da ima inverter tako da moze raditi i na niskim temperaturama, recimo moze li se postaviti napolje gde je i bila?
Meni je bitno samo da taj kompresor vezem na podno grejanje.
[ inoxjukic @ 27.08.2010. 13:46 ] @
Pored kuce imam pecinu u koju nisam ulazio jer je ulaz vertikalan i dubok ,ali se sigurno radi o vecoj pecini. Experimentisao sam pa sam postavio cijev fi150mm ,zabetonirao oko cijevi.Zatim sam postavio jak ventilator da bi izvlacio zrak iz pecine.
Unutra sam ubacio termometar i temperatura u pecini iznosi 12 stepeni leti i zimi. Vjerovatno se radi o pecini koja je ogromna i posto je sav teren oko mene kao u Afganistanu - porozno kamenito tlo
interesuje me kako da iskoristim taj zrak za grijanje toplotnom pumpom i sta bi dobio s tim . Vjerovatno pecina ima drugi ulaz jer kad se zrak prekine izvlaciti ventilatorom , zrak opet struji prirodno.
Jeli to blagodat ili bas i nije nesto?

Hvala!
[ CBC @ 27.08.2010. 21:51 ] @
Cao


Po navedenim cinjenicama, povrsna ocena je da je geotermalni kapacitet dovoljan da se grejes. Primopredajna povrsina unutar pecine i svih kanala je ogromna, samim tim sto si probao sa forsiranom ventilacijom (uzimam zdravo za gotovo da si u eksperimentu bio ozbiljan i imao realan protok vazduha) i da je temperatura ostala stabilna ukazuje da dovoljan kapacitet. Ovde bi se usudio ici na alternativu da se energija crpi iz vazduha bez preteranih kalkulacija. Tako da po opisanom deluje da je u pitanju blagodat.

Sad je samo u pitanju kolika je vlaznost vazduha da bi se donela odluka da li inverter ili switched kompresor.

Pozz
[ vdkom @ 29.08.2010. 09:42 ] @
Pozdrav, nisam odavno posecivao ovaj forum pa sam sa zadovoljstvom procitao sadrzaj i naravno prijatno iznenadjen kolicinom informacija.
Ukratko, vec 4 sezone se grejem preko TP (7 komada trenutno) distribuirano na 350 m2 kuce i steklo se dosta iskustava posto se radi o 3 tehnicki generacije uredjaja razlicitih proizvodjaca. Kuca je za nase pojmove izuzetno dobro izgradjena, sistem gradnje sa svim elementima pasivne kuce.
Grejni medijum je vazduh, u sprezi sa rekuperatorom toplote u sistemu kontrolisane ventilacije tako da vode u grejnom sistemu uopste nema.
Dodatno koristim za mokre cvorove klasicni samostojeci uljani radijator koji je ujedno i rezervni- dopunski grejni izvor za spoljne temperature manje od -20C.

Imam jos jednu neresenu sitnicu koju vec neko vreme pokusavam da osmislim da bude efikasna u radu i naravno ekonomski povoljna a odnosi se na pripremu tople potrosne vode pa mi svaka informacija o mogucnosti nabavke ovde kod nas dosta znaci.

Potrebno mi je resenje za TP vazduh- voda ili zemlja-voda (ako je dovoljno jeftino) sa toplotnim efektom reda velicine 1000W do 1600W (dakle kompresor oko 300-400W). Energija bi se oduzimala od otpadnog ventilacionog vazduha, i predavala preko vodenog izmenjivaca postojecem (ili novom namenskom) bojleru za sanitarnu vodu.

Upravljanje kompresorom i pratecom elektrikom imam reseno, gotov fabricki uredjaj.

Trazim freon-voda izmenjivac (po mogucstvu koaksijalni sa protivstrujnim protokom fluida) malih dimenzija, i korektne cene i jos dobavljivo kod nas kao osnovni problem koji nisam do sada uspeo da resim.

Alternativa je mala TP zemlja-voda sa povrsinskim izmenjivacem.
Resenje treba da zadovolji kriterijum od 2 evrocenta ili manje po kWh toplote predate bojleru tople vode racunato na rok od 5 godina eksploatacije.

Otvoren sam i za resenje sa gotovim fabrickim bojlerom za toplu vodu sa integrisanom toplotnom pumpom samo sto nesto tog tipa nisam bas pronasao kod nas u trgovackoj ponudi.
[ vdkom @ 29.08.2010. 10:28 ] @
zelim nesto poput ovoga
[url=http://www.genvex.co.uk/genvex-domestic.asp][/url]

da dobijem kao resenje za zimski period.

Za leto vec imam sistem sa kolektorima i solarnim bojlerom, termosifonski, koji radi bez greske.



[Ovu poruku je menjao vdkom dana 29.08.2010. u 11:40 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vdkom dana 29.08.2010. u 11:41 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vdkom dana 29.08.2010. u 11:42 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vdkom dana 29.08.2010. u 11:46 GMT+1]
[ magnetista @ 07.10.2010. 07:04 ] @
Zdravo svima.Da li neko zna moze li toplotna pumpa vazduh/voda snage 18 kw da greje dobro izolovanu kucu od 120m2 i priperma sanitarnu vodu ?Pumpa ima COP 4.2 .


[ Stojan Trifunovic @ 07.10.2010. 10:00 ] @
U prelaznom periodu (proleće, jesen) može. Efekat je kao da imate četiri TA paći od po 18kW. Zimi, nema šanse.

Razlog je što je toplotnim pumpama potrebno bar malo toplote koju mogu iščupati spolja. Nje u prelaznim periodima ima, ali zimi ne. Kako uzeti toplotu iz vazduha ohlađenog na -15C?

Na nižim temperaturama COP pumpe je srazmerno niži. Sve do neke granice, kada polako prelazi u 1;1. Ni povremeno odleđivanje isparivača tu ne pomaže.
[ scroll @ 10.10.2010. 17:47 ] @
Pozdrav
http://www.geothermalheatpumpforum.org/
forum o geotermalnim toplotnim pumpama.
[ CBC @ 10.10.2010. 18:03 ] @
Evo jos jedan iz 2003 godine, predstavnici, konstruktori i tehnicari svih toplotnih pumpi sa podrucja Skandinavije su odavno tu i daju konstruktivne odgovore.

http://www.varmepumpsforum.com...=mlist;sort=registered;start=0

Jedini hint je da ce te morati na brzinu da naucite Svedski
[ CBC @ 10.10.2010. 18:12 ] @
@Stojan Trifunovic
Zajecar

Problem ce ti biti i jedini neprijatelj ne sama spoljna temperatura koliko vlaga u vazduhu.
Zeznuto podneblje Balkan sa svom vlagom, sam problem niske temperature je po prirodi lako resiv sa pojacanom maom vazduha na spoljnom izmenjivacu (povecan protok), ali moras racunati na odliv energije za cesta odmrzavanja.
Sto se komfora tice da nebi doslo do povecih temperaturnih oscilacija u sekundarnom kolu, pozeljan je shuntovano navodjen akumulacioni rezervoar, dakle sve je moguce sem drvenog sporeta. No ovo bi povecalo cenu investicije na nerentabilne nivoe za vase podrucje.
[ scroll @ 10.10.2010. 19:22 ] @
Citat:
CBC


sam problem niske temperature je po prirodi lako resiv sa pojacanom maom vazduha na spoljnom izmenjivacu (povecan protok),

Pozdrav
Ako je temperatura niska nema svrhe povećavati protok jer će temperatura ostati niska zajedno sa snagom i koificijentom.
[ CBC @ 10.10.2010. 20:00 ] @
Cao Scrool

Malo sam se nedefinisano izrazio, naravno da ce koeficijent iskoriscenja pasti sa nizom temperaturom (izbor gasa je presudan) ali ce i energija koja je prisutna za izmenu biti veca (izvesna poboljsanja u COPu). Uslov je suv vazduh.

Dokazalo se ovde u Skandinaviji gde vlaga vazduha pada ispod 10% vec posle par dana konstantne temperature ispod nule.
[ scroll @ 10.10.2010. 20:12 ] @
Pozdrav CBC
Pa temperature tek ispod nule nisu tako male tp. i naravno gde je vazduh suv vredi jos koristiti tp mada su sa povećanim protokom se dobija jako malo cop-a, a da sa -15 .....
[ magnetista @ 24.10.2010. 17:08 ] @
Prodavci ove pumpe tvde da moze da greje do -15 uz pomoc dodatnih grejaca...kome je verovati.....cle pumpa 4kw/18kwsa 6 fancoil uredjaja kosta 2500 evra
[ Bunar_Pa @ 24.10.2010. 21:51 ] @
zdravo svima.nebi da mnogo davim ,ali me interesuje sta je sa kineskim tp
[ mali genije @ 24.10.2010. 22:09 ] @
imaju kod mene dve tp viska ako kome treba info na pp
[ johnnie @ 25.10.2010. 05:58 ] @
@magnetista:

Daj neki link za tu pumpu da vidimo o cemu je rec...
[ magnetista @ 25.10.2010. 06:23 ] @
Evo ti nekih specifikacija

[ mali genije @ 25.10.2010. 10:02 ] @
sudeci po slikama tesko ces se ogrejati na ovog kineza cim padne dobar minus
malo su zakinuli materijala na vazdusnom izmenjivacu
[ magnetista @ 25.10.2010. 12:01 ] @
Ovo na slici je bio grejac za bazene....a ovo su tp






[ scroll @ 25.10.2010. 15:47 ] @
Pozdrav
Vazdusne toplotne pumpe sa inventerom ili DC-inventerom mogu da greju ido -20 i vise ali treba uložiti vise enrgije naspram recimo direkne expanzije (zemja) +12. Šo u prevodu znači daza uloženi 1kw sa -15,može se dobiti od 1.5 kw do 2.5kw a sa +12 od 3.5kw do 5kw
[ Bunar_Pa @ 26.10.2010. 17:44 ] @
pozdrav.dugo pratim ovu temu i moze se zakljuciti da u sustini nema tacnih podataka kolika je stvarna usteda energije upraksi ,nego je uglavnom cista teorija .Hteo bih zato da pitam dali neko ima prakticnog iskustva jel da bi koristio tp u banatu postoji niz problema koji bi se u toku eksploatacije mogli pojaviti.hvala
[ mali genije @ 27.10.2010. 07:34 ] @
Citat:
Bunar_Pa: pozdrav.dugo pratim ovu temu i moze se zakljuciti da u sustini nema tacnih podataka kolika je stvarna usteda energije upraksi ,nego je uglavnom cista teorija .Hteo bih zato da pitam dali neko ima prakticnog iskustva jel da bi koristio tp u banatu postoji niz problema koji bi se u toku eksploatacije mogli pojaviti.hvala

tp ne pravi ustedu nego izolacija objekta a kolika je usteda mozes proveriti u jednoj firmi u pancevu (mogu ti poslati na pp da nebude reklama) gde se upravo montira sistem za grejanje i hladjenje objekta
[ VeljaNi @ 27.10.2010. 08:48 ] @
Citat:
mali genije: tp ne pravi ustedu nego izolacija objekta a kolika je usteda mozes proveriti u jednoj firmi u pancevu (mogu ti poslati na pp da nebude reklama) gde se upravo montira sistem za grejanje i hladjenje objekta


Uf uf uf, mali genije, c c c c ;) Uglavnom su ti postovi dobri, ali ovaj je bio verovatno "pad koncentracije"...

Bunar_Pa, treba odvojiti nekoliko parametara kada se gleda ušteda.
1) Izolacija objekta - što je objekat bolje izolovan, veća je i ušteda naravno... Ali veća je ušteda korišćenjem bilo kog tipa grejanja/hlađenja.
2) Toplotna pumpa ima parametar kojim se računa ušteda koji se zove COP (koeficijent uštede) koji banalno gledano predstavlja "količinu oslobođenje energije na osnovu potrošenog jednog kilovata električne energije".
2.1) Postoji veći broj uslovno rečeno prevara na našem tržištu gde firme koje tek počinju sa radom se bukvalno "frljaju" tim COP parametrom. COP se definiše za toplotne pumpe kao koeficijent ulazne temperature vode (u slučaju sistema voda-voda) odnosno zemlje (u slučaju sistema zemlja-voda) i izlazne temperature vode unutar sistema u objektu. Dakle, primera radi on može biti (na osnovu pumpi koje naša firma distribuira) 3.7 (W15/W50), tj 5.2 (W15/W35). U slučaju sistema vazduh-voda, daje se COP za spoljnu temperaturu 4-7 stepeni koji užasno mnogo varira (zbog nestabilnosti spoljnog energenta, tj vazduha).
2.2) Ekonomski COP - e to je COP koji niko ne može da ti tačno kaže koji predstavlja ekonomsku uštedu. On se okvirno računa na sledeći način -sezona traje 6 meseci i na jugu Srbije (Niš) ona je okvirno oko 1900h grejanja. Podeliš to na mesece, sračunaš količinu energije koja ti je potrebna u objektu (kada bi grejao električnim kotlom) i podeliš sa COP toplotne pumpe. Na osnovu toga možeš relativno pouzdano da izvršiš procenu uštede. Naravno, postoje i trikovi prilikom projektovanja - ako obezbediš da TP rade većim delom noću a manjim delom danju dobićeš mnogo veću uštedu (cena kWh noću prema ceni kWh danju je otprilike 1:4).

Ja se kanim već danima da obesim slike jednog prelepog objekta koji smo uradili u Nišu, gde sa različitim trikovima i uz pomoć TP dobijamo potrošnju od 107 dinara na sat, a objekat je oko 1000kvm gde smo dobili uštedu u odnosu na električni kotao približno 1:8, a u odnosu na centralno grejanje (pravno lice) 1:5...

Ima još dosta toga za objašnjavanje, dosta toga ima i na našem sajtu.

Za sva dalja pitanja, stojim na raspolaganju.

Pozdrav svim forumašima ;)

[Ovu poruku je menjao VeljaNi dana 27.10.2010. u 10:16 GMT+1]
[ mali genije @ 27.10.2010. 10:46 ] @
@VeljaNi
nije to bio pad koncentracije nego lose objasnjenje misljenja- kakva je svrha ugradjivati tp ako objekat ima losu
termoizolaciju
[ galileo5 @ 27.10.2010. 10:48 ] @
Vidim da ima dosta strucnih koji mi mogu pomoci, evo o cemu se radi :

Kuca - 150m2, prizemlje i sprat, prizemlje 75m2 >monovolumen, sprat 75m2 >sobe
Termoizolacija 5-7 cm stiropor, klasika
Stolarija PVC > Veka, termopan staklo i ...

10 rupa 5m dubine, 45cm sirine, zemljiste je peskovito sa nekim slojevima gline i dosta je visok nivo podzemnih voda oko 2m, sa evidentnom tendencijom porasta,
planiram nesto kao RAUGEO Helix Probes PE-Xa, jer to mogu priustiti, ovde u Leskovcu busenje na vecim dubinama kosta kao da kopaju tunel do Japana...

Ono sto imam je neki sklop kao od hladnjace : trofazni motor 3kW sa kompresorom, kondenzatorom i svim ostalim stvarima na tom postolju sem isparivaca.

Planiram jedan fancoil na fasadi u prizemlju koji ce biti na fasadi koja je zatvorena i nista se nece videti, a onda termo kanalima ili kako se ves to zove da izvrsim razvod u prostorijama.

Pitanje oko fancoila, ovde kog god majstora pitam za fancoil kroz koji prolazi samo gas, a ne voda, niko nema pojma o tome i kazu da tako nesto ne postoji, ja sam neko vreme bio u USA
i tamo sam u kuci imao bas tako nesto, tipicna pumpa na zemlji ispred ulaza i jednu malu nisu ili prostorijicu na fasadi gde se nalazio fancoil za hladjenje i normalno gas furnace za grejanje.

Takodje planiram da stavim dva ventila, po jedan na hi i low cevima da bih premostio gas na jedan izmenjivac toplote koji bi grejao vodu u sistemu parnog grejanja i normalno u tom trenutku cirkulacija froz fancoil prestaje, time bih imao mogucnost biranja izmedju fancoil ili parnog grejanja.

Sve to , svi elementi bili bi jako blizu jedan drugom, takoreci u 1m2 jedan iznad drugog (napominjem zbog duzine instalacija i kolicine gasa)

Ono sto sam do sada uradio je na drugoj identicnoj polovini kuce je, jedna spoljna jedinica od klime i jedan ovakav izmenjivac toplote povezan na parno grejanje i to radi , ali normalno samo u prelaznom periodu jer je vazduh/voda.

Evo i seme i moje zamisli :




Greska naslici, nije u ovom slučaju kondenzator već isparivač...
Ono sto mene zanima je da li bi ovako nesto bilo i priblizno dovoljno za ovu povrsinu objekta ili ne ?

Da li izbaciti fancoil kao opciju grejanja i ostaviti samo za hladjenje ili ne ?

Sta je od ove moje zamisli izvodljivo a sta katastrovalni promasaj... ?
[ mali genije @ 27.10.2010. 14:15 ] @
@galileo5
to sto te zanima nije fancoil nego parapetna unutrasnja jedinica klima uredjaja i ima kod mene u blizini par polovnih
pa ako te zanima javni se na pp.
sto se tice tog tvog budzanja sa ventilima neverujem da bi to funkcionisalo bas kao sto si zamislio
evo i neka slikica da malo gledate

@VeljaNi
jel imate neso slicno u ponudi kao sto je na slikama javni se na pp
pozdrav

[ galileo5 @ 27.10.2010. 16:01 ] @
@ mali genije

Ne interesuje me parapetna jedinica vec ono sto sam napisao, a odgovor da tako nesto ne postoji mi nije prihvatljiv, mozda se ne zove tako, recimo da je to obican isparivac sa centrigugalnim ventilatorom.
Koji su razlozi nefunkcionisanja ovog sistema sa ventilima ?
Shema koju sam dao je ideja, naravno da nije kompletna i da se mora resiti jos monogo toga.
[ CBC @ 27.10.2010. 16:28 ] @
galileo5
Posto mi je u prirodi posla da od ideja pravim gotova resenja odma da uprostimo.

Imas u semi ventile koji su flip-flap tipa, dakle naizmenicni i to 2 komada.
Za ovakvim resenjem apsolutno nema potrebe jer su dovoljna na potisnoj strani 2 obicna ventila. Posto vodis do 2 razlicita kondenzatora, nema potrebe da imas i njihove izlaze upravljane ventilima, taj deo moze da ostane pasivan. Dakle, samo obicna sponica sa 3 kraka.

Kad ti je otvoren ventil prema "parnom grejanju" drugi drzis zatvorenim i obratno..

Toliko sa tehnicke strane. Moras racunati da je pritisak koji ventil treba da drzi suprotan kontraptitisku protoka kroz otvoreni kondenzator a to moze da ide na nivoe 40-45 Bara istim da upotrebljujes ventile koji su deklarisani za bar 50% veci sigurnosni mariginal.

Da bi ventili funkcionisali besprekorno najbolje je da njihovo operativni momenat bude u trenutku kad kompresor ne radi , cak koji minut posle kad dodje do smanjenja pritiska.
Na taj nacin se obezbedis da ventili nemaju stres prilikom prebacivanja.

Dakle, ovo je cisto teoretsko tehnicko resenje za to sto si nacrtao.
Praksa moze da pokaze da je izbir ventila bio pogresan jer nisu mali pritisci u pitanju.
To sto je olaksavajuce je da kompresor po paljenju suksesivno dize pritisak tako da izbor vantila ne bi trebalo da bude pretezak.
[ galileo5 @ 27.10.2010. 16:56 ] @
Upravo takva je bila prvobitna ideja ali nisam imao pojma da postoje ventili koji mogu drzati i kontra pritisak, bavim se auto-gas uredjajima i znam da ventili koje koristim ne drze u suprotnu stranu, a jasno je i zbog cega.

onda bi vise licilo na ovako nesto




a sta bi se desilo kad bih stavio ventila na povratnom vodu, onda bi ventili uvek bili optereceni sa prave strane, samo sto bi u tom slucaju i jedan i drugi izmenjivac bili pod pritiskom, sto mozda i nije lose u slucaju prebacivanja s jednog na drugi. a sve pod uslovom da je jedan uvek otvoren .

U tom slucaju bi kod hladjenja nastao problem... ma da stavim 4 ventila na svaku po jedan i da resim pitanje ??? poceo sam da lutam :-)
[ mali genije @ 27.10.2010. 17:31 ] @
@galileo5
pa vidi ovako nebih da pametujem ali zna se sta je fancoil a sta unutrasnja jedinica i koja je razlika
ali ti verovatno neznas da objasnis sta ti treba jer po tvom predhodnom objasnjenju je to
unutrasnja parapetna jedinica a tebi mozda treba kanalna ima jos dosta toga ali ako neznas
sta ti treba niko ti ne moze pomoci
[ galileo5 @ 27.10.2010. 17:55 ] @
Citiraću samog sebe :

Citat:
Planiram jedan fancoil na fasadi u prizemlju koji ce biti na fasadi koja je zatvorena i nista se nece videti, a onda termo kanalima ili kako se ves to zove da izvrsim razvod u prostorijama.

odmah sam rekao „ili kako se već to zove“

ovo sam imao tamo >



samo zaboravi na gas furnace, ostalo je isto stim što bi dodao i mogućnost grejanja ...

OK nazovimo to većom unutrasnjom jedinicom ali je napolju i ima kanale za razvod ili kanalnom jedinicon ili kako god, postoji li neko konkretno ime za tako nesto da ne bih lupao >?

Vidim da je CBC već razumeo šta hoću
[ mali genije @ 27.10.2010. 17:56 ] @
e treba ti ovo
[ galileo5 @ 27.10.2010. 18:06 ] @
Eto, vidis da razumes ...

E sad idemo dalje...
[ mali genije @ 27.10.2010. 18:11 ] @
samo da ti kazem da sam ovo slikao pre 10min kod mene u garazi pa ako ti treba hehe)
ne zaboravi i risiver da stavis i obrati paznju na to da ce deo freona ostati zarobljen u
isparivacu kad ti ventili prebace tok na izmenjivac za grejanje
[ galileo5 @ 27.10.2010. 18:28 ] @
Da li ovo drži vodu ?



[ CBC @ 27.10.2010. 20:10 ] @
Jedna stvar koja mi nije jasna posto je Srbija jedna od zemalja koje imaju sistem jeftine struje nocu da se niko nije pozabavio sa nocnom akumulacijom energije u rezervoare u pomoc toplotne pumpe.

Upravo radim na razradjivanju i izboru faznog izmenjivaca, penta je da se poveca akumulativno svojstvo energije u vodi kao nosiocu za recimo reda 80-90% i da se akumulator puni nocu kad je struja jeftinija. Sistem zahteva mocno predimenzionisanu pumpu jer treba da akumulira energiju za potrosnju u periodu od 16 sati + da izda energiju u periodu preko noci. Dakle seo sistem oko toplotne pumpe treba da bude dimenzionisan po redu 300% od nominalnog efekta.

Zasto se na ovome neradi kad su sistemi poznati i u opticaju jos od 70-ih godina proslog veka. Da li stvarno toliko kasnimo?

// CBC
[ mali genije @ 27.10.2010. 20:34 ] @
Citat:
CBC: Jedna stvar koja mi nije jasna posto je Srbija jedna od zemalja koje imaju sistem jeftine struje nocu da se niko nije pozabavio sa nocnom akumulacijom energije u rezervoare u pomoc toplotne pumpe.

Upravo radim na razradjivanju i izboru faznog izmenjivaca, penta je da se poveca akumulativno svojstvo energije u vodi kao nosiocu za recimo reda 80-90% i da se akumulator puni nocu kad je struja jeftinija. Sistem zahteva mocno predimenzionisanu pumpu jer treba da akumulira energiju za potrosnju u periodu od 16 sati + da izda energiju u periodu preko noci. Dakle seo sistem oko toplotne pumpe treba da bude dimenzionisan po redu 300% od nominalnog efekta.

Zasto se na ovome neradi kad su sistemi poznati i u opticaju jos od 70-ih godina proslog veka. Da li stvarno toliko kasnimo?

// CBC

ma radi se ali je problem finansija jer se ovde ugradjuje samo ono sto mora a po nekad ni to do kraja
i veliki je problem sa strucnoscu instalatera cast izuzetcima
[ CBC @ 27.10.2010. 20:46 ] @
Koje PCM materije su u opticaju najvise kad je akumulacija u pitanju? Soli ili sa cime radite ako vec radite?

Sta treba biti posebno strucan za ugradnju suntovanih akumulatora? :S
Ili je i ova delatnost na putu nizbrdo kao i sve druge koje su priuceni kocijasi iskvarili, recimo Autogas ugradnje (navodim posto Galileo kaze da se bavi gasom ali neciljajuci na njega - znam ko je). Srecom po vas je ovo malo komplikovanije da se neusudjuju svi da udju u rad sa TP jer zahteva malo vise znanja u osnovi.

[ Bunar_Pa @ 27.10.2010. 21:06 ] @
mali genije bio bih zahvalan na informaciji,i jos bih dodao da je CBC u pravu za akumuliranje energije,jer postoje realne mogucnosti da ideja bude izvodljiva jer ako je za rad TP dovoljno i 12 stepena a vodu ugrejemo tokom noci na 40 realno dobijese 3 puta veca zapremina vode za jutarnji rad TP kada je u sustini i najvise potrebno
[ zmajurina @ 27.10.2010. 21:21 ] @
Ideja o akumulaciji je na mestu ali mi se cini da treba ipak malo ozbiljnijeg proracuna od toga da se voda zagreje na 40 stepeni pa pomnozi za kolicinom x3 od potrebne u realnom vremenu... Treba uzeti u obzir jos parametara ili se varam? Cini mi se da treba.

Jedno laicko pitanje: koja kolicina vode je u pitanju uopste? 200l? 500l? 1000l? I koja kolicina se dobija mnozenjem sa 3 i kako skladistiti pod kojim uslovima, u kakvim sudovima, ... Namece se veliki broj pitanja koja traze odgovor. Ipak mislim da je dobra ideja.

Mala digresija: isto tako sam mislio i odgovarali su me od recimo bojlera od 200l koji ce centralno snabdevati sva kupatila u kuci i kuhinju, a onda je bilo reci tipa sta raditi dok topla voda dodje do slavine? Medjutim, ugradnjom cirkulacione pumpe koju je potrebno ukljuciti 10 sekundi pre pocetka koriscenja tople vode vreme cekanja tople vode da prodje kroz instalaciju se svodi na milisekundu.

Mene zanima sledece: da li sa 10 rupa od 5m dubine i 45cm precnika moze uopste da se razmatra grejanje i hladjenje porodicnog doma i do koje velicine? Da li se radi o izmenjivacima ili je to sistem voda-voda zamisljen?

Izvinite na smetnji ako sam poremetio strucnu raspravu, ali kao laika me ovo interesuje.

Hvala.
[ galileo5 @ 27.10.2010. 21:32 ] @
Ja sam konkretno mislio na ovakve sonde >



sonde su u zavisnosti od vrste zemljista oko 400-500w u nekim slucajevima i vise

A ni ja nisam dobio odgovor da li uopste tako nesto dolazi u obzir i ima li potrebnog kapaciteta.

@CBC
Nisam siguran da se znamo ali to sa autogas-om je evidentno, kao i u mnogim drugim sferama al ajd sad...
Ne brinite necu sam praviti TP i necu nikom ukrasti zanat...obecavam !
[ CBC @ 27.10.2010. 22:35 ] @
Bunar_Pa

Ako bi rekli ovako da je jednoj kuci potrebno 10 kw/h za grejanje dakle u periodu kad se koristi skuplja struja potrebno je da se skladisti u njega energija koja se moze vaditi u toku 16 sati (160kw/h) ali pumpa mora da da i pored toga kuci energiju koju koristi (racunam za ovde linearno radi primera) u nocnom periodu od 8 sati po 10kw/h dakle 80kw.

Sagledajuci ovo pumpa treba da da 10 kw za svaki sat za kucu i 160/8=20kw za akumulaciju u periodu od 8 sati.

Imajuci priliv od 30kw i odliv od 10kw ostaje u periodu od 8 sati 160kw energije za trosenje u skupom periodu.

Razumem da je odokativno uzeta jedinica reda 40C , radi boljeg COPa , ostao bi rado na sto nizoj temperaturi. Koriscenjem Fan Coila i podnog grejanja zadovoljava , recimo raditi na temperaturi da je masa vode za akumulaciju u distresu izmedju 45 stepeni kao pun a 35C kao termicki prazan rezervoar. Ova skala moze malo da se menja (moze i dosta ukoliko se igramo sa velikom kapacitivnosti vode u akumulatoru, tj. njenom zapreminom.

No, tamo gde sam stvarno udario je ostalo otvoreno pitanje:

PCM Phase Change Material, dakle razne soli ili alkoholna jedinjenja koja imaju tacku topljenja na oko 45 stepeni, gde se u trenutku izmene agregatnog stanja nagomilava ekstremno puno energije. (proces se koristi u toplotnim pumpama sa gasom - Galileo zna zasto koristi grejanje na isparivacima gasa takodje) dakle kao sto gasovi prilikom prelaska iz gasnog u tecno i kontra zahtevaju nelinearno energiju iz okoline tako i PCM materijali cine da akumuliraju nenormalne kolicine energije i takodje je predaju oko svoje tacke topljenja.



Uz pomoc PCM materijala se moze povecati akumulacija energije na oko specificne tacke za do 2-3 puta u zavisnosti koja materija i koje su nominalne radne temperature. Za primer za fluid se lako oko 45 stepeni C moze povecati energetski konduktivitet za 2 puta oko tacke topljenja, za TP sisteme povoljno da je dakle oko 40 stepeni, sto znaci da se moze duplo duze vremena eksploatisati energija iz vode tj imati duplo sporiji pad temperature iste.

Recimo da koriscenje Parafina kao PCMa mozemo dobiti do 9 puta vise energije u njemu nego u vodi za razliku u temperaturi od 5 stepeni !!!

=====================

zmajurina

nije nerealna kolicina od oko 10m³ vode za jednu kucu za zahtevom od oko 10kw/h, uz koriscenje soli za akumulaciju 3-4m³ za skladistiti oko 160kw/h.

======================

galileo

ne ne, nemoj me pogresno razumeti, tebe sam uzeo za primer jer znam ko si (nisam rekao da znas ko sam ja, jer ja sam permanentno u Svedskoj - sve je bilo u pozitivnom kontekstu) i sa cim si se sve susreo u protekloj deceniji i da imas potpuno uvid u situaciju - naime znam od Dore iz NSa , ja sam osnivac Cannonball Community zajednice i znam ko je gde sta, sad se ucim novo trziste :P Jednostavno gledam gde sta ima od high tech koji bi nasao primenu u Srbiji za bolje sutra.

Pozz //






[Ovu poruku je menjao CBC dana 27.10.2010. u 23:49 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao CBC dana 27.10.2010. u 23:53 GMT+1]
[ galileo5 @ 27.10.2010. 23:06 ] @
Pa vidim lik ima CBC nick, reko sta se bre ovaj krstio po forumu, a tek sad sam se setio da je ovo ES a ne CBC

[ VeljaNi @ 27.10.2010. 23:50 ] @
Uf uf uf kako je ova tema odjednom lepo zaživela...

Što se tiče akumulacije energije, soli apsolutno nisu potrebne... Mi sada upravo projektujemo klimatizaciju za jednu stambenu zgradu koja je krenula sa zidanjem (1300kvm, 39 stanova) gde će investitor biti "gradska toplana" za stanare. Ideja je da se kompletna energija grejanja tj hlađenja spremi u toku noći (po jevtinoj struji) tako da investitor naplaćujući cenu "centralnog grejanja" ima 10-15 eura po kvm prostora godišnje čiste zarade. Ne bih baš da ulazim u detalje oko projektovanja akumulatora na javnom forumu, ali možete mi se obratiti na pp.

Što se tiče sondi, imamo jako lepe "igračke" koje smo počeli da uvozimo koje služe za direktnu ekspanziju energije zemlje (primaju 407micu do 20 bari pritiska). Sonde su 35m i izvlače između 3.5 i 4.5kW energije iz zemlje...

Elem, zakačiću vam ovih dana par fotkica da vidite kako izgleda jedan lep sistem TP pun automatike kojim pravimo sjajnu uštedu...

Pozdrav forumašima.
[ CBC @ 28.10.2010. 00:35 ] @
Postrojenje MM21DHC je svetski najveci akumulator termicke energije, Japan ima nocu jeftiniju struju te se tako radi , od 1979 god je u pogonu.

Postrojenje skladisti , pazi sad, 106 MWh toplotne/rashladne energije za potrebe 180.000 ljudi koji tu stanuju i za 10.000 u biznis centrima.

U pitanju je svetski najveci LTES sistem na svetu, i tu nema tajni, upravo nevolim komercijalizaciju koja je puna tajni koje su javno dostupne.

Naravno da treba pomoci svima koji zele da se upuste u igru da to i urade, sta ima da se krije, niko od nas nije naucnik da cuva svoje patente vec stalno koristimo tudja resenja.

Neznam da li je na web prezentaciji postavljena shema postrojenja, potrazite sami,

http://www.mm21dhc.co.jp/english/dhc/index.php

Kako god, imam doktorat od jednog doktora nauka iz 2008. godine odradjen po ovom pitanju sa Umea univerziteta u PDF formatu sa svim sitnim crevcima vezanim za ovo postrojenje.

I nemoraju soli, moze bilo koja izolovana materija PCMa ako se imalo misli na zapreminu.

Inace me raduje da je neko poceo pa makar i komercijalno da se bavi sa ovim u Srbiji, jes da je 30 godina u zakasnjenu ali bolje ikad nego nikad.

U mom okruzenju se lako dolazi do aluminijumskih kaseta punjenim PCM-om za razne temperature tako da meni licno nije problem za nabavku, stvar je da je meni problem u transportu te radje biram put da iskopam dbru formulu pa se sve to zbrcka u Srbiji od domaceg materijala :)

Pozz



[Ovu poruku je menjao CBC dana 28.10.2010. u 02:43 GMT+1]
[ VeljaNi @ 28.10.2010. 12:39 ] @
Pozdrav forumaši.
Pošto sam dobio packu po nosu, aj malo da se i ja raspišem...
Priprema energije u noćnom režimu bi definitivno svakom trebala da bude primat u istraživanju na ovom polju. Da još malo raširimo priču, ideja o velikim soil akumulatorima u kombinaciji sa solarnim panelima (priprema tople energije u letnjem periodu koja bi se koristila zimi) je defakto najjevtinija varijanta grejanja koja će ikada biti smišljena. Na žalost, u Srbiji se time gotovo niko ozbiljno ne bavi. U okviru svojih dr studija tražio sam sredstva od države za kreiranje prvog sistema akumulacije za korišćenje u celom zimskom periodu - nisam dobio ni dinara. Očigledno je državi problem energetske efikasnosti završen u domenu "stavi stiropor na zid i nakrivi kapu". Dokaz nezainteresovanosti države je i idiotizam gde TP još uvek podležu carinskoj stopi prilikom uvoza kao i najnovije plaćanje "ekološke takse" na TP koje su iste kao i recimo za "Smederevca"...

Tako da CBC mnogo je teško raditi to komercijalno, uzevši da je to naša osnovna i jedina delatnost.

Elem, za one koji imaju prostora i vremena za igranje, dva stručna rada koja su definitivno ostavila utisak na mene su:

Takamijev metod iz 1977me godine
Hazamijev metod pomoću solarnih panela

Što se tiče našeg trenutnog istraživanja za veliki objekat mi smo trenutno usmereni u sledećem pravcu: instaliranje podzemnog dobro izolovanog rezervoara (sa delta t od 1 stepena na 24 sata) sa dvostrukim izmenjivačima. Što se tiče količine vode potrebne u tom rezervoaru, to je još uvek samo na papiru, čeka nas instaliranje umanjenog modela već ove zime (objekat 130kvm) gde ćemo ili potvrditi ili odbaciti pretpostavke. Kompletna računica uopšte nije naivna i oko količine vode u rezervoaru i oko snage toplotnih pumpi koje će u noćnom režimu pripremiti tu vodu. Naravno, stvar se usložnjava projektovanjem dnevne temperature (mi smo išli -10 u fazi grejanja, tj +35 u fazi hlađenja), gde se veći problem javlja oko ekstremnih temperatura i problema sa angažovanom snagom. O svemu tome ću više pisati na proleće. Drugi problem je razvoj kompletne automatike bajpasova u prelaznim režimima i definisanje opsega prelaznih režima (kada se vrši u toku dana dinamički prebacivanje sa hlađenja na grejanje i obrnuto). Tu se javlja dodatni problem da li treba možda pripremiti u rezervoaru dominantnu energiju u tom periodu ili odraditi klasični bajpas.

Elem da ne davim više, ovakav forumski deo rasprave očigledno ne drži vodu. U pripremi smo podizanja prvog bloga koji će biti potpuno posvećen energetski efikasnim sistemima, te ovim putem bih pozvao zainteresovane za pisanje svojih blogova. Mislim da ćemo na taj način biti mnogo učinkovitiji nego sada.

Za sada vas pozdravljam i željno čekam mišljenja za ova dva naučna rada. Ja ću verovatno na svojoj kući primeniti hazamijev metod.

Dodatak: Ovo liči na nešto što sam pre par dana (valjda) video na ovom forumu. Elem, možda će ovo nekog interesovati.
[ CBC @ 28.10.2010. 13:53 ] @
samo da se upisem na brzinu i pohvalim pruzanje ruke pomoci siroj populaciji.
Goodwill, moderan pojam gde firme izlaze u susret klijeteli na sirokom polju.
Iskreno, nisam ocekivao nivo svesti da bude na ovom nivou, pre sam video taktiku povlacenje, drago mi je da se ova tema moze pomeriti na visi nivo uz pomoc profesionalaca! :)

Po pitanju izlozenog, malo u skripcu sa vremenom, samo da nagovestim da se par bolnica u Svedskoj i greje i hladi sa energijom suprotnog godisnjeg doba.. za neverovati, hladjenje leti je uz pomoc zimskog snega!!

http://advantage-environment.c...tored-snow-for-summer-cooling/

Pozz // CBC
[ gari021 @ 28.10.2010. 15:09 ] @
Sto se nocnih akumulacija tice, ima tema o tome
http://www.elitemadzone.org/t3...uz-primenu-akumulatora-toplote

Hint: mislim da je vreme da se ova tema prebaci iz podforuma fizika u techzone\klimatizacija
[ VeljaNi @ 28.10.2010. 22:37 ] @
Dragi moji forumaši... dizanje servera za blog se neočekivano produžilo... ima problema oko "web dizajna" i oko "tema"... ja bih vas opet zamolio da mi na pp, pošaljete prijave za pisanje i predloge za teme... blog zvanično počinje da radi u ponedeljak... ja bih voleo odavde 3 nick-a da nam se pridruže u "pisanijama", nadam se da će se oni pronaći u ovim mojim "pisanijama" ;)

U pokušaju "opismenjivanja" Srbije pozdravljam vas...
[ magnetista @ 29.10.2010. 22:03 ] @
Da li je bolja Inverter toplotna pumpa ili obicna toplotna puma?Zna li neko ?Takodje da li neko zna da li je bolja mnoblok toplotna pumpa vazduh /voda ili split sistem pumpa sa unutrasnjom i spoljnom jedinicom??
[ hrizantema @ 03.11.2010. 13:34 ] @
Decki,

Interesuje me nesto o rezimu rada cirkulacione pumpe Wilo star 25/6-130 u sistemu IVT. Da li neko zna padove pritiska u pumpi pri razlicitim pozicijama i naravno protoke pri razlicitim pozicijama 1,2 3 ? I po kojoj formuli je to moguce utvrditi ?

U susitni po kojoj se formuli racunaju padovi pritiska u ovakvim situacijama . Npr Koliki su padovi pritiska za pojedine ventile u sistemu podnog grijanja i naravno za izmjenjivace toplote u samoj toplotnoj pumpi ? Da li je to moguce izracunati ili se te informacije mogu dobiti samo od prozivodjaca pumpe?
[ galileo5 @ 27.11.2010. 13:31 ] @
... nema nigde nikog

Kako proracunati izmenjivac toplote.
Spiralni

od 10kW - do 15kW

Kompresor Copeland 3 do 4 tone (gas R407c ili R410)

voda - protok 3m3/h - temperature 4 do 5 C - kroz sonde
voda - protok ? - temperature recimo oko 50 C - kroz instalaciju grejanja ili kroz akumulator od xxx litara


planiram napraviti od bakarnih cevi 6 ili 8 mm, vise jezgara u jednom izmenjivacu gde ce se jezgra razlikovati po precniku namotaja.

Kako se to uopste racuna, po (zapremini ili masi gasa ili po kontaktnoj povrsini cevi u ovom slucaju) / (razlike u temperaturi) ili kako god vec?

Jedan koji sam vec napravio i radi par godina je dimenzionisan metodom ( 1 : odprilike ) ali se iz njega ne izvlaci dovoljno toplote i treba ga povecati ali .... nema se kad...

[ Mirko Lalic @ 29.11.2010. 18:26 ] @
Molim za pomoc:
1. Moze li moj sistem u kome komresor klime direktno gura gas u kondenzator (izbacen elektromagnetni ventil), a iz kondenzatora gas odlazi u isparivacda uspesno funkcionise?
2. Da li su potrebni i odvajac ulja i susac i gde se ugradjuju?
3. Koji su visinski odnosi prikljucaka za pomenute komponente (kompresor-kondenzator-isparivac-odvajac ulja-susac)
4. Koliko i koje ulje ide u sistem sa gasom R 22 ?

Unapred hvala.
[ dexterilla @ 29.11.2010. 21:07 ] @
Imam i ja par pitanja.

1. Sta se desava ako ja u bunaru imam vodu od npr 16C i posle kruznog procesa, voda se vraca u bunar sa 6C. Znaci da voda koja dolazi sa 6C hladi vodu koja se nalazi na 16C. I pitanje je sad, do koliko C je ohladi? Sta ako je ona brze hladi nego sto je zemlja greje? Sta ako je ohladi do 7-8C? Ili cak 6C? Jer otkud ja znam kojom brzinom je zemlja greje. I to bi onda znacilo da ja posle uzimam vodu iz bunara koja nije vise 16C, nego 6,7 ili 8C??? Molim Vas pojasnite mi ovo.

2. A ako pricamo o toplotnim pumpama koje uzimaju okolni vazduh imam jedno pitanje. Npr, napolju je -4C. I sad ja uzimam vazduh koji je toliko hladan. I da li je sad moguce da kompresor u toplotnoj pumpi toliko sabije freon, da od nekog pocetnog fluida koji je bio na -4C (a moze biti i hladniji) voda u sistemu grejanja dodje na 50-60C (pa nek prodje pre toga i kroz 3 kruzna procesa, s obzirom da je jedini rad koji je ulozen - sabijanje nekog fluida kompresorom u odredjenom ciklusu). Kakav to kompresor treba da bude?

3. Moze li neko da mi kaze u kom rasponu se krece cena ovih pumpi? I svi potenciraju da su one bas isplative. To je neosporno, ali za nase uslove, treba prvo uloziti u tu investiciju. I svi uzimaju u investiciju samo toplotnu pumpu. A plus sto mora da se busi zemlja. To mu mozda dodje i na duplo skuplje ulaganje na kraju. I da li je zbog toga jeftinije da se ugradi pumpa koja uzima okolni vazduh?

Mene ovo vrlo interesuje ali nisam nesto obavesten, tako da ne uzmite mi za zlo ako pitam gluposti :)

HVALA
[ VeljaNi @ 30.11.2010. 08:29 ] @
Citat:
1. Sta se desava ako ja u bunaru imam vodu od npr 16C i posle kruznog procesa, voda se vraca u bunar sa 6C. Znaci da voda koja dolazi sa 6C hladi vodu koja se nalazi na 16C. I pitanje je sad, do koliko C je ohladi? Sta ako je ona brze hladi nego sto je zemlja greje? Sta ako je ohladi do 7-8C? Ili cak 6C? Jer otkud ja znam kojom brzinom je zemlja greje. I to bi onda znacilo da ja posle uzimam vodu iz bunara koja nije vise 16C, nego 6,7 ili 8C??? Molim Vas pojasnite mi ovo.

Druže dexterilla, naši stari su znali da kažu - Nikad ne "mokri" u bunar iz kojeg ćeš piti vodu ;)

Šalu na stranu, za Toplotne pumpe sistema voda-voda (izvor energije podzemna voda) se po pravilu kopaju dva bunara - usisni bunar (iz kog se uzima voda) i povratni bunar (bunar u koji se vraća voda kojoj je uzeta(grejanje) tj data(hlađenje) energija). Bunari moraju da budu minimalno 30m udaljeni jedan od drugog baš zbog tog problema međusobnog mešanja. Ja nisam geoinženjer, ali su me naučili da svaki bunar pravi oko sebe "virtualni" levak odakle uzima vodu, tako da za bunar dubine recimo 60-70m levak je prečnika oko 30m. Ako dva bunara napraviš na manjem odstojanju javlja se problem "pozajmice" energije, tj uticaja jednog na drugi.

Ako nekog zanima više vezano za bunare, neka slobodno pita. Mi ćemo na našem blogu ovih dana obraditi kompletnu tehnologiju bušenja bunara (u prevodu šta da zapitkujete bunardžiju da vas ne bi za*ebo) :)

Citat:
2. A ako pricamo o toplotnim pumpama koje uzimaju okolni vazduh imam jedno pitanje. Npr, napolju je -4C. I sad ja uzimam vazduh koji je toliko hladan. I da li je sad moguce da kompresor u toplotnoj pumpi toliko sabije freon, da od nekog pocetnog fluida koji je bio na -4C (a moze biti i hladniji) voda u sistemu grejanja dodje na 50-60C (pa nek prodje pre toga i kroz 3 kruzna procesa, s obzirom da je jedini rad koji je ulozen - sabijanje nekog fluida kompresorom u odredjenom ciklusu). Kakav to kompresor treba da bude?


Kada pričamo o pumpama pričamo o COP parametru. Grubo rečeno (mislim da sam i pisao to ovde ranije) to znači koliko energije oslobodi pumpa utroškom jednog kilovata struje. Da bi računao COP moraš da imaš stabilan izvor energije. Na jugu srbije voda u bunaru godišnje osciluje 0,8 stepeni tako da voda se može nazvati stabilnim izvorom. Mi smo strašni protivnici (iako je inicijalno jevtinije) pumpi koje kao energent uzimaju energiju vazduha, jer je to po nama Marfijev paradoks - kada vam treba hladan vazduh za hlađenje vi uzimate vazduh 30+ stepeni, kada treba da se grejete uzimate vazduh -10 stepeni, što je besmislica. COP koji daju proizvođači pumpi koje rade na energiju vazduha predstavljaju svojevrsnu prevaru jer daju COP sa ulaznim parametrima spoljni vazduh +4, unutrašnja energija +35. Ne lezi vraže, kada sam zatražio od LG-a (fabrike) da mi daju grafik preslikavanja COP u odnosu na spoljnu temperaturu (bežali od toga mesec dana, tvrdili da mi to ne treba) dobio sam grafik koji pokazuje stvarnih 5,6 (COP) na ovim uslovima koji je nažalost padao kao Gausova raspodela (podsetite se matematike) te je išao na -15 u bednih 0,7 (električni grejač koji predgreva spoljni vazduh da ga dovede na optimalnih +4 troši više energije nego što proizvodi korisne).

Ja se uvek raspišem, ali kao što neko ranije reče, trudimo se da pomognemo ljudima da nauče osnove. Za više o svemu ovome (moram i ja malo da se reklamiram) idi na naš sajt i pogledaj, a i naravno stojimo ti na raspolaganju uvek.

Pozdrav.
[ VeljaNi @ 10.12.2010. 08:47 ] @
Pozdrav forumašima. Oprostićete mi na maloj reklami mada mislim da će te je naći jako korisnom.
Posle razgovora sa momcima koji predstavljaju evropski projekat EURO26 (akcija davanja popusta populaciji mladjoj od 30 godina) odlučili smo da se pridružimo akciji.

Dakle, svi sa karticom EURO26 od ponedeljka 13.12.2010. godine dobijaju 10% popusta na sve prodajne proizvode firme MIFIMIEnergy.

MIFIMIEnergy je generalni distributer toplotnih pumpi i fan coil-ova fabrike FONKO, solarnih panela treće generacije fabrike DaluCo Novi Zeland i regionalni distributer fan coil-ova ActionClima Italija. Istovremeno dajemo isti popust i za bafere i sanitarne bojlere fabrike Elbi Italija.

Za sva pitanja, uključujući i način da nabavite karticu EURO26 stojimo vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav svima.
[ magnetista @ 18.12.2010. 17:58 ] @
Ako VAZDUSNE toplotne pumpe nisu tako efiksane na temperaturama ispod nule zasto se uopste i rade....?Na velikom minusu ne bih rekao da se pregrava vazduh koji prolazi kroz pumpu vec se dogreva voda tj fluid koji kompresor greje.....Pa neka COP i bude samo 2 .opet je usteda energije dupla.
JA jesam laik za ove stvari ali mislim da su cene ovih uredjaja bezobrazno visoke na nasem trzistu i da neko tu skoda debeo kajmak.Jedna pumpa od 7 kw vazduh voda u Nemackoj kosta 950 evra, a kod nas treba da prodas auto da bi kupio toplotnu pumpu.
Mislim da vazdusne toplotne pumpe mogu takodje biti efikasne u kombinaciji sa nekim drugim izvorom toplote kada je napolju veliki minus.
[ mali genije @ 18.12.2010. 18:42 ] @
Citat:
magnetista: Ako VAZDUSNE toplotne pumpe nisu tako efiksane na temperaturama ispod nule zasto se uopste i rade....?Na velikom minusu ne bih rekao da se pregrava vazduh koji prolazi kroz pumpu vec se dogreva voda tj fluid koji kompresor greje.....Pa neka COP i bude samo 2 .opet je usteda energije dupla.
JA jesam laik za ove stvari ali mislim da su cene ovih uredjaja bezobrazno visoke na nasem trzistu i da neko tu skoda debeo kajmak.Jedna pumpa od 7 kw vazduh voda u Nemackoj kosta 950 evra, a kod nas treba da prodas auto da bi kupio toplotnu pumpu.
Mislim da vazdusne toplotne pumpe mogu takodje biti efikasne u kombinaciji sa nekim drugim izvorom toplote kada je napolju veliki minus.

pogledaj malo bolje tesko da je ima za te pare ili si pobrkao nesto jer samo kvalitetan izmenjivac toplote kosta
pola od navedene cifre
[ magnetista @ 18.12.2010. 20:20 ] @
Nisam pobrkao , poslacu ti link pa pogledaj ......
[ dejan, @ 21.12.2010. 18:40 ] @
I pošto su te toplotne pumpe?
Ceo taj sistem zajedno sa bunarima, fancoil uredjajima i svime što je potrebno.....koliko to košta?
[ mali genije @ 21.12.2010. 19:32 ] @
Citat:
dejan,: I pošto su te toplotne pumpe?
Ceo taj sistem zajedno sa bunarima, fancoil uredjajima i svime što je potrebno.....koliko to košta?

sve zavisi od objekta i zelja investitora
[ gamacentar @ 14.01.2011. 13:09 ] @
Imam jedno pitanje koje se sastoji iz vise pitanja! Naime, imam kompresor od 6kw, interesuje me sad, koliki mi isparivac i kondezator trebaju za njega, da li se i oni traze kao 6kw ili drugacije? Mislim da bih sa prijateljem mogao lako da sastavim toplotnu pumpu, i da ce me izaci dosta jeftinije nego sto se kupuje gotov uredjaj... Ako neko zna, voleo bih da mi odgovori, hvala. Pozdrav
[ scroll @ 15.01.2011. 19:58 ] @
Pozdrav
marka i tip kompressora bi mi pomoglo da odgovorim i koji tip tp (voda voda ,ovoren ili zatvoren sistem ,./ DX,./ VAZDUH voda ...........)?
[ gamacentar @ 15.01.2011. 21:10 ] @
Ok, evo ovako, marka je SANYO, a model SBN453HBA, a mislio sam o zatvorenom sistemu voda-voda... naravno, svaka sugestija mi je dobro dosla! imam 180 kvadrata koje bih zeleo klimatizovati.
[ scroll @ 16.01.2011. 06:45 ] @
Pozdrav
sa zatvorrenim sistemom sa etilglikolom temperatura isparavanja je negde oko -7c do 0c i da greješ sa 40c taj kompressor ima oko 14kw rashladne i oko 18kw toplotne snage.
[ gamacentar @ 16.01.2011. 18:07 ] @
Mislis da ne bih mogao da dobijem temperaturu vecu od 40c za grejanje? da li mi je to dosta za grejanje prostora fan-coil-om?
[ mali genije @ 16.01.2011. 18:52 ] @
Citat:
gamacentar: Mislis da ne bih mogao da dobijem temperaturu vecu od 40c za grejanje? da li mi je to dosta za grejanje prostora fan-coil-om?

fancoil moze da ugreje prostor i sa 30 stepeni temp.vode sve ti zavisi od toplotnih gubitaka objekta
i proracuna snage fancoila ostavi mail da ti posaljem koju fotku.
pozzz.
[ gamacentar @ 16.01.2011. 19:03 ] @
Bio bih ti veoma zahvalan! [email protected]. Hvala
[ VeljaNi @ 17.01.2011. 07:57 ] @
Citat:
gamacentar: Mislis da ne bih mogao da dobijem temperaturu vecu od 40c za grejanje? da li mi je to dosta za grejanje prostora fan-coil-om?


Fcu je dizajniran za temperature 50/40 i kataloški podaci su dati za te temperature.
Nego, aj da pomognem i ja malo.
Prvo sračunaj prosečne toplotne gubitke koje imaš u objektu. Najgrublje rečeno (mada se neki neće složiti samnom), dobro izolovana kuća ima 75W/kvm, prosečna oko 100W/kvm a loša od 125-150W/kvm (znam, znam da može da bude i 40W/kvm, ali to nije predmet ove procene :) ). Onda jednostavno pomnožiš kvadraturu prostorije u kojoj će se nalaziti FCU sa toplotnim gubitkom i dobiješ energiju potrebnu za hlađenje (!!!) te prostorije. Tu veličinu uvećaš za 30% (da fcu većim delom radi u najmanjoj brzini, a samim tim i da bude najtiši) i dobiješ koliki ti fcu treba.

A što se tiče fcu-a, mi imamo na raspolaganju izuzetno tihe italijanske fcu. Pa ako si zainteresovan, profil, pa sajt, pa kontakt...

PS Eh da, beži od kineza, jesu jevtini, ali koliko para toliko i muzike - izuzetno su bučni i skloni kvarenju.

Pozdrav.
[ gamacentar @ 17.01.2011. 10:14 ] @
Hvala svima na odgovorima, u svakom se nadje po nesto korisno! Veljo, jel bi mogao na mail [email protected] da mi posaljes ako imate neki katalog, ili cenovnik fc-a, cisto da bih imao malo uvida u cenu svega toga. Hvala, pozdrav
[ VeljaNi @ 05.02.2011. 22:27 ] @
Na zahtev ljudi sa foruma, krećemo sa, ne bih rekao edukacijom, već razmenom iskustava... Pisaćemo o trikovima i cakama za dodatnu uštedu energije... Teme su toplotne pumpe, akumulacije energije, izolacije objekata, automatizovanje rada, štednja i korišćenje jevtine energije... Pokrećemo prvi blog striktno orjentisan ka energetski efikasnim sistemima. Očekujte naše tekstove! http://blog.toplotnepumpe.rs/2011/02/lozite-vodu/
[ scroll @ 08.02.2011. 15:48 ] @
Puno uspeha

pozdrav
[ VeljaNi @ 10.02.2011. 20:54 ] @
Proračun uštede za početnike.
[blog] Koliko smo danas para uštedeli?
[ dragan-vl @ 14.02.2011. 22:00 ] @
Milane poslao sam poruku na tvoj mail, nisi mi nista odgovorio.
Treba mi tvoja pomoc, mozes da mi pomognes ili ne?
[ garav @ 06.03.2011. 12:49 ] @
Puno pozdrava forumasima

veoma interesantna tema

interesuje me ugradnja toplotne pumpe , posto izgleda da je ekonomican i konforan vid grejanja.

voliobi znati koje su dobre toplotne pumpe i sa kojima se moze najvise ustedeti.

unapred hvala

garo

[Ovu poruku je menjao garav dana 06.03.2011. u 15:06 GMT+1]
[ vdkom @ 08.03.2011. 19:57 ] @
pozdrav forumašima a kako je ova zima pri kraju želim da podelima iskustva grejanja kuće putem toplotne pumpe koja koristi vazduh kao izvor.

Kratak opis objekta, kuća je dobro izolovana masivni tip gradnje, termički ekvivalent ovojnice kao 21cm stiroporne izolacije i poseduje sistem kontrolisane ventilacije sa rekuperacijom. Lokacija 50tak km južno od Beograda.

TP je jedini i osnovni vid toplotnog izvora tokom grejne sezone za celu kuću osim kupatila gde se koriste klasični uljni radijatori.

Iz iskustva prošle i ove zime TP vazduh- vazduh bez problema funkcioniše do spoljne temperature -17C sa R410a i do oko -13C sa R22. Dakle u našoj klimi praksa pokazuje da ne treba očekivati probleme u radu, uz uslov da je TP pravilno ugradjena i pravilno dimenzionisana za dati objekat.

Iskustva su bazirana pri upotrebi TP Midea, Panasonic i Hitachi kako klasičnog modela on-off tako i modela uz invertersku i fuzzy kontrolu rada.

Kako kuća ne poseduje zasebni merač potrošnje energije samo za TP jedini podatak koji imam je ukupna potrošnja elektro energije kuće za sve potrebe (TP za grejanje, bojler za toplu vodu, kuvanje, osvetljenje, bela tehnika, TV i ostalo) koja se redovno očitava sa strujomera.

Zbirna potrošnja za period 10.decembar 2010.- 10.januar 2011. je iznosila 4,42kWh po m2 zgrade.
Za period 10.januar- 10. februar 2011. zbirna potrošnja je po strujomeru 4,25kWh po m2 zgrade.
napomena: objekat se greje 24 sata bez prestanka na srednju unutrašnju temperaturu +22C, spoljne jedinice TP su dodatno opremljene naknadnom ugradnjom grejnih kablova za pomoć odvoda kondenzata- sprečavanje nastanka velikih naslaga leda unuatr spoljne jedinice. Ovi grejni kablovi su nešto što bih preporučio kao dodatak.

Moje ukupno iskustvo nakon 6 godina grejanja samo i jedino na TP vazduh- vazduh je da uz korektno dimenzionisanje- prroračun TP prema termičkim potrebama zgrade nema potrebe za bilo kakvim dodatnim grejnim izvorima a da naša klima nije prepreka.

Moj godišnji energetski bilans iz prakse je približan prethodnom teorijskom proračunu i iznosi prosečno 70% energije sadržane u vazduhu i 30% kupljene el. energije.

Vrlo zadovoljan rezultatima i ponovo bih išao na varijantu sa TP na vazduh kao rešenjem.
[ scroll @ 09.03.2011. 12:34 ] @
sa koliko kvadrata si delio ? sigurno ne sa sto.
pozdrav
[ aca405 @ 09.03.2011. 14:40 ] @
@vdkom

Jel' može malo više detalja?

Recimo, kolika je površina objekta, koja snaga toplotne pumpe, tip grejanja (podno, radijatori, fan coil...)?

Ja sam sada u fazi pripreme grejanja u kući za sledeću grejnu sezonu pa bi ovakvi podaci svima bili korisni.
[ vdkom @ 10.03.2011. 09:22 ] @
Površina objekta je 340m2, grejanje je na vazduh pa nema vodenih grejnih tela (ne koristi ništa pobrojano).
Sistem je sa distribuiranim TP, više komada, koje se zasebno upravljaju i ima ukupno 7 kompresora.
Snagu TP ne znam tačno jer proizvodjači nisu deklarisali opseg snage prema rasponu spoljašne temperature već samo za jednu radnu tačku (+7 suvi odnosno +6C mokri termometar) .

Na osnovu mojih amaterskih merenja ukupna grejna snaga pri -15C je oko 8 do 9kW. Taj podatak treba uzeti sa rezervom jer nije pravo merenje kako treba, nije uzeta vlažnost spoljneg vazduha a ona jako utiče na perfomanse TP na vazduh, više okvirno tj približno 40% snage u odnosu na nominalnih pri +7C.

Nominalna snaga u uslovima T spolja +7C- T unutra +20C je ukupno 19,9kW (na papiru, reklamna brošura odnosno uputstvo za upotrebu).

Uz rad TP je sinhronizovan rad sistema venitlacije tako da se maksimizira rekuperacija toplote otpadnog vazduha sa opadanjem snage TP (niža spoljna temperatura vazduha).

Sistem se pokazao kroz više sezona stabilnim, pouzdanim, predvidljivog ponašanja i vrlo ekonomičan (transport vazduha je vrlo jednostavno rešen i ima male gubitke pa je dovoljan ventilator spoljne jedinice reda 30-50W).

Takodje karakteristika je brzi odziv sistema na zahtev za promenu radnog režima, bilo pojačano bilo smanjeno grejanje a kuća je podeljena na 4 temperaturne zone da bi se moglo po potrebi podesiti različit nivo grejanja zasebno.

Razvod ventilacionog vazduha je rešen akustički i termički izolovanim aluminijumskim crevima fi 150mm ( sa granama na fi 125 i fi 100mm) koji se završava u prostorji sa regulacionim izduvnim ventilom odnosno usisnim ventilom.

[ vdkom @ 10.03.2011. 09:32 ] @
Citat:
sigurno ne sa sto


Sigurno, energija nije obračunata u procentima :)
[ scroll @ 11.03.2011. 08:31 ] @
Mislih sto kvadrata 100x4,25=425kwh toliko se struje potroši odprilike bez grejanja.
[ scroll @ 11.03.2011. 08:33 ] @
Mislih sto kvadrata 100x4,25=425kwh toliko se struje potroši odprilike bez grejanja.
[ VeljaNi @ 12.03.2011. 18:17 ] @
Svašta se pisalo na ovom forumu ovih dana...
Jednostavno, potrebno je voditi računa da je ovo jedan od najčitanijih foruma u Srbiji i da je samo ovu temu pročitalo preko 300.000 ljudi. Iz onoga što je trebalo da predstavlja odgovor na prethodne postove nastao je ceo jedan tekst koji ćemo večeras i okačiti na našem blogu.

Naravno, još jednom bih istakao par sjajnih ljudi koji ovde pišu, koji kućnu radinost stvarno smatraju ozbiljno i čije znanje je bolje od 70% trgovaca u Srbiji.

Voleo bih da na osnovu našeg teksta, razvijemo jednu lepu diskusiju i konačno razdvojimo "priručne sisteme klimatizacije" od pravih sistema.

Do sledećeg posta, srdačno pozdravljam ekipu.
[ VeljaNi @ 12.03.2011. 20:58 ] @
Iz članka: "Ne shvatite me pogrešno, smatram da su forumi sjajna stvar. Učešće većeg broja korisnika u diskusiji, koja je uglavnom veoma kreativna, kao efekat postiže veoma brzom dobijanju željenih informacija i saznanja. Naravno, postoji i negativna strana foruma – na forumima često možete dobiti vrlo pogrešne informacije koje vas mogu odvesti na potpuno pogrešan put. Kao neko kome se to više puta desilo, slepo prateći savete ljudi “koji su upućeni u oblast”, poželeo sam da na primeru napišem sledeći tekst.

Pre par dana na jednom od najvećih foruma u Srbiji Elitesecurity osvanuo je sledeći tekst. Uzevši da je tema vezana za toplotne pumpe izuzetno čitana (preko 300.000 pregleda) veoma veliki broj ljudi je na osnovu njega mogao da zaključi da su toplotne pumpe koje kao izvor energije koriste vazduh najbolja moguća vrsta klimatizacije!

Katastrofalna greška!
Ne verujte svemu što pročitate!

PS Na osnovu ovog teksta, molio bih sve vas da ne prestanete da čitate forume. Forumi su stvarno izuzetan medij gde u vrlo kratkom roku možete doći do izuzetno kvalitetnih informacija. Ono oko čega morate da vodite računa je da svaku informaciju koju dobijete ne uzmete zdravo za gotovo. Na gore pomenutom forumu postoji veliki broj entuzijasta koji su izuzetno kvalitetni u svom hobiju."
[ vdkom @ 13.03.2011. 17:24 ] @
Pošto smatram bezobraznim ovakav način pisanja u trećem licu, usled nedostatka hrabrosti da se mišljenje obrazloži direktno osećam se prozvanim pa otuda i reakcija na prethodnu poruku.

Kako imam teoretsku i praktičnu podlogu iz ove oblasti kojom se praktično bavim više godina prvo da zahvalim autoru koji kako po svemu izgleda nije razumeo niti smisao niti tehničku podlogu teksta pa navodi sebe, a i druge na razmišljanje da ne veruju u nešto napisano na forumima.

Naravno, svako zaključuje prema svon tumačenju te stoga potpuno je besmisleni izmišljeni zaključak da je TP koja koristi vazduh kao izvor najbolji izbor.

Uvek je pitanje, za koga najbolji, gde najbolji, u kojim uslovima najbolji, po kojoj ceni najbolji, itd..

Tema grejnih izvora i uopšte termodinamike je veoma široka i prosto ne postoji nešto najbolje pogotovu kada nisu navedeni uslovi upotrebe nekog konkretnog sistema grejanja. Zatp postoji projekat grejnog sistema za svaku zgradu, a svaka zgrada je sistem za sebe i ne postoji univerzalno rešenje.


Da skratim, toplotne pumpe na vazduh se veoma često i veoma masovno koriste počevši od Japana i Skandinavije za grejanje i to više decenija pa do toga da se koriste i kod nas i u recimo Bugarskoj sa sličnom klimom gde su veoma obimna iskustva (masovna primena).

Odavno nije novost TP na vazduh, a praktična masovna iskustva se lako mogu pročitati ko samo hoće da se malo informiše, recimo na ranije pomenutom namenskom švedskom forumu o svim tipovima TP koji je veoma obiman.
Slična okupljanja korisnika TP se mogu pronaći i na finskim i norveškim forumima.

Nema nikakve tehničke dileme da TP na vazduh u našim klimatskim uslovima se sasvim uspešno koristi, a to je sasvim u skladu sa pravilima koje definiše oblast zvana fizika.

Svako sa osnovama iz fizike može samostalno da se uveri da teorijske postavke termodinamike važe naravno i kod nas, kao što je već dokazano širom sveta.


Da dodam da se zaista može svašta pročitati na netu, kao na primer:

http://blog.toplotnepumpe.rs/category/izolacija_objekta/

citat "Stiropor od 5cm smanjuje potrebnu energiju grejanja i hlađenja kuće za 20%. Korak iznad je 8cm, a po meni, idealna varijanta je 10cm. 10cm stiropora smanjuje oko 50% potrebne energije u vašoj kući"

gde bez ikakvog proračuna neko odokativno kao vidovita Zorka amatra da je u stanju da odredjuje univerzalnu idealnu varijantu za svaku klimu, svaku kuću, svaki način upotrebe objekta.
Pri tome su i navedene cifre takodje odokativne i potpuno proizvoljne bez dodira sa realnim svetom gradjevinske fizike i važećim energetskim normama u zgradarstvu.

Nažalost, uvek ima samoproglašenih "eksperata" koji toliko čvrsto veruju u svoja ubedjenja da svako drugačije iskustvo koje se ne uklapa u predrasude je šta bi drugo, nego nešto neprihvatljivo.

Da ne bude buduće zabune, TP na vazduh nisu UVEK i nisu za svakoga pravilni odabir za grejni sistem.
Ali isto tako nema nikakve sumnnje da firme kao što su Toshiba, Mitusbishi, Hitachi, Fujitsu proizvode i nude TP vazduh-vazduh i vazduh-voda kao kvalitetno i efikasno tehničko rešenje grejnog sistema.


Naravno, tekst se odnosi na postove usera "veljani" koji ne nude niti jedan jedini argument bilo za bilo protiv osim nabacanih demagoških parola.

Uopšte nemam dilema da TP na vazduh imaju nedostataka, isto kao što imaju i prednosti i shodno tome nadam se da će priča biti nastavljena u smeru tehničkih argumenata uz naravno iskustvo iz primene bilo koje vrste TP bilo kojeg proizvodjača.


Nemam nikakve želje da ubedjujem bilo koga u bilo šta, imam prakse, znanja i mnogo iskustva stečenog tokom godina praćenja ove tematike i smatram da informacije iz prve ruke treba podeliti da bi zainteresovani mogli sami da izvedu zaključke koji bi im pomogli u razmišljanjima kako zadovoljiti energetske potrebe objekta.

Informacije koje sam naveo su lična iskustva iz prakse i podaci su dobijeni realnom upotrebom TP.
[ scroll @ 14.03.2011. 08:17 ] @
Pozdrav

vazduh je nosilac toplotne energije mislim da je boje grejati sa klimom najobičnijom nego sa kvarcnompeći,grejalicom,tapećom i sličnom,izvukli makar 1,5 cop više je nego ništa .

U prelaznom periodu kad nema potrebe za veliku snagu grejanja grejemse najeftinijom klimom kao 12 koja nije ni 12-ka malo tuningovana koja košta 100 i nešto E. (NISAM LUD DA TERAM KOMPRESSOR OD 500E)
[ Predrag Supurovic @ 14.03.2011. 08:33 ] @
A šta je toplotna pumpa na vazduh? Nešto kao klima uređaj?
[ dlalic @ 14.03.2011. 14:07 ] @
Pa recimo. Toplotna pumpa je siri pojam i moze biti vazduh/vazduh, vazduh/voda, voda/voda.... Znaci klima uredjaj je jedan od tipova TP.

U situacijama o kojima se govori uglavnom se misli na vazduh kao izvor toplote koja se predaje vodi za neko niskotemperaturno grejanje, odnosno na vazduh/voda TP.
[ VeljaNi @ 14.03.2011. 18:42 ] @
vdkom .... evo gledam već dan kako da ti odgovorim...
Flejmeri su ljudi koji svojim nezadovljstvom prže na forumima i to su kategorija ljudi.. nebitno...

Hoćemo o "ekspretima"... moja pozicija je već pokazana (čitaj prethodne postove)... jbg, doktor, imaš li šta bolje????

Što se tiče baba Vange (hvala štosi pročitao ceo blog) već je napisano u zaključku
"(primedba autora) Poštovani, u ovom tekstu računanje toplotnih gubitaka je uprošćeno maksimalno. Naime, računanje je kud i kamo složenije (u račun ulazi izolacija, stolarija, orjentacija objekta, hladni mostovi i slično). Ovde je dat samo primer računanja uštede. Naravno, za sva pitanja stojimo Vam na raspolaganju. Hvala."
i to govori recimo ... sve...
razumem sujetu... jbg, bije, znam :)

ali, ja sam jedan od onih koji je dao otkaz kao ASISTENT na fakultetu, napravio firmu, napravio JEZIVO dobre sisteme, napravio COP preko 8 učešćem pasivne i aktivne klimatizacije i šta sada?

da trpim dolazak priče o nekom jevtinom sistemu za koji ti pričaš da je "za Srbiju najbolji" posle 2 godine pomaganja ljudima? Mislim da ne... Pogledaj ljude kako su odgovorili... "good will" je varijanta kako je njih 30 zvalo nas gde smo mi pro bono pravili proračun i pravili sisteme... ne vidiš se ovde posle 6 postova??? Jbg, i meni je trebalo oko 3 cm da zakucam na koš.... Teško je biti u A ligi, još teže je biti u A ligi a ne biti Sujetan i dati ljudima mogućnost da im pomogneš kada im god treba pomoć...

Što se tiče kukavičluka... Stojim na crti... NAJEFIKASNIJI objekat prošle godine je bio MOJ objekat 1000kvm ceo u staklu sa 20kW struje... PREKO 8 COP... Izađi na crtu... Nisam se nikada hvalio svojim projektima... a prošle godine uradio preko 10.000 kvm... Možda jesam "eksprert" sa disertacijom na elektronici vezano za EE sisteme... imam plaćene savetnike - jedan, Hrvat, 25 god u Nemačkoj 35 radnika, pokrenuo priču o TP tamo, drugi 73 god starosti za Tita radio Loru, Bigać, Brijone, 83će (kada sam imao 3 godina) radio prvu TP u SFRJ u Igalu na morsku vodu...

Jbg, razumi ima ona sfera koja se zove "Radijator generacija" koja radi po starim dobrim postulatima... Na drugoj strani je moja ekipa koja je JEZIVO dobra koja radi sisteme koje TI niti možeš da razuemš niti zameram (41vo si video sam...)...

Elem, da napomenem! Sada radimo PASIVNU KLIMATIZACIJU! Pasivno i aktivno klimatizujemo 450kvm i bazem 100 kubika sa 4,5 kW struje... aj PRIĐI!!! :)))))

Sve ostale na forumu pozdravljam i kao i do sada tu sam za vas - svi koji su zvali su dobili i kalkulaciju gubitaka i sve ostalo pro bono :) To će i ostati... Ja imam 30 godina, moji je prvi san da ovo zaživi u Srbiji :) Pozdravljam vas sve, naročito moje jako dobre drugare koji su amateri šampioni, koje sam i zvao da pišu na mom blogu :)

PS PS Što se tiče demagogije, izvini, ja sam doktorant elektronike, ne znam šta je to, moraću da izguglam :)

A što se tiče objave teksta na blog-u, smatram da je to bolja varijanta - možete da komentarišete i vršite upite u sredini koja je "ekspert" (izvinjavam se ovom prethodno pomenutom) :))))

[ galileo5 @ 14.03.2011. 19:28 ] @
NHF ali, ... Odmerili smo pimpeke i sad bi se trebali vratiti nauci koja od svega ovoga jedina ima značaj u ovoj temi, makar sam ja tako razumeo svrhu ove teme ...
[ scroll @ 14.03.2011. 20:20 ] @
napravio JEZIVO dobre sisteme, napravio COP preko 8 učešćem pasivne i aktivne klimatizacije i šta sada?
bravo galileo5 lepše nebise ni moglo reći.
VeljaNi recimo mogaobi da objasniš svoju jezivo dobre siteme pasivno aktivne klimatizacije preko 8 COP. Izkazano fizičkim jednačinama,temperaturama,parametrima. da vide judi da se ne mlati slama u prazno.(netreba odati sve male tajne velikih majstora).
[ VeljaNi @ 14.03.2011. 20:38 ] @
Druže, ja sam tebi već iskazao divljenje ako se dobro sećam ;) Odličan i ako smem da priznam SJAJAN si u domenu neprofitnih "igrača" ;) Niš je blizu, Srbija je mala, svako je dobrodošao da dođe i vidi igru pasivnih i aktivnih sistema ;) A što se tiče "good will-a", ako se dobro sećaš ti si mi ruku pružio, i ako se dobro sećaš koliko sam pomogao ljudima ovde... I tako... ;)
[ zmajurina @ 14.03.2011. 21:35 ] @
Mislim da smo stvarno dosta odmeravali ciji je duzi, veci, mocniji... da se vratimo na temu.

Kao potpuni laik (znanje o TP imam sa OVOG foruma i mozda malo sa nekih drugih internet stranica), saznao sam da postoje sonde za izmenjivanje koje su spiralnog oblika i na osnovu toga moze da se kopa plica rupa za isti ucinak (ako sam ja to dobro shvatio). Da li je to tacno, koliko su skuplje od onih ravnih ako postoji takav podatak, i da li se uopste isplati upustati se u projekat TP za porodicnu kucu od 150m2 sa nekom pomocnom zgradom (koja moze a ne mora da se greje/hladi)?

Obzirom da je ulaganje poprilicno u startu, da se investicija isplacuje dugogodisnjom eksploatacijom - smatram da je isplativo. Do sada, kako sam primetio, obicno su TP primenjene kod vecih objekata, odnosno kod kvadratura koje su multiplicirane onom koju sam ja planirao. Da li ljudi jednostavno ne zele da ulazu, nemaju dovoljno informacija i ne prihvataju novotarije, ili jednostavno nije toliko isplativo?

Zasto ovo pitam: jedno kopanje za sonde je neophodno i za 150 i za 600m2, s tim sto je za 600 malo vece, opet sami uredjaji su dimanzionisani za 150 i 600m2 ali mislim da po 1m2 u ovom drugom slucaju bude znatno niza cena ili se varam?

Ozbiljno razmisljam o ovakvom projektu prilikom izgradnje kuce, pa mi treba savet strucnjaka, a smatram da ih ovde ima dovoljno, ali nikako previse da bi sada neko digao nos u nebesa i slicno.

Od saznanja, mislim da ne bih odabrao podno grejanje osim mozda za kupatilo i kuhinju, u ostale prostorije bih stavljao fen/coil sistem, ili je mozda bolja varijanta da se ugradi jedinstveni distributivni sistem vazduha za ceo objekat?

Od gradnje sam mislio da koristim klasicni giter blok (unutra), zatim izolacioni materijal (stiropor ili trska, zeleo bih trsku ali... videcemo, debljina zida mi nije od presudnog znacaja) a sa spoljne strane bi verovatno isla sitna cigla koja bi bila omalterisana (ne verujem da bih stavljao fasadnu opeku). Smatram da je ovo ubedljivo najbolje zidanje u nas od klasicnih materijala.

Mislim da sam postavio dovoljno pitanja, pa sada ocekujem i pokoji odgovor...

Hvala.
[ galileo5 @ 14.03.2011. 22:55 ] @
Ako pod tim spiralnim mislis konkretno na Rehau Helix, one su od 400 do 700w po prospektu ako se ne varam, zavisno od zemljista i nivoa podzemnih voda.
Ima par klipova na youtube o njima...
I mene konkretno interesujeu te sonde i iskustva sa njima, pa ako ih je neko koristio ne bi bilo lose da podeli isto...
mislim da su dosta lake za ugradnju i u amaterskim uslovima i kucnoj radinosti za manje objekte 150-200m2.
[ scroll @ 15.03.2011. 21:17 ] @
pozdrav
ako imamo dobro izolovanu kuću 150m2 sa potrošnjom od 7kw treba 10 helix sondi 17,5 w/m , a prave sonde se računaju od 30w/m do 50w/m zavisno od tipa sonde i vrsta tla.
Citat:
VeljaNi: Druže, ja sam tebi već iskazao divljenje ako se dobro sećam ;) Odličan i ako smem da priznam SJAJAN si u domenu neprofitnih "igrača" ;) Niš je blizu, Srbija je mala, svako je dobrodošao da dođe i vidi igru pasivnih i aktivnih sistema ;) A što se tiče "good will-a", ako se dobro sećaš ti si mi ruku pružio, i ako se dobro sećaš koliko sam pomogao ljudima ovde... I tako... ;)

dobro druže ja sam samo teo samo da napišeš odnos pasivnog i aktivnog..........
[ vdkom @ 20.03.2011. 00:07 ] @
Citat:
Hoćemo o "ekspretima"... moja pozicija je već pokazana (čitaj prethodne postove)... jbg, doktor, imaš li šta bolje????

Razmišljam da li uopšte ima svrhe pisati radi edukacije ili će biti uzalud bačeno vreme. Kako ne znam nameru i povod tako arogantnog nastupa da jedno iskustvo praktične upotrebe sistema sa TP izazove tolike emocije probaću da na sve ili bar većinu tvojih dilema detaljno odgovorim sa nadom da će biti izvučene pouke.

Tekst je vrlo dugačak i nažaliost izvinjavam se što je tema već skrenuta na način da ovolika količina netačnosti prosto zahteva pojašnjenja.

Bolje od fantazija, zar je to teško. Štaviše ovako loše i u ovako malo tvog teksta toliko pogrešnog teško da iko može da dostigne. Da krenem redom da opišem tvoje fantazije u obliku " činjenica" u koje slepo veruješ:

Citat:
Stvarno mi nikada nije bilo jasno zašto je uopšte i nastala toplotna pumpa koja koristi kao energent vazduh – kada vam treba grejanje koristite vazduh čija je temperatura blizu tačke smrzavanja


Bravo, iskreno navodiš da ti nije jasno o čemu se tu radi. To je dobar početak da započneš proces učenja o ovoj tematici, oblast koja se zove termodinamika. Pitaj to što ti nije jasno, čitaj, kreni u proces saznavanja kako i zašto neki tehnički uredjaj radi. Knjiga ima, internet na raznim jezicima je široko dostupan sa kvalitetnim tekstovima, frigo stručnjaka ima kod nas pa je na tebi da se potrudiš da ne ostaneš u nejasnoćama i zabludama.
To što samog sebe zaludjuješ ne stvara štetu ali stvaranje štete drugim ljudima navodnim "savetima" nije nimalo naivno.

Upravo zbog toga treba se držati dokazanih postulata teorije, iskustva i proverenih rešenja bez frljanja odokativnim COP, kW, m2 nabacanim bez smisla i reda, kako ti pokušavaš da prodaš svoj biznis kao nešto specijalno i jedinstveno na planeti.
Crveno obeleženo su tvoja tvrdjenja, za lakše praćenje.

Konkretno kada vam treba grejanje koristite vazduh čija je temperatura blizu tačke smrzavanja

Netačno, TP koriste vazduh na temperaturi opsega 250-290 stepeni (K) koji je jaaaako daleko od tačke smrzavanja(azot i kiseonik su pretežni sastojci, proveri njihove temperature kondenzacije pri atmosferskom pritisku).
I ne samo to, taj vazduh je vruć u odnosu na temperaturu rashladnog fluida u isparivaču i stoga je veoma pogodan za prenos toplote pa je to i osnovni razlog zašto se tako masovno širom sveta u hladnim krajevima koriste TP na vazduh.

Vazduha takvih osobina pogodnih za upotrebu TP ima u neograničenim količinama, veoma lako je dostupan, potpuno besplatan i vrlo predvidljivih osobina.
Zato su uopšte i nastale i masovno se koriste TP na vazduh.
Zvuči nelogično? I jeste nelogično.

Nije nelogično, nego je neznanje bazičnih osnova rada TP i na kojim fizičkim temeljima se zasniva rad jednog takvog sistema.
Citat:
Ono što se uglavnom ne priča je činjenica da ovakva toplotna pumpa ima najbolje efekte u fazi hlađenja (maksimalni COP) kada je spoljna temperatura oko +7 stepeni.


Netačno, za toplotne pumpe postoji EN norma po kojoj se mere, uporedjuju i razvrstavaju. Pri tome samo neko totalno neupućen u TP može da izjavi da je maksimalni COP bilo koje toplotne pumpe povezan na bilo koji način sa bilo kojom spoljnom temperaturom. A zašto baš +7C, nagradno pitanje za tebe u praksi daje optimalni COP ?

Da pojasnim, maksimalni COP toplotne pumpe (koja samo vrši pumpanje toplote) je vezan za što manji delta t izmenjivača toplote. Znači što su bliskije temperature "izvora" i "korisnika" toplote a to su isparivač i kondezator to je efikasniji transport toplote.

COP je isti za situaciju prenosa toplote +7C na +10C kao i za -13C na -10C.
Evo šokantne činjenice – čim se temperatura spusti ispod 0 stepeni pumpa ili više ne može da radi ili uključuje električne grejače

Evo šokantne gluposti ( i praktični dokaz da onaj ko ovo napiše je samo prošao peške pored neke škole) koju više ne treba nigde, nikome, nikada, ni da pomisli da ponovi a kamoli da nekoga nešto "savetuje".

Činjenice teorije i prakse kažu sasvim drugo.
TP na vazduh sa upotrebom R410a fluida radi do - 32C kada je COP 1:1 pa prestaje ekonomski rezon dalje upotrebe. TP inače i na nižim temperaturama radi iz prostog razloga što je temperatura isparavanja fluida -40,5C i tek tada ne može da radi.

Ćinjenica je da TP na vazduh uopšte nema nikakve električne grejače jer bi to bila negacija principa rada toplotne pumpe.

Prosečno dostignuti u praksi (merenjem nezavisnih zvaničnih laboratorija i potvrdjeno suvim brojkama) COP pri -15C iznosi 2,1- 2,3 kod TP sa invertorskim upravljanjem renomiranih proizvodjača.

Isti ti renomirani proizvodjači garantuju crno na belo ispravan rad TP na vazduh pri spoljnim temperaturama u opsegu -20C do -25C (kako koji) bez ikakvih pomenutih električnih grejača.

Da, tačno je da pre 30tak godina TP na vazduh poznatije kao prozorski klima uredjaji (kod nas poznati kao Sloboda čačak, EI Niš i slično) koje su radile isključivo u režimu hladjenja su imale i morale koristiti dodatne elektro grejače.

No to je davna istorija i potezati takav argument ukazuje na postojanje zlonamernosti ili što je bliže na osnovu svega napisanog prosta neobaveštenost. To se lako rešava, informacije su tu na korak.

Postoje dve mogućnosti:
1) električni grejači koji vrše predgrevanje spoljnog vazduha da bi ga doveli na upotrebljivu temperaturu


hahaha. Ovakva ideja je toliko ozbiljna da je svaki komentar suvišan. Bez konkurencije najludje što je neko napisao :)
2) električni grejači koji se nalaze na kompresoru da ga “čupaju” iz frost situacije. U ovom slučaju što je niža spoljna temperatura pumpa će biti više u “frost” stadijumu nego u upotrebljivom

Još jedan biser. Kompresor NIKADA nije u frost situaciji, naprotiv najveći problem u radu kompersora pri niskim temperaturam je pregrevanje koje nastaje kao posledica smanjenog masenog protoka rashladnog fluida koji ima ulogu da hladi kompresor.

Dakle, kompresor je potrebno hladiti u radu a ne grejati.


Druga netačnost, što je niža spoljna temperatura TP sve manje ima potrebu za defrost ciklusom odmrzavanja isparivača.
Razlog može opet da ti bude nelogičan ali je sa stanovišta fizike lako objašnjiv.

Vazduh sa opadanjem temperature sadrži sve manje vodene pare i opada mu apsolutna vlažnost tj postaje sve suvlji.
Na niskim temperaturama je vazduh toliko suv da prosto opada količina vodene pare koja bi se mogla zalediti na isparivaču pa se on stoga sve manje zamrzava.
Pri -20C je TP na vazduh gotovo suvog isparivača što znači da je zamrzavanje vrlo malo tj jedva vidljivo.

Ja sam testirao TP do -22C i tačno znam da se praksa sasvim poklapa sa teorijom.
Za info, prouči TP marke Sanyo na vazduh koje nastavlaju da greju i tokom procesa odmrzavanja tj NEMAJU uopšte klasičan defrost obrtanjem rashladnog ciklusa.

To znači da pored samog toplotnog kapaciteta i COP drastično opada, da bi se na ekstremno niskim temperaturama energija potrošnje izjednačila sa električnim kotlom.

Konačno i ćorava koka ubode neko zrno, da bravo sa ovim tačnim zaključkom.
Da ne bi lutao u procesu učenja, pro bono i ovde ti dajem edukaciju. To se dešava na -32C sa danas uobičajenim tehničkim rešenjima Tp na vazduh.

I šta sa tim, koliko puta si doživeo tih -32C da bi bio toliko zabrinut oko tebi famoznog COP podatka ?

U praksi kod nas tako niske temperature su vrlo vrlo retke i stoga taj argument koji potenciraš je kome još bitan, osim tebi.
Koliko će dana godišnje toplotna pumpa sa vazduhom kao energentom da radi neučinkovito u grejanju?

U našoj bazi imamo temperature (5 dnevnih merenja) za 6 gradova u Srbiji. Kao primer minimalnih dnevnih temperatura uzeli smo merenja za Beograd u 2009.toj godini. Sve što je niže od 7 stepeni u toku godine je obeleženo crvenim slovima


Uh, kakav autogol.
Da si hteo da pročitaš makar malo na temu TP pa da se prethodno informišeš pre tako olakog pisanja svega i svačega radni opseg TP na vazduh je od -15C za starije modele konstruisane pre 10tak godina pa do -25C za današnje modele.

Specijalno za tebe, u Beogradu pri +7C u vrlo dobro izolovanom stambenom objektu grejanje jedva da se povremeno uključuje jer su toplotni gubici zgrade toliko mali da ih nadoknadjuje rad kućnih elektro uredjaja poput TV, računara, sijalica, kuvanja, rada mašine za pranje vešta,sam boravak ljudi, itd.

Da i po ovom pitanju ne bi ponovo uleteo u tebi nepoznatu oblast nekoliko ključnih reči koje mogu pomoći da ne bude opet "nelogičnosti" i dilema "kako je to moguće"-
Minergie,
Passivhaus,
ultra low energy house kao početak.


Napisao sam ti jasne brojke iz prakse, TP na vazduh u Beogradu radi kao JEDINI grejni sistem pri spoljnih -17C.

Da bi tebi bilo kristalno jasno NEMA crvenih dana u našoj klimi kada TP na vazduh ne može da se uspešno koristi.

Naravno ako ti baš sa namerom odabereš neki lošiji model TP na vazduh koji ne može da radi kako treba pri tim temperaturama onda je to rezultat tvog (nestručnog) odabira marke i modela a ne GENERALNA osobina TP na vazduh kao tehničkog rešenja. A da takvih TP ima, nije ništa čudno. Kod nas se uvozi i prodaje razna magla i šlj kategorija.
Ko ne zna dovoljno i savetuju ga oni koji isto ne znaju dovoljno uleti u probleme sa TP na vazduh, a još ako i pročita propagandne pamflete kao ovaj koji citiram kroz poruku eto urbane legende.
To što ceo svet uspešno koristi TP na vazduh je od male pomoći kada neko konkretno upadne u nerešive probleme za koje mu je pri tome još neko uzeo novac i pomagao "besplatnim savetima".

Praksa je puna slučajeva prevare običnih ljudi kojima razni šarlatani pričaju raznorazne bajke samo da bi im uvalili robu iz nekog svog biznisa.
Toplotne pumpe koje kao energent koriste energiju podzemne vode ili energiju zemlje nemaju problema sa ovim.

Da tačno, nemaju taj problem već imaju sasvim drugi set čitavog niza problema. Neki rešivi jeftino, neki skupo a neki nerešivi. U praksi je najčešće nerešivo ili skupo do te mere da se gubi smisao.
Deklarisani COP ostaje konstantan ne vezano za doba godine i režim rada.
Što je ujedno i najveća mana TP sa bunarima koje koriste podzemne vode. One ne mogu da povećaju COP kada su grejne potrebe male ili umerene pa i dalje nastavljaju da prepumpavaju potpuno bespotrebno ogromne količine podzemnih voda. Inverterski upravljane potopne pumpe u bunarima su tek cena od kojih boli glava.

Da ne pričamo da i podzemih voda nema uvek i svuda u potrebnim količinama, da nužno potreban kvalitet vode za rad TP po pravilu se teško pronalazi pa stoga mora voda da se dodatno preradjuje do nivoa kvaliteta potrebnog za vodeni izmenjivač TP.

Energija zemlje je veoma mala i veoma raznolikog sadržaja toplote zavisno od vrste i položaja zemljišta što za direktnu posledicu ima veoma veliku manu svih TP sa zemnim kolektorima- zahtevaju u proseku 3-5 puta veću površinu slobodnog zemljišta od grejne površine objekta.
To znači da za 200 grejanih kvadrata u proseku treba minimum 600m2 slobodnog neizgradjenog zemljišta. Toliko prostora prosto nema uvek na raspolaganju.
Na taj način ušteda u odnosu na toplotnu pumpu koja kao energent koristi vazduh je višestruko veća.

Ušteda čega, energije. Verovatno da, ali to nikako nije višestruko veća ušteda iz prostog razloga što je najveći deo vremena COP TP na vazduh i COP TP na vodu u našoj klimi vrlo blizak.

Metereološka statistika za grad Beograd nesumnjivo beleži prosečno 90% grejnih dana sa temperaturom 0C ili više.
Da se podsetimo pri tim uslovima TP na vazduh ima COP reda 4-7 u optimalnoj varijanti.

TP na zemni kolektor i TP na vodu imaju u samo 10% grejnih dana bitnije izraženu energetsku prednost, što u zbiru na godišnjem nivou nije dovoljno bitna razlika za gore navedene tvrdnje o višestruko efikasnijem radu.


Ušteda novca, tek tu je priča mnogo kompleksnija. TP na zemlju i pogotovu TP na vodu imaju osobinu da je potrebna jako velika početna investicija i da svaka naknadna izmena usled promene potrebe grejnog kapaciteta je praktično zbog finansijsa nemoguća.

TP na vodu je za isti kapacitet od recimo 5kW predane toplote 15 do 25 puta skuplja investicija od TP na vazduh.

Stoga je vrlo neodgovorno "zaboraviti" na činjenicu da je investicija u energetiku odluka koja ima dugoročne posledice.

Što je zgrada veći energetski potrošač to je sve isplativija TP na vodu i obrnuto. Za malu TP na vodu od 2-3kW predane toplote se prosto ni u jednoj varijanti ne isplati bušenje 2 bunara, i sve ostalo što je sastavni deo instalacije jer je finansijski rok povrata investicije reda 50-80 godina a to je neprihvatljivo.
Moderne privatne kuće gradjene prema današnjim EU normama upravo su reda 2-3kW toplotnih gubitaka prosečno, tzv pasivne kuće. Za njih je prirodni odabir TP vazduh-voda pa stoga ne iznenadjuje statistika da je danas u novosagradjenim privatnim kućama TP na vazduh primarni odabir kako energetskih savetnika i projektanata tako i samih vlasnika. TP koje koriste vodu iz bunara se danas retko ugradjuju u nove kuće i više nisu ni približno popularne kao što je to bilo 80tih i 90tih godina prošlog veka. Razlog je pre svega finansijski proračun.


Dakle, ušteda MORA da bude opipljiva kroz relativno brz rok povrata uložene investicije da bi imalo praktičnog smisla.

Proračun tog aspekta prevazilazi prosta tehnička pitanja odabira sistema i zahteva profesionalan pristup bez ispraznih navodno besplatnih univerzalnih ideja kao nazovi saveta.
Na osnovu svega izloženog, dragi moj gospodine, ne ulazeći u to da li je vaša kalkulacija potrošnje tačna, nemojte molim Vas da najgori oblik klimatizacije proglašavate “samo i jedino na TP vazduh- vazduh” adekvatnu za Srbiju.

Kao prvo ja nigde nisam pominjao klimatizaciju.
Kao drugo u postu koji ti smeta nisam uopšte poredio ni na koji način šta je najboilje ili najgore.

Navedite gde sam ja napisao samo i jedino na TP vazduh- vazduh” adekvatnu za Srbiju, molim.

Bezobrazno je izmišlljati nešto što nije napisano , zar ne.
Toplotne pumpe imaju veću uštedu u odnosu na sve ostale postojeće sisteme. Prilikom izbora toplotne pumpe, za svaki tip postoje razlozi za i protiv:
1) Toplotne pumpe koje kao energent koriste energiju podzemne vode ili zemlje zahtevaju intenzivne pripremne radove, što inicijalnu cenu povećava. Ovi sistemi su daleko najisplativiji najisplativiji u eksploataciji!



Vrlo diskutabilno kada i u kojim uslovima.
) Toplotne pumpe koje kao energent koriste energiju vazduha su najevtinije za ugradnju. Za njih se odlučujete u slučaju da nemate prostora za bušenje bunara, odnosno polaganja sondi (stan u zgradi ili objekat bez dvorišta). Međutim, morate se suočiti sa daleko višom cenom u eksploataciji.

Vrlo diskutabilno kada i u kojim uslovima rada.
Na kraju, poštovani gospodine, ne ulazeći u razlog vašeg posta na forumu, i u validnost vaše kalkulacije, samo Vas molim da se zapitate – koliko bi ste tek uštedeli da ste uzeli toplotnu pumpu koja kao energent koristi VODU ili ZEMLJU!

Razlog posta je naveden, treba ga samo pročitati a to nije teško zar ne.

A da ti zadovoljim znatiželju, matematika (to je ono što zaobilaziš kada donosiš zaključke) proračuna isplativosti investicije je nepogrešivo odredila da TP kojia koristi vodu ili zemlju NE DONOSI NIKAKVU UŠTEDU čak naprotiv donosi trošak koji je neprihvatljiv.

Opet ću biti dobra vila da ti pomognem da prošririš vidike, ja ću da ti navedem brojke a ti tek nakon toga dobro porazmisli kako ćeš i naročito šta ćeš da odgovoriš.
Nemoj molim te da ponavljaš samoreklamirajući marketing, pročitao sam mnogo boljeg marketinga da me uopšte ne impresionira nasumično nabrajanje kW i m2.

Dakle, brojke nudim i brojke kao odgovor očekujem:

specifični transmisioni gubitak toplote zgrade 135,96 W/K
specifični ventilacioni gubitak toplote zgrade 8,50 W/k

ukupni gubitak toplote zgrade 144,46 W/K

potrebna snaga grejnog sistema pri spoljnih 0C i unutrašnjih 20C =2889,20 W iliti 2,9kW
pri spoljnih +7C =1877,98W iliti 1,9kW (ti potenciraš tih 7C pa da imaš podatak koji bi tebi mogao biti važan)

pri spolja -25C potrebno mi je 7223W odnosno da zaokružim 8kW da bi unutra imao još uvek više nego dovoljnih +25C.

(da posebno naglasim, TP na vazduh je JEDINI grejni izvor i prema proračunu a u praksi potvrdjeno zadovoljava do -22C u nešto hladnijoj klimi od tipične beogradske).

potrošnja godišnja energije za grejanje po proračunu toplotnih gubitaka prema EN 13790 prilog J iznosi 22,07kWh/m2,
potrošnja godišnja energije za grejanje iz obnovljivih izvora 13,24kWh/m2 na bazi TP vazduh- vazduh

Troškovnik TP na vodu u odnosu TP na vazduh nemam tako detaljno, uglavnom okvirni predmer je po cenama iz 2004/2005. godine 15.500 eura za TP voda sa 7 fan coil jedinica (uz 2 bunara po 20m bez troška hemijske obrade vode dakle jeftilen skromna varijanta sistema) u odnosu na cca 2.200 eura za kompletan sistem TP na vazduh sa uključenom cenom ugradnje.

15.500: 2.200 odnosno neto 13.300 eura razlike.

Očekivana razlika godišnje potrošnje energije je oko 6-7kWh/m2 odnosno 0,60-0,70 eura po m2 godišnje uz očekivanu cenu kWh el.energije od 10 eurocenti.


Za 340m2 površine razlika TP na vodu u odnosu na vazduh je nekih do 2.340 kWh ili 234 eura.

13.300 eura/ 234 eura =57 godina.

57 godina
Ovo je računica u najpovoljnijem mogućem odnosu po TP na vodu ali, ja koristim Tp na vazduh modeli koji su konstruisani krajem prošlog veka a kupljeni i pušteni u rad 2005. godine.

Danas TP na vazduh ima APF (prosečni godišnji COP, to je danas standard kojim se označavaju TP na vazduh) 6,2 u proseku kod modela vodećih 5-6 proizvodjača ya tzv 9-ke.
Moja kalkulacija potrošnje je izvedena sa APF od 2,50 i za sada smatram da je to korektno odredjen koeficijent na bazi prakse merenja potrošnje el.energije.

Ovo je jako važno naglasiti jer je ogroman napredak napravljen zadnjih 5 godina u konstruisanju TP na vazduh a otuda i jako velika popularnost TP na vazduh u najbogatijim zemljama (Švedska, Norveška, Finska, Japan, Kina koje imaju i veoma hladan klimat u nekim svojim delovima.

TP na vazduh se u praksi uspešno dokazala unutar severnog polarnog kruga izmedju ostalih lokacija.

Dovoljno :)

Finski i švedski nacionalni institut svake godine u laboratorijskim uslovima po svim pravilima vrše sveobuhvatna merenja i kontroliše tačnost podataka koji dostave proizvodjači. Nema nikakve razumne sumnje u validnost tako dobijenih rezultata merenja jer su to nezavisne potpuno institucije sa dokazano visokim renomeom stručnjaka kroz decenije rada.

Da te podsetim da na prvoj stranici ovog podforuma je navedena jedna korektna ponuda svega što treba da sadrži troškovnik za ugradnju jedne tipične TP na vodu.


PS. Ne treba se zaletati sa uverenjima samo na osnovu onoga što negde piše, nisam 1941.godište i ako je u pitanju bila želja da me uvrediš bespotrebnim komentarom, potpuno si omašio.

PS2. Nikada se ne zaklanjaj iza dela drugih ljudi, i nemoj njihova stručna znanja i veštine pripisivati u svoje zasluge. To se odnosi na nabrajanje nekih trećih ljudi koji rade sa tobom ili za tebe i koji imaju svoje znanje a koje ti nažalost ne poseduješ.

I da, nemoj se frljati sa COP 8 jer sve dok ne navedeš u kojim radnim uslovima i pri kojim temperaturama smatraću da si još jedan od superkalafradžilistikekspijalidoušn marketing foliranata.

COP od 15 je na papiru ostvariv, imaj to u vidu kada pricas o cudesima neke TP koju hvališ.

I da, moja fabrička Hitachi TP na vazduh ima COP od 900W/115W pri tih famoznih 7C a to NIJE aktuelna generacija japanskih hiperinvertera.
TP sa direktnom ekspanzijom u zemlji, sistemi VRV, i još mnogo toga je efiasnije od TP na vodu ili sa zemljom, pa ipak se prilično retko koristi. I to ima svojih objašnjenja i razloga.

Misli o tome, i još jedan savet-

ne robuj predrasudama, open your mind.

Još mnogo toga možeš ti da naučiš o TP na vazduh a iskoristi znanje kolega koje pominješ da pojasniš sebi te kako ih nazivaš "nelogičnosti".


pozdrav, i odgovor očekujem ovde. Koja su moja dela, šta i koliko praktično znam da uradim sam opisao tamo gde sam smatrao da je bitno i ne očekujem da ti dokazujem dalje opšte poznate stvari iz gradjevinske fizike, termodinamike koje su već toliko puta sažvakane po udžbenicima.

Ipak jednu knjigu bih ti svakako toplo preporučio da makar prelistaš- autora Recknagel, Schramek i ostali poznatiju kao bibliju za mašinske instalacije u zgradarstvu jer ćeš tu naći odgovore na razne tebi čudne "nelogičnosti".

Niko se nije rodio naučen ali stajanje u mestu sa saznanjima o stanju tehnike na nivou proteklog veka može da izazove nastanak neodrživih zaključaka, misli o tome svaki put kada pomisliš da napišeš da TP na vazduh prestaje da radi pri 0C.

Šta bi rekao za uredjaj koji utroši 120W a prebaci 1402W toplote, odnosno COP 11,68. Ja ga koristim, standardan velikoserisjki uredja mas produkcije. Nikakvo čudo i nikakav razlog za posebnu priču. (glavna komponenta uredjaja je proizvod firme Heatex, www.heatex.se).

A mogu da zamislim koliko bi ti puta naglašavao i ponavljao reklamu :))
[ vdkom @ 20.03.2011. 01:41 ] @
Citat:
Elem, da napomenem! Sada radimo PASIVNU KLIMATIZACIJU! Pasivno i aktivno klimatizujemo 450kvm i bazem 100 kubika sa 4,5 kW struje... aj PRIĐI!!! :)))))


Ajde, otkrio si rupu na saksiji. Ti si moj idol ;)

čisto da ti skrenem pažnju da posedovanje papirića zvanog diploma ne podrazumeva i funkcionalnu pismenost, opredeli se da li je nešto AKTIVNO ILI PASIVNO.

Ne može da bude aktivno I pasivno.

A ove brojke ama baš ništa ne govore osim da autor pojma nema šta je hteo da reklamira, bazen može i sa 0,45kW, može i sa 0,045kW može bilo koja proizvoljna brojka jer si ti opet uradio poredjenje kW sa kvm kao jedinim parametrima.

Ako već želiš da pričaš o nečemu, a usput i da se hvališ nekim imaginarnim radovima, upotrebi tehničke pojmove i fizičke veličine kao što su temperatura, toplotni kapacitet, energija, protok, i pre svega VREME koje je uslov kada se priča o energiji.



Što se ostalog dela ove paušalne reklame tiče, mnogo bolji marketing je pisan po forumima, ali ne zadugo.
Praksa na tržištu je surovi sudija, misli o tome.

Inače veoma je pohvalno i lepo da neko pokušava da razmišlja o štednji energije.
Citat:
Jbg, razumi ima ona sfera koja se zove "Radijator generacija" koja radi po starim dobrim postulatima..


Ima ima, tvoje pisanje je tipičan primer koji se uklapa u teško razumevanje modernih tehnologija današnjice,

Citat:
Na drugoj strani je moja ekipa koja je JEZIVO dobra koja radi sisteme koje TI niti možeš da razuemš niti zameram


Šteta što još nisi uspeo da pohvataš konce i da se priključiš toj JEZIVO dobroj ekipi koja je doduše anonimna ali ajde da ti verujemo u ubedjenje.


Pazi da ti otkrijem jednu tajnu. Svaki sistem je neko projektovao, a svaki projekat sadrži dokumentaciju a svaka dokumentacija je univerzalno čitljiva.
Rezultat, sve je svima lako razumljivo i NE POSTOJE svetske tajne koje bi ti tako voleo da si izmislio.

Uopšte nemam pojma o kakvim sistemima zamišljaš nešto u svojoj glavi, niti imam sposobnosti da čitam misli ali zato vrlo dobro umem da čitam, a ono što je napisano u vezi tog nekog sistema je gde i šta ?

Ili možda to ekipa radi ali ti to ne razumeš pa onda niti ne pišeš.

Da ti skratim muke, nema apsolutno nikakvih tajni u nauci zvanoj fizika koje bi neko trebao da skriva.

Takodje, tehnologija izrade nečega je važna a imam iz dosada napisanih tvojih objašnjenja sasvim realnih osnova da zaključim da ti nisi u stanju ni mnogo prostije stvari da samostalno uradiš od nekakvih tehnološkiih proboja.

Sve i da nekome nacrtaš ako nema tehnoloških znanja i resursa džabe je, tvoj proizvod se ne može kopirati da bude kvalitetniji i jeftiniji a to je ono što traži tržište.

Skuplje i lošije uvek je lako napraviti, misli o tome.

I da, skoči pa reci hop- nemoj uletati sa zaključkom na bazi zamišljenih pretpostavki.
Ne postoji nerazumljjiv sistem koji je ljudska ruka osmislila.


Klimatizacija na bazi pasivnih elemenata je bila predmet sajamske izložbe oglednih kuća u Finskoj.
Vreme, proleće 1980.godine kada je izgradjen čitav niz prototipova kuća radi ogleda.

PS. Sasvim slučajno sam ovih dana pregledaovao skice konstrukcije jedne TP iz 1980. godine iz časopisa Uradi Sam pa sam zapazio i gore navedeni izveštaj sa sajma u Finskoj.

E da, i u istom periodu se nudila u prodaji (a i reklamirala) toplotna pumpa proizvodnje TVT Boris Kidrič Maribor.


Još dok si bio u pelenama znalo se šta su TP i koristile se, Kolumbo davno otkrio Ameriku, točak se odavno kotrlja, pa nemoj gubiti vreme na izmišljanju tople vode :))

Shvati dobronamerno da nisi ti jedini koji ima dodira sa TP već da je to cela jedna globalna industrija u velikom usponu.
Citat:
Sve ostale na forumu pozdravljam


Vidiš za razliku, ja pozdravljam i tebe kao i sve na forumu.
Što se tiče demagogije, izvini, ja sam doktorant elektronike, ne znam šta je to, moraću da izguglam :)

Jadničak kao ne zna, a vidi se iz aviona da si doktorirao demagogiju, samo mi se čini da si promašio mesto i vreme za ispoljavanje takvih ambicija. Ma šta zna dete šta je 100kila :)))


Da probaš za promenu da se držiš sirovih brojki a onda je to uvek jednoznačno odredjeno.


Kada se već frljaš sa kvm, informacija da beogradski Delta City ima i hladjenje i grejanje istovremeno rešeno preko TP u sistemu koji je izuzetno efikasan i fantastično zamišljen.

Nemam nikakve veze sa time osim što sam slčajno saznao za ovo jako dobro tehničko rešenje koje bi preporučio da bude školski primer kako se pravi jedna moderna zgrada što se HVAC sistema tiče.

Kao i svaka fenomenalna ideja, jednostavna je a u toj jednostavnosti se krije i genijalnost.
Ko god je osmislio taj sistem kapa dole.
[ VeljaNi @ 20.03.2011. 07:01 ] @
Da završim (dobar način za otpočinjanje posta, a),
skidam ti kapu, ovoliki post mislim da niko nikada u istoriji foruma nije pročitao... Bio je previše dug, mrzelo me je da ga čitam.

Drugo. Skidam ti kapu i na gomili foruma koje si preveo i vremena koje si proveo u traženju istih. A sada zamisli da neko tvoj post iskoristi kao "istinu" i prevede ga na drugi jezik Ružno zvuči, a? Predlog, pogledaj malo sajtove evropske agencije za energetiku (EHPA), verovao ili ne pročitaćeš ono što sam ja napisao Čudo, a?

Treće. Imaš previše slobodnog vremena čoveče, radi nešto... Nemam vremena više da se prepucavam sa tobom, počinje mi sezona

Četvrto. COP JEDANAEST ZAREZ NEŠTO??? A ljudi su ti možda do tog trenutka i poverovali da znaš o čemu pišeš... Kako se ubi sa tom rečenicom.

Nemam ni razloga da se branim, ti imaš svoju kuću, ja imam svoje reference, kome će verovati...ma nije ni bitno

Elem, flejmeri su najgora vrsta ljudi na forumu. Rešavaju se tako što ih komuna kompletno ignoriše.

U ignorisanju tebe,
pozdravljam te
[ mhribljan @ 20.03.2011. 11:25 ] @
Poštovani Vdkom, VeljaNi i ostali učesnici na ovom forumu,

Zbog toga što smatram da ovakvi forumi postoje kako bi pomogli onima koji žele nešto više da saznaju o temi (i da možda pravinim odabirom sistema grejanja nešto i uštede) ja ću probati da se umešam u ovaj dvoboj samo da bih napisao neke činjenice. U više navrata su učesnici ovog foruma tražili od vas neke konkretne tehničke podatke tj. brojke. Očekivao sam od kolege scrolla da to uradi pošto smatram da svojim znanjem, iskustvom i stavom predstavlja jako dobar primer svima na ovom forumu pa bi dole navedene činjenice (verovatno) imale još veću težinu. Siguran sam da su mu ove informacije koje ću sada da navedem dostupne.

Dole navodim konkretne podatke (dakle činjenice) izvađene iz softvera za odabir Copeland scroll kompresora i to za model ZP61KCE.

1. Za R410 i gorepomenuti kompresor temperature isparavanja ispod -23 su za temperaturu kondenzacije 35 stepeni "outside compressor limits".
Za temperaturu kondenzacije od 45 stepeni su temperature ispod -16 "outside compresor limits" (Daleko je to od -32 . U oba slučaja (dakle za uslove -23/35 i za -16/45) je teorijski COP oko 2,3. Za one kojima to nešto znači superheat je 5 stepeni a subcooling 3 stepena. Ovi uslovi su odabrani da otprilike odgovaraju zahtevima podnog grejanja i vazdušnog grejanja (fan coil ili unutrašnja jedinica od kilime). Pri tome kompresor troši 3,4kW a "daje" 7,8kW u prvom slučaju a podaci za drugi slučaj su: 4,19kW /9,6 kW.

2. Za isti rashladni fluid, za isti kompresor i za iste uslove koji se standardno ostvaruju sa upotrebom voda/voda toplotne pumpe: Za Ti 5 stepeni i za Tc 35 stepeni COP je 6,3. Za Ti 5 stepeni i Tc 45 stepeni COP je 4,7. Odnosi potrošnje i snage su za prvi slučaj 3/19 a za drugi 3,8/17,8kW

3. COP nije isto što i EER ali opet ću pokušati da navedem samo činjenice tj. lično iskustvo a zaključke izvedite sami. U klimi 24000 Btu se nalazi ventilator od oko 150W. Za TP koja će da daje oko 7KW je potrebna potapajuća pumpa od 370W (i manja ali takvih nema. Pumpa od 370W je dovoljna za TP "na vodu" snage do 13kW). Računajte sami.

4. Za TP "na vazduh" COP varira u zavisnosti od spoljne temperature. Stvarni COP TP "na vazduh" niko ne može da izračuna unapred što znači da samo može da se špekuliše sa tim podacima.

5. Da bi se ostvario isti toplotni učinak na temperaturi isparavanja od -15 za TP "na vazduh" treba oko 2 puta veći kompresor.Otuda potreba za inverterima (iliti ispravno: frekventnim regulatorima) koji će da smanjuju snagu TP. Kod ovakvih TP postoji problem podmazivanja pri smanjenim brzinama rashladnog fluida (zbog smanjene brzin kretanja kompresora). Toplotni gubitci se (bar za moj grad) računaju za spoljnu temperaturu od -18 stepeni. Za temperaturu isparavanja od -15 vazduh ipak treba da bude topliji od -15 stepeni.

6. Frekventni regulator (inverter) ima svoje gubitke koji jako zavise od tipa invertera i tipa motora.

7. "Defrost cycle" takođe narušava EER sistema "na vazduh"

7. Daikin Altherma (poprilično zastupljena TP "na vazduh" na našem tržištu) IMA dodatne električne grejače a siguran sam da imaju i ostale pošto ne bi mogle da rade do -25 ako koriste R410A ili R407C.

8. Grejao sam se jednu sezonu na TP "na vazduh". Grejao sam se jednu sezonu na TP "na vodu". Imam brojilo i ozbiljan kalorimetar (koji košta otprilike kao neka inverterska TP "na vazduh" od 24.000 Btu )

9. Ja znam šta je isplativije (izmerio sam) za moj objekat u mom gradu za prosečnu zimu (a to bi trebalo da važi za celu našu zemlju). Kuća 260m2 u Novom Sadu.

Pozdrav svim ljudima koji čitaju ovaj forum a naročito scroll-u i malom geniju koji su mi na početku sa njihovim postovima puno pomogli. Nadam se da ste iz mog posta zaključili da ne postoji apsolutna istina i da se za odabir vrste grejanja mora voditi računa o mnogo faktora. Namerno nisam izvodio zaključke. Ukoliko neko ima dodatna pitanja rado ću odgovoriti na njih bez ambicije da se pravim pametan i to samo na PM.

S poštovanjem,

Miroslav Hribljan



[ zmajurina @ 20.03.2011. 18:31 ] @
Opet se prepiremo, no dobro.

Mene interesuje sledece: da li raditi distribuciju toplote putem fan/coil sistema jer je, koliko sam shvatio, sa tim moguce i hladjenje prostora u letnjim mesecima, ili to raditi vazdusnim tokovima? Ako se radi o protoku vazduha, unos vazduha za grejanje bi onda trebalo da krece od poda, a hladjenja od plafona, zar ne?

Jos jedna bitna informacija koju sam dobio (neproverena): u tokovima hladnog vazduha postoji mogucnost za stvaranjem odredjenih bakterija? Ima li ko informaciju o tome?

Obzirom na raspravu voda-voda iil vazduh-vazduh, imam pitanje: koliko je opravdano praviti voda-voda sistem (odnosno sonde u zemlji) za nekih 150-200m2 povrsine ili je opet to bolje sondirati na duze staze? Opet, za koliko moze da se isplati ta investicija? Mislim da to zanima nas laike, odnosno veci broj posetilaca ovog foruma, pa ajmo strucnjaci, nemojte da se napadate, nego dajte sopstveno misljenje a svako neka proceni sta je najbolje za njega.

Mislim da je to moguce, a sto bi rekao pok. Patrijarh Pavle: "budimo ljudi iako smo Srbi!".

Pozdrav.
[ dlalic @ 21.03.2011. 10:38 ] @
Citat:
zmajurina:  da li raditi distribuciju toplote putem fan/coil sistema jer je, koliko sam shvatio, sa tim moguce i hladjenje prostora u letnjim mesecima, ili to raditi vazdusnim tokovima?


Hladjenje fan coilima ima ozbiljan problem u vidu kondenzacije na istim.

Osnovno od cega treba poci je period isplacivanja investicije. Ako nesto kosta 400% vise a u eksploataciji je 10% jeftinije onda svako treba dobro da se zapita i napravi racunicu za svoj slucaj.

Drugo na sta bi skrenuo paznju su te donje granicne temperature na kojima je navodno isplativo koristiti TP sa vazduhom kao izvorom.
U Novom Sadu koji ima izrazeniju kontinentalnu klimu od Beograda recimo u 2005. je bilo 6 dana sa srednjom temperaturom nizom od -10. 2006. 3 dana, 2007 nula dana, 2008 nula dana, 2009. 4 dana.

E sad... sta ce meni TP koja radi na -15? Ne treba bi mi ni za -10. Kad mogu da tih par dana godisnje da upalim kalorifer od 10e i potrosim ukupno 3e vise struje? Voleo bih da upoznam tog prodavca koji ce me ubediti da je za mene bolje da potrosim 8000e umesto 2000e zarad 3evra godisnje ustede.
[ zmajurina @ 21.03.2011. 11:36 ] @
Zanimljive informacije o temeraturama, gde je moguce naci prosecnu dnevnu temeraturu za odredjeno mesto? Konkretno me interesuju podaci za Mladenovac...

Pozdrav.
[ dlalic @ 21.03.2011. 12:08 ] @
Ja sam nasao ovde:
http://eca.knmi.nl/dailydata/customquery.php
ali imaju samo podatke za BG, NS i NI. Malo je nepregledno ali se moze snaci.
[ zmajurina @ 21.03.2011. 12:26 ] @
Odlicno, HVALA.

Kakvi crni nepregledno, dobijes klasican csv fajl koji moze da se uveze u
neki excel ili calc program i sve da se obradi...

Hvala jos jednom.

Podaci koje sam nasao su samo od 1936. godine, tako da mislim da moze da se
nadje prava slika, a opet mikroklimatske promene u odnosu na Beograd ne mogu
da bitno uticu na proracun. Stavi se rezerva do 10% i pokriveno je akoro sve
sto moze da te iznenadi...

@dlalic: koji sistem si ti ugradio i daj neki detalj ako imas, moze svima da
bude zanimljivo.

Poruka za sve: molio bih one koji IMAJU sistem TP da nam napisu svoja
iskustva od projektovanja, realizacije, poteskoca (ako ih je bilo ali
sumnjam da nije), eksploatacije, .... dajte malo informacija da se ucimo na
tudjim greskama...

Pozz
[ dlalic @ 21.03.2011. 12:56 ] @
Ja nemam TP ugradjenu. Proucavam i ucim, a verovatno ce biti vazduh/voda.
[ scroll @ 21.03.2011. 17:39 ] @
Pozdrav
Dragomije mhribljane dasi našao u mojim porukama i nešto korisno.

grejanje sa tp :
1.temperatura medija koja greje (voda ili vazduh) da bude što moguće niža(30 max). velike površine nosilaca toplote(fan-coil, cevi podnom,vazdušni kanali).
2.izračunati potrebnu snagu za grejanje za dati objekat uzeti u obzir stavku 1. i da se obezbedi dovoljan protok radnom fluidu(voda,vazduh) prema deklaraciji proivođača tp.
3.izabrati tp prema potrebnoj grejnoj snazi objekta na zadatoj temperaturi grejanja stavka 1 i 2. i tipa izvora (vazduh voda zemlja).

vazduh
tp na vazduh ima dva tipa:
1.sa zadatom snagom (tu je određena snaga tp u određenom intervalu temperature a ostalose sve menja brzina ventilatora komressora)naravno sa padom temperature pada i COP i paziti na donju granicu temperature daliće trebati dodatno grejanje.
2.sa limitiranom snagom(sam limit je tu kompressor i izmenivači)sa padom temperature pada i snaga i COP.

voda
tp na vodu:
treba imati dovojnu količinu vode iz bunara za određenu snagu i deklaraciju treba daje dovojno čista da se ne taloži u izmenjivaču,bunarka pumpa treba da je ekonomična sa potrošnjom,povremeno treba oprati izmenjivače kiselinom,mogući problemi ponornim bunarom ondaih treba više bunara. mada najboji COP se postiže sa vodom,a ispati se raditi i za veće temperature grejana.

zemlja
tp zemlju mogu da budu sa cevima sa vodom ili cevima sa rasladnim fluidom DX kod oba tipa cevi mogu biti postavljeni horizontalno i vertikalno.cevi sa vodom su punjeni nekim sretsvom protiv smrzavanja po deklaraciji ,mada ima i sa čistom vodom rađeni. za dx idu bakarne cevi u zemju de može da dođe do korozije treba ispitati tlo .
kod ovih sistema zemja uglavno je COP malo manji nego kod vode ali je stabilan ne kao kod vazduha.


znači treba usporediti osobine pumpe uskladiti sa potrebnim grejanjem tražiti izvođače ponude tehičku dokumentaciju projekte ,cene pumpi cevi...... pa računati i tarifne zone pa mogućnost akumlacije sa jevtinom strujom. znači račnati i upoređivati i pitati za cene
[ vdkom @ 21.03.2011. 19:32 ] @
@scroll, saglasan svako slovo.
Nema univerzalno najbolje ili univerzalno najgore rešenje, svuda i za svaku zgradu već je svaki sistem priča za sebe koji treba optimizovati prema konkretnim zahtevima.
[ vdkom @ 21.03.2011. 19:46 ] @
Evo šta ima Mitusbishi da ponudi
Citat:
Hyper-heating
The same heat regardless of outdoor temperature of our heat pump with Hyper-Heating. First on the market with constant heating power down
to -15 ° C.

Traditional heat pumps often starts with a good heat level to then reduce their capacity the colder it gets outside.

The development of our new heat pump Kirigamine, we have focused on improving the heat capacity when the outdoor temperature drops. New technology, called. hyper-heating, make sure that the rated heat capacity remains constant down to -15 ° C. This is a unique funtion on the market.
After 15 ° C decreases the efficiency but it continues to provide warmth down to -25 ° C.


Više o tome ovde


Test modela TP za 2010. godinu http://issuu.com/mediaview/doc...armepumpstest_2010/13?mode=a_p
a preporučujem dijagram sa merenja na strani 6.

Pri 0C TP na vazduh ima COP izmdeju 3 i 4 zavisno od modela, , pri -15C COP je još uvek veći od 2 kod praktično svih brand name modela.
Toshiba na testu je dostigla COP 2,37 pri -20C, kao najbolji rezultat.
[ vdkom @ 21.03.2011. 20:07 ] @
Citat:
Predlog, pogledaj malo sajtove evropske agencije za energetiku (EHPA), verovao ili ne pročitaćeš ono što sam ja napisao Čudo, a?


Sličan odgovor okruglo na ćoše je bio očekivan, ali eto vrlo rado ću da te poslušam i da pročitam upravo i tačno ono što ti tvrdiš ako konkretno navedeš GDE to piše tačno.


Još ako možeš da ponudiš citat sa tih sajtova u izvornom obliku, još bolje.
[ vdkom @ 21.03.2011. 20:47 ] @
Poštovani mhribljan svakako interesantan post i navedene brojke.
Citat:
Dole navodim konkretne podatke (dakle činjenice) izvađene iz softvera za odabir Copeland scroll kompresora i to za model ZP61KCE.

1. Za R410 i gorepomenuti kompresor temperature isparavanja ispod -23 su za temperaturu kondenzacije 35 stepeni "outside compressor limits".
Za temperaturu kondenzacije od 45 stepeni su temperature ispod -16 "outside compresor limits" (Daleko je to od -32


Daleko je taj kompresor od -32C i primene za vrlo hladni klimat, brojke su nedvosmisleno jasne.

Nego pitanje, zašto bi uopšte išli na tolike temperature kondenzacije. Za grejanje standardno (prema današnjim normama) dobro izolovanog objekta su dovoljne temperature reda 26-29C, recimo ako je podno/ zidno grejanje na vodu u pitanju.

Citat:
Za TP "na vazduh" COP varira u zavisnosti od spoljne temperature. Stvarni COP TP "na vazduh" niko ne može da izračuna unapred što znači da samo može da se špekuliše sa tim podacima.


Upravo tako, COP veoma varira od lokacije do lokacije a to podrazumeva naročito i pitanja vezana za montažu TP na vazduh.

Na rad veoma utiče vlažnost vazduha i uticaj vetrova i shodno tome posledično COP.

Mikrolokacija montaže TP na vazduh po mom iskustvu treba vrlo pažljivo da se analizira i odabere korektno.
Jedna te ista TP na lokaciji A može da radi sa problemima a na lokaciji B udaljenoj samo 2 metra da radi bez problema. pri tome se i stvarni COP može razlikovati do te mere da se oseti u potrošenim kWh struje.

Generalizovanje Tp na vazduh može da bude uvod u pogrešne zaključke o njihovom radu u praksi. Pri tome ne mislim na citirani tekst već uopšte.
Citat:
Daikin Altherma (poprilično zastupljena TP "na vazduh" na našem tržištu) IMA dodatne električne grejače a siguran sam da imaju i ostale pošto ne bi mogle da rade do -25 ako koriste R410A ili R407C.



Ima nekoliko serija, podmodela Altherma, od kojih je jedna sa fabričkom pogrešnom konstrukcijom i povučena je prilično brzo iz prodaje jer je prilično loše radila zimi pa je opciju standby elektro grejača prilično nepotrebno i često uključivala.

Imao sam razgovor sa predstavnikom Daikina (iz Austrije koji pokriva i našu zemlju) gde je potvrdjeno da je bilo problema u prošlosti i da je sadašnji model bez zimskih problema.

Inače, kod svih TP (i na vazduh, rasolinu, vodu) se preporučuje kao opcija dodatni električni grejač kao backup opcija za slučaj kvara TP.

Električni grejač takodje ima još jednu funkciju, antilegionela zaštitu jer je nužno neophodno povremeno povećati temepraturu vode u akumulaciji na najmanje 60C a to standardna TP na vazduh sa R410a ne može da odradi.

Niti Daikin niti ostale TP danas nemaju potrebu za elektro grejačima pošto rade bez problema do -25C u praksi.

Estia (Toshiba) i Mitsubishijeve varijante takodje u praksi rade bez problema pri niskim temperaturama.


Altherma HT (high temperature) kao dvostepena TP dodatno može da pogoni i klasično radijatorski visokotemperaturno grejanje čak i pri niskim spoljnim temperaturama, i to naravno bez elektro grejača.

Citat:
Ja znam šta je isplativije (izmerio sam) za moj objekat u mom gradu za prosečnu zimu (a to bi trebalo da važi za celu našu zemlju). Kuća 260m2 u Novom Sadu.



Bio bih jako zahvalan za konkretne podatke sa željom da uporedim sa mojim podacima. Može i na PP ako smatrate da nije poželjno javno podeliti podatke.

Citat:
Nadam se da ste iz mog posta zaključili da ne postoji apsolutna istina i da se za odabir vrste grejanja mora voditi računa o mnogo faktora.


Saglasan, odabir grejnog sistema ima mnogo varijabli i zamki a kuća se radi jednom u životu pa treba za svaki objekat pojedinačno obazrivo i vrlo detaljno izanalizirati tehnička rešenja i finansijske kalkulacije pogotovu imajući u vidu dostupnost odabranog energenta za tu konkretnu lokaciju.

U to spada i željeni komfor gde toplovodno grejanje ima znatne prednosti u odnosu na toplovazdušno grejanje po mom iskustvu.



[ vdkom @ 21.03.2011. 20:57 ] @
Toshiba PDR serija TP na vazduh (a koja se ne prodaju na euro tržižtu) ima deklarisani maksimalni COP od 10 u odredjenom radnom režimu. I brojne nagrade za energetsku efikasnost.

Inače, japanski proizvodjači na euro tržište po pravilu šalju nekoliko godina stare modele B kategorije tehničkih rešenja a ono najbolje nude samo kod njih.

Ovo navodim samo kao primer ogormnog napretka industrije TP. Pre samo 10tak godina ovakva radna efikasnost nije bila ni na vidiku.

Uskoro se očekuje sledeća generacija TP sa napuštanjem R410a i prelaskom na R290 (propan) kao radni fluid.
Prve TP nove tehnologije su već dobile zvanično zeleno svetlo po pitanju bezbednosti od strane nemačkih nadležnih institucija pa se ove godine očekuju prvi modeli. Proizvodjač iz Kine je nedavno predstavio prvu takvu TP na sajmu početkom godine kao probni model.

Jedna od očekivanih osobina ovih TP je spuštanje radnog opsega pri grejanju na temp i do -35C a što je još važnije probijanje sadašnje barijere od -10C pri hladjenju.

Za data server sale koje imaju veliku toplotnu disipaciju opreme hladjenje je danas vrlo veliki problem s obzirom da je limit pri hladjenju TP na vazduh obično -10C i to kod najboljih modela (inače ti modeli bez problema greju i na -20C ali hladjenje nije pouzdano).



[Ovu poruku je menjao vdkom dana 21.03.2011. u 22:14 GMT+1]
[ vdkom @ 21.03.2011. 21:14 ] @
Toshiba PDR serija TP na vazduh (a koja se ne prodaju na euro tržižtu) ima deklarisani maksimalni COP od 10 u odredjenom radnom režimu. I brojne nagrade za energetsku efikasnost.

Inače, japanski proizvodjači na euro tržište po pravilu šalju nekoliko godina stare modele B kategorije tehničkih rešenja a ono najbolje nude samo kod njih.

Ovo navodim samo kao primer ogormnog napretka industrije TP. Pre samo 10tak godina ovakva radna efikasnost nije bila ni na vidiku.

Uskoro se očekuje sledeća generacija TP sa napuštanjem R410a i prelaskom na R290 (propan) kao radni fluid.
Prve TP nove tehnologije su već dobile zvanično zeleno svetlo po pitanju bezbednosti od strane nemačkih nadležnih institucija pa se ove godine očekuju prvi modeli. Proizvodjač iz Kine je nedavno predstavio prvu takvu TP na sajmu početkom godine kao probni model.

Jedna od očekivanih osobina ovih TP je spuštanje radnog opsega pri grejanju na temp i do -35C a što je još važnije probijanje sadašnje barijere od -10C pri hladjenju.

Za data server sale koje imaju veliku toplotnu disipaciju opreme hladjenje je danas vrlo veliki problem s obzirom da je limit pri hladjenju TP na vazduh obično -10C i to kod najboljih modela (inače ti modeli bez problema greju i na -20C ali hladjenje nije pouzdano).
[ vdkom @ 21.03.2011. 21:58 ] @
Citat:
koliko je opravdano praviti voda-voda sistem (odnosno sonde u zemlji) za nekih 150-200m2 povrsine ili je opet to bolje sondirati na duze staze? Opet, za koliko moze da se isplati ta investicija?


zmajurina, dosta pitanja a koja za posledicu imaju dugoročne finansijske obaveze.

Moja preporuka je da se potpuno izbegne polazak od broja m2 površine a evo zašto.

100m2 može da ima termičke gubitke i 150W i 1.800W tj više od 1:10 odnos.

Shodno tome su drastično drugačija rešenja i oprema potrebni a time i kalkulacija troška investicije, troška redovnog održavanja opreme, troška pogonskog energenta.

Voda-voda ili rasolina-voda su opravdani ako se to pokaže proračunom kao finansijski isplativo rešenje imajući u vidu da u našoj zemlji ne postoji nikakav mehanizam grantova ili druge vrste pomoći države.

Svaka investicija za koju treba 20+ godina ekploatacije da bi isplatila početnii finansijski ulog se smatra danas neefikasno uloženim kapitalom.


Postoje grejni sistemi koji koriste Sunce kao osnovu i zasnivaju se na akumulatorima toplote velokog kapaciteta i koji recimo imaju vanredno male upotrebne troškove, čak do nivoa da su nekoliko desetina puta nižih troškova od najbolje danas TP.

Ali i početna investicija je takodje velika.

U Švajcarskoj su za potrebe eksperimenta, probe, ekstravagancije, bacanja para, kako ko već shvati napravili za jednu familiju kužu na takvim principima.

Osnova je prikupljanje sunčevog zračenja tokom 7 meseci i potom skladištenje energije koja se onda polagano troši narednih 5 meseci.

To je za sebe napravila jedna familija kao dom.


Ali, vodeni akumulator toplote ima adekvatno veliku zapreminu i koliko se prisećam visinu od nekih 11m a nalazi se montiran centralno u sredini kuće. Prečnik "bojlera" je nekoliko metara.

Shodno tome oko rezervoara vode je napravljena i koncepcija kuće, adekvatni temelji itd.


Uglavnom dodatna investicija u takvo rešenje grejanja košta reda veličine 100.000 eura, dakle grejni sistem.

U ovom privatnoj kući cena koštanja nije bila bitan element pa je moglo da se pušti mašti na volju.


E sad u našim uslovima da li ima preduslova finansijskih i ostalih, da li bi se dobila gradjevinska dozvola od nadležnih, itd...brojna pitanja.

Da se vratim na tvoja pitanja, treba uraditi detaljan i precizan energetski elaborat koji obuhvata sve podatke inače potrebne za izdavanje energetskog sertifikata (tzv pasoša zgrade) pa tek na osnovu toga odredio adekvatan grejni sistem.

U tom elaboratu se mogu sasvim dovoljno precizno proračunati gubici i pronaći mesta za poboljšanje energetske efilakasnosti same zgrade.


Najjeftiniji grejni sistem je smanjenje potrošnje same zgrade (izolacija, hladni mostovi, vetrozaptivanje, itd).

Prvo treba smanjiti potrošnju a onda je gotovo svaki grejni sistem povoljan i kasnije jeftin u eksploataciji uključivo i grejanje na gas.


Za koliko se isplati investicija se može odrediti tek na osnovu poznavanja stvarne situacije sa konstrukcijom zgrade i odabranog tehničkog rešenja- u praksi može biti i 6,7 godina a može biti i 40 godina pa i više.

U to treba uračunati i očekivani radni vek odabrane opreme ne samo po osnovu ispravnosti već i zastarelosti.


Uz današnji ubrzani razvoj opreme ne treba računati na upotrebu TP duže od 8-15 godina max jer u tom periodu već ozbiljno zastari i pojave se novi efikasniji modeli i rešenja.


Moj savet je da investicija u grejanje treba da se isplati za 10tak godina i tada je optimalno odabrana varijanta a rešenja od više decenija povrata investicije ne vidim kao efikasna upotreba novca.


Svaka zgrada je sistem za sebe i ono što je dobro za zgradu A ne znači i da je automatski dobro i za zgradu B.


Recimo zgrada koja se povremeno koristi (vikendica npr) treba da ima grejni sistem koji veoma brzo stupa u dejstvo i koji se može vrlo brzo prilagoditi trenutnim potrebama. Za tu zgradu recimo vodeno podno grejanje koje je samo po sebi inertno nije pogodan izbor.

Zgrada koja je namenjena stalnom boravku treba da ima veliku akumulaciju toplote u samoj strukturi zgrade.


Dalje, grejanje i zima je samo jedan segment upotrebe zgrade, šta je sa letnjom upotrebom ?

Podno grejanje je u našoj klimi u kombinaciji sa TP xx- voda neadekvatni odabir jer je potrebno intezivno isušivanje vazduha leti.

TP voda-voda sa vodenim toplovodnim grejanjem bilo radijatorima ili podno recimo ne može da se koristi za hladjenje u većem delu leta u našoj klimi, pa je potreban dodatni klasični klima uredjaj samo za hladjenje tj odvlaživanje.


Tada očito investicija u sistem grejanja se proširuje i u investiciju u sistem hladjenja.

Itd, iz više uglova treba sagledati svaki objekat, svaku želju investitora, svaku mikrolokaciju objekta, lokalne ulsove dobave energenta pa tek onda predvideti na apsolutno najbolji mogući po efikasnosti sistem već najisplativiji po korisnika.


E sad... sta ce meni TP koja radi na -15? Ne treba bi mi ni za -10. Kad mogu da tih par dana godisnje da upalim kalorifer od 10e i potrosim ukupno 3e vise struje? Voleo bih da upoznam tog prodavca koji ce me ubediti da je za mene bolje da potrosim 8000e umesto 2000e zarad 3evra godisnje ustede.


Ovo je jako lepo sažeta suština priče- bivalentni sistem sa 2 energenta je često isplativiji od insistiranja na vrhunskom sistemu sa jednim energentom koji pokriva sve zahteve.

Uvek se može kombinovati na način da se najveći deo grejne sezone koristi manji, slabiji i jeftiniji grejni uredjaj a samo po potrebi koristi dopunski grejni uredjaj koji tada može biti i sasvim običan neefikasni termoelektrični klasičan grejač tj kalorifer od 3 evra.

I takav sistem je opet u zbiru finansijski efikasniji od monovalentnog voda-voda ili vazduh -voda ili sličnog sistema.


Pronadjen optimalni kompromis često dovede do zanimljivih rešenja koja možda nisu uobičajena kod nas ali matematika finansija na kraju bez dileme ukaže smer delovanja.
[ vdkom @ 21.03.2011. 22:08 ] @
Citat:
koliko je opravdano praviti voda-voda sistem (odnosno sonde u zemlji) za nekih 150-200m2 povrsine ili je opet to bolje sondirati na duze staze? Opet, za koliko moze da se isplati ta investicija?


zmajurina, dosta pitanja a koja za posledicu imaju dugoročne finansijske obaveze.

Moja preporuka je da se potpuno izbegne polazak od broja m2 površine a evo zašto.

100m2 može da ima termičke gubitke i 150W i 1.800W tj više od 1:10 odnos.

Shodno tome su drastično drugačija rešenja i oprema potrebni a time i kalkulacija troška investicije, troška redovnog održavanja opreme, troška pogonskog energenta.

Voda-voda ili rasolina-voda su opravdani ako se to pokaže proračunom kao finansijski isplativo rešenje imajući u vidu da u našoj zemlji ne postoji nikakav mehanizam grantova ili druge vrste pomoći države.

Svaka investicija za koju treba 20+ godina ekploatacije da bi isplatila početnii finansijski ulog se smatra danas neefikasno uloženim kapitalom


Postoje grejni sistemi koji koriste Sunce kao osnovu i zasnivaju se na akumulatorima toplote velokog kapaciteta i koji recimo imaju vanredno male upotrebne troškove, čak do nivoa da su nekoliko desetina puta nižih troškova od najbolje danas TP.

Ali i početna investicija je takodje velika.

U Švajcarskoj su za potrebe eksperimenta, probe, ekstravagancije, bacanja para, kako ko već shvati napravili za jednu familiju kuću na takvim principima.

Osnova je prikupljanje sunčevog zračenja tokom 7 meseci i potom skladištenje energije koja se onda polagano troši narednih 5 meseci.

To je za sebe napravila jedna familija kao dom.


Ali, vodeni akumulator toplote ima adekvatno veliku zapreminu i koliko se prisećam visinu od nekih 11m a nalazi se montiran centralno u sredini kuće. Prečnik "bojlera" je nekoliko metara.

Shodno tome oko rezervoara vode je napravljena i koncepcija kuće, adekvatni temelji itd.


Uglavnom dodatna investicija u takvo rešenje grejanja košta reda veličine 100.000 eura, dakle grejni sistem.

U ovom privatnoj kući cena koštanja nije bila bitan element pa je moglo da se pušti mašti na volju.


E sad u našim uslovima da li ima preduslova finansijskih i ostalih, da li bi se dobila gradjevinska dozvola od nadležnih, itd...brojna pitanja.

Da se vratim na tvoja pitanja, treba uraditi detaljan i precizan energetski elaborat koji obuhvata sve podatke inače potrebne za izdavanje energetskog sertifikata (tzv pasoša zgrade) pa tek na osnovu toga odredio adekvatan grejni sistem.

U tom elaboratu se mogu sasvim dovoljno precizno proračunati gubici i pronaći mesta za poboljšanje energetske efilakasnosti same zgrade.


Najjeftiniji grejni sistem je smanjenje potrošnje same zgrade (izolacija, hladni mostovi, vetrozaptivanje, itd).

Prvo treba smanjiti potrošnju a onda je gotovo svaki grejni sistem povoljan i kasnije jeftin u eksploataciji uključivo i grejanje na gas.


Za koliko se isplati investicija se može odrediti tek na osnovu poznavanja stvarne situacije sa konstrukcijom zgrade i odabranog tehničkog rešenja- u praksi može biti i 6,7 godina a može biti i 40 godina pa i više.

U to treba uračunati i očekivani radni vek odabrane opreme ne samo po osnovu ispravnosti već i zastarelosti.


Uz današnji ubrzani razvoj opreme ne treba računati na upotrebu TP duže od 8-15 godina max jer u tom periodu već ozbiljno zastari i pojave se novi efikasniji modeli i rešenja.


Moj savet je da investicija u grejanje treba da se isplati za 10tak godina i tada je optimalno odabrana varijanta a rešenja od više decenija povrata investicije ne vidim kao efikasna upotreba novca.


Svaka zgrada je sistem za sebe i ono što je dobro za zgradu A ne znači i da je automatski dobro i za zgradu B.


Recimo zgrada koja se povremeno koristi (vikendica npr) treba da ima grejni sistem koji veoma brzo stupa u dejstvo i koji se može vrlo brzo prilagoditi trenutnim potrebama. Za tu zgradu recimo vodeno podno grejanje koje je samo po sebi inertno nije pogodan izbor.

Zgrada koja je namenjena stalnom boravku treba da ima veliku akumulaciju toplote u samoj strukturi zgrade.


Dalje, grejanje i zima je samo jedan segment upotrebe zgrade, šta je sa letnjom upotrebom ?

Podno grejanje je u našoj klimi u kombinaciji sa TP xx- voda neadekvatni odabir jer je potrebno intezivno isušivanje vazduha leti.

TP voda-voda sa vodenim toplovodnim grejanjem bilo radijatorima ili podno recimo ne može da se koristi za hladjenje u većem delu leta u našoj klimi, pa je potreban dodatni klasični klima uredjaj samo za hladjenje tj odvlaživanje.


Tada očito investicija u sistem grejanja se proširuje i u investiciju u sistem hladjenja.

Itd, iz više uglova treba sagledati svaki objekat, svaku želju investitora, svaku mikrolokaciju objekta, lokalne ulsove dobave energenta pa tek onda predvideti na apsolutno najbolji mogući po efikasnosti sistem već najisplativiji po korisnika.


E sad... sta ce meni TP koja radi na -15? Ne treba bi mi ni za -10. Kad mogu da tih par dana godisnje da upalim kalorifer od 10e i potrosim ukupno 3e vise struje? Voleo bih da upoznam tog prodavca koji ce me ubediti da je za mene bolje da potrosim 8000e umesto 2000e zarad 3evra godisnje ustede.


Ovo je jako lepo sažeta suština priče- bivalentni sistem sa 2 energenta je često isplativiji od insistiranja na vrhunskom sistemu sa jednim energentom koji pokriva sve zahteve.

Uvek se može kombinovati na način da se najveći deo grejne sezone koristi manji, slabiji i jeftiniji grejni uredjaj a samo po potrebi koristi dopunski grejni uredjaj koji tada može biti i sasvim običan neefikasni termoelektrični klasičan grejač tj kalorifer od 3 evra.

I takav sistem je opet u zbiru finansijski efikasniji od monovalentnog voda-voda ili vazduh -voda ili sličnog sistema.


Pronadjen optimalni kompromis često dovede do zanimljivih rešenja koja možda nisu uobičajena kod nas ali matematika finansija na kraju bez dileme ukaže smer delovanja.
[ vdkom @ 21.03.2011. 22:31 ] @
Citat:
Zanimljive informacije o temeraturama, gde je moguce naci prosecnu dnevnu temeraturu za odredjeno mesto?


Dodao bih nešto, prosečna dnevna temperatura nije dovoljan podatak pri odredjivanju grejnog sistema ili proračunu očekivane potrošnje energije.

Za snagu (jačinu) koju treba da isporuči grejanje bitan je najhladniji dan tj najhladnija noć koja je zabeležena za tu lokaciju.

Tim podatkom se odabira grejanje koje će sa velikim stepenom verovatnoće osigurati komfor boravka u zgradi u praktično svim očekivanim uslovima.

I pored tog statističkog najlhladnijeg dana uvek je mogući još hladniji dan ali i tada će dobro dimenzionisano grejanje omogućiti ugodan boravak bez smrzavanja i u produćenom intervalu od više tako hladnih dana.


Sa druge strane za potrošnju energije nije bitna apsolutna vrednost temperature već vremenski raspored temperature tokom grejne sezone, grejni stepensati.


Vreme kao interval trajanja je jako bitan parametar kada se priča o potrošnji.

Ovaj podatak ima izuzetno veliki uticaj na proračun potrošnje i jako male pogreške u podacima za dato mesto lokacije zgrade mogu da dovedu do prilično ubedljivih finansijskih pogrešaka.

Čitati neplaniranog povećanja troškova.

Bilo da je veća potrošnja energije usled oštrije klime od proračunate bilo da je potreban slabiji i manji grejni sistem pa je u procesu investicije u grejanje nepotrebno potrošen kapital u višem iznosu od potrebnog.

Podatke o stependanima kako za grejnu sezonu tako i za sezonu hladjenja ima po statističkim tabelama, uglavnom HMZavoda odnosno raznim knjigama, udžbenicima, sajtovima...

Najbolje je ako se može naći statistika lokalne metereološke stanice iz recimo poslednjih 20tak godina ili neka što bliskija i sličnija po osobinama lokacija.


U kalkulaciju osim temperatura treba uračunati i strujanje vetrova koji takodje imaju priličan uticaj kako na potreban grejni sistem tako i kasniju potrošnju.


Sama zgrada je potrošač energije a grejni sistemi su obično samo pretvarači iz jednog u drugi oblik energije sa manjim ili večim gubicima koji pri tome nastanu.


Dakle, smanjiti potrošnju energije znači pre svega smanjiti potrošnju zgrade a tek potom "juriti" što jeftiniji energent i što efikasniji grejni sistem.


Ja koristim često podatke NASA merenja
ovde u kombinaciji sa Ret Screen paketom za proračune.
[ zmajurina @ 21.03.2011. 23:20 ] @
@vdkom: zahvalan sam na svim odgovorima i saglasan sa tim da je svaki objekat specifican. I jos jednom hvala na obilju informacija.

Svakako da sam i sam mislio o uvodjenju vise varijanti grejanja u objekat, dobra izolacija se podrazumeva i na tome nemam nameru da stedim ni materijal ni novac (a ni znanje strucnjaka). Kao sto sam napomenuo planiram izgradnju objekta giter-blokom, zatim ka spolja ide izolacioni materijal (u najgoroj varijanti stiropor 10cm, ako budem uspeo da nadjem adekvatnu trsku onda ona, a mozda i mineralna vuna), zatim vazdusni dzep i na kraju sitna cigla. Da li ce cigla biti omalterisana na kraju ili ostati takva ili obradjena kamenom to posle zavisi od finansija, mislim da ovo prvo ne zavisi nikako vec je osnovni preduslov da se i zapocne gradnja da se ispostuje ova struktura zida.

Dalje: u objekat je moguce uvesti gas tako da ce sigurno tu postojati pored TP i gasni kotao, kao i, verovatno, prostor za kotao na cvrsto gorivo koji mozda nece biti u pocetku postavljen ali ce kotlarnica sigurno biti planirana.

Pored navedene izolacije i zida, radicu sa, najverovatnije, pvc stolarijom i niskoemisionim staklima (punjena argonom ili kojim vec gasom treba, znaju oni koji to rade) tako da dovedem da lambda koeficijent bude priblizno isti celom povrsinom otvora. Ni ovde nema stednje.

Imajuci u vidu upotrebu navedenih materijala, cinjenicu da ce to biti stambeni objekat sa svakodnevnom upotrebom, smatram da je uz gresku od max 10% moguce za ovo podneblje odrediti parametre za TP, odnosno kakve sonde koristiti, koje duzine, kako konfigurisati sistem grejanja, odabrati adekvatna grejna tela (radijatori koji ne mogu da hlade leti, fan coil koji stvara problem sa vlagom u hladjenju, podno grejanje eventualno u kuhinji i kupatilu, nigde vise, ...) ali bih ja ipak pokusao da iskoristim potencijal tp za hladjenje u letnjem periodu ukoliko je moguce. Ovo naglasavam jer je sve izvesnije da zima krace traje a iz zime za 20 dana ulazimo u letnje temperature, jesen nam je predivna i topla... Zima ove godine trajala nepuna 3 meseca, zar ne? Ja ovo vise ne smatram zimom, a pravi mrazevi su krenuli tek od kasnog Decembra.

Investicija mora da se isplati za max. 10 godina, inace uopste ne ulazim u projekat TP, ali mislim da sa ovakvom izolacijom mora da se isplati.

Hvala svima na razumevanju, dosadan sam ali samo zelim da sto bolje isplaniram kucu uz vasu pomoc.

Pozdrav.
[ Zeka_SD @ 22.03.2011. 01:43 ] @
@vdkom
Citat:
Podno grejanje je u našoj klimi u kombinaciji sa TP xx- voda neadekvatni odabir jer je potrebno intezivno isušivanje vazduha leti.



Možeš li ovo malo da pojasniš? Misli li se na isušivanje vazduha prilikom hlađenja i pojave kondenzacije ili na nešto drugo?

Koliko bi, recimo, jedan sistem sa TP vazduh-voda, podnim grejanjem, akumulacionim bojlerom, solarnim panelima a povrh toga i rekuperatorom bio dobar u smislu sistema, a da ne gledamo finansijsku isplativost?

[ VeljaNi @ 22.03.2011. 11:58 ] @
Neću pisati više na ovom forumu, pošto je suviše postao oduran. Elem, "good will" za pomaganjem je definitivno nestao, a i interes za komunikacijom.

Za kraj samo par stvari, a onda ću vas srdačno pozdraviti.

1) Vodite računa o sistemima vazduh-voda. Slažem se da oni rade (daleko bilo da ne rade), ali je njihova prvenstvena namena klimatizacija jako velikih objekata tipa 10+ hiljada kvadrata (tu niti može da se nađe dovoljna količina vode, niti se može postići dovoljna površina zemlje za sondiranje). Što se tiče upotrebe u privatne svrhe, koristi se u mestima gde je prenaseljeno (gde će te u japanu naći 30m rastojanja između dva bunara).

2) Vodite računa o odnosu cena tp vazduh-voda i voda-voda odnosno zemlja-voda. Cena Daikin Alterme (17kW, -25C) je oko 7.500 +PDV eura (na našem tržištu) što je otprilike cena naše pumpe voda-voda 24kW, tako da je i startna investicija otprilike ista. Opet se vezujem za to da je COP kod pumpi koje ne koriste vazduh konstantan i da je apsolutno nemoguće izvršiti predikciju godišnjeg utroška korišćenjem pumpi sa vazduhom kao energentom.

3) COP je isto klizna stvar - morate definisati za koju izlaznu temperaturu dajete COP podatke. Ako pričamo o COP od recimo 4 na izlazu od 45 stepeni to automatski (okvirno) znači COP od 7 na izlazu od 35 stepeni a možemo ga terati i više time što smanjujemo razliku između temperature energenta i izlazne temperature sistema.

4) O temperaturama u isparivaču i sličnom nikada nisam želeo da pričam. Nije cilj na ovom forumu pokazati ko je i koliko pametan, već kako to izgleda u praksi. Tu priču sam prepuštao ljudima koji su sami napravili svoju toplotnu pumpu jer su ti parametri jedino bitni u fazi projektovanja pumpe. Parametri koji su bitni u eksploataciji pumpe su: COP, grafik preslikavanja u odnosu na ulaznu tj izlaznu temperaturu i parametri vremena rada u toku dana.

5) Niko od vas nikada nije (sem mene) pričao o ekonomskom COP-u, što je u globalu najbitnija stvar. Sada sam za vikend imao jako interesantan sastanak sa profesorom poljoprivrednog fakulteta u NS-u koji je sam napravio bafer od 2 tone (dobro izolovan) u koji je stavio dva grejača ukupne snage 12kW koji rade isključivo u režimu jevtine struje. Odličnom kalkulacijom i jevtinom automatikom napravio je mešačke ventile i na taj način se sigurno greje jevtinije nego u sistemima koji su loše proračunati sa toplotnim pumpama. Profesoru skidam kapu, sada će tu doći i naša toplotna pumpa pa će ukupna potrošnja njegovog sistema biti beznačajna.

6) Fan coil-ovi nemaju problema sa kondenzatom, to se rešava na dva načina: kondenzat koji se odvodi recimo u oluke prirodnim padom i upotrebom vodene pumpe u fan coil-u koji onda ne zahteva prirodan pad.

7) Problem korišćenja fcu-a sa izlaznom temperaturom od 35 stepeni znači upotrebu većeg modela (sa većim izmenjivačem) što automatski povećava troškove i povećava buku. To se rešava projektovanjem fcu-a koji će raditi na 45 stepeni ali koji će biti dimenzionisan da radi u medium brzini. Stavljanjem elektroventila radi se presecanje protoka instalacije time se ne troši energija. Na drugoj strani pumpin zadatak je da digne temperaturu vode u baferu na 45 stepeni i da ode u stand-by.

8) Postoji izuzetno jednostavan način prevazilaženja problema kondenzacije korišćenjem zidnih panela, ali ni to vam neću reći.

Imam još dosta toga da napišem, ali jednostavno ne želim. Za ove dve godine koliko pišem na ovom forumu, savetodavno (što preko foruma, što u telefonskom razgovoru) sam pomogao većem broju ljudi za šta nikada nisam tražio ni dinara. Smatram da će vam novi "igrači" mnogo više pomoći od mene. Koga zanima šta sam pisao može prelistati moje postove a može početi i da prati našu blog sekciju. Sada se priprema u nastavcima kompletan know-how izolacije objekta sa praktičnim primerima.

I dalje ću vam ostati na raspolaganju i odgovarati na vaše mail-ove.

U nadi, da ćete preći na energetski efikasne sisteme klimatizacije,

srdačno vas pozdravljam
Milan Veljković
"MIFIMI Energy" doo Niš
[ lukicweb @ 22.03.2011. 18:41 ] @
Skoro sam napravio montaznu kucu 100m2 sa odlicnom izolacijom. Planiram da ugradim toplotnu pumpu voda-vazduh .Na ebay-u sam nasao vrlo povoljno refurbished TP koju planiram da kupim. Sa troskovima transport i carine bi me kostala oko 1000 dolara. TP bi koristila za hladjenje i grejanje a koristio bih flexibilna izolovana creva za distribuciju vazduha...

http://cgi.ebay.com/FHP-EM018-...main_0&hash=item4aa8d691dd

Htedoh da pitam ako neko ima iskustva sa ugradnjom TP voda-vazduh i gde kupiti flexibilna izolovana creva za distribuciju toplo/hladnog vazduha...
[ zmajurina @ 22.03.2011. 19:24 ] @
@lukicweb: Jel mogu da dobijem malo informacija oko te kuce, cija je proizvodnja, koliko je kostala, sta ima od opreme, koji je uslove neophodno obezbediti pre izgradnje, koliko traje izgradnja, a i pokoju sliku ako je moguce... da ne bi zatrpavali temu za TP moze odgovor u privatnu poruku. Hvala.

ostali: izvinjavam se na off topic...
[ lumpy986 @ 24.03.2011. 10:05 ] @
Ajde ovako konstruktivno pitanje, kako napraviti izmenjivac toplote u vidu spirale koja ce se ubaciti u bojler. Imam ispravan klima uredjaj kome je osteceno spoljno sace i hocu da ga zamenim sa izmenjivacom toplote. Kroz bojler bi cirkulisala voda. Pitanja koja me interesuju, je povrsina cevi (spirale) koja bi se ubacivala u bojler, koja cev se stavlja, precnik, debljina zida cevi, da li treba obratiti paznju na nesto posebno? Pokusao bih taj sistem koristiti za klimatizaciju i grejanje nekih 40m2.
[ gamacentar @ 24.03.2011. 13:43 ] @
Pravo pitanje... Zeljno cekam odgovor od nekoga ko je strucan.
[ HP_Bn @ 24.03.2011. 17:55 ] @
Pozdrav svim forumasima.
Pratim ovu temu vec vise od godinu i smatram je vrlo korisnom. Preko nje sam se zainteresovao za TP a od novembra prosle godine i koristim istu za zagrijavanje kuce.
Posto vidim da ima vrlo malo konkretnih informacija od samih korisnika odlucio sam se da podijelim svoja dosadasnja iskustva sa TP. Vjerujem da ce biti mnogima od koristi.

Dakle imam kucu od 180m2 i zasada grijem samo prizemlje od 90m2. Kuca je jos uvijek neizolovana i smatram da kada je izolujem i pustim i gornji sprat u funkciju, potrosnja bi trebala da bude priblizno ovoj sadasnjoj.
TP je po sistemu voda-voda, podno grijanje sa 2 fankoila za grijanje i hladjenje.
Ono sto vas najvise interesuje su potrosnja po mjesecima.
Novembar 715 kwh
Decembar 1330kwh
Januar 1130kwh
Februar 1050kwh
Mart do danasnjeg dana 630kwh

Grijanje ima svoje brojilo u koje ulaze TP, potopna pumpa, 3 cirkulacione pumpe tako da je ovo pravo stanje.

Toliko za sada, ako ima zainteresovanih stojim vam svima na raspolaganju.
NAPOMENA: Da bi izbjegli bilo kakve nepotrebne rasprave odmah napominjem da ne reklamiram i ne prodajem TP, vec sam obican korisnik.

Pozdrav
[ gamacentar @ 24.03.2011. 22:32 ] @
Druze, a jel mozes da nam kazes kolika je snaga TP? Koliko pravi KW toplotne energije? Hvala
[ lumpy986 @ 25.03.2011. 05:44 ] @
Snaga kompresora je 1050W, prema specifikaciji pravi 4kW grejnog kapaciteta.
[ scroll @ 25.03.2011. 08:05 ] @
Pozdrav
lumpy986 boje da koristiš lemjeni pločasti izmenjivač,ima bolju iskorišćenost površine?
[ scroll @ 25.03.2011. 08:20 ] @
Pozdrav
lumpy986 boje da koristiš lemjeni pločasti izmenjivač,ima bolju iskorišćenost površine?
[ lumpy986 @ 25.03.2011. 16:51 ] @
Citat:
scroll: Pozdrav
lumpy986 boje da koristiš lemjeni pločasti izmenjivač,ima bolju iskorišćenost površine?


Sto se tice povrsine imam prostora i zelim da iskoristim bojler kao izmenjivac toplote iz vise razloga, udaljenost od bunara je oko 40m. Bojler bi bio povezan na izlaz iz hidropaka i praznio bi se preko elektroventila kad u njemu padne temperatura na 8 stepeni. Bunarska voda je 14 stepeni u svako doba godine. Znaci nije mi problem ni u bojler da stavim 50m bakarne cevi samo da znam koja mi je potrebna povrsina za prenos toplotnog kapaciteta od 4kW.
[ scroll @ 26.03.2011. 07:52 ] @
TI=14;TA=9;TE=4;SH=5;CU12=19,75m;CU15=15,25m
dati parametri su računani sa R22
TI=14C;TA=8C;TE=6C;SH=5K;CU12=60,37m;CU15=46,1m

[Ovu poruku je menjao scroll dana 26.03.2011. u 10:01 GMT+1]
[ lumpy986 @ 26.03.2011. 10:25 ] @
Citat:
scroll: TI=14;TA=9;TE=4;SH=5;CU12=19,75m;CU15=15,25m
dati parametri su računani sa R22
TI=14C;TA=8C;TE=6C;SH=5K;CU12=60,37m;CU15=46,1m

[Ovu poruku je menjao scroll dana 26.03.2011. u 10:01 GMT+1]


Hvala, nisam rekao da mi je gas je 407c i sta predstavlja SH?
[ scroll @ 26.03.2011. 11:35 ] @
SH-superheat

ti=14c;ta=8c;te=4c;sh=5k;cu12=16,65m;cu15=12,87m
ti=14c;ta=8c;te=6c;sh=5k;cu12=22,87m;cu15=17,62m
r407c,4kw
[ lumpy986 @ 26.03.2011. 14:27 ] @
Citat:
scroll: SH-superheat

ti=14c;ta=8c;te=4c;sh=5k;cu12=16,65m;cu15=12,87m
ti=14c;ta=8c;te=6c;sh=5k;cu12=22,87m;cu15=17,62m
r407c,4kw


Hvala na podacima :) Sad se krece u realizaciju polako :) Samo da pitam po kojim formulama je racunato ili u kojem software-u ako nije poslovna tajna
[ scroll @ 26.03.2011. 16:42 ] @
Q=k*A*deltaT k-specfična provodjivost ,A-površina izmenjivača,deltaT-razlika temperature na ulazu i izlazu.
[ vdkom @ 27.03.2011. 23:04 ] @
Citat:
toplotna pumpa serije ASYA xx LEC zamenjuje sadašnje modele serije LDC i LGC je puštena u prodaju u Skandinaviji a interesantni su deklarisani podaci.

pri -20C isporučena toplota 3kW, COP 2,40


Više na [url=http://www.stedljivekuce.com/viewtopic.php?f=49&t=220&p=1530#p1530][/url]
[ vdkom @ 27.03.2011. 23:08 ] @
Citat:
toplotna pumpa serije ASYA xx LEC zamenjuje sadašnje modele serije LDC i LGC je puštena u prodaju u Skandinaviji a interesantni su deklarisani podaci.

pri -20C isporučena toplota 3kW, COP 2,40


Više na ovom mestu
[ vdkom @ 27.03.2011. 23:23 ] @
Citat:
Možeš li ovo malo da pojasniš? Misli li se na isušivanje vazduha prilikom hlađenja i pojave kondenzacije ili na nešto drugo?


Da, kod nas se klima promenila tako da su leta poprimila tropske osobine, uz povišeni sadržaj vlage u vazduhu što dovodi prilikom hladjenja površine izmenjivača do veće količine kondenzata.
Osim temperature kod nas je postalo bitno isušivanje vazduha da bi se obezbedio komfor boravka.

Nedostatak sistema podnog grejanja kao rashladnog izmenjivača je da postoji limit hladjenja takav da ne sme da nastane kondenzat a to prosto nije dovoljno kada leti bude 40+ stepeni kao što je postalo uobičajeno za recimo Beograd.

Ima rešenja i uz dopunu sistema podnog grejanja ali to znatno podiže cenu da je pitanje isplativosti svakako dodatna tema (recimo Rehau nudi takvu varijantu).

Citat:
Koliko bi, recimo, jedan sistem sa TP vazduh-voda, podnim grejanjem, akumulacionim bojlerom, solarnim panelima a povrh toga i rekuperatorom bio dobar u smislu sistema, a da ne gledamo finansijsku isplativost?


Odličan sistem, pogotovu ako se spregnu ti pojedinačni podsistemi u jedni celinu upravljanu dobrom automatikom.
Mislim pre svega akumulacioni bojler sa solarnim panelima kao sistem u zajednici sa TP.

[ vdkom @ 27.03.2011. 23:49 ] @
Citat:
majuci u vidu upotrebu navedenih materijala, cinjenicu da ce to biti stambeni objekat sa svakodnevnom upotrebom, smatram da je uz gresku od max 10% moguce za ovo podneblje odrediti parametre za TP, odnosno kakve sonde koristiti, koje duzine, kako konfigurisati sistem grejanja, odabrati adekvatna grejna tela (radijatori koji ne mogu da hlade leti, fan coil koji stvara problem sa vlagom u hladjenju, podno grejanje eventualno u kuhinji i kupatilu, nigde vise, ...) ali bih ja ipak pokusao da iskoristim potencijal tp za hladjenje u letnjem periodu ukoliko je moguce


Da, može da se odredi koji su potrebni radni parametri sistema za grejanje, za hladjenje i za ventilaciju kuće a onda na osnovu toga odabere adekvatno tehničko rešenje u smislu odabira grejnih tela itd.


Fancoil je funkcionalno isto što i unutrašnja jedinica klima uredjaja samo što je rahladni medij hladna voda a kod klime je to rahladni gas koji isparava te stoga se i na isti način rešava pitanje odvoda kondenza.

Svako hladjenje neminovno dovodi do izdvajanja vlage iz vazduha u vodu (Molijerov dijagram nam tačno kaže koja je količina u pitanju za date uslove rada) pa se to u startu uzima u obzir pri rešenju odvoda kondenzata.

TP svakako može da se koristi za hladjenje u letnjem periodu uz uslov (kao i za grejanje) da je pravilno proračunato termičko opterećenje zgrade i posledično odabran pravi rashladni kapacitet a koji uključuje i latentnu toplotu (snagu TP potrebnu i za izdvajanje vlage i za sniženje temperature zbirno).


Što se tiče debljine termičke izolacije ona zavisi od mikrolokacije objekta, prosečna srednjoevropska klima kakva je i kod nas zahteva minimum 120mm stiropora ili ekvivalenta da bi se potpuno otklonila mogućnost kondenza na geometrijskim hladnim mostovima (uglovi zgrade- betosnki serklaži).

Svakako da 200+mm debljine neće škoditi a nekih 150-1800mm debljine je prema današnjim cenama energenata optimum odnosno ta debljina daje najkraći period povrata investicije u izolaciju.

Prvi korak koji predlažem je svakako računanje okvirnog podatka o termičkim osobinama planirane zidne (podne, krovne) konstrukcije buduće zgrade.

Više o tome kako se rudimentarno za prvu pomoć može odrediti očekivani koeficijent U, osnovni principi energetski efikasn e kuce itd

Gubici energije usled ventilacije pri gradnji štedljivih kuća postaju značajni pa se tom pitanju treba posvetiti posebna pažnja (rekuperator toplote ventilacionog sistema, blower door test zaptivenosti zgrade) kao i odabiru takvih konstruktivnih rešenja elemenata zgrade koja minimizuju termičke hladne mostove (ovešene terase sa termo prekidom, termo izolacija temelja, položaj ugradnje prozora i vrata u fasadni sloj,, proračun geometrijskih hladnih mostova, sprečavanje nastanka kondenza na zidovima i prozorima itd)

Uglavnom, sasvim drugačiji koncept gradnje koji je novina u našim krajevima a može da donese kasnije tokom upotrebe zgrade enormne uštede operativnih troškova do nivoa od 90% uštede energije u odnosu na klasičnu gradnju.
[ vdkom @ 27.03.2011. 23:53 ] @


Iskustva sa Fujitsu Nokria u radu pri vrlo niskim temperaturama, toplotna pumpa na vazduh koja se koristi sve do -30C, primeri iz prakse sa konkretnim lokacijama, uglavnom serverna Švedska.
[ scroll @ 30.03.2011. 07:55 ] @
Pozdrav
vdkom Fujitsu Nokria može da greje od -15c do 24c spojne temperature.
[ milan.mihajlovic @ 07.04.2011. 22:05 ] @
Kako vam ovo izgleda?


http://www.youtube.com/watch?v...DY&feature=player_embedded
[ garav @ 16.04.2011. 15:01 ] @
malo malo je ovo sa sa 2,8 coopaa kad velja Ni ima cak 8 caopuaova .zna li neko nesto o gasnim absorcionim toplotnim pumpama.one koriste gas umesto struje?

garo
[ VeljaNi @ 06.05.2011. 14:39 ] @
Pozdrav svima.
Kako da grubo izračunate fan coil-ove za Vaš objekat, može Vam pomoći u donošenju krajnje odluke. Program je free to download.
[ scroll @ 07.05.2011. 23:16 ] @

Milan Veljkovic
DOO MIFIMIEnergy Nis
Nis

Član broj: 188665
Poruke: 27
*.static.sbb.rs.
OS: Windows 7

Sajt: www.toplotnepumpe.rs


Profil Email Privatna Poruka

icon Re: Toplotna pumpa 22.03.2011. u 12:58
Neću pisati više na ovom forumu, pošto je suviše postao oduran. Elem, "good will" za pomaganjem je definitivno nestao, a i interes za komunikacijom.
[ lumpy986 @ 08.05.2011. 00:01 ] @
E pitanje jedo za iskusije malo :) Imam klima uredjaj kojem je crkao kompresor, nabavio sam drugi i sada cu ga zameniti. Interesuje me da li bi mogao spoljno sace da ubacim u rezervoar kroz koji ce teci bunarska voda? Da li bi to mogao koristiti za grejanje zimi kao i za klimatizaciju predstojeceg leta? Ako moze, slike gradnje krecu uskoro :D
[ vdkom @ 16.05.2011. 22:17 ] @
poz "scroll"
Citat:
Fujitsu Nokria može da greje od -15c do 24c spojne temperature.


Izdvojio sam nekoliko iskustava iz prakse sa ranije pomenute teme svedskog foruma, nesto ne vidim razloga da ljudi izmisljaju a pogotovu imajuci u vidu licno iskustvo grejanja klimom pri -22C spoljne temperature (bez ulaska u blokadu tj aktivacije zastitnih mehanizama).

user "mikrei" My nocria worked well down to -31 last winter, gave the party with the heat, but COP I have no idea, oh I do not care at that moment, just that it gave the party heat
/ Majka


user "a80td" It does not close by itself but the driving heat for 40 minutes, then make it a short defrost, then 40 min heat again, etc. ... It formed no visible frost when we had 30-31 degrees below zero. The air was dry as gunpowder.
It has never been a problem with the defrost so far.
Regards / Goran


user " north kingstown" It will not turn off regardless of exterior temperature.
Have never yet had any avfrostningproblem on my Nocria but then we just had iofs -32 degrees at its coldest since I got my Nocria mounted (2y ago)

/ / Krister


Ja imam samo posredna saznanja poput ovih citiranih iz vrlo hladnih klimata a kojih ima podosta na skandinavskim forumima i za sada smatram da mogu da poklonim poverenje navodima.

Sto se tice podataka o radnom opsegu temperatura iz uputstava za upotrebu oni se odnose na (pravno) garantovani rad od strane proizvodjaca, a sto ne znaci da nije moguce grejanje pri nizim temperaturama.

Kod nas ima da se procita i saznanja da se ljudi zale da im klime ne greju vec i pri - 3C ili slicno.

Moj zakljucak je da kod TP na vazduh izuzetno veliki uticaj ima nacin i kvalitet ugradnje uz vrlo bitan pravilan odabir grejnog kapaciteta i da su shodno tome i vrlo sareni prakticni rezultati.


[ CBC @ 16.05.2011. 22:37 ] @
Cao, nije me bilo izvesno vreme, samo bi uleteo na brzinu da se ne vezujete prema Svedskoj klimi, naime, posle 2 dana u minusu, vlaga vazduha pada na mizernih 15-20% .. nikako za ignorisati , citanja värmepumpsforum-a uz pomoc prevodilaca je nakazno.
[ scroll @ 22.05.2011. 07:48 ] @
Pozdrav

vdkom po tehničkim podacima što prosleđuje proizvođač spojni temperaturni obseg pri grejanu je od -15c do 24c, cop je 4,44 pri unutrašnjoj temperaturi od 20c i 7c spojne temperature suv vazduh ili 6c spojne temperature pri vlažnom vazduhu.
pri spojnoj temperaturi od -15c cop je oko 2 , kolikko može da bude na -30c?
[ gogo555 @ 24.05.2011. 13:45 ] @
Pozdrav svima,
pre par meseci sam cuo o toplotnim pumpama i o prednostima takvog grejanja.
Planiram da u skorije vreme uvedem grejanje,na kuci sam uradio kompletnu izolaciju tj. fasadu i razvukao sam cevi za grejanje po citavoj kuci. Zanima me , naravno cena , koji izvodjaci postoje u Beogradu,i bilo sta sto bi mi znacilo.
Unapred zahvalan
Goran
[ Lani.bg @ 25.05.2011. 14:35 ] @
Pozdrav.

Molio bih vas ako neko zna gde moze da se nabave gasovi R410a, R417a. U Srbiji ili blizem okruzenju, neka napise kontakt ili na pp. Hvala unapred.
[ milan.mihajlovic @ 27.05.2011. 22:09 ] @
http://www.viessmann.rs/topinfo/vest99921.html
Pre dve nedelje instalirao sam ovu TP
[ drvlada75 @ 27.05.2011. 22:44 ] @
Koja je cena ove TP?
[ milan.mihajlovic @ 27.05.2011. 22:52 ] @
>

--20cf3071ca6a3557b304a448f5f5
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

Krece se od 6 000 do 9 500 e sa ugradnjom zavisno od snage.<br><br><div class="gmail_quote">2011/5/27 drvlada75 <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br><blockquote class="gmail_quote" style="border-left: 1px solid rgb(204, 204, 204); margin: 0pt 0pt 0pt 0.8ex; padding-left: 1ex;">
Koja je cena ove TP?<br>
<font color="#888888"><br>
--<br>
<a href="http://www.elitesecurity.org/p2877170" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p2877170</a><br>
<br>
Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098</a><br>
<br>
Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:bab9d2ca33a1eec8488644cde6a59a98<br>
[ milan.mihajlovic @ 27.05.2011. 23:04 ] @
od 6050 do 9500e sa montazom u zavisnosti od snage.
[ dusanmaric @ 29.05.2011. 03:24 ] @
Sta se mucite kad mozete da sebi obezbedite brzo, kvalitetno i jeftino resenje kod http://www.geotermika.com/ . Momci su odlicni majstori LOL
[ karlo67 @ 03.06.2011. 22:05 ] @
Prvo da pozdravim sve učesnike ove teme !
imao bih jedno pitanje ! - Dali je neophodan akumulator toplote (pufer) uz jednu TP od 18kW ako mi je sanitarna voda već rešena !?
[ milan.mihajlovic @ 10.06.2011. 22:54 ] @
Pratim ovu temu od samog pocetka i sve sto sam ovde procitao pokusao sam da primenim kod sebe. Sve firme koje se ovde pominju ja sam kotaktirao u nadi da za svoju kucu od 120m2 pronadjem resenje za grejanje. U novoizgradjenoj kuci sam ugradio podno grejanje koje je prosle zime pusteno u rad i koje je pogonio elektro kotao 6Kv. Kuca je izolovana sa 8cm stiroporom i ima PVC prozore, za nase uslove dobro izolovana mada sada bih verovatno to radio jos bolje. Pratio sam potrosnju struje svakodnevno i zapisivao rezultate koje planiram da uporedim ove godine, posto sam u medjuvremenu instalirao toplotnu pumpu vazduh voda vitokal 200 s gore pomenutu. Poceo sam sa Alfa klimom iz Knjazevca, Tera term, Termika i Cim gas iz Subotice MIFIMI Nis itd itd... svi su mi savetovali sisteme voda/voda, zemlja/voda ali ja za te sisteme nisam imao uslove.
Kad sam vec bio odustao od ugradnje pumpe i poceo da razmisljam o instalaciji kotla na pelet naisao sam sasvim slucajno na jednog gospodina povratnika iz Svajcarske, koji se inace bavi grejanjem. Kako smo brzo nasli zajednicku temu on se zainteresovao da dodje da pogleda moj objekat i da mi pomogne u resavnju dileme oko izbora nacina grejanja. On je bio prvi koji je predlozio da to bude sistem vazduh/voda jer je to jedjni moguc sistem i jedini koji je odvojio vreme da dodje i na licu mesta pogleda objekat. Razgovor je trajao satima izneo sam mu sva iskustva sa firmama koje sam kontaktirao kao i sve sto sam saznao sa ovog i drugih foruma, u tom razgovoru on mi je razbio predrasude o pumpama vazduh/voda koje ovde vladaju i rekao mi da je ta dilema u Svajcarskoj vladala pre 10 godina. Na njegovu inicijativu Viessmann predstavnistvo u Beogradu je stavilo u ponudu Vitkal 200s, do tada je nisu zvanicno imali u ponudi.
Prihvatio sam njegov predlog da instaliramo Viessmann-ovu toplotnu pumpu i poduhvat je realizovan 6 maja ove godine.Prvi utisci su izvanredni istina pumpa je radila svega 2-3 veceri pocetkom maja kada je temperatura bila niska posto ima senzor spoljne temperature tako da nisam mogao da je prevarim da radi kada je toplo. Cekamo prve hladne dane kako bih imao konkretne podatke koje zelim da uporedim sa proslogodisnjim i naravno da vam prezentujem. Uz dopustenje pomenutog gospodina Kovacevica objavicu njegov email [email protected], ali ne kao reklamu vec kao pomoc ljudima koji su imali i imaju istu dilemu kao i ja.
Za kraj bih hteo da pozdravim i sve gore pomenute firme i da im se zahvalim na vremenu koje su izdvojili za mene.
[ zmajurina @ 10.06.2011. 23:16 ] @
Bravo na ovako opsirnom mailu i iskustvu iz prve ruke.

Par pitanja: zasto bi sada radio bolje (drugacije) izolaciju? Da li to znaci da je upotrebljavan npr. stiropor 8cm ali 17gr, pa bi radio sa 25gr ili bi radio 12-15cm?
Planiram da stavim 10cm trske na zidove i makar toliko na tavan radi izolacije, i drvenu stolariju na svoj objekat, pa cisto poredim informacije jer tek krecemo sa zidanjem, a treba dobro sve isplanirati...

Koliko je kostala ta TP ako nije tajna, sta je potrebno da bi se sistem grejanja prilagodio radu TP (planiram da postavim kotlarnicu sa gasnim kotlom i kotlom na drva za pocetak, a kada bude novaca da ugradim TP).

Kolika je bila potrosnja struje mesecno u novcima za 120m2 i kotao od 6kv i koja je temperatura odrzavana u kuci? Da li je grejanje radilo i nocu ili samo od ujutru do uvece kao npr. toplana?

Ne bi bilo lose da dobijemo jos koji parametar detaljnije...
[ milan.mihajlovic @ 11.06.2011. 09:47 ] @
Ako ste na pocetku gradnje imate odlicnu priliku da izbegnete nepravilnosti koje mnogo uticu na termicku izolaciju a koje mogu samo u postupku gradnje da se predvide. Na primer mozete da koristite termo blok umesto obicnog bloka ovako npr http://www.beodom.com/sr/educa...-porotherm-visual-guide-part-1, jos jedan bitan detalj http://www.beodom.com/sr/educa...e-thermal-insulation-solutions, pored izolacie zidova jako je bitna i izolacija podova i tavanice kao i termo prekidi kada su u pitanju terase http://www.beodom.com/sr/partners/avi.Sve u svemu morate imati dobro izolovan objekat kao preduslov za ustedu energije prilikom grejanja i hladjenja http://www.beodom.com/sr/educa...on-and-how-is-it-defined.Pored izolacije sledeci bitan detalj je ventilacija http://www.beodom.com/sr/partners/duco,kao i izbor stolarije stakla pre svega niskoemisiono staklo punjeno argonom. Tek kad se svi ovi preduslovi ispune mozemo da pricamo o podnom grejanju http://www.beodom.com/sr/educa...ant-heating-and-cooling-system i o toplotnoj pumpi.
To svakako neznaci da mi koji nemamo sve ove preduslove netrba da razmisljamo o grejanju pomocu toplotnih pumpi, naravno da netreba ici u krajnost, treba biti realan i naci kompromis izmedju zelja i mogucnosti. Svakako treba da vodimo racuna o tome koliko vremena nam je potrebno da se ovakva investicija isplati.Ja sam svoju pumpu uzeo na kredit za ustedu energije preko PRO KREDIT BANKE gde mi je rata 87,5 eura, period otplate je 7 godina. Tako da se nadam da ce razlika u racunu za grejanje na struju i za grejanje pomocu pumpe da pokrije ratu kredita. Ni ja ni bilo ko drugi ne moze da vam kaze sta je najbolje za vas, svaki objekat i lokacija na kojoj se nalazi je prica za sebe. Poenta je naci ljude koji mogu da vam rese dilemu a to zna da bude problem. Malo je pumpi kod nas ugradjeno ugradjuju se kratko vreme i niko ne moze da nam kaze kakva su prakticna iskustva sa npr geosondama da li vremenom gube na ucinku itd itd.
Zahvali bih se gospodji Mileni sa cijeg sajta sam preuzeo linkove i da pohvalim njen svetao primer Kuce Beodom.
[ zmajurina @ 11.06.2011. 13:10 ] @
Hvala na opsirnoj reklami, dovoljno je bilo postaviti link ka njihovom sajtu.

Cena pumpe po mojoj racunici je nekih 7350E, tako da hvala na informaciji.

Takodje zahvaljujem Microsoftu sto je napravio kalkulator u okviru Windowsa koji koristim uz ciju pomoc sam izracunao vrednost pumpe, a takodje i firmi Casio na cijem sam kalkulatoru proverio racunicu.

Hvala i Vama, Milane na opsirnim reklamama i vrlo korisnim informacijama. Pomogli jeste, ali molim Vas nemojte reklamirati firme.....

I ne dobismo konkretne podatke o potrosnji elektricne energije u prethodnoj sezoni od Vas radi komparacije....

Pozdrav.
[ milan.mihajlovic @ 11.06.2011. 13:32 ] @
Novembar 2010 1608 kWh, decembar 2010 1609 kWh,januar 2011 1738kWh, februar 2011 2015kWh, Mart 2011 1723 kWh april oko 1300 ne mogu da nadjem racun HVALA ELEKTROPRIVREDI I HVALA SAGEMU NA BROJILU! Mozda me caste sto ih reklamiram. Pozdrav zmajurina!
[ zmajurina @ 11.06.2011. 13:42 ] @
Hvala!!

[ zmajurina @ 19.06.2011. 15:32 ] @
Ajmo malo konkretnije: u planu je izgradnja porodicne kuce sa grejnom povrsinom od oko 165m2-180m2, u jednom nivou (samo prizemlje, postoji i podrum ali se on ne greje i tu ce biti kotlarnica). Od ovog prostora ce biti oko 35m2 grejano sa podnim grejanjem, ostatak fen/coil.

Planiram da izbusim dva bunara na placu, izvor/ponor, voda ce biti na nekih 30-35m dubine. Temperatura vode je trenutno nepoznata, dok se ne dodje do vode.

Visina objekta ce biti unutranja standardnih 270-275cm, drvena lamelirana stolarija sa niskoemisionim staklima, zidanje giter-blok na 25cm, preko njega trska u sloju od 10cm, pa vazdusni dzep 5cm i cigla. Izolacija tavanskog prostora je takodje planirana trska 10cm.

Planiram takodje iz istog izvora vode da se vrsi i grejanje sanitarne vode od 250-300l.

Sta mi je potrebno za TP? Odnosno, kakva TP bi mi zadovoljila potrebe grejanja i hladnjenja navedenog prostora.

Koje fan/coil uredjaje bi preporucili i ima li neko okvirne cene?

Takodje mi trebaju i okvirne cene za TP?

Hvala i pozdrav.

[ CBC @ 19.06.2011. 19:07 ] @
270-275 visina? 2011 god?

U zadnjih 30 godina nisam usao ni u jedan objekat gde ne mogu da dohvatim plafon kad se propnem na prste (230cm) bila to stambena zgrada ili porodicna kuca da je gradjena od 1960 na vamo. U potkrovljima jos 10cm nize. (Svedska, a dokazano nisu ludi)

Onih 40cm investicije mozes rado da ulozis tamo gde je stvarno potrebno. Grejanje plafona je najmanje isplatljiva stvar, bocni zidovi, nizi, smanjena povrsina.. ne znam gde je kraj prednostima.

Graditi iz navike po nekim standardima koji nemaju veze sa danasnjom stvarnosti mi ne ide u glavu. Svaka navika je robijanje za nji kao i taj "standard".
[ zmajurina @ 19.06.2011. 22:12 ] @
Ma sjajno za Svedjane i nase gastarbajtere tamo.

Imam prizemlje visine 220cm i potpuno se klasutrofobicno osecam u njoj, a i moja supruga a i svi koji dodju.

Mozda je kod vas u Svedskoj standard 230, nije ni cudo, verovatno vam je i zima u trajanju od 4 meseca sa -15 standard, ovde nije.

Izracunata kubatura grejanja takvog prostora nije prevelika, a to da Svedjani nisu ludi je dokazao ko?

Pa Eskimi zive u igloima pa ni oni nisu ludi, a indijanci su ziveli u satorima.... a i nasi stari su gradili kuce od slame i blata i imali na sred toga ognjiste pa svi poticemo od njih.

A tih 40cm su investicija od 1000 blokova ukupno, nikakvih troskova za radnike jer skoro da sam pogodio zidanje po 1m2 poda a ne 1m3 objekta ili 1m2 zida tako da me to objektivno izadje investicije od 300E.

A toliko cu dati, pa treba praviti negde i police za knjige (ako jos neko cita), pa okaciti slike, ... uostalom, ovo je misljenje jednog zaostalog, nenaprednog i nazadnog Srbende kome je vazna tradicija sopstvenog naroda jer se u njoj najlepse oseca, a ne tamo u nekim Amerikama ili Unijama i ostalim naprednim zemljama.

I da, to ce biti visina objekta 2011-2012!

I da, ubijamo i svinje i jedemo ih. Uzas.

Pozz
[ CBC @ 19.06.2011. 22:42 ] @
popustam
[ zmajurina @ 19.06.2011. 22:57 ] @
Naravno, vidi se da si pametniji ....

[ zmajurina @ 20.06.2011. 21:13 ] @
Sada moram da citiram samog sebe jer je post koji je trebao da izazove reakciju da neko predlozi nesto pametno!!!! ostade na prethodnoj strani.

Nadam se da ne zamerate:

Citat:
zmajurina: Ajmo malo konkretnije: u planu je izgradnja porodicne kuce sa grejnom povrsinom od oko 165m2-180m2, u jednom nivou (samo prizemlje, postoji i podrum ali se on ne greje i tu ce biti kotlarnica). Od ovog prostora ce biti oko 35m2 grejano sa podnim grejanjem, ostatak fen/coil.

Planiram da izbusim dva bunara na placu, izvor/ponor, voda ce biti na nekih 30-35m dubine. Temperatura vode je trenutno nepoznata, dok se ne dodje do vode.

Visina objekta ce biti unutranja standardnih 270-275cm, drvena lamelirana stolarija sa niskoemisionim staklima, zidanje giter-blok na 25cm, preko njega trska u sloju od 10cm, pa vazdusni dzep 5cm i cigla. Izolacija tavanskog prostora je takodje planirana trska 10cm.

Planiram takodje iz istog izvora vode da se vrsi i grejanje sanitarne vode od 250-300l.

Sta mi je potrebno za TP? Odnosno, kakva TP bi mi zadovoljila potrebe grejanja i hladnjenja navedenog prostora.

Koje fan/coil uredjaje bi preporucili i ima li neko okvirne cene?

Takodje mi trebaju i okvirne cene za TP?

Hvala i pozdrav.



Hvala.
[ CBC @ 21.06.2011. 13:53 ] @
Imao sam losu naviku da popravljam auta na distanci, shvatio sam da pored sve dobre volje nije uvek islo kao zamisljeno, jer ruke koje sam koristio su cesto imale hendikep. Nadam se da razumes sta sam hteo reci. Na trzistu su stotine TPa i isto toliko Fan Coil uredjaja, no ne bi o tome.

Trazis opet nesto pametno, eto recimo da posto imas nameru da grejes 350-400L sanitarne vode, tu bi se razdvojeni sistem pokazao bolje, gde recimo grejanje teras koristeci vodu iz bunara kao energetski nosac. Medjutim za hladjenje onda u tvom slucaju najbolje dolazi u obzir sistem vazduh (unutrasnja jedinica klime) u prostoriji, dok direktna ekspanzija u nazovimo ga bojleru, te jednim idarcem tuces 2 muve. Ogromna zapremina vode u bojleru postavljanjem grejnog tela na dno vertikalno postavljenog bojlera,obezbedjuje da ovo moze da radi.
Naravno pod pretpostavkom da ti je dovoljno maks 45-50-55C (u zavisnosti od gasa) u sanitarnoj vodi. Mozes cak i da ugradis jedan tajmer koji kad temperatura u bojleru dosegne 45 stepeni, da ispusti recimo 2 minuta toplu vodu gde ce temperatura pasti odredjeni broj stepeni u cilju energetske efikasnosti agregata za hladjenje spustajuci temperaturu u bojleru za izvestan broj stepeni.

Dakle, koristis pumpu po principu kao ovi zatupljeni Svedi gde hlade hokejaski teren a sa toplotom odatle greju vodu u bazenu. Usteda ovim kombinovanjem je na nivou od 40-45%.

PS, nemoj se naci uvredjen, nadam se da nemas fobiju i od ovoga

PS² , nadam se da ti neko moze pomoci na tvoja ostala pitanja jer nemam blage veze sta na tvom trzistu postoji.
[ zmajurina @ 21.06.2011. 14:34 ] @
>

Ma ne ljutim se uopste niti sam uvredjen, nemoj da se sekiras zbog toga.

Ovde sam da bih pronasao optimalno resenje za svoju kucu a ujedno i da
pokusam da predupredim da me neko nasanka mojim neznanjem.

Pretpostavio sam da vi poseban sistem grejanja sanitarne vode bio pozeljan,
te cu verovatno tako i planirati sve, samo ce to biti ispod 400l sigurno, a
300 max. Mozda postoji mogucnost da dodjem do nekih fancoil plafonskih
uredjaja, koliko su oni bolji/losiji od onih koji se postavljaju na zid?

I naravno kada bi neko od strucnjaka mogao da mi napravi shematski prikaz
preporuke sta bi mi bilo potrebno u skladu sa zahtevima, bio bih posebno
zahvalan. Verovatno bih tako mnogo bolje ukapirao ceo sistem (nisam
energeticar i ne bavim se termotehnikom ali imam osnovno znanje
termodinamike, mehanike fluida i slicno...).

I da, to sam cuo od jos nekoga da ne valja da se prekida rad pumpe, odnosno
da je nabolje kada radi kontinualno... ili gresim....

Hvala i pozz.

--001636b2aeead10cba04a638e763
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

<br><br><div class="gmail_quote">2011/6/21 CBC <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br><blockquote class="gmail_quote" style="margin:0 0 0 .8ex;border-left:1px #ccc solid;padding-left:1ex;">
Imao sam losu naviku da popravljam auta na distanci, shvatio sam da pored sve dobre volje nije uvek islo kao zamisljeno, jer ruke koje sam koristio su cesto imale hendikep. Nadam se da razumes sta sam hteo reci. Na trzistu su stotine TPa i isto toliko Fan Coil �uredjaja, no ne bi o tome.<br>

<br>
Trazis opet nesto pametno, eto recimo da posto imas nameru da grejes 350-400L sanitarne vode, tu bi se razdvojeni sistem pokazao bolje, gde recimo grejanje teras koristeci vodu iz bunara kao energetski nosac. Medjutim za hladjenje onda u tvom slucaju najbolje dolazi u obzir sistem vazduh (unutrasnja jedinica klime) u prostoriji, dok direktna ekspanzija u nazovimo ga bojleru, te jednim idarcem tuces 2 muve. Ogromna zapremina vode u bojleru postavljanjem grejnog tela na dno vertikalno postavljenog bojlera,obezbedjuje da ovo moze da radi.<br>

Naravno pod pretpostavkom da ti je dovoljno maks 45-50-55C (u zavisnosti od gasa) u sanitarnoj vodi. Mozes cak i da ugradis jedan tajmer koji kad temperatura u bojleru dosegne 45 stepeni, da ispusti recimo 2 minuta toplu vodu gde ce temperatura pasti odredjeni broj stepeni u cilju energetske efikasnosti agregata za hladjenje spustajuci temperaturu u bojleru za izvestan broj stepeni.<br>

<br>
Dakle, koristis pumpu po principu kao ovi zatupljeni Svedi gde hlade hokejaski teren a sa toplotom odatle greju vodu u bazenu. Usteda ovim kombinovanjem je na nivou od 40-45%.<br>
<br>
PS, nemoj se naci uvredjen, nadam se da nemas fobiju i od ovoga ;)<br>
<br>
PS� , nadam se da ti neko moze pomoci na tvoja ostala pitanja jer nemam blage veze sta na tvom trzistu postoji.<br>
<font color="#888888"><br>
<br>
--<br>
<a href="http://www.elitesecurity.org/p2892244" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p2892244</a><br>
</font><div><div></div><div class="h5"><br>
Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/pracenje#19098</a><br>
<br>
Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:19098:fbdab4b1ac5b64eff9929d1b3d38a043<br>
[ sasabca @ 25.06.2011. 18:49 ] @
Evo i ja malo da se uključim u raspravu jer vidim da ima zainteresovanih :)
Odmah da se ogradim, ja sam inženjer elektronike, tako da ako lupim nešto nadam se da mi nećete zameriti.

Elem, preprošlog leta sam počeo da zidam prizemnu porodičnu kuću 150kvm koju sam jako dobro izolovao. Na nagovor bivšeg kolege sa fakulteta (trenutno finansijski odlično "oženjenog za Francusku") počeo sam da istražujem sferu toplotnih pumpi. Ponuda u Srbiji je postala toliko velika da je to istraživanje trajalo bogami 2 meseca.

Voda/voda sistem je u startu otpao jer je predikcija vode bila na dubini od 130m, a uzevši da nemam kanalizaciju, morao bih da bušim još jedan bunar. U prevodu jako skupo.

Izbor je ostao zemlja/voda (sonde) i vazduh/voda (čileri).

Zahtev za čilere je bio da moraju da rade cele zime, što je automatski odbacilo sve one koji funkcionišu do -5 stepeni spoljne temperature. Nekako je sve vuklo ka Daikin Althermi koja sa 12kW izlazne snage, radi na oko 4kW i ima električni grejač od 6kW, a samim tim može da radi do -20 spoljne temperature. Njena cena (bez PDV) je bila oko 7000 eur.

Onda sam natrčao na firmu MIFIMI iz Niša. Momci su vrlo brzo odradili proračun, projektovanje i izašli su sa jako interesantnim rešenjem. Sada ću pokušati da ga opišem pošto je jako interesantno (a i da vam možda dam i par ideja).

Toplotna pumpa zemlja/voda (4320 eura bez PDV) zahtevala je 3 sonde po 35m gde se, koliko kapiram gas direktno šalje u sonde (znači nema glikol vode). Stavili su mi bafer od 1000l (italijanski) i centralni bojler od 500l (isto italijanski).

Priznajem da je bilo malo stani, pani za početak radova (imali su druge poslove) ali sačekao sam mesec dana. Onda su jedno jutro došla 5 radnika i za 4 sata uradili kompletan razvod prizemlja sa izolovanim alpex cevima (u podu) zajedno sa razvodnim ormarom (valjda se tako zove). Do kraja dana su odradili pola posla u kotlarnici koji su sutradan i završili. Sutradan je došao kamion sa opremom za bušenje rupe (naplatili su mi oko 20eur po metru sa kompletnom opremom) i sonde su bile postavljene već posle 5 dana. Na kraju je posle 7 dana (od prvog dolaska na objekat) stigla toplotna pumpa i fan coil-ovi (ugradni u zid) te sam toplu probu imao već posle 10 dana od početka radova... Izuzetno, zar ne?

Šta mogu da kažem posle prve grejne sezone iz iskustva. Prvo, gotovo da nisam ušao u crvenu tarifu... Pumpa radi na 3,5kW angažovane snage što sa svim fan coil-ovima i cirkulacionim pumpama čini oko 4kW-4,5kW... Bafer je projektovan tako da pumpa radi 80% u jevtinoj tarifi (noću) i maksimalno 2 sata u skupoj tarifi (danju). Vodu iz centralnog bojlera su doveli do veš mašine i mašine za pranje sudova tako da i one troše mnogo manje struje (lakše je zagrejati vodu sa +45 na +60 do 90 nego sa +7 na +90). Isto tako svaka prostorija se klimatizuje za sebe i na svakom termostatu mogu da definišem 28 različitih programa (4 za svaki dan prema vremenu uključenja i isključenja).

Što se finansija tiče i tu su mi momci izašli u susret. Izboksovali su mi energetski efikasan lizing (iako kao privatnik i nemam neku platu), ali je banka gledala poslovanje moje firme a ne moju platu. Još su mi dodatno kompletnu dodatnu opremu koja je van lizinga dali na 3 mesečne rate. Ja bio zabezeknut, moram da vam priznam.

Generalno ja sam prezadovoljan! Jedva čekam da otplatim 5 godina rata, jer posle toga neću ni znati šta je grejanje, hlađenje i grejanje bojlera. Siguran sam da nisam pogrešio i evo kao što vama preporučujem ovakav sistem, preporučujem ga i svima koje poznajem. Da ne zaboravim da su momci sjajni, da izlaze u susret, da trpe sve bubice (tri puta sam menjao građevinski projekat i želje, hteo solarne panele, pa nisam hteo, oni nisu reč rekli) i da posao rade toliko profesionalno da je to za Srbiju potpuno neverovatno.

Ako imate još neka pitanja, slobodno me pitajte... pokušaću da odgovorim. Ako ne budem znao pitaću u vaše ime :)

PS Pošto vidim da se ovde svako hvali onime što je ugradio evo i sajta www.toplotnepumpe.rs . Momci su obećali da će i moja kuća uskoro završiti na njihovom sajtu te eto moćićete da vidite moju "hacijendu" :)))
[ zmajurina @ 25.06.2011. 23:28 ] @
Ajde odmah da pitam dok su svezi utisci:

Cime je kuca zidana i kakva je ta dobra izolacija. Daj neki opis... tipa giter blok na 25 pa spolja 15cm stiropora/demit....

Jel ta cena od 4230 ukupna cena izvrsene investicije ili samo cena pumpe?

Da li je u cenu busenja i opreme uracunata i sonda ili ne?

Kako si ugradjivao fencoile u zid? Na koju visinu si stavljao ulaz vazduha u prostoriju? Jesi li obradjivao gipsom fencoile?

Da li si i koliko zadovoljan radom TP sistema u rezimu hladjenja?

I baci neku sliku kako sve to izgleda...

Hvala na opseznom odgovoru i iskustvu iz prve ruke, mislim da ce odgovori biti interesantni pratiocima teme, a ako im i ne budu meni sigurno hoce.

Hvala unapred.

Pozdrav.
[ dejan, @ 28.06.2011. 14:51 ] @
Bilo bi lepo kad bi se neko stvarno javio sa sopstvenim iskustvima u vezi funkcionisanja toplotne pumpe, a posebno oko cene koštanja kompletnog sistema. Za sada samo neki likovi pišu hvalospeve i reklamiraju svoje firme.
[ mali genije @ 28.06.2011. 16:40 ] @
Citat:
dejan,: Bilo bi lepo kad bi se neko stvarno javio sa sopstvenim iskustvima u vezi funkcionisanja toplotne pumpe, a posebno oko cene koštanja kompletnog sistema. Za sada samo neki likovi pišu hvalospeve i reklamiraju svoje firme.


ja nehvalim i ne reklamiram nikoga ali ako te zanimaju licna iskustva korisnika mogu ti poslati koji br.tel.
na pp pa pozovi i pitaj sam sta te zanima.
[ zmajurina @ 28.06.2011. 19:13 ] @
Mislim da nisi ti prozvan nego korisnik sasabca koji je napisao JEDNU jedinu poruku i to u ovoj temi i od onda nema coveka.... Iako sam se trudio da jako brzo odgovorim sa podpitanjima, i dalje sam ostao bez odgovora, mozda je covek neredovan na forumu a mozda je jednostavno novi profil otvoren iz jedninog razloga - marketing. Ko zna...

Ja se spremam u posetu coveku koji uvozi i prodaje TP, a ugradio je u svoj poslovni objekat ceo sistem pre nekoliko godina. Koliko cu mu verovati ne znam ni sam, ali cu ipak da pogledam.

Javicu utiske.

I evo sta se desilo mojim prijateljima. Doveli su bunardzije da izbuse bunar, znalo se da je voda na oko 40m, nasli su na 46m i ugradili sve za 46m. A onda kada su ljudi platili, rekli su im da su imali "odlicnu" vodu na 54m jer su oni busili do 70m kako bi ispitali da li mogu u susednom dvoristu da buse bunar i garantuju vodu!!! I umesto da ljudima postave pumpu na 54m oni ladno to urade na 46!!! I to sve saopste post festum! Pazite se majstora.....

Pozz

[ mali genije @ 28.06.2011. 21:10 ] @
@zmajurina
ma znam da nisam ja prozvan ali nije problem da izadjem u susret bez obzira ko ce da radi i sta da ugradi
isto kao sto sam i tebi rekao da uvek mozes da dodjes i vidis uradjeno i informises se iz prve ruke
nekog od korisnika sa sve racunima za struju(ko je sacuvao)
[ zmajurina @ 28.06.2011. 21:24 ] @
Sigurno da planiram da obidjem sto vise objekata kako bih doneo konacnu odluku o sistemu klimatizacije jer ipak se radi o velikoj investiciji. Sto bi mnogi rekli, kuca je najveca investicija u zivotu jednog coveka tako da izgradnji treba pristupiti ozbiljno i temeljno jer se radi jednom u zivotu, retko koji srecnik ima novaca da zida vise kuca. Zbog toga su istinite i pravovremene informacije blago koje treba postovati, pa i na forumima.

[ zmajurina @ 01.07.2011. 23:18 ] @
Pitanje srodno temi:

Cuo sam da postoje karte podzemnih voda ili slicno tome.

Da li se moze i kako doci do njih? Zna li neko?

[ srbijabunar @ 02.07.2011. 09:27 ] @
ne postoje karte podzemnih voda
postoje geoloske karte ali to nisu karte podzemnih voda



[Ovu poruku je menjao Shadowed dana 18.08.2011. u 23:08 GMT+1]
[ zmajurina @ 02.07.2011. 11:44 ] @
Sto bi moja pokojna baba rekla: "ako nisam pogodila onda sam nagovestila".

Da li na osnovu geoloskih karata moze da se sa odredjenom pouzdanoscu odredi okvirna lokacija podzemnih voda, to je pitanje...

[ srbijabunar @ 02.07.2011. 19:38 ] @
u principu moze
svaka mikrolokacija je prica za sebe
negde je jako bitno pogoditi zicu a negde uopste nije bitno sve zavisi od
lokacije.

[Ovu poruku je menjao Shadowed dana 18.08.2011. u 23:09 GMT+1]
[ marko11602 @ 12.07.2011. 22:10 ] @
Ti ssbc izvini ing ssbc ako vec zelis da podelis nesto sa svima nama koji se interesujemo oko cena izrade grejanja na toplotne pumpe i oko toplotnih pumpi uopste onda podeli sve informacije daj ukupnu cenu izrade sistema a ne kao onaj najgori reklamator e znas oni su ekstra iskopali bunar za 20 e za srbiju extra rade itd itd i grejem se extra i trosim 1000 dinara za grejanje a za vise informacija posetite sajt, nije uredu prema svima nama, ovde se ljudi istinski trude da pomognu jedni drugima koliko je to u njihovoj moci, al izgleda da to kod tebe nije slucaj. bolje bi bilo da se nisi ni javljao svi mi vec znamo za sve firme koje rade grejanje. ali izgleda da ti volis da se pravis pametan bitno je da si rekao da si ing i da imas hacijendu i da ce ona biti na sajtu blablablabla. Izvinjavam se svim ostalim citaocima i clanovima foruma ( naravno i administratorima sajta) al me je lik stvarno iznervirao svojom "inzinjerskom" prezentacijom.
[ jjoca @ 13.07.2011. 06:19 ] @
Citajuci sve ovo - na kraju ne znas ni sta da kazes.
Koga god pozoves - hvali svoj koncept - voda/voda ili vazduh/voda, pitanje je sad?
Citam dosta pohvala za vazduh/voda, a opet razmisljam - da je to idealno zasto bi neko busio bunare i ulagao u voda/voda?
Onda pronadjem na netu da se kod nas prodaje gomila TP vazduh/voda i opet se zapitam - pa ne bi neko pravio toliko modela da to bas ne valja.
Cena same TP voda/voda je slicna kao i cena TP vazduh/voda ali onda dodje jos cena potapajuce pumpe i cena kopanja bunara .. Zasto ljudi placaju 30% vise za sistem voda/voda? . TP voda voda daje max 45 stepeni na izlazu a sistem vazduh/voda 55 ?
Mini treba 50 u hladnim danima i 55 u najhladnijim - to je bilo dovoljno do sada...
Moje ogranicenje su i vec instalirani radijatori, ali bih voleo da cujem koliko je zimi stvarno efikasan sistem vazduh/voda? Na jednoj reklami pise - racun za grejanje ce vam biti oko 80 eur sem kada je potrebno dodatno zagrevanje (samo ispod -15) tada ce biti oko 120eur. Istina ili laz?
Ima li neko iskustvo sa TP vazduh/voda na radijatorskom sistemu? Jedan kolega je instariao Vaissman 200S, ali nema iskustvo bas hladnih dana, ima li jos neko nesto ? Vidim da se nude jos i Mitsubishi, Toshiba, Daikin, Bosh...
Sam sebi licim na ono magare koje ne zna koju bi gomilu slame, pa na kraju crkne tj ostane Pera lozac...
[ Kicpet @ 13.07.2011. 13:16 ] @

Sistem voda-voda uzima temperaturu zemlje za grejanje/hladjenje "spoljne jedinice". Temperatura zemlje je uvek konstantna, ako se ne varam negde oko 7C.

Sistem vazduh-voda zavisi od spoljnje temperature vazduha. Ako grejes, a napolju je temperatura -15C, treba da zagrejes dodatnih 22C (-15C-(+7C)=-22C), u odnosu na voda-voda sistem. Isto tako ako hladis, a napolju je 36C, treba da potrosisi dodatnu energiju za razliku od 29C (36C-7C=29C). Ukratko, moze biti velika razlika u ustedi energije, u korist voda-voda sistema. Razlika u ustedi zavisi od toga koliko su extremne temperatura na lokaciji objekta.

Ja sam pokusavao da izracunam isplativost investicije, ali nigde ne mogu da nadjem podatak o prosecnim temperaturama, za periode, za moju lokaciju. Ako neko zna gde taj podatak moze da se nadje, bicu mu neizmerno zahvalan.

[ zmajurina @ 13.07.2011. 13:42 ] @
Nalazio sam ja neke statisticke podatke za Beograd, Nis i Novi Sad, cini mi se i to je sve.

Radi se o podacima o prosecnim dnevnim temperaturama! Potpuno merodavni podaci, mislim da cak datiraju od 1929 ili tako nesto pa na dalje. Medjutim, postavlja se pitanje isplativosti tolike analize. Temperatura nije kod nas opadala ispod tih nekih famoznih -15 u poslednjih nekoliko godina mnogo (mozda ukupno nekoliko dana), tako da investicija se sigurno isplati, odnosno povecana potrosnja struje moze biti samo nekoliko dana u odnosu na celu sezonu, te nije mnogo.

Drugo je koeficijent korisnosti kod sistema voda/voda i vazduh/voda. Kod vazduha je neophodno uloziti veci rad (vise struje = vise novca) da se dobije isti efekat, a busenje bunara je investicija koja je trajno dobro (pod uslovom da ne presusi!), moze se koristiti (naravno nakon ispitivanja) za sanirarnu vodu, zatim za zalivanje baste, dvorista, ... trista primena pored primene za TP.


[ Kicpet @ 13.07.2011. 14:17 ] @
Citat:
Nalazio sam ja neke statisticke podatke za Beograd, Nis i Novi Sad, cini mi se i to je sve.


Gde molim te? Je l' imas neki link?

Citat:
Medjutim, postavlja se pitanje isplativosti tolike analize. Temperatura nije kod nas opadala ispod tih nekih famoznih -15 u poslednjih nekoliko godina mnogo (mozda ukupno nekoliko dana),


Jeste svega nekoliko dana -15, ali je ove godine dobar deo Januara i Februara bio ispod, ili oko -5. Bas zato i hocu da izracunam odnose. A, i malo bolujem od preciznosti...

Citat:
... bunar je trajno dobro (pod uslovom da ne presusi!), ...


To mi i jeste glavni razlog zasto nisam jos instalirao TP. Nema nikog ko moze da garantuje da ce bunar izbusiti za toliko i toliko para i da ce taj bunar funkcionisati toliko i toliko godina. Mislim, svi sa kojima sam razgovarao garantuju, ali samo usmeno. Kad pitam sta cemo da stavimo u ugovor, onda vec vise niko nije siguran i garancije prakticno nema.

... i kako se dodaju smajliji???
[ zmajurina @ 13.07.2011. 14:30 ] @
Uh, pokusacu da ti nadjem te podatke....

Za vodu u bunaru ti niko ne garantuje, ali opet postoje metodi da ti garantuju protok. Meni je, primera radi, u bunaru u dvoristu opao nivo vode za 2m poslednjih par godina kao direktna posledica izgradnje u blizem ili daljem komsiluku ali vode opet ima, bunar je dubok svega 10m a vode sada imam oko 5,5m (bilo je 7,5 visina vodenog stuba) a iskopan je pre priblizno 90 godina! i od tada je u konstantnoj eksploataciji. Jedino sto vise voda nije za pice jer su se pojavile bakterije (verovatno povrsinske vode koje se slivaju u bunar) ali za zalivanje i pranje je sasvim OK.

A i bunari se sada buse (a ne kopaju) tako da je dovoljno 140mm sirina da stane pumpa unutra i to je sve. A moj bunar ima temelj od bukovih greda, a zatim je ozidan kamenom u krug do vrha. Sada to skoro niko ne radi.

Samo ti busi bunar i ne sekiraj se, ako je na dobroj dubini nema zime, bice vode.

Pozz
[ dmax @ 13.07.2011. 15:35 ] @
Koliko ja vidim, najvece pitanje izmedju sistema voda/voda i vazduh/voda je zbog cena bunara. Pre se spominjala u ovoj temi cifra od 50 evra za 1m dubine, prečnika 125mm. Grundfos ima pumpe široke 3" i na njihovom sajtu kažu da im je dovoljno da je unutrašnji prečnik cevi bunara od 76mm. Moje je pitanje, da li neko kod nas buši i uže prečnike (80, 90mm) što bi onda trebalo da bude jeftinije po nekoj računici od širih prečnika.

Još me zanima i koliko bi u Vojvodini (Temerin) mogao da bude "plitak" bunar a da stalno ima vode? Prošle godine mi je podrum pošteno plivao, pa računam da tu stalno ima vode na nekoliko metara.
[ Kicpet @ 13.07.2011. 19:21 ] @
Nije samo pitanje cene bunara, nego i toga sta za tu cenu i dobijas.

Konkretno za NS znam slucaj gde su ljudi iskopali bunar za TP na nekoj manjoj dubini. Recimo 15m. Nemoj me drzati za rec, davno je bilo, moze biti da sam lupio dubinu. Kolicina vode je bila vise nego dovoljna, ali je sastav vode prouzrokovao probleme. U vodi se, na toj dubini, na toj lokaciji, nalazi odredjeni hemijski element, koji se, i pored svih filtera, talozi na zidovima okiten cevi (cevi kroz koje prolazi voda iz zemlje do TP) i vremenom totalno blokira protok. Sistem je odlicno radio par meseci, a onda je morao da se cisti. Vizuelno je voda bila cista.

Kako kvartlano repariranje sistema nije bilo prihvatljivo, naknadno su otisli na vecu dubinu (totalno sam zaboravio koju) i nisu vise imali problema.

Dakle, nije vazna samo izdasnost bunara, nego i kvalitet vode.

Dalje, za NS znam da postoje "bunardzije" za sremsku i backu stranu i da ne buse na strani na kojoj ne poznaju teren.

U Temerinu ima "bunardzija", a konkretno znam i broj jednog koji je busio kod nekih mojih prijatelja i koji se pokazao kao dobar. Nije jeftin. Ako hoces, mogu ti poslati broj na private...

Ukoliko se ide na bunar, mnogi savetuju, da se izmedju pumpe i dolazne vode postavi dodatni izmenjivac, koji moze da se cisti i koji produzava vek trajanja pumpe. Meni to zvuci logicno, prakticno i dobro.

Sve sto sam napisao nije moje licno iskustvo, nego zakljucci iz razgovora sa korisnicima, inzenjerima i prodavcima ovih proizvoda/usluga, iscitavanja foruma i literature. Dakle samo teorija...
[ dmax @ 13.07.2011. 20:26 ] @
Pa mislim da si me dovoljno "ubedio" da zaboravim na ove male dubine. Mislim i ja da se ne isplati ustedeti na dubini, ako ce posle da strada oprema...pa onda dodju dodatni troskovi ili ko sto si rekao - novi bunar. Dakle i dalje se svodi prica na to da se ide na otprilike 25-30 metara u vojvodjanskim uslovima.

Razmisljam i ja dosta o voda/voda ili vazduh/voda.
Za voda/voda sistem treba otprilike 1800 evra vise (30m bunara puta 50 evrica po metru i 300 evra za pumpu = 1800 evra). Voda/voda ima glavnu prednost u odnosu na sistem vazduh/voda u mogucem pasivnom hladjenju leti, posto tada nebi radila TP. Dalje se ustedi jos malo zimi pri niskim temperaturam u povoljnijem COP-u (ali samo malo, jer poredim sa vazduh/voda, ne poredim sa klasicnim grejanjem)
Stvarno ne znam koliko godina treba da se isplati tih 1800 evra vise, pa da krene usteda.
Zato gledam ako ima varijanta sa jeftinijim bunarom, pa onda rekoh da vidim kako stoje stvari za te manje promere.

A za ovaj dodatni filter, ako sam dobro razumeo, jer to jos neka cev sto se navrne na kraj pumpe i u njoj bi bio neki filter materijal? Mislim nisam nikad video, nego zamisljam kako bi to trebalo da izgleda.

Citat:
Kicpet: Sve sto sam napisao nije moje licno iskustvo, nego zakljucci iz razgovora sa korisnicima, inzenjerima i prodavcima ovih proizvoda/usluga, iscitavanja foruma i literature. Dakle samo teorija...

U sustini vise cenim dobar zakljucak, nego kada mi neko "iz iskustva" savetuje nesto, na osnovu onoga sto mu se desilo, a nema pojma sta ga je snaslo

Neplaniram jos nikakve konkretne poslove sada (barem ne u naredne 2 godine), posto imam jos dosta adaptacija da uradim na kuci, pre nego sto mi se isplati da stavim TP. Za sada pratim temu (vec 2 godine).


[ Kicpet @ 14.07.2011. 07:31 ] @

Kakve ponude imas za voda/voda i vazduh/voda?

Ja, dok sam se interesovao, vazduh/voda pumpe su bile znacajno skuplje. Bilo je to pre mozda dve godine.

Postoji firma u Knjazevcu, koja proizvodi TP voda/voda jako dugo. Razgovarao sam sa dve firme, koje koriste knjazevacke TP, dugi niz godina, i nemaju nikakvih problema. Upoznao sam cak i jednog cikicu iz Subotice, koji je sam napravio TP uz pomoc stapa i kanapa. Nije nikakav raketni naucnik, mislim da je bravar, malo je verziranij, i napravio je sistem bukvalno sam. Kupio je jedino kompresor. Hocu da kazem, da je moje misljenje, da ne treba davati grdne pare na fensi, izvikane TP.

Za moju kucu od 150kvm grejne pov., ponuda knjazevacke firme za TP je bila ispod 2,000 Eura. Ako se ne varam, na to je jos trebalo dodati putne troskove servisera koji je pusta u rad + oko 800Eura za izmenjivac. Najjeftnija pumpa vazduh/voda je bila ok 4K Eura. Zato te i pitam za aktuelne ponude, jer moje info su od pre dve godine.

Code:
A za ovaj dodatni filter, ako sam dobro razumeo, jer to jos neka cev sto se navrne na kraj pumpe i u njoj bi bio neki filter materijal? Mislim nisam nikad video, nego zamisljam kako bi to trebalo da izgleda.


Izmenjivac ima ulogu primopredaje temperature dolazne vode (voda koja dolazi iz bunara) i vode koja kruzi unutar TP. Ima jedan kragujevacki proizvodjac. Uguglaj plocasti izmenjivac Kragujevac i dobices rezultate, a imas i fotke... Prema mom shvatanju, kupovina ovog skupog dela je opravdana, samo ako je TP koju hoces da instaliras, koncipirana tako da je izmenjivac na TP tesko, ili nemoguce servisirati. Opet, samo teoretsko razmisljanje... Nisam nikad video uzivo ovo o cemu pricam.




[ zmajurina @ 14.07.2011. 08:01 ] @
Bunardzije ce pre da ti odgovore, ali evo mojih iskustava: skoro da nije vazno koji ti precnik buse. Da li ce to biti 60mm ili 140 ili 250 skoro da nije bitno. Doduse, neki institut mi je trazio i oko 100E po m, ali prvo prave ispitujucu busotinu, pa tek onda pravu, i naplacuju obe. E, a imao sam i ponudu od nekog ovde iz komsiluka da mi busi za 80E ali mu je masina trenutno u kvaru i kad je popravi moze da mi uradi sa betonskim cevima 40cm, inace ima iskustva dosta, busio je i do 30m! Ima i takvih, oprezno....

Pozz
[ dlalic @ 14.07.2011. 10:55 ] @
Citat:
Kicpet:Gde molim te? Je l' imas neki link?

Postovao sam ja statistiku pre par meseci u ovoj istoj temi, dugacka je tema znam, ali vredi potruditi se i procitati je od pocetka
evo ih ovde: http://eca.knmi.nl/dailydata/customquery.php

Tada sam naglas razmisljao:
Citat:
Osnovno od cega treba poci je period isplacivanja investicije. Ako nesto kosta 400% vise a u eksploataciji je 10% jeftinije onda svako treba dobro da se zapita i napravi racunicu za svoj slucaj.

Drugo na sta bi skrenuo paznju su te donje granicne temperature na kojima je navodno isplativo koristiti TP sa vazduhom kao izvorom.
U Novom Sadu koji ima izrazeniju kontinentalnu klimu od Beograda recimo u 2005. je bilo 6 dana sa srednjom temperaturom nizom od -10. 2006. 3 dana, 2007 nula dana, 2008 nula dana, 2009. 4 dana.

E sad... sta ce meni TP koja radi na -15? Ne treba bi mi ni za -10. Kad mogu da tih par dana godisnje da upalim kalorifer od 10e i potrosim ukupno 3e vise struje? Voleo bih da upoznam tog prodavca koji ce me ubediti da je za mene bolje da potrosim 8000e umesto 2000e zarad 3evra godisnje ustede.
[ dmax @ 14.07.2011. 11:27 ] @
Ovaj toplotni izmenjivac cuva TP, ali ti si spominjao da se okiten cevi zacepljuju, a tu onda ovo resenje ne pomaze.
[ Kicpet @ 14.07.2011. 12:24 ] @

Citat:
Ovaj toplotni izmenjivac cuva TP, ali ti si spominjao da se okiten cevi zacepljuju, a tu onda ovo resenje ne pomaze.


Tacno! Ali, to je u slucaju kad je voda neodgovarajuca za sistem TP. Takva voda (kako je bilo u navedenom slucaju) zahteva ozbiljno servisiranje sistema svaka 2-3 meseca, sto dovodi u pitanje isplativost i komfor. Citaj - neprihvatljivo resenje.

Smisao lako cistivog i rastavljivog izmenjivaca je u dodatnoj zastiti od bunarskih voda, koje mogu biti na razlicite nacine nepogodne po sistem.

Najbolje, i naravno najskuplje, resenje je ugradjivanje sondi, u kojima kruzi samo cista voda. Za moju kucu je preracunato da treba najmanje 2 sonde, a jedna sonda je tada kostala 3,5K Eura. I to jeftinija varijanta. U slucaju sonde imas vodu koja kruzi u zatvorenom sistemu i nemas opasnosti od prljanja sistema.

Dakle, "spoljasnji" izmenjivac je dodatni stepen odbrane od eventualnih zaprljanja izmenjivaca TP, za vodu is bunara koji daje prihvatljivi kvalitet vode.

Nisi mi odgovorio na pitanje cena. Kakve ponude imas? Kako se sad krecu cene TP?

... i kako se dodaju smajliji???



[ Kicpet @ 14.07.2011. 13:11 ] @
Citat:
...se i procitati je od pocetka
evo ih ovde: http://eca.knmi.nl/dailydata/customquery.php


To kralju! Puno hvala!!!

Citat:
Osnovno od cega treba poci je period isplacivanja investicije.


Tako je, ali treba biti i precizan u kalkulaciji. Ako lose izracunas, na vise ili manje, slagao si sam sebe.

Iz tabele, koju sam skinuo sa sajta, nije jasno da li navedene, najnize temp. ukljucuju i noc. Ako je to najniza temp preko dana, onda je kakulacije potrosnje bitno drugacija, ako se doda i noc. Pravi podatak, za krajnje precizno izracunavanje bi bio prosecna temp. za period. Npr. Januar mesec, ili kvartal...

Kako takav podatak jos nemamo, mozemo se okrenuti poznatima. Temperatura je ove godine bila bar 30 dana ispod nule. Mislim i vise, ali recimo. Neka je prosecna temp. za tih 30 dana bila -5 (ukljucujuci i noci, kad je najhladnije). U tim uslovima, bilo je potrebno zagrejati sa -5C na +22C (standard za stambene prostorije, za kupatila je standard +24C), dakle bilo je potrebno utrositi energije za 27C razlike za 30 dana. Kako je polazna temperatura sistema voda/voda 7C, razlika za dogrevanje u ovom slucaju bi bila 15C. Vise nego upola manje. Dakle, racun za grejanje bi bio vise nego upola manji, za tih 30 dana. Tako da ako znas koliki ti je racun za grejanje, znas i kolika bi ti bila usteda za ovaj period. Tu bi trebalo da postoji jos i dodatna usteda zbog sistema TP (freon, kompresor...), koji energiju jos racionalnije iskoriscava, a koju nikako ne kapiram i zato je nisam ni navodio. Ako neko to bolje razume, neka objasni i ovaj detalj, koji je isto bitan za precizniji racun.

Sto se tice investicije, ne znam sta si poredio sa cim i sta kosta 8K, a sta 2K. Mislim da TP voda/voda moze da se izvede ispod 5K, ukljucujuci bunar, koji kosta najvise, a cini mi se da sam za te pare dobijao i ponude vazduh/voda pre dve godine. Sve za 150kvm grejne povrsine. Sad bi to moglo biti i povoljnije. Naravno, ovo se odnosi samo na izvor toplote i instalaciju do. Ne na grejna tela, automatike i ostalo sto svakako mora biti ugradjeno, bez obzira na tip izvora toplote.

[ dmax @ 15.07.2011. 14:33 ] @
Nemam nikakve konkretne ponude jer neplaniram još da stavljam TP, pa nisam hteo da zivkam i davim ljude okolo.

Smajlije stavljaš tako što staviš u tekst znak koji želiš, naprimer :) i onda čekiraš ispod prozora u kojem pišeš polje "Smajliji u ovoj poruci?" i oni se pojave kada pregledaš ili pošalješ odgovor.

I još nisam rekao da me u sistemu voda/voda kod pasivnog hladjenja najviše oduševljava moguće plafonsko hladjenje. To ne bih radio svuda po kući, ali za dnevnu sobu mislim da je idealno rešenje za dobar osećaj leti...ako neračunamo bazen u dvorištu naravno :)
[ Kicpet @ 16.07.2011. 09:04 ] @
Pa, sto onda gnjavis nas!

Tks za smajlije!!!

TP radi po istom sistemu kao klima, ili frizider. Plafonsko (podno i zidno) grejanje/hladjenje je moguce izvesti i sa vazduh/voda sistemima.

Kazu da je to pravi komfor. U smislu aklimatizacije prostorije, najbolje resenje je "opkoliti" prostoriju cevima. Ali, u slucaju postavljanja cevi po vertikalama i plafonu, moras da pazis kako busis rupe za slike, police... Ako budes razvlacio cevi po plafonu (ili gde vec odlucis), obavezno fotkaj sve instalacije i fotkaj ih uz metar (npr. fotkas poziciju cevi u odnosu neki zid - orijentir - i postavis metar od tog orjentira; npr.2 fotkas metar preko inst. cevi da bi ovekovecio razmake). Nije lose fotkati i sve ostale instalacije, ako ti je situacija jos uvek otvorena.

Secam se da su mi govorili da za plafon/zid instalacije postoje neki specijalni malteri, koji sprecavaju pucanje povrsine, prouzrokovano sirenjem i skupljanjem cevi. Ja sam malterisao sa frakcijom, kao to je nesalomivo, i zidovi su mi, ipak, popucali na mestima kroz koje prolaze glavni vodovi razvoda grejanja. Nije nista strasno, ali imam pukotine u malteru. Oko ovoga oprezno, a verujem da je vredno truda.

Inzenjeri su me savetovali da za razvod za fenkoile, koristim predizolovane cevi, zbog kondenzacije. Ako hoces da se i hladis, sto je 100% logicno, ako vec instaliras TP, onda se malo raspitaj i oko ovog problema. Hladna tela skupljaju vlagu iz prostorije. Poslednje sto bi zeleo je da posle 2-3 godine dobijes fleku na plafonu, ili zidu.
[ dmax @ 18.07.2011. 08:56 ] @
Za resenje sa plafonskim hladjenjem razmisljam o gips plocama. Video sam neka resenja sa kanalima u gips plocama. Posto sam sa suvim zidovima vec dobro upraksan, to mi dodje ko idealno resenje, a to mogu da uradim i naknadno, kada zavrsim fancoilere i TP.

Sto se tice kondenzacije na cevima, to jeste stvar na koju se mora racunati. Treba jos planirati i odvod kondenzata iz svakog fancoila, a tu za sada razmisljam kako da odradim "centralno" jer mi je cela kuca na nivoima, a ne bi bilo najlepse da leti iz svakog fancoila oko kuce kaplje voda.
[ aviator @ 19.07.2011. 23:14 ] @
Postovanje, da li neko ima iskustva sa TP voda/voda koje proizvodi Gorenje ili sa TP voda/voda koje proizvodi Geotempus?
U kontaktima sa raznim firmama i ove TP su mi se pojavila kao opcija za instalaciju.
Cene su red velicine 6k za instalaciju celog sistema ( busenje bunara je oko 10eur/metru u najjeftinijoj varijanti , a potapajuca pumpa red velicine 150-200eur)
Takodje vazduh voda je opcija za slicne novce, ali mi se cini da je to manje efikasno.
Koliko su ove cene realne?
[ zmajurina @ 19.07.2011. 23:36 ] @
@aviator:

Molim te daj mi kontakt tog bunardzije koji busi bunar za taj novac! Ili je to komplet paket koji nudi Geotempus, odnosno Gorenje?

Daj jos koju informaciju oko dubine vode, snage TP koju ti nude i jos koji parametar, ne ovako "s neba pa u rebra". Malo ozbiljnije, molim, da ne pomislimo da je opet reklama za neku firmu, obzirom da ti je ovo prva i jedina poruka...

Pozz
[ mist @ 20.07.2011. 01:05 ] @
Ja sam isto zainteresovan za REHAUGeo Helix sonde.
Da li neko ima ideju koliko bi koštalo bušenje 10 rupa po 5 metara, prečnika 30cm?
Onaj video bušenja rupe koji ima da se nađe na youtube pomoću nastavka za bager deluje vrlo jednostavno, brzo i verovatno je jeftino.
Mislim da je to definitivno najisplativija varijanta za GSHP.

Odlična je priča sa akumulatorom od 1000l koji služi da TP radi uglavnom noću.

Interesuje me da li je moguće da se sistem projektuje tako da može kasnije da se proširuje, npr. sa vakuumskim solarnim kolektorima?

Ono što čini mi se niko ovde nije spomenuo je grejanje pomoću razvoda vazduha (air handler). Mislim da to u kombinaciji sa rekuperatorom može da bude dramatično jeftinije nego fancoilovi i podno/zidno grejanje. Ovo posebno za instalaciju prilikom izgradnje novih objekata. Ako se dobro planira instalacija i ako se podstanica stavi na dobrom mestu u kući, mislim da dužina vodova za vazduh može da bude vrlo mala.

Pozdrav svima. Sjajna tema.
[ aviator @ 20.07.2011. 08:27 ] @
Citat:
zmajurina: @aviator:

Molim te daj mi kontakt tog bunardzije koji busi bunar za taj novac! Ili je to komplet paket koji nudi Geotempus, odnosno Gorenje?

Daj jos koju informaciju oko dubine vode, snage TP koju ti nude i jos koji parametar, ne ovako "s neba pa u rebra". Malo ozbiljnije, molim, da ne pomislimo da je opet reklama za neku firmu, obzirom da ti je ovo prva i jedina poruka...

Pozz


Jeste prva poruka ali je daleko od reklame.. Posle duuuugog studiranja ove teme i slicnih na netu ja sam krenuo u konkretnu pricu sa onima koji nesto nude na nasem trzistu. Ono sto je gore napisano su konkretne ponude od dve razlicite firme i zato sam pitao da li neko ima iskustva - Za Gorenje su mi samo rekli telefonom da imaju dobru cenu (firma je iz Sapca - da ne spominjem ime da ne bude da reklamiram) tako da ne znam nista vise do konkretne ponude i zato sam pitao da li neko ima iskustva sa njima. Snaga TP bi trebalo da bude oko 17kw
Sto se tice busenja i pumpe to je integralni deo ponude Geotempusa.. Za dubinu bunara nemam jos nista konkretno - komsije kazu da su nasli vodu na 8 metara dubine kad su kopali bunar za vodu koja im hladi masine, ali ja racunam troskove za oko 30 -tak metara dubine u startu. Najgore je sto za bunar niko ne moze nista da garantuje, nego se kopa probno na manju dubinu, pa ako se nista ne nadje onda se prosiruje i kopa dublje. Za manje dubine kazu da moze i povrsinska pumpa a za vece mora potapajuca.
U toku dana bi trebalo da dobijem ponudu i za sistem Vazduh voda koji je pomenuo clan iz Pozarevca pa cu probati da to sve uporedim - vidim da ima jos clanova koji su u dilemi kao i ja oko toga koji sistem uzeti.
U svakom slucaju, nadam se da cu tokom avgusta imati konacan izbor - sve sugestije vas koji imate neka iskustva su dobrodosle a ja obecavam da cu po zavrsetku price detaljno opisati ceo proces.
I jos jedno pitanje - kakva su iskustva sa kreditima ili lizingom za ovu namenu?
poz svima
[ aviator @ 21.07.2011. 21:10 ] @
Da samo dopunim prethodnu poruku - dobio sam danas i ponudu za TP vazduh voda. Cena je oko 6000 eur, ali ono sta me je zacudilo je da mi je covek garantovao da ce pumpom od 8 kw da greje moj objekat od cca 170m2 dok su sve ponude za voda/voda obuhvatale pumpu od 17 kw?
Laicki pretpostavljam da pumpa od 8 kw trosi duplo manje struje od one od 17kw ili mozda gresim?
Takodje sama garancija za TP vazdug /voda je 10 godina dok za ove druge je 2 do max 5 godina ali ne za ceo sistem vec samo za deo sistema.
A ja kao pravi balkanac nekako i dalje skeptican prema TP vazduh/voda, sve mislim da to nece moci da odradi posao
Neka sugestija za ove dileme?
pozzz
[ zmajurina @ 21.07.2011. 21:45 ] @
Meni to sve nekako ne pije vodu... Kako to da sa hladnijim fluidom (vazduh) sa manje snage! zagrejes istu povrsinu kao i sa toplijim fluidom ali sa duplo vise snage za ovaj drugi?

Moguce je jedino ako su gubici toliko veliki kod sistema voda/voda, mada cisto sumnjam u to.

Za garanciju je moguce da hoce da se smanjuje za vodu kako bi sebe zastitili jer tvoja voda moze biti puna kamenca i slicno, dok je vazduh relativno isti svuda (osim u Pancevu ali to ne utice na rad pumpe vec na disajne organe ljudi).

S druge strane, pada mi na pamet da ovu vazduh imaju na lageru i treba da je udaju nekome pa ti zato tvrde pazar....

Ja sam planirao ovako: masinski proracun objekta je od 1-1.5E po 1m2. Na moju kucu od 200m2 trebace od 200-300E za projekat. Za pumpu bi trebalo da izdvojim 10-15 puta vise novca. Onaj trgovac koji mi bude prodavao pumpu ima obavezu da mi u tu cenu pumpe uradi masinski proracun objekta. Bez nadoknade. Ako nece - odoh kod drugog.

Malo mi smrducka tih 8 i 17kW.

Ajde ovako: imas objekat 170m2, dobro izolovan, utrosak ti je od 55-70W po 1m2, odnosno treba ti u najgorem slucaju TP koja te snabdeva sa 11.900W toplotne energije, odnosno 12kW max! Ako si dooobrooo izolovan mozes da prodjes i sa 9.350W, odnosno 9.5kW. Pa ti vidi.

Sta ce ti 17kW?

A sta da radis sa 8kW?

Jbg, ne razumem se toliko.... ali mi se podaci nikako ne slazu.

Ima li termotehnickih strucnjaka da se jave? Izvolite, pomozimo coveku.

[ aviator @ 22.07.2011. 15:19 ] @
Najbolje u celoj prici je sto TP vazduh /voda i po proizvodjackoj specifikaciji i po garanciji koju daje ponudjac obezbedjuje 55 stepeni na izlazu na -15.
U ponudi voda/voda pise da garantuju 45, max 50 na -10 (medjutim ni 45 stepeni nije moguce ako postoji slobodan protok u radijatorima tj moraju da se postave termalne glave?)
Totalno zbunjujuce, svi kazu da je voda/voda efikasniji sistem a u specifikacijam obrnuto. Tamni vilajet!
[ milan.mihajlovic @ 23.07.2011. 00:01 ] @
Toliko toga je receno u ovoj temi a opet smo na pocetku,kao sto sam vec rekao, ja imam toplotnu pumpu vazduh/voda i jedva cekam trenutak da vidim sta moze, o svemu cu vas obavestavati. Naravno da pumpa voda/voda ima bolji ucinak i da je efikasnija, ali pravo pitanje je imamo li mi dovoljno vode, sta sa tolikom vodom gde je distribuirati, opet kad su u pitanju geo sonde ko mi garantuje da ce ta sonda davati dovoljno energije kroz recimo 10 godina.
To su sve pitanja na koja nemamo prakticne odgovore a investicije su visoke, niko od firmi nije spreman da garantuje za ceo sistem voda/voda vec daju garanciju samo na pumpu, ja se pitam stace mi odlicna pumpa ako nemam dovoljno vode za njen rad, opet da li je opravdana investicija od 10-12 hiljada evra za sistem koji treba da greje 150 do 200m2 kolike su u proseku nase kuce.
Jos bih hteo da se osvrnem na to kolike su izmerene prosecne temperature za recimo Beograd za zadnjih 10 godina i kakva je tendencija. Opet treba se osvrnuti i na napredak tehnike, tako da je pitanje da li ce ove pumpe da se smatraju efikasnim za nekoliko godina.


Trazeci odgovore na sva ova pitanja ja sam zakljucio da je za porodicne kuce najisplativije ugraditi sistem vazduh/voda koji je jednostavan za instalaciju i dovoljno snazan da zadovolji potrebe solidno izolovane kuce u nasem podnevlju.Naravno da se netreba osloniti samo na pumpu vec treba ici na bivalentno resenje recimo toplotna pumpa vazduh/voda i elektro grejac koji bi u ekstremnim situacijama, kojih je jako malo par dana u godini, pomogao Za velike objekte i tamo gde postoje prirodni resursi reke i jezera naravno da se isplati sistem voda/voda.

U koliko se ispostavi da pumpa koju sam ugradio ne moze da ugreje kucu necu traziti da mi ugrade vecu pumpu vec cu traziti propuste na objektu, gde gubim energiju npr izolacija, stakla na prozorima itd. Na zapadu rade na nultim kucama ( objekti kojima nije potrebna dodatna energija za grejanje i hladjenje) a mi se ovde razbacujemo sa hiljadama vati. Resenje problema je svesti gubitke na minimum, pa tek onda razmisljti o grejanju/hladjenju.

Za sve moje dileme koje sam ovde izneo zatrazio sam odgovore od strucnjaka za tu oblast koje kad dobijem takodje cu objaviti.


Dajte da probamo da saznamo sta se na tom polju radi u npr Nemackoj koja je verujem daleko ispred nas i gde je klima nepovoljnija. Da li oni rade voda/voda i da li je kod njih 50w/m2, kolika im ie izolacija i koju stolariju koriste, verujem da bi smo dobili jasniju sliku.
[ gogo555 @ 26.07.2011. 08:20 ] @
Pozdrav svima,posto mi je ova materija sa toplotnim pumpana skoro u potpunosti nepoznata ,a cuo sam da je super stvar (da se ne zagadjuje okolina,jednostavan postupak rada i ono najvaznije nema lozenja i svog tog maltretiranja oko toga).
Citajuci ovaj forum vidim da ima dosta ljudi koji su prosli ovo sto ja tek treba da prodjem sa uvodjenjem grejanja. Inace na kuci sam uradio fasadu i po spratovima po podu razvukao cevi za radijatore(tada nisam znao za t.pumpe).Planiram da u pocetku zagrevam nekih 200m2 na dva sprata. Znam da postoji vise sistema i vrsti ovakvog grejanja pa bih Vas zamolio za bilo kakvu pomoc i savet.
Unapred zahvalan
Goran
[ galileo5 @ 26.07.2011. 14:03 ] @
Jedno tehnicko pitanje, da li je moguce i ako jeste, da se recimo ugradi dvojni sistem tj. toplotna pumpa vazduh voda a da se takodje koriste neke sonde tipa rehau helix, da pojasnim, hladan gas prvo ide kroz vazdusni izmenjivac a zatim kroz plocasti izmenjivac koji koristi energiju sondi. Sve u svemu redno koristimo i vazduh i zemlju kao izvor toplote, a sve to u cilju prikupljanja vise energije u hladnim danima. Drzi li nesto tako vodu ili je cista glupost ?
[ milan.mihajlovic @ 26.07.2011. 17:36 ] @
Dosta privatnih poruka sam dobio sa pitanjem oko kredita za toplotnu pumpu. Ja sam svoju kupio preko Prokredit banke, kredit za ustedu energije i kamata mi je u pocetku bila 12,33 procenata a od 01.07.2011 porasla je na 12,85 procenata objasnjenje je USKLADJIVANJE SA EURIBOROM, sta reci prosle su samo dve rate a vec uskladjuju kamatu. Hteo bih da dodam da sam pre 4 godine uzeo isti kredit za PVC stolariju i ostalo mi je jos par rata a na tom kreditu nisu izvrsili uskladjivanje bas cudno za iste uslove kredita. U Cacanskoj banci sam uzeo kredit za podno grejanje gde je kamata 7,96 i nisu je menjali. Problem je sto traze 30 procenata ucesca.
Ja se sa grupom prijatelja vec izvesno vreme bavim promocijom odrzivog razvoja, ustedom energije i obnovljivim izvorima u proceduri smo osnivanja NVO kako bi mogli da uticemo na vlastodrsce da obrate vise paznje na ovu oblast. Do sada smo u Pozarevcu organizovali tribine na temu toplotnih pumpi, Znacaja niskoemisionog stakla kod PVC stolarije i uloge termicke izolacije objekata. Moram da priznam da je kod nas mala zainteresovanost za ove teme kako gradjanstva tako i privrednika a sto je zabrinjavajuce lokalna vlast je najmanje zainteresovana.
Nemam nameru nikog da reklamiram iskljucivo pisem iz iskustva i licnog ubedjenja, ima dosta primera lose odradjenih toplotnih pumpi gde recimo ponorni bunar ne moze da primi vodu pa covek nesme da ukljuci pumpu jer nezna sta ce sa vodom, ovo je slucaj u Padini kod Panceva, ako gospodin dopusti objavicu detalje oko toga ko je i kako uradio sistem i da zlo bude vece koliko je sve to kostalo, drugi los primer je u okolini Pozarevca gde je ceo slucaj zavrsio na sudu, ima i slucaja solarnog grejanja gde je covek u sistem ulozio oko 8 000e a mora da dogreva pomocu elektro kotla a obecano mu je mnogo vise. Hteo bih da ohrabrim sve koji imaju iskusta sa toplotnim pumpama da podele iskustva.
Kontaktirao sam VIESSMANN predstavnisvo u Srbiji ciju pumpu sam kupio http://www.viessmann.rs/data/f...20verzija%29,%202011-04-15.pdf , zelja mi je da ugradim brojilo za potrosnju struje i kalolimetar za merenje proizvedene toplote i da dobijene rezultate objavljujem. Budite sigurni da ako ne budem zadovoljan to cete prvi saznati. Kada sam birao pumpu za sebe rukovodio sam se principom da je pumpa slozen sklop i da ne moze da se sklapa u garazi po principu uradi sam, ako planirate da uzimate preko kredita banka ce vam traziti sve sertifikate oko energetske efikasnosti. Da se razumemo ne treba svi da kupe istu pumpu da bi imali dobro grejanje niti je moj izbor najbolji, to je kompromis izmedju mojih zelja i mogucnosti. Ako se oslonite na svetski priznate brendove manje su vam sanse da pogresite. Ja sam zeleo da ustedim par stotina eura na instalaciji podnog grejanja pa sam dobio turske al-pex cevi koje su postavljene na velikom rastojanju jeftinu cirkulacionu pumpu sanitarne razdelnike bez meraca protoka itd... sada bih dao duplo vise da to promenim ali sam u medjuvremenu uradio ravnjajuci sloj i podove (kasno). Isti taj instalater mi je nudio solarne kolektore i toplotnu pumpu, na sta bi to tek licalo pitam se ja.
Budite oprezni kod izbora izvodjaca i trudite se da dodjete do ljudi kod kojih je isti radio kako bi ste culi iskusta iz prve ruke to je jedini nacin da dodjete do pravog izvodjaca i da sacuvate zivce i novac.
[ Kicpet @ 27.07.2011. 00:57 ] @
Citat:
Ako se oslonite na svetski priznate brendove manje su vam sanse da pogresite


TP je najobičniji frižider, ili klima. Već sam pisao o tome, bio sam kod čoveka koji je sam napravio TP, sve osim kompresora, i radi mu sistem godinama. Takođe, postoji domaći proizvođač dokazan u renomiranim firmama kao pouzdan partner koji isporučuje kvalitetne proizvode. Vrhunska robna marka, podrazumeva i vrhunske cene, što nije neophodno za pravi odabir TP.

Ali, slažem se sa konstatacijom. Ako se ne razumeš i ako te neinteresuje da se udubiš u temu, bolje je da platiš mnogo više i ne brineš.


Code:
Ja sam zeleo da ustedim par stotina eura na instalaciji podnog grejanja pa sam dobio turske al-pex cevi koje su postavljene na velikom rastojanju jeftinu cirkulacionu pumpu sanitarne razdelnike bez meraca protoka itd... sada bih dao duplo vise da to promenim 


Kakve konkretne probleme si imao/imaš, zbog instalacije jeftine opreme?

Ja sam instalirao jeftine cevi i jeftine razvdelnike i nemam nikakvih problema. Pumpu sam odabrao renomiranog proizvođača. Što se uštede tiče, nije se radilo o par stotina, nego o par hiljada €, na kuću od 150kvm.

[ johnnie @ 27.07.2011. 06:31 ] @
Mislim da je kod Milana problem u vezi podnog grejanja bio u izboru
izvodjaca, a ne materijala (mada je i materijal bio izbor izvodjaca a ne
investitora, te jedno drugo povlaci)....
Imao sam prilike da vidim bas tu Viessman TP koju pominje Milan
Mihajlovic. Svaka pohvala i za proizvod i za odnos prodavca i
proizvodjaca prema musteriji... Za sada deluje obecavajuce, kako ce
raditi u hladnim zimskim danima, videcemo. Opet kazem, za sada obecava...
Svi smo mi svesni, na ovom forumu, da je po principu rada, TP jedan malo
slozeniji zamrzivac... Ipak, investicija u samogradnju sa toliko puno
nepoznanica i zavisnih faktora, slozicete se, nije mala i u danasnje
vreme baciti par KEur u nesto sto nece raditi na kraju, to je velika
hrabrost... A i otkud mi pare za bacanje...
Mozda ako samograditelji hoce da podele vise iskustva s nama na forumu....
[ milan.mihajlovic @ 27.07.2011. 21:48 ] @
Problemi koji su mi se javili kod grejanja: kao prvo cevi su FIRAT Turska a obecane su mi FRANKISHE razlika je 0,30 e po metru, cirkulaciona pumpa je Severova koja se cuje i danju u prvoj brzini a nocu da ne pricam, termostat je IMIT mehanicki mislim da se koristi za TA peci, grejanje je prve sezone radilo preko elektro kotla koji je bio povezan na 12 kW, a pomenuta pumpa je radila preko termostata kada radi kotao radi pumpa. Posto je kotao radio u kratkim intervalima pumpa nije uspevala da napravi krug kroz sve cevi pa mi je temperatura poda oscilirala i konstantno je bila neravnomerna, u prostorijama gde su krugovi kraci pod je topliji i obrnuto. Hodnik i kupatilo su spojeni na istom krugu a susac za peskire je direkno vezan na sabirnik, temperatura u susacu je ista kao i u podu. Kada sam reklamirao sve ovo predlozio mi je da smanjujem protok kroz krace krugove i da tako balansiram grejanje.
Da bih resio svoj problem procitao sam sve sto sam nasao o podnom grejanju i kroz kucu mi je prosla armija majstora. Na kraju sam odlucio da smanjim smagu kotla na 6 kW gde sam postigao da mi kotao radi u duzim vremenskim intervalima, cirkulacionu pumpu sam vezao direktno da radi neprekidno (uzitak u zvuku je bio konstantan) sobni termostat sam podesio da u prostoriji bude 21c a temperaturu vode podesio na 30c pod je imao oko 25c konstantno jedino nisam uspeo da resim hodnik gde su na pojedinim mestima redje cevi pa je primetna razlika i susac u kupatilu koji sa 30c ne sluzi nicemu.
Problem mi je predstavljalo i to sto sam ceo sistem uzeo na kredit kao sto sam vec rekao i sto je banka novac uplatila izvodjacu unapred tako da nisam imao nacin da ga privolim da uradi sistem kako je obecao, sud sam odbacio kao opciju jer nisam radio ugovor. Da imao sam i taj problem da je sa izvodjenjem radova kasnio 2 meseca. Kada sam se zalio na izvodjaca cuo sam da nisam jedini koji je imao problem sa njim. ZATO VAM KAZEM DOBRO SE RASPITAJTE DA NEBISTE BILI PRIMORANI DA UCITE ZANAT I!!!
Isti mi se ponudio da mi instalira pumpu voda/voda Knjazevacku i da mi uradi solarni sistem za zagrevanje sanitarne vode. Kako bi to tek radilo? Reklamira se i na internetu tako da budite oprezni.

MISLIM DA SAD RAZUMETE O CEMU SAM PISAO U PREDHODNOJ PORUCI !

Da se razumemo nemam ja nista protiv onih koji sami pokusavaju da sklope toplotnu pumpu, cak naprotiv i sam sam imao takvu ideju ali mi smeta sto pojedinci poput pomenutog MAJSTORA predstavljaju kao profesionalci a nemaju instaliranu ni jednu jedinu pumpu.

Drugi problem je sto ja promovisem ovu oblast i pokusavam da na licnom primeru pokazem koliko je bitno izolovati kucu, menjati stolariju i ugradjivati toplotnu pumpu. Mnogo ociju je upereno u mene i cekaju da vide sta cu ja da uradim pa ce da odluce da li da me slede ili ne. Radi istine moram da kazem da sam imao ponuda od pojedinih uvoznika kineskih pumpi i pojedinaca koji sami sklapaju pumpe da mi instaliraju istu kako bih lobira za njih.

JOS UVEK JE SLABO INTERESOVANJE ZA OVU OBLAST, DA NE POMINJEM KOLIKO JE USTEDA ENERGIJE BITNA ZA OCUVANJE PRIRODE, KOLIKO SE SAMO SUMA POSECE ZA GREJANJE I KOLIKO UGLJEN-DIOKSIDA ISPUSTI U ATMOSVERU TOKOM GREJNE SEZONE. DRZAVA JOS UVEK NEVIDI INTERES DA SUBVENCIONISE OVU OBLAST, CAK POJEDINIM UVOZNICIMA PUMPI NAPLACUJE EKOLOSKU TAKSU. ZATO JE JAKO BITNO DA MI KOJI SE OPREDELIMO DA INVESTIRAMO U OVAKVE SISTEME NE NAIDJEMO NA POGRESNE LJUDE PA DA PORED TOGA STO CE MO LOSE DA PRODJEMO SVOJIM PRIMEROM ODVRATIMO I DRUGE OD TE IDEJE.
[ Kicpet @ 27.07.2011. 23:54 ] @

Citat:
Problemi koji su mi se javili kod grejanja:...


A ja mislio moji problemi su problemi. Ti si baš naleteo na pravog. Ne znam kakva su pravila foruma za ovaj slučaj, ali ako je dozvoljeno, mislim da dotični profić zaslužuje da bude izvrgnut stubu srama i da mu se ovde mora pojaviti ime, prezime i ime firme.

Šta više možda bi trebalo otvoriti posebnu temu gde bi se navodili izvođači koji ne zaslužuju to da budu. Da stvar bude gora, sve to za naše, ne male pare.





[ zmajurina @ 18.08.2011. 17:18 ] @
Pozdrav svim ucesnicima ove teme a i onima koji samo citaju.

LM, posaljem nasoj firmi upit za ugradnju TP sa okvirnim dimenzionisanjem pre nekoliko meseci i dobijem odgovor sa cenom bez ikakvog dodatnog objasnjenja o uredjaju. Jednostavno, za Vas je cena ta i ta. Molim detalje.

Posto smo tada bili u fazi razmatranja solucija a sada vec dosli do skoro gotovog projekta, ne budem lenj nego posaljem konkretan projekat sa jasno definisanim parametrima gde ce biti koja vrsta grejanja, opis prostorija, kotlarnice, ... Posaljem toj istoj firmi upit i dobijem sledeci odgovor: niste komentarisali cenu koju sam vec poslao, ako vam ne odgovara nemojte da nam oduzimate vreme, spremamo sajam.

Procenite ozbiljnost firme sami. Namerno necu da imenujem firmu ovde jer ne zasluzuje bilo kakvo pominjanje njenog imena, a vi koje zanima slobodno posaljite upit u mail ili PP, rado cu Vam odgovoriti imenom firme.

Dragi prijatelji, oprez....

[ milan.mihajlovic @ 18.08.2011. 22:56 ] @
Navescu deo odgovora na pismo koje sam uputio Viessman-u na temu odabira snage pumpe, primetio sam da kod nas ima dosta sporenja oko toga.

Što se tiče samog razgovora na temu toplotnih pumpi - pre svega isti se može vršiti samo u krugu proizvoda odnosno proizvođača koji su proizvodnju i ispitivanja izvršili u skladu sa EN 14511, ili još malo detaljnije

Sledeći korak je sagledavanje vrednosti COP i EER, kao i konstrukcionih rešenja. Ovde često bude greška - prema EN 14511 kapacitet i COP toplotne pumpe vazduh/voda se definiše za dve radne tačke vazduh 2C/polaz u sistemu grejanj 35C i vazduh 7C /polaz u sistemu grejanj 35C - kao i dijagram za sve ostale vrednosti.
Nadalje ako je proizvođač u EHPA (evropska asocijacija za toplotne pumpe) i DACH-u (asocijacija kvaliteta za Nemačku, Austriju i Švajcarsku) to daje dodatne oznake kvaliteta.
Kvalitetan izbor toplotne pumpe je sistemsko rešenje - zavisi od dosta faktora - no pre svega od kvaliteta gradnje objekta i samog sistema grejanja. Naravno ideja jeste pre svega da je objekat kvalitetno odrađen (ovde se često pravi greška tako što se kvalitetnim objektom smatra onaj koji ima "debele" zidove) - bitni su slojevi, izabrani materijali, način gradnje i arhitektura - no na kraju se radi građevinska fizika i mašinski proračun toplotnih gubitaka za grejanje i dobitaka za hlađenje i to je polazna osnova. Standard gradnje u Zapadnoj Evropi je sada na nivou 40-50 W/m2, pa i niže - a kod nas nažalost osciluje u skladu sa mogućnošću investitora (ovde mislim da je najmanji problem), tehničkim nivoom tržišta (ovde mislim da je najveći problem), aktuelnom cenom energenta na tržištu i ekološkom nebrigom.
Kada razmišljamo o toplotnoj pumpi pre svega mislimo na kvalitetan objekat (moje lično mišljenje je da je prava meta objekat opterećenja od 60 najviše 80 W/m2) i na niskotemperaturski sistem grejanja. Ovo drugo - što je moguće niže to je bolje - dakle 35/27C, i sl. Naravno ovo bitno utiče na COP - jer prava stvar kod toplotne pumpe je što manja razlika između primara i sekundara.
Svi tipovi toplotnih pumpi - kada se radi o izvoru energije imaju svojih prednosti i mana.
Voda je energetski najpovoljnija - ali je dosta problematična po pitanju dostupnosti i postojanosti, tehnički dosta zahtevna i finansijski nezgodna.
Zemlja je energetski dosta povoljna, problematična po dostupnosti po pitanju gradske sredine pre svega - investiciono najzahtevnija (kada pričamo o sondama), tehnički zahtevna - ovde ima malo znanja na tržištu i nažalost dosta se greši.
najveća prednost vazduha je da ga ima u izobilju, te da je investiciono po pitanju primara najbolji - nama investicije u tom smislu. Najveća mana vazduha je njegova energetska izdašnost - ona se menja tokom godine sa promenom spoljašnje temperature. Kada dođe zima - temperatura je najniža a nama treba za grejanje, a kada dođe leto - temperatura je najviša a nama treba za hlađenje. Ono što je dobro je da su ove temperature bitno različite u odnosu na projektne vrednosti (npr. prosek u januaru u Beogradu je 0,3C u plusu, pa je COP vazduh/voda priče sjajan) i sl. Bitna prednost toplotne pumpe vazduh/voda od ostalih sistema (voda/voda i zemlja/voda) je što je ona modulaciona i u malom kapacitetu (pričam o našoj pumpi - nemaju svi ovo), te nije jedostepena kao voda/voda ili zemlja/voda i samim tim nema taktnog rada koji je veoma loš po pitanju godišnjeg faktora grejanja i servisnih problema.
Dodatni problem na našem tržištu je tehničko nepoznavanje materije, odnosno odabir kapaciteta toplotne pumpe. Izbor pre svega ide na maksimalno potrebni projektovani kapacitet i monovalentan način rada i tu se napravi velika greška.
Monovalentan način rada znači da će pumpa pokrivati sve potrebe objekta tokom cele godine. Naše spoljne projektne temperature se nisu menjale već 40-ak godina (za Beogradje -18C!!??) - i kada se ovo sabere izabere se toplotna pumpa. Ovo je veliki problem - pre svega spoljna temperatura je daleko od realne (u Nemačkoj su najgore zone na -12C??!!) pa odabrani kapacitet znači veliku investiciju za korisnika ali i lošu eksploataciju obzirom da će toplotna pumpa najveći deo godine raditi sa najmanjim mogućim kapacitetom i biti u taktnom režimu - što za rezultata daje niše faktor grejanja pumpe i godišnji faktor grejanja sistema i eventualne češće servise.
Da bi se pravilno odabrao kapacitet - potrebno je imati dobru dokumentaciju od strane proizvođača (ovde se proizvođači bitno razlikuju) - gde je jasno definisano kako se menja kapacitet sa promenom spoljašnje temperature vazduha) i u skladu sa željenom temperaturom polaznog voda - ovo naravno Viessmann ima. Sa druge strane na isti dijagram se ucrta linija opterećenja objekta - po pitanju grejanja za spoljašnju temperaturu 20C - potreba je 0 kW - a za realnu spoljašnju zimsku temperaturu (npr. -12C) X kW i traži se da se ove krive preseku u zoni -5 do -8C. Ovako odabrana toplotna pumpa garantuje najoptimalniji izbor - najbolji odnos investiranog i dobijenog, naveći broj radnih sati i najveći godišnji faktor grejanja, bez servisne problematike. To znači da će ona podneti 80-90% potreba objekta na godišnjem nivou - a da će eventualne špiceve podneti inercija kvalitetnog objekta sa dodatnim uključenjem nekog generatora toplote (najčešće integrisani električni grejač - tada se način rada zove monoenergetski).
U prilogu par dijagrama na temu gore navedenog.


Dijagram promene kapaciteta sa promenom spoljašnje temperature i u zavisnosti od sistema grejanja - A i adekvatan utrošak električne energije - B

Odgovarajući COP

Primer odabira kapaciteta


I možda najbolja preporuka za dimenzionisanje - pri čemu je A paralelni radni režim (jednovremeni rad toplotne pumpe i dodatnog kotla) i B alternativni radni režim (do bivalentne tačke radi samo toplotna pumpa, a od nje radi samo kotao) - jasno se vidi da ako izabereš kapacitet na nivou 60% do 80% od projektovanog pokrivaš potrebe objekta na godišnjem nivou od 90 do 95%.


DA SE ZAHVALIM G-DINU VLADIMIRU VULICEVICU DIPLOMIRANOM MASINSKOM INZENJERU CIJI JE OVO TEKST!

POMOC NEUMEM DA ZAKACIM GRAFIKONE KOJE MI JE COVEK POSLAO!
[ zmajurina @ 18.08.2011. 23:40 ] @
Ne znam u cemu su ti poslati grafikoni, ali svakako pokusaj da ih izvezes u sliku (export) i postavis tako.

Ako ne uspes, posalji mi u mail da pokusam da ih ja postavim.

Pozz
[ dlalic @ 19.08.2011. 11:55 ] @
Ovaj citat je pravo u "sridu" problema...

Drago mi je da mogu da kazem "jesam vam rekao?" Vise valentni sistem grejanja i tp vazduh-voda su optimalni za prosecne potrebe domacinstva iz razloga koje sam navodio. Ostalo je spinovanje tzv "strucnjaka" kao npr navedenih 4 posta gore.
Poz
[ zmajurina @ 19.08.2011. 12:18 ] @
Molim moderatora da mi objasni obrazlozenje "Ne praktikujemo dozvoljavanje ovakve vrste poruka".

Sta sam uradio protivno pravilima u poruci koja je obrisana? Reklama je jedno, a antireklama sasvim drugo.

Izneseni su samo SVIMA JAVNO DOSTUPNI PODACI sa sajta APR i Poreske uprave i stavljen licni komentar na iste.

Molim odgovor. Hvala.
[ aviator @ 19.08.2011. 14:54 ] @
Ja sam proteklih mesec dana proveo u istrazivanju raznih opcija ponuda i posle dosta slabo prespavanih noci zakljucio ovo isto sto je napisao kolega i napokon prelomio da instaliram sistem Vazduh /voda.
Razne su bile ponude, od onih koji su potrebe za grejanjem procenjivali telepatijom, telefonom do ozbiljnijih koji su dosli do mene, sagledali potrebe i predlozili konkretno resenje i ponudili da vidim kako sistem radi u praksi (doduse leto je, moze da se vidi samo hladjenje ali, drugacije je kad to sam vidis).
Analizirao sam cak i potrosnju struje prijatelja koji u kanadi imaju instalirane tp vazduh /vazduh i zakljucio da je ovo najkomforniji nacin koji u hladnim danima moze da kosta vise - koliko je to vise , pomogao mi je kalkulator cene el energije sa sajta EDB i ubedjen sam da ce moja ukupna cena grejanja za zimu bidi ista ako ne i manja od sadasnje cene grejanja na cvrsto gorivo. A kao dodatak na luksuz tj na prestanak obaveze lozenja i izbacivanja pepela ce doci rata kredita koji cu uzeti da bih ovo instalirao: neko kupuje auto a neko ulaze u TP.. stvar pristupa hedonizmu.
Posle ove odluke, prica se normalno tek komplikuje: dobijem razne ponude za TP sa potpuno razlicitim snagama TP i ostalim pratecim elementima. Jedni predlazu pod OBAVEZNO ugranju akumulatora toplote i pumpu vece snage (npr 10 kw) jer bez njega pumpa ulazi u takni rezim, drugi kazu cemu akumulator, bolje pumpa malo manje snage (npr 8 kw) sto je i jeftinije. treci kazu ako ne instaliras bojller za sanitarnu vodu nista nisi uradio jer na taj nacin smanjujes potrosnju struje zimi i ne odlazis u crveno, cetvrki dodaju da za leto dodas jos i solarne celije ...
A svima sam poslao ISTE ulazne podatke za proracun!?
Ima li neko iskustva na temu akumulatora toplote sa TP i bojlera sanitarne vode sa TP. Kod mene se radi o modifikaciji sistema, dakle, vec imam radijatore i ne mogu da idem na varijantu podnog /zidnog grejanja i ne idem na fan coilove..
Jos "samo" da razjasnim ovih "par" dilema - bilo bi dobro da kolega Milan posalje ove diajgrame koji bi mogli da mi pomognu u tome..
hvala svima unapred koji imju neku sugestiju..
[ CBC @ 19.08.2011. 15:29 ] @
Aviator, razmno razmisljas, sad jos da ti dodam sledecu stavku. Posto se gleda da i kod sistema vazduh-voda, vode bude sto vise pasivno u sistemu sa akumulatorom a sto manje aktivno u protoku. (cevi i radijatori) ovde u Svedskoj su poceli da rade sisteme sa dve manje spoljne vazdusne jedince. Sveto u cilju asinhronog otapanja spoljne jedinice gde je bar minimalno jedna uvek u pogonu. Komfor, ekonomija su na dobitku sa ovim rezimom rada.
[ aviator @ 20.08.2011. 07:18 ] @
Citat:
CBC: Aviator, razmno razmisljas, sad jos da ti dodam sledecu stavku. Posto se gleda da i kod sistema vazduh-voda, vode bude sto vise pasivno u sistemu sa akumulatorom a sto manje aktivno u protoku. (cevi i radijatori) ovde u Svedskoj su poceli da rade sisteme sa dve manje spoljne vazdusne jedince. Sveto u cilju asinhronog otapanja spoljne jedinice gde je bar minimalno jedna uvek u pogonu. Komfor, ekonomija su na dobitku sa ovim rezimom rada.

CBC, ima li neki link - proizvodjac, model, mozda moze da se to organizuje i ovde dok smo jos u fazi odlucivanja?
Imas li islucajno ideju koliko su zastupljene TP vazduh /voda i koji je proizvodjac dominantan na Svedskom trzistu
[ cokacunami @ 23.08.2011. 11:39 ] @
G. milan.mihajlovicu,

Grafikone možete okaciti recimo ovde:

http://megaupload.com/

Ili ih pošaljite meni pa ću ih ja okačiti:

[email protected]

Mislim da je Vissmanov inzenjer istakao srz problema: što tacnije dimenzisanje TP.

Iako većina forumaša nema sredstava za Vissmanovo rešenje, nije pametno izvoditi bilo koju TP
bez STRUČNOG ODREĐIVANJA KAPACITETA TP!
A pogotovo vazduh-voda gde se najveća stručnost i sastoji u dobrom određivanju kapaciteta TP
koji ce zadovoljiti 90-95% potreba, jer rad u režimu u kome je COP=1,5 ili manje, je APSOLUTNO
NERACIONALAN, s obzirom na nas koeficijent odnosa zarade i cene eksplatacije TP.
Iako sam inženjer, platiću da mi se to uradi (nemam vremena da otkrivam toplu vodu).

Rado Vam se pridružujem u edukativnom delu.

Za početak, kao inženjer (ali ne TT struke) i iskusan trgovac visokim tehnologijama, bojim se da
ste izabrali komfornu i skupu logiku izbora TP. I, industriski prevaziđenu.
Zašto? Evo zašto:
Danasnja proizvodnja automobila, AC i TP uređaja , potrošne elektronike,.... je konfekcija.
Miele veš masine, od 1500+Eura su fantastine. Ali, jednako pere i LG od 250-300 Eura.
Razlika je 5 PUTA !!!. Tehnički gledano, samo bogataši i ljudi bez pameti kupuju Miele.
A i ja je imam, ali polovnu. Zato sto imam majstora koji ih popravlja i prodaje. I zato što imam i LG.

Nova Hyundai Elantra (najbolji automobil u klasi, u USA, sa 5 godina garancije, i potrošnjom 29/40milja
po galonu, će ovde koštati oko 13,000E, a WV Jeta TDI košta 23,000E, sa 4 godine garancije!

Širom sveta rade milioni Midea i dr. AC uređaja, koji koštaju 200-inak Eura.
Istovremeno veliki brendovi se prodaju po 3-4-5 puta većim cenama!!!.

Pogledajte
http://www.airconditioner.com/...r&whatsort=type&page=2
(Midea= DiamondAir = Coaire .Sve proizvodi Midea!)
http://www.pexsupply.com/Goodm...w-R410A-Refrigerant-12460000-p
http://www.budgetheating.com/2...entral-heat-pump-c-p/85016.htm
http://www.budgetheating.com/3...at-pump-condenser-p/158002.htm
http://www.wholesalehvac.net/2..._pump_system_D1330H_p/2403.htm

Ako nisam nepristojan, recite nam koliko ste platili vasu TP?

Kupovinom jedne od gornjih Mide-a ili Goodman-a sa 10-togodišnjom garancijom na delove (a ja bih kupio 2,
zbog sigurnosti -da mi 1 bude rezervna, pa kad se 1 pokvari, služiće za delove), i dodavanjem dobrog pločastog
izmenjiva sa e-beya, :
http://www.ebay.com/sch/i.html...&_nkw=PLATE+HEAT+EXCHANGER
recimo ovi, prvoklasni Američki:
http://www.ebay.com/sch/i.html...latplate+Brazed+Heat+Exchanger

može se za oko $1,000 imati TP od 2,5 TONNE, tj. oko 26,000 BTU, sa drugim dodacima, carinom i i ugradnjom to je
$2000-$2500. Tj oko 1,600Eura.Naglašavam, ovo je MINIMALNA SAMOGRADNJA (10-20-ak %).

Evo primer još jeftinijeg načina gradnje TP (koje zahteva dosta znanja iz TD):
http://www.srbobran.net/news/1/680/grejanje-naladno/

Ono gde ne treba štedeti, su prvoklasni instalateri. Majstori svog zanata. Slab majstor će vam naneti mnogo veću
štetu, nego što će vam veliki brend doneti koristi, u odnosu na kinesku Mideu i slične konfekcionere.
S druge strane, kao što je osvoila AC tržište, Midea će za par godina osvojiti i TP tržište, pa će i delova biti dovoljno.

Ono što je žalosno, da čelnici ove države neumeju da iskoriste individualnu pamet, i entuzijazam, koju SVAKA država ima.
A kladim se da bi HILJADE ljudi uvelo Aqumulatore toplote i TP kad bi im neko napravio bazu podataka, sa kojom mogu da
jeftino urade ove ekološki i životno važne projekte.

Upsss...



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 23.08.2011. u 15:00 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 23.08.2011. u 15:07 GMT+1]
[ cokacunami @ 30.08.2011. 10:44 ] @
aviator,

U potpuno istoj tehničkoj situaciji sam , kao i ti.

Moja saznanja su sledeca (molio bih SCROL-a i CBC-a za komentare):

U Srbilendu je najeftinija struja u Evropi (gde je prosek cene :10 centi a ide i do 17).

Stoga, pošto je gas finansisko-samoubistvo, a loženje je loženje, DALEKO NAISPLATIVIJE
(trenutno, i verovatno još godinu 2) je grejanje na NOĆNU struju.

S druge strane, i loženje, i TP su mnogo jeftiniji i udobniji uz upotrebu aqumulatora toplote (AqT).
Zato je AqT, ZA SVAKOGA KO MOŽE DA GA PRIUŠTI, APOSOLUTNO NEOPHODAN.
Svakako da treba sistemom grejati i toplu vodu, jer se i time štedi.

Veličina AqT je po principu koliko para toliko i muzike.

Najveća ušteda se ostvaruje sa AqT u koga tokom noći akumuliras dovoljno energije (strujom,
TP-om, loženjem-koje može i danju), kojim možeš da greješ kucu tokom 16h skupe struje.

Problem je što su ovde gotovi AqT skupi, tehniški osrenji, i tesko ih je smestiti u naše kotlarnice.

Ja se upravo spremam na gradnju cilindricnog AqT. Joč sam u dilemi da li da idem na 2 kom po 2500l
i time maksimalizujem uštedu puneći ih TP-om ili samo 1 od oko 3000l. Zato što još nisam izabrao tip TP-e.

Dimenzionisanje: Topl. Gubitak kuće :24x16. S tim što TG MORA ODREDITI STRUČNJAK!!!
Improvizacija stručnosti je u ovome PRESKUPA!

Molim SCROL-a i CBC-a za komentar:
Još nisam skupio dovoljno podataka, ali i meni se čini da je,za radijatorsko grejanje, tehnički napredna TP vazduh-voda
(t izl.vode 60C, ili >) finansiski najracionalnije rešenje, jer za eventualnih 5% nepokrivenog vremena mnogo je isplatljivije
dogrevati sistem?
SCROL, CBC: je li inverterska TP neohodna za ovo?

Moj plan je da TP ne koristim ispod COP=2.0-1,5 (??? SCROL, CBC ?), jer procenjujem da je UKUPNA cena rada TP u tom režimu,
veća od cene noćne struje (4,2din-kwh, u crvenoj tarifi). Što će se verovatno koristiti samo par dana u Januaru, a skoro
sigurno ne više od 10 dana godišnje!!!.Sudeći po temperaturama iz poslednjih 5-6 zima.

Moje iskustvo sa mernom grupom je sledeće.
Ako imate dobro izolovanu kuću, i ako uradite AqT za grejanje tokom 16h dnevne tarife, jeftinije vam je da za iste pare kupite
2 trofazna broila i sa njima noću punite akumulator. Cena struje MG je uredu, cena angažovane snage je previsoka, i zato svima
savetujem: dobra izolacija+dobra stolarija sa niskoemisionim staklom, +AqT za 16h,+ 2 trofazna brojila i dobili ste maksimalniu
uštedu za te pare. I najpouzdaniji sistem CG, sa najnižom cenom opravki i održavanja!!!
Dodavanjem TP ostvarujete još veća ušteda, ali samo akoTP radi tokom noćnih 8h i puni Aqt, u svim drugim režimima, bez AqT,
veličina uštede je vrlo veliko pitanje (osobito kod gradnje na kredit), i mnogima će se desiti da se skuplje greju od onih koji
primene ”moj model”.
Treba ukalkulisati ne samo osetno veću cenu sistema, već i održavanje, kvarove, slabo majstorstvo, idr. troškovi, koji koštaju
puno, a čini mi se da se često ne kalkulišu. A sve su to elementi svake ozviljne kalkulacije, ma koliko teško bili merljivi.

upss..

[email protected]


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 30.08.2011. u 12:55 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 30.08.2011. u 13:00 GMT+1]
[ cokacunami @ 30.08.2011. 12:00 ] @
Evo grafikona koje mi je poslao g. Milan Mihajlovic da umesto njega okačim na forum (a koje jeautor odobrio da se objave),
Iste je dobio od inženjera VLADIMIRA VULICEVICA iz VIESSMANN AKADEMIJE .

http://www.megaupload.com/?d=62NI35SK

A evo i ekvivalentnih Toshibinih podataka o COP-u, iz kojim sam zaključio da sa TP vazduh-voda,
za NAS nema ekonomskog smisla ispod T -2C, i da je -7C apsolutna granica MA KAKVE racionalnosti
njihove upotrebe.

http://www.megaupload.com/?d=D1NQL26T

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 01.09.2011. u 07:44 GMT+1]
[ radojko2 @ 03.09.2011. 18:39 ] @
Dugo sam na forumu ali kao pasivan posmatrac, pa da podelim i moje iskustvo sa vama.Pre par 3-4 godine naidjem na clanak o TP i zainteresujem se v da kupim i instaliram.Naidjem na jednu nasu firmu i pozovem ih i javi mi se ing. zaduzen za to.Posle razgovora i kalkulacije on mi kaze koja TP koju oni proizvode je odgovarajuca za moju kucu,ja to sve lepo zapisem i pitam za cenu-1300-1700 eura (kompaktno uradjeno ulaz izlaz vode i struja ,znaci samo prikacis na cevi).Zbog nekih razloga ja odustanem,i pre dva meseca ponovo pozovem istu firmu,istog ing. i izrecitujem mu sta mi treba (od proslog razgovora zapisani podaci o TP)a on mi istrese cenu od 3400eura.Znaci ista masina ista firma par godina kasnije i cena vise nego dupla.Naravno odmah sam odustao.....i nije mi bilo jasno zasto je toliko poskupelo....

Kupim maneurop kompresor od 3.2kw za neke pristojne novce i jos par stvari oko njega i sada sam u fazi pripreme za montazu i trazim odgovarajuce izmenjivace.Naletim na tank od nafte uradjen sa 4mm limom kapaciteta 3200l za 100e i izracunam da bi mi za kucu 100m2 bilo dovoljno i isplativo da grejem nocu akumulator od 3200l a danju da krckam preko mesh.ventila.Posto je valjda struja nocu 4x jeftinija u odnosu na dan kad bi mi TP radila po skupoj struji i 2.5-4 COP u najboljem slucaju sa voda-voda ispada da mi je prakticno COP da kazemo sa samo jeftinom strujom uvek 4 ,i onda ispada da mi i skoro i ne treba TP.Kuca mi je izolovana ,prozori losiji,temp. vode u proseku 50 stepeni u radijatorima(45-55 za hladne dane).Molim vas za vase misljenje i da li mi je dobra ideja.
[ perigee @ 04.09.2011. 18:31 ] @
Mislim da se isplati da odradis T.Pumpu jer bez obzira sto bi vrsio akumulaciju kad je jeftina struja ,moras voditi racuna da ne zagazis crvenu zonu.
Ako je verovati svim podatcima koji se daju za t.pumu,ne bi se nasao u crvenoj situaciji,a i akumulacija bi opet bila jeftinija.
Posto vidim da ce to biti samogradnja, mozes li podeliti sa nama neke smernice po kojima bi se vodio pri izgradnji.
Informacije su do kojih dolazim su veoma sture uglavnom principi,a konkretna izgradnja nista.
[ ELTI @ 04.09.2011. 20:58 ] @
Pratim ovu temu vec jako dugo vremena, i sam sam prije 3 godine bio u dilemi oko TP kao neki koji su i danas. Ja sam u medjuvremenu uradio kompletan sistem sa TP zrak-voda i evo vec gotovo 2 godine je u funkciji. Nikako da nadjem vremena da vam opisem svoj projekt, nadam se da cu naci vremena da to opsirnije opisem i popratim sa fotografijama kako bi nekim kolegama pomogao u donosenju odluke oko TP. Za pocetak samo da kazem da sam veoma zadovoljan rezultatima koje cu potkrijepiti konkretnim rezultatima koje pratim jer sam ugradio posebno brojilo samo za TP. Ujedno da kazem da nisam isao ni na kakave improvizacije tipa sam svoj majstor, jer nisam smio riskirati o tako ozbiljnoj stvari, vec sam odabrao vrhunske komponente. Samim tim cijena projekta je bila visoka i odmah cu mozda razocarati mnoge koji misle da ce taj projekt odraditi za malo ulaganja. Ja sam se od pocetka vodio nacelom da to mora biti pouzdan sistem, sa svim komforom, bez naknadnih intervencija, a bio sam isto tako svjestan da to nije projekt koji ce se otplatiti za 2-3 godine. Za pocetak samo mogu reci da je TP definitivno najbolji izbor u danasnje vrijeme.

Uskoro cu kad nadjem vremena detaljno opisati svoje iskustvo sa TP.

Moj komentar na razmisljanje kolege @radojko2 u prethodnom postu.....
Nisam neki energeticar ali mislim da tvoja ideja o grijanju u nocnoj tarifi je interesantna ali mislim da u praksi nije opravdana iz nekoliko razloga.

Kao prvo mislim da nocna tarifa nije sigurno 4 puta niza od dnevne a i ako je tako sigurno nece biti jos dugo. Sljedeca stvar je problem sto voda nije dobar medij za akumulaciju topline jer treba uzeti u obzir da vodu ne mozes zagrijati na temperatru vecu od 90 stupnjeva C, a za grijanje ti treba temeratura vode u akumulatoru visa od 50 C, znaci mozes iskoristiti samo razliku od tih nekih 40 st. C, sto je ipak premalo i za pufer od 3m3. Sam pufer zauzima i velik volumen, a mora biti i jako dobro izoliran zbog isijavanja toplote, zatim problem kod kompezacije expanzije tako velike kolicine vode, a na kraju toliki pufer zauzima i dosta prostora. Ne bih sad ulazio u problematiku izmjenjivaca topline, stvaranja kamenca, galvanskih struja i slicnih problema koji se naravno mogu rijesiti ali zahtjevaju ozbiljna rjesenja.
Moj savjet ti je da se posavjetujes sa nekim energeticarem koji ti moze matematicki izracunati koliko mozes akumulirati energije u tih cca 40 st. C, u 3m3 vode, a, ja mislim da je to premalo, a ne bi se smio osloniti na to da ce takva tarifa jos dugo ostati. Moj savjet da razmotris TP Zrak voda sto ce sigurno biti skuplje ali i mnogo bolje rjesenje.
[ cokacunami @ 05.09.2011. 08:07 ] @
ELTI,

Tvoja iskustva sa gradnjom TP ce nam svakako biti vrlo dragocena.

Grejanje na nocnu struju je trenutnio SVEUKUPNO GLEDANO, najisplativiji i najpouzdaniji vid grejanja.
Bar u Srbiji. Sa akumulatorom, i 2 el.brojila. U normalnim zemljama, gas je 3 PUTA jeftiniji od struje. a kod nas je skuplji !!!

Nocna tarifa jeste 4 puta jeftinija, i MORA DA OSTANE osetno jeftinija, NE ZATO ŠTO NEKO BRINE O NARODU, već da bi
Elektrodistribucija mogla da stimulise potrosače na nocnu potrošnju, jer je noćna potrošnja neophodna za " balansiranje" EDB sistema.

Aqumulatori toplote su takodje tehnicka neohodnost za vecinu ekonomičnijih sistema grjanja, jer, iako poskupljuju početnu investiciju,
oni dugoročno pojeftinjuju jediničnu cenu 1kwh toplotne energije.

Dokaz je to što se nalaze u sistemima svim renomiranih svetskih proizvodjača. Treba pogledati recimo Vissmanannove AqT i
videti koliko je inženjersva uloženo u njih, a to Nemci SIGURNO ne bi radili zbog mode.

Svakako da je za AqT potrebna dobra izolacija (5cm kamene vune + 15cm dvokomponentne purpene, daju gubitak od 1C ili manje na dan),
kao sto je po zapadnim standardima potrebno MINIMUM 20cm izolacije za dobro izolovanmu kuću. Vođeni našom sirotinskom logikom, ovde
čak ni većina inženjera ne pravi kalkulaciju troskova grejanja na 20, 30, ili 50 godina. Kad bi pravili, 20cm izolacije nam ne bi bile velike.
Nezavisno od toga da ima boljih akumulatorskih medija od vode, uštede koje vodeni AqT ostvaruje su VEIOMA VELIKE.
Da su drugi akum. mediji za kućno grejanje isplativiji, sigurno je da bi se primanjivali.

Ja sam pravio tu kalkulaciju (na 20cm izolacije), i cela kuća me dolazila DZABE !!! samo na uštedi u grejanju, za 24godine!!!

Šta više, dve, danas najisplativije (nerizične) investicije (u normalnom svetu), su ulaganje u izolaciju kuce i prelazak na grejanje-hlađenje
toplotnim pumpama, sa akumulatorom toplote.
[ gari021 @ 05.09.2011. 09:14 ] @
@Elti

struja kod nas je zaista 4x jeftinija nocu (00h-08h, leti i 23h-07h zimi) nego u dnevnoj tarifi.
Problem je sto postoji blok tarifa, pa je za potrosnju preko 1600kw cena kilovata 3x skuplja nego u najjeftinijoj zoni potrosnje pa se onih 4x skoro neutralise. Ljudi to kompenzuju uvodjenjem jos jednog brojila pa tako dele potrosnju, ali ni to nije bas jeftino
Imate temu
http://www.elitemadzone.org/t3...uz-primenu-akumulatora-toplote o tome, a Tihi je detaljno analizirao i predstavio svoj sistem. Tu je i analizirana prednost vode kao medijuma a i kolicine akumulirane energije i proracun dimenzija akumulatora

@cokacunami
Licno ne verujem da si u pravu sto se tice " i MORA DA OSTANE osetno jeftinija...". Nece doveka biti tako. Nije nigde u Evropi i ako imaju jednako nebalansirane sisteme. Razlika ce se smanjivati u dogledno vreme.

Ali trenutno jeste tako i ako potraje jos par godina isplati se investirati. Tim pre sto je investicija relativno mala. Kotao na struju je reda 200-300e, akumulator se takodje moze napraviti jeftino. Kazem napraviti jer ce te tesko naci fabricki za kapacitet koji vam treba. A novac za akumulator svakako nije bacen jer se moze iskoristiti i za druge sisteme grejanja.



[Ovu poruku je menjao gari021 dana 05.09.2011. u 12:41 GMT+1]
[ lumpy986 @ 05.09.2011. 09:45 ] @
Jeste resavaju uvodjenjem jos jednog brojila, kod mene je sistem takav da imam dva brojila. Kad je jeftina struja radi samo jedno brojilo, kad je skupa radi drugo. Caka mi je u tome da na tom drugom sto je na skupoj se obracunava srednja tarifa. U principu imam jeftinu i srednju. Nema skupe. Jos jedna stvar, koliko got da je struja slicna ceni energenata, sa sistemom toplotne pumpe ce uvek biti jeftiniji sistem grejanja.
[ cokacunami @ 05.09.2011. 10:13 ] @
gari021,

Molio bih te da podeliš sa nama tvoja saznanja o jeftinoj gradnji akumulatora toplote.

Akumulator toplote je trenutno najprofitabilnija investicija, koja osetno smanjuje cenu grejanja, bilo da se loži, ili koristi struja, ili TP.
I neophodan je sastavni deo svakog ovakvog sistema CG, ako je cilj DUGOROČNA minimizacija cene grejanja.

Inače, cena 1kwh noćne struje, u CRVENOJ zoni, je 4,2din, sa PDV-om, što je i dalje povoljno, sa aspekta da se neće se koristiti duže
od 10-ak noći godišnje.
[ cokacunami @ 05.09.2011. 10:14 ] @
gari021,

Molio bih te da podeliš sa nama tvoja saznanja o jeftinoj gradnji akumulatora toplote.

Akumulator toplote je trenutno najprofitabilnija investicija, koja osetno smanjuje cenu grejanja, bilo da se loži, ili koristi struja, ili TP.
I neophodan je sastavni deo svakog ovakvog sistema CG, ako je cilj DUGOROČNA minimizacija cene grejanja.

Inače, cena 1kwh noćne struje, u CRVENOJ zoni, je 4,2din, sa PDV-om, što je i dalje povoljno, sa aspekta da se neće se koristiti duže
od 10-ak noći godišnje.
[ gari021 @ 05.09.2011. 11:31 ] @
U temi koju sam linkovao ima nekoliko iskustava, ja ih licno nemam. Tamo se pominju cifre od 500-600e. Inace jeftino je relativan pojam, zar ne. Jeftino je ako poredimo sa fabrickim. Ili sa ustedom koju prave, ali nekom sigurno nije jeftino.
Akumulator znatno podize konfor i ekonomicnost svakog sistema grejanja i svakako ga treba predvideti projektom pa ako nema mogucnosti za realizaciju odmah, bar da bude fizicki ostavljenog mesta za njega u kuci.
[ radojko2 @ 05.09.2011. 16:41 ] @
Posto sam ja pomenuo akumulator toplote kao jedan dodatni vid grejanja samo d objasnim da tank sa 4mm debljine oko 3000l dobijam za 100eura u vrlo dobrom stanju,tako da i nije neka velika investicija,jer jednog dana ako mislim da ga bacim vredi i na otpadu bar pola para.Imam i jedan grejac 0d 6kw + jedan jos da dokupim nesto malo cevi i termostata,i mislim da investicija i nije tako velika.Kupio sam na buvljaku kotao na gas 18-20kw koji mislim onih dana akd je temp mnogo ispod -10 da koristim da doda onih desetak stepeni.Jedna ili dve velike boce za gas i maneurop MT32 koji sam uzeo i koji ima skoro sve( skinut sa neke firme u Austriji bez kondenzatora-izmenjivaca) moze da nocu dopuni do tih 50-ak stepeni ostatak jeftina struja a u najgorim slucajevima i gasni kotao.kad sve saberem ispod 1000e me kosta sve posto vec imam instalaciju grejanja i pumpu.
Inace do sada sam se grejao na ugalj i svake godine igranka sa ugljem,pepelom a davao sam oko 80.000din za 6 meseci grejanja.Kakvu god sam racunicu radio uvek mi je jeftinije ili isto sa jeftinom strujom nocu akumulirati nego lozenje .
[ perigee @ 07.09.2011. 19:13 ] @
Da li neko moze pretstaviti semu po kojoj se moze odraditi toplotna pumpa.

Kako doci do clana scroll-a ,koji to sigurno zna.
[ radojko2 @ 07.09.2011. 19:43 ] @
Posaljite mi na pp mail i ja cu vam poslati neka fabricka uputstva i primere,a ima i dosta toga po internetu samo malo treba dublje kopati...
[ garav @ 08.09.2011. 19:33 ] @
Pa da lako je napraviti toplotnu pumpu samo treba malo poznavati kako radi klima. Meme interesuju iskustva onih koji su vec pavili toplotne pumpe ,samo je malo onih koli oce o tome da napisu ovde nesto.
pozdrav

garo
[ aviator @ 09.09.2011. 22:35 ] @
Posle nekoliko meseci istrazivanja, napokon sam se odlucio - TP vazduh /voda viessmann vitocal 200s model 107 ac sa mogucnoscu hladjenja, isto kao kolega Milan iz Pozarevca ciji me je post i naterao da pocnem da razmisljam u ovom pravcu mada mi je to izgledalo najmanje verovatno - ko se jos greje na vazduh?
Od nedelje zavrsavam kredit a isporuka za 10-15 dana . Povoljna vest za zainteresovane je da je Viessman odlucio da participira 2% kamate za svoje proizvode tako da je od pre neki dan kamata kod Cacanske banke spustena na oko 6,5%.
Praticu potrosnju struje u odnosu na proslu godini i bicete obavesteni o tome koliko sam pogodio u izboru u odnosu na efikasnost.
E sad cu valjda i mirno da odspavam - ubise me razne mogucnosti i varijante...
[ Lani.bg @ 16.09.2011. 17:54 ] @
Pozdrav svima,

Evo i mene da se pridruzim diskusiji koju pratim vec godinu dana iz prikrajka. Ono sto zelim da podelim sa vama jesu licna iskustva i resim preostale licne nedoumice vezano za ovu sjajnu temu u kojoj svakako vidim buducnost grejanja.
Naime, instalirali smo kod sebe u kuci (moj ujak i ja), toplotnu pumpu voda-voda sistem, sa grejanjem i hladjenjem. Kuca je 180 kvm, (standardne izolovanosti sa pvc stolarijom), ali se ne greje cela. Grejna povrsina je oko 120 kvm. Sve je postavljeno na vec postojeci radijatorski sistem, sa podnim grejanjem u jednoj prostoriji i susacima u kupatilima. Fancoil-a jos uvek nema, mada se ozbiljno razmisljamo da ih postavimo pogotovu zbog hladjenja leti.
Instalirana pumpa je ulazne snage 2.7 kw i daje 13.5 kw grejne snage. postavljen je akomulacioni tank od 650 litara koji ce sluziti za dnevno dogrevanje kuce.
Inace sanitarna voda u bojleru nam se greje putem solarnih panela vec 20-tak godina i mogu da kazem da smo zadovoljni tim sistemom.
Pumpa se snabdeva vodom iz postojeceg bunara hidroforom, protokom od oko 0.5l/s pri cemu prilikom grejanja oduzima zavisno od brzine rada cirkulacione pumpe, od 2-7C. Tj pravi razliku izmedju ulazne vode i onu koju vraca nazad u bunar u tom rasponu. Inace bi prema svemu onome sto sam cuo i procitao, tebalo teziti da ova razlika bude sto manja ili jednostavno pratiti specificirani protok kroz pumpu od strane proizvodjaca i ostaviti deklarisanu razliku od 7 C. To jos nisam sa sigurnoscu zakljucio.
Sa povecanjem brzine protoka vode kroz sistem smanjuje se razlika izmedju ulazne bunarske i izlazne vode koja ide nazad u zemlju.
Pumpa je za pola sata rada, podigla temperaturu na 50 C. od maksimalno deklarisanih 60 C.
Jos nismo stigli da probamo kojom ce brzinom zagrejati termoakomulacioni tank, jer terba da zavrsimo povezivanje i izolaciju ovih dana. Unutar tanka ce biti postavljen dodatni grejac.
Inace pumpa je kinseke proizvodnje, izgradjena od japanskih komponenti. Daikin scroll compresor i Emerson izmenjivac. Ima ISO 9001 i TUV standard.
Inace da napomenem da nisam iz ove struke i glavni nosilac posla jeste moj ujak koji se bavi grejanjem i brodskim cevovodima vec 35 godina. Ja za sada citam i ucim.

Eto testiranje je upravo pocelo pa cemo o rezultatima diskutovati. Otvoren sam za sva pitanja na koje umem da dam pouzdan odgovor.

Jos jedanput pozdrav za sve.
[ zmajurina @ 16.09.2011. 21:17 ] @
Odakle da pocnem sa pitanjima...

Akumulacioni tank od 650l je proracunao ko? U kom rezimu ce raditi, nocu kad je jeftinija struja?

Centralni bojler sa solarnim panelima, mmmm, daj detalje, koliki je bojler, koliko ima panela, koje su snage, kako je povezano sve to, trosite li dodatnu struju i koliko, posto imate 20 godina mislim da na sve moze da se odgovori.

Postojeci bunar sa hidroforom je pretpostavljam kopani stari bunar? Ili se varam? Daj detalje o bunaru (dubina, precnik, temperatura vode, ...) i gde ide ohladjena voda? U isti bunar, drugi bunar ili negde bestraga...

Tank - radite povezivanje i izolaciju pa pretpostavljam da je u sam-svoj-majstor varijanti. Ako jeste opisi malo od cega je, koliki, kakva izolacija, neka sema veze... Ako je kupovni - koji?

Kineska pumpa - super. Gde je kupljena, oznaka, cena, garancija?

Mislim da je dovoljno za pocetak, ja cu sigurno da te davim pitanjima. Ako ne zelis - kazi, umem da budem naporan....

Pozz
[ zeljezara @ 18.09.2011. 16:51 ] @
Ugradnja toplotne pumpe i grijanje na jevtinu struju.

Dali bi mogao da koristim struju sa 9 broila .Samo jevtinu tarifu.
Ugradnja akumulacionih bojlera nije problem .Samo nerazumijem kako bi akumulira
na 80 stepeni ako toplotna pumpa maksimalno grije 55 sa dobrim cop.Dalje je veliki potrosac.
Radijatori nije podno.Dogrijavanje na cvsto gorivo nije moguce.
Radi se o dva puta po 200 kvadrata .Gubitci 15 kw na sat
[ Lani.bg @ 29.09.2011. 14:12 ] @
Izvinjavam se zbog zakasnelog odgovora, ali bolje ikad nego nikad.

Akomulacioni tank nije posebno proracunavan, jer smo ovaj vec imali, a prema svoj teoriji sto je veci tank to bolje, odnosno recimo da bi idealni tank terbao da bude toliki da pokrije zonu jeftine struje sto se tice grejanja, jer mu to i jeste namena. Da akomulira toplotu koju ce posle cirkulaciona pumpa vrteti kroz sistem za grejanje. Ovaj nas tank od 650 l primera radi, toplotna pumpa od 13.5 kw treba da ugreje za otprilike 2 sata, sa pocetnik 15 na krajnjih 55 C. Naravno vreme ce biti duze obzirom da treba uracunati zapreminu i ostatka grejnog sistema (radijatori i cevi).
Nakon sto se tank ugreje na 55 C, pali se grejac koji dogreva vodu za jos 15C na ukupno npr., 70C. Ovo je sve naravno opciono i cisto u cilju jos vece ustede od one koju pruza sama pumpa.

Sto se tice bojlera, on je 90 litara, ali su paneli kao sto rekoh stari i njihoce karakteristike su danas daleko prevazidjene. Moderni solarni paneli su neuporedivo efikasniji od ovih 20 godina starih, mada i oni uspevaju da podignu temperaturu vode dovoljno za kupanje tokom veceg dela godine. tacnu temperaturu te vode nismo nikada merili.

Postojeci bunar nije kopani, vec klasican hidrofoski sistem, odn hidropak, a bunar je star vec vise od 20 godina, ali i dalje ima dobru izdasnost. Ohladjena voda se trenutno vraca u stari kopani bunar, ali se planira da ide u kanal pored baste koji moze lako da primi i vecu kolicinu vode. Ovde je rec o 0.45l/s, sa time sto naravno pumpa ne radi sve vreme nego se ukljucuje po poterbi.

Tank je radjen u varijanti sam svoj majstor i testiran je na pritisak od 0.7 bara, pri cemu nije pokazivao znake deformisanja. Pririsak u sistemu je inace oko 0.5 bara, tako da nam je to dovoljno.
Sto se tice pumpe ne smem nista da reklamiram tako da to mogu jedno na pp.
Pozdrav, svima, sa nadom da ova tema opet malo zivne.
[ veselinv @ 11.10.2011. 22:21 ] @
Dve noci sam citao sve postove u ovoj temi,znam da sam zakasnio za ovu grejnu sezonu ali bih i ja zeleo da tema zivne da se sto bolje pripremim za narednu zimu...Pogotovo da se jave oni koji su na prvim stranama sve ovo i pokrenuli...
[ milan.mihajlovic @ 11.10.2011. 23:12 ] @
Pozdrav svima, dosta je bilo teoretisanja, dosao je cas kada je toplotna pumpa pocela da greje, upisao sam stanje na strujomeru, trebace joj par dana dok se izbalansira podno grejanje. Nisam jos uvek instalirao posebno broilo tako da cu imati priblizne podatke. Zamolio sam firmu koja mi je instalirala grejanje da postavimo broilo i kalolimetar kako bi imali precizne podatke. Zamolio bih i ostale forumase koji su ugradili toplotnu pumpu da podele svoja iskustva.

Nije mi toliko interesantno koliko trosi na 10 stepeni u plusu jedva cekam da vidim sta radi kada je minus, posto je u pitanju vazduh-voda model koji nije bas omiljen u Srbiji. Prvih dva dana nisam ni primetio da se ukljucila posto je toliko tiha, slucajno sam osetio jedno jutro da je pod poceo da se greje. Prvi utisci ohrabruju, pratimo situaciju dalje i naravno javljamo. POZDRAV!
[ zmajurina @ 12.10.2011. 08:11 ] @
Pa nek je sa srecom pocetak rada, da ti dugo sluzi i da sto manje trosi...


[ aviator @ 12.10.2011. 09:00 ] @
Eve i mene sa mojim iskustvom - Milan je "kriv" sto sam i ja instalirao TP vazduh voda. - od prosle subote sam zaboravio sta znavi pepeo, prljavstina, rano ustajanje. (Milana - hvala jos jednom!)
Ni ja nemam posebno brojilo - pokusao sam samo da merim dnevnu potrosnju struje i da je uporedim sa proslogodisnjim prosekom - za sada su rezultati pozitivni, ali nije mnogo hladno za pravo poredjenje. Jeste jedno jutro bilo samo 3 stepena, u kuci je bilo 24 kad smo ustali oko 7h. Cisto informativno, gruba racunica pokazuje da sam prosle gosine u oktobru trosio struje oko 35 kW dnevno za kucne potrebe, a sada kada grejanje radi trosim oko 40 Kw na dan - Ja sam podesio da se pali u 05.30 i da greje do 23h Iznenadilo me je da su radijatori jedva mlaki a konstantno je toplo - temperatura u kuci varira izedju 24 i 26. Pumpa je necujna, napolju je tisa nego npr frizider unutra.
U principu se podesava samo zeljena temperatura u kuci a po potrebi moze da se podesi kriva grejanja (povecanje tempoerature vode u zavisnosti od spoljnje temperature - sada je programirano da na spoljnoj temperaturi od 10 stepeni temperatura polaznog voda bude 32 stepena - to je vise prilagodjeno podnom grejanju kojeg ja nemam (kod mene su aluminijumski radijatori), ali meni to podesavanje trenutno radi posao. Normalno, sve je to moguce regulisati i po potrebi povecati poolaznu temperaturu za celu krivulju , promeniti nagib krive i sl. Pumpa ima normalni i stedni rezim, rezim godisnjeg odmora , rezim moguceg produzenog grejanja i rucni rezim.. Rekli su mi da je sve potpuno automatizovano i da zavisi samo od spoljne temperature i zadate unutrasnje temoperature i odabranog rezima. Meni licnio nedostaje sto nema neke daljinske komande i sto ocitavanja elektronike ne mogu da se prate iz sobe nego moram da sidjem "cak" u podrum da nesto pogledam ili promenim.
Pumpu sam inace kupio na subvencionisani kredit na 5 godina: na kraju sam za kucu od oko 170 m grejne povrsine instalirao toplotnu pumpu od 8kw bez akumulatora toplote jer sam dobio i pismenu garanciju da ce to raditi kako treba uz obezbedjenje potrebne temperature i da nece biti tzv taktnog rada pumpe (druga ponuda je bila pumpa od 13kw + akumulator toplote sto bi bilo oko 3000 evra vise u investiciji). Uz ugradnju pumpe sam dobio besplatnu ugradnju moja dva radijatora i mojih 10 termo ventila i 10 godina garancije na sve radove - garancija na samu pumpu je 2 godine. Sve je bilo po sistemu kljuc u ruke - dosli ljudi i za dva i po dana obavili sve te poslove - ja sam bio jedino zaduzen da donesem sokove za pice :)
Eto toliko o prvim iskustvima - kako bude zahladjivalo tako cu vas informisati o potrosnji struje - ja sam do sada u proseku trosio 150 evra mesecno na grejanje - tolika mi je i mesecna rezerva za struju i iskreno se nedam da cu se u proseku uklopiti do kraja zime uz mnogo manje muke i bez pepela.
Pozdrav svima
[ veselinv @ 14.10.2011. 22:49 ] @
Srecno i javljaj rezultate sto detaljnije...
[ zmajurina @ 14.10.2011. 23:02 ] @
Slazem se za izvestavanje, sto cesce i detaljnije.

I ajde, molim te, posalji mi u pp ili mail koju si pumpu kupio i za koji novac? Obzirom da je reklama zabranjena, salji tako. Ili posadi ovde pa ako obrisu - obrisu.

Pozz
[ aviator @ 15.10.2011. 08:39 ] @
Da ne reklamiramo proizvodjaca, model je Vitocal 200s AWS AC107 - Pumpa ima mogucnost hladjenja i ugradjene grejace za temerature ispod -15.
Da ne zaboravim, na 50.strani ovog foruma, Milan je vec naveo vise informacija i cenu koja zavisi od snage. Razlika modela koji ima hladjenje i onog koji nema je oko 500eur.
Ja samo hocu da naglasim da sam prevashodno zahvaljujuci ovom forumu saznao za dosta informacija o TP i ovde nasao poruku sa kontaktom firme koja ugradjuje TP vazduh/voda tako da je pojam reklamiranja vrlo relativan - niko ne moze da vas natera da kupite nesto sto necete, ali moze da vas uputi gde da saznate nesto vise.
Ako se odlucite za koncept (kao ja za Vazduh/voda) lako cete na netu pronaci sve ponudjace ovih uredjaja u Srbiji tj ovde u Beogradu. Ja sam kontaktirao skoro sve i posle stvarno opsirne analize i mnogooo konsulacija i saveta koje sam dobio od kompetetnih lica, odlucio se za model i proizvodjaca . Nije to bilo ni malo lako - za iste polazne uslove dobijao sam totalno razlicita resenja sa cak duplo vecom cenom.
Da li sam pogresio - znacu krajem zime - prva iskustva su na mojoj strani.. A vest se brzo procula, komsije dolaze da vide to cudo sto greje iz vazduha..
Moja prica vec ima i jednog sledbenika - moj prijatelj je juce pustio u rad sistem za istom pumpom ali jacim modelom od 13kw, akumulatorom toplote i bojlerom za toplu (sanitarnu) vodu od 300 lit. Posto u kuci ima cak tri brojila, on je napravio i elektro prebacivac koji ce pumpu ukljucivati na dva nezavisna brojila po 15 dana kako bi maksimalni iskoristio nize tarife.. U bojleru je predvieo i prikljucak za solarne panele kako bi maksimalno smanjio potrosnju struje za grejanje sanitarne vode.. Jedan bas kompletan sistem, tako da ce biti vise iskustava...
Ostajemo na vezi
poz svima
[ Kicpet @ 16.10.2011. 20:24 ] @
Logično je da su forumi uspostavljeni za opšte dobro, a vezano za određenu temu.

Budimo etični, budimo slobodni, budimo pametni, pomozimo jedni drugima, a bez da zloupotrebaljavamo ovo sredstvo.

Poruke iz kojih se vidi da je u pozadini isključiv ekonomski interes su proizvod odsustva nečije savesti.

Sa druge strane, zašto bi bili protiv bilo koje poruke, koja može pomoći nekome da donese primerenu odluku, pa čak i ako ona sadrži komercijalne elemente?

Hvala bogu na moderatorima!!!

Kao uživalac ovog foruma, između ostalog, želim da saznam koje firme treba da se klonim. Isto tako me interesuje koja firma svojim radom, zalaganjem, kvalitetom... zaslužuje moje poverenje.










[ zmajurina @ 16.10.2011. 20:43 ] @
Ja napisah svoje licno iskustvo, ali da ponovim. Kontaktiram firmu da mi da ponudu, a odgovor bude da se ja prvo izjasnim da sigurno hocu da kod njih kupim opremu jer u protivnom im samo oduzimam vreme. E pa ja kada bih radio samo ponude koje su mi za sigurne kupce nikada ne bih nijednu napravio. Ponude se i prave radi slobode trzista i zdrave konkurencije, a njihovo je da se izbore za svoj deo kolaca. Nikada i slovima NIKADA necu nikome da preporucim bilo kakav kontakt sa firmom [] iz Subotice. Pod 1: firma nije u PDV sistemu, pod 2. registrovana je sa postojecim nazivom pre nekoliko meseci tako da nema govora o dugogodisnjem iskustvu i tradiciji firme, pod 3: potpuno neadekvatan i bezobrazan pristup meni kao potencijalno novom klijentu. Bezite ljudi od tih strucnjaka, mozda su strucnjaci ali su potpuno neposlovni. Dzabe znanje kada nije pravilno usmereno.

Pozz

Moderatori su obrisali informacije koje sam ja postavio a koje su itekako dostupne u SLOBODNOJ formi na internet stranicama APR-a i poreske uprave. Proverite tamo moje navode i videcete ko je u pravu. Ozbiljna firma koja radi i planira da radi velike sisteme reda velicine 3000E i na vise ce ispuniti ulazak u PDV za samo 13 takvih pumpi godisnje, sto nije nimalo nedostizno za ozbiljnu firmu. Nece me iznenaditi da moderatori opet obrisu ceo post ili makar dobar deo.


Srecno i oprezno.


[Ovu poruku je menjao Shadowed dana 21.10.2011. u 22:12 GMT+1]
[ relax1968 @ 21.10.2011. 17:59 ] @
ako neko zna neku firmu ili osobu koji pravi topl. pumpu /voda voda/ molim da mi napise na pm.
hocu da napravim grejanje na tp voda voda sa 2 bunara. 120 km . podno grejeanje imam .thx
[ Shadowed @ 21.10.2011. 21:15 ] @
@zmajurina, na forumu ne dopustano antireklame za konkretne firme jer se ne moze proveriti pouzdanost iznsenog (niti je na nama da to proveravamo). Ako se dopusti onda krenu konkurenti medjusobno da se pljuju. Ne kazem da je to sada slucaj, vec ono sto se dogodi ako se takve poruke dozvole.
Btw, drugi put pitaj ili direktnom porukom ili na forumu predlozi i pitanja, nemoj u temi.
[ zmajurina @ 21.10.2011. 22:46 ] @
@admini:

Meni je najmanji problem da dokazem autenticnost navoda. Prvo: svi izneseni podaci su javno dostupni. Komentar je moj stav iz analitickog posmatranja poslovanja doticne firme i nista vise, imam pravo na misljenje. Drugo: napad na konkretnu firmu je iz opravdanih razloga, pokusavam samo da zastitim one koji nisu navikli na bahato ponasanje raznoraznih, pa i privatnih "ozbiljnih firmi". Ja jednostavno iznosim nesto sto se desilo i sto mogu da dokumentujem. Ukoliko ima potrebe da prosledim korespodenciju sa doticnom firmom a vi samo trazite, nije problem.

A reklama je dozvoljena? Kada je gospodin na nekoliko stranica ranije nahvalio firmu bez IJEDNOG dokaza o njenom kvalitetu to prolazi cenzuru?

Ajte, molim vas, nismo deca a nismo ni sisali vesla.

Vama na dusu ide ovo "ubijanje" poruka. Ako niste u stanju da odrzite jedinstven nivo za ceo forum potrazite pomoc ili batalite pricu.

Kolege forumasi, oprezno sa "ozbiljnom firmom" iz Subotice. Jel ovako moze?

Pozz

PS Delatnost moje firme je IT sektor i nikakve komercijalne veze nemam sa temom, ovde sam kao korisnik. Da zelim da se profesionalno angazujem putem foruma prvo bih o tome porazgovarao sa osobama zaduzenim za marketing. Sigurno ono sto vi smatrate za pljuvanje nije to jer ako je iznosenje cinjenica pljuvanje, onda je i nauka u celini pljuvanje? Zanimljiva tautologija.... Razmislite sta pisete.
[ Shadowed @ 22.10.2011. 21:19 ] @
Mozes ili ne, ovde nije mesto za to a njegove poruke u kojima je reklamirana firma su obrisane cim sam ih video.
[ aviator @ 24.10.2011. 09:50 ] @
Ja se ne slazem sa moderatorom! Dole vlast :)
Ali bez zezanja, Zmajurina je u pravu. Ovo je vrlo skup sport da bi se neko zezao sa nama kao korisnicima DA NE KAZEM ZAMORCIMA.
AKo se osvrnem kroz ono kroz sta sam ja prosao dok se nisam odlucio prvo za koncept TP a potom za konkretan model i ponudjaca - to je ponekad licilo na nocnu moru: svi obecavaju med i mleko i sve ce to da radi samo od sebe, doveka i ne trosi nista, jos ce da ti pravi pare... A mi to svi tako volimo bas to da cujemo ..
Svi ponudjaci bi voleli da samo oni daju ponudu i da se ti odmah odlucis za njih.. Ja sam na samom kraju kad sam mislio da vise nista ne moze da me iznenadi, kad sam odlucio koji cu koncept, kog proizvodjaca bio stavljen u procep izmedju dva totalno razlicita proracuna potrebe za grejanjem za moju kucu koji su se razlikoivali za 50% u ceni i to od strane OVLASCENIH zastupnika iste firme.. Jedan kaze - ma za to mora 13 kw pumpa i to i to i to, nema sanse da se ogrejete sa manjom, a drugi kaze - ma ne treba, garantujem da ce ovo raditi sa 8 kw -
Ne ulazem ja tu 100 evra pa da mi je svejedno- razlika u dve ponude je bila 3000 evra, malo li je?
Kada sam od obe firme zatrazio potpuno istu ponudu, opet se pojavila razlika u ceni - trziste radi.
Uzeti jeftiniju ili skuplju pitanje je sad? Ja sam odlucio da platim malo vise jer sam procenio da nesto vredi i znanje i iskustvo u ovoj oblasti koje sam prepoznao..
U ovoj oblasti ipak nema toliko mnogo podataka tako da mi se cini da je svako iskustvo dragoceno, nece nas ni jedna raklama niti antireklama toliko ubediti da je to bas tako, ali dobro je znati kakvo je ko imao iskustvo..
Ja sam dosta saznao na ovom forumu i dosta iskustava odavde mi je koristilo, pa dopustimo i drugima da saznaju sta moze da ih ceka, ali na kraju svi moraju ipak sami da odluce za sta ce dati pare.
Ja sam za sada vrlo zadovoljan onim sta sam odlucio - neka zivi TP !
poz svima
[ scroll @ 24.10.2011. 23:58 ] @
Pozdrav
Neka pravila moraju postojati,ne sviđalo se to svakom .
- Brine to water B0/W35 - 4.30 cop

- Water to water W10/W35 - 5.10

- Air to water A2/W35 - 3.10

- Direct exchange ground coupled to water E4/W35 - 4.30

I ovo su neki deo minimalnih prohteva EHPA asocijacije,može neko imati ove i čak bolje parametre i da nije u ehpai ,a đžaba neko hoće u ehpau kad nema ove parametre.
Nekome je najboja vazduh-vazduh tp.,nekome vazduh-voda tp.,nekome zatvoreni krug voda+antifriz-voda,nekome bunarska voda-voda,nekome direktna expanzija-voda.
Sve to zavisi od lokacije i para.
[ aviator @ 25.10.2011. 12:12 ] @
Iz tehnickog prirucnika moje pumpe Air/Water
na +7 (A7/W35) COP 4,64
na +2 (A02/W35) COP 3.30
Jasno je kako temperatura pada da i COP pada i da ce potrositi vise struje za razliku od TP voda/voda


[ milan.mihajlovic @ 16.11.2011. 09:18 ] @
Evo i prvih rezultata za grejanje pomocu toplotne pumpe vazduh/voda, uporedjivao sam potrosnju za prosli mesec i predprosli kada nije radilo grejanje tako da su podaci priblizni. Drugo grejanje je pusteno samo u prizemlju 64m2, ali dobar deo toplote ide i na sprat jer se radi o unutrasnjem stepenistu koje je pregradjeno harmonika vratima. Imam problem i sa malom izolacijom na podu 2cm tvrdo presovanog stiropora tako da mi je i u podrumu jako toplo, gubici naravno. Ponovo moram da kazem da mi je podno grejanje jako lose uradjeno te nemam nikakvu regulaciju pa se desava da je u kuci bilo i 25stepeni c. Probacu da preradim podno a mozda i podignem ceo pod pa sve uradim ponovo
Razlika u potrosnji sa grejanjem i bez grejanja je 576-332 jednako 244kW/h u dinarima 3586-2100 jednako 1486 dinara. grejanje je pusteno 09.10.2011 struja je popisana 03.11.2011 godine, radilo je 24 dana ili kako pise u dnevniku rada na pumpi za tri nedelje radila je 349sati, 244kW/h podeljeno sa 349h dodje oko 700 w potrosne na sat rada za 64m2 koliko se greje sto je oko 11w/m2 na sat. Mislim da su rezultati vise nego dobri. Mora se uzeti u obzir da su ovo sve priblizni rezultati.
Cekamo nove rezultate za sad je dnevna porosnja priblizno ista posto belezim svakog dana, sa padom temperature ocekujem i vecu.



[ aviator @ 16.12.2011. 21:53 ] @
Evo i mog obracuna potrosnje za protekla dva meseca.
Da rezimiramo, TP vazduh/voda , snage 8kW, grejna povrsina oko 170 m2, nova plast stolarija, klasicni radijatori, bez podnog grejanja, nemam odvojen sat za potriosnju TP , vec je poredjenje pravljeno iskljucivo na bazi podataka 2010/2011, (svedeno na 30 dana obracunske potrosnje radi samerljivosti).
TP je pustena u rad 9 oktobra, tacno sa pocetkom obracunskog perioda za mesec oktobar koji mozda nije dobar primer jer je bilo dosta toplo, ali navece i ujutro je bilo po malo grejanaj - TP ne greje sanitarnu vodu, u kuci neprekidno rade dva bojlera, masine za ves i sudove svakodnevno, dosta se koristi rerna, ima nas petoro, ukljucujuci bebu kojoj se stalno nesto pere i pegla.

TP se uvek ukljucivala sama, podeseno je na masini da bude 22 stepena u prostoru, pri tome je u kuci temperatura izmedju 23 i 24,5 stepena. Period grejanja je od 4.00h- 5.40h redukovano sa 18-19 stepeni, a od 5.40 do 22.30 na normalnom modu kako je gore navedeno 22 (23-24.5 u kuci). Tu moze da se ekperimentise sa periodima, nagibima krive grejanja, ali to sam ostavio za bas hladne dane.

Pokazatelji strujomera su:

OKTOBAR 2011 - VT 828 kWh NT 350 kWh TTL 1178 kWh ili u dinarima 7815 dinara
OKOTBAR 2010 - VT 701 kWh NT 350 kWh TTL 1051 kWh ili u dinarima 6482 dinara, dakle 2011 grejanje me je kostalo u oktobru 1333 din . (sve je poredjeno na bazi istih - ovogodisnjih cena prema Kalkulatoru http://www.elektrosrbija.co.rs/kalkulator/cirilica.htm)

NOVEMBAR 2011 - VT 1393 kWh NT 392 kWh TTL 1785 kWh ili u dinarima 13885 dinara (ULAZAK U CRVENU TARIFU za 285 kWh)
NOVEMBAR 2010 - VT 836 kWh NT 222 kWh TTL 1058 kWh ili u dinarima 7588 dinara dakle 2011 grejanje me je kostalo u novembru 6297 dinara sa jednim strujomerom.

Racunao sam i koliko bi to bilo da imam dva strujomera: ustedeo bih jos 1280 dinara, tako da da bi racun za grejanje u novembru bio 5017 dinara bez ulaska u crvenu tarifu. ZA racunanje: ugradnja jos jedng sata je oko 800 eur - koliko treba vremena da se to isplati?

Prosecna dnevna potrosnja u novembru 2011 je 46,4kWh VT i 13,07 NT tj 59,5 kWh na dan prema 35.3 kWh proseka u novembru 2010 = 24.5 kWh dnevno vise u proseku za 2011 god.

Do sada sam koristio brikete - potrosnja za sezonu je bila oko 5,5-6 tona po ceni od oko 150 eur/tona, znaci cela sezona oko 820-900 eur, da kazemo da je u proseku tona mesecno , to sada za novembar predstavlja ustedu od oko 8700 sa jednim satom ili cak oko 10000 din sa dva sata :)

Rata za kredit mi je 85 eur tacno pokriva razliku.

Radi potpune preciznosti, ovogodisnja potrosnja stuje mi je izgleda generalno manja za oko 10-15% jer nas je dvoje manje u kuci pa moze i to da se doda u racunicu sto opet daje pristojno dobar podatak o potrosnji.

Da sve ne izgleda kao bajka, sa hladnijim danima ocekujem i povecanu potrosnju - dnevni rakord za novembar mi je bio 26-tog novembra od 74 kw (61VT i 13 NT- tada je bilo dosta hladno i danju i nocu. ) - da tako bude svaki dan, predvidjanje je da bi potrosnja bila oko 2200kWh mesecno, a u dinarima bi to bilo ukupno 20300 dinara za svakodnevnu potrosnju i grejanje, sto je opet prihvatljivo i manje od 15000 dinara samo za brikete A PRI TOME SE NE LOZI, NE IZBACUJE PEPEO, ne istovaruju i ne tegle se dzakovi od po 35 kg i nema vise ostalih prasnjavih zadovoljstava!

A kad ustanete - toplo : Hedonizam - VAZDUH IPAK GREJE!

Nastavljam pracenje svakodnevno i sledeci rezultarti za mesec dana, a za neki dan i podaci od mog prijatelja za njegovu instalaciju.

Ako ima pitanja, tu sam... Nek nam bude ekoloski toplo i energetski efikasno.







[Ovu poruku je menjao aviator dana 16.12.2011. u 23:08 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao aviator dana 16.12.2011. u 23:09 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao aviator dana 16.12.2011. u 23:11 GMT+1]
[ miki2011 @ 17.12.2011. 08:16 ] @
Pozdrav svima na forumu.

Evo jos jedno iskustvu sa toplotnom pumpom.

Imam poslovni prostor od 1500m2, prosjecne visine oko 6m, izolovan sa PU sendvic panelima debljine 10cm, sa oko 140m2 staklene fasade sa izo staklima. Uradjeno podno grijanje sa oko 9000 m cijevi 17x2. Dakle moderna gradnja sa dobrom izolacijom, smjesteno u Bosni, blizu Tuzle.

Ugradio sam TP REHAU AQUA 56BC, voda-voda, 56kW, grijanje i hladjenje. Spremnik tople vode od 1500 l i mogucnost pasivnog hladjenja preko klima komore. Dva bunara sa dubinama oko 30 m, protok vode oko 3,8 l/s. Bez grijanje sanitarne vode.

TP je pustena malo prije 1 Dec i cijela kotlovnica je spojena na posebno brojilo. U sistemu pored TP jos rade 4 pumpe ukupne snage oko 4kW, cijela kotlovnica trosi oko 17kW/h el.energije (bez klima komore koja trosi oko 13kW/h, ali to ce se koristiti samo preko ljeta).

Posto se radi o poslovnom prostoru temperatura prostora je podesena na 18 stepeni a temperatura polaznog voda je podesena na niskih 30 stepeni. TP je programirana da radi samo kada je niska tarifa od 23 sata do 7 sati ujutru. Znaci kada dodjete ujutru podovi su ugodno topli i prilicno dobro drze temperaturu sve do kraja radnog vremena.

Potrosnja za cijelu kotlovnicu od 1. do 17. Dec je bila 1370 kW/h niske tarife, koja je u Bosni 0,1225 pf. (0.062 eura) dakle svega oko 85 eura za 17 dana decembra, mada je do sada mjesec dec. bio prilicno topao, ali bilo je i minusa ali i temperature dnevne oko 15 stepeni. Sve u svemu ako se potrosnja podigne i za duplo u jan i feb. ja sam vise nego zadovoljan jer se ipak radi o 1500 m2. Kada bi imao kotlovnicu na ugalj mislim da bi me vise kostalo samo uglja, ne racunam lozenje, skladistenje uglja, pepeo i sumporni dim iz dimnjaka.
[ milan.mihajlovic @ 20.12.2011. 19:40 ] @
Sa zakasnjenjem objavljujem rezultate za novembar, ukupna potrosnja za kucu bila je 855kWh, za grejanje potroseno je 581kWh (podaci su ocitani sa pumpe) u dinarima ukupan racun je 5487 dinara, na grejanje je potroseno oko 3500 dinara . Ako se pogleda nedeljna potrosnja vidi se da je najveca potrosnja zabelezena 47 nedelje kada je vlaznost vazduha bila preko 70 procenata sto je za pumpu nepovoljno, dolazi do zamrzavanja spoljne jedinice.
[ aviator @ 10.01.2012. 11:16 ] @
Kao nastavak poruke od pre 24 dana, evo azuriram tabelu troskova za grejanje sa TP tj moje potrosnje struje za mesec DECEMBAR:

DECEMBAR 2011 - VT 1332 kWh NT 416 kWh TTL 1748 kWh ili u dinarima 13514 dinara
(ULAZAK U CRVENU TARIFU za 248 kWh)

DECEMBAR 2010 - VT 743 kWh NT 350 kWh TTL 1093 kWh ili u dinarima 7133 dinara,


Da rezimiram:

- U DECEMBRU 2011 grejanje me je kostalo 6380 dinara (sa jednim strujomerom) da imam dva strujomera, racun bi bio 4966 din (ne bi bilo ulaska u crvenu tarifu).

- u NOVEMBRU 2011 grejanje me je kostalo 6297 dinara (sa jednim strujomerom) da imam dva strujomera, racun bi bio 5017 din (ne bi bilo ulaska u crvenu tarifu).

- u OKTOBRU 2011 grejanje me je kostalo 1333 din .

sve je poredjeno na bazi istih (ovogodisnjih cena) za isti period od 30 dana prema EDB Kalkulatoru http://www.elektrosrbija.co.rs/kalkulator/cirilica.htm), bez popusta od 5% na redovno placanje

Napomena – posto mi je u prethodnim mesecima 2011 generalno manja potrosnja struje za domacinstvo za oko 15%, pretpostavljam da je isti trend i u zimskim mesecima. Na osnovu toga mogu da pretpostavim i da bi racun za grejanje realno bio oko 15% veci nego sto gornje cifre pokazuju, ali posto ne mogu da razvojim potrosnje, u gornjoj racunici je kao osnova postavljena ista potrosnja za domacinstvo ove i prosle godine.

Cekam pravu zimu da vidim da li cu i tada biti ovako zadovoljan!

Nek nam bude toplo.
[ gamacentar @ 16.01.2012. 15:11 ] @
Pozdrav svima. Pratim dugo ovaj forum i zaista sam naisao na dosta zanimljivih informacija. Mene sada zanima sledece, da li neko moze da mi kaze gde bih mogao da nadjem da kupim izmenjivac freon-voda, jer imam kompresor od 6kw, pa bih pokusao sam da napravim toplotnu pumpu. Ako bi neko imao i neku semu pravljenja, ne bi bilo na odmet.
Sad trenutno imam plinski kotao i postavljene fan-coil uredjaje, pa bih hteo da dodam i toplotnu pumpu vazduh voda koju bih koristio na plus temperaturama.
[ aca405 @ 16.01.2012. 15:28 ] @
Ne znam da li je dozvoljeno postavljanje linkova, ali ja sam ukucao na google sledece:

midea toplotna pumpa

i pojavilo se dosta firmi, recimo prva vec je imala to sto trazis.

Nemam konkretno nista da ti preporucim marku Midea, nego sam skoro to gledao i zapamtio, pa zato sam nju naveo. Pogledaj i ostale firme i prodavce ali verujem da ces pronaci lako i izabrati ono sto ti treba.
[ rade.zrnic @ 16.01.2012. 18:51 ] @
Citat:
gamacentar: Pozdrav svima. Pratim dugo ovaj forum i zaista sam naisao na dosta zanimljivih informacija. Mene sada zanima sledece, da li neko moze da mi kaze gde bih mogao da nadjem da kupim izmenjivac freon-voda, jer imam kompresor od 6kw, pa bih pokusao sam da napravim toplotnu pumpu. Ako bi neko imao i neku semu pravljenja, ne bi bilo na odmet.
Sad trenutno imam plinski kotao i postavljene fan-coil uredjaje, pa bih hteo da dodam i toplotnu pumpu vazduh voda koju bih koristio na plus temperaturama.


Prvo, kakav kompresor imaš? 6kW je poprilično ozbiljna sprava ali bi trebalo i nekih detalja. Proizvođač, tip, dozvoljeni fluidi, dali je hermetik ili poluhermetik, bila bi dobra i neka sličica...
Izmenjivača imaš raznih izvedbi, ustvari to što ti tražiš u prvom slučaju (freon-voda) je tzv. "čiler". U drugom slučaju spominješ "vazduh-voda" što je opet nešto drukčije izvedeno.
U Beogradu možeš da kupiš šta god poželiš samo moraš da znaš za šta se odlučuješ a to bi i ovde trebao bar nešto malo jasnije da specificiraš.
Pozdrav
[ gamacentar @ 17.01.2012. 14:07 ] @
Citat:
rade.zrnic: Prvo, kakav kompresor imaš? 6kW je poprilično ozbiljna sprava ali bi trebalo i nekih detalja. Proizvođač, tip, dozvoljeni fluidi, dali je hermetik ili poluhermetik, bila bi dobra i neka sličica...
Izmenjivača imaš raznih izvedbi, ustvari to što ti tražiš u prvom slučaju (freon-voda) je tzv. "čiler". U drugom slučaju spominješ "vazduh-voda" što je opet nešto drukčije izvedeno.
U Beogradu možeš da kupiš šta god poželiš samo moraš da znaš za šta se odlučuješ a to bi i ovde trebao bar nešto malo jasnije da specificiraš.
Pozdrav


Rade, ocigledno se nismo razumeli, ali kad pogledam kako sam pisao, prilicno je i bilo tesko razumeti me!

Ovako, kompresor je Sanyo 6kw hermetik, preporuceni freon je 407c [img]http://www.megaupload.com/?d=XW1UO0ZB[/img]. Mene zanima gde bih mogao naci izmenjivac freon-voda, koji bih stavio umesto kondezatora(prilikom grejanja, odnosno isparivaca prilikom hladjenja, jer imam i trokraki ventil koji bih takodje ugradio). Umeo bih sigurno sam da sklopim kompletnu toplotnu pumpmu ako bih uspeo da prikupim odgovarajuce delove.
[ manuchao771 @ 18.01.2012. 03:04 ] @
Nemojte bacati pare na pravljenje toplotnih pumpi bzvz (trebalo bi vam oko 6-7 godina dok ne bi ste uskladili sve elemente da rade kako treba) a koliko sam shvatio iz otvorene teme o toplotnim pumpama ljudi nagadjaju i baziraju se na rekla kazala...
Nego jednostavno princip nema leba bez motike prikupite sredstva(od 3200 - 4500 e u zavisnosti od vasih potreba:zagrevanje objekta ,sanitarne vode za pice,pasivno hladjenje...) pa lepo google...toplotne pumpe u subotici... necu da reklamiram kazu ZABRANJENO.. ali eto vam nekih nagovestaja. Nije da podcenjujem inteligenciju ljudi na forumu i nemojte pogresno da protumacite moje reci.jer sam dosta toga naucio iz drugih tema pa stoga smatram da na forumu ima veoma pametnih ljudi spremnih da podele znanje...sto je veoma bitno za ova krizna vremena. pozzzzzz
[ Kicpet @ 18.01.2012. 09:04 ] @
Citat:
Nego jednostavno princip nema leba bez motike prikupite sredstva(od 3200 - 4500 e u zavisnosti od vasih potreba:zagrevanje objekta ,sanitarne vode za pice,pasivno hladjenje...) pa lepo google...toplotne pumpe u subotici...


... ili u Knjazevcu, ali povoljnije od Subotice. Barem je tako bilo kad sam se raspitivao pre par godina. Za moju kucu od 150kvm grejne povrsine, pumpa je kostala oko 2200E. Nisam siguran da je cifra apsolutno tacna, ali sam siguran da je ponuda bila ispod 2500E.

Bio na par mesta gde su instalirane njihove pumpe i cuo iskustva direktno od ljudi koji su visegodisnji korisnici. Svi zadovoljni i niko nije imao problema! Na sajtu je i impresivna referentna lista.

Moj je savet da se dobro raspitate pre konacne odluke. Prva ponuda TP za koju sam cuo je bila 12.000E (pre 10-ak godina), a poslednja manje od 2.500E. Velika razlika.

Dobar primer onoga sto hocu da kazem je i da sam za instalacioni materijal od jedne fensi firme, koja predstavlja velika proizvodjacka imena u ovoj industriji, dobio ponudu na preko 10.000 E, a sa kineskim elementima sam to sve postavio za nesto malo manje od 4.000. Treća sezona kako sve radi bez problema.

Sa druge strane, cuo sam i za slucajeve gde su ljudi pokusavali da stede i na kraju morali da plate vise. I to je jedna bitna strana ove price. Kod jeftinih opcija covek mora da bude mnogo oprezniji!!!

Konkretno za proverene kineske proizvođače instalacionog materijala sam saznao od instalatera koji ima više od 10 god iskustva, a za kog sam dobio preporuke sa više strana. Za mene je to bilo dovoljno i pokazalo se ispravnim.

Moje misljenje je da ako imate para i par hiljada E vam ne predstavlja stavku, idite na provereno i ne gubite vreme. Ako su vam pak pare vazne, dobro se raspitajte, dobro proucite, budite oprezni i pronadjite pravo resenje za vas.

Sto se tice "uradi sam" opcije, TP u sustini radi na istom principu na kom radi i frizider. Ne kazem da moze da je napravi malo dete, ali nije bas ni raketna nauka. Mislim da i u ovoj temi ima uspesnih primera izgradne TP po ovom principu. Bio sam kod coveka, mislim da je masinbravar, u svakom slucaju zanatlija koji je malo verziraniji i koji je sam napravio pumpu. U to vreme je pumpa radila skoro 10 godina bez problema.

Da li stvarno nije dozvoljeno navoditi nazive firmi???

Ako nekog interesuje ime firme u Knjazevcu, moze mi se obratiti na private.
[ gamacentar @ 18.01.2012. 10:17 ] @
Ljudi moji, daleko od toga da je raketna nauka, ali smatram da svako ko se razume u frigo-tehniku moze da je sklopi bez problema, naravno ako ima odgovarajuce delove.
Ja sam se ovde obratio ljudima iz struke, onima koji mogu da mi pomognu oko pronalazenja delova, a ne dusebriznicima koji ce da vode racuna o isplativosti moje investicije.
[ manuchao771 @ 18.01.2012. 11:36 ] @
Moguce je da je cena bila niska i do 2500 ali verovatno je to zasluga onoga sto su to kineski elementi itd...I da li ona moze da vodi zagrevanje sanitarne vode i grejanje objekta ?,naravno da nije raketna nauka ali s druge strane toplotne pumpe postoje vise od 30 god :) kako to da je bash toliko malo tih frigomehanicara koji bi sklopili tp bez problema...naravno tu se pojavljuje i maksimalna usteda energije i koeficijent korisnosti nije kao ocekivani bash zbog tako nekih stvari kada treba sve to povezati i uskladiti da to radi kako valja.(ne znam kako su se pokazali kinezi) Kod ovog proizvodjaca cete sigurno biti prezadovoljni i necete imati reklamacija na proizvod...A inace vek trajanja pumpe je i do 30 god naravno pod uslovom da imate jedan stabilan bunar koji snabdevati tp sa dovoljnom kolicinom vode i naravno da objekat bude propisno izolovan..
[ mali genije @ 18.01.2012. 12:10 ] @
gamacentar
pogledaj private
[ dmax @ 18.01.2012. 13:44 ] @
Nije mi jasno zasto svi tvrde da je vek trajanja TP 30 godina, kada se
dosada cela tehnologija koristi toliko.

Mislim, ako je neka firma pocela da se bavi (mislim na fabriku, ne montera)
ovim poslom pre 10 godina, tesko da moze da se veruje da se realno ocekuje
njihovo predvidjanje od 30, kada nema jos nijedan proizvod da je toliko
doziveo. Ovo mi vise deluje kao reklamna prica od nasih izvodjaca radova
kada kazu "tridesetogodisnja investicija" da bi opravdali ekonomicnost
investicije kroz 30 godina. Neverujem da i jedan daje vise od 5 godina
garancije na TP (ako i toliko daju).

Moje misljenje da bi nesto trajalo 30 godina, mora da bude izradjeno od
vrhunskih materijala i da bude puno testirano u labaratoriji na raznorazne
stresove (postoje takvi testovi sa kojima se simuliraju "godine rada"). Ako
neki proizvodjac garantuje takav vek trajanja, onda njegov proizvod nije
sigurno jedan od jeftinijih na trzistu, nego pre bi bio u redu
najskupljih.

E sada kada pogledamo cene tih najskupljih na nasem trzistu, bogami i sa
tridesetogodisnjim vekom trajanja nije bas neka "strasno isplativa"
investicija. Jeste isplativa, ali za 30 godina.... mislim ima i nekih
drugih mozda i vise isplativih stvari za toliki period. Jedino sto ja vidim
kod ove isplativosti (ako se uzme za gotovo da ce trajati 30 godina), je da
je sigurna, jer sa danasnjim tehnologijama i cenama energenata ova razlika
u iskoriscenju energije ce biti prisutna i u dogledno vreme, tj. neverujem
da ce u roku od 30 godina doci nesto revolucionarno da smanji cenu
energije....ali sa druge strane 30 godina je dug period....
[ rade.zrnic @ 18.01.2012. 14:51 ] @
Ovo je tema u kojoj možemo da diskutujemo bez kraja i konca ali je tema vrlo vredna pažnje, možda i jedna od naprednijih na čitavom "ES"-u. Svi moramo da se grejemo kad dođe zima ili da se hladimo leti (ajd' to možemo i 'ladnim pivom).
Nije toplotna pumpa izmišljena pre 30 godina... Onog momenta kad je onaj koji je postavio zakone termodinamike i shvatio da se sa tela niže temperature može preneti toplota na telo više temperature, tog momenta je napravljena "toplotna pumpa".
Svaka akcija u tom smeru je pozitivna i vredna pažnje i svako ko je "antiprotivan" netreba da učestvuje u diskusiji jer samo ometa i skreće sa teme.
Energija je svuda oko nas, samo je treba usmeriti i iskoristiti. "Terra" je nepresušan izvor i nećemo je ohladiti, samo Gospod Bog to može ali nam nebrani da tu energiju i koristimo.
Svaki frižider je toplotna pumpa, kako to neko gore u temi reče, i na osnovu uložene energije daje bar tri puta više. Zašto to ne iskoristiti? Znam i za Suboticu (blizu sam rođen), znam i za Knjaževac, ali ako neko ima volju za samogradnju, treba mu pomoći, bar nekim iskustvom ili savetom. Preporuke tipa, manise ćorava posla, uzmi nepar hiljada "jevreja" pa pozovi "fahmane" nisu vredni pažnje.
Ko hoće da iskoristi energiju vodenih tokova ispod svojih nogu neka se raspita na kojoj dubini je ta "reka", koliko je postojana (bunardžije to znaju), neka zabuži dve vertikale, iz jedne vodu uzima a u drugu je vraća, ili je prosto prospe u okolinu (neće napraviti poplavu).
Jedan erkondišn "dvanaestica" na uloženu energiju od 1 kW daje minimum trostruko. Isčupaš isparivač iz unutrašnje jedinice i potopiš ga u "reku" i dobiješ 31... Zar nije vredno pažnje? Erkondišn košta 200 evra, rad na razdvajanju košta pedesetak. Tri takva sa radom koštaju 700-800... Kopanje bunara sa svom skalamerijom nemogu da pređu cenu od hiljadarke. Toliko košta grejanje jedne stmbene kuće od 100 m2 za jednu grejnu sezonu
Neće to da traje trideset godina, bar kompresori neče, ali je u svakom slučaju isplativo. Pa nek' i deca nešto rade...
[ dmax @ 18.01.2012. 16:28 ] @
Citat:
rade.zrnic: Svaka akcija u tom smeru je pozitivna i vredna pažnje i svako ko je "antiprotivan" netreba da učestvuje u diskusiji jer samo ometa i skreće sa teme.


Da ja vidim TP u mojoj kui kao naucno-tehnicki projekat verovatno bih se slozio sa tobom, ali ja TP u mojoj kuci vidim kao investiciju u $$$ koja treba da se isplati sa vremenom.

Citat:
rade.zrnic: Jedan erkondišn "dvanaestica" na uloženu energiju od 1 kW daje minimum trostruko. Isčupaš isparivač iz unutrašnje jedinice i potopiš ga u "reku" i dobiješ 31... Zar nije vredno pažnje? Erkondišn košta 200 evra, rad na razdvajanju košta pedesetak. Tri takva sa radom koštaju 700-800... Kopanje bunara sa svom skalamerijom nemogu da pređu cenu od hiljadarke.


Ovako gledam i ja na stvar. Nekada su auto-klime kostale od 3000 do 5000 DM, a sada je ugradnja dobro pala ispod hiljadarke. "Obicne" split klime su pristupacnih cena, dok TP koje rade na istom principu (osim izmenjivaca) kostaju par puta vise )i vise od 10x). Dakle cena TP jos nije prosla pionirske korake razvoja i jos vazi "platice ko moze" a ne da prava borba za trziste snizi cene.

Za busenje bunara mislim da je ista prica, tj. ne mogu da vidim opravdanim 50 €/m, a da pri tome nema garancije o izdasnosti bunara i veku trajanja (dok ne presusi).
[ bela.rada @ 18.01.2012. 19:32 ] @
Pozdrav svima!
Evo, za one manje-vise veste jedan link sa fotografijama kako je covek od polovne klime napravio TP
http://www.tortosaforum.com/boiler.html#_self
A evo i TP kojom greje bazen http://www.tortosaforum.com/poolheater.html Cela prica ga kostala 100$, a u radnji TP za bazen kosta 1800$.

Inace, ameri su se vec dosetili, pa za nekih 200$ prodaju sve potrebne delove i uputstvo za "uradi sam" preradu klime u TP.

Ja bih to rado uradila kad bih umela sama da izvedem.
E, sad bi bilo lepo da mi se neki graditelj ponudi da mi pomogne da i ja napravim TP ......
[ rade.zrnic @ 18.01.2012. 20:38 ] @
@bela.rado,
ako ti treba pomoć zovni mene, javljam se na dobrovoljni rad. Mislim da ću moći da odradim "posao", hhheehhaah. Rada i Rade... Pa đećeš bolju kombinaciju?

"Ameri" su se već dosetili?.???? Malo ranije čini mi se. Zemlje od ugleda već davno finansiraju subvencijama i beskamatnim kreditima svakog ko je voljan da izvede tako nešto. To na "You Tube" možete da vidite u bezbroj primera. Ne postoji nešto u tom domenu a da nije objašnjeno i podržano... U raznim načinima i primenama. Možda u Temerinu ne postoje ili su nesigurne podzemne vodene struje, ali za Apatin i širu okolinu mogu da tvrdim da neće skoro presušiti, hhhaaahheehh. A Bogami i čitav crnomorski sliv.
Kompletan projekt u SamSvojMajstor (sigurno je moguć)nemože da košta jako mnogo DM, RSD, KM, Dollars ili bilo koje valute u odnosu na ono što se dobija. (Mogu i Pounds or Swiss Franks).
[ bela.rada @ 18.01.2012. 21:35 ] @
@rade.zrnic,
ako ti budem rekla da sam baba, mozda ces da odustanes od "posla"? Sala mala

Znaci, Rade, ti mislis da ovo nije problem izvesti? Koliko bi moglo da kosta ovde kod nas?
Bas me cudi da se ovde niko nije dosetio da napravi takav "kit" , da prodaje i pare da namlati.
[ dmax @ 18.01.2012. 22:07 ] @
Za Temerin mogu da ti garantujem da takodje nece presusiti. U zadnjih 8 godina koliko sam u ovoj kuci, 2 puta je voda stizala do 0,5m od povrsine zemlje (citaj: 2 puta mi je plivao podrum).

Da nebude zabune, da ja tu nesto opanjkavam sistem.... ja pocinjem ovog leta sa postavljanjem podnog grejanja, tako da je to prvi korak prema TP. Vec sam se odlucio i da cu raditi voda-voda sistem, i to sa pasivnim hladjenjem leti. Ovde samo komentarisem cene koje mi jos uvek deluju "naduvane". O tome koju cu TP uzeti, razmisljacu kasnije, jer nece biti na spisku jos najmanje godinu dana. Bunar mi za sada ostaje kao najveca nedoumica. Busenje fi 125mm je oko 50 €/m. Nasao sam Grundfos pumpe (SQ/SQE series) koje su siroke 76mm (3") za koje treba bunar fi 80mm. Po mojoj racunici, ako je precnik bunara manji trebalo bi i busenje da kosta jeftinije.... Za sada nevidim da to iko spominje, a o tome sam vec pre pisao. Ono sto se preporucuje u Vojvodini je 30m dubine, sto bi po ceni od 50€/m bilo 1500€, a to mi deluje malo previse za dan posla.

@bela.rada: Da mi prezivimo zimu, pa da uzivamo u nasim bazenima. Tamo su ulaganja daleko manja, a uzivanja


PS. pade mi napamet kako bi neki nasi politicari komentarisali cenu toplotne pumpe - "bezobrazno skupa"

[ mali genije @ 19.01.2012. 08:30 ] @
@dmax
ja nasao coveka koji busi bunare bunar 125 40e/m i meni je dao garanciju 5g.
[ rade.zrnic @ 20.01.2012. 02:48 ] @
Bela_Rado, ja najvolijem "babe" slabo se otimaju, hehheeehhaaah. Još nisam "deda" (na moju žalost) ali valjda deca „rade” natome....
Sad sam tek pogledao one tvoje linkove i to je upravo ono o čemu sam i pisao. Stim da su to TP vazduh/voda koje daleko pojeftinjuju izvedbu. Osim klima koje je ugradio (ako sam dobro video ima ih tri i to 24-ke), troškovi su mu bili u kupovini tri ekspanziona ventilam, tri izmenjivača koje je "smotao" od bakarnih cevi i flaša freona od 10 kila. Naravno ako je radio sam I nije platio “ruke”. (mi majstori nismo laka roba, hheehhhaah)
Siguran sam da se kupa u tom bazenu u sred januara.
Svaka od tih klima ima po dva kompresora od 1kW što je ukupno 6kW pa pomnoži bar sa tri i videćeš šta dobija. Nije šala...
Klime je naterao da rade i na minus temperaturi verujem i do -15. Zato i spominje "superheat", tj. čovek je to lepo objasnio i snimio. Svaka mu čast!
Sama možeš da izračunaš cenu takve pumpe. Pitaš pošto je erkondišn, cena eksp. ventila je 40-60 evra i nepar kila bakarnih cevi. Freon je oko 150 evra. Saberi pa vidi dali se to isplati.
Mom prijatelju sam napravio takvu i slike ću da okačim za dan dva pošto nisam slikao ja a on je trenutno u “ophodnji” pa nemogu donjih . Radio sam i TP za hlađenje ekstruder glava za testo što je potpuno isto.
Što se tiče “preduzetnika” koji bi mogli da naprave nešto u “kitu” ima ih, ja sam bio na korak od toga pa mi se desio “zemljotres” I nastade razvalina koju nemogu da prekoračim tako lako a I “čika Dlađen Minkić” voli da podmeće nogu. Takav sedi u poreznom uredu u mojoj blizini I preti da će da mi odvali zid do komšije ako li neplatim. Ma nek’ mi pr’ne pod prozor…
I kako to biva oni koji bi to znali nemaju čime a oni koji imaju čime njih ne interesuje jer mogu da kupe “Kolubaru” sa svim zalihama uglja.
Postavka “voda-voda” je takođe isplativa sasvim sigurno samo što “bunardžije” deru kožu… Mali genije je pronašao “genijalca” koji će da mu mazne “samo” 40 jevreja po metro za “bućkanje”. Nosim se mišlju da I sam pređem u “bućkane-genijalce”. Garancuija 5g? jel' to pet zemljinih teža? Ma ja bi ti za te pare dao garanciju i od pedeset zemljinih teža... O dirlada-dirladada, a Dunav teče svako veče...
Sad sam pogledao ponovo slike sa linka, nisu 24-ke, 12-ke su ali je isto... Bar trired više dobija nego što ulaže...


[Ovu poruku je menjao rade.zrnic dana 20.01.2012. u 04:04 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao rade.zrnic dana 20.01.2012. u 04:16 GMT+1]
[ bela.rada @ 20.01.2012. 09:02 ] @
Rade.zrnic,
Ovaj covek je pravio oba sistema od klima koje je kupio na otpadu. Inace, to sam skinula sa jednog medjunarodnog foruma. Koliko sam shvatila, oni zamene freon sa CO2. Bas cu probati da pronadjem taj podatak o zameni gasa, pa cu da okacim ovde.
Ja u kuci imam tri klime LG 12000BTU. Kad bih njih preradila, da li bi zauvek bile izgubljene za hladjenje, ili i onda mogu da nastave da leti hlade a da zimi greju?

Jos nesto bi mi bilo interesantno: Ja imam u dvoristu bazen 20m3 vode. Da li bi on mogao da se koristi umesto bunara, i da onda bude sistem voda-voda? Procitala sam na nekom blogu prosle godine (sad ne mogu da nadjem taj link), da je jedna gospodja u Canadi napravila takav sistem i da greje i kucu i bazen. Kaze da bi jos efikasniji sistem bio da je bazen jos veci. Inace, dobro se secam da ju je ceo sistem sa projektovanjem i izvodjenjem radova kostao 4000 $
[ rade.zrnic @ 20.01.2012. 10:45 ] @
Ajd' Bela.Rado pronađi taj podaci ali se potrudi što je brže mogneš. Ti podatakci su ti napisani u njegovom "explanation below the pictures". tako da nemoraš da lutaš.
Bazen u tvoje avlije može da se koristi u tijem svrhama samo će ondak on da budne rashla'jen a kuća ugrijana, ili obrnuto.
Što se tiče te tri klime bolje je nedirati ih. Jeftinije je rešenje upotrebiti tri druge...
[ rade.zrnic @ 20.01.2012. 13:20 ] @
Evo stig'o moj drugar pa je tu i sličica... Desno od kompresora je izmenjivač, ona tamna cevka ... To je 24-ka.
[ dmax @ 20.01.2012. 14:45 ] @
Citat:
bela.rada: Jos nesto bi mi bilo interesantno: Ja imam u dvoristu bazen 20m3 vode. Da li bi on mogao da se koristi umesto bunara, i da onda bude sistem voda-voda? Procitala sam na nekom blogu prosle godine (sad ne mogu da nadjem taj link), da je jedna gospodja u Canadi napravila takav sistem i da greje i kucu i bazen. Kaze da bi jos efikasniji sistem bio da je bazen jos veci. Inace, dobro se secam da ju je ceo sistem sa projektovanjem i izvodjenjem radova kostao 4000 $


Ako se bazen koristi umesto bunara, onda se voda u bazenu hladi dok se greje kuca, a leti bi to bilo obrnuto. Varijante gde se greje i bazen i kuca zahtevaju neki drugi medijum za prenos (bunar ili vazduh iz okoline). Varijantu sa bazenom je radio jedan Slovenacki inzinjer pre 20g. i to je bilo obavljeno u SAM. Imam skeniran taj broj, pa ako nekoga zanima, mogu na PP dati link da se preuzme (ima 150MB).

Jos samo da primetim, da vredi koristiti samo ukopan bazen da se iz njega izvlaci energija, jer se onaj nadzemni hladi od samog vazduha zimi, pa jos hladjenje iz TP, pa kada se priblizi nuli, sistem vise nebi mogao da radi zbog toga sto bi voda pocela da ledi. Kada je bazen ukopan, onda se temperatura zemlje prenosi na vodu, tako da se neka teperatura vode stalno odrzava, jedino se povrsina moze lediti. Ovde treba uzeti u obzir i kolicinu vode. Neko je spominjao i septicku jamu i tu je jedini problem bas mala zapremina, da je veca i ja je vidim kao opciju, pogotovo sto se tu jos raznoraznim procesima temperatura podize za par stepeni, pa je i iskoriscavanja bolje.

Citat:
mali genije: @dmax
ja nasao coveka koji busi bunare bunar 125 40e/m i meni je dao garanciju 5g.


I ova mi cifra deluje previse. Da cak racunamo i da bi proporcionalno otprilike fi 80 bio oko 30€/m i to bi na 30m dubine iznosilo 900 evra. Svako ima svoje misljenje, ali mi deluje malo previse toliko para za "rupu u zemlji". Ako se dobro secam ovde se kod nas u ravnici busi fi 50 (2") na "tri cevi" (18m) za 200-300 evrica, pa mi onda nije jasno gde se toliko drasticno stvorila razlika u ceni. Shvatam da idu spiralne busilice za veci precnik, ali da to bas toliko kosta vise... S druge strane, fi 80 (koji niko ne spominje) bi mozda isao sa istom tehnikom mogao da se dobije bunar od 30m dubine za nekih 500 evra. E onda bi mi to vec bila mnogo pristojnija cena.
Pa za manje pare se iskopa i odnese 75 kubika zemlje kada se pravi ukopani bazen! (kada vec spominjemo bazene :)
[ JovicaB @ 20.01.2012. 15:22 ] @
Toplotne Pumpe,
Uvoz iz Nemacke
8-32 kW
063/ 846-11-14
Jovica
[ rade.zrnic @ 20.01.2012. 16:33 ] @
@JovicaB dade informaciju...Ma nemožemo mi bez Vaterland-a. Imaš li koju sličicu recimo te najmanje "Wärmepumpe, hergestellt in Deutschland"? Možda bi to @Beloj Radi bilo najpraktičnije rešenje.
[ rade.zrnic @ 20.01.2012. 17:00 ] @
@dmax-e, kad sam napisao da "genijalac-bućkan" bućka rupu, to sam i mislio u bukvalnom smislu. Pretpostavljam da nikad nisi video kako se "kopa" bunar bar u našem okruženju (ravnici)...
Nema nikakvog svrdla... "Bućkan" donese jedan tronožac visine 3-3.5 m na koji okači koturaču, provuče kanapče kroz koturaču a na kraj kanapčeta okači cev koja u sebi ima kuglicu. Kuglica služi kao nepovratni ventil. Ašovom iskopa rupu od pola metra dubine, naspe vodu i onda počinje da "bućka" preko one koturače iznad glave. Kad se "bućkalica" napuni blatom (kuglica neda da blato izlazi van) lepo ti "genijalac" izvuče cevku i ispere sadržaj. Kad je doterao do dubine od 1.5-2 metra postavlja svoju cev koja je većeg prečnika od cevi koja će da ostane "sahranjena". Njegova cevke takođe imaju navoj sa kojim ih spaja da bi kad završi mogao da ih iščupa. Kroz njih će da pre čupanja provuče "sahranjivanu" sa sitom na početnom delu cevke. Pre toga je izbužio više rupa na delu koji je obmotao sitom da bi voda lakše prodirala tj. da ima puno ulaza. I to ti je genijalni postupak za bezobrazno mnogo para. Zato sam i napisao da razmišljam da se bacim u te "bućkane-genijalce" hhheehhhaah
[ mali genije @ 20.01.2012. 17:31 ] @
@dmax
bunar od 50mm koji buse iz ruke dubine 18/20m kosta 150e ali racunaj da nece dugo trajati
svaki koji sam video da se koristi stalno je propeskario bar one sto sam ja video
[ dlalic @ 20.01.2012. 19:32 ] @
Za TP treba kvalitetna voda.
Buckanje:
http://www.youtube.com/watch?v...ature=mfu_in_order&list=UL i ostali prilozi istog clana. Investicija prakticno samo u cevi.
[ bela.rada @ 20.01.2012. 19:38 ] @
Dakle, plavusa je samo razumela da neki Jovica prodaje TP iz daleke nam Nemacke.
A u one slike , Rade, gledam k'o tele u sarena vrata i ne razumem nista.
Na kraju, praticu i citacu, pa kad uspem da se naoruzam nekim nazovi znanjem, ili kad budem umela nesto pametno da pitam, eto mene opet.
U medjuvremenu, @dmax, posalji mi taj link iz SAM-a, da malo bistim. Imam jos 5-6 godinica do penzije, pa valjda do tada zatvorim bazen i kupam se i zimi (bice vise vremena).

Ima ovde kod mene neki "Mica bunardzija" koji busi bunare. Probacu da dodjem do njega da ga pitam koliko kosta. Recite samo sta tacno da ga pitam. Bar da neke koristi od mene bde.

[ rade.zrnic @ 21.01.2012. 07:23 ] @
@Bela.rado, al' si plava k'o zelena trava, pitaj ti tog Micu ili Miću bućkana na kojoj je visini voda u vašem okruženju, kakvog je sastava; znaće on ima li gvožđa ili nekih nepoželjnih elemenata tj. može li da se pije u nuždi i koliku količinu bi mogla da ispumpavaš u nekoj jedinici vremena (litara na sat)?
Što se tiče sličica evo sledi objašnjenje.
Na prvoj je slika kompresora koji inače nije u opremi erkondišna, to je jedan poluhermetik od 2 kW (Hergestellt in Deutchland). Desno od njega je tamna vertikalna cevka u koju je "uguran" izmenjivač od bakarnih cevi ( u originalu kao što je napravio "bazendžija") i kroz nju prolazi voda od CG. Tamo je polica na kojoj stoji kompresor, malo uvenulog cveća (ne znam jesul' bele rade) itd. Na drugoj slici je spoljnja jedinica koja 'ladi da zubi utrnu.

@dlalic-u, primer je savršen (YT adresa). Da sam napisao (a dvoumio sam se) da je moj komšija na svojoj njivi od 7 Ha sam izbućkao bunare sa komadom okitena možda bi pomislili vid' bud..e šta lupa. Nisam bio prisutan kad je to radio ali mi je pričao da mu treba puno vode za kupus pa je bućkao na više mesta jer je voda bila puna gvožđa tako da je nakraju odustao od zalivanja.
Primer bućkanja koji sam u ranijem postu opisao je samo praktično iskustvo. Tu je kod mene ispred kuće. Bućkan koji je kod mene radio (pokojni je, Bog da mu dušu prosti) je primenjivao opisani način samo iz jednog praktičnog razloga. Kad bućka u nekoj vukoj....i nema tekuće vode pa lepo dosipa vodu u rupu koju je ašovom iskopao i pomalo vadi blato sa svojom cevkom. Princip je isti, ostalo su nijanse. Amerikanindijanci su praktični, čim neko nešto radi drugi se dovija kako da mu proda nešto što je sam osmislio.I mi smo slični ali tek kad odemo u te "Vaterland"-e ovde kod nas uglavnom volimo da podapučimo nogu hhhaahheeh. (Kupi gotovo, evo ja imam na "stoku" original falsifikata, štoš' se mučiti zabadava?).
Nek' smo mi zdravi ostalo ima u "Kineza"...

@mali genije napisa:
"bunar od 50mm koji buse iz ruke dubine 18/20m kosta 150e ali racunaj da nece dugo trajati
svaki koji sam video da se koristi stalno je propeskario bar one sto sam ja video"

Bunar koji je ispred moje kuće je upravo 50.8 mm X 18000 mm ili dva "cola" i radi Bogu hvala evo već 21 godinu, taman koliko sam u kući. Ako je "propeskario" svaki koji si video, pretpostavljam da misliš da sa vodom iznosi pesak. Stvar ili problem je samo u situ i drenaži. Ako si pogledao link video si da "čiča" sipa nešto iz najlon džaka u rupu koju je izbućkao. To je tucani kamen a može i separacija šljunka. U momentu kad se sami izvor ustabili i svaki kamen dođe na svoje mesto nema više iznošenja peska.
[ jan lav @ 22.01.2012. 13:15 ] @
Postovani forumasi pratim ovu temu vec duze vreme i jako sam zainteresovan za izradz tp sam svoj majstor i cak me napala neka ideja ali posto nisam basnesto strucan u ovom delu imam par pitanja pa bi mi korisio svaki savet.
Moja zamisao za tp je sledeca: Imam spoljasnji deo klime 12 i stari bojler od 80 litara koji ne radi ali nije busan.
Da li je moguce na klimu nakaciti bakarnu cev savijenu u spiralu i ubaceno u bojler koji ce biti napunjen sa vodom i povezan na radijatore.
Plan je da tim sistemom zagrevam prostoriju od nekih 60 kvadrata u kojoj treba da bude temperatura od 18 do 20c.
jos jedna stvar me interesuje koji promer bakarne cevi bi trebao da bude i koja duzina?
[ Alex65 @ 22.01.2012. 17:36 ] @
Pozdrav !
Samo da potvrdim i dam neke informacije iz prve ruke, kao "ocevidac". Bunar busen metodom buckanja smo odradili na nasem placu za jedan dan. Dubina je bila 21 m cini mi se buduci da je 500 m od Dunava. Dalje, voda u Somboru na dubini od 20-40 m je 13/14 stepeni, konstantno i bogata gvozdjem, prilicno tvrda. Dalje, podzemni vodotok na potezu, granicni prelaz sa Madjarsko B.Breg, banja Bezdan, banja Junakovic/Prigrevica...spada u termalne izvore ali nije jos exploatisan od privatnih lica...

Inace...
Voda se fantasticno lako i jeftino oslobadja od gvozdja i zemnih gasova. Taj proces se zove aeracija i zahteva prskanje vode u vis ( pumpa ionako radi ), izlaganje "promaji" i ponovno sakupljanje (Verovatno moze isto to i kompresorom ali uz dodatni utrosak energije ). Zemni gasovi se oduvaju sami od sebe dok se Fe vezuje za O2 i kao oksid pada na dno posude u vidu mulja koji se odstranjuje. Cista voda dalje ide na filter od peska i gotovo. Doduse sad na scenu stupa mikrobioloska i hemijska analiza ali odradjeno je 90 % posla...Jos da dodam da je jako bitno ( !!!!!! ) prati pescane i uopste filtere.
Malo sam otisao u Off ali bilo Vam je interesantno verujem, mozda nekog interesuje...
[ rade.zrnic @ 23.01.2012. 05:02 ] @
@jan lav-e, u mom trećem postu na ovoj strani ti je objašnjenje a na prethodnoj strani su slike. Ta vertikalna cev je "bojler". Upotrebljena je zbog dimenzija i prostora, uska a dugačka. U postu @bele rade je link gde je čovek u detalje snimio postupak. Dužinu i prečnik cevi lako sam odrediš, zadigni poklopac unutrašnje jedinice, videćeš bakarne cevi, prebroj koliko ih ima X dužina i eto ti rezultat. Jedino što ćeš morati potražiti pomoć nekog frigomehaničara prilikom montaže. Tri kW toplotne energije koju ćeš dobiti mislim da neće zadovoljiti 60 m2, opet sve zavisi kako je prostorija izolovana.
[ rade.zrnic @ 24.01.2012. 20:22 ] @
Vreme leti i zimi i leti... Pa i ne baš... Posle dnevnih aktivnosti najvolijem da sednem ipročitam teme koje me interesuju ili da sa komšijom odigram partiju šaha. Evo sad baš nisam pri šahu, pa da popričam sa komšijom sa teme.
@Alex65,
U pravu si, aeracija je poznat metod tu na našem potezu a čini mi se da su se i šire toga dosetili. Dobar primer je hlađenje velikih rashladnih sistema gde se koriste takozvane kule za hlađenje ali je to tamo nepoželjan efekat. Voda se pumpama ubacuje u kanale sa rupama ili preko žičane mreže i u sitnim kapljicama pada u sabirni bazen. Dolazi do oksidacije elemenata koji se lako vezuju sa kiseonikom, deo bude na dnu ali se deo taloži na kanalima i bilo gde gde se ta voda preliva. Da bi moj "komšo kupusan" zalivao sedam hektara kupusa treba mu poprilično velik bazen, a i da ima takav bazen problem su mu elementi koji baš ne haje za taj postupak. Primer je arsen koga je malo teže odstraniti. (kupus ga baš nevoli; kopriva napreduje k'o luda, al' ko da srče supu od koprive a i nisam čuo da ju je neko ukiselio).
Ovo bi doduše već bila tema za nekog "seljobera kupusindijanca" koga će ionako prebiti žandari kad bude blokirao put pa njega i neinteresuje.
Uglavnom, da se vratim na temu, TP i netraži baš ekstremno čistu vodu, nekakav filter koji može lako da se očisti (opere) će zadovoljiti.
Vodena termo žila koju si naveo kao primer je malo dublje i ima temperaturu od sedamdesetak stepeni i ispod je sto metara dubine. (Banja Junaković) Kopali malo ozbiljniji "bućkani" iz Naftagasa.
[ Alex65 @ 24.01.2012. 21:22 ] @
Naravno Rade da filteri i hem. sastav vode nisu bitni za TP. Napisao sam to onako, usput za one koje interesuje a jos mozda nisu znali. Btw, topla vodena zila je na jednom mestu prilicno blizu povrsine. Pricali mi lovci, zimi se tamo ne ledi povrsina vode i tamo love pernatu divljac...Jos jedna nepotrebna info. Sto se tice arsena ( ima i gorih stvari ), samo je Evropa poostrila kriterijume jer njihova tehnologija to moze a posle ce je prodati zemljama treceg sveta koji hoce u evropu... Do juce je i kod njih voda bila svakaka.
Pozz .
[ rade.zrnic @ 24.01.2012. 21:54 ] @
Shvatio sam ja zašto si ti to napisao... To je samo primer kako je moguće odstraniti nepoželjno... Ali ovo čitaju i oni koji o tome neznaju ništa ili vrlo malo. Ako smo dobronamerni pomoćićemo, pa nek' nam pr'nu potpendžer i to "kibicfenster"..
Svaka "info" je potrebna, zato i postoji INTERNET.
[ dmax @ 25.01.2012. 16:05 ] @
Evo mene opet posle par dana.

@rade.zrnic E hvala na opisu "buckanog" jer sada u stvari razumemm sta je u pitnju. Jednom sam video na youtube kada su busili bunar sa vodenim pritiskom i nabijali tako polako cev u zemlju dok na kraju cevi voda izlazi pod pritiskom u mlazu i tako busi rupu.
Sada kada znam kako se i to radi i kada @mali genije kaze cenu "bunar od 50mm koji buse iz ruke dubine 18/20m kosta 150e" vidim i dalje da nebi trebao buckani da kosta vise od 500€ fi 80-125mm.

E jos jedno pitanje, ako 50mm moze da se iskopa buckanjem, pretpostavljam da moze i 80mm a da li bi mogao i 125mm?

Sto se tice kvaliteta vode. U prethodnim postovima u ovoj temi su ljudi spominjali da zbog tog razloga treba ici na 30m i dublje umesto na 18m jer je manje peska i ostalih primesa u vodi. Kod TP se ovo sve talozi na izmenjivacu i smanjuje se moc razmenjivanja toplote (slicno kao i kod elektricnog bojelera kada se natalozi kamenac na grejac).

I da pitam jos i ovo, posto o bunarima malo znam. Da li se postavljaju neki filteri na dno cevi bunara pre pumpe, pa se ti mogu kasnije cistiti ili menjati?
[ beethoven015 @ 26.01.2012. 20:24 ] @
Pozdrav svima,

ove godine ugradio sam toplotnu pumpu Clietech CWR-20 voda - voda. Temperatura ulazne vode 15 C. Pumpa je povezana sa baferom od 200 litara iz koga dalje voda ide u radijatore. Kuca je povrsine oko 150m2. Protok vode iz bunara je OK meren je i preko 4m3 za rad pumpe treba nesto manje od 2.5 pa sam protok nastelovao shodno potrebi. Sve bi bilo idealno da nije ali...

Kada je pumpa montirana temperatura kondenzacije je relativno brzo porasla i dostizana cak 65 C, kada je presosta izbacivao zastitu (30 minuta od starta do 65 C). Tada je temperatura vode na izlazu iz toplotne pumpe bila 58 C, a temperatura u baferu oko 50 C. Nisam mogao da postignem temperaturu u baferu vecu od 50 C bez izbacivanja presostata jer je brzo postizao temperaturu kondenzacije i izbacivao zastitu. Temperatura vode na ulazu iz bunara je 15 stepeni, a temperatura vode iz pumpe koja se vraca u drugi bunar je 12-13 stepeni. Sva ova "matematika zagrevanja" desava se u roku od 30 min kada se javi i presostat sa zastitom.

Znam, treba mi pumpa veceg protoka koja od TP odvodi temperatutu u bafer. Ali eto onog ali...
Kada sam pozvao majstora koji je i montirao pumpu resenje je bilo da probamo i sa ekspanzionim ventilom. Malo na levo, malo na desno i nije se bog zna sta dobilo. Ok vratimo ga na zapamcenu poziciju. Sve radi kako treba (isto kao i pre). Onda uzmemo malo jacu cirkulacionu pumpu na izlazu, isto kao i pre. Gledamo u pumpu svi i nemamo pojma sta dalje. Pumpa se pali I eto djavola... Sada je temperatura kondenzacije posle 30 minuta na istom polozaju ekspanzionog ventila 65 C, presosta izbacuje zastitu ali je temperatura vode na izlazu iz toplotne pumpe sada 51 stepen tako da se temperatura u baferu ne moze da postigne vise od 47 stepeni. Vreme je isto kao i kada je bilo 58 C na izlazu i 50 u baferu. Temperatura kompresora se nije menjala od 95 - 105 stepeni.

Kaze majstor hajde da probamo sa ekspanzionim ponovo.
Zavrnemo ekspanzioni ventil, nista bolje, temperatura kondenzacije brze postize magicnih 65 C, a temperatura na izlazu je 49. Odvrnemo ekspanzioni sada se situacija popravlja, dodjemo do momenta kada je temperatura kondenzacije 64-65, temperatura na izlazu 58 C, a temperatura u baferu moze da se postigne i na 54 stepena.

Rekli bi ste SUPER, ali sve to sada radi 50-60 minuta umesto onih lepih 30 minuta.

Moze li neko da mi pomogne i da nadjem resenje za problem posto mi deluje da majstor nije sklon resavanju ovakvih problema a i drugi sa kojim sam razgovarao. Interesuje me zbog cega u istim vremenskim uslovima kada je temperatura kondenzacije 65 stepeni temperatura u jednom momentu bude 58 stepeni a u drugom ne moze da predje 50-51 stepen.

Unapred hvala,

[Ovu poruku je menjao beethoven015 dana 26.01.2012. u 21:34 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 26.01.2012. 23:19 ] @
@beethoven015,
Trebalo bi malo više podataka... Ako sam dobro shvatio to je namenski napravljena TP po nekom projektu, jer si dao ime i tip?
Kako izgleda izmenjivač u kome je kondenzator i kako je postavljen u odnosu na smerove vode i freona?
Mora da bude protivstrujno tj. ulaz vode MORA da bude izlaz za freon. U protivnom nema kondenzacije freona i pritisak u kondenzatoru ode do nebesa pa onda odreaguje presostat. To isto važi i za izmenjivač u kome je isparivač samo tu pritisak ne raste nego pada pa ako je pumpa pravilno odrađena potpritisak nije dozvoljen.
Koji je freon?

[Ovu poruku je menjao rade.zrnic dana 27.01.2012. u 00:31 GMT+1]
[ mali genije @ 27.01.2012. 07:25 ] @
@beethoven015
nisi napisao koji je gas u pitanju i dal su majstori izmerili
predgrevanje/pothladjivanje gasa i koje su temperature
[ beethoven015 @ 27.01.2012. 16:47 ] @
Gas je R410A, pumpa je Clietech CRW-20. Posto pumpa nije domace proizvodnje slobodan sam da stavim link ka podacima

http://clitech01.en.made-in-ch...ource-Heat-Pump-CWR-20XB-.html

Hvala unapred na pomoci
[ rade.zrnic @ 27.01.2012. 17:41 ] @
Dobro, sad znamo više, to je TP koja daje 4.7 kW toplotne energije na sat na osnovu jednog kilovata el. energije koju uzima iz mreže. Sledeće pitanje ponavljam, malo ću ga drugačije postaviti. Kako operiše sa ulazom i izlazom vode koju greje i sa vodom od koje uzima toplotu? Dali ima ugrađene pumpe (vodene) u sebi ili su pumpe dodatno postavljene od majstora koji je ugrađivao spravu? Moramo korak po korak jer se očigledno nerazumemo.
[ beethoven015 @ 27.01.2012. 18:19 ] @
Pumpa koja iz bafera "gura" vodu u sistem je SEVER mislim da je 3 m3 na trecoj brzini. Pumpa izmedju toplotne pumpe i bafera je WILO sa brzinom od 3.5 m3. Bunarska pumpa je potapajuca i ona je 4m3 ali je "prigusena" na potrebnih 2.5m3 dodatno postavljena od majstora koji je postavljao grejanje. Tempreratura ulazne / bunarske vode je 15C a na izlazu 12-13C.
[ nova alex @ 27.01.2012. 19:19 ] @
Toplotna pumpa voda-voda ima maximalnu temperaturu vode u primarnom krugu.To je obicno 50 C.Pogledao sam link koji ste poslali na kojoj su Kinezi kao proizvodjaci naveli da je on 60C.To je sigurno predimenzionisan podatak.U takvim uslovima sami ste rekli da pumpa neprekidno radi 60min,sto za njen radni vek nije bas dobro.
Najveca greska je sto toplotna pumpa nije efikasna ukoliko imate radijatore.

[ rade.zrnic @ 27.01.2012. 19:42 ] @
Polako.... Da ne brzamo. Sad smo saznali još nešto više. Pokušavam da saznam detalje ali Beethoven to dodaje na kafenu kašičicu i to i jeste razlog zašto sam rekao da se ne razumemo.
Sad znamo da imamo TP od 4.7 kW toplotne snage. Znamo da vodene pumpe nisu integrisane u kućište same TP. Ko je proizvođač TP i vodenih pumpi uopšte u ovom slučaju nije bitno.Bitno je kako voda ulazi i izlazi u oba vodena toka. Primarni krug je freonski, druga dva su sekundarni.
Kakav je smer ulaza i izlaza i jednog i drugog sekundara? Dali su na kućištu TP vidljivo označeni i dali je instalacija pravino prikopčana ? Proveri još jednom. Dali su pravilno prikoščane i jedna i druga vodena pumpa i kako se uključuju? Koji su uslovi uključenja?
[ mali genije @ 27.01.2012. 21:38 ] @
Efficiently Tube in tube heat exchanger
Water flow M3/h 2.36
Rated heating capacity KW 17,4
Hot water supply T/h 0.37
Rated Input Power KW 3.7
Water source side water inlet temp is 15ºC,
COP 4.7
nemoj mnogo da se opterecujes jer prema ovim podatcima sa sajta cop 4,7 nemaju ni vrhunske
tp bez neke rekuperacije pogotovo sa tube in tube heat exchanger i protokom 2,36m/h./17,4KW
nisi odgovorio na postavljeno pitanje
predgrevanje/pothladjivanje?


[ beethoven015 @ 27.01.2012. 21:44 ] @
Vodeni krugovi su OK povezani, proverio sam vise puta i ulaz i izlaz pre nego sto je sama pumpa u pustena u rad. Rezim paljenja je 5 C razlike izmedju temperature bufera, znaci kada temperatura padne sa 50C u baferu na 45 C u baferu TP se startuje. Pitanje u mom slucaju, polazeci od toga da sam u startu bio jako zadovoljan radom pumpe sem toga sto u baferu nije mogao da postigne vecu temperaturu od 50 stepeni a da ne izbaci gresku je : "Interesuje me zbog cega u istim vremenskim uslovima kada je temperatura kondenzacije 65 stepeni temperatura u jednom momentu bude 58 stepeni a u drugom ne moze da predje 50-51 stepen.". Na ovaj drugi momenat mislio sam od poslednje "intervencije" gde gotovo nista nije radjeno pa na dalje. Ukoliko se ekspanzioni ventil sada otvori jos vise dolazi do toga da pumpa moze da postigne 58C na izlazu i 51-52C u baferu ali sa 45-60 min rada, a pre je to isto postizala sa 30 minuta rada 58C na izlazu a 50 u baferu. To mene muci. Inace da dam jos neki podatak za TP.

Pored podataka koje o pumpi imate na linku koji sam postavio, ja trenutno grejem 150m2, prizemlje + potkrovlje. Kuca je dobro izolovana, krov takodje. U kuci je temperatura 20,5 -22 stepena. U decembru, iako mesec nije bio jak po pitanju zime, TP je korektno odradjivala posao. Takodje ovih dana kada je udario minus :) temperatura u kuci je na jako zadovoljavajucem nivou 21-21.5 C. Takodje posto je pumpa na posebnom el. brojilu znam tacno koliko sam potrosio. Za prethodni mesec potrosnja el. struje za grejanje je 4400 rsd, oslobodjen sam tv pretplate na ovom brojilu. Do sada zakljucno sa 27.01. potrosnja je oko 5500 rsd,
Za sada sam zadovoljan i svima preporucujem da ukoliko imaju mogucnost za izbor grejanja izaberu upravo ovo. Moja racunica se svela na to da ukoliko ugradim gas u kucu, prikljucak instalacija... je oko 2200-2400 eur, a TP sa sve bunarom na 10m dubine, gde je vodeni stub oko 6m izasla me je 2800 eur. Kod gasa vise faktora uticu, kvalitet, cena, da li ga ima-nema. A kod struje samo cena i naravno potrosnja koju mogu na neki nacin unapred da planiram Kada sam kupovao i projektovao cenu za pumpu racunao sam ovako: TP neka trosi 5KW /1h neka pumpa dnevno radi bez prekida 10h sto je: 5kw*10h*30dana = 1500kw znaci jos sam u plavoj zoni i da pretpostavim da se svi kw trose danju uz sadasnju cenu struje cena za 1 mesec bila bi oko 11000 rsd. Inace moji prijatelji u zgradi gde imaju stan od 80m2, grejanje na toplanu, prethodni mesec platili su oko 8000 rsd grejanje.

Kada sam vec postavio more pitanja i nekakve zakljucke dao, moze li jos jedna pomoc oko solarnih kolektora. Znam da ovo nije tema gde se to obradjuje ali moze da pomogne. Instalirao bih solarni kolektor koji ce mi biti samo za bojler, SON 200 litara koji ima dva izmenjivaca, http://www.sunsystem.bg/en/sla...alni-izdelia/details.php?id=49 , za grejanje sanitarne vode. Da li i koliko solarnih kolektora bi mi preporucili i koje solarne kolektore, plocaste ili vakumske?

Ukoliko vas interesuje nesto oko TP a ja mogu da pomognem slobodno me kontaktirajte. Stojim na raspolaganju.



[Ovu poruku je menjao beethoven015 dana 27.01.2012. u 22:54 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 27.01.2012. 23:05 ] @
Ajd' da najpre odgovorim "malom geniju". I na zidu svašta piše pa baš i ne odgovara opisu. Po specifikaciji, neću upotrebljavati "kinesku nesuvislu terminologiju na engleskom jeziku" po kojoj je strujna potrošnja 7.2 ampera ali je snaga 17.4 kilovata. To neće poverovati ni onaj ko o tome nema pojma. Radi se o monofaznom kompresoru koji se muči na granici svojih mogućnosti. Problem je sasvim sigurno u prostrujavanju i uključivanju pumpi (vodenih). Drugo, zašto je g. Majstor dodavao ili skidao ekspanzioni ventil? Ako je TP projektovana za neki režim rada, postoji li mogućnost da je neko "pojača"?
Sledeće: šta ti znači "predgrevanje"? Šta "predgrevaš"?
Nastaviću posle odgovora "malog genija"...
I uopšte se neopterećujem, zabavlja me diskusija...
[ beethoven015 @ 28.01.2012. 07:06 ] @
"Majstor" nije skidao ventil vec ga je samo "stelovao" tj otvarao ili zatvarao. Kada je namestena TP desilo se to da temperatura kondenzacije nije mogla da predje 45C. Pumpa je nova a nije radila kako treba. Cak smo se nosili i idejom da u pumpi freon nije kako treba, ima ga manje ili vise pa smo i to resili zamenom freona i tacnim punjenjem na 2kg. Onda je resenje bio ekspanzioni i njegovo "stelovanje". Kada je ekspanzioni nekoliko krugova zatvoren dobio sam temperaturu na izlazu 58C i u baferu 50C uz gresku da je temperatura kondenzacije previsoka tj 65C. Uz iste vremenske uslove, znaci spoljna i unutrasnja temperatura ne promenjena, posle nekog vremena probali smo da promenimo cirkulacionu pumpu izmedju bufera i TP i nisam dobio mnogo. Onda smo probali opet eksanzioni ventil da nastelujemo tj sada da ga popustimo, ali ne neko veliko poboljsanje. Vratili smo ga na polozaj od ranije i eto mog problema. Sada je temperatura vode na izlazu oko 52C a temperatura u baferu 47C. I to postize uz isti vremenski interval kao i pre 30 min. Moje je pitanje bilo gde sam izgubio temperaturu na izlazu od 6C ako su svi parametri isti. Takodje kada se ekspanzioni ventil otvori dobijam parametar od ranije 58C i 51C u baferu ali za 45-60 min rada.
Hvala na odgovorima i interesovanju za pomoc
[ mali genije @ 28.01.2012. 09:04 ] @
rade verovatno si u pravu sto se tice protoka ali treba izmeriti.
predgrevanje/pothladjivanje je rezlika u temperaturi ocitanoj na manometrima i
izmerenoj temp.termometrom na istoj mernoj tacki.
to su samo neke stvari koje treba izmeriti
pozdrav
[ gistro majstor @ 28.01.2012. 16:44 ] @
e pa gospodo citajuci ovo vase prepucavanje nateraliste me da se registrujem na ovaj forum. Ovako stvari stoje, letos sam ugradio ovakvu ili slicnu pumpu,s tim sto sam je sam napravio a nije kupovna. imao sam slican problem. ovakve pumpe imaju najbolju iskoriscenost ako greju vodu, koja prolazi kroz kucu, do 50 stepeni. Sve drugo daje kontraefekat jer trosimo vise energije nego sto dobijamo. Po mom misljenju treba spustiti temperaturu zagrevanja vode na neki razumniji nivo. Izmeriti ovo podgrevanje i pregrevanje,tj izmeriti niski i visoki pritisak ili pritisak isparenja i kondenzacije kompresora tj. izmeriti pritisak gasa pre ulaska u kompresor i na izlasku iz istog. na kraju krajeva mozda je cak i gas iscureo ,sto se meni i desilo. nema tu veze,koja je TP one sve rade na potpuno istom principu. ISPARIVAC;KONDENZATOR;KOMPRESOR pa sve u krug. Ja grejem kucu od 200 kvadrata a ni jednom sveukupan racun nisam dobio veci od 10000 din.
[ mali genije @ 28.01.2012. 16:53 ] @
@gistro majstor
ajde okaci neku sliku te tvoje msine ako nije problem
[ idm @ 28.01.2012. 17:04 ] @
gistro majstor moze li odgovor na par pitanja:
1-Koju vrstu i denljinu toplotne izolacije ste ugradili na vasu kuću ?
2-Koji je sistem grejanja u vasoj kuci: radijatorsko, podno ili kombinovano ?
3-Ako nije tajna koliko je pumpa kostala u samogradnji ?
[ gistro majstor @ 28.01.2012. 17:07 ] @
pa vidi ima mali problem,skinuti masku. mislim da te ne interesuje lim koji sam stavio okolo a doci do srca TP je u ovom trenutku malo teze. ako te nesto interesuje slobodno pitaj,a slika ce biti ovih dana
[ gistro majstor @ 28.01.2012. 17:13 ] @
izolacija stiropor 8 cm. moze se reci da je radijatorsko grejanje. ima tu i unutrasnjih jedinica klima i fancoila. pumpa me je izasla oko 3300 eura
[ gistro majstor @ 28.01.2012. 17:15 ] @
e da,zaboravih reci....ako je neko zainteresovan,slobodno moze da se obrati.... garantovano da sam najjefiniji u Srbiji...
[ rade.zrnic @ 28.01.2012. 17:25 ] @
@gistro majstor-e, dobrodošao... Na kraju je i to nekakva korist jer se uključio još neko ko se razume ili radi u ovoj branši. Što je više dobronamernih i više "prepucavanja" kako to ti formulisa, tim bolje za diskusiju.
[ edo_ze @ 29.01.2012. 13:10 ] @
@beethoven015

Po ovim podacima majstor ti je ekstra dobro uštimao pumpu, čak puno bolje nego što je kod gistro-majstora. Kod tebe prosjek mjesečne potrošnje za 150 kvadrata bio 5000 rsd, dok kod njega za nešto više kvadrata (200) potrošnja duplo veća (10000 rsd).
[ wuyo @ 30.01.2012. 12:07 ] @
Pozdrav!
Pasivno pratim sam ovaj forum vec neko vrijeme i ali na jednu stvar nisam uspio naci odgovor.
Naime, imam mobilni klima uređaj (specifikacije su ispod) pa sam razmišljao da ga preradim u toplinsku pumpu da bih mogao iskoristiti otpadnu toplotu iz betonskog dimnjaka (kojem temperatura varira 30-50 C - odokativno :) ).

E sad, pitanje: Da li ja dobijam ikakvu posebnu dobit jer sam isparivač mislio montirati uz izvor otpadne toplote koji ima prilicno visoku temperaturu (dimnjak: 30 do 50 C), za razliku od npr vode (15ak C) ili zraka (od -15 C do 15 C) koji se koriste za te namjene. Drugim riječima koliko cu moci topline iscrpiti sa dimnjaka i da li to vise zavisi od snage kompresora ili od samog izvora toplote (i u kojoj mjeri) koji ce tu toplotu predavati isparivaču. Dosao sam na ovu ideju citajuci ovaj forum, jer puno neiskoristene toplote ode kroz dimnjak.

Specifikacije mobilne klime se nalaze na linku ispod:
http://imageshack.us/photo/my-images/109/specifikacijeklime.jpg/

Unaprijed hvala!
[ rade.zrnic @ 30.01.2012. 16:27 ] @
Teorijski, dobar izvor topline...
Problem se sastoji od dva problema;
1. kako zaštiti isparivač od čađi i jedinjenja koja nastaju prilikom prolaska dima kroz bakarno-aluminijumsko saće i kako to čistiti?
2.Dimnjak možeš da pothlađuješ samo do jedne granice, onda počinje da "piški"...
[ mali genije @ 30.01.2012. 19:57 ] @
Citat:
wuyo: Pozdrav!
Pasivno pratim sam ovaj forum vec neko vrijeme i ali na jednu stvar nisam uspio naci odgovor.
Naime, imam mobilni klima uređaj (specifikacije su ispod) pa sam razmišljao da ga preradim u toplinsku pumpu da bih mogao iskoristiti otpadnu toplotu iz betonskog dimnjaka (kojem temperatura varira 30-50 C - odokativno :) ).

E sad, pitanje: Da li ja dobijam ikakvu posebnu dobit jer sam isparivač mislio montirati uz izvor otpadne toplote koji ima prilicno visoku temperaturu (dimnjak: 30 do 50 C), za razliku od npr vode (15ak C) ili zraka (od -15 C do 15 C) koji se koriste za te namjene. Drugim riječima koliko cu moci topline iscrpiti sa dimnjaka i da li to vise zavisi od snage kompresora ili od samog izvora toplote (i u kojoj mjeri) koji ce tu toplotu predavati isparivaču. Dosao sam na ovu ideju citajuci ovaj forum, jer puno neiskoristene toplote ode kroz dimnjak.

Specifikacije mobilne klime se nalaze na linku ispod:
http://imageshack.us/photo/my-images/109/specifikacijeklime.jpg/

Unaprijed hvala!

mozes to sve da odradis bez obzira na garez i necistoce bitna ti je max. temp. usisa kompresora
povrsina razmene toplote(isparivaca) ali sta ces dobiti zavisi ti od objekta. nesmes pothladiti
dimne gasove previse jer ce ti se javiti problem kondenzacije(zavisi koliko kw ima pecka koju lozis)
umalo da zaboravim malo je zahe..bano izracunati povrsinu isparivaca zbog promenljive temp.dimnih gasova

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 30.01.2012. u 21:14 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 31.01.2012. 04:58 ] @
@mali genije napisa,
"malo je zahe..bano izracunati povrsinu isparivaca zbog promenljive temp.dimnih gasova"

Pa nije to baš toliko "zahe..bano" i nemora isparivač da izgleda kao što izgledaju klasični isparivači kakav je recimo u erkondišnu. Može da bude i grupa cevi većeg prečnika koje su postavljene vertikalno. Povećava se površina izmene povećanjem površine cevi i dobiješ isto. U principu bi to i bilo jedino rešenje jer nemožeš proširivati dimnjak, moraš napraviti isparivač prema njemu.

"promenjljiva temp. dimnih gasova"
A kakva je temperatura u dvorištu? Konstantna?
Problem je čišćenje. Vrlo brzo će se na telu koje ima temperaturu ispod nule ili čak i nešto iznad nule kondenzovati voda i različita jedinjenja u vidu kiselina + čvrsti sastojci koji će na tu smesu da se lepe. Onda dobijaš igranku bez prestanka. Nagle promene temperature sa elementima koji stupaju u hemijsku reakciju sa bakrom od koga je isparivač. Po logici stvari vrlo brzo bi se negde "probuškao". Dim prilikom sagorevanja drva i uglja ima svašta u svom sastavu. Eventualni otvor na dimovodnoj cevi visine isparivača i svakodnevno čišćenje bi sasvim sigurno pomogao i produžio "agoniju".
Drugi problem kako smo i ti ja napisali je pothlađivanje dimovodne cevi. Ona bi po pravilu trebala da ima određenu temperaturu, u suprotnom dolazi do kondenzacije istog kao i na isparivaču.
[ rade.zrnic @ 31.01.2012. 05:26 ] @
Sad mi pade napamet jedna ideja koju je predložio moj prijatelj kome sam i uradio TP. Slike su negde u ranijem postu.
O čemu se radi? Svi mi u svojim kućama imamo kupatilo, kuhinju ili neko mesto gde se troši voda (veš mašina npr.) Dobar deo el. energije se potroši na grejanje vode i sve to na kraju bacimo. Ta voda mora negde da bude "uskladištena". Moj prijatelj ima iza kuće septičku jamu koja je tri metra duboka i tri metra u prečniku. Bila je konstantno puna morao je da je prazni bar dvaput mesečno) dok nije urađena fekalna kanalizacija ali je i sad u funkciji zato što je samo na nju dodao odvodnu cev i "prikopčao" na gradsku "kakanu" (Dunav, tako da vi nizvodno pripazite kad se kupate naleto). I dalje ima rezervoar tople vode.
Predlog je bio da napravimo poseban vodeni krug sa potopljenim izmenjivačem u "kakicu". Teško da će neko o'laditi tu količinu vode (to bi bilo slično TP sa "izbućkanim" bunarom, s'tim da se ovde dodaje i topla voda iz kuće. Ideja je fantastična za one koji imaju slične uslove. Odustali smo od izvođenja iz nekih tehničkih razloga pa smo napravili TP vazduh/voda. Eto... Možda nekog zainteresuje.
[ wuyo @ 31.01.2012. 16:02 ] @
Nisam u prethodnom postu dobro objasnio, pa ste me krivo razumjeli.

Namjera mi nije bila da ista stavljam u dimnjak, nego sam mislio da isparivac naslonim uz dimnjak i da ga zazidam uz dimnjak, pa da mu na taj nacin osiguram sto vise topline a sa druge strane da izbjegnem sve te potencijalne probleme o kojima govorite a također mislim da time ne bih previse ohladio plinove u dimnjaku.

Međutim, nisam dobio odgovor na glavno pitanje: Da li ikakvu posebnu dobit imam ako isparivac uzima toplinu od toplijeg medija, odnosno da li ce TP isto toplinske energije (npr. po satu) "izvuci" iz npr. dimnjaka temp 50C i ako bih ga stavio vani na zrak temp. 10 C?? Dakle govorim o kolicini dobijene toplotne energije po satu. Znam ako je topliji medij da ce trebati manji isparivač i obrnuto, ali mi to u ovoj prici nije bitno. Drugim rijecima ako mi je COP koeficijent TP 3,02, jel to znaci da TP na 1KW/h ulozene el. energije ne moze izvuči vise od 3,02 KW/h toplinske energije, svejedno jel isparivac uzima toplinu iz vode temperature 15 C ili 50 C???

I pitanje koje se nadovezuje na: Od čega ovisi koliko ce TP toplinske energije po satu izvući iz nekoga medija, da li to zavisi od temperature toga medija ili od snage kompresora?

LP
[ ELTI @ 31.01.2012. 18:24 ] @
Mozes zaboraviti na taj projekt jer u praksi to ne bi radilo. Zasto? Pada bi od nekog tijela (u tvom slucaju dimnjak) oduzeo odredjenu kolicinu toplotne energije potrebno je da to tijelo ili ima akumulirano toliko energije ili da je stalno dobija. U tvom slucaju vrlo brzo bi pothladio taj dio dimnjaka na koji si naslonio isparivac i on bi se vrlo brzo zaledio i TP bi prestala sa radom. To je zbog toga jer dimnjak nije u stanju obezbjediti toliku kolicinu toplotne energije koliko bi trebalo tvojoj TP. Nije vazno kolko je dimnjak topal, vec kolicina toplotne energije u samom dimnjaku. Osim toga problem je u pothladjivanj dimnjaka sa svim problemima koje su kolege vec pomenule. Sve ovo ne vrijedi za slucaj da imas dimnjak od neke visoke peci gradske toplane ili nekog fabrickog dimnjaka u sto sumnjam.
[ rade.zrnic @ 31.01.2012. 19:39 ] @
@Elti,
potpuno se slažem sa time što si izneo, niti da dodam niti da oduzmem. Naš drugar će morati pronaći drugi izvor toplote.
[ wuyo @ 31.01.2012. 20:50 ] @
Hvala na iscrpnom odgovoru, odustao sam od projekta, sreca na vrijeme, dok je jos bio samo u idejnoj fazi :).

Mozda cu biti malo dosadan, ali ima li ko odgovor na ono moje teoretsko pitanje iz prethodnog posta, cisto me zainteresiralo. Evo ponovit cu:
Ako npr imamo dva velika bazena sa vodom (oba sa vise nego dovoljno akumulirane toplotne energije) iz kojih mozemo crpiti toplotu s TP i ako je temperatura vode u jednom 15 C a u drugom 30 C, da li ce se u tom slučaju COP koeficijent toplinske pumpe povecati ili on nikada ne moze preci deklariranu maksimalnu vrijednost omjera ulozene el. energije i dobijene toplotne energije, svejedno koliko bio topal medij iz kojega se izvlaci ta toplotna energija?

U svakom slucaju, jos jednom hvala na pomoci!

LP
[ rade.zrnic @ 31.01.2012. 21:27 ] @
Teoretski i praktično je moguće povećati prenos i COP odnos i na više od deklarisanog. Pitanje je samo kako su koncipirani elementi tj. koliko svaki od njih dozvoljava preopterećenje i odnose između njih.
[ ELTI @ 31.01.2012. 21:42 ] @
COP je relativna stvar, postoji vise razlicitih metoda (standarda) po kojima proizvodjaci izrazavaju COP, tako da se na to treba racunati. Kod grijanja ce COP sigurno biti veci ako koristis bazen sa toplijom vodom, ali opet postoji granica preko koje COP ne moze ici jednostavno zbog fizikalnih zakonitosti koje ogranicavaju TP. Sto se tice koristenja bazena, prije svega treba napraviti matematicki izracun kolio se toplotne energije nlazi u bazenu. To i nije tako tesko, ako se zna koliko je potrebno energije da se 1m3 podigne temp. za 1 stupanj C, ako se zna koliki je volumen bazena odnosno vode, temperatura vode i minimalna temperatura vode do koje se smije pothladjivati. To je kolicina energije s kojom se raspolaze i toliko se energije moze pretvoriti u ogrijevnu energiju bez obzira koliki je COP neke pumpe. Stvar je samo u tome sto ce za "isti posao " pumpa sa vecim COPom potrositi manje el. energije od pumpe sa manjim COP-om. Sto se tice bazena budi oprezan, jer mozda ti se cini da u nekom bazenu lezi puno energije ali kad to stavis na papir mozda bi se i razocarao.
Sto se tice TP moja pumpa (zrak/voda) ovih dana radi "punom parom" jer evo vidim napolju je -4, bit cer mozda i hladnije ali radi besprijekorno. Moja preporuka za sve one koji su u dilemi da se odluce za investiranje u TP jer je to svakako stvar koja se isplati.
Sto se tice samogradnje, vjerujem da se i to moze, ali nemojte ocekivati spektakularne rezultate. Kad pogledate unutrasnjost jedne ozbiljne pumpe i njen upravljacki kompjutor sve ce vam biti jasno.
Ako neko misli napraviti grijanje sa TP za malo para, morat ce se razocarati jer to jednostavno tako ne ide. Ali da je to system koji radi tiho, pouzdano, uz malu potrosnju energije, bez ikakvog odrzavalja, bez rezervoara, i uz veliki komfor, to stoji!
Ja si nisam mogao dozvoliti rizik improvizacije nastojao sam kupiti sto pouzdanije komponente, i evo grijem se vec trecu sezonu i mogu samo reci da sam prezadovoljan.

Cesto me pitaju koliko me je kostalo grijanje, moj odgovor je "Puno", jer ako bih im rekao stvarne troskove nikako me nebi razumjeli.
Za ruzumjeti rad grijanja na TP potrebno je stvar gledati sa raznih aspekata: komfor, isplativost na duze razdoblje, i svakako ekolosku osvjestenost sto nazalost ljudi zaboravljaju.

TP je u razvijenim zemljama postala standard u projektiranju kuca poslovnih objekata. U zadnjih par godina jedino proizvodjaci TP otvaraju nove fabrike i uvode trecu smjenu u proizvodnji.Pumpe nekih proizvodjaca jednostavno ne mozes kupiti vec je moras cekati jer je potraznja veca od proizvodnih kapaciteta. Necu naravno pominjati ni jednog proizvodjaca da ne bih nekoga reklamirao ali zna se ko su vodeci proizvodjaci TP i ko ima koliku tradiciju u proizvodnji TP.

Ukratko, svakako moja preporuka za toplotne pumpe.
[ rade.zrnic @ 01.02.2012. 07:45 ] @
@elti,
ponovo potvrđujem tvoje navode uz jednu primedbu. @wuyo govori o bazenima sa velikom količinom vode... Pretpostavljam da nisu namontirani iznad površine zemlje gde i temperatura vazduha bitno utiče na promenu temperature vode u tim istim bazenima. Ukopani bazeni se ponašaju ekvivalentno tlu u kome se nalaze, čakštaviše, mnogo su postojaniji što se tiče skokova. Ti si kao što vidim iz Rijeke i nebrojeno puta si video da More teško menja krivu vršnih vrednosti skokova i padova. Deset stepeni je već ekstremno ali i to ide jako polako. Takva TP je sigurno vrlo isplativa za izvođenje i nije preskupa za ono što će da se dobije.
Zato sam i naveo primer TP koja crpi energiju iz "kakice". I taj bazen je ukopan u zemlju pa je vrlo teško jako ga ohladiti.
[ ELTI @ 01.02.2012. 09:00 ] @
Slazem se s tobom, ali velika kolicina je opet relativan pojam, za nekoga je 30m3 velika kolicina vode a to je ipak samo bazen 4X4X2 m, sto jenedovoljno za TP koja bi grijala neki prosjecan stan.
Isto tako mislim da tvoja ideja sa septickom jamom ne bi funkcionirala jer bi je takodjer brzo pothladio.
Sadrzaj septicke treba promatrati kao svaki drugi medij za koje vrijede odredjene fizikalne zakonitosti.
I taj "medij" bi se jako brzo pothladio oko samog isparivaca iako bi na stjenkama "bazena" bila relativno visoka temperatura.
Naravno mogla bi se tu ugraditi i pumpa mjesalica koja bi sadrzaj mijesala, ali bez obzira mislim da je kapacitet prosjecne septicke jame nedovoljan za grijanje jednog stana.
Problem pothladjivanja je veoma kompleksan, zna se desiti da TP sa geotermalnim sondama ako se nekontrolirano pothladjuju sonde, one mogu biti trajno unistene ali to je vec nauka za sebe pa se ne bih upustao u teoretiziranje tog problema.
More se moze promatrati kao bazen ali ogromnog kapaciteta gdje voda prirodno struji, ali i pored svega toga ako je na povrsini pothladjeno i ono se zaledi.
Ja bih bio jako sretan da sam uz samo more jer bih ga sigurno koristio za TP ali na nesrecu daleko je cca 2,5 km.
[ jan lav @ 01.02.2012. 13:09 ] @
jel neko upoznat sa principom rada gasne toplotne pumpe?
[ mali genije @ 01.02.2012. 13:52 ] @
Citat:
jan lav: jel neko upoznat sa principom rada gasne toplotne pumpe?

radi na amonijak
malo google pa potrazi apsorpcione toplotne pumpe
[ rade.zrnic @ 01.02.2012. 16:29 ] @
@elti,
napisao sam u jednom ranijem postu da je ova tema jedna od interesantnijih na čitavom forumu i siguran sam da je to tako. Svi se grejemo, neko ovako a neko onako...
Da bi ohladio bazen sa vodom kako si ti naveo 4X4X2 metra(fekalnom ili kakva je već) u okruženju zemljišta kome temperatura nepada ni zimi ni leti ispod +10 stepeni celsijusa a nije hermetički i termo izmenjljivo izolovana a da usput u tu istu posudu dolivaš dnevno bar 10 kW toplotne energije, trebala bi malo moćnija TP.
Lako je to proračunati... Zato i bućkaju bunare i koriste prirodnu toplotu koja je svuda oko nas.
[ zox pa @ 04.02.2012. 19:32 ] @
PRATIM DUGO OVAJ FORUM TE POZDRAVLJAM SVE KOJI UCESTVUJU NA NJEMU.beethowen smanji izlaznu bunarsku vodu na 7 steprni
[ beethoven015 @ 04.02.2012. 21:10 ] @
Citat:
zox pa: PRATIM DUGO OVAJ FORUM TE POZDRAVLJAM SVE KOJI UCESTVUJU NA NJEMU.beethowen smanji izlaznu bunarsku vodu na 7 steprni


Kako mislis da smanjim izlaznu bunarsku vodu na 7 C? Mislis da "prigusim" izlaz iz bunara? Ne znam kako na drugi nacin. Hvala na interesovanju za moj problem.
[ mali genije @ 05.02.2012. 12:19 ] @
Citat:
beethoven015: Kako mislis da smanjim izlaznu bunarsku vodu na 7 C? Mislis da "prigusim" izlaz iz bunara? Ne znam kako na drugi nacin. Hvala na interesovanju za moj problem.

pa ako nemas frekventni regulator na pumpi onda ventilom.
nego jesi uradio merenja?
[ rade.zrnic @ 05.02.2012. 12:42 ] @
@zox.pa, ako na smanjenje izlazne bunarske vode na 7 stepeni misliš na sedam stepeni Celsijusa, onda to možeš postići upotrebom TP, nikakvim prigušenjem to nije izvodljivo. Zašto ti je bitno +7 stepeni Celsijusa?
[ zox pa @ 06.02.2012. 09:38 ] @
rade.zrnic,sustina t.p i izmenjivaca na hladnoj strani je da on iz bunarske vode izvlaci toplotu, sto je veca izlazna temperatura manji je cop,t.p radi i na 12 stepeni ali povecava se potrosnja struje ,dalje bih naveo da svaka t.p. bi trbala da ima merenu izlaznu temperaturu bunarske vode,posto beethowen ima kontrolno brojilo nek proba sa manjom temperaturom.Kad smanjis protok bunarske vode smanjujes i temperaturu,da bi to uradio montira se balansni ventil ,ali posto ja to malo skuplja varijanta onda obican kugla vantil koji pritvaras dok nedobijes zeljenu izlaznu temperaturu .sigurno ima boljiitka
[ zox pa @ 06.02.2012. 10:01 ] @
nerazumem beethowena koja je to kondezacijska temperatura
[ scroll @ 06.02.2012. 12:01 ] @
Citat:
zox pa: rade.zrnic,sustina t.p i izmenjivaca na hladnoj strani je da on iz bunarske vode izvlaci toplotu, sto je veca izlazna temperatura manji je cop,t.p radi i na 12 stepeni ali povecava se potrosnja struje ,dalje bih naveo da svaka t.p. bi trbala da ima merenu izlaznu temperaturu bunarske vode,posto beethowen ima kontrolno brojilo nek proba sa manjom temperaturom.Kad smanjis protok bunarske vode smanjujes i temperaturu,da bi to uradio montira se balansni ventil ,ali posto ja to malo skuplja varijanta onda obican kugla vantil koji pritvaras dok nedobijes zeljenu izlaznu temperaturu .sigurno ima boljiitka

Povećava se se struja ali i snaga sa tople i hladne strane i smanjuje se razlika pritiska između isparivačke i kondenzacione strane tako da cop nemože da bude manji sem ako su proračuni na manje temperature i pri višim je pumpa preforsirana.
pozdrav
[ zox pa @ 06.02.2012. 14:31 ] @
cinimi se da je bolje da t.p. radi bez bafera na radiatorski sistem
[ ELTI @ 06.02.2012. 16:39 ] @
U takvom rezimu rada TP bi se precesto palila i gasila sto za nju nije dobro, zato je tu bafer. Sto veci to bolji. Osim toga onaj tko koristi TP vjerovatno ce koristiti i solarne kolektore tako da je ovo neizostavna komponenta.
[ idm @ 06.02.2012. 17:17 ] @
Vidim da su u zadnje vreme forumasi po prilicno aktivni sto je za svaku pohvalu. Buduci da je napolju temperatura cak i ispod -15 stepeni to je odlicna prilika da se rad toplotne pumpe vazduh-voda proveri pri ovakvim uslovima pa stoga pozivam, izmedju ostalih i clana foruma milana.mihajlovica, da nam is prve ruke kažu kako se pumpa ponaša pri ovim ekstremnim uslovima tj. jesu li zadovoljni ili razocarani u vazdusne toplotne pumpe.
[ zeljezara @ 06.02.2012. 17:32 ] @
Evo i mog pitanjca.
Svi mi hocemo nekako da smanjimo grijanje pa trazimo nacina.
TP nekako do plave zone a sta kad predje u crvenu.??????????
To znaci da se moze grijati samo male povrsine sa TP.

ELTI ti si u Evropi jel i kod tebe tako.?
Mislim nema smisla ako sa onom crvenom tarifom sve sto uspara TP das elektri.
[ mali genije @ 06.02.2012. 17:55 ] @
Citat:
zeljezara: Evo i mog pitanjca.
Svi mi hocemo nekako da smanjimo grijanje pa trazimo nacina.
TP nekako do plave zone a sta kad predje u crvenu.??????????
To znaci da se moze grijati samo male povrsine sa TP.

ako ulazis u crvenu zonu fali ti izolacije na objektu
[ zox pa @ 06.02.2012. 18:50 ] @
uredu da bafer stedi pumpu ali ja licno imam problem sa t. p. koju sam nedavno instalirao.Naime problem se javljaq kod bafera ,ulazna temoeratura u bafer 50*c ,u samom baferu 45*c,ali u sistem grejanja 40*c gde se gubi onih 10*c.Hteo bih da dodam kad grejem sano bafersku vodu pritisak se konstantno povecava. inace t.p. je marke deron 5,2 kw ,grejna povrsina 240 m2 radiatorsko grejanje ,trebam savet.Ja licno mislim da realan cop na ovim temperaturama ne moze biti veci od 3,5 za radiatorali dolazim na ideju da ugradim ventilatore male snage kako bi pospesio cirkulaciu toplog vazuha iz radiatora,mislim da bi time dobio neki vid prostog fain coila.Po meni radiator nebi samo grejao zraenjem nego bi i izduvavao topao vazduh toliko za sada
[ zeljezara @ 06.02.2012. 18:54 ] @
Genije
Za 400qm koju bi mi TP predlozio a da neudje u crvenu zonu.? Ili bar koliko broila.?
[ zeljezara @ 06.02.2012. 19:09 ] @
Citat:
zox pa: uredu da bafer stedi pumpu ali ja licno imam problem sa t. p. koju sam nedavno instalirao.Naime problem se javljaq kod bafera ,ulazna temoeratura u bafer 50*c ,u samom baferu 45*c,ali u sistem grejanja 40*c gde se gubi onih 10*c.Hteo bih da dodam kad grejem sano bafersku vodu pritisak se konstantno povecava. inace t.p. je marke deron 5,2 kw ,grejna povrsina 240 m2 radiatorsko grejanje ,trebam savet.Ja licno mislim da realan cop na ovim temperaturama ne moze biti veci od 3,5 za radiatorali dolazim na ideju da ugradim ventilatore male snage kako bi pospesio cirkulaciu toplog vazuha iz radiatora,mislim da bi time dobio neki vid prostog fain coila.Po meni radiator nebi samo grejao zraenjem nego bi i izduvavao topao vazduh toliko za sada


Za TP ima resenje.Radijaror konvektor.Ima sve i termostat i ventilator.A grije se vodom iz spremnika .Moze i sa 30 c.Samo ne znam dali ko to kod nas proizvodi.
[ ELTI @ 06.02.2012. 19:24 ] @
[quote]zeljezara
ELTI ti si u Evropi jel i kod tebe tako.?
Mislim nema smisla ako sa onom crvenom tarifom sve sto uspara TP das elektri.[/[quote]zeljezara

Iskreno receno ne znam sta je crvena zona, kod nas imaju samo dvije tarife:dnevna skuplja i nocna jeftinija, nismo ograniceni kolicinom potrosene energije. Moja TP, nazalost vecinu vremena radi u skupljoj tarifi, zato sam je programirao da starta dosta rano ujutro da zagrije stanove u jeftinijoj tarifi a kasnije da u skupljoj tarifi odrzava temperaturu. Isto tako navece takodje nesto vremena radi u nizoj tarifi. I pored svega toga cijena grijanja u odnosu na grijanje na loz ulje je bar prepolovljena.
Ovih dana je kod mene bio -7 stupnjeva i nisam primjetio nikakve probleme u grijanju jedino sto sam primjetio da su radni intervali dosta duzi. Tako niska temperatura nije problem za rad TP jer ona deklarirano radi i do -18, mada COP sigurno drasticno pada. Problem je jedino sto je ovih dana puhala jaka bura na momente i preko 100km/h pa je pothladjivanje kuce sigurno mnogo jace iako je izolirana stiroporom a prozori su sa izo staklima.

Citat:
zox pa: uredu da bafer stedi pumpu ali ja licno imam problem sa t. p. koju sam nedavno instalirao.Naime problem se javljaq kod bafera ,ulazna temoeratura u bafer 50*c ,u samom baferu 45*c,ali u sistem grejanja 40*c gde se gubi onih 10*c.Hteo bih da dodam kad grejem sano bafersku vodu pritisak se konstantno povecava. inace t.p. je marke deron 5,2 kw ,grejna povrsina 240 m2 radiatorsko grejanje ,trebam savet.Ja licno mislim da realan cop na ovim temperaturama ne moze biti veci od 3,5 za radiatorali dolazim na ideju da ugradim ventilatore male snage kako bi pospesio cirkulaciu toplog vazuha iz radiatora,mislim da bi time dobio neki vid prostog fain coila.Po meni radiator nebi samo grejao zraenjem nego bi i izduvavao topao vazduh toliko za sada


Nisam siguran da ces nesto dobiti sa ventilatorom, moj prijedlog da u dnevnom boravku umjesto jednog radijatora ugradis fancoiler. Osim toga nisam siguran da je tvoja pumpa dovoljno jaka za 240m2. Morala bi zagrijati vodu u baferu na visu temperaturu.
[ zox pa @ 06.02.2012. 19:24 ] @
da li jetaj radiator od celika,aluminijuma ,spas za 400m2 je mozda u mernoj grupi
[ jan lav @ 06.02.2012. 19:24 ] @
@zeljezara
to sto ti pricas to ti je fan coil vrntilator i ima podosta firmi koje prave ili prodaju iste.
u mom slucaju za prostoriju od 16 kvadrada sam ventilator kosta cirka nekih 160 eura ali tu nije naglaseno da u isporuci nije ventil koji ti treba i termostat tako da se cena dize na 260 eura. koliko bi trebalo da covek jos doda para da opremi kucu i sta da radi sa radijatorima da ih baci.
nije ni malo naivna cena
[ zox pa @ 06.02.2012. 19:45 ] @
bafer je 400 lit .KAD BIH UPOTRBIO LOGIKU I MERENJA SVE UKAZUJE NA TO DA DVA MALA VENTILATORA DAJE ISTI EFEKAT KAO FAIN COIL,STIM STO BIH ZA 250E NAPRAVIO OD VEC POSTAVLJENOG SVEMIRSI BROD,A SVE TO BI SE ISPLATILO KAD BI STVARNO BIo siguran da 40*c zadovoljava
[ jan lav @ 06.02.2012. 19:51 ] @
@zox pa
ja sutra namestam dva kulera na aluminijumski radijato pa cu ti javiti sta sam dobio
pod uslovom da mi neko nije te iste kulere bacio sutra sve znamo
[ zox pa @ 06.02.2012. 19:58 ] @
dva kulera dimenzije 4X4 ili nebitn smeste se u kanalicu duzine radiatora pa se izbuse rupe te tako kanalica bude usmerivac za vazduh od kulera,ali kazem ti sve to je vrednotruda ako radi na temperaturu vode oko 40*c
[ zox pa @ 06.02.2012. 20:04 ] @
za t.p po meni idealna potrosnja ostvaruje se mesnim ventilom na el pogon ali sve pod uslovom da joj je rezim rada sa baferom ine preko 45* c temperatura vode u sistemu
[ sale_ch @ 07.02.2012. 10:32 ] @
reko da pitam ljude koji se vise znaju.

Imam kucu izolovanu sendvic zidovima ( 20 cm blok 5 cm stiropor/ 12 cm puna cigla) i omalterisana spolja.
Stolarija drvo/aluminijum a podovi su isto dobro isolovani.
Inace imam podno grejanje(hodnici,kupatila i kuhinja) a u ostalim sobama(spavace,dnevna) radijatore. Inace u hodnicima,kuhinji i kupatilu imam i radijatore).
Trenutno se grejem na gas.

Hteo sam da pitam za oko 200-220 m`2 grejne povrsine kolika mi je jacina TP - vazduh/ voda potrebna?

Reko da racunam 80 w/m`2 ili manje....sta kazu iskustva?
Kazu treba ovaj tip TP malo jace dimenzionirati da bih radila bez dodatnih grejaca?

Koji tip TP se pokazao kao dobar posto zivim pored Dunava......ahah?(reko da nestane da radi vec na - 5°c)



Pozdrav svima
Sale
[ mali genije @ 07.02.2012. 10:32 ] @
Citat:
zox pa: uredu da bafer stedi pumpu ali ja licno imam problem sa t. p. koju sam nedavno instalirao.Naime problem se javljaq kod bafera ,ulazna temoeratura u bafer 50*c ,u samom baferu 45*c,ali u sistem grejanja 40*c gde se gubi onih 10*c.Hteo bih da dodam kad grejem sano bafersku vodu pritisak se konstantno povecava. inace t.p. je marke deron 5,2 kw ,grejna povrsina 240 m2 radiatorsko grejanje ,trebam savet.Ja licno mislim da realan cop na ovim temperaturama ne moze biti veci od 3,5 za radiatorali dolazim na ideju da ugradim ventilatore male snage kako bi pospesio cirkulaciu toplog vazuha iz radiatora,mislim da bi time dobio neki vid prostog fain coila.Po meni radiator nebi samo grejao zraenjem nego bi i izduvavao topao vazduh toliko za sada

nije dobar algoritam vodjenja i upravljanja.
Citat:
zeljezara: Genije
Za 400qm koju bi mi TP predlozio a da neudje u crvenu zonu.? Ili bar koliko broila.?

nije samo bitna pumpa vec i nacin na koji je uradjen cevni razvod instalacije dim.radijatora top.gubitci objekta itd
evo konkretno u pancevu poslovni objekat 370m2 15000din tp 35kw fancoili po celom objektu nocni rezim 18c dnevni22
akumulacija 1000l
[ sale_ch @ 07.02.2012. 14:29 ] @
zamolio bih malog genija da mi posalje mail na pp. Imam nekoliko pitanje vezano za TP a vidim da ti radis to profesionalno.
Jos nemogu da posaljem mail tebi posto sam tako reci nov..


pozdrav
Sale
[ lavbanjalucki @ 07.02.2012. 14:38 ] @
Pozdrav svima iz zaleđene Banjaluke
Pročitao sam dosta toga na internetu o ovoj temi pa se "usudih"da potražim informativnu pomoć po ovom pitanju.Naime,grejem površinu od cca 230 m2,radijatorski sistem,vid grejanja je bio masa-pelet(peć 40 KW).Na kvalitet grejanja se "ne žalim" a na cene peleta nemam kome da se žalim,s toga nisam daleko od odluke da pređem na grijanje putem TP.Za sada ne razmišljam o ceni koštanja tog poduhvata,nije vreme za to,ova sezona neka ide kako ide,imam dovoljno peleta,za početak me interesuju samo moguća tehnička rešenja.Objekat je troetažni,vrlo kvalitetno građen,demit fasada 8 mm, stolarija drvena,odličnog kvaliteta sa izo staklima,novogradnja,kotlarnica je dovoljno velika,čak i za postavljanje akumulatora,možda u nekoj budućnosti.Najmanje informacija sam na forumu našao po pitanju koje mene muči a to je "okolokućna"situacija.Naime,bušenje onih rupa oko 100m mi je nekako preskupa investicija kad već imam dvorište koje nije praktički ni završeno a ni mašina za iskop mi nije neki naročit problem,s toga razmišljam o izgradnji kolektora za rasolinu.Molim sve koji imaju bilo kakva iskustva o ovom vidu kolektora da mi daju neke informacije-dubina,vrsta cevi,profil,povezivanje...Iz onoga na što sam do sada naišao vidim da se predlaže dubina 1,2do1,5m.Zanima me dali je možda bolja varijanta-2-3 meta dubine,a kolektor da se postavi u dve zone,recimo.Želim da napomenem da se sve ove moje ideje zasnivaju na,ne baš,velikom tehničkom znanju nego više na logici,naime,moje zanimanje nema baš nikakve veze sa ovom oblasti a vidim da ovde ima dosta ljudi koji su em potkovani znanjem,em voljni da to podele sa drugima.
Unapred zahvaljujem.
[ ELTI @ 07.02.2012. 16:47 ] @
Pozdrav zemljak,
nisam bas siguran da ce ti se investicija u TP brzo vratiti jer vec imas dosta ekonomicno grijanje,
koliko znam peleti su jos uvijek mnogo povoljniji u odnosu na loz ulje ili plin, kako ce se odrzavati
cijena peleta tesko je reci jer je potraznja za njima jako porasla sto moze prouzrociti poskupljenja.

Sto se tice povrsinskih kolektora o kojim razmisljas umjesto busenja rupa za geotermalne sonde,
to je sasvim dobro rjesnje, dubina "gornjeg sloja" trebala bi biti minimalno 1.7m a ako bi isao na jos
jedan nivo taj bi trebao biti bar na 4m, ako bi to gledao s financijske strane ne bi prosao puno
jeftinije nego da busis rupe u dubinu.
Osim toga treba imati na umu da povrsinski geotermalni kolektori poslije uvjetuju koristenje
povrsine ispod koje se nalaze jer se na tom prostoru ne mogu graditi nikakvi objekti niti saditi drvece
moguce je samo sadjenje niskog raslinja ili uzgoj vrta.

Racunica ti je otprilike za jedan m2, stambenog prostora ti je
potrebno 1m geotermalne sonde ako se buse rupe u dubinu. Prije 3 god. kad sam ja radi grijanje
na TP imao sam ponudu za 65€ za geotermalnu sondu po metru dubine, sto je za moj slucaj bio iznos
od 13.000€ samo za geotermalnu sondu. Nakon savjetovanja sa inzenjerima iz firme koja proizvodi
TP, s obzirom da sam u primorju gdje temperature ne padaju cesto ispod nule a jos rjedje ispod -5
odluka je ipak pala na malo jacu i kvalitetniju TP zrak/voda.

Svima koji razmisljaju o rjesavanju bilo kojeg oblika centralnog grijanja prvo bih savjetovao da rijese
termo izolaciju i dobru stolariju a tek poslije odaberu vrstu grijanja.
[ zeljezara @ 07.02.2012. 20:26 ] @
Citat:
mali genije: nije samo bitna pumpa vec i nacin na koji je uradjen cevni razvod instalacije dim.radijatora top.gubitci objekta itd
evo konkretno u pancevu poslovni objekat 370m2 15000din tp 35kw fancoili po celom objektu nocni rezim 18c dnevni22
akumulacija 1000l


Genije sve je ohrabrujuce samo nisam siguran da pumpa moze raditi sa radijatorima.
TP 150 000 35 kw mozes li nesto opsirnije u slobodno vrijeme.
[ zox pa @ 07.02.2012. 20:53 ] @
ljudi manite filozofiju ,kazi brate koliko je tih 15000 din kilovata , termomont ima mernu grupu,mali genije jel ti grejes kucu na t . p voda voda
[ mali genije @ 07.02.2012. 21:20 ] @
Citat:
zox pa: ljudi manite filozofiju ,kazi brate koliko je tih 15000 din kilovata , termomont ima mernu grupu,mali genije jel ti grejes kucu na t . p voda voda

dal imaju mernu grupu stvarno ne znam ali znam da im uredjaj radi 1/3/h i stavljen kompenzator reaktivne energije
kod mene je trenutno vazduh/voda(trenutno van funkcije) do proleca a onda stavljam dx
[ lavbanjalucki @ 07.02.2012. 21:47 ] @
[quote]ELTI: Pozdrav zemljak,
nisam bas siguran da ce ti se investicija u TP brzo vratiti jer vec imas dosta ekonomicno grijanje,
koliko znam peleti su jos uvijek mnogo povoljniji u odnosu na loz ulje ili plin, kako ce se odrzavati
cijena peleta tesko je reci jer je potraznja za njima jako porasla sto moze prouzrociti poskupljenja.


U pravu si,pelet jeste ekonomičniji od plina,struje,o uglju i drvima neću ni da govorim,na to se ne vraćam ni po koju cijenu,međutim ovo je ipak nešto sasvim drugo.Slažem se sa svim što si mi objasnio i naveo svoja iskustava,koj inače pratim od početka,ali ću se najverovatnije odlučiti za kolektor na rasolinu.Moje dvorišta ima dovoljno prostora,ne nameravam graditi nikakve objekte po njemu,samo travnjak i nešto malo niskog parkovskog rastinja.Zato te molim,kao i ostale ovde prisutne kolege da mi prenesu svoja iskustva sa ovim vidom kolektora.Dali neko ima iskustva koliko recimo metara cevi ide po m2 prostora ili postoje nekakvi drugi proračuni.
P.S.-Svaka informacija i svako iskustvo mi je dobrodošlo.Hvala.
[ milan.mihajlovic @ 07.02.2012. 22:25 ] @
Pozdrav svima, drago mi je da je tema ponovo ozivela sto i necudi sobzirom da je vanredna situacija sto se temperature tice. Kod mene je situacija sledeca pumpa radi jos uvek na vazduh bez startovanja elektro grejaca. Posto mi je ovo malo neocekivano za ove uslove obratio sam se proizvodjacu za pojasnjenje te kopiram tekst da ga ne prepricavam. Da bi se uključio električni grejač moraju da se ispune dva uslova:
- spoljašnja temperatura mora biti ispod podešene vrednosti bivalentne temperature
- toplotna pumpa duži vremenski interval ne može da postigne zadatu temperaturu polaznog voda prema podešenoj krivi grejanja.
U ovom slučaju se uključuje prvi stepen grejača. Ako u narednih 30 minuta se ni sa prvim grejačem ne postiže željena temperatura - uključuje se drugi stepen, a prvi isključuje. I ako u narednih 30 minuta opet nije dostignuta željena temperatura polaznog voda - uključuju se oba grejača.
Dakle - logika je da se grejači koriste baš kada mora i što je moguće manje, ali to zavisi i od podešavanja - bivalentne temperature i krive grejanja.

Postoji i havarijsko uključenje grejača - u slučaju kada je toplotna pumpa u kvaru.

Da kazemo nesto i o brojkama u 6 nedelji 2012 godine (aktuelna) pumpa je radila do sad 42h potrosila je 95,9 kWh ili 2,28kW po radnom satu, nazalost jos uvek mi nisu insralirali kalolimatar tako da podatak o visini COP-a nemam. Temperatura polaza je 38-39c sto i nije bas pohvalno za podno grejanje, ali navikli smo se brzo na konfor da se setamo po kuci u kratkim majcama. Analizirao sam podatke rada pumpe do sada pa kaze ovako: Pumpa je ukupno radila 2655 sati za to vreme potrosila je 2597kWh elektricne energije (pocela je sa radom 40-te nedelje 2011god), po satu rada tosila je 0.978kW. po nedeljama potrosnja se kretala 40 nedelja 0.8kW, 41-0,57, 42-0.59,43-0.6, 44-0.59, 45-0.62, 46-0.9, 47-1.21, 48-1.01,49-0.76, 50-0.68,51-1.1, 52-1.07, 01 nedelja 2012god-0.82kW, 02-1.04, 03-1.09, 04-1.27, 05-1.94 i 06-2.28. Zakljucak je ocigledan sa padom temperature raste potrosnja, sto je i ocekivano. Pored ovoga zabelezeno je i 15 sati rada grejaca na prvon stepenu 3kw, sto je bio u dva slucaja kada je nestajala struja te je prilikom dolaska pumpa ukljucila zastitu i iskljucila kompresor. Nisam jos dobi racun za struju po mojoj racunicu negde oko 7000 dinara 1000kWh za celu kucu gde je 650-700 grejanje. Da kazem jos oko rezima rada pumpe u servisnom meniju pise da pumpa ima 5 rezima rada (inverter) 1 nivo najnizi 225sati rada 2-836sati, 3-1042, 4-372 i 5 najjaci-169sata rada. kao i 15 sati rada grejaca u prvom stepenu 3kW. Nemam podatak kolika je potrosnja u svakom rezimu ponaosob. Da dodam jos jednom za one koji nisu u toku radi se o pumpi vazduh-voda 8kW radi na podnom grejanju, kuca je 160m2, ali za sada se greje samo prizemlje 70m2, problem je unutrasnje stepeniste pa dosta toplote ide gore, gde je i sada temperatura 8-10 stepeni.
[ idm @ 08.02.2012. 07:58 ] @
lavbanjalučki
sobzirom da imate radijatorski sistem u objektu imam jedno pitanje za vas:
U ovim hladnim danima kolika je temperatura vode koja odlazi u sistem grejanja ?
[ sale_ch @ 08.02.2012. 08:03 ] @
Reko da pitam one koji imaju iskustva o TP.

Sta mislite o ovoj TP?

Nadam se da cu uspeti da okacim slike...

null


Da li neko ima iskustva sa ovom pumpom i proizvodjacem?

Pozdrav
Sale_ch
[ sale_ch @ 08.02.2012. 08:11 ] @
ili ovako nesto
[url=http://www.ebay.de/itm/Luft-Wasser-Warmepumpe-22-2KW-Copeland-Heizung-R417A-LCD-Display-Abtaufunktion-/390380817482?pt=Systemkomponenten_Heizung&hash=item5ae4828c4a][/url]
[ ELTI @ 08.02.2012. 08:47 ] @
Citat:
idm: lavbanjalučki
sobzirom da imate radijatorski sistem u objektu imam jedno pitanje za vas:
U ovim hladnim danima kolika je temperatura vode koja odlazi u sistem grejanja ?


Ako su ti radijatori dimenzionirani prema peci na pelete neces ih moci koristiti za grijanje na TP.
Moguca su sljedece kombinacije, da u dnevni boravak i u prostorije u kojima se boravi umjesto bar jednog radijatora
ugradis fankoilere i povecas povrsinu ostatka radijatora.
Sto se tice temperature polaznog voda ona kod mene konstantno varira, jer je kompjutor postavlja optimalno prema
mnogo vanjskif faktora, vanjska temp. unutarnja temp. temp. povrtnog voda, relat. vlaznost...

TP je idealno rjesenje za podno grijanje. Idealno je pri samom projektiranju kuce sve podrediti, odnosno predvidjeti
grijanje na TP, od same gradnje geotermalnih kolektora, polozaja objekta, izolacije, stolarije, podnog grijanja itd, sto bi u konacnici
dalo veoma rentabilno grijanje i hladjenje objekta sto bi se odrazilo na cijenu grijanja svedenu vjerovatno na 30-40% u odnosu na klasicno grijanje.

Nazalost ja nisam imao takvu priliku pa sam se morao prilagoditi postojecem stanju gdje nisam mogao postaviti podno grijanje
vec kombinaciju fankoilera i radijatora. I pored svega toga smatram da imam veoma rentabilno i komforno grijanje.
[ mali genije @ 08.02.2012. 09:43 ] @
Citat:
sale_ch: Reko da pitam one koji imaju iskustva o TP.

Sta mislite o ovoj TP?

Nadam se da cu uspeti da okacim slike...

null


Da li neko ima iskustva sa ovom pumpom i proizvodjacem?

Pozdrav
Sale_ch

kinez ko kinez ali dok ga doteras ovamo kostace te vise nego da kupis isti uredjaj kod nas
pod drugim imenom. i nemoj da se razocaras kad zahladni
[ sale_ch @ 08.02.2012. 10:11 ] @
Imam vec prikljuceno grejanjena gasnu pec tako da bih preziveo nekako....haha

za malog genija:

Ako mozes procitaj moj post od juce sto se tice velicine grejne povrsine i kuce pa me zanima samo koje jacine TP mi treba za oko 220 m`2?

Koliko je tvoje iskustvo sa TP? Koliko ih dugo ugradjujes i koliko si ih ugradio do sada?

Hvala ti unapred
[ lavbanjalucki @ 08.02.2012. 10:38 ] @
Citat:
idm: lavbanjalučki
sobzirom da imate radijatorski sistem u objektu imam jedno pitanje za vas:
U ovim hladnim danima kolika je temperatura vode koja odlazi u sistem grejanja ?


Da,u pravu si,sa fankoilerom sam se već pomirio,staviću po jedan u svakom dnevnom boravku,tehnički je lako izvodljivo,bez ikakvog rušenja.
Dali tvoj sistem radi u režimu grijanje-hlađenje ili samo grijanje,koju pumpu imaš,od kojeg proizvođača i jesi li zadovoljan sa dosadašnjim rezultatima(obzirom da već dugo pratim tvoje postove,poznat mi je "istorijat" tvog grejanja).Dali znaš možda koji profil cijevi bi trebalo odabrati prilikom izgradnje geotermalnog kolektora,ili ev.zapreminu vode u njemu a profil je na osnovu toga lako izračunati.
[ mali genije @ 08.02.2012. 10:58 ] @
Citat:
sale_ch: Imam vec prikljuceno grejanjena gasnu pec tako da bih preziveo nekako....haha

za malog genija:

Ako mozes procitaj moj post od juce sto se tice velicine grejne povrsine i kuce pa me zanima samo koje jacine TP mi treba za oko 220 m`2?

Koliko je tvoje iskustvo sa TP? Koliko ih dugo ugradjujes i koliko si ih ugradio do sada?

Hvala ti unapred

ono sto si trazio to si i dobio pogledaj pp
[ fontem @ 08.02.2012. 15:23 ] @
Pozdrav Svim forumasima!
Od oktobra prosle godine sam vlasnik toplotne pumpe voda-voda.
Jako sam zadovoljan sto se tice ucinka TP.
Jedino me nervira sto je dosta bucan.
TP mi je postavljen u podrum,a iznad se nalazi decija soba,i bas se cuje kada radi.
Interesuje me na koji nacin mogu da smanjim buku TP?!
[ sale_ch @ 08.02.2012. 15:38 ] @
cao

Nemogu ti pomoci sto se tice TP ali mi samo reci gde se nalazis u Vojvodini i na kojoj se dubini nalazi voda?
Koliko je kostalo kopanje bunara po m?


[ ELTI @ 08.02.2012. 16:14 ] @
Citat:
fontem: Pozdrav Svim forumasima!
Od oktobra prosle godine sam vlasnik toplotne pumpe voda-voda.
Jako sam zadovoljan sto se tice ucinka TP.
Jedino me nervira sto je dosta bucan.
TP mi je postavljen u podrum,a iznad se nalazi decija soba,i bas se cuje kada radi.
Interesuje me na koji nacin mogu da smanjim buku TP?!


Toplotna pumpa treba biti postavljena na gumene nosače za smanjenje vibracija i buke, osim toga trebalo bi vidjeti da li se buka prenosi preko cijevi.
Za vanjske pumpe zrak/voda postoje i prigusivaci koji prigusuju buku koju proizvodi strujanje zraka dok za druge pumpe koliko znam nema prigusivaca.
Mozda ces morati uraditi zvucnu izolaciju na unutrasnjim stjenkama podrumske prostorije gdje ti se nalazi pumpa.
[ sale_ch @ 09.02.2012. 07:13 ] @
pozdrav svima

Evo sta rade Svajcarci sa vazduh/voda TP-om.

Navodno na -18°C tp snage 18.5kw daje 11.40 kw i to temperaturu vode od 60°C. Namenjena je za objekte koji imaju instalirane radijatore.

Da li neko zna sta su EVI -Kompresori?

Koga zanimaju tehnicke stvari pumpe neka javi.

http://www.hausrein.ch/
[ sale_ch @ 09.02.2012. 10:36 ] @
Evo sta sam nasao mozda je ljudima vec poznata stvar.

TP vazduh/voda na -15°C ostaje isti kapacitet grejanja i to bez dodatnih grejaca.

http://www.bauer-energie.at/pd...ser_waermepumpe_mitsubishi.pdf

Inace TP se zove : AlphaTherm® Zero

Poznata stvar ili?
[ sale_ch @ 09.02.2012. 12:50 ] @
Evo jes nesto o Alpha therm zero TP pa koga zanima neka pogleda.


http://www.powertemplate.de/ku...ishi-Alphatherm-Zero-8-kW.html


Abmessungen H/B/T:
Außengerät: 1350/950/330 mm Schalldruckpegel db(A) 52 (in 1 m Entfernung)
Innengerät: 895/500/350 mm max. Vorlauftemperatur 60°

8,00 kW Heizleistung (A7/W35) COP 4,40 (A7/W35)
8,00 kW Heizleistung (A-15/W35)
7,10 kW Kühlleistung (A35/W18) EER 4,10 (A35/W18)


reko da naglasim da neradim niti uvozim TP u Srbiju niti se bavim ovim poslom, ovo je vise informativno i reko da vidim da li su vec poznate stvari.

[ lavbanjalucki @ 09.02.2012. 14:26 ] @
Pozdrav svima,
Dali ovde neko ima iskustva ili posjeduje grijanje toplotnom pumpom čiji se primarni deo napaja iz horizontalnom geotermalnog kolektora?Bilo bi mi interesantno da nam prenese svoja iskustva sada,na ovim temparaturama,naročito.
Svaka informacija je dobro došla.
Hvala

[ mali genije @ 09.02.2012. 15:04 ] @
Citat:
sale_ch: Evo jes nesto o Alpha therm zero TP pa koga zanima neka pogleda.


http://www.powertemplate.de/ku...ishi-Alphatherm-Zero-8-kW.html


Abmessungen H/B/T:
Außengerät: 1350/950/330 mm Schalldruckpegel db(A) 52 (in 1 m Entfernung)
Innengerät: 895/500/350 mm max. Vorlauftemperatur 60°

8,00 kW Heizleistung (A7/W35) COP 4,40 (A7/W35)
8,00 kW Heizleistung (A-15/W35)
7,10 kW Kühlleistung (A35/W18) EER 4,10 (A35/W18)


reko da naglasim da neradim niti uvozim TP u Srbiju niti se bavim ovim poslom, ovo je vise informativno i reko da vidim da li su vec poznate stvari.

sve je to lepo samo nemoj da se iznenadis sa cenom.
kad vec kopas evo ti jos jedan fajl.
[ dmax @ 09.02.2012. 17:44 ] @
Evo dana za testiranje. Jutros -25 izmereno kod mene, a po vestima -27

Letos sam uzeo invertor klimu Samsung AQV12PWAN koja je deklarisana da greje do -10 spoljne temperature. Klima radi non-stop od pocetka grejene sezone i kada se krenule temperature ispod nule, pratio sam da vidim kada ce da stane sa radom. Dosada nije stala, jutros sam je video da radi oko 4h ujutro (grejala je normalno unutra) i kasnije u 7h kada sam ustao takodje.

Neko je vec objasnio da je fazon sa zimskim grejanjem klima da imaju ugradjen grejac za ulje u kompresoru, tako da kada se pusti u rad zimi na malim temperaturama, prvo se upali grejac da digne temperaturu ulja, pa onda startuje kompresor. Posto mi klima dosada nije stala i posto je nisam nikada gasio, moj zakljucak je da je kompresor odrzao radnu temperaturu (koja nije pala ispod neke njegove minimalne) i zato se nije gasila, a pritom je normalo ulazila u stanje odledjivanja i leda danas na njoj nema nista vise nego ostalih dana u minusu.

Ako neko ima neku drugu teoriju, neka me ispravi, jer ne bih voleo na svojoj klimi da okrijem gresku koriscenja

Jos sam primetio da je najvise leda bilo kada su pocele temperature ispod nule (kada ni preko dana nije prelazilo nulu) i tada se stvorila ledena ploca stvorila do 2/3 visine saca sa zadnje strane. Ovaj zid je bio na oko 5mm od zadnjih saca. Pretpostavljam da se stvarao kondenz koji se potom odledjivao ali na toj daljini od 5mm vise nije delovala toplota iz saca (kada je u fazi odledjivanja). Tako da sam treceg dana skinuo rucno gornju polovinu tog ledenog zida i ostalo je samo 1/3 leda ispred saca. Pretpostavljam da je ovo zbog visoke vlaznosti vazduha pri naglom opadanju temperature (preko 90% vlage) a posle par dana vlaga je bila oko 50% i nize (koliko sam izmrio sa mojim uredjajima).

Verujem da ovako isto prolaze i TP vazduh/voda, pa rekoh da podelim svoje iskustvo.
[ ELTI @ 09.02.2012. 18:16 ] @
Vjerujem da klima radi ali je veliko pitanje koliki je COP, mozda cak i ispod 1. na tim temperaturama. Bilo bi zanimljivo izracunati potrosnju.
[ dmax @ 09.02.2012. 18:33 ] @
Citat:
ELTI: Vjerujem da klima radi ali je veliko pitanje koliki je COP, mozda cak i ispod 1. na tim temperaturama. Bilo bi zanimljivo izracunati potrosnju.


E to bih i ja vleo da znam, ali nema uslova da odredim. Ono sto sam pratio za vreme rucka (klima je u kuhinji) je da i dalje duzi vremenski period greje nego sto se odmrzava.

Ono sto je meni zanimljivo, jeste da sam vazduh/voda sisteme uzeo zdravo za gotovo do odredjene temperature i racuna na alternativna resenja. Koliko vidim i na ovim izrazito niskim temperaturama moze da prodje.
[ CBC @ 10.02.2012. 00:13 ] @
Samo reda radi, znam da ima par njih koji izvlace koristi iz informacija:
Visa kraljevska tehnicka skola u Svedskoj je izbacila novu bakarnu povrsinu koja je puna sitnih udubljenja koja cine da se gas u toplotnim pumpama ne mora grejati toliko kao danas da bi doslo do kljucanja.
Broj udubljenja cini da se stvara vise mehurica i da su aktiviraju kljucanje sa 10-15% manje energije.

http://www.fof.se/tidning/2011...ig-yta-satter-fart-pa-kokandet

Ulepite link u Google prevodioca sa svedskog na engleski, dobijate savrsen prevod.

Pozz CBC
[ scroll @ 10.02.2012. 07:50 ] @
Kod toplotnih pumpi koje imaju istu snagu na +7c i na -15c smanuje se cop a povećava se potrošnja kompresora. To znači da što je hladnie treba potroši veću snagu da bi grejao sa istom snagom.
[ dmax @ 10.02.2012. 08:12 ] @
Nisam siguran da li je uopste rentabilno da vazduh/voda radi na -25 tj. da li je COP veci od 1, ali mi i dalje deluje zanimljivo da radi.
Ako uzmemo u obzir da je COP samo 1, i da periodicno idu ciklusi odmrzavanja, onda je u stvari ovaj sistem ne rentabilan, ali i dalje moze da funkcionise tj. greje (ako je dovoljno dimenzionisan).
[ scroll @ 10.02.2012. 08:28 ] @
da rentabilnost toje glavno pitanje u šta uložiti novce da se investicija što pre da se (ušpara).
[ ELTI @ 10.02.2012. 08:34 ] @
Kod ovako ekstremno niskih temperatura, mislim da TA peci imaju najveci COP, ako se puni nocu na jeftinijoj tarifi onad joj COP 2. Smijesno ali istinito!
[ scroll @ 10.02.2012. 09:10 ] @
Ne baš sve zavisi i na ovim niskim temperaturama gde se nalaziš recimo ovde je bunarska voda 14c a toplotna pumpa recimo snaga 16kw na drugom mestu je bunarska voda 22c i isto takva pumpa pod istim temperaturama daje 22kw naravno sa boljim COP-om.
[ lavbanjalucki @ 10.02.2012. 10:06 ] @
Citat:
ELTI: Kod ovako ekstremno niskih temperatura, mislim da TA peci imaju najveci COP, ako se puni nocu na jeftinijoj tarifi onad joj COP 2. Smijesno ali istinito!

Ivice,koliki je minus kod tebe u Istri?Prenesi nam kako se ponaša tvoj sistem,pošto ga pratimo od ideje preko realizacije do dana današnjeg? Koja je danas vrednost COP-a
?
pozdrav.
[ dmax @ 10.02.2012. 11:05 ] @
@milan.mihajlovic Zivo me zanima tvoj izvestaj za februar

@sale_ch Ove cene govore u prilog, da cene dolaze u normalu. Jos da bunardjije krenu tim putem...
[ ELTI @ 10.02.2012. 22:00 ] @
Citat:
lavbanjalucki: Ivice,koliki je minus kod tebe u Istri?Prenesi nam kako se ponaša tvoj sistem,pošto ga pratimo od ideje preko realizacije do dana današnjeg? Koja je danas vrednost COP-a
?
pozdrav.


Temperatura ovih dana je padala do -7 a preko dana se penjala do nule, ali to nije relevantno jer vec nekoliko dan puse iznimno jaka bura koja doslovno nosi krovove sa kuca.
Ja sam se jucer penjao na svoj krov da vidim stanje svojih solarnih kolektora, na svu srecu jos su na mjestu i uredno funkcioniraju i na takvoj hladnoci.
Takva temperatura uz buru je mnogo gore za grijanje nego -30 u unutrasnjosti bez bure. Za rad TP je ipak bitna temperatura zraka.
Nisam kontrolirao statistiku COPa ali sam jucer zapisao stanje kontrolnog brojila koje biljezi potrosnju samo TP pa cu vidjeti ovih dana kako stvari stoje mada vjerujem
da je ovih dana bila rekordna potrosnja.
[ lavbanjalucki @ 12.02.2012. 21:55 ] @
lavbanjalučki
sobzirom da imate radijatorski sistem u objektu imam jedno pitanje za vas:
U ovim hladnim danima kolika je temperatura vode koja odlazi u sistem grejanja ?

IDM,dugujem ti odgovor,Ovih hladnih dana temparatura na izlazu kotla je 62C(u kući 21-22),inače sve do -10 napolju,-temparatura na izlazu je 55C i u kući je 21-22C.Pretpostavljam da ću morati dodavati fan coiler ali ionako ću ga morati dodavati ako hoću hlađenje u letnjim mesecima.
Evo još nešto,iako me ne pitaš-"Ušao" sam juče u 8.-u tonu peleta.Grijem oko 150 kvm i bojler od 200 litara.
[ tihi2 @ 22.02.2012. 09:33 ] @
Nije mi jasno zašto ova tema nije u grupi "grejanje i klimatizacija". Priča se o grejanju na TP a ne o nekoj teoriji... nisam mogao da verujem da ima tako malo zainteresovanih za grejanje s TP i slučajno sam naleteo na ovo.
Grejem se na struju preko rezervoara od 2500l. To mi radi posao do -5*C, posle toga se mora ložiti ili uključiti gas.
Pročitao sam u zadnjih godinu dana šta ste pisali. Ima tu i poznatih imena...

Vidim da se puno ljudi dvoumi između TP voda/voda i vazduh/voda. Na linkovima sam postavio grafikone kretanja spoljnje temperature na meraču koji je postavljen na severnoj strani kuće na 0.5m od fasade i 2m visine. Meri svakih 20 minuta. Ovo su mnogo bolji podaci jer prosečna temperatura nije dovoljno dobar pokazatelj.

Podaci su za ovu zimu, a imam podatke i za prošlu.
http://i634.photobucket.com/al...tihomir1/Temperature102011.jpg
http://i634.photobucket.com/al...tihomir1/Temperature112011.jpg
http://i634.photobucket.com/al...tihomir1/Temperature122011.jpg
http://i634.photobucket.com/al...ztihomir1/Temperature12012.jpg

Od pomoći može biti i primer rada jedne TP vazduh/voda u Subotici koji je prikazan na jednom savetovanju "Prikaz rezultata eksploatacije toplotne pumpe vazduh/voda...." na http://www.cimgas.rs/
gde se mogu lepo uočiti zavisnost temperature i COPa. Link nije reklama za tu firmu jer tu TP možete kupiti od koga hoćete. Samo su bili ljubazni (što bi rekle Lale "fini") da podatke javno objave.
Oni koji planiraju TP vazduh/voda mogu pročitati sa kojim realnim COPom mogu računati. Malo razočaravajuće... ali istina uvek boli.
[ dlalic @ 22.02.2012. 12:21 ] @
Ja sam slao poruke moderatorima i ovog foruma i moderatorima techzone-a da smeste temu gde joj je mesto, ali bez rezultata ili odgovora. Steta. I ovako je posecena i korisna ali na pravom mestu bi bila jos vrednija
Citat:
tihi2: Nije mi jasno zašto ova tema nije u grupi "grejanje i klimatizacija". Priča se o grejanju na TP a ne o nekoj teoriji...
[ bakara @ 22.02.2012. 14:57 ] @
Citat:
tihi2: Nije mi jasno zašto ova tema nije u grupi "grejanje i klimatizacija". Priča se o grejanju na TP a ne o nekoj teoriji...

Evo sad, je na mestu...
[ tihi2 @ 22.02.2012. 17:17 ] @
Hvala Bakara. Sad nek svako bira kako hoće da se greje...
[ sale_ch @ 22.02.2012. 18:11 ] @
Zanimljiv COP pored tako lepog decembra....kakav zna da bude
[ tihi2 @ 22.02.2012. 20:22 ] @
Podaci o COPu i temperaturama su za prošlu zimu, a ne ovu. Taj decembar 2010. i nije bio baš pretopao...
U NS je bilo ovako
http://i634.photobucket.com/al...mir1/TemperaturezaNS122010.jpg

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 23.02.2012. u 14:03 GMT+1]
[ gari021 @ 23.02.2012. 11:14 ] @
Cekamo Milanove podatke o potrosnji za februar...
[ sale_ch @ 24.02.2012. 10:27 ] @
Za tihi2:

Je li zivis u blizini NS ili bas u Ns?
Ja sam u Banovcima.


Da li postoji neka dobra vazduh/voda TP koja bih se isplatila za ovo nase podneblje a da investicija nije prevelika ili je najbolje uraditi voda/voda sa dva bunara i zavrsiti pricu sa grejanjem i hladjenjem?
Da li znas kakva je Fonko Tp? Vidim da ih jedna firma iz NS uvozi.

(vidim da si na ovom forumu dosta dugo i da imas iskustva sa tp)


Pozdrav
Sale
[ tihi2 @ 24.02.2012. 17:33 ] @
Baš sam u NS (4km od centra, a ceo gradski deo je oko 5km), ali ni šira okolina nema drugačije uslove.
Da li postoji takva TP i ja tražim i lupam glavu. Imaš oko strane 50 žestoku raspravu oko TP vazduh/voda protiv voda/voda. Može se nešto zaključiti.
Ja nemam ličnog iskustva ni sa jednom TP pa ni sa Fonko. Imao sam prilike da upoznam gospodina iz Niša koji je to prodavao. Ništa više od toga. Ne znam ko ih u NS uvozi, pošalji na PP da se raspitam i vidim kakvi su uslovi.
Isplativost je pitanje za svaki objekat i treba dobro računati. Ista TP može tebi da se isplati za 4 godine, a meni za 20. Strašno individualna kategorija koja zavisi kakvo rešenje kuće i grejanja imaš sada. A skroz druga računica je za nov objekat koji se gradi od početka.
Jako sam se letos zainteresovao za prepravku klime 24kBtu u TP kao što rade ljudi, ali se ispostavilo da je cela priča oko 1000evra, a gotova TP od 12kw košta 1500evra pa nije bez logike uzeti provereno rešenje.
[ BaneKI @ 24.02.2012. 21:26 ] @
I ja da se javim na ovu temu, uopsteno prvi put sam ovde. Treba da radim grejanje u kuci, pa me zanima sto sta, ako je neko u mogucnosti da mi odgovori! Ocekujem iskrene odgovore! Procitao sam svih 62 str. i mogu vam reci da mi jos uvek nisu jasne neke stvari. Grejanje i hladjenje pomocu TP. voda-voda ili vazduh-voda!? Da bi vam lakse bilo, dacu vam neke parametre:
Kuca je prizemna i ima 100m2, grejna povrsina je 90m2. Zidovi su od cigala, maltera, izolacije(stiropor 5cm) i bavalita, prozori su drveni dvokrilni(menjam ih na prolece za PVC). Trenutno se grejem na cvrsto gorivo(carobna pec) i plinskim pecima, kako gde. Treba da radim na prolece potkrovlje od 60m2, grejne 45m2. Stavio bih dva krovna i dva zidna prozora (PVC), izolaciju (gips ploce, folija, stiropor 5cm, mineralnu vunu, daske, paropropusnu-vodonepropusnu foliju i crep), plafon ce biti na 2,2m i kosi krovovi negde do poda a negde na pola metra od poda (tako je uradjena gradja krova). Na pod bih stavio parket. Toliko od mene, malo je opsirno ali msm da vredi za razmatranje. Hvala svima u napred za pomoc! Primetio sam dosta pametnih ljudi ovde. p.s. POMOZITE MI!!!
[ BaneKI @ 24.02.2012. 21:30 ] @
Zaboravio sam da dodam da nemam veliko dvoriste, 10x3, ne znam kako bi to valjalo za TP voda-voda. Mada, kanal Dunav-Tisa-Dunav je na 1.5km i imamo dosta podzemnih voda.......Hvala jos jednom na odgovore, ako ih ima!
[ rade.zrnic @ 25.02.2012. 05:10 ] @
Pa evo da ja pokušam za početak...
Kakvu vrstu grejanja bi bio raspoložen da uradiš? Govorim o kućnoj instalaciji.
Klasično radijatorsko, podno ili kombinaciju ta dva?

Pošto kažeš da ispod kuće imaš vodu na nekoj pristupačnoj dubini, rešenje voda/voda bi blo ono koje bih sebi uradio.
Temperatura tla a ujedno i vode se teško menja i ne zavisi mnogo od atmosferskih uticaja. Saznaj na kojoj je dubini voda, njenu temperaturu i njen fizički sastav i kakva je poroznost zemljišta. U Banatu ima dosta slatine i glinene podloge koja nije baš pogodna za neku veću količinu što se tiče cirkulacije. Isisavanje i ponovno vraćanje u drugi bunar, eventualno odliv u kanalizaciju ako postoji.
Što se tiče sistema vazduh/voda, znam da je Kikinda prilično vetrovita i sa relativno velikim brojem dana u toku zime sa niskim temperaturama. Tada je pumpa sa dosta smanjenim COP-om.
Imaš li neku prostoriju, recimo podrum u koji bi mogao da smestiš posudu koji bi služila kao rezervoar tople vode?
[ tihi2 @ 25.02.2012. 09:07 ] @
Citat:
BaneKI: I ja da se javim na ovu temu, uopsteno prvi put sam ovde. Treba da radim grejanje u kuci, pa me zanima sto sta, ako je neko u mogucnosti da mi odgovori! Ocekujem iskrene odgovore! Procitao sam svih 62 str. i mogu vam reci da mi jos uvek nisu jasne neke stvari. Grejanje i hladjenje pomocu TP. voda-voda ili vazduh-voda!?
Mislim da bi redosle odluka trebao biti sledeći:
1. Izračunati gubitke kuće sa predviđenom izolacijom (naravno sa nekoliko varijanti, predlozi su ispod),
2. Preračunati potrebnu energiju u KW na prosečnu zimu (kod tebe se može slobodno računati sa +5*C),
3. Odlučiti se za tip grejanja: podno (pretpostavljam da je preskupo i prekomplikovano ako već živiš u toj kući i ako nemaš ništa protiv pločica u celoj kući), radijatorsko ili vazdušno; sve ima svoje prednosti i mane,
4. Odlučiti se za izvor grejanja: vezano je za prethodnu, a posebno tačku 2. Jedini kriterijum je vreme povraćaja investicije.
Citat:
BaneKI: Kuca je prizemna i ima 100m2, grejna povrsina je 90m2. Zidovi su od cigala, maltera, izolacije(stiropor 5cm) i bavalita, prozori su drveni dvokrilni(menjam ih na prolece za PVC). Trenutno se grejem na cvrsto gorivo(carobna pec) i plinskim pecima, kako gde. Treba da radim na prolece potkrovlje od 60m2, grejne 45m2. Stavio bih dva krovna i dva zidna prozora (PVC), izolaciju (gips ploce, folija, stiropor 5cm, mineralnu vunu, daske, paropropusnu-vodonepropusnu foliju i crep), plafon ce biti na 2,2m i kosi krovovi negde do poda a negde na pola metra od poda (tako je uradjena gradja krova). Na pod bih stavio parket. Toliko od mene, malo je opsirno ali msm da vredi za razmatranje. Hvala svima u napred za pomoc! Primetio sam dosta pametnih ljudi ovde. p.s. POMOZITE MI!!!
Ja imam potkrovlje od 70m2 i govorim ti iz ličnog iskustva.
Stavio sam krovne prozore Velux 78x120cm 3 komada i to GZL (valjda), dakle ništa posebno: kada ima snega na krovu ja sa ulice do zadnjeg centimetra ne vidim gde je prozor! Sneg se ne topi ništa brže na prozoru. Izuzetno su dobro urađeni. Kad sam obratio pažnju po kućama skoro na svakoj sam mogao da vidim gde je krovni prozor, komšija mi je imao problem i sa curenjem što znači da mu opšiv nije dobar. Jesu skuplji ali se kupuju jednom i nikad više.
Vrlo je važno da ispoštuješ da u potkrovlju bude prozora 10% od površine. Imam 2 dečije sobe u potkrovlju 4x4m (kosina je 1.3m) a zidni prozor 1.0x1.4m i krovni 0.78x1.2m. Ne mogu ti opisati svoje zadovoljstvo što sam stavio taj krovni prozor: soba je svetla, izgleda velika. Bilo je saveta i od majstora "to nije važno, 8% je blizu...". Ne nasedaj: važno je!
Idi kod nekog ko ima potkrovlje i kosina mu počinje od poda. Tih 1-2m u kosini su neupotrebljivi i daju samo osećaj teskobe i nedostatka visine. Eventualno da se stave vrata od npr ormančića po celom zidu ali i to ne sme biti preduboko.
Izolaciju stavi koliki god ti je prostor do daske tj debljinu rogova. Trebalo bi i više. Moji rogovi su 15cm i sve je popunjeno mineralnom vunom. Tu su i nosači za gips ploče pa je izolacija i deblja. Na plafonu potkrovlja je 15cm mineralne vune (oko 50m2). Ilustracija važnosti izolacije: dok nisam imao potkrovlje imao sam 5 cm mineralne vune i energetske gubitke od 15000w/h. Kad sam napravio potkrovlje, dobio sam 70m2 korisne površine a gubitke cele kuće SMANJIO za 20% na 12000w/h. Inače na celom potkrovlju imam 3 panelna radijatora 1+1+0.8m.
I ja sam odužio. Valjda će ti biti korisno.
[ BaneKI @ 25.02.2012. 16:46 ] @
Hvala momci na pomoci, znaci mi vasa misljenja i ideja.
[quote]rade.zrnic: Pa evo da ja pokušam za početak...
Kakvu vrstu grejanja bi bio raspoložen da uradiš? Govorim o kućnoj instalaciji.
Klasično radijatorsko, podno ili kombinaciju ta dva?
Najbolju mogucu, trenutno se informisem sta je najbolje. Ne volim da su mi svuda plocice, hocu parket na pod da stavljam. Zato bih zidnu ili radijatorsku instalaciju.
Imaš li neku prostoriju, recimo podrum u koji bi mogao da smestiš posudu koji bi služila kao rezervoar tople vode?
Podrum nemam, svega 10x3 prostorije imam u dvoriste. To i jeste moj problem razmisljanja o svemu tome.
Tihi2......moje prostorije nece biti vece od 9,10m2, bice ih 5. Sto se tice izolacije, to sam vec napisao kako cu, mislim i da je tako najbolje.
Hvala ti na tvom iskustvu, znacilo mi je.

Posto se ne razumem u grejanje, ni sam ne znam sta mi se najvise isplati da radim. Ja bih da to bude zglavno uradjeno i da se isplati....
[ BaneKI @ 25.02.2012. 18:03 ] @
Zaboravio sam da postavim pitanje, da li neko zna koja je razlika u ceni izmedju TP-i, voda-voda i vazduh-voda!? U pitanju je kao sto sam naveo u prethodnim porukama kuca sa potkrovljem od 150m2. Hvala, u napred!!!
[ milan.mihajlovic @ 27.02.2012. 21:30 ] @
Evo rezultata za februar, uzecu u razmatranje cetri zadnje nedelje 05 nedelja 2012 godine pumpa je radila 153 sata potrosila 296.5 kW/h (1.94kW/h po satu rada) i zabelezila najnizu temperaturu -14 c, 06 nedelja 163sata rada 369kW/h potrosnja (2.26kW po satu) temperatura -17, 07 nedelja 165 sata rada 286.3 kW/h potrosnja (1.74 kW po satu rada) temperatura -11 i 08 nedelja 166 sati rada 184.7 kW/h potrosnja (1.11kW po satu rada) temperatura -2c Racunam da ce racun iznositi oko 8500 din. Da dodam i da je elektro grejac zabelezio 3 sata rada u prvom stepenu 3kW i to kada je bilo -17. Misljenja sam da je temperatura bar jos 3 stepena niza jer je senzor zalepljen na fasadu na oko pola metra os prozora (uvek mi se razlikuje temperatura na pumpi i u autu). Da ne ureknem pumpu radila je po ekstremnim uslovima izvan mojih ocekivanja. Grejac je palila svega tri sata za mesec dana i uspevala je da postigne 38-39 stepeni u polazu, sada je 35-36 u polazu.

Za kolegu iz Kikinde Ja sam imao dilemu voda-voda ili vazduh-voda i odlucio se za vazduh iz razloga sto sam za 6 000 dobio nemacki proizvod dok su mi za vodu trazili i do 12 000 i to za FONKO. Mislim da je vazduh-voda u prednosti zbog jednostavnosti sistema nize cene i radi se o inverter tehnologiji, dok kod voda-voda to nije slucaj. Ono sto su mi rekli predstavnici proizvodjaca od kojih sam uzeo pumpu ( inace rade i voda-voda) da se voda-voda isplati u slucajevima gde ima vode u izobilju (ne postoji mogucnost da presusi bunar) i na vecim objektima, poslovne zgrade, hale itd.
[ rade.zrnic @ 28.02.2012. 05:57 ] @
@milane,
6000? Pretpostavljam da govoriš o evrima? Iskreno, ja sam zaprepašćen... Šta su ti ugradili za tolike pare, jel' bi mogao da navedeš ili da slikaš? Živo me interesuje.
Na 56. strani ove teme @bela rada je prikačila link o radu čoveka koji greje bazen sa vodom a i ja sam dodao dve fotografije sa TP koju sam lično ugradio.
Govorim sad o čoveku koji greje bazen sa vodom. Kompletna njegova skalamerija sa sva tri erkondišna, (da budu novi ne sa otpada) nemože da košta više od 2000 evra zajedno sa radom. Recimo da je platio nekog ko će da polemi instalaciju i upusti u rad. 6000 mi je vrtoglavo puno.
Inače inverter je moguć i kod sistema voda/voda. Nema razlike.

Radio sam rashladnu komoru 5X5X4 metra sa sendvič panelima od 100 mm kompresor Dorin 4kW i sve zajedno sa inox kliznim vratima je koštala oko 12000 evra. Naravno i rad je ukalkulisan.
Pozdrav.
[ aviator @ 28.02.2012. 10:27 ] @
Nikakav problem, podaci za kontakt poslati kao PP
[ aviator @ 28.02.2012. 13:08 ] @
Nadovezujem se na Milanovu poruku jer imam isti uredjaj kao i on (da napomenem samo da grejem dosta vise - 170 m2 sa pumpom vazduh/voda iste jacine - 8Kw)
Ja jos nemam gotove podatke za februar jer mi obracun struje stize 15-tog u mesecu tako da cu to postaviti kasnije.
Podatke o potrosnji u prethodnim mesecima sam postavio u ranijoj poruci (16.12.2011) ovde na forumu gde su definisati svi parametri merenja, a evo potrosnje struje SAMO za grejanje za decembar i januar:
- Decembar 2011 je 6380 dinara
- Januar 2012 je 15046 dinara (iako izgleda mnogo, to je na nivou moje predjasnje potrosnje cvrstog goriva = 1 tona briketa je oko 150 eur)
Ova zima je bila odlicna za testiranje ovog uredjaja i za definitivno utvrdjivanje osnovne cinjenice da TP vazduh voda moze da greje objekat moje velicine na radijatorskom sistemu bez pomoci elektricnog grejaca do spoljne temperature oko -6 stepeni.
Sta ovo znaci u praksi: prvo moramo da sebi zadamo parametre koje hocemo da postignemo a u mom slucaju je to temperatura u objektu od oko 24 stepena - ponavljam ne 21-22 nego punih 24, sto nije malo, imajuci u vidu da svaki stepen povecanja temperature u kuci utice sa oko 6% povecanja potrosnje energije.
Dakle, dok spoljna temperatura nije pala na -6 ja sam imao oko 23,5 - 24 stepena u kuci, kako je temperatura pala ispod toga pojavila se potreba za ukljucivanjem integrisanog elektricnog grejaca (to je podeseno automatski definisanjem tzv "bivalentne tacke" u mom slucaju se grejaci pale bas na -6).
Tu je sad glavno pitanje POTREBNA TEMPERATURA VODE ZA GREJANJE NA IZLAZU iz TP.
Ova pumpa (kod mene) moze da postigne temperaturu na izlazu od 42 stepena i do -10 spoljne temeperature. Pitanje je samo da li je ova temepratura dovoljna tj. kolika temperatura na izlazu je potrebna da bi se odrzala temperatura u kuci od 23-24 stepena ? Za ovaj uslov, na spoljnim temperaturama nizim od -6 stepeni, ja moram da imam temperaturu vode u radijatorima izmedju 45-48 stepeni. Da bi se ta temperatura vode postigla, definitivno je neophodno dodatno dogrevanje nekim uradjajem, bilo da su to ugradjeni elektricni grejaci, bilo da je to kotao na cvsto gorivo. Ja sam se opredelio da to za pocetak budu grejaci i racun za grejanje u januaru jasno pokazuje da je kod mene struja dosta "radila" da bi premostila razliku od mogucih 42 toplotne pumpe do potrebnih 48 stepeni u radijatorima.
Da imam podno grejanje, procenjujem da bih verovatno celu zimu zavrsio bez upotrebe elektricne energije jer citam da je 42 dovoljna temperatura za takav sistem grejanja (kod Milana je dovoljno i 39), ali moji radijatori traze vise pa vise i kosta.
Bilo je jos nekoliko faktora sa kojima sam se susreo u ovom periodu - nestanci struje ili nestanci jedne faze – desavalo se da po ceo dan neceg nema, tako da se kuca hladila vise nego uobicajeno pa je u najhladnijim danima temperatura unutra bila 22 umesto 24. U najhladnijim danima sam promenio program grejanja tako da je sistem radio 24 sata bez prekida (kad je bilo struje), sto je takodje imalo za rezultat povecanje u potrosnji struje, tako da je u vrsnom danu bilo potroseno oko 100 kW u visoj tarifi i 50 Kw u nizoj tarifi nasuprot regularnih 48 kWh/15kWh ostalim danima (ovo je ukupna kucna potrosnja struje i grejanja ali je dovoljno ilustrativno). Da sam ceo mesec morao da se grejem uz dodatak struje, bilo bi veselo...
Medjutim, tu moram da se vratim na pricu koja se zove dimenzionisanje i odabir sistema: kada sam ulazio u celu pricu, prihvatio sam cinjenicu da sistem koji kupujem kosta koliko kosta i da pokriva 85% mojih godisnjih potreba za grejanjem. Dakle, ne ceo period grejanja, jer imam i stari kotao na cvrsto gorivo na koji sam racunao da ce mi pokriti 20 tak ekstremnih dana. Ali, ove godine, sam bas hteo da testiram kako se sistem ponasa i zakljucio da su obe varijante moguce - preduslov je samo da nema nestasica struje. Struja mi treba i za stari kotao jer nesto mora da pogoni pumpu, to cu za iducu sezonu resiti malim invertorom i akumulatorom ili agregatom, pa kada nestane struje da pumpa moze da radi dok koristim kotao na cvsrto gorivo (imam sad neki baj pas pored pumpe, ali to nije dovoljno da se cela kuca greje gravitaciono).
Kada sam trazio ponude za sistem, poredio sam cenu i mogucnosti – sistemi voda /voda su se cinili efikasniji, mada su meni u ponudama davali maksimalnu temp na izlazu od samo 42 stepena i to sa "delimicno zatvorenim ventilima na radijatorima" – to je isto sto sam dobio i sa ovom pumpom. Cena sa kopanjem bunara je bila dosta veca od ove, neizvesnost oko dubine i kvaliteta vode – to niko nije hteo da garantuje, a to se bas pokazalo kao problem kod poznanika koji je Bezanijskoj kosi uradio TP voda/voda i sistem je radio dok nije opao nivo Save, a tada je nestalo vode. On se ovu zimu grejao ponovo na ugalj, a sad ga ceka verovatno produbljivanje bunara i novi troskovi.
Cuo sam i za iskustva gde je vise ljudi u naselju kod Novog Sada iskopalo bunare pa im posle svima ponestalo vode jer su je jedni drugima odvlacili, pricao sam sa covekom kome su predimenzionisali pumpu pa trosi kao da se greje na struju i koji ima i problem da odvodni bunar ne moze da mu odvede svu vodu, pa ga ceo sistem do sada kosta vise destina hiljada eura pri cemu je on jako nezadovoljan – sve me je to odredilo prema izboru TP vazduh voda i moj zakljucak, danas, je da nisam pogresio, da sam dobio ono za sta sam platio a da sam spreman da u najekstremnijim danima potpalim i kotao na cvrsto gorivo ili ako necu da se prljam, da pustim grejace da odrade posao pa koliko god to kostalo.
Kao sto vidite, Milan na manjem objektu nego sto je moj i sa podnim grejanjem, ima dosta bolji rezultat - da sam platio za jaci uredjaj, verovatno bih i ja imao slican rezultat, ali se tu postavlja pitanje isplativosti ulaganja u razliku od par hiljada eur u odnosu na broj ekstremnih dana koje pumpa ne pokriva.
Mislim da bi i sa TP voda/voda rezultat bio slican – prema podacima koje sam procitao, cini mi se da bi mi i tada trebalo dogrevanje na nizim temperaturama (voleo bih da me demantuje neko ko se greje na ovakvu TP putem radijatora i da nam kaze podatke o postignutim temperaturama vode na izlazu pri spoljnim temperaturama ispod 0, tj ispod -5 ili oko -10).
Ja cu definitivno za celu zimu potrositi dosta manje novca nego kada sam se grejao na cvrsto gorivo, ali meni je vaznije zadovoljstvo sto ne mora da se lozi i sto vise nema prasine i imam prostoriju vise u kuci.
Vazduh definitivno greje - cena uredjaja je tolika koliko je rekao Milan, za par meseci mog istrazivanja to je bila najpovoljnija ponuda. Mozda mi jedino malo smeta samo sto pumpa nije fleksibilnija za programiranje tokom dana (ima prakticno samo dve moguce temperature – stalnu i redukovanu) i sto nemam kontrolu iz sobe (lenj da sidjem u podrum). Medjutim to ona nadoknadjuje inteligentnim radom jer se uopste ne bazira na merenju sobne temperature, nego poredi spoljnu temperaturu i temperature vode na izlazu i povratku, tako da, kada se jednom programira, mozete da zaboravite na nju. Spoljna jedinica mi stoji ispod prozora u kuhinji i kroz PVC stolariju jedva se cuje da radi, tako da buka nije problem.
Mislim da bi kolega rade.zrnic mogao da zaradi dosta novca ako stvarno moze za 2000 da postigne ovo isto sto postizu sistemi koji kostaju dosta vise - eto sugestije za elegantan biznis, dobro grejanje za malo para, a nama da bude krivo sto smo dali mnogo para za isti efekat.
Znam da niko ne voli da cita dugacke poruke ali se nadam da ce sve ove informacije biti od koristi onima koji traze objektivno misljenje. Pozdrav svima..





[ lavbanjalucki @ 28.02.2012. 14:11 ] @
Citat:
aviator: Nadovezujem se na Milanovu poruku jer imam isti uredjaj kao i on...
Znam da niko ne voli da cita dugacke poruke ali se nadam da ce sve ove informacije biti od koristi onima koji traze objektivno misljenje. Pozdrav svima..
...........
E,vidiš,Aviator,nije potpuna istina da ljudi ne vole duge postove.Naime,pratim ovu temu već malo duže vremena,pročitao sam sve i jedno slovo,neke stvari i više puta i naročito me obraduje kad se pojave postovi iz ličnog iskustva kao što su tvoji,Milanovi,od Ivice iz Rijeke i da ne nabrajam dalje,to su informacije "ispod čekića" za nas koji smo u istoj dilemi u kojoj ste vi gore nabrojani bili prije konačne odluke,tako da nam je vaše iskustvo dobar reper prilikom izbora komponenti za grijanje sa TP:Vi ste se odlučili prije godinu dana(ali ja sam malo mlađi od vas pa mislim da ne kasnim puno,hehe) a ja ću u narednih par mjeseci.Ono što mene muči je to što je vrlo malo iskustava sa horizontalnim kolektorima te sam se obratio na PP ovdje našem prisutnom kolegi,došao je kod mene u Banjaluku,pregledali smo situaciju,preneo mi je neka svoja iskustva i do konačne odluke nije ostalo mnogo vremena.Ono što mi je on savetovao,odmah sam prihvatio a to je da u ceo sistem makačim i solarni kolektor pošto su moje potrebe za toplom vodom velike.Obratiću ti se na PP ako budeš imao vremena i volje da mi to onako,uživo prezentuješ kad dođem do Beograda,možda i sledeće nedelje.
Vazduh-grije(kao što ti reče),voda-grije,sunce-grije,nema potrebe da se smrzavamo,da ne bude ono "Bog nam dao al sve nam je džaba,selo go"...
Pozdrav svima
[ rade.zrnic @ 28.02.2012. 17:38 ] @
@aviatore, kako reče @lav, nije tačno da su duži tekstovi zamarajući. Onga niko nebi pročitao "Rat i Mir"... Samo ti opiši što duže i podrobnije, niko se neće naljutiti, oni kojih se ova tema ne dotiče i ne čitaju...
Mislim, a to sam i napisao ranije da je ovo jedna od naprednijih i interesantnijih tema na čitavom forumu.
Pozdrav svim učesnicima...
[ scroll @ 28.02.2012. 17:49 ] @
Ja se grejem sa toplotnom pumpom voda-voda sa radijatorima.teperatura polazne vode 40c a kad je potrebno polaznu vodu dižem na 45c. pumpa radi sa r134a znači da nema najboji cop ali ja sam zadovojan grejem 70kv za januar sam platio između 3000 do 3600din za grejanje .
Kod toplotne pumpe voda-voda nema smanjenja snage ili cop kod smanjenja spojne temperature treba da radi samo toliko više koliko su se povećali gubici toplote na objektu, dok kod vazduh-voda smanjenjem spojne temperaure smanjuje se i snaga pumpe i cop a kod nekih modela samo cop (znatno vaća potrošnja struje).
Kod sistema voda-voda nema potrebe za inventorskim kompressorom jer je temperatura vode uvek ista, možda kod sistema sa zatvorenim krugom ili kod direktne exspanzije.
puštaosam u rad toplotne pumpe od više proizvođača voda-voda,sa vodom iz bunara nema problema ako se buši bunar a ne rupa ,kvalitet vode bi trebalo ispitati a i količinu vode,kad es buši bunar to se i uglavnom odradi.
eto pumpa voda-voda od 16kw sa 2 kopresora , sa elektromotornim expanzionim venilom, pokazivanjem: potrošnje ,ulaza geotermalne snage ,temperature ulaza i izlaza primarne i sekundarne strane vode ..... a cena je negde 4hijada i parstotina E.
Pozdrav
[ lavbanjalucki @ 29.02.2012. 10:29 ] @
Scrol,svaka čast,to su informacije koje mene zanimaju a i pumpu si opisao baš onakvu kakva meni treba,kao da si bio kod moje kuće.Ako ti nije problem,kaži mi ko je proizvođač i gde se to može pogledati.A da nebi nekoga reklamirali(mada ni tu ne vidim ništa loše) može na PP i dali je to cena sa PDV-om,pošto je to meni odbitna stavka?
[ mali genije @ 29.02.2012. 13:09 ] @
evo i ja da dodam.tp voda/voda radijatorsko grejanje polaz 45c
150m2 grejne povrsine januar mesec racun za ukupnu potrosnju 9200din
jutros ubelezeno stanje za februar 1100kw vise tarife i 700kw nize sto po kalkulatoru EV.iznosi 12,230 din za februar.
[ mimiciju @ 29.02.2012. 18:40 ] @
Kuća 260m2. 240m2 grejne površine. TP voda/voda 15kW. R407C. Fan Coil uređaji u sobama. Registri po kupatilima. Vođenje potisa (tj. povrata) po spoljnoj temperaturi. Tempeartura u svim prostorijama dan i noć 23 stepena. Za mesec februar 1149kWh viša tarifa i 633kWh niža tarifa. Ovo je podeljeno na dva brojila. Po mom kalkulatoru 10213 din za februar.
[ mali genije @ 29.02.2012. 18:48 ] @
Citat:
mimiciju: Kuća 260m2. 240m2 grejne površine. TP voda/voda 15kW. R407C. Fan Coil uređaji u sobama. Registri po kupatilima. Vođenje potisa (tj. povrata) po spoljnoj temperaturi. Tempeartura u svim prostorijama dan i noć 23 stepena. Za mesec februar 1149kWh viša tarifa i 633kWh niža tarifa. Ovo je podeljeno na dva brojila. Po mom kalkulatoru 10213 din za februar.

zaboravio si da dodas PDV
[ mimiciju @ 29.02.2012. 18:54 ] @
Citat:
mali genije: zaboravio si da dodas PDV

Da.
To je inače potrošnja sa bunarskom i cirkulacionom pumpom.
[ aviator @ 29.02.2012. 21:31 ] @
Citat:
mimiciju: Kuća 260m2. 240m2 grejne površine. TP voda/voda 15kW. R407C. Fan Coil uređaji u sobama. Registri po kupatilima. Vođenje potisa (tj. povrata) po spoljnoj temperaturi. Tempeartura u svim prostorijama dan i noć 23 stepena. Za mesec februar 1149kWh viša tarifa i 633kWh niža tarifa. Ovo je podeljeno na dva brojila. Po mom kalkulatoru 10213 din za februar.


Molim te za info sa kojom temperaturom izlaza vode postizes 23 u ovim "normalnim" zimskim danima i kada je bilo bas ledeno? Da li su Fan-ovi energetski efikasniji od radijatora? Koja je cena instalacije ovakve TP?
[ sale_ch @ 01.03.2012. 06:59 ] @
Kuća 260m2. 240m2 grejne površine. TP voda/voda 15kW. R407C. Fan Coil uređaji u sobama. Registri po kupatilima. Vođenje potisa (tj. povrata) po spoljnoj temperaturi. Tempeartura u svim prostorijama dan i noć 23 stepena. Za mesec februar 1149kWh viša tarifa i 633kWh niža tarifa. Ovo je podeljeno na dva brojila. Po mom kalkulatoru 10213 din za februar.


Izvini kakava ti je izolacija i prozori?
[ mimiciju @ 01.03.2012. 07:34 ] @
Citat:
aviator: Molim te za info sa kojom temperaturom izlaza vode postizes 23 u ovim "normalnim" zimskim danima i kada je bilo bas ledeno? Da li su Fan-ovi energetski efikasniji od radijatora? Koja je cena instalacije ovakve TP?

Kada je -10 temperatura potisa je oko 47 c
Kada je 0 potis je oko 42
Kada je +10 potis je oko 36

Sa upotrebom Fan Coila u poređenju sa radioatorima postiže se da možeš da ideš sa nižim temperaturama potisa u odnosu na one koje bi imao sa radijatorima. Sa podnim grejanjem se postižu još niže temperature potisa.
[ mimiciju @ 01.03.2012. 07:43 ] @
Citat:
Izvini kakava ti je izolacija i prozori?


Demit fasada 5cm.
Plastična stolarija - jednokomorna vakum stakla.
[ idm @ 01.03.2012. 08:21 ] @
mimiciju
-koliko godina se vec grejeta sa toplotnom pumpom;
-kako je zabranjeno reklamiranje proizvodjaca mozete li nam reci da li je TP domaceg, zapadnog ili istocnog porekla
i ako nije tajna koliko je kostala samo TP;
-da li TP koristite i za pripremu tople potršne vode;
-posto imate ugradjene Fan Coile pretpostavljam da ih koristite leti za hlađenje pa mozete li nam preneti neka iskustva
vezana za hladjenje ( da li vas objekat uspevate hladiti samo pasivnim putem )
[ mimiciju @ 01.03.2012. 15:34 ] @
Citat:
idm: mimiciju
-koliko godina se vec grejeta sa toplotnom pumpom;
-kako je zabranjeno reklamiranje proizvodjaca mozete li nam reci da li je TP domaceg, zapadnog ili istocnog porekla
i ako nije tajna koliko je kostala samo TP;
-da li TP koristite i za pripremu tople potršne vode;
-posto imate ugradjene Fan Coile pretpostavljam da ih koristite leti za hlađenje pa mozete li nam preneti neka iskustva
vezana za hladjenje ( da li vas objekat uspevate hladiti samo pasivnim putem )


2 leta i 2 zime.
TP je domaće proizvodnje sa ugrađenim sledećim komponentama - Copeland kompresor, SWEP izmenjivači, Danffos zaštita, akumulator, risiver - oko 3000€ bez PDV za TP koja ima i grejanje i hlađenje.
Vođenje po spoljnoj temperaturi - 275 €
TP ne koristim za pripremu tople potrošne vode
Pasivno hlađenje sam probao sa direktnim puštanjem bunarske vode kroz sistem Fan Coila. Sa temperaturom bunarske vode od 14,5 stepeni sam uspeo da držim temperaturu u objektu oko 27 stepeni ali to je bio danonoćni rad pumpe i bez obzira na temperaturu od 27 stepeni u objektu nije bilo prijatno zbog vlage.
Kod pasivnog hlađenja postoji problem odvlaživanje vazduha kojeg uopšte nema tako da nisam hteo da potrošim silne pare za dodatni izmenjivač pogotovo što bi temperatura vode koja prolazi kroz FC bila još višlja
[ rade.zrnic @ 01.03.2012. 17:37 ] @
@mimiciju, još ako ti je kompresor kao ovaj, imaš pravu mašinu.
http://www.youtube.com/watch?v=YNeoFebbU6I&feature=related

Cena od 3000 ili nešto malo viša bi bila prihvatljiva, iako mislim da je i to prilično puno, ali ajd' nek' bude.
6000, ono što je @milan mihajlović platio je po mom mišljenju pljačka... A da nepričam o 12000.
Potrudiću se da pokupim cene materijala koji je potreban za jednu TP od 3-4 kW električne snage, da se malo orijentišemo.
[ aviator @ 01.03.2012. 19:40 ] @
Citat:
rade.zrnic: @mimiciju, još ako ti je kompresor kao ovaj, imaš pravu mašinu.
http://www.youtube.com/watch?v=YNeoFebbU6I&feature=related

Cena od 3000 ili nešto malo viša bi bila prihvatljiva, iako mislim da je i to prilično puno, ali ajd' nek' bude.
6000, ono što je @milan mihajlović platio je po mom mišljenju pljačka... A da nepričam o 12000.
Potrudiću se da pokupim cene materijala koji je potreban za jednu TP od 3-4 kW električne snage, da se malo orijentišemo.


Ajde samo da definisemo cenu do kraja - cena pumpe sa PdV-om bi vila oko 3600 eur + vodjenje po spoljnoj temperaturi oko 300 eur. Na to imamo jos neke troskove, npr kopanje 2 bunara po 30 tak metara (rece neko 50 eur /m sa cevima koji idu u bunare) + cena potapajuce pumpe i eto nas na oko 7000 eur ili ....?

Ispravite me ako gresiim, ali da ne sabiramo babe i zabe, nego kompletan sistem kljuc u ruke, pa onda da imamo kompletnu sliku o performansama /ceni.

Podaci o izlaznoj temperaturi od 47 na -10 su vrlo dobri, ja to nisam dobio ni u jednoj ponudi kad sam trazio detalje od ponudjaca pumpi.

[ mimiciju @ 01.03.2012. 19:51 ] @
Citat:
rade.zrnic: @mimiciju, još ako ti je kompresor kao ovaj, imaš pravu mašinu.
http://www.youtube.com/watch?v=YNeoFebbU6I&feature=related

Cena od 3000 ili nešto malo viša bi bila prihvatljiva, iako mislim da je i to prilično puno, ali ajd' nek' bude.
6000, ono što je @milan mihajlović platio je po mom mišljenju pljačka... A da nepričam o 12000.
Potrudiću se da pokupim cene materijala koji je potreban za jednu TP od 3-4 kW električne snage, da se malo orijentišemo.


Vidi stvarno nisam stavio da je kompresor scroll. Naravno da je scroll.

[ mimiciju @ 01.03.2012. 19:57 ] @
Citat:
aviator: Ajde samo da definisemo cenu do kraja - cena pumpe sa PdV-om bi vila oko 3600 eur + vodjenje po spoljnoj temperaturi oko 300 eur. Na to imamo jos neke troskove, npr kopanje 2 bunara po 30 tak metara (rece neko 50 eur /m sa cevima koji idu u bunare) + cena potapajuce pumpe i eto nas na oko 7000 eur ili ....?

Ispravite me ako gresiim, ali da ne sabiramo babe i zabe, nego kompletan sistem kljuc u ruke, pa onda da imamo kompletnu sliku o performansama /ceni.

Podaci o izlaznoj temperaturi od 47 na -10 su vrlo dobri, ja to nisam dobio ni u jednoj ponudi kad sam trazio detalje od ponudjaca pumpi.


Kod mene je ova situacija:

Jedan bunar 18m. Voda u kanalizaciju :) Leti zalivam baštu pošto lepo dogrejem vodu :)

Za cenu ključ u ruke mogu da ti pošaljem PP ako te zanima od koga sam ja uzeo.

Vođenje po spoljnoj temperaturi potisnog voda donosi velike uštede a ja to inače nisam viđao. Potis može da ide i do 55 (uz smanjen COP) a kriva koja ti odgovara može da se podesi.

[ tihi2 @ 01.03.2012. 19:59 ] @
Citat:
aviator: Podaci o izlaznoj temperaturi od 47 na -10 su vrlo dobri, ja to nisam dobio ni u jednoj ponudi kad sam trazio detalje od ponudjaca pumpi.
Spoljnja temperatura nije važna ako se radi o TP voda/voda. Tada izlazna temperatura može biti 55*C kod svih koje sam gledao. Da rešimo šta su babe a šta žabe.
[ mimiciju @ 01.03.2012. 20:11 ] @
Citat:
tihi2: Spoljnja temperatura nije važna ako se radi o TP voda/voda. Tada izlazna temperatura može biti 55*C kod svih koje sam gledao. Da rešimo šta su babe a šta žabe.


:)

Tako je. Može biti 55 kod svih koje si gledao i koliki ti je tada COP? A koliki je COP kada je potis 35? Imaš li te podatke za sve pumpe koje si gledao :)

Za grejanje kuće na spoljnih 15 i na spoljnih -15 ti ne treba ista temperatura potisa. A COP ti JAAAAAKO zavisi od temperature potisa. Pa ako variraš temperaturu potisa dobićeš optimalniji COP. Što se variranja tiče može se to i ručno :)

I pozdravi mi babe i žabe :D



[ tihi2 @ 01.03.2012. 22:12 ] @
Citat:
rade.zrnic:Cena od 3000 ili nešto malo viša bi bila prihvatljiva, iako mislim da je i to prilično puno, ali ajd' nek' bude.
6000, ono što je @milan mihajlović platio je po mom mišljenju pljačka... A da nepričam o 12000.
Potrudiću se da pokupim cene materijala koji je potreban za jednu TP od 3-4 kW električne snage, da se malo orijentišemo.
Ja sam letos uspeo da prikupim ponude za sve delove uključujući i Copeland ZR48 i ispada da su delovi oko 1300evra. Zapeo sam kod izmenjivača freon/voda gde su mi tek u septembru ponudili izmenjivač koji može da izdrži pritisak od 37bara koliki pravi R410A na 60*C (350evra 10kw). Svi su nudili izmenjivače do 25bara koji su dobri za R22 (180-250evra). I svi su se iznenađivali kad sam tražio za veći pritisak a kad spomenem R410A, traže da sračunaju pritisak i odgovore da "nemaju ništa u ponudi". Sve u stilu "šta će vam R410A kad R22 radi odlično, kod nas će biti još 100godina dostupan...nema veze što je zabranjen..." i slično.
[ scroll @ 01.03.2012. 23:38 ] @
za gas 410a odgovaraobi kompressor copeland ZP42KSE-TFM ili ZP54KSE-TFM.
[ rade.zrnic @ 02.03.2012. 03:15 ] @
Koliko je R-22 zabranjen je diskutabilno. Inače za rashladne uređaje tipa erkondišna ili TP još uvek nije "smućkan" efikasniji freon.
http://www.alibaba.com/product...R22_Refrigeration_Gas.html?s=p

Rotacioni kompresori (hermetik) do 5 kW električne snage koštaju naveliko ispod 500 dolara što znači da maloprodajna cena neće preći 700-800 (dolara).
Inače, tu na "Alibabi" se mogu pogledati i kompresori.

Neka dva izmenjivača koštaju 600 evra, iako je i to previše, bunarska pumpa 300, upravljanje 300 i kompletan rad sa PDV-om i sitnim materijalom 700-800, dobijemo cifru koja je još uvek ispod 3000 evra.

Ko ima para i hoće da plati "bućkanje " bunara po 30 evra za metar, nek' izvoli. Što reče Đorđe Balašević, "to tek nevolem".
Pozdrav.
[ Radović Nebojša @ 02.03.2012. 07:52 ] @
Molio bih Vas da mi pošaljete kontakt sa proizvođačem vaše tp voda/voda (16kw).Trebao bih uskoro da kupim pumpu pa skupljam ponude.Za MIMICIJU.Hvala
[ tihi2 @ 02.03.2012. 08:33 ] @
Citat:
scroll: za gas 410a odgovaraobi kompressor copeland ZP42KSE-TFM ili ZP54KSE-TFM.
Jeste za njih i jesam dobio ponudu, samo mi je onaj model ostao u glavi (ZR48 uopšte ne radi na R410A) i cena je bila kao iznad, manji 550evra a veći 620evra. To na veliko, što Rade kaže, za nas ne važi (ko će da nas skupi i za 10 komada, a ne 100 koji je vetovatno minimum, ako nije još veći).
Jeste, kažu da je R22 zakon, ali se ne sme stavljati u nove uređaje, a posle valjda 2020 ne sme ni da se proizvodi. Ali kod nas možda može sve, pogotovu uz pomoć braće kineza koji nisu i neće da ratifikuju sporazum o zabrani proizvodnje R22. Probajte naći japansku klimu koja nije na R410A u prodavnici. To imaju samo kinezi.
[ mimiciju @ 02.03.2012. 08:57 ] @
Citat:
Radović Nebojša: Molio bih Vas da mi pošaljete kontakt sa proizvođačem vaše tp voda/voda (16kw).Trebao bih uskoro da kupim pumpu pa skupljam ponude.Za MIMICIJU.Hvala


Poslao sam Vam privatnu poruku sa linkom na proizvođača.
[ Radović Nebojša @ 02.03.2012. 11:37 ] @
Citat:
mimiciju: Poslao sam Vam privatnu poruku sa linkom na proizvođača.

Hvala vam.Kontaktiraću ih.
[ msulentic @ 02.03.2012. 13:24 ] @
Za sve one koje zanima pridružujem se sa svojom statistikom potrošnje dizalice topline voda-voda snage 8kW.

el. snaga:
kompresor 1,5kw
bunarska pumpa 0,4 kW
cirko pumpa 0,09 kw

Pumpa se koristi za podno grijanje i grijanje sanitarne vode.
Površina objekta je 160m2, po projektu izračunati gubici 7000kW.

Prosječna dnevna potrošnja el.energije(kompresor i pumpe) za period 30.01.2012. do 02.03.2012. iznosi 23,97kWh uz prosječnu vanjsku temperaturu od -4,00°C.
Temperatura prostora se kretala između 22 i 23°C čitava 24 sata.




[ scroll @ 02.03.2012. 19:31 ] @
Jeste, kažu da je R22 zakon, ali se ne sme stavljati u nove uređaje, a posle valjda 2020 ne sme ni da se proizvodi. Ali kod nas možda može sve, pogotovu uz pomoć braće kineza koji nisu i neće da ratifikuju sporazum o zabrani proizvodnje R22. Probajte naći japansku klimu koja nije na R410A u prodavnici. To imaju samo kinezi.

Pa zamena za r22 je i 407c i jos neki a cak i kinezi koriste zamene za 22 videosam u kineskoj toplotnoj pumpi r417a,sem toga r22 nije sigurno najboji gas za TP.
[ tihi2 @ 02.03.2012. 22:52 ] @
Sad se više ne sećam, ali mislim da je R407C davao manji COP i radio na većem pritisku od 25bara.
Na Copeland sajtu se mogu skinuti karakteristike kompresora za svaki gas koji mogu da koriste.
Ono što sam ja gledao po Americi i Zapadnoj Evropi retko kad se natrči na bilo šta što ne koristi R410A.
Koji je po tebi najbolji gas za TP?
[ mimiciju @ 03.03.2012. 07:10 ] @
Iako pitanje nije postavljeno meni podelicu svoje misljenje sa forumasima zato sto sam dosta vremena utrosio na trazenje odgovora na ovo piitanje.

Dakle, kako to obicno biva ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. Svaki gas (ili mesavina) je predvidjen za odredjene uslove. Ovde konkretno mislim na radne raspone temperatura isparavanja i kondenzacije. Karakteristike kompresora kao sto su snaga, elektricna snaga, struja i cop su date u funkciji odnosa temperature isparavanja i temperature kondenzacije. Kada se pogledaju karakteristike na primer copeland kompresora moze se doci do sledeceg zakljucka:

Za niskotemperaturne TP voda/voda (podno grejanje, fancoili) treba koristiti r407c
Za visokotemperaturne TP voda/voda (radijatori) treba koristiti r134a
Za vazdusne TP se najcesce koristi r410a mada ima i drugih alternativa.

R22 u ovoj analizi nije razmatran zbog poznatih razloga.

[ scroll @ 03.03.2012. 12:41 ] @
Citat:
tihi2: Sad se više ne sećam, ali mislim da je R407C davao manji COP i radio na većem pritisku od 25bara.
Na Copeland sajtu se mogu skinuti karakteristike kompresora za svaki gas koji mogu da koriste.
Ono što sam ja gledao po Americi i Zapadnoj Evropi retko kad se natrči na bilo šta što ne koristi R410A.
Koji je po tebi najbolji gas za TP?


Najbolji gas nepostoji kako pise gospodin u predhodnoj poruci,sem toga proizvodaci kod gledaju kod kojeg gasa treba sto manja povrsina izmenjivaca za prdavanja toplotne snage.
[ tihi2 @ 03.03.2012. 12:44 ] @
Gde tu spada vazduh-voda? Takve su TP mnogo zastupljene po Americi i Evropi, čak i Skandinaviji gde je značajno hladnije nego kod nas. Još češće je vazduh-vazduh ali sa TP i kasetnim rešenjima. Zbog nedostupnosti vode, ne vijaju velik COP ili znaju nešto što ja (mi) ne znam(o)? Ako to može da zadovolji njihove potrebe, zašto ne bi moglo naše?
Ima li predloga koji gas za vazduh-voda?
Možda proizvođači tako gledaju, ali ako je pravim za sebe, površina izmenjivača mi je ne bitna (ni 10% razlike u ceni za 10 ili 16 kw). Mnogo bitniji je COP i granica spoljnje temeprature. A to može da zavisi od izabranog gasa.
[ BaneKI @ 03.03.2012. 13:53 ] @
Hvala Milanu na komentar mog pitanja koje sam postavio na 63str.! Jos uvek se razmisljam i premisljam koje grejanje da uradim. Kod TP-i imam mogucnost i hladjenje, a kod ostalih je samo grejanje (centralno). Razlike u ceni za moju kvadraturu od 150m2 su razlicite, koliko sam mogao da zakljucim od raznih informacija. Jos uvek tragam za pravim resenjem. Molim za pomoc, samo konkretne slucajeve ako je moguce.....hvala, u napred!
[ scroll @ 03.03.2012. 16:01 ] @
Citat:
tihi2: Gde tu spada vazduh-voda? Takve su TP mnogo zastupljene po Americi i Evropi, čak i Skandinaviji gde je značajno hladnije nego kod nas. Još češće je vazduh-vazduh ali sa TP i kasetnim rešenjima. Zbog nedostupnosti vode, ne vijaju velik COP ili znaju nešto što ja (mi) ne znam(o)? Ako to može da zadovolji njihove potrebe, zašto ne bi moglo naše?
Ima li predloga koji gas za vazduh-voda?
Možda proizvođači tako gledaju, ali ako je pravim za sebe, površina izmenjivača mi je ne bitna (ni 10% razlike u ceni za 10 ili 16 kw). Mnogo bitniji je COP i granica spoljnje temeprature. A to može da zavisi od izabranog gasa.

Pa ako radis sebi tp onda to nije komercijalna,sasvim druga kategorija ako ni novci nisu problem onda moze da se napravi strasna masina sa (vapour injection). a razlika povrsine izmenjivaca od gasa do gasa mislim da je malo veci od 10%.
[ mali genije @ 03.03.2012. 16:20 ] @
Citat:
scroll: Pa ako radis sebi tp onda to nije komercijalna,sasvim druga kategorija ako ni novci nisu problem onda moze da se napravi strasna masina sa (vapour injection). a razlika povrsine izmenjivaca od gasa do gasa mislim da je malo veci od 10%.

digital scroll je prava stvar ja sam se odusevio kako radi u kombinaciji sa EEV na 410.
kolega ako stignem ovih dana poslacu ti podatke od jedne masine na mail.
pozdrav

@baneKI
konkretno u kikindi netreba ici mnogo duboko za vodu temp.20/22c sto ce da ti podigne iskoristenje tp.
pogledaj pp.
[ rade.zrnic @ 03.03.2012. 21:26 ] @
Eto, čim je nešto pametno odma' ide na PP. Daj i nama reci @mali genije, možda nas interesuje...
[ tihi2 @ 03.03.2012. 21:43 ] @
Citat:
scroll: Pa ako radis sebi tp onda to nije komercijalna,sasvim druga kategorija ako ni novci nisu problem onda moze da se napravi strasna masina sa (vapour injection). a razlika povrsine izmenjivaca od gasa do gasa mislim da je malo veci od 10%.
Nisam našao taj kompresor ali je po snazi (po oznaci) nešto slabiji. U nekom katalogu koji ja imam nameračio sam ZH09KVE-TFD pa sam očekivao da oznaka ZH21 označava dosta jači kompresor (ZH18 je od 24kw, a ZH24 je od 31kw).
Da li ti imaš rešenje sa tim kompresorom? Jesu to tvoji podaci i tvoje rešenje?
[ BaneKI @ 03.03.2012. 22:45 ] @
Hvala, mali genije! Mogao si mi malo konkretnije objasniti tp za mene, kolika mi je potrebna dubina bunara itd.....ako nije problem! Nisam nikakav strucnjak za ove stvari, ali me jako interesuje toplotna pumpa.
[ CBC @ 03.03.2012. 23:09 ] @
@scrool

Sta mislis o kompresorima sa Frame Compliance Mechanism (FCM) i duplim komorama za kompresiju? Navodno, output ide na 20-65C prema navodjenju kroz krivu kompenzacije izolacije objekta prema spoljnoj temperaturi i energiji zracenja sunca, koliko vidim Svedi (IVT) guraju R407C na njima.


[ scroll @ 05.03.2012. 06:39 ] @
digital scroll je prava stvar ja sam se odusevio kako radi u kombinaciji sa EEV na 410.
kolega ako stignem ovih dana poslacu ti podatke od jedne masine na mail.
unapred hvala kolega.
pozdrav
[ scroll @ 05.03.2012. 06:59 ] @
Nisam našao taj kompresor ali je po snazi (po oznaci) nešto slabiji. U nekom katalogu koji ja imam nameračio sam ZH09KVE-TFD pa sam očekivao da oznaka ZH21 označava dosta jači kompresor (ZH18 je od 24kw, a ZH24 je od 31kw).
Da li ti imaš rešenje sa tim kompresorom? Jesu to tvoji podaci i tvoje rešenje?

Ono nisu podaci od (vapour injection) kompressora nego običnog zh21k4e, da to imam sa r134a.
Ovo su od (vapour injection).
pozdrav

[Ovu poruku je menjao scroll dana 05.03.2012. u 09:40 GMT+1]
[ scroll @ 05.03.2012. 16:53 ] @
Citat:
CBC: @scrool

Sta mislis o kompresorima sa Frame Compliance Mechanism (FCM) i duplim komorama za kompresiju? Navodno, output ide na 20-65C prema navodjenju kroz krivu kompenzacije izolacije objekta prema spoljnoj temperaturi i energiji zracenja sunca, koliko vidim Svedi (IVT) guraju R407C na njima.

Trazio sam podatke o tim kopressorima nisam bas puno stvari nasao o njima ono sto sam pronasao je da kadje -15c onda moze da vodu ugreje na +45c akad je -5c onda moze na +65c.Pressure ratio muje 8.
[ srdjan75 @ 07.03.2012. 13:38 ] @
Momci pozdrav svima...
Posle nekoliko dan citanja svih stranica na ovoj temi, saznao sam vise o toplotnim pumpama nego sto sam znao ceo prethodni zivot...
Zato sam i odlucio da se i ja malo ukljucim i podrobnije informisem o ovom kako mi se cini idealnom resenju...
Ono sto mene zanima a sto sam cuo od nekih ljudi jeste da kod voda-voda toplotnih pumpi spominju neki medjuizmenjivac ?
Molio bih nekog ko je u ovoj prici da mi malo podrobnije objasni sta i cemu on sluzi...
[ tihi2 @ 07.03.2012. 13:59 ] @
To je dodatni lamelni rastavljivi izmenjivač. Njegova uloga je da prljava i hemijski problematična voda ne dolazi do izmenjivača gde je gas (jer se on teže menja) već da se, po potrebi, rastavi, otvori i očisti.
Tu postoje onda tri kruga:
jedan krug sa pumpom je kuća, izmenjivač voda/freon,
drugi krug je sa druge strane TP tj freon/voda, pumpa i rastavljivi izmenjivač voda/voda,
treći krug je od rastavljivi izmenjivača voda/voda pa do bunara.
Dakle, taj treći među izmenjivač (ili najbljiži bunaru) se ubacuje da bi bunarska voda išla iz bunara do lamelnog rastavljivog izmenjivača i nazad u zemlju. Pa kad prljava voda zaprlja izmenjivač, samo se rastavi, očisti, sastavi i radi ponovo. Bez njega bi se zaprljao izmenivač freon/voda na strani bunara, a da bi se on zamenuo treba ispustiti freon, zamenuti ga kupovinom novog (ne može da bude rastavljiv jer rastavljiv ne trpi pritisak od 25bara) i ponovo napuniti sistem freonom.
[ srdjan75 @ 07.03.2012. 14:49 ] @
tihi2: Hvala na brzom odgovoru !
Ako sam te dobro razumeo to je onda obavezan deo instalacije ?
To mi deluje logicno, jel ko zna kakva je ta voda koja bi usla u pumpu...
Na nekim forumima sam procitao da taj izmenjivac nije obavezan i da moze pojeftiniti pricu.
Ali kako ti kazes sta mi znaci jeftino na cupiji a onda 5 puta skuplje na mostu
[ scroll @ 07.03.2012. 17:40 ] @
OSNOVNI, DOPUNSKI APARATI I OPREMA U RASHLADNIM INSTALACIJAMA

U šemi rashladnih mašina osim osnovnih postoje i pomoćni uređaji koji ispunjavaju jako vaćne i praktične zadatke. Osnovni aparati i oprema su:
• Kompresor – zgušnjava rashladne pare, tako što povećava njihove parametre iznad onih u okolnoj sredini.
• Kondenzator – pretvara gasni radni fluid, pošto je sabijen u kompresoru na viši pritisak, kondenzuje u tečni.
• Isparivač – pretvara tečni rashladni fluid u pare, tako što oduzima toplotu okolnoj sredini.
• Uređaji automatike – snižavaju pritisak tečnom rashladnom fluidu i drugim gasovima.
Pomoćni aparati i oprema su:
• Odvajač tečnosti – odvaja pare iz tečnog rashladnog fluida.
• Odvajač ulja – odvaja ulje, koje se prenosi sa parama rashladnog fluida.
• Sklupljač ulja – skuplja ulje, koje se odvaja u aparatima rashladne mašine.
• Risiver – skuplja tečni rashladni fluid.
• Odvajač vazduha – odvodi u atmosferu vazduh koji je dospeo u elemente rashadne mašine.
• Dehidrator – oslobađa rashladni fluid (freon) od dospele u njega vlage.
• Pothlađivač – snižava temperaturu tečnom rashladnom fluidu ispod temperature ključanja uz pomoć vode.
• Regenerator – ima istu namenu kao i pothlađivač, ali umesto vode koristi hladne pare.
""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""
"• Međuhladnjak – rashlađuje pregrejane pare, koje dolaze iz kompresora sa niskim pritiskom.
"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""
• Filteri – odvajaju mehaničke primese, koje se nalaze u rashladnom fluidu; voda ili ulje.
• Aparati za rashlađivanje vode – rashlađuju mlaku vodu, koja protiče kroz kondezator.

Bolje je koristiti među hladnjak jer se pvećava iskorišćenost dok kod međuizmejivača pada ulazna temperatura vode za koji stepen pa i stime i COP.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.03.2012. u 19:32 GMT+1]
[ mali genije @ 07.03.2012. 18:04 ] @
Citat:
srdjan75: tihi2: Hvala na brzom odgovoru !
Ako sam te dobro razumeo to je onda obavezan deo instalacije ?
To mi deluje logicno, jel ko zna kakva je ta voda koja bi usla u pumpu...
Na nekim forumima sam procitao da taj izmenjivac nije obavezan i da moze pojeftiniti pricu.
Ali kako ti kazes sta mi znaci jeftino na cupiji a onda 5 puta skuplje na mostu

nije bas toliki problem uvek da mora da se stavi medjuizmenjivac jer uz uredno odrzavanje nikad nece biti problema
pogotovo na strani isparivaca jer zbog niske temperature sporije dolazi do naslaga kamenca.


@BaneKI
ako se nevaram potrebno si dobio na pp
[ idm @ 07.03.2012. 18:15 ] @
srdjan75 moze li odgovor na jedno pitanje -"Da nisi mozda rodom iz Banja Luke ?"
[ tihi2 @ 08.03.2012. 19:04 ] @
@scroll
nije to isti problem.
Smisao međuizmenjivača je da pojeftini održavanje tako što freon neće ići kroz izmenjivač kroz koji prolazi bunarska voda. U međuizmenjivaču je mali pritisak, rastavlja se i čisti po potrebi. Svakako nije obavezan.
Pošto ja imam bunar Fi50 za zalivanje na 18m dubine i stavio sam sistem kap-po-kap za zalivanje bašte ZGROZIO sam se kakva je to voda. Na svakih 2-3000l morao sam da čistim filter ili ne ide voda, potpuno se zapuši (filter je 20cm dužine i prečnika 35mm). Da nisam stavio filter zapušila bi se creva i morao bih kupovati nova. Za TP mi treba do 2000l/h i mnogo ozbiljniji filter. Što je još gore, voda je puna gvožđa. Zato tražim način da izbegnem bunar (dodatni razlog je i brdo para potrebnih za bušenje).
[ scroll @ 08.03.2012. 20:24 ] @
Citat:
tihi2: @scroll
nije to isti problem.
Smisao međuizmenjivača je da pojeftini održavanje tako što freon neće ići kroz izmenjivač kroz koji prolazi bunarska voda. U međuizmenjivaču je mali pritisak, rastavlja se i čisti po potrebi. Svakako nije obavezan.
Pošto ja imam bunar Fi50 za zalivanje na 18m dubine i stavio sam sistem kap-po-kap za zalivanje bašte ZGROZIO sam se kakva je to voda. Na svakih 2-3000l morao sam da čistim filter ili ne ide voda, potpuno se zapuši (filter je 20cm dužine i prečnika 35mm). Da nisam stavio filter zapušila bi se creva i morao bih kupovati nova. Za TP mi treba do 2000l/h i mnogo ozbiljniji filter. Što je još gore, voda je puna gvožđa. Zato tražim način da izbegnem bunar (dodatni razlog je i brdo para potrebnih za bušenje).


Naravno da nije isti problem,sa međuizmenjivačem temperatura vode koja ulazi u toplotnu pumpu sigurno je manja od temperature bunarske vode za 2,3c stepena ako ne i više,a ptrebno je ugraditi jošjednu cirkulacionu pumpu u vodeni krug međuizmenjivač toplotna pumpa.
A gvožđe iz vode se ne odvaja ako stavis elektromagnetni ventil na izlaz od toplotne pumpe i držiš izmenivač pod pritiskom.
A i lemjeni izmenjivači se mogu oprati, i peruse sa vodom i različitim kiselinama zavisnosti od vrste prjavštine.
Uglavnom nema potrebe za pranjem ali biloje slučajeva da je trebalo isprati izmenjivač.
pozdrav
[ tihi2 @ 08.03.2012. 21:42 ] @
Sve je to tačno što pišeš. Nemam razloga da ti ne verujem.
Kod zalivanja nema pritiska (najviše 0.4bara) i može biti moj utisak o prljavštini i zbog toga. Postojeći bunar je 9 godina star pa je možda i sito počelo da pušta. Znam da izmenjivače za sanitarnu vodu iz kotlova na gas čiste kiselinom.
[ mali genije @ 09.03.2012. 06:36 ] @
@tihi2
ti bunari koje buse sa plasticnim cevima manjeg precnika uglavnom naprave problem prilikom ozbiljne
eksploatacije jer majstori uglavnom nestavljaju centratore na sito i nerade potreban zasip adekvatnom
granulacijom koja zavisi od lokacije.
[ tihi2 @ 09.03.2012. 10:52 ] @
Da, ja imam bunar za zalivanje, a ne za TP. I to stari. Kad se bude bušio namenski onda ću kontrolisati sa sadašnjim znanjem kako da se uradi.
[ dmax @ 09.03.2012. 10:55 ] @
Pisao sam moja iskustva sa klimom koja je radila na teskom minusu sto smo imali prethodnih nedelja, iako je deklarisana da radi do -10 spoljne temperature. E to jeste bilo lepo, ali ono sto mi se nije svidelo, je da oko nule kada je bila velika vlaga u vazduhu, toliko leda nalepi na sebe, da se protok vazduha bukvalno zatvori. Ulazila je ona u defrost mod i odledi ona sa saca, ali se vremenom nakupi sloj leda 1-2cm debeo, tako da ona uspe da odledi jedno 5mm od saca, a posle se ta "zavesa" od leda stalno povecava i protok vazduha je totalno zatvoren. I tada je grejala unutra, ali je stvarno pitanje i na toj temperaturi bilo koliko je bio COP, kada neje bilo odvodjenja hladnoce preko hladnog vazduha, nego se samo hladnoca prenosila na led i tako na okolin u (sto je po mome misljenju mnogo sporije, tj. ne adekvatno odvodjenje hladnoce).

Klima je prvenstveno pravljenja za hladjenje a grejanje je sekundarno tako da me zanima kako se bore sa ledom TP tipa voda/vazduh?
[ elbastb @ 09.03.2012. 12:43 ] @
Ako tvoja klima ne uspeva da istopi led sa izmenjvaca u defrost modu moguce da ti hvali freona,i potrebno je da skines lulu tj holender na tacni spoljne jedinice da omoguci odvod .

Kad kazes "klima je prvenstveno napravljena za hladjenje " jeste tako al pitanje koja klima .To se moze reci na ON-OF modele,mada i on of moze da posluzi al ne kao generalno resenje za grejanje.I sama klima o kojoj pises je toplotna pumpa vazuh/vazduh. Kod napredhih inverter toplotnih pumpi koje su namenjene za grej/hladj. gdje se kao primarni izvor energije koristi voda vlaznost vazduha i niske temperature ne prestavljaju opasnost za imenjivac u pogledu zamrzavanja i stvaranja leda na istom,jer izmenjvac nije u dodiru sa spoljnim vazduhom tj ne vrsi ramenu toplote sa vazduhom nego sa vodom iz bunara . Dok kod TP vazduh /voda vlaga i niske tem. predstavljaju problem al je mod otapanja dosta bolje i neprednije resen u odnosu na male kucne klime i on of modele. kao npr. kod nekih modela parcijalno otapanje izmenjivaca bez prekida rezima grejanja .

[Ovu poruku je menjao elbastb dana 09.03.2012. u 14:07 GMT+1]
[ dmax @ 09.03.2012. 15:05 ] @
Odvod nije problem (barem sada kada se dize preko dana iznad nule) a ovo za freon ce da vidim sa servisom, hvala!
Ovo za napredija resenja kod TP me je najvise zanimalo, a za parcijalno otapanje prvi put cujem i deluje mi zanimljivo.
[ rade.zrnic @ 09.03.2012. 16:46 ] @
@elbastb,
iz tvog komentara je teško zaključiti o čemu se radi pa ću pokušati da objasnim.
Sve klime rade potpuno isto, isti princip je u kompletnoj rashladnoj tehnici Razlika između pojedinih je u tački isparenja tečnosti koja je odabrana i ta tačka podešena na neki pogodan način. Kod jednih je to izvedeno takozvanom kapilarnom cevi kod koje nepostoji promena protoka a kod drugog načina se koristi ekspanzioni ventil.
Nekad su se koristili eksp. ventili gde je bilo moguće jedino ručno podešavanje tačke isparenja. Drugi tip je eksp. vent. gde se podešavanje može samo delimično podesiti ručno, a automatsko se vrši pomoću sonde koja se pričvršćuje na izlaz isparivača. Treći način je elektromagnetni ekspanzioni ventil. U sva tri načina princip je isti.
Ako se odabere freon koji i na nadpritisku (pritisak u isparivaču je iznad atmosferskog) daje vrlo niske temperature tj. isparava i kad je temperatura u okolini isparivača značajno niska dolazi do kondenzacije i zaleđivanja atmosferske vlage, što je naročito izraženo pri temperaturama koje je naveo dmax. Pošto je led jako dobar toplotni izolator, kompletan isparivač se pretvara u komad leda.
Tog momenta freon polako prestaje da isparava jer nema izvora toplote, a pritisak naglo pada i prelazi u potpritisak, reaguje presostat za sprečavanje potpritiska i ili zaustavlja kompresor a uključuje elektrogrejač za otapanje leda ili uključuje elektromagnetni ventil koji pregrejani freon dotura direktno u isparivač (zaobilazi kondenzator) i na taj način vrši otapanje. Pri ovom drugom načinu se ne koristi kompletna količina freona već samo količina koja je u gasnom stanju.
Kod klima koje se koriste za grejanje vodenim izvorom toplote se koriste freoni koji mogu da prime na sebe veliku količinu toplote sa visokom tačkom isparenja, i ne dolazi do zamrzavanja vode. Taj način se uglavnom koristi u kućnim klimama a i tu će dolaziti do zamrzavanja ukoliko freon "iscuri" i tačka isparenja padne.
Ovaj način je vrlo efikasan u sistemu voda/voda.
Pozdrav.
[ elbastb @ 09.03.2012. 17:14 ] @
rade.zrnic
Nije sija nego vrat.
Tvoj komentar je strucno i prof. napisan tj detaljnije od mog vidi se da si veliki poznavalac KGH , Al prosto sumnjam da ce ga "dmax " razumjeti upravo zato sto je detaljno objasnjeno sem ako je veliki poznavalac struke KGH .
[ tihi2 @ 09.03.2012. 18:34 ] @
Forum čita puno ljudi. Ko ne razume pitaće ili će malo pročitati, pa doučiti (pročitati stručniju literaturu) da bi razumeo. Više detalja ne smeta, samo traži pažljivije čitanje.
Nikad se ne zna šta neko može da razume, a šta ne, jedino ako lično poznaješ čoveka i njegove intelektualne kapacitete (kad već navodiš ime)... drugačije može biti vređanje.
[ scroll @ 09.03.2012. 21:53 ] @
Svaka poruka je interesntna nekome puno judi čita,nekome su neke poruke preopširne a nekome iste te falične. To samo zavisi koga koliko interesuje tema,i koliko znanja i iskustva hoće da podeli sa drugima.
[ elbastb @ 09.03.2012. 22:12 ] @
Potpuno se slazem. Samo bez ne potrebnih prozivki i dematna na postove nismo na strucnom ispitu.
Pozdrav svima.
[ scroll @ 09.03.2012. 23:46 ] @
http://kgh.kvartetv.com/fajlovi/42/46.pdf
eto malo literature vredi pročitat
http://kgh.kvartetv.com/fajlovi/36.%20kongres/36-35.pdf
http://www.kgh.kvartetv.com/fajlovi/KGH-3-2010/Todd%20Jekel.pdf
i malo rashlade
[ garav @ 19.03.2012. 20:23 ] @
alaje velika tisina kao da se vreme pobojsalo,
[ srdjan75 @ 20.03.2012. 10:45 ] @
@idm
Izvinjavam se na okasnelom odgovoru ali nisam iz Banja Luke, mada imam tamo dosta familije...
Ocigledno su Culafici tamo dosta popularni posto si vec 100 koji me to pita...
[ srdjan75 @ 20.03.2012. 11:06 ] @
@tihi2
Malo sam ovih dana cunjao po netu a cak i obisao nekoliko firmi koje se bave dosta poznatim Nemackim toplotnom pumpama, i sve do jedne su mi rekla ono sto si i ti rekao vezano za medjuizemnjivac.
Posto sam ja iz Srema u kome je voda do te mere puna krecnjaka ja se ne bih nikako igrao sa ulaskom u ovakvu investiciju bez koriscenja medjuizmenjivaca.
[ tihi2 @ 20.03.2012. 18:49 ] @
Ja video vodu sa 20m i ne znam kakav bi taj izmenjivač trebao da bude da se ne zapuši. Jeste skuplje ali bar ga mogu sam očistiti za 15 minuta.
Baš ovih dana radim neku kalkulaciju o isplativosti TP pa ću podeliti ovde zaključke. Mislim da će biti korisno i drugima.
[ mali genije @ 21.03.2012. 13:11 ] @
Citat:
tihi2: Ja video vodu sa 20m i ne znam kakav bi taj izmenjivač trebao da bude da se ne zapuši. Jeste skuplje ali bar ga mogu sam očistiti za 15 minuta.
Baš ovih dana radim neku kalkulaciju o isplativosti TP pa ću podeliti ovde zaključke. Mislim da će biti korisno i drugima.
zivo me zanima kakvu si video vodu jer ja imam namontiranih par komada na bunar 20m dubine i niko nema problem
bez dodatnog izmenjivaca.heh 15min za ciscenje na rastavljivom izmenjivacu obicno bude min1h.
naj lakse resenje je separator

[ tihi2 @ 21.03.2012. 13:32 ] @
Matori kaže da je star bunar, ali bio bunardžija i kaže da je to dobro i da je takva voda, da sito nije problem i da nema srca da uzima pare bez potrebe.
Video sam i ja neke filtere koji su mi preporučeni 5-8000din, kažu da rade posao. O tom potom.
Pitao sam drugara na tehnološkom faksu koji kaže da voda u NS ima mnogo gvožđa.
Svakako bi trebalo odneti na analizu. Kad dođe vreme za to.
[ rade.zrnic @ 22.03.2012. 09:56 ] @
@tihi2 napisa:
"Ja video vodu sa 20m i ne znam kakav bi taj izmenjivač trebao da bude da se ne zapuši."
Pa kad bi to bio najveći problem, nema problema... Samo ako imaš dovoljno vode, samo čišćenje je najmanji problem.
A šta si ti to video u vodi sa 20 m?
[ d025 @ 23.03.2012. 01:19 ] @
Moje poštovanje svima,

Citam ovaj forum vec nekoliko meseci i po svemu sudeci odlucio sam se za TP voda/voda.TP jos nisam pazario,ali evo voleo bih da podelim svoja iskustva u zemlji Srbiji.

Sto se tice same pumpe nudili su mi za moj objekat od 175 kvm TP od 18 kw po ceni od cirka 4000 e,zatim TP od( nece da kazu koliko kw,navodno je to poslovna tajna,ne razumem kakva,ali eto..) za 3500 e ,koja bi zadovoljila moje potrebe.
Sto se tice COP-a, jedni obecavaju 6,dok drugi tvrde da je nemoguce dobiti COP od 5-6 ,da izmisljaju da bi prodali svoje TP, vec od 3 do 4( ne govorim o COP-u same T-pumpe,vec ukupnom Cop-u,koliko sam shvatio).
Busenje bunara 14-15 m cirka 250 e

Medjutim tu nije kraj igranke,posto cena instalacije( podno grejanje),ugradnje TP i jos raznoraznih dodataka prelazi 8000 evra.Sto je poprilicna investicija,mislim da se moze naci i jeftinije.

Koliko sam primetio ,uglavnom se ovde govorilo o TP,a manje o instalacijama.
Mene zanima razlika u isplativosti izmedju radijatora,podnog i FC-a,kako pocetne investicije tako i stepena iskoriscenja.

Mnoge firme koje su se ovde hvalile mi se ne javljaju na mail ili tlf,a ni doktor sa "jezivom" ekipom,tako da imam veoma malo ponuda,doduse ja se nesto nisam angazovao u poslednje vreme,ali od ponedeljka cu poceti ponovo,jer eto lepo je vreme pa su se stvorili uslovi za pocetak radova.
Pozdrav svima
[ tihi2 @ 23.03.2012. 08:38 ] @
Sve "poslovne" tajne su prilika da se zavrne mušterija. To spuštanje cene sa 4000e na 3500 je navlakuša jer su, eto, kao ponudili i nešto jeftinije. Ako to zadovoljava, zašto nude skuplju uopšte?
Cena bušenje bunara je vrlo sumnjiva. U Vojvodini je to 30-50e po dužnom metru i nikome ko će pošteno to da uradi se ne isplati jeftinije. Za 250e se u NS dobija bunar za zalivanje bašte od 50mm (a tebi treba 150mm) bez bilo kakve garancije.
COP je stvar oko koje se puno laže. Lek za to je vrlo jednostavan: stavite to u ugovor. Nešto tipa "na instalisanom sistemu COP će biti najmanje 4 tokom celog grejnog perioda. U slučaju da ne bude tako firma se obavezuje na nadoknadu štete u iznosu od xxxx evra (obavezno četvorocifreni broj)". Naravno, kad se već daje 4000e onda se kupi kontrolno trofazno brojilo i kalorimetar (ukupno do 200evra pretpostavljam ako ne i jeftinije) i sve se meri. Pa se onda zna šta se daje a šta dobija. Sve ostalo je pogađanje (da ne kažem šarena laža).
Samo pominjanje ugovora i šta u njemu treba da piše, fiskalnog računa (neophodan za bilo kakvo dokazivanje) a posebno kalorimetra i brojila, rasteraće glavom bez obzira sve šarlatane i prodavce magle.
Oni neće da imaju problema sa takvom mušterijom, još ima dovoljno onih koje ne traže nikakvu garanciju, već veruju na reč.

@rade, ja video mnooogo prljavu vodu koja mi zapušava sistem za navodnjavanje kap-po-kap realizovan plastičnim trakama, piše na prethodnoj strani.
[ mali genije @ 23.03.2012. 09:29 ] @
Citat:
d025: Moje poštovanje svima,

Citam ovaj forum vec nekoliko meseci i po svemu sudeci odlucio sam se za TP voda/voda.TP jos nisam pazario,ali evo voleo bih da podelim svoja iskustva u zemlji Srbiji.

Sto se tice same pumpe nudili su mi za moj objekat od 175 kvm TP od 18 kw po ceni od cirka 4000 e,zatim TP od( nece da kazu koliko kw,navodno je to poslovna tajna,ne razumem kakva,ali eto..) za 3500 e ,koja bi zadovoljila moje potrebe.
Sto se tice COP-a, jedni obecavaju 6,dok drugi tvrde da je nemoguce dobiti COP od 5-6 ,da izmisljaju da bi prodali svoje TP, vec od 3 do 4( ne govorim o COP-u same T-pumpe,vec ukupnom Cop-u,koliko sam shvatio).
Busenje bunara 14-15 m cirka 250 e

Medjutim tu nije kraj igranke,posto cena instalacije( podno grejanje),ugradnje TP i jos raznoraznih dodataka prelazi 8000 evra.Sto je poprilicna investicija,mislim da se moze naci i jeftinije.

Koliko sam primetio ,uglavnom se ovde govorilo o TP,a manje o instalacijama.
Mene zanima razlika u isplativosti izmedju radijatora,podnog i FC-a,kako pocetne investicije tako i stepena iskoriscenja.

Mnoge firme koje su se ovde hvalile mi se ne javljaju na mail ili tlf,a ni doktor sa "jezivom" ekipom,tako da imam veoma malo ponuda,doduse ja se nesto nisam angazovao u poslednje vreme,ali od ponedeljka cu poceti ponovo,jer eto lepo je vreme pa su se stvorili uslovi za pocetak radova.
Pozdrav svima

tih 8000e nije sporna stavka moze da bude skuplje ali i jeftinije zavisi do zelja stranke i kvaliteta materijala koji se ugradjuje
COP je uglavnom definisan na 7/35 i svi pricaju koliki je a niko od njih nece ti reci koliki je na 45 jer im kvari
prodaju.
jedna renomirana firma koja prodaje opremu(za debele pare) za grejanje je postavila kod jedne stranke dve TP vazduh/voda sa akumulacijom i covek se smrzao jer su pogresno uradili proracun(ili su samo te uredjaje imali na lageru)
tako da je dao 12000e i upalio elektro kotao kao rezervu da bi se ugrejao.

[ d025 @ 23.03.2012. 13:49 ] @
Citat:
Sve "poslovne" tajne su prilika da se zavrne mušterija. To spuštanje cene sa 4000e na 3500 je navlakuša jer su, eto, kao ponudili i nešto jeftinije. Ako to zadovoljava, zašto nude skuplju uopšte?


Uf,nismo se razumeli,jedan proizvodjac nudi TP 18 kw i on trazi 4000,a drugi nudi za 3500(poslovna tajna koliko kw),dok evo treci nudi 3000 e( 13 kw) sve za istu kucu(?!) ,proizvodjaci su domaci,a mislim da je razlika izmedu pumpe od 18kw i 13 kw poprilicna ispravite me ako gresim)


Citat:
Cena bušenje bunara je vrlo sumnjiva. U Vojvodini je to 30-50e po dužnom metru i nikome ko će pošteno to da uradi se ne isplati jeftinije. Za 250e se u NS dobija bunar za zalivanje bašte od 50mm (a tebi treba 150mm) bez bilo kakve garancije.


Ne znam,ali pitao sam svi traze isto,dvojica su vec busila bunare za potrebe TP( provereno),a za treceg nisam siguran.

Citat:
Samo pominjanje ugovora i šta u njemu treba da piše, fiskalnog računa (neophodan za bilo kakvo dokazivanje) a posebno kalorimetra i brojila, rasteraće glavom bez obzira sve šarlatane i prodavce magle.


U pravu si 101%,ali ipak mislim da je konkurencija u Srbiji mala,i tesko da bi bilo ko prihvatio takve ugovore,ponasaju se kao da su to adhezioni ugovori( ugovori po pristupu,gde biras samo da li da potpises ili ne bez mogucnosti izmene ugovora,tipa EPS,Vodovod,Mobilna telefonija),uglavnom to rade preduzeca koja imaju monopol,a i ovi nasi se ponasaju tako.


Citat:
COP je uglavnom definisan na 7/35 i svi pricaju koliki je a niko od njih nece ti reci koliki je na 45 jer im kvari
prodaju.


Slazem se marketing im je najbitniji,pricaju o tome kao da su oni to pronasli i obavezno pljuju konkurenciju i to onako bas
,meni se cini i da je COP od 3,5-4 takodje dobar ali naravno da je COP 6 mnogo bolji,ali ako je razlika u ceni TP 3000 e,a ja bih sa to boljom placao racune 30 e vece,pa puta 6 meseci 180 evra cirka ,e i kad to podelim sa 3000, to je oko 17 godina,.....tako nekako ja razmisljam

Nekako i da izboksujemo to sa COP-om i izborom TP,medjutim ne znam sta je najjeftinije,a tice se instalacija podno ili radijatori ili FC ili neka kombinacija,...nekako bi da izracunam isplativost,a u obzir bih uzeo visinu pocetne investicije i stepen iskoriscenja,mislim da me razumete.

Jer po nekakvoj odokativnoj metodi pitam se onako laicki,koliko je meni vremena potrebno da ustedim xx evra ako izaberem nesto gde cu imati najmanje troskove grejanja i hladjenja,a sa druge strane da me to kosta mnogo mnogo novaca,koje mi se nece nikad( citaj za 20-30 godina) povratiti,jos ako uzmem kredit igranka je jos veca,
Ili pak da uzmem jeftiniju varijantu instalacije* mislim na radijatore ne na jeftinu opremu,a gde cu placati nesto vece racune( to je u principu najbitnije pitanje KOLIKO VECE),ali necu biti u dugovima i opet dobro----ne zamerite pricam sam sa sobom vec neko vreme


Mislim da vecina nas ovako razmislja,i slazem se sa svima ovde da je grejanje preko TP najjeftinija varijanta.

Pozdrav svima i hvala na vremenu koje ste izdvojili da mi odgovorite-

[Ovu poruku je menjao d025 dana 23.03.2012. u 15:03 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao d025 dana 24.03.2012. u 01:26 GMT+1]
[ mali genije @ 24.03.2012. 06:55 ] @
@d025
sto se tice ekonomicnosti najbolja varijanta ti je podno grejanje sa dobro izolovanim objektom
jer je tu najveca iskoristivost Tp. a samim tim i brzi povrat investicije.
[ tihi2 @ 25.03.2012. 08:24 ] @
Ovo se malo kosi sa ekonomskim zakonima.
Fiksni troškovi su veliki (jednom dati) a ušteda je mala jer je dobra izolacija pa je mala potrošnja.
d25 nije napisao da li je cena 4000e sa ili bez bunara (ja bih rekao bez bunara). Ako bi ušteda energije bila 500e godišnje (što je realno za takav objekat) cela investicija u TP bi se isplatila za 10 godina (ako se uračuna još bunar i potopna pumpa).
Zato se uvek mora poći od stvarnih gubitaka objekta, pa računati za različite sisteme grejanja. U dobro izolovanoj kući od 150m2 TP će se isplatiti (kroz uštedu energije) za 20 godina. Previše, zar ne?
U dobro izolovanom objektu ni grejanje na gas nije skupo, a investicija je puno manja. Danas dobro izolovan objekat ima 5cm stiropora (ili mineralne vune) na podu, 10cm na zidovima i 15 na tavanu. Sutra će to biti prosečna izolacija.
[ d025 @ 25.03.2012. 09:48 ] @
Citat:
Fiksni troškovi su veliki (jednom dati) a ušteda je mala jer je dobra izolacija pa je mala potrošnja.


Mislim da se ne moze tako racunati,jer sto je manja potrosnja usteda je veca.Izvini mozda nisam dobro protumacio sta si hteo da kazes.

Ustedu racunam u odnosu na neku drugu vrstu grejanja( Gas,cvrsto gorivo,...ili ;TP ali sa varijantom podno,radijatori,fan coil) i njenu isplativost kroz fiksnu investiciju u odnosu na tekuce troskove.

Grejanje moram svejedno da uradim,tako da racunam samo razliku izmedju grejanja na TP(sa najboljom varijantom za mene) i ostalih vrsta grejanja( pre svega mislim na gas).Mislim da se TP isplati ,samo ne mogu da se odlucim koja varijanta.

Ali kao sto je mali genije napisao,podno . je najisplativije,pretpostavljam zbog niske izlazne temperature,ali kad nesto bolje razmislim nisam ljubitelj podnog hladjenja)

Neko je u prethodnim postovima napisao da mi morao da dize parket da ugradi podno,ne znam ni koliko se to isplati jer tu takodje treba uklalkulisati i ponovno postavljanje parketa,lakiranje...te ako te to izadje 1500 vise,mislim da se vise isplati postaviti radijatore,jer taj odnos ustede -radijator : podno, nece preci iznos od 1500 e jos mnogo godina ili hoce(?)
Druga price ako je kuca tek u izgradnji.

U slucaju radijatora,nemamo hladjenje pa je tu potrebno uracunati i investiciju ugradjne klime i troskove hladjenja.

Trazio sam po forumu,ali nikako da sve to pronadjem,a moze biti da nisam dobro pohvatao sve.
U slucaju FC (imam i hladjenje sto je veliki plus),koja je temperatura vode( za grejanje) potrebna za FC i da li ta temp.zavisi od toga kako je objekat izolovan, ako je recimo izolacija kako je TIHI 2 napisao ?
Koliko je bučan FC ?

U slucaju niskotemperaturnih radijatora( ispravite me ako gresim) kolika je temperatura vode ?


Koliko jedna TP( voda/voda) moze da izvuce temp.izlazne vode(max) i koliki je u tom slucaju COP ?
Da li kupovati TP koja koristi freon R22?

[Ovu poruku je menjao d025 dana 26.03.2012. u 09:26 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao d025 dana 26.03.2012. u 09:29 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao d025 dana 26.03.2012. u 09:32 GMT+1]
[ zeljezara @ 25.03.2012. 16:01 ] @
Podno jeste naj isplativije pod uslovom da se pravilno uradi.
Drvo kao provodnik toplote mislim na parket nebih bas rekao da moze.
TP jeste dobra stvar samo ima tu puno toga sto se mora ustimati.
Pa vidis dali je isplativo kad vidis koliko kosta.A za koju godinu moraces da predjes na nesto drugo.

Moje iskustvo.
Bjezanje od skupe energije je kratkotrajno.
Prvo je nafta pa gas struja vec odavno sad pelet pa dok rasprodaju TP
onda ce i to da poskupi da je nemoguce.

U Alziru rezervar pun benzina 5 €.
Kod nas 80 €.

Podno se ne moze sad ukljuciti sad iskljuciti.
Dok radijatori mogu.Fankoli mogu samo ko da trpi ono sto duva i gdje se moze trpeti.
Ako moze zadovoljiti potrebe sa polaznom tem od mah 37 c isplati se.
Sa ovim tarifnim sistemom nebih bas rekao da TP odradjuje posao.
Osim za male potrosace.

Sa podpisivanjem jos ponekog zakona o zelenoj energiji i uskladjivanjem propisa sa
EVROPOM biti ce mnogo povoljnije.
Samo sto tad ce zabraniti kinezima da prodaju.Drzava uracuna sebe pa ladno TP tri puta skuplja nego sad.

Mislim da ce se korigovati tarifni sistem i jos poskupiti struja da ne lupam koliko.
Pa tako oni sto nisu zeleni placace za zelene isto tako sto se namiruje za solarno.

Prepravljanje da bi se stedjelo puno kosta.Zato u pocetku trebalo je izmisliti TP prije 20 godina.


Ovo su samo moja zapazanja da me ne najurite kao oni lozaci uglja .
[ lavbanjalucki @ 26.03.2012. 17:28 ] @
TP jeste dobra stvar samo ima tu puno toga sto se mora ustimati.
Pa vidis dali je isplativo kad vidis koliko kosta.A za koju godinu moraces da predjes na nesto drugo.

Ti si mi,dragi moj zemljak,najžešći neverni toma kojeg sam u životu sreo(na ovaj ili onaj način)!
Tebi ne valja ni ovo ni ono,ni ovakvo ni onakvo,ni TP,ni pelet,ni solar...ma ništa pod nebeskom kapom.
Još se pitaš što nisu pre 20 godina napravili TP? Pa-jesu,i to mnoooogo pre,samo te informacije nisu imale priliku stići do tebe(ili ti do njih,ne znam kako to već ide).
P.S.To što su te oni ložači uglja najurili,nije nikakvo čudo,ipak,mi odavde-nećemo!
[ zeljezara @ 26.03.2012. 17:54 ] @
Pa dobro bicu dobar.Nego ti meni kazi seva propjevala de da mi slusamo iskustva iz prve ruke.Radil to je gotovo hoces li poklonjat onu masinu za sirotinji.???
Kad ce ta TP da malo slusamo iskustva,Koliko kosta pa onda potrosnju.
[ mali genije @ 26.03.2012. 19:38 ] @
Citat:
zeljezara: Pa dobro bicu dobar.Nego ti meni kazi seva propjevala de da mi slusamo iskustva iz prve ruke.Radil to je gotovo hoces li poklonjat onu masinu za sirotinji.???
Kad ce ta TP da malo slusamo iskustva,Koliko kosta pa onda potrosnju.

pa da si prelistao zadnjih par strana teme pojedinci su napisali potrosnju za februar mesec iz prve ruke.
i cisto da imas informaciju tp u kucnoj varijanti ugradjivane su mnogo vise od 20g u jugi.
sto se tice podnog grejanja cisto da znas da se podno ne iskljucuje vec se vodi prema spoljnoj temperaturi
tako da je u prostoriji uvek ista temp.
da mi je znati kakve si ti video fancoile kad nemozes da trpis dok duvaju,ja u sobi imam jedan i jedva da se cuje.
ako imas nameru da dalje diskutujes u temi prvo relistaj temu jer o svemu ovome je vec pisano na predhodnim stranama


[ tihi2 @ 26.03.2012. 20:28 ] @
Neka za objekat treba 20000kw energije za celu zimu (to je otprilike objekat od 120m2 sa zidovima blok+5cm stiropora, a plafon ploča+5cm stiropora). Toliko sam ja potrošio ove zime a zima je bila prosečna tj +4.8*C za celu zimu u NS.
Režim grejanja je da se greje 18sati dnevno, počinje u 3 ujutru (da bi se zagrejalo po nižoj tarifi, dakle 4 sata) i 14 sati po višoj tarifi (od 7-21h). Možda za podno može neki bolji režim, ali nemam podno pa ne znam kakav.
Korišćene cene su: gas=45din/m3, struja plava zona niža tarifa 2.2din/kw i viša 8.8din/kw.

Tih 20000kw je 2100m3 gasa koje košta 94500din.
Sa COP= 4, TP bi potrošila 5000kwh struje, od toga 1111 u nižoj tarifi i 3889 u višoj tarifi tj 2444din i 34223din. Investicija je najmanje 4000evra tj 440000.
Sa COP= 3 TP bi potrošila 6666kwh struje, od toga 1481 u nižoj tarifi i 5185 u višoj tarifi tj 3258din i 45629din. Investicija je najmanje 4000evra tj 440000.
Sa COP= 2, TP vazduh/voda bi potrošila 10000kwh struje, od toga 2222 u nižoj tarifi i u višoj tarifi tj 4888din i 68444din. Investicija je najmanje 2500evra tj 275000din.

Pošto bi se svi odrekli gasa i hteli bi da ga menjaju za TP, računica je sledeća:

Gas 2100m3 košta 94500din
TP voda/voda Cop=4 (moguć samo za podno) 36667din ušteda 57833din/god isplati se za 7.6 god
TP voda/voda Cop=3 (moguć za radijatorsko) 48887din ušteda 45613din/god isplati se za 9.6god
TP vazduh/voda Cop=2 (moguć za radijatorsko) 73333din ušteda 21168din/god isplati se za 13god

Ono što sam pisao u prethodnom postu je da ako objekat ima duplo bolju izolaciju, ušteda u odnosu na gas je duplo manja, a isplativost duplo duža. I tu upadamo u paradoks: bolja izolacija produžava vreme otplate TP jer su fiksni troškovi tj investicija skoro isti a godišnja ušteda manja.
E sad, po meni, ispada da za objekat koji potroši manje od 30000kwh energije godišnje teško da ima računice za TP. Naravno pišem za kuću u kojoj postoji razvod za gas, za novi objekat računica je opet drugačija.
[ VeljaNi @ 26.03.2012. 21:18 ] @
Dobro veče i pozdrav svima.

Čitam vas stalno, ali eto, pošto su me optužili da se gnusno samoreklamiram ne pišem.
Vidim da imate dilemu vezanu za COP pa ajde da vam pomognem jednom i za svagda.
Da me ne bi optužili da se samoreklamiram i "štimujem rezultate" slikao sam grafik iz udžbenika zagrebačkog fakulteta za strojarstvo (valjda ćemo njima da verujemo)

Dakle,
da bi razumeli šta je COP i koliki COP može biti najprostijim korišćenjem dva izmenjivača (isparivača i kondenzatora) i jednog kompresora moramo znati dva parametra:
1) temperatura energenta koji se koristi (voda, zemlja, vazduh) što je prikazano na donjoj dijagonali grafika (temperatura toplinskog izvora) i
2) temperatura vode na potisu (u instalaciji) što je ovde dato u gornjem polukrugu gde piše temperatura polaznog voda.

Na y osi grafika (toplinski učin dizalice topline) vidite oslobođenu energiju dok na x osi grafika vidite električnu snagu kompresora. COP ćete jednostavno dobiti podelom y ose sa x osom.

99% pumpi na tržištu ima ovo kao merodavan COP. Neki daju COP na 35C a neki na 45C. Ukoliko nije naznačeno, a čujete cifru od COP 6, znajte da je u pitanju COP na potisu od 35C.

Postoje trikovi za povećanje COP-a koji imaju neki modeli. Jedno rešenje je da se deo neisparenog gasa odmah upumpa (bez hlađenja - tzv "EVI metod") u isparivač a drugo rešenje je dinamičko određivanje temperature potisa u odnosu na spoljnu temperaturu (to se dobija merenjem delta t usisa i potisa iz TP, spoljnom temperaturom i malo komplikovanijim programiranjem koji treba da "uči" kako da definiše temperaturu potisa da bi recimo fan coil-ovi ostali u istoj brzini).

Što se tiče reklamiranja - to nam nije potrebno. Ko god je došao na ovaj forum kucanjem google upita vezanog za toplotne pumpe pre toga je već bio na našem sajtu, a verovatno je i razgovarao samnom ili nekim iz ekipe.

Za kraj, evo i grafika (knjiga slikana mobilnim telefonom, žao mi je zbog lošeg kvaliteta)
http://tinypic.com/view.php?pic=96amc7&s=5

Srdačno vas pozdravljam
i čestitam vam na odluci da investirate u toplotne pumpe i energetski efikasne sisteme



[ tihi2 @ 26.03.2012. 21:48 ] @
Gospodine VeljaNi,
ovaj odgovor je trebao biti u drugom forumu, zar ne?
[ VeljaNi @ 26.03.2012. 21:51 ] @
Izvinjavam se gospodine tihi2 :) Imate moju dozvolu da podelite ovaj odgovor u sve forume koje želite. Detaljnija objašnjenja se nalaze i na našem sajtu :)

Hvala.
[ tihi2 @ 26.03.2012. 23:13 ] @
Nema razloga da ja to radim. To je Vaše, Vi ste prozvani. Ja sam mislio da je greška.
Ovo što se tiče COPa je u redu, ali to je COP samog kompresora. Šta je sa celim sistemom TP voda/voda sa sve potopnom i cirkulacionom pumpom?
Copeland navodi za svoj kompresor COP=6.96 za režim 15/30, za režim 10/45 COP=4.35, a u stvarnosti, kad se to stavi u sistem, COP je teško preko 3 u režimu 10/45.
Vaš sajt povremeno čitam i ima se šta pročitati...
Svako dobro.
[ VeljaNi @ 26.03.2012. 23:39 ] @
Gospodine tihi2,
prvenstveno hvala na pohvalama. Oduvek smo se trudili da naš sajt ne bude čisto trgovački već da bude i edukativan. Trudićemo se i dalje.

Što se tiče pljuvanja, odavno sam prestao da to shvatam lično i da ulazim u diskusiju. Dok je Srba, biće i pljuvanja i to je činjenica koja mora da se prihvati kakva jeste.

Nego, ajmo malo da oživimo kreativnu diskusiju ovde.

Naša je neka kalkulacija da je COP naše GreenPerformance linije oko 4-4,3 (u zavisnosti od snage same pumpe i pri potisu +45C) sa kvalitetnom potopnom pumpom iz A klase na dubini oko 20m. Ne može se vršiti realna kalkulacija bez znanja na kojoj će dubini biti potopna pumpa, jer napor pumpe raste (a samim tim i potrošnja struje) povećanjem izbacivanja stuba vode u bunaru.

Što se tiče cirkulacione pumpe stvar je jednostavnija - svaki sistem je mora imati tako da to ne treba ni uzimati u kalkulaciju. Isto tako, ukoliko imate prizemnu kuću, cirkulaciona pumpa će biti jedne snage, a ako živite u kući na tri sprata - potpuno druge.

Nadalje ću pričati kao Investitor, ne kao firma.
Ako pričamo već o najsavršenijim rešenjima - onda je to definitivno direktna ekspanzija energije iz sondi. Na žalost proces instalacije DX pumpe je jako komplikovan i jako rizičan tako da većina firmi u Srbiji beži od nje "ko đavo od krsta". Ja recimo moju porodičnu kuću klimatizujem korišćenjem DX pumpe (150kvm+10cm izolacija u zidu - 3,5kW struje uključujući i pripremu 200l sanitarnog bojlera). Imam 3 sonde dubine po 37m u rupama (ne bunarima) po 39m. Iz svake sonde izvlačim 3,5-4kW energije direktnim puštanjem gasa u njih (ne glikol vode). Lepota tog sistema je što je samo tlo zimi isparivač a leti kondenzator. Tako da... ta pumpa u sebi ima samo jedan izmenjivač (povezan sa instalacijom u objektu). Samim tim nemamo dva gubitka energije - jedan koji predstavlja potopnu pumpu (u slučaju sistema sa podzemnom vodom) odnosno cirkulacione pumpe (u slučaju glikol vode u sondama), a drugi koji predstavlja sam izmenjivač (niti jedan nema 100% efikasnosti) na primaru (povezanom na izvor energije).

Logično, ova pumpa ima ubedljivo najveći COP.

Problem je što i ja nerado radim instalaciju ovakvih sistema je što dok ne dignem ceo sistem na pritisak 30 bara i sačekam 7 dana da vidim šta se sa njim dešava izgubim par meseci života od stresa. Najopasniji deo je spuštanje sondi, a najveći strah je pucanje sondi prilikom postavljanja i pre zalivanja bentonitom. Ja ne mogu reći Investitoru "j.biga pukla sonda, plati novo bušenje i novu sondu" već taj rizik sam snosim.

Naravno, za sva pitanja sam Vam na raspolaganju dok me opet ne oteraju sa foruma zbog "gnusnog samoreklamiranja".

Srdačno Vas pozdravljam.
[ cokacunami @ 27.03.2012. 07:36 ] @
Kolege,

tihi2 je dobro istakao poentu, ali mi se čini da nije dovoljno uočena, tj. da mnogima nije jasna suština uđštede energije, tj. kako I gde najviše ustedeti.
Pookušaću da to pojasnim:

Imam 3-etažnu kucu, 14,4x10m, sa oko 200m2 grejne povrsine (podrum i garaža se ne greju; visina kućnih plafona 2,6m).Kuca je zidana siporeksom,
a izolacija zidova je 8cm stiropora (što je ukupno ekvivalentno 12,4cm stiropora). Spoljna stolarija (23m2) je drvena, dobro dihtujuća, se niskoemisionim
staklima. Kosi deo podkrovlja je izolovan sa 18cm stiropora a plafon sprat-tavan sa 10cm mineralne vune odozdo i 25cm mešavine piljevine, kreča i cementa,
odozgo. Hladni mostovi su mi 2 velike terase (4.5x2,75, prizemlje i sprat) i kamena cokna od oko 90cm visine (koju planiram da izolujem). Ploča prizemlja i ploča
sprata su izolovane sa 5cm stiropora.
Sistem CG je radijatorski, trenutno na struju (elektrokotao 24Kw, sa mernom grupom), sa rezervnim kotlom na čvrsto gorivo.
Temperatura vode u grejnoj instalaciji, u 90% grejne sezone je 32-35C, kada grejem samo sa 1 greja-čem od 6kw, a u najhladnijem periodu je oko 42C,
kada koristim 2 grejaca od 6kw, tj.12kw. Planiram da mernu grupu zamenim sa 2 broila I akumulatorom toplote koji će noću zagerevati vodu 4x jeftinijom strijom.
Izolacijom neizolovane kamene cokne kuće, očekujem uštedu energije od bar 20%.

Dakle, suština uštede nije vrsta sistema grejanja, nego MINIMIZACIJA TOPLOTNOG GUBITKA.

Da bi ovaj zaključak učinio što jasnijim, navodim da, recimo američki standard R2000, zahteva izolaciju zidova od minimum 20cm I plafona od minimum 40cm!

Dakle svako ko nema približno takvu iolaciju a ulaže u 5,000€ ili vise u TP I dr, samo prividno štedi, jer ne smanjuje potrošnju, već jediničnu cenu energije.
A, ako imate u vidu, da vam sa našom “standardnom” izolacijom od 5 cm treba 15-20g da isplatite TP, onda je, nadam se očigledno da novac treba
maksimalno uložiti najpre u izolaciju (minimizaciju toplotnog gubitka), pa tek onda u sistem grejanja.

I, da ne ponovite moju grepšku: dobra izolacija je kao rukavica. Tj.,nesmete ni cm zida, ili ma koje spoljne površine ostaviti neizolovanu!!!

Pozdrav
[ tihi2 @ 27.03.2012. 10:31 ] @
Hvala na pomoći @cokacunami.
Zato sam se ja zadržao na 30 000kwh energije, pa nek svako izračuna koliko se to isplati. Možda je još korisnije da 20 000kwh godišnje troši objekat sa gubicima od 12kw/h na temperaturi napolju -20*C, a unutra +20. Može svako za pola sata da izračuna koliki su mu gubici.
Jedini način da se TP isplati i manjim potrošačima je da CENA sitema bude bar duplo niža (tj da početno ulaganje bude što manje).
Ja grejem 3 etaže, ukupno 270m2 sa onih 20 000kwh (izolacija 10cm na zidovima i 15 na plafonu). Da bi trošio 30 000kwh za zimu trebao bi da grejem 400m2!!! To je zgrada, a ne kuća.

Izneta računica je nepovoljna za male objekte, a u mom slučaju je još nepovoljnija pošto se grejem (bila ovo treća zima, celu investiciju isplatio još prošle) kako bi @cokacunami hteo (rezervoar od 2500l, posebno brojilo za grejanje izmerilo 17kw više tarife i 12 000kw niže za celu zimu, COP=4 u novcima, cela zima koštala 55 000din).
Sa ovom izolacijom ja sam na granici od 50w/m2 što se danas smatra srednje dobra izolacija (dobra je oko 35w/m2).

@VelajaNi,
sve je to OK, ali možda se isplati za nov objekat gde je investicija u gas oko 2000evra (priključak+kotao). Vaš sistem ne košta ispod 7000evra (bliže 10 000evra koliko sam se raspitivao). U odnosu na grejanje na gas (u novoj kući) možda će se isplatiti za 20godina. Za većinu ljudi je to predugo. Razumem da je to za Vas urađeno drugarski, za demnstraciju, kao ogled i referenca i da Vas je koštalo znatno manje ali na to kupac ne može računati.
[ zeljezara @ 27.03.2012. 19:33 ] @
Citat:
mali genije: pa da si prelistao zadnjih par strana teme pojedinci su napisali potrosnju za februar mesec iz prve ruke.
i cisto da imas informaciju tp u kucnoj varijanti ugradjivane su mnogo vise od 20g u jugi.
sto se tice podnog grejanja cisto da znas da se podno ne iskljucuje vec se vodi prema spoljnoj temperaturi
tako da je u prostoriji uvek ista temp.
da mi je znati kakve si ti video fancoile kad nemozes da trpis dok duvaju,ja u sobi imam jedan i jedva da se cuje.
ako imas nameru da dalje diskutujes u temi prvo relistaj temu jer o svemu ovome je vec pisano na predhodnim stranama


Dobro genije
Sve sam teme prelistao i rado citam ono sto ti napises.Mozda nisam trebao sa komsijom da se salim ovako ispade problem.O TP potrosnji i cijeni ima puno napisano.
Bas iz prve ruke.Posto je obecao da ce na proljece da predje na TP zelio sam da i on nesto napise iz prve ruke. Nije isto sta ko kupi i ugradi. A i ono za podno apsolutno je tacno.Kao i za fancoile.Onako kako si ti napisao mali genije.

[ d025 @ 27.03.2012. 23:08 ] @
Citat:
Jedini način da se TP isplati i manjim potrošačima je da CENA sitema bude bar duplo niža (tj da početno ulaganje bude što manje).


Ok,shvatio sam sta si hteo da kazes u vezi ekonomskog paradoksa.Hvala na trudu koji si ulozio a tice se uporedjivanja cena energenata

A sto se tice toplotnih gubitaka,svakako da se slazem da je to ono o cemu prvenstveno treba voditi racuna.

E sad sto se tice cene sistema i izbora istog

Na novom objektu, cena prikljucka gasa u mom selu 1000 evra, cena gasnog kotla takodje tu negde......tako da dolazim do zakljucka da tu razliku u odnosu na cenu TP od 1500-2000-2500 evra mogu relativno brzo da isplatim,sa istom instalacijom,a to su radijatori.

Sto se tice instalacije sa FC ona je mnogo skuplja ali imam i hladjenje,dok bi kod cg sa gasnim kotlom morao da ugradim i najmanje tri klima uredjaja.

Ne mogu da se odlucim koji sistem izabrati,ali svakako da ste mi svi mnogo pomogli sto iskustvom sto savetima.

U svakom slucaju,necu pobeci odavde i kad se odlucim objavicu ovde i cene i rezultate rada,zarad opsteg dobra

Jedino jos ne znam ,pa ako neko ima ugradjene fan coil -e da napise ,koliko oni trose struje,da li su i koliko bucni,da li zahtevaju odrzavanje....



[Ovu poruku je menjao d025 dana 28.03.2012. u 08:10 GMT+1]
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 08:46 ] @
Pozdrav svima...

moram ispraviti greške u vašim kalkulacijama.

Dobra izolacija objekta je neophodna da bi se štedela energija.

Ali... propustili ste jednu stvar. Skoro smo imali jednog Investitora koji je tražio naš sistem iako je imao samo omalterisanu fasadu.
Čovek je bio strašno iznenađen kada je od nas dobio 2 ponude!
Prva ponuda je obuhvatala pumpu od 30kW sa srazmerno velikim fan coil-ovima (prosečni gubici 150W/kvm).
Druga ponuda je obuhvatala pumpu od 15kW sa duplo manjim fan coil-ovima (računali zbog stolarije prosečne gubitke od oko 72-75W/kvm) s tim da smo mu dali spisak firmi koja u njegovom kraju radi izolaciju objekta (izguglali smo, ne bavimo se time).
Kalkulacija je bila jednostavna - prva ponuda je bila skuplja od druge ponude računajući i kompletnu izolaciju objekta (trebalo mu je oko 1500eur za kompletnu izolaciju)!
Budite svesni toga da koja je god izolacija u pitanju, toplotna pumpa troši najmanje 4x manje od električnog kotla (u praksi i više jer kasnije ulazi u crvenu tarifu ili ne ulazi uopšte)!

Dalje... ono što niko od vas ne računa je (navodiću srazmerne cene, ne cene mojih toplotnih pumpi) da je pumpa od 35kW recimo 6000eur (bez PDV) a pumpa od 15kW 4000eur (bez PDV).
Instalacija u objektu se ne može računati u troškove otplate. Šta god smestili u kotlarnicu instalacija mora pa mora da postoji. Niko vas ne tera da umesto radijatora stavite fan coil-ove ili grejne panele. Naravno, efikasnost celog sistema će biti znatno narušena, ali ne možete kalkulisati da eto... stavljanjem toplotne pumpe instalacija u objektu je duplo skuplja. NIJE! Možete staviti i na gasni kotao fan coil-ove i grejne panele i uštedeti dodatno energiju.

Dalje... Kalkulacija za gas vam je loša. Gasni kotao (reda cene 2500 eur, bez računanja cene priključka na gas i sličnog) iz A klase ima efikasnost 80,00%. Uralski gas koji mi dobijamo je grejne snage oko 10kW/mc (10,019kW po kubnom metru približnije). Ako vam za prosečno izolovanu kuću od 200kvm (5cm) prema nekim našim merenjima i računanjima treba oko 38.200kW energije godišnje, to je negde oko 4.800 kubika gasa godišnje. Prema ceni od 42din/mc dobija se da vam je za taj objekat za grejnu sezonu potrebno oko 200.000 din.
Na drugoj strani taj isti objekat će toplotna pumpa zagrejati za oko 70.000 din godišnje (uzeta je najgora moguća kalkulacija data na našem sajtu jer ne želimo da budemo tuženi od strane Investitora ukoliko bude veća).
To u praksi znači da ćete godišnje u odnosu na grejanje (a gde je hlađenje) štedeti oko 1500 eur.

Na taj način ćete otplatiti toplotnu pumpu (15kW) već u toku prvih 18 meseci! (da stvarno, 18 meseci) :) Šta ostaje da se otplati? Ostaje da se otplati bunar i potopna pumpa! Naša iskustva su da se ceo sistem samootplati za 3 najviše 5 godina.

Što se tiče pitanja gospodina d025 o potrošnji fan coil-a i održavanja, ja ću Vam odgovoriti na osnovu naše linije (kineze nikad nisam radio tako da ne mogu ni da pričam o njima, mada sam čuo dosta loših stvari vezanih za kvalitet motora, izmenjivača i buku). Naš fan coil u maksimalnoj brzini troši 70W struje (u minimalnoj 36W). Onog trenutka kada digitalni termostat proceni da je temperatura u prostoriji zadovoljena fan coil ne troši više ništa (stand by). Što se tiče održavanja, motori su sporohodni (poslaću vam na mail specifikaciju ako želite) i generalno se ne kvare. Mi menjamo kvarove besplatno (nismo imali do sada ni jedan) i van garantnog roka (može nam se da obećamo to). Od održavanja imate jedino dva puta godišnje vađenje vazdušnog filtera (operacija od 30sec) i produvavanje usisivačem na terasi eventualno u slučaju većeg zaprljanja potapanje u mlaku vodu sa vrlo malom količinom šampona.

To je to. Očekujem vaše reakcije.

Hvala na pažnji i
istrajte u vašoj želji da nabavite toplotnu pumpu ;)

PS Molim administratore da u slučaju procene da se samoreklamiram obrišu ovaj post. Navešću da je od ukupno 6000 poseta na našem sajtu u februaru mesecu 150 bilo sa ovog foruma... usled mog samoreklamiranja...
[ scroll @ 28.03.2012. 09:34 ] @
Pozdrav druže VeljaNi
tebe niko nije oterao sa foruma sam si pisao da nećeš da pišeš ovde. a opet si počeo da pišeš kako tvoje ovo kako tvoje ono .
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 10:19 ] @
Scroll,
ja pokušavam da pomognem... da otklonim dileme... kako bi ti izneo tvrdnju ukoliko ne izneseš relevantni podatak iza koga možeš da stojiš? Mislim da je dosta svima suve teorije... u slučaju da pišem u obliku "meni komšija Mika rekao..." sve će se svesti na bla-bla-truć-truć... Gledam da "moje ovo, moje ono" koristim što manje mogu, jer mi nije potrebno... ali ne mogu da iznesem tvrdnju koja je konfrotirana drugim tvrdnjama ukoliko ne iznesem relevantan podatak.

Ako znaš drugi način, saslušaću ga i ispoštovati.

Hvala unapred.
[ scroll @ 28.03.2012. 11:05 ] @
Pozdrav
VeljaNi ne vidim da si pisao nešto novo nesto pametno što već neko nije napisao.A i ti pišes čuo sam da kineske nisu dobre.

Ako hoćeš da pišeš bez reklama onda treba napišeš činjenično stanje ili svoje mišjenje bez moje, ja . Nisu pisani ovde samo suve teorije ima tu judi koji se i bave toplotnim pumpama.
[ cokacunami @ 28.03.2012. 11:54 ] @
Kolega VeljaNi,

Kazete da ste za argumentovane tvrdnje. Apsolutno se slazem sa Vama, po tom pitanju.

Ali vam zameram "politikanstvo", tj. sto navodite samo cinjenice koje idu u prilog vasem poslu,a one koje vam ne odgovaraju "zaboravljate".

Kazete:"Budite svesni toga da koja je god izolacija u pitanju, toplotna pumpa troši najmanje 4x manje od električnog kotla (u praksi i više jer kasnije ulazi u crvenu tarifu ili ne ulazi uopšte)!"
A neisticete da se prepolovljavanjem toplotnog gubitka, najvise dobija! Niti koliko brzo se isplati dodavanje jos jednog elektricnog broila?
Ne navodite ni cinjenicu da: sto je objekat bolje izolovan, to je isplativost ugradnje TP niza! Tj, duzi je period otplate iste.

1.)Dokazite mi kako TP trosi najmanje 4x od elektricnog kotla, ako se koristi akumulator toplote, koji se greje SAMO NOCU (23-07h), po 4x jeftinijoj struji, i sa 2 broila (kao sto se tihi2 greje)!!!

2.)Objanite mi cenu pouzdanosti - koliko desetina puta je: skuplje, slozenije i cesce odrzavanje bilo koje TP, u odnosu na sistem EK + AqT+2broila, za koji izuzimajuci veoma pouzdane
cirkulacione pumpe, skoro nema odrzavanja!? Koja je cena glavobolje, kad vam sistem otkaze na -20c, danima majstori ne dolaze, a vi kupujete grejalice i placate najskuplje grejanje?
A kad utvrde neispravnost, onda im treba bar 2 nedelje da dobiju rezervni deo, jer u zemlji Srbiji, ni firme kakve su Elektroluks ili Gorenje nemaju na lageru VITALNE delove, koji se masovno
trose, a cija je cena jedva 20-50Eura!!!

Ja cu POJESTI (bez tecnosti) svoju diplomu ako mi cinjenicnom analizom ove 2 stavke dokazete da je TP isplatljivija i udobnija od sistema CG sa: EK + AqT + 2broila!

Da budem korektan: Vi biste bili u pravu da se radi o evropskoj zemlji sa ekonomskom cenom struje od 10E.c. ili vise-gde je struja 3x skuplja od gasa.
Ali se ni ja tada nebih grejao na tihi2-jev nacin, vec bih ga dopunio, i sa TP nocu puno AqT.

A ako zelite veci udeo na trzistu, okrenite se snabdevanju sa izvora, ili iz VELIKE 1. ruke (USA).
Udobnim poslovanjem, niko se vise nece obogatiti.

Pozdrav.
MSc.Eng.


[ VeljaNi @ 28.03.2012. 12:22 ] @
Poštovani kolega,
Mislim da pričamo apsolutno iste stvari.
1) Ako pogledate moj prethodni post, piše vrlo definisano da mi UVEK preporučujemo Investitoru izolaciju objekta. To je jednostavno MUST-TO!
2) Vi meni ovde pričate o trikovima štednje računa za struju. To su opšte poznate stvari. Ako prihvatite da toplotna pumpa troši 4x manje energije u odnosu na električni kotao, onda će "šema" sa dva električna brojila i velikim akumulatorom toplote (ja kući imam bafer od 1000l sa duplom izolacijom i gubitkom energije od 1C/dan) biti prikladna i za toplotnu pumpu. Šta vi meni ovde pričate. Vi meni pričate da fića na nizbrdici ide brže od mercedesa na uzbrdici. Dajte mercedesu iste uslove takmičenja i pobednik je vrlo izgledan ;) Ako toplotnu pumpu stavite u iste uslove rada kao i drugi izvor energije (gas, ugalj, drvo, struja) naravno da će pobediti toplotna pumpa i to ubedljivo.
3) Što se tiče rezervnih delova - kod pumpe može otići elektronika (pločica koja se menja za 2min), izmenjivač, kompresor i automatika. Kod električnog kotla može otići grejač, elektronika i automatika. Kod gasnog kotla.... valjda vam je jasno. Naravno da ako kupujete pumpu iz USA (videh neke komentare ranije) možete biti svesni da u slučaju bilo kakvog kvara ostajete sami na svome i da zaboravite na grejanje te zime. Iole ozbiljan distributer kod sebe uvek ima rezervne ploče za elektroniku (iste za sve modele), automatiku (ista za sve modele), rezervne izmenjivače (postoji 10 klasa pumpi samim tim je dovoljno imati 10 različitih izmenjivača) i isto tako za kompresore (postoji 5 vrsti kompresora u domenu kućnih instalacija). To nije skupo imati uvek na lageru, a znači korisniku kada se kvar otkloni u istom danu! Naravno da distributeri koriste zakon koji garantuje "otklon kvarova u zakonski propisanom roku (6 nedelja)", ali to ne rade svi!
4) A što se tiče smrzavanja u zimskom periodu mi tu koristimo jako jednostavan trik - u bafer ugradimo 4 nivoa električnih grejača (ukupne snage ekvivalentne toplotnoj pumpi) i u slučaju otkaza pumpe nema smrzavanja... mada, uzmite u obzir da je pumpa nastala 1834. godine i da je to toliko proverena tehnologija da do otkaza vrlo retko dolazi.
5) Što se tiče cirkulacione pumpe, pretpostavljam da mislite na potopnu pumpu kod sistema voda-voda jer cirkulaciona pumpa MORA da postoji u svakoj instalaciji (čak i električni kotlovi je imaju ugrađenu u sebi tako da je možda i niste videli). Potopna pumpa može otkazati, ali je i tu servis generalno bezbolan mada može potrajati par dana.
6) Dodao bih još jednu stvar od koje svi beže:
- ako gas, ugalj, drvo... poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti 100%
- ako struja poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti na električnom kotlu za 100%, ali ne i na pumpi - pumpa u svom radu koristi samo 25% struje i 75% besplatne energije.


I da, nemojte jesti vašu diplomu, mnogo znoja je utrošeno da bi se ista stekla. Možda u ovom trenutku vrednost imanja diplome u ovoj državi ne znači ništa, ali menja se vreme... opet ćete postati gospodin inženjer a ne "majstorče" kao što je trenutna situacija.

Srdačno Vas pozdravljam i radujem se daljoj diskusiji.
[ d025 @ 28.03.2012. 15:53 ] @

Pročitao sam sve napisano,ali imam neke nedoumice....zasto kod TP koristiti dvotarifno brojilo kad ona uglavnom radi danju,zar nije isplativija srednja tarifa ?
Koliko kosta uvodjenje jos jednog brojila i koliko kosta tank sa toplom vodom ,dobro izolovan ?

Za Velja Ni

Naravno da sam ,a tice se razlike u investiciji, uzimao u obzir i instalaciju,jer najjeftiniji mi je radijatorski sistem,ali koliko efekta onda ima tp( nikako da mi odgovorite na to :COP pri izlaznoj temperaturi od recimo 55 C),za nju je isplativiji fan coil ( podno/zidno ne racunam)..ali FC su tri puta skuplji od obicnih radijatora.

Ako poredim samo TP ili gasni kotao ,misljenja sam da se TP isplati,jer kao sto recimo nema delova za TP tako i Rusi mogu da zavrnu gas.....elektro kotao se moze ubaciti kao neka rezerva s tim sto bi firma koja je u garantnoj obavezi duzna da placa penale u slucaju da rezervne delove ne obezbede,recimo u roku od 48h.

[ Zeka_SD @ 28.03.2012. 16:38 ] @
Citat:
6) Dodao bih još jednu stvar od koje svi beže:
- ako gas, ugalj, drvo... poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti 100%
- ako struja poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti na električnom kotlu za 100%, ali ne i na pumpi - pumpa u svom radu koristi samo 25% struje i 75% besplatne energije.


Dakle, po ovome ispada sledeće: ako tp troši 1000kwh po ceni struje X, cena skoči za 100%, odnosno 2X, grejanje na TP će poskupeti 25% tj. 1,25X???

:facepalm:
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 17:07 ] @
Zeko, ovo ću shvatiti kao zezanje... teško mi je da ovo shvatim ozbiljno :)
[ mist @ 28.03.2012. 19:38 ] @
Izvinjavam se što upadam ovako "s neba", ali redovno pratim temu, ne sekirajte se :)

Vidim da vodite neku raspravu Fancoils vs radijatori.

Da li je iko razmatrao varijantu centralnog razvoda toplog/hladnog vazduha? Mislim da je to jeftinije od obe varijante (fc i radijatora). A mislim i da može da se kontroliše individualno grejanje po prostorijama pomoću regulacije klapni na izduvima.

Da li iko zna da li negde u našoj zemlji postoji izvedba sa centralnim razvodom vazduha u privatnoj kući?

Ranije sam surfajući našao u UK neku firmu koja pravi "high velocity forced air" razvode sa estetski lepim elementima za izduv i navodno vrlo tiho to sve radi.
[ mali genije @ 28.03.2012. 19:52 ] @
Citat:
mist: Izvinjavam se što upadam ovako "s neba", ali redovno pratim temu, ne sekirajte se :)

Vidim da vodite neku raspravu Fancoils vs radijatori.

Da li je iko razmatrao varijantu centralnog razvoda toplog/hladnog vazduha? Mislim da je to jeftinije od obe varijante (fc i radijatora). A mislim i da može da se kontroliše individualno grejanje po prostorijama pomoću regulacije klapni na izduvima.

Da li iko zna da li negde u našoj zemlji postoji izvedba sa centralnim razvodom vazduha u privatnoj kući?

Ranije sam surfajući našao u UK neku firmu koja pravi "high velocity forced air" razvode sa estetski lepim elementima za izduv i navodno vrlo tiho to sve radi.

kad saberes sve sto ti treba i dok to odradis izadje poprilicno velika cifra a o odrzavanju i da nepricam, izgleda da nisi video u praksi takav sistem jer ga nebi spominjao
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 19:52 ] @
Mist, rekao bih ti ja, ali se plašim negodovanja starosedeoca ovde... Ako želiš mogu ti poslati u privatnoj poruci ;)
[ mali genije @ 28.03.2012. 20:01 ] @
Citat:
VeljaNi: Mist, rekao bih ti ja, ali se plašim negodovanja starosedeoca ovde... Ako želiš mogu ti poslati u privatnoj poruci ;)

u cemu je problem sa negodovanjem svako ima pravo da iznese misljenje uglavnom ce velika vecina da progugla pa da iznese a manjina iz prakse sto se uglavnom procita izmedju redova ko poznaje materiju
pozdrav
[ scroll @ 28.03.2012. 20:05 ] @
Citat:
VeljaNi: Mist, rekao bih ti ja, ali se plašim negodovanja starosedeoca ovde... Ako želiš mogu ti poslati u privatnoj poruci ;)

Napisi slobodno niko ti ovde nebrani,da se izrazavas.
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 20:14 ] @
Hvala genije.
Dakle, sistemi sa centralnom klimatizacijom su jako dobra stvar... samo je pitanje da li se uklapa u dizajn interijera.

Kako se radi Mist.

Moraš imati dva kanala u svakoj prostoriji (zato se i radi uglavnom samo u dnevnoj dok se u ostalim prostorijama rade klasični parapetni fan coil-ovi) - jedan kanal ti je potis a drugi usis vazduha.

U kotlarnicu postaviš kanalski fan coil sa proračunatim izmenjivačem i protokom vazduha. Svakoj osobi u prostoriji bi trebalo da obezbediš 5-10mc/h svežeg vazduha. To postižeš u plenumu koji se nalazi ispred kanalskog fan coil-a. Plenum ima dva otvora - jedan je za usisni kanal a drugi je vezan za spoljnu rešetku (koja mora imati okapnicu). Ono što malo komplikuje sistem je senzor temperature koji treba automatski da zatvori usis svežeg vazduha na određenoj spoljnoj temperaturi (u zimskom periodu) - to se računa.

Što se tiče regulacije temperature u prostoriji to se radi na dva načina - ukoliko imaš kanale samo u jednoj prostoriji, zidni termostat je direktno vezan za kanalski fan coil. Ukoliko imaš kanale u više prostorija, rade se rešetke sa elektro klapnama gde im pobudu daju zidni termostati.

Što se tiče održavanja, stvar je još lepša - imaš samo jedan filter i to u kanalskom fan coil-u...

U praksi, imaš 100% rekuperacije vazduha (kada je spoljašnji vazduh "isključen"). Radili smo sistem na nekoliko mesta (uglavnom kancelarijski prostor) ali bilo je i par vila sa takvim rešenjem.

Sistem je cenovno vrlo blizak ostalim instalacijama, šta više jedan mali kanalski fan coil sa dobro osmišljenim kanalima je jeftiniji od 10 fan coil-ova u 10 prostorija sa kompletnim cevnim razvodom. Da stvar bude interesantnija, imaš samo jedan odvod kondenzata (na kanalskom fan coil-u) a ako iole i razmišljaš o ventilaciji u kući ovaj sistem je odličan jer za vreme "omorine" u letnjem periodu direktno otklanja vlagu spoljašnjeg vazduha na ulazu, ne dozvoljava mu ulazak u kuću.

Ponavljam, ideja je jako dobra ako imaš mogućnost da uklopiš u interijer kuće.
[ mali genije @ 28.03.2012. 20:22 ] @
Citat:
VeljaNi: Hvala genije.
Dakle, sistemi sa centralnom klimatizacijom su jako dobra stvar... samo je pitanje da li se uklapa u dizajn interijera.

Kako se radi Mist.

Moraš imati dva kanala u svakoj prostoriji (zato se i radi uglavnom samo u dnevnoj dok se u ostalim prostorijama rade klasični parapetni fan coil-ovi) - jedan kanal ti je potis a drugi usis vazduha.

U kotlarnicu postaviš kanalski fan coil sa proračunatim izmenjivačem i protokom vazduha. Svakoj osobi u prostoriji bi trebalo da obezbediš 5-10mc/h svežeg vazduha. To postižeš u plenumu koji se nalazi ispred kanalskog fan coil-a. Plenum ima dva otvora - jedan je za usisni kanal a drugi je vezan za spoljnu rešetku (koja mora imati okapnicu). Ono što malo komplikuje sistem je senzor temperature koji treba automatski da zatvori usis svežeg vazduha na određenoj spoljnoj temperaturi (u zimskom periodu) - to se računa.

Što se tiče regulacije temperature u prostoriji to se radi na dva načina - ukoliko imaš kanale samo u jednoj prostoriji, zidni termostat je direktno vezan za kanalski fan coil. Ukoliko imaš kanale u više prostorija, rade se rešetke sa elektro klapnama gde im pobudu daju zidni termostati.

Što se tiče održavanja, stvar je još lepša - imaš samo jedan filter i to u kanalskom fan coil-u...

U praksi, imaš 100% rekuperacije vazduha (kada je spoljašnji vazduh "isključen"). Radili smo sistem na nekoliko mesta (uglavnom kancelarijski prostor) ali bilo je i par vila sa takvim rešenjem.

Sistem je cenovno vrlo blizak ostalim instalacijama, šta više jedan mali kanalski fan coil sa dobro osmišljenim kanalima je jeftiniji od 10 fan coil-ova u 10 prostorija sa kompletnim cevnim razvodom. Da stvar bude interesantnija, imaš samo jedan odvod kondenzata (na kanalskom fan coil-u) a ako iole i razmišljaš o ventilaciji u kući ovaj sistem je odličan jer za vreme "omorine" u letnjem periodu direktno otklanja vlagu spoljašnjeg vazduha na ulazu, ne dozvoljava mu ulazak u kuću.

Ponavljam, ideja je jako dobra ako imaš mogućnost da uklopiš u interijer kuće.

lepo objasnjeno samo si zaboravio da u srbiji nema redovnog odrzavanja takvih instalacija i da filteri fenkoila ne zadrze svu prasinu tako da se talozi u kanalima pa se tokom eksploatacije javljaju problemi sa smradom i povecanom kolicinom prasine.
koliko sam razumeo mist je mislio na vadusni sistem citavog objekta sto se uglavnom radi klima komorom i ostalim pratecim elementima a to sve poprilicno kosta.
[ zmajurina @ 28.03.2012. 20:30 ] @
Moram da se umesam: razmatrao sam mogucnost postavljanja kanala za distribuciju vazduha, jako dobro to funkcionise kako sam video u USA. E, onda dolazimo do onog "ali". Radi se o distribuciji toplog vazduha koji je smesten u parapetima u zidu blizu poda prostorije. Normalno, topao vazduh ide u vis i greje celu prostoriju. A gde je hladan vazduh? NEMA GA! Nigde nisu postavljali kanale za distribuciju hladnog vazduha na taj nacin jer jednostavno dolazi do stvaranja bakterija i mikroorganizama koji se sire po celom zivotnom prostoru, a nije ih lako odstraniti. U tom slucaju nema hladnjenja pomocu tog sistema, vec se moraju postaviti fan/coil uredjaji a onda i topli vazduh gubi smisao, zar ne?

Pozz
[ scroll @ 28.03.2012. 20:39 ] @
Ako se radi kanalski razvod klimatizacije vazduha boje je direktno grejati-hladiti vazduh nego preko vode jer ima gubitaka.a sem toga za provetravanje mozese dodati aktivni ili pasivni rekuperator.
[ tihi2 @ 28.03.2012. 20:53 ] @
Citat:
VeljaNi: moram ispraviti greške u vašim kalkulacijama.
Dalje... Kalkulacija za gas vam je loša. Gasni kotao (reda cene 2500 eur, bez računanja cene priključka na gas i sličnog) iz A klase ima efikasnost 80,00%. Uralski gas koji mi dobijamo je grejne snage oko 10kW/mc (10,019kW po kubnom metru približnije). Ako vam za prosečno izolovanu kuću od 200kvm (5cm) prema nekim našim merenjima i računanjima treba oko 38.200kW energije godišnje, to je negde oko 4.800 kubika gasa godišnje. Prema ceni od 42din/mc dobija se da vam je za taj objekat za grejnu sezonu potrebno oko 200.000 din.
Na drugoj strani taj isti objekat će toplotna pumpa zagrejati za oko 70.000 din godišnje (uzeta je najgora moguća kalkulacija data na našem sajtu jer ne želimo da budemo tuženi od strane Investitora ukoliko bude veća).
To u praksi znači da ćete godišnje u odnosu na grejanje (a gde je hlađenje) štedeti oko 1500 eur.
Na taj način ćete otplatiti toplotnu pumpu (15kW) već u toku prvih 18 meseci! (da stvarno, 18 meseci) :) Šta ostaje da se otplati? Ostaje da se otplati bunar i potopna pumpa! Naša iskustva su da se ceo sistem samootplati za 3 najviše 5 godina.
Ko kaže da ja moram kupiti Valianta po 2500evra sa efikasnošću od 80% kad mogu da kupim neki italijanski po 1000evra sa efikasnošću od 78%? (Svi vozimo mercedese, zar ne?). Kupiti kondenzacioni kotao za radijatorsko grejanje nema smisla, a onda i Vailant od 24kw košta oko 1500evra.
Ne znam koji gas teče u Nišu, ali mi u NS dobijamo gas koji ima 9.5kw/m3 (piše na računu, mada svi sumnjaju da ima i toliko) i košta 45din.
A za ovo iza ne znam šta reći. Ja sam uporedio kuću od 120m2 koja troši 20 000kwh za zimu, a Vi mi poturate računicu za kuću od 200m2 koja troši 38 000kw. I pored toga što sam napisao da se TP ne isplati za potrošače koji troše manje od 30 000kwh godišnje. Koliko danas ima neizolovanih kuća od 200m2 gde se cela greje? To niko više ne može da plati.
I ajde kad računamo da računamo ceo sitem. To je TP sa bunarom i potopnom pumpom, a to je 5-6000 evra. To što se TP otplati za 4 godine je lep mamac (ali samo navlakuša) jer se mora još 3 godine otplaćivati bunar i potopna pumpa. Čak i Vaša računica potvrđuje da kuća sa upola gubitaka, povećava isplativost TP za duplo pa se onih 3-5 godina pretvara u 6-10 (realno je bliže 10).
I dalje tvrdim da se TP ne isplati za manje od 10 godina za neizolovanu kuću od 60m2, kuću od 120m2 sa izolacijom od 5cm stiropora na zidovima i plafonu ni za kuću od 400m2 koja ima 10cm stiropora na zidovima i 15 na plafonu. To su kuće sa istim toplotnim gubicima tj oko 20 000kwh za zimu.
Citat:
VeljaNi: Vi meni ovde pričate o trikovima štednje računa za struju. To su opšte poznate stvari. Ako prihvatite da toplotna pumpa troši 4x manje energije u odnosu na električni kotao, onda će "šema" sa dva električna brojila i velikim akumulatorom toplote (ja kući imam bafer od 1000l sa duplom izolacijom i gubitkom energije od 1C/dan) biti prikladna i za toplotnu pumpu.
To baš nije tačno. Radijatorsko grejanje traži veće temperature a TP ne daje više od 55*C što znači 50*C u baferu. Neupotrebljivo. Za podno, projektovano na 40*C polaz, rezervoar bi trebao biti najmanje 12m3 (da bi imao 130kwh akomulirane energije tj dovoljno da se ne pali po višoj tarifi) što je strašno veliko. Treba pošteno reći da Vaša akomulacija od 1000l ne služi da bi se uštedeli novci (za šta služi rezervoar grejan strujom ili loženjem) već da smanji broj paljenja kompresora i time mu produži životni vek.
Citat:
VeljaNi: 6) Dodao bih još jednu stvar od koje svi beže:
- ako gas, ugalj, drvo... poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti 100%
- ako struja poskupi za 100% i grejanje će vam poskupeti na električnom kotlu za 100%, ali ne i na pumpi - pumpa u svom radu koristi samo 25% struje i 75% besplatne energije.
I moram priznati da me je ova računica dotukla. Iz odgovora Zeki vidim da Vi to stvarno mislite! Dakle, ako se grejem na TP i plaćam struju 1000din mesečno, kad struja poskupi duplo, ja neću plaćati 2000din mesečno već samo 1250din/mesečno!!! Fenomenalno.
Moram priznati da ste uneli veliku dinamiku u ovu temu, ali ako ste već firma, onda bi bilo dobro da malo obratite pažnju šta pišete. Bojim se da ovo do sada nije bila reklama.
[ d025 @ 28.03.2012. 21:10 ] @
Citat:
filteri fenkoila ne zadrze svu prasinu tako da se talozi u kanalima pa se tokom eksploatacije javljaju problemi sa smradom i povecanom kolicinom prasine.


Taman sam se odlucio za fenkoile,kad procitah ovo....a drugi pisu kako nema prasine,pa kome verovati....moze neko pojasnjenje,ali da nije od strane onih koji ga prodaju.

Ja bih ipak da ponovim moje pitanje a tice se dvotarifnog brojila i TP,koliko sam shatio TP vise radi danju nego nocu, pa me interesuje zasto ne koristiti jednotarifno brojilo odnosno srednju tarifu?


Pozdrav






[ VeljaNi @ 28.03.2012. 21:13 ] @
Zmajurina, ne znam odakle ti ta priča sa hladnim vazduhom i bakterijama... da je to tačno, svi radnici bi već odavno bili mrtvi po Merkatorima i ostalim shoping mall-ovima... naravno da se hladi centralnom klimatizacijom... samo se tu javlja problem USA i EU škole. Amerikanci forsiraju primat grejanju te kanale stavljaju po podu (tj ispod poda, na podu se vide samo rešetke) a Evropljani suprotno tome forsiraju plafonski razvod (primer je austrijski Trox koji je defakto A klasa za ventilaciju i koji nema apsolutno ništa u ponudi za podni razvod).

Što se tiče Scroll prašine (standardizacija je odavno "ubila" legionarsku bolest), kanalski fan coil ima poseban bio filter koji zadržava ogromnu količinu prašine, a "ispred" svake prostorije se stavlja sekundarni filter za sekundarno čišćenje vazduha. Ne pričamo o fabrikama ovde, pričamo o kancelarijskom odnosno stambenom objektu.

Mali genije, pričam o klima komorama i rekuperatorima diže cenu u nebesa. Iznenadio bi se koliko je napredovala industrija kanalski fan coil-ova... jedan od uvoznika (:D) u Srbiji ima kanalske fan coil-e koji su snage do 19.500mc/h što je dovoljno i za recimo Merkator ;) Uostalom, rekuperator koji mi "obični smrtnici" možemo sebi da priuštimo imaju efikasnost od samo 60%, dok ovi od 90+% koštaju 12-15.000 eur (za samo 1000mc/h protoka). Uostalom, rekuperator ima smisla samo recimo u štampariji gde se moraju odstraniti štetni gasovi (iz razređivača recimo ili su u suprotnom svi radnici nasmejani), dobar efekat se dobija sa mešačkim plenumom koji je jednostavno samo jedan "kvadar limeni".

Pošto mi je utrčao tihi2 u toku kucanja da i njemu odgovorim pa da idem na spavanje, sutra me čeka jako naporan dan.
Ponoviću još jednom i više se neću osvrtati na provokacije:
1) moje reference govore o kvalitetu mog rada
2) sa elitesecurity mi dolazi manje od 4% mesečne posete sajtu tako da mi ovaj forum poslovno nije relevantan
3) ovaj forum volim jer ima puno ljudi koji se strašno ozbiljno bave ovom problematikom te volim da razvijam vijuge u korisnim diskusijama i da vidim da li ću i ja nešto interesantno da "ukradem" i implementiram jer za razliku od svih vas ja smem da eksperimentišem a i imam par privatnih sistema gde sve mogu da isprobam, a onda i da podelim iskustvo.

Što se tiče kalkulacije, da li je 9.500 ili 10.000 prihvatam, namazali ste mi na nos, pogrešio sam. U Nišu nema gasa tako da sam podatke našao na internetu. Što se tiče "urnebesne izjave" sada sam video da je trebalo samo dodati "u odnosu na ekvivalentni električni kotao". Prihvatam svoju grešku i izvinjavam se. Treće, to vaše uporno ponavljanje o 6-10 godina ne drži vodu. Za objekte od 60-100kvm se ne isplati bušiti bunar ako voda nije baš plitko - tu se koriste ili DX korpe (nađite šta je to, neću se reklamirati) ili vazduh-voda toplotne pumpe sa električnim grejačima za pripremu vazduha na temperaturama ispod -10 stepeni. I ajmo da se više ne prepucavamo oko uštede. Ušteda je evidentna, sistem se otplaćuje za 3-5 godina. Evropa nije blesava da ugradi 570.000 sistema u 2010toj godini i da na sve strane subvencioniše ovaj sistem.

Ajmo da pričamo o kreativnom delu, ajmo da ne pravimo svađu na ovom forumu. Mnogi dobri stručnjaci su zbog te "mržnje" i pobegli odavde.

Hvala unapred na razumevanju.
Srdačno vas sve pozdravljam i želim vam laku noć :)
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 21:14 ] @
d025 ovde se pričalo o kanalskim fan coil-ovima a ne o parapetnim... parapetni vrti vazduh unutar sobe i zadržava veći deo prašine... ono što preostane ionako lebdi kao i do sada ;)

da parapetni fan coil nije dobar ne bi ga bilo po bolnicama ;)

srdačan pozdrav.
[ dmax @ 28.03.2012. 21:30 ] @
Citat:
VeljaNi
Mali genije, pričam o klima komorama i rekuperatorima diže cenu u nebesa. Iznenadio bi se koliko je napredovala industrija kanalski fan coil-ova... jedan od uvoznika (:D) u Srbiji ima kanalske fan coil-e koji su snage do 19.500mc/h što je dovoljno i za recimo Merkator ;) Uostalom, rekuperator koji mi "obični smrtnici" možemo sebi da priuštimo imaju efikasnost od samo 60%, dok ovi od 90+% koštaju 12-15.000 eur (za samo 1000mc/h protoka). Uostalom, rekuperator ima smisla samo recimo u štampariji gde se moraju odstraniti štetni gasovi (iz razređivača recimo ili su u suprotnom svi radnici nasmejani), dobar efekat se dobija sa mešačkim plenumom koji je jednostavno samo jedan "kvadar limeni".


Evo za male smrtnike rekuperator sa 90% iskoriscenja u Vaillant izvedbi sa 275m3/h i 350m3/h (ovo je tekst sa njihovog sajta):

recoVAIR
Ventilacioni uređaj
U skladu sa novim akcentom na izgradnji niskoenergetskih objekata koji se izvode sa sistemima niskotemperaturnog grejanja, nameće se potreba izmene vazduha uz minimalne toplotne gubitke. Vaillant je i u tom području ponudio rešenje pod nazivom recoVAIR, a reč je o sisetemu za ventilaciju, koji dovodi svež vazduh, a odvodi otpadni, uz prenos toplote i filtraciju. recoVAIR sistem se proizvodi u dve varijante, a namenjen je za stambene i poslovne prostore. Unutar uređaja integrisan je aluminijumski izmenjivač toplote sa visokim stepenom iskorišćenja od 90% prema DIBT (Nemački institut za građevinsku tehniku), a odlikuje se minimalnom potrošnjom električne energije, koja iznosi 175, odnosno 295 W pri nazivnim protocima. Moguća je nadogradnja recoVAIR uređaja sa zaklopkom u letnjem režimu rada (pribor), kao i kombinacija sa digitalnim sobnim termostatatom (u sklopu isporuke).
recoVAIR u nekoliko reči:

za stambene i poslovne prostore
filter protiv prašine, polena i drugih alergena (G3 / F6)
pločasti, aluminijumski izmenjivač toplote
tro stepeni regulator (30%/60%/maksimalni protok vazduha)
digitalni sobni termostat u sklopu isporuke
visokovredna izolacija osigurava tihi rad
jednostavno za instalaciju i održavanje

Modeli recoVAIR uređaja:
recoVAIR VAR 275/3 : 275 m3/h, raspoloživi pritisak 170 Pa
recoVAIR VAR 350/3 : 350m3/h, raspoloživi pritisak 265 P
[ d025 @ 28.03.2012. 21:30 ] @
Velja Ni

Imam jedno pitanje,nije maliciozno verujte,zasto na vasem sajtu ne mogu da nadjem reference ?
Cini mi se da su one najbolja reklama svakom preduzecu.

[ mist @ 28.03.2012. 21:53 ] @
Hvala svima na mišljenjima u vezi centralnog razvoda vazduha.

Mislim da je novu kuću moguće projektovati tako da ti razvodni kanali budu vrlo kratki i da to sve zajedno vrlo ima smisla.

Još jednu stvar ću da pitam, a već sam ranije pitao, ali niko nije odgovorio konkretno.

Kakvo je vaše mišljenje o Rehau GEO Helix sondama za koje ne treba kopanje dubokih bunara? I da li one mogu da se iskoriste za sve TP ili moraju samo Rehau pumpe. Ja bih rekao da mogu sve.
[ scroll @ 28.03.2012. 21:59 ] @
Što se tiče Scroll prašine (standardizacija je odavno "ubila" legionarsku bolest), kanalski fan coil ima poseban bio filter koji zadržava ogromnu količinu prašine, a "ispred" svake prostorije se stavlja sekundarni filter za sekundarno čišćenje vazduha. Ne pričamo o fabrikama ovde, pričamo o kancelarijskom odnosno stambenom objektu.
ja nisam uopste spomenuo prasinu
Citat:
scroll: Ako se radi kanalski razvod klimatizacije vazduha boje je direktno grejati-hladiti vazduh nego preko vode jer ima gubitaka.a sem toga za provetravanje mozese dodati aktivni ili pasivni rekuperator.

ovo si namenu meni:
Mali genije, pričam o klima komorama i rekuperatorima diže cenu u nebesa. Iznenadio bi se koliko je napredovala industrija kanalski fan coil-ova... jedan od uvoznika (:D) u Srbiji ima kanalske fan coil-e koji su snage do 19.500mc/h što je dovoljno i za recimo Merkator ;) Uostalom, rekuperator koji mi "obični smrtnici" možemo sebi da priuštimo imaju efikasnost od samo 60%, dok ovi od 90+% koštaju 12-15.000 eur (za samo 1000mc/h protoka). Uostalom, rekuperator ima smisla samo recimo u štampariji gde se moraju odstraniti štetni gasovi (iz razređivača recimo ili su u suprotnom svi radnici nasmejani), dobar efekat se dobija sa mešačkim plenumom koji je jednostavno samo jedan "kvadar limeni".
covece ja nisam pisao treba da se ugradi rekuperator, i 60% je usteda.Ko ima para on ce da stavi rekuperator,ako ima potrebe za tim.Nije tacno da samo gde ima stetnih gasova treba rekuperator.
pa ti si bre mrzovojan nikome ne das da napise nesto a da ti ne kontriras,a kad ti postave neko pitanje kojetise nesvida onda mudro cutis.
svima se izvinjavam ako su zbog mene pobegli odavde.moliobih da se vrate
pozdrav

[ galileo5 @ 28.03.2012. 22:03 ] @
[ VeljaNi @ 28.03.2012. 22:04 ] @
Prihvatam tvoju opasku i svoju grešku... izvinjavam se što sam uzbunio ovaj forum... bilo je bolje dok nisam pisao... povlačim se i sve vas srdačno pozdravljam.
[ galileo5 @ 28.03.2012. 22:06 ] @
To oko Rehau helix i mene interesuje vec duze vreme, ali nikako da dodjem do informacija i misljenja iz prve ruke.

A sto se tice centralnog razvoda, imao sam taj sistem u usa, po meni je super resenje, a dezinfencija i ostalo nije problem, ima dosta hemije i filtera koji sve to odrzavaju na kvalitetnom nivou. Sistem ima i drugih prednosti kao sto je provetravanje i sl. Ma da retko ko kod nas uzima u obzir ventilaciju u stambenim objektima...

--
[ scroll @ 28.03.2012. 22:14 ] @
Citat:
VeljaNi: Prihvatam tvoju opasku i svoju grešku... izvinjavam se što sam uzbunio ovaj forum... bilo je bolje dok nisam pisao... povlačim se i sve vas srdačno pozdravljam.

svima se izvinjavam ako su zbog mene pobegli odavde.moliobih da se vrate
pozdrav
[ tihi2 @ 28.03.2012. 22:50 ] @
Ko kaže da je uzbuditi forum loše? Odavno nije bilo ovakve dinamike. Bio sam u gužvi jedan dan i evo 2-3 strane čitanja!!! Hoću reći, uzburkati vodu mogu samo veće ribe.
Ovde svako ima neko svoje mišljenje, pa će se čitanjem više mišljenja doći do nekog zaključka. Bitno je da nema vređanja i omalovažavanja, a napad na mišljenje je dozvoljen samo argumentima. Pa ko ih ima više.
[ d025 @ 28.03.2012. 22:59 ] @
Citat:
Velja Ni

Imam jedno pitanje,nije maliciozno verujte,zasto na vasem sajtu ne mogu da nadjem reference ?
Cini mi se da su one najbolja reklama svakom preduzecu.


Nadam se da ovo nije razlog
[ mali genije @ 28.03.2012. 23:08 ] @
@d025
nemoj da brines zbog prasine ona se javlja kod svih sistema grejanja/hladjenja a ne samo
fancoila e sad ako gazdarica nije azurna nista ti ne pomaze.
[ d025 @ 28.03.2012. 23:41 ] @
he he,samo da se ja ne moram hvatati prasine
Hvala na odgovoru
[ cokacunami @ 29.03.2012. 09:11 ] @
Iako je tihi2 vrlo dobro uocio i odgovorio na neke bitne elemente, posto nisam mogao ranije, da se izvinim "kolegi" VeljaNi-nu što sam ostao "nenahranjen":

Zapanjen sam intelektualnim nivom vaših odgovora!
Samo kod najglupljih "majstorčića" se još mogu sresti termini poput "inženjerčići" (izvinjavam se majstorima, koje inače veoma cenim).

I pored silne (ovde ne pokazane) stručnosti (informisanost nije stručnost), vi "inženjerčića" navodno "nahraniste" diplomom, "visokostručnom" "činjeničnom analizom",
bez ijedne jedine cifre, kojom ste dokazali kako TP trosi najmanje 4x od elektricnog kotla, ako se koristi akumulator toplote, koji se greje SAMO NOCU (23-07h), po
4x jeftinijoj struji, i sa 2 broila!

O kalkulaciji cene eksplatacije da i ne pricamo.

Te kalkulacije su opipljivo merilo stručnosti (i nestručnosti). Ostalo je bla bla stručnost ala Verica Rašeta & Co.

To što ovakvom (Radikalskom) komunikacijom postižete da se mi "laici" osećamo kako nas "veliki biznismen" smatra budalama, vama očigledno ne smeta!?

Kao što vidite po reakcijama, ostalima smeta.

Elementarno ljudsko poštovanje nije skupa stvar g.VeljaNi.


[ lavbanjalucki @ 29.03.2012. 10:36 ] @
[quote]galileo5: To oko Rehau helix i mene interesuje vec duze vreme, ali nikako da dodjem do informacija i misljenja iz prve ruke.

I mene muči isti problem,pošto kod mene nema bunarske vode,već duže vreme prikupljam raznorazne informacije o podzemnim kolektorima ove ili one vrste.Dakle,prenosim ti one informacije do kojih sam ja došao.Helix sonde,Rehau,nisu loše rešenje ali ako ima dovoljno vlažnosti u zemljištu,samo ti ni one nisu baš jeftino rešenje.Eto,recimo,jedna sonda košta 215 evradi,meni ih je potrebno 20 kom,tako da to i nije baš prihvatljivo rešenje.Ja sam se čak bavio mišlju da tako nešto napravim sam,u tzv.samogradnji od običnog elkatena.U tom slučaju ja bi ih polagao na dubinu od 7 metara umesto 3 metra kako predlaže Rehau pa bi mi bilo interersantno mišljenje i iskustvo nekoga ko je imao priliku da se pozabavi ovom tematikom,npr.kako se ponaša temparatura zemlje na toj dubini,obzirom da površinska voda u toku godine nije baš u mogućnosti da izvrši regeneraciju zemljišta na toj dubini.U svakom slučaju,mogu ti proslediti sve informacije do kojih sam ja došao,javi mi se na PP,da nebi ovde reklamirali bilo koga,vidiš da su iovako zakuvali ovi sa juga,hehehe!
Ja sam preduzeo konkretne korake,počeo sam ugradnju solarnih kolektora.posle toga dolazi na red TP pa kad to sve ukomponujem imaću čim da vam se pohvalim,nadam se.Inače,ovde na forumu nećeš naći baš nešto mnogo informacija na temu podzemnih kolektora,uglavnom preovladavaju iskustva voda/voda i vazduh/vazduh.Lako je bre ovim Vojvođanima da to reše kad im je voda odmah ispod cipela ali ja živim u ovoj "ni Davidovoj,ni Carskoj ni spa'ijskoj" gde su uslovi nešto drugačiji po tom pitanju a dubinske sonde su preskupe.Ja se još dvoumim dali da idem spiralnim sondama ili direktnom ekspanzijom,međutim i tu se javljaju problemi.U svakom slučaju,ja ću požuriti da prvo rešim solar,sunce mi se već uveliko šeta oko mog krova,moram ga iskoristiti a sistem TP neka sačeka do jeseni.
[ VeljaNi @ 29.03.2012. 13:13 ] @
Pozdrav svima.

Moraću da odgovorim na "ne maliciozno pitanje" gospodinu d025 i da pokušam da vas sve nateram da prestanete da gledate u mene kao u neprijatelja.

d025 pitanje referenc liste ne treba da uputite meni. Ako želite referenc listu fabrika čije proizvode distribuiramo mogu Vam reći da Hidros godišnje proda više stotina MW pumpi. Ako želite referenc listu italijanske fabrike čije fan coil-ove distribuiramo (naše OEM brendiranje, prozvode se i brendovi koji se distribuiraju u Srbiji) rećiću Vam da imaju 60.000 fan coil-a godišnje. Ali to nisu moje reference.

Ako želite da Vam dam spisak objekata koje sam ja instalirao - rećiću Vam da ih ima 3. Ja ne radim instalacije, ja imam mrežu dilera koji to rade - to su njihove reference.

Koji je zadatak lično moje firme:
1) Obezbediti mojim partnerima provereno dobre komponente koje će raditi bez štucanja (nikad nisam radio sa Kinezima, nikada i neću). Obezbediti mojim partnerima brz odziv i brzu isporuku opreme kao i proveru projekta (u slučaju komplikovanije instalacije)
2) Menadžment. Držanje predavanja o zelenoj energiji pred organizovanim grupama ljudi. Učešće na domaćim i međunarodnim konferencijama. Skupljanje novih znanja. Inoviranje ponude. To je moj zadatak.

Mi godišnje radimo samo JEDAN objekat. I to nam je ogledni objekat. Svake godine se pojavi Investitor koji želi da ima nešto jedinstveno. I to nam je dobar poligon da isprobamo neke naše zamisli ili primenimo tehnologije koje smo u toku godine skupili na međunarodnim kongresima. Time, našim dilerima dajemo korisne reference. Daću Vam tri primera čisto da bi ste sagledali šta smo radili:

1) Pre dve godine smo napravili Nissan Huyndai auto salon u Nišu. Sistem ima izmenu vazduha svakih 6 minuta (zahtev Nissana da se ne bi osetio miris guma i novih vozila). Vrši se pasivno predgrevanje, tj predhlađivanje spoljnog vazduha, klizno vođenje ventilacije u odnosu na vlagu i pritisak vazduha u objektu i van njega. Kreiranje subjektivnog lažnog osećaja u servisu (na +15C majstori rade u kratkim rukavima). Tom objektu godišnje štedimo 12.000 eura u odnosu na proizvedenu energiju upoređenu sa niškom gradskom toplanom. Kreiranjem veštačkih idealnih "banjskih" uslova u auto salonu napravili smo da je taj auto salon većinski učestvovao u prodaji automobila prošle godine u Srbiji. Evo i kako to izgleda [url=mailto:www.toplotnepumpe.rs/kako-da-klimatizujemo-auto-salon/]www.toplotnepumpe.rs/kako-da-klimatizujemo-auto-salon/[/url]

2) Prošle godine smo uradili ekskluzivni Spa centar Health&Active u Nišu. Tu smo napravili jedinstveni objekat u Srbiji gde toplotne pumpe rade samo u režimu grejanja iako se hladi 1000kvm (600 kvm spa centar+200kvm bazenski deo+200kvm kancelarijski deo) objekta. To smo napravili davanjem energije bazenu tj oduzimanjem vazduhu. O njemu još nismo pisali na sajtu, ali možete videti kako izgleda na adresi [url=mailto:http://healthactivefitness.com/]http://healthactivefitness.com/[/url] Neću Vam ni govoriti koliko on godišnje štedi uzevši da na hlađenje ne troši ništa. Ako pogledate galeriju, možete videti pleksiglas bez trunke kondenzata iako se sa jedne strane nalazi teretana u kojoj je +21C, a sa druge strane bazen sa temperaturom vode +35C. Šta mislite, koliko je komplikovana računica svega toga?

3) Uspeli smo da dovučemo evropske fondove za energetsku efikasnost (sami smo platili pisanje projekta) i trenutno smo u predfazi izvođenja radova na školi u Boru koja se nalazi na obronku rudničkog basena Bor. Klinci žive u izuzetno lošoj sredini i želimo da im damo lepe uslove za život. Ali kompletan sistem koji smo zamislili u toj školi je baziran na iskustvima prva dva objekta. [url=mailto:www.toplotnepumpe.rs/zelena-skola/]www.toplotnepumpe.rs/zelena-skola/[/url]. Pošto nam je fond vrlo ograničen (pre par dana sam čitao kako je u Trsteniku urađeno "grejanje" obdaništa za 700.000eur od holandskih para, a mi imamo duplo manje za školu od 3.500kvm) dogovorio sam sa fabrikama da veći deo opreme dođe kao donacija da bi mogli da uradimo izolaciju i stolariju škole. Već mesecima zovem izvođače i molim da daju što nižu ponudu da bi se uklopili u budžet. Morao sam da nađem televizije da bi se videle njihove reklame i radnici će biti kao pokretne reklame da bi uspeli u zamisli. Ali, to smo mi. Hoću da napravim nešto korisno od stečenog znanja.

4) Da li ste videli naš sajt? Da li vam on liči na sajt prosečne "trgovačke" firme u Srbiji? Pa naš sajt je kompletno know-how koji je primenjiv na sve proizvođače opreme. Da li ste videli i jednu cenu na njemu? Da li ste primetili u donjem desnom uglu chat dugme gde dan-noć možete komunicirati sa nama?

Eto, to je ono što mi radimo. Mi nemamo veliki profit. Ubija nas to što smo u duši i dalje klinci koji sve ovo shvataju kao prelepu igru i naše ove reference stoje iza nas. Da li Vam znači ovo ili želite da u sledećih 10 dana prikupim reference svih kuća koje smo radili (toplotna pumpa + bafer + nekolicina fan coil-ova tj podnog, zidnog panelnog sistema).

Ja ovde nisam imao nikakvih malicioznih želja. Nije meni ovde cilj da "vam uvalim kosku". Jednostavno želim da podelim svoja iskustva sa vama svima (a vidite po ovim objektima da ništa što sam pričao nije provereno).

I samo bih želeo da dodam na kraju na jako uvredljiv sadržaj jedne poruke koju sam pročitao. Gospodine (ne mogu da nađem nick izvinjavam se) inženjer je inženjer, majstor je majstor a "majstorče" je "majstorče". Jako je teško naći dobrog inžinjera i dobrog majstora. Majstorče smatram za uvredu, kao što je crnja uvreda za crnca. Oprostite mi nisam želeo da me shvatite pogrešno. Ja mog čika Raleta (majstora od 65 godina) nikada neću napustiti, čovek me je naučio praktičnom zanatu bolje nego bilo koji projektant.

Izvinjavam se još jednom, žao mi je što ste me shvatili kao neprijatelja i neću se više mešati u vaš dijalog.

Srdačno vas pozdravljam sve još jednom.

[Ovu poruku je menjao VeljaNi dana 29.03.2012. u 14:24 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao VeljaNi dana 29.03.2012. u 14:27 GMT+1]
[ zmajurina @ 29.03.2012. 18:38 ] @
Hajde ja malo da presecem.....

Evo pitanja za strucna lica: koliko je isplativa distribucija vazduha u kucnoj varijanti za kucu od 200+ m2 u odnosu na fan/coil uredjaje po sobama sa parketom i podnim grejanjem u kuhinji i kupatilima? Da li je moguca dobra filtracija vazduha za hladjenje u kucnoj reziji i koliko je drugacija u odnosu na industrijsko / trgovinske lance i velike objekte? Da li je ekonomicnija distribucija vazduha ili ova kombinacija fan/coil sa podnim?

Kod mene se radi o potpuno novom objektu koji ce, Boze zdravlja, konacno krenuti u izgradnju ove godine pa mogu jos malo da se igram sa teorijom a kad dodjemo do konacnog projekta onda zakucavamo stvari i tako ih radimo, zato se raspitujem ovoliko... lokacijska dozvola stize konacno ovih dana (posle nekih 9 meseci glozenja sa EDB) tako da uskoro ulazimo u finale projekta...

Pozz
[ d025 @ 29.03.2012. 22:14 ] @
Citat:
Izvinjavam se još jednom, žao mi je što ste me shvatili kao neprijatelja i neću se više mešati u vaš dijalog.


Ja Vas nisam shvatio kao neprijatelja,postavio sam sasvim jedno normalno poslovno pitanje jer zaista na Vasem sajtu nisam nasao ni koje toplotne pumpe prodajete,ni reference....izvinite,ali to je nesto sto svako preduzece prvo istakne,a sto je normalna poslovna praksa vec 100 godina i najbolja reklama, tj preporuka.

U redu ako ste uradili 3 objekta,ne moze se poceti od 100,a moje misljenje je da ljude ovde iritira sto se ponasate kao da ste ih uradili na hiljade(eto je neki moj ugao,mozda gresim).
Ja nisam strucan u toj oblasti,jednostavno hocu da kupim TP i da je ugradim,pa se raspitujem,tako da ne ulazim u strucnu polemiku i u to ko je u pravu,a ko u krivu.
Uvek mi je jaci argument nekog ko je taj sistem ugradio i kaze,ljudi ovo valja ili ovo ne valja,ta osoba nema interes da izmislja,dok od onih koji se bave prodajom i ugradnjom istih ne mogu to da ocekujem,sto je i razumljivo-

Voleo bih da u nekoj skorijoj buducnosti srpski privrednici nauce da se ponasaju,da postanu fleksibilni,da ne umisljaju ako su ove godine zaradili xx evra da ce to tako i biti ubuduce,cast izuzecima koji su izuzetno strpljivi i trude se da izadju u susret svakoj zelji kupca.

[ cokacunami @ 30.03.2012. 07:11 ] @
Mozda cu nekima biti dosadan, ali imajuci u vidu neminovni trend konstantnog rasta cene energije i dogledno
ukljucenje u Evropu, moram da naglasim neke detalje izolacije (poucen svojim iskustvom -greskama), da biste
sprecili greske koje su kasnije prakticno neotklonjive, a veoma skupe, jer premanentno uvecavaju toplotni gubitak:

Poenta je jednostavna: visina mesecnih troskova grejanja & klimatizacije, i cinjenica, da ce jednog dana, i vasu kucu,
neki naslednik prodavati.

Od izuzetne vaznosti je izolacija ukopanog dela kuce, jer se preko njega uvlaci hladnoca u kucu, sto rezultuje stalnim
finansijskim gubitkom. Ostali deo kuce se lako i relativno jeftino moze i naknadno izolovati.
Najvise informacija o izvedbama detalja sam nasao u ruskim magazinima (recimo Murator).

Posebno bih naglasio detalj izolacije poda ispod podnog grejanja: smatra se da je 20 santimetara izolacije poda minimum!!!
isticem to da biste svoje odluke bazirali na svetskom iskustvu, znanju i praksi, a ne na neznanju i sirotinjskoj logici.
Apsolutni minimum izolacije zidova je 8cm. Nakon 8cm, koeficijent odnosa ulozeno/dobijeno se postepeno smanjuje,
sto prakticno znaci samo to, da ce vam trebati nesto duze vremena da se investicija u izolaciju isplati, a nikako da je 8cm dovoljno.

Istakao bih jos jednu poentu za razmisljanje, onima koji se spremaju za gradnju:
Amerikanci vec veoma dugo koriste toplotne pumpe. Ali, se u njihovim kucama SKORO ISKLJUCIVO, primenjuje vazdusni prenos
energije i za grejanje i za hladjenje (limenim kanalima u zidovima i plafonima). Podnog grejanja nema uopste! Razlog tome su sto
je to najjeftiniji nacin (s'obzirom na njihov nacin gradnje kuca), i sto je podno grejanje nezdravo.

Nasa nevolja je sto mi za takvu gradnju nemamo ni materjale, ni strucnjake.
[ rade.zrnic @ 30.03.2012. 14:43 ] @
@VeljaNi,
već sam napisao da je ovo jedna od najinteresantnijih tema na čitavom ES-u. Ti si u ovoj temi izneo mnogo stvari koje se inače ne odaju i svaka ti čast na tome. Preskoči one koji zbog neshvatanja unose turbulenciju ili zbog mišljenja da se reklamiraš. Reklamiraj se, ja te lično podržavam.
Pozdrav tebi, tvom majstoru Raletu i svima dobronamernima...


[Ovu poruku je menjao rade.zrnic dana 30.03.2012. u 15:53 GMT+1]
[ dmax @ 30.03.2012. 18:56 ] @
Citat:
cokacunami:
Posebno bih naglasio detalj izolacije poda ispod podnog grejanja: smatra se da je 20 santimetara izolacije poda minimum!!!
isticem to da biste svoje odluke bazirali na svetskom iskustvu, znanju i praksi, a ne na neznanju i sirotinjskoj logici.
Apsolutni minimum izolacije zidova je 8cm. Nakon 8cm, koeficijent odnosa ulozeno/dobijeno se postepeno smanjuje,
sto prakticno znaci samo to, da ce vam trebati nesto duze vremena da se investicija u izolaciju isplati, a nikako da je 8cm dovoljno.



Kod izolacije poda sa podnim grejanjem, ni ja nerazumem zasto ljudi stavljaju 2-3cm, tj. samo one stiropore koji imaju "bregove" izmedju kojih se postavljaju cevi za podno grejanje. Mislim u redu je taj profilisani stiropor (mada je preterano skup) za medjukonstrukcije, da se ne gubi na prostoru i nema potrebe za toplotnom izolacijom prema prizemlju. Ali kada pricamo o izolaciji donje ploce u prizemlju, to ja vidim ovako: Neka je temperatura kosuljice sa podnim grejanjem 28 stepeni, a temperatura betonske ploce ce biti kao i zemljiste ispod iste oko 15 stepeni. Dakle imamo konstantnu razliku od 13 stepeni. Naravno tu nikada nemamo 20-30 stepeni razlike kao na spoljnim zidovima, tako da ja nebih isao sa 20cm izolacije ispod, nego bih se ogranicio na 10cm. U slucaju da se koristi profilisani stiropor za cevi podnog grejanja, onda bih dodao jos 6-7 stiropora za pod (postoje dve vrste za podnu toplotnu izolaciju i protiv udarne buke. Austrotherm preporucuje kombinaciju oba, pola debljine jednog i pola debljine drugog).
[ dmax @ 30.03.2012. 19:11 ] @
Citat:
cokacunami:Istakao bih jos jednu poentu za razmisljanje, onima koji se spremaju za gradnju:
Amerikanci vec veoma dugo koriste toplotne pumpe. Ali, se u njihovim kucama SKORO ISKLJUCIVO, primenjuje vazdusni prenos
energije i za grejanje i za hladjenje (limenim kanalima u zidovima i plafonima). Podnog grejanja nema uopste! Razlog tome su sto
je to najjeftiniji nacin (s'obzirom na njihov nacin gradnje kuca), i sto je podno grejanje nezdravo.

Nasa nevolja je sto mi za takvu gradnju nemamo ni materjale, ni strucnjake.


Ovaj vazdusni razvod je u vecini prisutan u Americi, kao sto si reko zbog njihovog nacina gradnje. Njihove kuce su gradjene od drvenih kostura (slicno knauf sistemima kod nas) a i podovi su im podascane grede i podrum ide ispod kuce. Tako da pecka za centralno vazdusno grejanje stoji u podrmu i sam razvod "debelih" creva za vazduh je u istom tom podrumu i onda na kraju creva dodje izlaza vasduha iz plafona, tj. poda gornje prostorije. Klasicno podno sa livenom kosuljicom kod njih ne pije vodu zbog tezine iste i sto bi onda morala da se uradi extra pojacana konstrukcija poda, a onda bi se i njima postavilo pitanje ekonomicne gradnje drvetom! Da kod nas nema majstora koji ovako grade, potpuno si u pravu, tako da bi se izvedba svela na "sam svoj majstor".

I moram da te ispravim za "nezdravo" podno grejanje. Ta ideja potice iz vremena kada su ljudi stavljali podno grejanje u toplotno neizolovane kuce. Onda su morali da dignu temperaturu poda na mnogo vise temperature (35 stepeni i vise) da bi mogli da nadomeste gubitak toplote. Takve temperatura nisu prijatne i tu dolazi do raznih zdravstvenih problema i odatle poticu sve te price o losem podnom grejanju. Kada su temperature poda izmedju 23 i 28 stepeni, tu nema nista neprijatno i nezdravo, nego je to u stvari najzdravije resenje, po meni mnogo zdravije nego temperatura poda na nekih 16 stepeni kod grejanja radijatorima.
[ cokacunami @ 31.03.2012. 16:59 ] @
dmax,

Nadam se da se neces ljutiti, al si me podsetio na narodnu: Kad bi glave setale po livadi, svako bi za svojom posegao.

To sto bi ti stavio 10cm, je apsolutno u redu za tebe. Tvoja kuca, tvoje pare pa gradi kako hoces.

Mi ovde pokusavamo da utvrdimo neke racionalne parametre, zasnovane na znanju i iskustvu, koje val;ja slediti.

Dakle nisu prebogati amerikanci odlucili da je ekstra-zabavno bacati novac u 20cm izolacije, vec su napravili kalkulacije
ulaganja i dobitaka i proizveli STANDARD. Budite sigurni da ako bi isplativije bilo 15cm, da bi oni usvojili 15cm, jer su veoma
pragmaticni. Koliko god da su spremni da plate za svoja zadovoljstva, mnogo su stedljiviji od nas kad je u pitanju "ulaganje"
u racune elektrodistribucije i sl.

Valjalo bi kad bi neko vican tim kalkulacijama napravio poredjenje gubiutaka kod podnog grejanja za recimo 100m2 poda za
razlicite debljine izolacije. Recimo 5,10,15 i 20 cm. Tada bi SVAKOME bilo vrlo jasan smiso standarda R2000, tj adekvatne
izolacije.

Ima li neki dobrovoljac?

Sto se tice zdravosti podnog grejanja, secanje mi je izbledelo za argumentovan odgovor (to sam veoma davno procitao u zapadnoj
literaturi) ali sam siguran da se sadasnji tip podnog grejanja nije nikada ugradjivao bez izolacije.
Takodje, temperature fluida u podnom grejanju (od 23-28c, sa kojima operises) mislim da su preniske i da nemogu ostvariti sobnu
temperaturu od 22-24c, jer treba da kompenzuju i toplotne gubitke zidova, plafona, i samog poda (sa donje strane grejne povrsine).

Molim da me neki poznavalac ispravi ako gresim, jer je ovo moj osecaj, a ne znanje, ove cinjenice su bitne za informisanost o zdravstvenom
aspektu podnog grejanja.

[ mali genije @ 31.03.2012. 17:02 ] @
Citat:
cokacunami: dmax,

Nadam se da se neces ljutiti, al si me podsetio na narodnu: Kad bi glave setale po livadi, svako bi za svojom posegao.

To sto bi ti stavio 10cm, je apsolutno u redu za tebe. Tvoja kuca, tvoje pare pa gradi kako hoces.

Mi ovde pokusavamo da utvrdimo neke racionalne parametre, zasnovane na znanju i iskustvu, koje val;ja slediti.

Dakle nisu prebogati amerikanci odlucili da je ekstra-zabavno bacati novac u 20cm izolacije, vec su napravili kalkulacije
ulaganja i dobitaka i proizveli STANDARD. Budite sigurni da ako bi isplativije bilo 15cm, da bi oni usvojili 15cm, jer su veoma
pragmaticni. Koliko god da su spremni da plate za svoja zadovoljstva, mnogo su stedljiviji od nas kad je u pitanju "ulaganje"
u racune elektrodistribucije i sl.

Valjalo bi kad bi neko vican tim kalkulacijama napravio poredjenje gubiutaka kod podnog grejanja za recimo 100m2 poda za
razlicite debljine izolacije. Recimo 5,10,15 i 20 cm. Tada bi SVAKOME bilo vrlo jasan smiso standarda R2000, tj adekvatne
izolacije.

Ima li neki dobrovoljac?

Sto se tice zdravosti podnog grejanja, secanje mi je izbledelo za argumentovan odgovor (to sam veoma davno procitao u zapadnoj
literaturi) ali sam siguran da se sadasnji tip podnog grejanja nije nikada ugradjivao bez izolacije.
Takodje, temperature fluida u podnom grejanju (od 23-28c, sa kojima operises) mislim da su preniske i da nemogu ostvariti sobnu
temperaturu od 22-24c, jer treba da kompenzuju i toplotne gubitke zidova, plafona, i samog poda (sa donje strane grejne povrsine).

Molim da me neki poznavalac ispravi ako gresim, jer je ovo moj osecaj, a ne znanje, ove cinjenice su bitne za informisanost o zdravstvenom
aspektu podnog grejanja.

mislim da bi bilo pametnije da otvoris novu temu za ovo sto si naveo da neidemo u off na ovoj temi
[ dmax @ 31.03.2012. 18:12 ] @
@cokacunami Ja vidim da si komentarisao moje stavove, ali nevidim ni jedan konkretan argument ili proracun. Izgleda su ti glavno merilo Amerikanci. Vidis ja radim u Americkoj kompaniji i vidim kako zavrsavaju "losi proracuni". To sto oni rade nemozes primeniti uvek i svuda, jer nevladaju svuda isti uslovi. Dacu ti 2 primere "Americke racionalnosti". Prvi je sa Spaceshutle-om. Njega su pravili od aluminijuma a ne od titanijuma, jer je neko izracunao da je to jeftinije! Posle je ispalo dosta problema sa paljenjem oplate, a strucnjaci su rekli, da je bila osnova od titanijuma, da bi mnogi od tih problema bili eliminisani. Drugi primer ti je da su u "dobra vremena" velike korporacije, da bi ostvarile sto veci profit, zatvarale menje profitna odeljenja i otvarali kompletno nova. Tu nije rec o zatvaranju nekih delova koji posluju u minusu, nego poslovanje koje je u plusu, ali nije na onom nivou koji su oni zacrtali! Slozices se da bi kod nas to bilo van svake pameti, jer je samo bitno da se posluje pozitivno... E ovo je bilo off topic, sada da se vratim na temu.

Vec smo komentarisali pre da ovo nije naucno-tehnicka rasprava, nego je rec o tome da se ekonomicno resi grejanje i hladjenje kuce. Na kraju krajeva i tema je brebacena u drugi forum. Zato kao celokupno resenje, ja TP vidim samo u ukupnoj racunici sa izolacijom i smatram da racunicu treba sagledati ucelosti.

Izolaciju na objektu vidim na ovaj nacin: Od ukupnih para za ulaganje u izolaciju samo jedan deo odlazi na samu izolaciju. Ostalo je za fasade (zid), oplate (krov), kosuljice (pod), a na sve to dodju materijali za estetsko oblaganje (farbe, plocice, lamperija, gips ploce). Ove zavrsne faze oblaganja ce se vremenom ostetiti i treba ih obnavljati. Ugradjen izolacioni materijal, ostaje tako reci trajno. Od svih tih ulaganja u izolaciju, samo debljina izolacionog materijala igra ulogu u izolaciji, ali ona ne igra glavnu ulogu u ceni ukupnih radova. Dakle, ljudi hoce lepu fasadu itd. ali onda "ustede" na stiroporu i stave 3cm na zid. Spuste cenu ulaganja za 20%, a efekat izolacije 3x. E te stvari ja nemogu da shvatim. Zato kada sam govorio o 10cm podne izolacije, uzimao sam u parametre i zenu 6cm kosuljice, armaturnu mrezu 15cmx15cm, creva za podno grejanje i podnu oblogu (plocice, laminat ili parket). Na mom laptopu su mi proracuni cena sto sam zimus radio (mogu ti zakaciti u sledecem postu popodne), ali kao sto vidis, sama izolacija je tu samo fragment ukupne cene. E sada za razliku Amerikanaca, dolazi u pricu, nas mentalitet i gradnja kuca.

E sada proracuni:
Ameri izracunaju posto izgradnja, posto kredit, posto grejanje i sve to na papir i na kraju su oni pametni.
Kod nas ljudi od parametara imaju sledece podatke: kredit - nisam kreditno sposoban, cena grejanja - nemozes se dugorocno osloniti na konstantne cene ni jednog energenta, cena izgranje - posto nisam kreditno sposoban, moram sve da radim u etapama, a to znaci da ne znam kolike ce cene materijala i opreme biti u buducnosti. Drugim recima mogu samo da nagadjam.
E zbog ovoga ja samo mogu da logicno razmisljam i da gledam svoj nacin da zavrsim kucu, jer mi razni proracuni tu neznace puno, jer se kao sto vidis, ne znam sta ce biti sutra. Zato sam ja shvatio da je meni najbolje da ulozim sto vise para u izolacioni materijal sada, a posle gledam vidove grejanja, jer o njima jos razmisljam (nemislim samo na TP, vec razmatram i solarne kombinacije). Onu izolaciju sto stavim i sto se nece vaditi sledecih 30-50 godina, a cinice glavnu ustedu u grejanju (menjace se samo plocice, parket i farba) nevidim samo kao investiciju koja ce se isplatiti kroz xxx vremena, nego kao nesto sto ce vecito donositi ustede dok god bude vek trajanja kuce. Kod TP i instalacija imas ograniceno vreme, jer su to stvarai koje se moraju menjati. Mada ovde po forumu tvrde razni izvodjaci, da im je vek 30 godina, ali eto nek i je i toliko, tada se moze opet investirati, a onaj stiropor sto si stavio ispod kosuljice ostaje tamo i netreba nikakvo dodatno ulaganje! Zato je sada (ako imas para) bolje staviti vise (deblji sloj) izolacije, jer ako se parametri (cena struje, gasa itd) promene, promenice se i racunice, samo tada nemozes da ubacis, jos par cm izolacije, jer to znaci da ces sve da rusis i to je onda nova investicija.

Kada vec spomenjemo ove ekonomicnosti, da kazem rec i o solarnom grejanju/zagrervanju vode u kombinaciji sa TP. Cene solarnih sistema su relativno velike. Svi ponudjaci reklamiraju ustede poredeci vodu grejanju u klasicnom bojeleru na struju i tu izvlace racunice za povracaj investicije. Isti takodje nude opremu da se poveze lepo TP i solarni sistem. Ja vidim kao jako tesko opravdanu investiciju ulaganje u TP i solarne sisteme, jer cenu dobijene tople vode, treba porediti sa cenom vode koje je zagrejana u TP, pa onda videti koliko je to isplatljiva investicija jer tu se otplata mnogostruko uvecava. Istu stvar vidim sa solarnim grejanjem objekta u medju sezoni (prolece, jesen), jer treba uzeti u obzir koliko "malo" bi TP potrosila u tom periodu, da bi se videla racionalnost investicije.
[ tihi2 @ 31.03.2012. 18:47 ] @
@cokacunami i dmax,
otvorite novu temu pa da zapodenemo razgovor, raspravu i sve ostalo...
[ BaneKI @ 31.03.2012. 19:46 ] @
Koliko sam bio ubedjen da je toplotna pumpa pravo resenje za moje potrebe grejanja i hladjenja, sada vise i nisam, posle silnih prepucavanja a i solidnih argumenata.
[ dmax @ 31.03.2012. 20:27 ] @
Citat:
BaneKI: Koliko sam bio ubedjen da je toplotna pumpa pravo resenje za moje potrebe grejanja i hladjenja, sada vise i nisam, posle silnih prepucavanja a i solidnih argumenata.


Bas to sam hteo i ja da naglasim. Toliko ima kombinacija, ali sve traze znacajna ulaganja.
Zbog toga vidim vise ekstremne izolacije kao prvenstveno resenje koje treba odraditi sa sto debljim izolacionim slojem, pa tek onda sam sistem grejanja. A ako se odrade ekstremne izolacije, onda je pitanje isplativosti raznih sistema grejanja.

Jos da kazem i ovo: 70-tih godina je energija bila relativno jeftina i niko nije razmisljao o izolacijama. Sada je cene energenata na odedjenom nivou. Dok god se ne nadje neki novi tip jeftinog izvora energije, tendecija ce biti da ce energija biti sve skuplja i skuplja. Za sada nema na pomolu nijedna nova tehnologija koja obecava da ce proizvesti jeftinu energiju. Tako da u buducnosti "standardi" nece biti isti kao i sada, a to znaci, da sadasnje racunice nece biti iste u buducnosti, tj. ako se danas zavrsi neki objekat i on donosi ustede, sutra kada energija poskupi, i izdaci za grejanje istog objekta poskupe, racunica se izgubila. Jedina cinjenica tada je da ce grejanje biti skuplje nego pre poskupljenja. Tako da moja logika izvlaci iz ovoga zakljucak, da ako se ima para, bolje je ugraditi sto deblje izolacione materijale, jer to je na kraju krajeva samo deo udela kostanje oblaganja nekog zida, poda ili plafona, a kroz dugi niz godina (i posle isplacene investicije) ono ce i dalje da donosi ustede na energentima (ma koji god oni bili).

Sto se tice cene TP i bunara kod nas, da ponovim ono od pre sto bi neki nasi politicari rekli, a to je da su "bezobrazno skupe".


[Ovu poruku je menjao dmax dana 31.03.2012. u 21:43 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao dmax dana 31.03.2012. u 21:45 GMT+1]
[ dmax @ 31.03.2012. 20:35 ] @
Onima koji misle da bi "izolacije i ekonomicnost" trebali da odu u drugu temu:

Ova tema je krenula, kao "sam svoj majstor" izrade TP. Ako se nevaram (prodjose godine otkada je pokrenuta) samo scroll je napravio svoju TP i gospodin iz Subotice, koji je napravio sebi i ima firmu pa pravi i drugima. Ostali uvoze. Tokom vremena (godina) smo dosli do toga, da je jako tesko za nas "obicne SSM (sam svoj majstor)" da napravimo TP kojoj bi osnovna funkcija bila usteda $$$ na energentima, a ne da prikazemo "naucno tehnicki" projekat iz vlastite kotlarnice. Tako da je tema sa pravljenja TP otisla vise u raspravu oko varijanti voda-voda, vazduh-voda, sondama, firmama koje izvode radove i da bi smo dosli do vazdusnog grejanja ovih dana. Na kraju se tema svela na cisto ekonomski pristup ovome problemu, koji u osnovi nisu TP, nego "jeftino grejanje i hladjenje uz prihvatljivu investiciju".
[ rade.zrnic @ 31.03.2012. 23:17 ] @
Čini mi se da većina od vas koji "skrolujete" ili "solirate" u ovoj temi foruma baš i ne čitate sve postove... Uglavnom, dobar deo sudionika samo "naklapa", čast izuzecima koji iznose relevantne činjenice i pokušavaju da pomognu.
U našem okruženju je TP uglavnom SSM verzija...@VeljaNi je jedan od retkih koji tačno zna o čemu priča.
Pročitajte Gospodo temu od početka...
[ dmax @ 01.04.2012. 04:29 ] @
VeljaNi ima svoju firmu i daleko je od SSM varijante. Neki od nas prate ovu temu od pocetka, tako da se s godinama zaboravilo bas ko je sve radio SSM varijante. Cinjenica je takodje da su mnogi koji su bili aktivni kada je tema pocela s vremenom odustali od TP resenja, jer su izracunali da im je to skup hobi i da umedjuvremenu mogu pare da uloze u nesto drugo. Jednog dana kada i u zemlji Srbiji krenu pravi krediti s kojima ce se moci odraditi sistemi grejanja (svi nesto najavljuju, ali jos nevideh realizacije), e onda ce vredeti da se urade trenutni proracuni. Ali kada se to bude radilo tako da banke daju kredite za to, onda nece biti SSM varijanti, jer iste to ne priznaju, nego ce firme koje se bave time morati da urade projekte i proracune ustede na osnovu kojih ce banka da odobri kredit. Naravno i izvodjac radova ce morati biti registrovan za tu delatnost (ni tu nista od SSM). Tako ce banka znati da sa proracunom i ugradjenom TP po projektu moze da racuna na redovno placanje rata, jer klijent bi svakako placao te iznose ali sada banci a ne da "greje ulicu".

Tako da prijatelji moji, ova tema slabo pije vodu u SSM varijatni, jer je ulog veliki i svaka bi greska skupo kostala. Kada se stigne do finansija da se uradi sve od jednom (bankarski kredit) tada opet nema mesta "mudrovanju" sa "relevantnim cinjenicama" iz gore navedenih razloga.

Posto velika vecina u Srbiji gradi "kako stignu novci" tako i sva mudrovanja danas za sutra nisu mnogo primerna. Da ti dam primer i za to:
Citat:
VeljNi: Ako vam za prosečno izolovanu kuću od 200kvm (5cm) prema nekim našim merenjima i računanjima treba oko 38.200kW energije godišnje, to je negde oko 4.800 kubika gasa godišnje.

Eto covek racuna za izolovanu kucu, skoro 5000kubika gasa. Ja se secam 90-tih dok smo ziveli u kuci iste velicine, ali bez izolacije i starim drvenim prozorima bez termo stakala i gasnim centralnim grejanjem. Te zime smo potrosili u january 300 kubika gasa. Onda je drzava stabilizovala dinar (i vise nije bilo placanja svih racuna za 1 DM) i tako sledeci mesec stiglo 1100 kubika! Temperature su bile priblizno iste, jos smo spustili grejanje sa 27 na 24 stepena (mi volimo toplo, nemoj da se cudite temperaturi), ali eto i pored nase stednje, gas je ocigledno bio uzasnog kvaliteta tako da je pecka spalila mnogo vise kubika nego dotada, dok je manje grejala tj. stvorila manje energije. VeljaNi navodi 4800 kubika godisnje, sa izolovanom kucom, tako da ako covek ne laze, meni deluje kao da je kvalitet gasa jos vise opao u zadnjih 20 godina. Koliko ja znam, za zadnjih 20 godina cena gasa po kubiku se povecala (u stranoj valuti).

I sta sada? Da sam pravio racunice gasa pre 20 godina, da li bi to vazilo za danasnje prilike? Da sam tada dok mi je prosek hladnih zimskih dana bio 300 kubika izracunao da bih dosta ustedeo sa 3cm izolacije, a da bi sve ostalo bile "bacene pare", mislis da bih danas bio zadovoljan? Mislis da bi to bilo dovoljno za danasnje uslove po danasnjoj racunici? Mozda tebi deluje da su ovo samo prazna "naklapanja" kako si rekao, ali ja u tome vidim malo vise sustine nego izvlaciti trenutno precizne racunice, jer parametri se vremenom menjaju, a treba logicno sagledati u kom pravcu ce se to odvijati. Neke stvari se mogu pretpostaviti, neke ne. Mislim da ce se vecina sloziti sa sledecom pretpostavkom: "Nafti i gasu ce cena ici gore, jer iako jos ima rezervi, tehnologije za koriscenje sve dubljih busotina povecavaju cenu eksploatacije. Cena energije iz alternativnih izvora je relativno skupa. Zahtevi za energijom su sve veci i to dodatno dize cenu na svetskom trzistu. Zakljucak - dok god nebude komercijalno raspoloziv novi nacin stvaranja energije, cene energenata u buducnosti ce samo rasti"
E ako uzmes u obzir ovo pretpostavku (bez proracuna :) onda ces doci do toga da ti nevredi mnogo da se bacas u racunice danas, nego je bolje da se obezbedis za sutra! To najuspesnije mozes uraditi sa pasivnim sistemima, koji nemaju puno odrzavanja. U pasivne sisteme bih svrstao toplotnu izolaciju. I sto vise stavis, vece ces ustede imati sutra, ma kolike one bile. Aktivni sistemi su ogranicenog veka trajanja, a i parametri se mogu menjati. Dacu istorijski podatak iz ove nase zemlje (za Ameriku ovi podaci nevaze), koji nece ici u prilog TP. Svi se secate restrikcija struje. Mislim, neverujem da ima tako mladih clanova na forumu da ih nepamte. Kada nastupaju restrikcije TP naravno neradi i tu se prekida svaka veza sa matematikom. Jer sve sto je preracunato da radi 24h u spicevima, ne moze da postigne zeljenu temperaturu za samo "pola dana struje", tako da ako hocete da se ogrejeta morate racunati i neki dodatni izvor energije. E tu sada dodje racunica: TP + gasni kotao za sigurnost, i onda to vise nije "samo" cena TP (recimo na novom objektu, posto stari moze vec imati gasni kotao). Mislim da ce se velika vecina sloziti samnom, da se u ovoj drzavi ne moze sa nicim dugorocno racunati (iako je sada demokratija).

Eto iz svega ovoga bih zamolio prisutne, da ne komentarisu moje komentare kako nisu "strucni" i bez "proracuna", nego ako hoce moja razmisljanja da uvaze, neka to i urada, a ako se neslazu sa necim, neka to iznesu i potkrepe sa argumentima (koje toliko spominju). Mislim stvarno, ispade da svi kojima se nesvidja, samo kazu kako im se to nesvidja.... Dragi moji prijatelji forum i sluzi da svako iznese svoje misljenje, nekom se svidi a nekom ne.
[ cokacunami @ 01.04.2012. 08:43 ] @
dmax
Iako se sa nekim od tviojih analiza (prvenstveno o primerima americkih "bezvezarija") korenito neslazem i smatram ih plodom nepoznavanja, jer o tome MNOGO VISE ZNAM OD TEBE!,
u potpunosti se slazem sa tvojim zakljucima o vaznosti izolacije a osobito o velicini inicijalnog ulaganja tj. u ukopanom delu kuce.

Slazem se i sa ocenom o nerentabilnosti solarne aplikacije kod nas i problematicnoj rentabilnosti TP.

Ja cu otici i korak dfalje: Imajuci u vidu stepen poslovne neodgovornosti, neupotrebljivosti sudske zastite od raznoraznih neprofesionalnosti, ja onima koji se odluce na upotebu
TP preporucujem samo najeftiniji i najednostavniji (i najmanje efikasan tip)TP - Vazduh/voda. Zato sto je kod tog tipa samo totalan dunster moze da pogresi, i zato sto ce te
sa njime pokriti vise od 90% grejne sezone. Verovatno i celih 95%.
Posebno naglasavam, na sopstvenoj gradnji potvrdjenu cinenicu : za osrednje izolovanu kucu (10cm) apsolutno
je dovoljna temperatura vode od 45C u grejnoj instalaciji, cak i u zimama kao sto je protekla-sa temperaturama -15do -20c!!! I to za radijatorsko grejanje, sa racionalnim brojem rebara.

Posto samogradnja TP ima smisla samo za retko talentovane i teoretski potkovane ljude, zamolio bih poznavaoce materije da nam ukazu na primere nakvalitetnijih-najefikasnijih i cenovno
optimalnih (best buy) izvedbi TP vazduh/voda.

Za one kojima finansije to dopustaju, savetujem da obavezno ugrade i aqumulator toplote (orijentaciono: minimum 2000l za 200m2), jer u ovoj nasoj haoticnoj zemlji, on jednostavno ne
moze da se ne isplati, jer se, cak i logicki gledano, svaka zastita od haosa uvek isplati.
[ tihi2 @ 01.04.2012. 09:45 ] @
Pošto se administratori ne oglašavaju, znači da je dozvoljeno pisati o ekonmičnosti u temi TP.
Izneo sam pre 2 strane računicu o isplativosti TP. Sa njom se nije složio @VeljaNi tvrdeći da je isplativost 3 godine. Pošto je on vrlo vešt trgovac, poturio je (što je mene vrlo mnogo nasekiralo pa sam reagovao možda malo preoštro) svoju računicu za kuću koja troši DUPLO više energije i izveo ispravan zaključak da se TP isplati za DUPLO kraće vreme od mojih 7.5 godina. Da li je nešto slagao? Nije. Jedino što ja to nisam ni tvrdio. Dostojno današnjih političara.
Da ne bi bilo nedoumice, ovo iza se ne odnosi ni na koga posebno i ne prozivam nikog.
Uvek imajte u vidu šta je zadatak trgovca? Da Vam proda proizvod. I Tačka!!!
Vešt trgovac će Vam plasirati istinu koja potvrđuje opravdanost investicije. Veliki problem je da li je ta istina upotrebljiva u Vašem slučaju. Najčešće NIJE.
Zašto sam računao potrošnju 20 000kwh za zimu? Zato što sam ja toliko potrošio (računao sam za sebe, naravno) i što toliko potroši neizolovana kuća od 70m2, srednje izolovana od 120m2 (5 cm stiropora na fasadi i po plafonu) ili dobro izolovana od 350m2 (10cm na zidovima i 15cm na plafonu). To su realni i prosečni objekti u Srbiji. Vešt trgovac će Vam dati njegovu računicu, za drugi objekat gde se to isplati. Upotrebljivo za Vas? NE.
Na forumu se moglo pročitati da su neki postizali COP=6 kod TP (oko 6.5 je teoretski maksimum). Laž? Neeee. Samo nisu rekli kako. Prećutali su da ga računaju tako što leti hlade objekat grejući bazen pa sabiraju COP. Super rešenje. Koliko nas ima bazene? Šta je sa zimom? Upotrebljivo za Vas? NE.
Neki su postizali COP=4 koji je kao realan i prihvatljiv. Malo ko kaže da je to u uslovima da je bunarska voda 15*C, a grejanje na 35*C što je moguće primeniti samo u podnom grejanju i to razmakom cevi od 10cm što čini 30% veći trošak (ionako skupe) podne instalacije. Upotrebljivo za postojeće objekte? NE.
Takvih primera ima koliko hoćete. Treba ih uočiti. Uvek tražite rešenje i računicu za SVOJ slučaj.
Na forumu ima zaista puno protivnika TP koji koriste vazduh a ne vodu kao izvor. Na Zapadu je vazduh kao izvor dominantan. Još jedan važan razlog za to je (nisam video da ga je neko spomenuo) i što je tarifni sistem struje tamo takav da ispod temperature od -5*C (valjda ili -7*C) struja postaje enormno skupa. Toliko da svi gase TP i pale kotlove na naftu. A do -5*C i TP na vazduh dobro radi. Da li će kod nas biti drugačije kad EPS kupi neko?
Razumem da je TP vazduh/voda mnogo komplikovanija za kontrolu freonskog ciklusa, ali većina nije ni probala sa njima da radi. I to je pošteno.
Niko na Zapadu ne pravi TP kao jedini način grejanja, već im TP pokriva oko 70% potreba. I za njih je 100% preskupo.
U ekonomiji postoji izraz “vreme povraćaja investicije”. Za mene je neprihvatljivo da mi je povrat veći od 5 godina. Vidim da neki za objekat računaju i 50 godina. Ja nemam para SADA da uložim da bi mi se to isplatilo ni za 10 godina. Sa kojim cenama računati? Pa sa sadašnjim, druge nemam. A kad se ta investicija isplati mogu da razmišljam o novoj.
I za kraj, odakle početi račun? OD STVARNIH GUBITAKA OBJEKTA. Za stare objekte se zna potrošnja, preračuna se u kwh i gotovo. To je mnogo tačnije nego što majstori odokativno kažu ili još gore, što piše na sajtovima proizvođača kotlova kada birate da li je vaša kuća u kategoriji 150w/m2, 100w/m2 ili 75w/m2. Za nove se mora računati, ali to je pola sata posla. I onda, na papir sve vrste grejanja, količina energenata*cena za svaki način i eto računice.
I sve što Vam pričaju proveravajte. Svi će oni otići, a Vi ćete ostati sa svojom investivijom.


[ BaneKI @ 01.04.2012. 11:14 ] @
Podrska tihom za njegov predjasnji opis, nisam neki znalac za ovakve stvari ali sam siguran da je to sto pise tihi cista realnost! Pozz za tihog!
Iako sam bio zagrejan, skoro pecen za ugradnju tp-e, posle ovoga tesko da cu to uciniti. Moram samo ta skontam koji sistem grejanja da uvedem u kucu a da mi se isplati. Naravno, izolacija je kljucna rec u recenici.
[ cokacunami @ 01.04.2012. 12:16 ] @
tihi2-jeva analiza je ODLICNA.

Ja bih dodao samo to, da ako postujete sledeci redosled, ne samo da nemozete pogresiti, vec cete ostvariti i najvecu
ustedu (ovo se odnosi na one ciji budzet nije u minusu, te mogu planski i racionalno da rade):

1.) Maksimalna izolacija (sto blize 20/40cm)
2.) Aqumulator toplote (za strujuni kotao, klasicni kotao i perspektivno TP, jer ce doci vreme kada ce vam se isplatiti da
TP-om nocu punite aqumulator).
3.) Izbor sistema grejanja. Ja definitivno zagovaram kombinaciju maksimalne izolacije i:
a) Trenutno: nocne struje (sa 2 brojila)
b) Srednjorocno: a) +TP vazduh/voda
d) Dugorocno - sam bog zna sta nas ceka

Cvrsto gorivo ne navodim jer njega koriste samo oni koji nemaju izbora.
A gas je bar trenutno totalno besmislen, i ima smisla samo kao backup-za slucaj nestanka struje.

[ cokacunami @ 01.04.2012. 12:17 ] @
Evo interesantnog clanka na koji sam nedavno naisao.
Obratite paznu na nepoznatu informaciju o upotrebi stiropora u potkrovlju.




Citajuci Vas ili bolje reci nas forum jasno je da je prisutna velika doza neznanja i nerazumevanja date teme. Nazalost i ovaj forum je samo slika jedne sveopste situacije koju mogu reci svakodnevno prirodom svoga posla srecem na terenu. Kao posledicu svog neznanja imamo mogu slobodno to da tvrdim preko 60% (govorim o individualnoj gradnji) nezdravih objekata za stanovanje. Najcesci uzroci su nedostatak izolacije temeljne ploce objekta (ili losa izvedba) te lose izvedeni krovovi kuca, na trecem mestu mogao bi da stavim lose izvedene zidove, a da ne pominjem ovog puta hladne mostove na objektu. No dozvolite mi da Vam kao gradjevinski inzenjer dam par saveta pri izradi krova te uređenju potkrovlja u objektu. Pre svega da se razumemo u jednoj stvari, oduvek je bilo i bice koliko para toliko i muzike, znaci ukoliko kupujete dobre i proverene materijale koji su po pravilu i skupi, iste pravilno ugradite nemozete pogresiti. A sada se osvrnimo na ovaj drugi deo - pravilna ugradnja. Problem je danas zaista naci dobre majstore, vecina njih je naucila deo zanata jos pre 10-20 ili vise godina i svoja znanja u medjuvremenu nije usavrsavala , a građevina je u medjuvremenu grabila krupnim koracima napred, pojavili su se novi, moderni materijali, i danas vecinu njih mozete naci na nasem trzistu, nudi se sve i svasta, sto donekle jos vise zbunjuje potencijalne investitore, ili bolje reci Vas forumase. I naravno sasvim prirodno je da pre bilo kog posla skupite sto vise informacija sa svih strana, ukljucujuci i one sa ovog foruma, no nemojte sve uzimati zdravo za gotovo, ponavljam svoje reci sa pocetka, ima ovde i dosta dezinformacija i naravno nenamerno losih saveta. Znaci ovako, prenecu Vam par mojih iskustava za koje smatram da ce Vam biti od koristi:
Pre svega krovove danasnjih stambenih individualnih objekata-kuca mozemo podeliti u dve grupe: one sa drvenom konstrukcijom i one sa tkz armirano betonskom kosom plocom, naravno obe oveg rupe se mogu dalje deliti na krovove na dve ili više krovnih ravni itd itd. Licno nemam nista protiv ljudi koji na svojim kucama rade ab kose ploce iako profesionalno nemam nikakvo razumevanje za takav potez. Ovakvi krovovi se po pravilu rade u centralnim gradskim jezgrima gde je gustina naseljenosti vece, kuce su naslonjene jedna na drugu, te je izvedba ovakvih krovova potrebno iz razloga protivpozarnosti samog objekta. Zato se ovog puta i necu baviti njima vec ovim drugim-sa drvenom konstrukcijom.
Pre svega nije isto da li se radi o krovu koji ce sluziti samo kao tavanski prostor ili se radi o krovu koji treba da obezbedi jedan zdrav i komforan zivot u potkrovlju istog. Ukoliko se radi o ovom drugom a cini mi se da vecinu Vas muci bas ovaj problem onda Vas molim da obratite paznju na sledece (stvari cu nazivati njihovim pravim imenima):

Imate situaciju da je krov vec uradjen, krovna letva postavljena na nju ste stavili crep, zelite ispod toga prostor da osposobite da bude potkrovlje. Necemo se baviti tematikom pravilne osvetljenosti ovog prostora, ugradnji krovnih prozora i slicno, vec samo izolativnim karakteristikama krovista. Prvo i osnovno je da krov ne propusta vodu? drugo ne manje bitno jesta da zimi ispod takvog krova bude toplo i trece mozda se necete sloziti odmah ali kada dodju vrele julske noci, da ispod takvog krova leti bude pa barem prijatno sveze.
Prvo sta treba uraditi? Pa pre svega pregledati stanje drvene gradje, cak i kad je na oko dobro, sve drvene delove konstrukcije treba zastiti nekim fugnicidnim sredstvom od pojave plesni i napada raznih nametnika (buba). Raspitajte se u farbarama koje je sredstvo dobro, najlakse je isto naneti obicnom vinogradarskom pumpom. NIKAKO u ovu svrhu nemojte koristiti kojekakva rabljena motorna ulja ili slicno (verujte mi znam mnoge takve primere). Bilo bi dobro da je krov podascan (colovom daskom, isto se štiti protiv stetocina; ili OSB plocama kao ekskluzivnija varijanta podascavanja). Da se razumemo, ovo nije obavezno, ali jeste preporuka (sloj od 2,5cm daske takodje ulazi u proracun izolacije krovista kao sistema), Ukoliko nemate para za podascavanje slobodno isto nemojte uraditi. Ako ga pak radite, daska treba da je pri ugradnji suva a same daske nemorate postavljati jednu do druge, cak je preporuka da izmedju dasaka ostavljate manje proreze oko 1/2-1cm. Ono sto je bitno da uradite bez obzira da li krov podascavali ili ne jeste da preko rogova postavite KROVNU PARAPROPUSNU FOLIJU. Danas u Srbiji hvala Bogu imate veci izbor kupovine iste, necemo reklamirati nikoga posebno uglavnom sve su dobre pod uslovom da imaju ime (uvek izbegavajte kupovinu proizvoda bilo koje vrste bez imena). Ova folija ima svoja pravila polaganja, ista ima lice i nalicje pa se mora voditi racuna koja se strana folije postavlja prema spolja a koja prema unutrasnjosti krovista; naravno ista se postavlja horizontalno sa medjusobnim preklopom traka od min 10cm. Preko ove folije kucate krovnu letvu (moja preporuka je da to bude stafna 5x7cm) po duzini svakog roga. Kada ste to uradili, cak i kad krov nije podascan, krovna parapropusna folija je dovoljno jaka da izdrzi tezinu odraslog coveka koji gazi po njoj. Bitna karakteristika ove krovne folije jeste ta da sa jedne njene strane propusta vodenu paru (sa nalicja folije) dok sa druge strane je apsolutno vodenepropusna ( sa lica ne propusta vodu). Sta to znaci u praksi? to znaci da kad postavite na VAs krov paraprpusnu foliju krov moze da "dise" a istovremeno bilo kakav prodor vode ispod buduceg crepa bice zaustavljen na povrsini ove folije i s obzirom da je sta postavljena po kosini vaseg krova, ova voda ce prirodnim padom niz foliju oteci do strehe i tu pasti na tlo pored objekta. VAZNO: Nemojte umesto ove folije stavljati bilo sta drugo. GRESKA je stavljati ter papir, PVC foliju, Kondor, Masni papir, papir tetrapaka ili vec nesto tako slicno, ljudska masta je neiscrpna. Znaci nista ne dolazi u obzir osim krovne parapropusne folije i ovo molim Vas nemojte shvatiti kao reklamu za istu. Ukoliko na krovu vec imate dasku pokrivenu recimo ter papirom, moj najiskreniji savet jeste: skinite crep, letvu i ter papir, postavite krovnu parapropusnu foliju i ostalo vratite na svoje mesto.
Kada formirate tkz " rostilj od krovnih letvi" postavljate crep po izboru. Vazno je da postavite onu poduznu letvu po rogu iz sledeceg razloga-ukoliko dodje do bilo kakvog procurivanja vode ispod crepa ista slobodnim padom klizi po krovnoj foliji i pada sa krova, ukoliko poprecnu letvu stavite bez poduzne svaka takva letva predstavlja neku vrstu brane vodi koja je prosla ispod crepa, vlazi letvu, ista polako propada i truli. Takodje ovim rostiljom od letvi stvara se svojevrstan vazdusni kanal od stehe do slemena gde vazduh mora nesmetano da cirkulise i odvodi vodenu paru iz krovista te visak toplote u letnjim danima. Zato je jako vazno da kada postavljate slemenjake (neki ih nazivaju i poklopcima) na slemenu Vaseg krova nikako ne dozvolite majstorima da iste fiksiraju zalivanjem u malteru-totalno pogresno.
Izmedju rogova postavljate izolaciju, tu naravno mozete raditi razne varijante ali opet dobronameran savet strucnjaka - izbegavajte upotrebu bilo kakvog stiropora u Vasem krovistu, koristite staklenu vunu ili jos bolje kamenu vunu, moja preporuka sto deblje to bolje, neki optimum bi trebao da bude oko 20cm izolacije. Zasto ne stiropor? Objasnjenje bi bilo podugacko, mozda da ostavimo za drugi put ako ima zainteresovanih za ovu temu, za sada cu samo reci da se ne radi samo o toplotnoj provodljivosti jednog izolacionog materijala vec kada je rec o krovovima mora se voditi racuna o jos dva jako bitna parametra izolacije koji se nazivaju toplotna inercija i kasnjenje toplotnog fluksa. Jednostavno ova dva parametra kod stiropora nisu dovoljno dobra za upotrebu jednog takvog materijala u sredini gde imate takve ekstreme kao sto je kroviste objekta. Treba znati da lagani izolacioni materijali kao sto je stiropor nisu pogodni za izolaciju u najvrucim letnjim danima a boravak u takvom potkrovlju nije ni malo prijatan.
Kada ste postavili Vasu izolaciju izmedju rogova, na rogove postavljate direktne CD nosace u svemu po pravilima postavljanja ovih elemenata, na njih kacite CD profile (osni razmak istih je 40cm). Izmedju ovih CD profila postavljate jos jedan sloj izolacije pazeci da sad istom pokrijete i same rogove krovista. Na CD profile mozete celom njihovom duzinom ili mestimicno, lepite obostrano lepljivu traku, skidate zastitu sa iste te preko CD profila sada lepite PVC foliju ili neku drugu vrstu paronepropusne folije. Pazite sada stavljate foliju koja ne propusta vodenu paru, vecina nas ce staviti obicnu ili ojacanu PVC foliju, neko ce staviti foliju sa aluminijumskim reflektujucim slojem il isve je ovo OK. I ova folija se postavlja sa preklopima jedna preko druge od 10cm, svi spojevi se dodatno obezbedjuju nekom vrstom lepljivih traka (po Vasem izboru). Obratite paznju i na druge prodore kroz foliju, recimo prodori kablova za plafonsko osvetljenje ili kabl do krovne antene i slicno. Preko svega ovoga na kraju ide postavljanje gipsanih ploca, njihovo bandaziranje, gletovanje i obrada kao i finalno bojenje. I za kraj opet podvlacim, izolacija, izolacija i opet izolacija. Svaki dinar ulozen u toplotnu izolaciju objekta, kako zidova, podova tako naravno i krovista je dobro ulozen dinar koji se brzo vraca kroz eksplataciju samog objekta. Naravno, u vremenu u kome zivimo, mozda je i najgore kada znamo kako treba ali nemamo jednostavno novaca da to i uradimo, za sve one koji nisu znali, nadam se da sam im barem malo olaksao nedoumice koje su imali. Hvala na paznji
[ dmax @ 01.04.2012. 13:46 ] @
Mada se meni prvobitno svidela kombinacija TP voda/voda sa pasivnim hladjenjem leti, sve vise i ja razmisljam o sistemu vazduh/voda. Prvenstveno zbog cene iskopa bunara, negarantovane kolicina potoka vode i nemanja uvida u to koliko ce da traje bunar dok ne presusi. Onda se dalje pojavljuju problemi sa kvalitetom vode gde se preporucuje medju izmenjivac, koji ce sam smanjiti ucinak TP jer nece biti ista temperature vode posle medju izmenjivaca kao ona koja je dosla iz zemlje (razlika od 2-3 stepena). I u takvim okolnostima, ako treba da se pravi novi bunar na svakih 10 godina, stvarno se gubi svaka racunica o ustedi. Vazduh je tu sigurniji medijum za prenos, mada u ekstremnim temperaturama sistem nije toliko ekonomican kao voda/voda, sto i meni uliva vecu sigurnost. Tako da makar ovde imali

Ja gas nevidim kao adekvatnu zamenu za TP u slucaju nestanka struje ili ekstremnim temperaturama (kod TP vazduh/voda). Prethodnih godina smo imali priliku da vidimo kako su Rusi ispostovali isporuku prema Evropi, zbog njihovog spora sa susedima kroz koje prolazi gasovod. Cena gasa je posebna prica. Trenutno je najskuplji energent (ako izuzmemo loz ulje, koje i ne znam da li privatno lice uopste moze dobiti kod nas).

[ galileo5 @ 01.04.2012. 14:00 ] @
A sta je sa mogucnoscu kombinovanja dva sistema tj vazduh voda i zemlja voda, koriscenjem neke od gotovih TP vazduh-voda na koju bi se dodao jos jedan izmenjivac koji bi bio povezan sa nekim sondama tipa Helix i sl. ?
normalno hladan gas bi isao prvo u vazdusni pa onda u ovaj drugi dodati izmenjivac, tako da bi uzeli par kW iz vazduha i par kW iz zemlje, a na sve to dodali par kW el. energije?
[ dmax @ 01.04.2012. 18:22 ] @
Citat:
tihi2:Vidim da neki za objekat računaju i 50 godina. Ja nemam para SADA da uložim da bi mi se to isplatilo ni za 10 godina.

Nisi me razumeo za tih 50 godina, ako se odnosilo na moj post. Neracunam da se isplati investicija kroz 50 godina. Meni je maksimum otplate na izolaciju sto hocu da ulozim 5 godina, a posle nje za TP sistem jos 10 godina. Racunao sam da ce i posle tih 5 godina za povrat investicije, ista izolacija da "donosi pare" kroz ustedu jos dugo, dugo dok god bude kuca trajala. Kod TP je druga prica, jer ona nece vecno trajati, tako da sa godinama idu popravke, dok nedodje i zamena iste. Kod izolacije nema popravke, a fasada ko fasada, traje koliko vec traje. A pogotovo kod poda nema "popravki", sto je zabetoniranu tu i ostaje.
[ BaneKI @ 01.04.2012. 22:11 ] @
Cokacunami, ti si kralj! Nadam se to sto si pisao o izolaciji potkrovlja nije neka dobra zezancija! Ja upravo treba da uradim potkrovlje i naravno lupam glavu kako sve to da odradim da bude sve ok., jer nisam neki pametnjakovic. Od izolacije potkrovlja do dobrog grejanja. Nadam se da ces mi pomoci to da odradim, bez naknade. Voleo bih da vam (ti) postavim par pitanja, ali na privatnoj poruci ako dozvoljavate!? Hvala vam u napred!
[ tihi2 @ 01.04.2012. 23:20 ] @
Ma ne Dmax, nisam mislio ni na koga posebno. I 10 godina je mnogo za procenu kretanja cena i uštedu,a ne 50. Veliko je pitanje kako će se i izolacija ponašati kroz toliko vreme, kažu da stiropor hoće da se istopi...ko zna da li je istina. A tada će važiti sasvim drugi standard i sasvim novi materijali jer su ovi što smo mi ugradili "štetni po zdravlje i okolinu". Podsećam na priču o zabrani R22.
Tu negde oko 10 godina je vek TP a verovatno i bunara. Teško da tu ima onda uštede. Ja bih to sveo na 5 godina, a ako ne može, onda ništa. Za 10 godina TP je tehnološki strašno zastarela (pre 10 godina COP je bio jedva 2).
Čitajući ovo unazad ispade ja najveći protivnik TP. A nisam, samo tražim da mi neko pomogne da nađem ekonomsku opravdanost za to. Ali poštenu i stvarnu. I za mene je TP velika želja.
I dalje nisam odustao od prepravke klime (24000btu), gde bi investicija bila ukupno oko 500evra. Mnogo sam našao uputstava i prepravki, ali malo pravih testova i podataka (uglavnom se svodi da je vlasnik super zadovoljan da to može da radi, ali ništa od bilo kakvog merenja).Ako na leto bude prilike. I ekonomskog rezona.
[ dmax @ 01.04.2012. 23:56 ] @
Iako je ova rasprava zadnjih dana malo delovala mimo teme, drago mi je da vidim da je i drugima TP primamljiva opcija ali se kolebaju zbog previsokih cena ulaganja.

Posto imam jos dosta poslova da odradim dok nedodjem do TP, ja se iskreno nadam da ce cene da se spuste. Pre 20-tak godina cena ugradnje klime u neko vozilo je bilo reda 3000 do 5000 DM, sada se to odradi, za skoru jednu nulu manje.
[ d025 @ 02.04.2012. 00:20 ] @
Zasto mislite da je vek TP deset godina,ili bunara ?

Meni najvise plasi rast cene struje u odnosu na gas,a i postavio sam pitanje ovde ali nisam dobio odgovor,zasto koristiti jeftinu struju kad radi tp ,zar nije isplativija srednja tarifa s obzirom da ista radi vecinu vremena danju ?

I ja sve nesto mislim,bice nekakve subvencije na ugradnju tp,ali sa druge strane mogu da nam naplate koriscenje "prirodnih resursa" pa da nam opale brojilo za vodu,i tu je tp voda -voda "ugasila".



[ dmax @ 02.04.2012. 01:29 ] @
Citat:
d025: Zasto mislite da je vek TP deset godina,ili bunara ?

Meni najvise plasi rast cene struje u odnosu na gas,a i postavio sam pitanje ovde ali nisam dobio odgovor,zasto koristiti jeftinu struju kad radi tp ,zar nije isplativija srednja tarifa s obzirom da ista radi vecinu vremena danju ?

I ja sve nesto mislim,bice nekakve subvencije na ugradnju tp,ali sa druge strane mogu da nam naplate koriscenje "prirodnih resursa" pa da nam opale brojilo za vodu,i tu je tp voda -voda "ugasila".


Za TP nemam ideju koliko bi trajala. Imam u kuci Gorenje frizider star 40 godina koji jos radi, a od smo iste firme zamrzivac star 15 godina upravo izbacili, jer je non-stop pustao pritisak i majstor je konstatovao da mu vise nema spasa. Kako trend ide u pravcu da nema vise "vecnih" stvari, tako nekako imam utisak da ni TP nece bas dugo zbog samog kvaliteta danasnje izrade.

Sto se bunara tice, bilo je dosta komentara i primera (od komsija i prijatelja) gde je voda presusila ili se bunar zapusio posle par godina upotrebe. Tako da ispada da je busenje bunara kod nas prava lutrija....

E kod ove srednje tarife. Meni deluje da je bolje imati srednju tarifu sa sistemom vazduh/voda, jer su spoljne temperature preko dana vece nego nocne, tako da je taj tip TP ekonomicniji u radu preko dana.
Neznam koliko vremena (sati u toku dana) je jeftina struja, jer ja koristim srednju, ali pretpostavljam daje samo nekih 8 sati nocu. Dalje nisam siguran ni posto kosta, ali ako se ne varam skupa je 3x vise od jeftine, a srednja izmedju te dve. O tarifama pojma nemam, znam samo da je crvena zona 1400kwh i trudim se da ravnomerno koristim dva brojila sto imam da ne prebacim crvenu.
Ako su to vrednosti, parametri bi bili, a > jeftina, 2*a > srednja i 3*a > skupa onda nam sledeca proporcija moze dati broj sati gde bi potrosnja bila ista po srednjoj tarifi i po tarifi zbira maksimalanog broja sati jeftine (8 sati) i ostatka skupe struje:

(8*a)+(x*3a) = (8+x)*2a

E jednacinu sam nekako sklopio, ali sam zaboravio kao se moze izvuci x iz ovoga

Kada bi TP u 24h radila manje od x sati, onda se vise isplati skupa-jeftina, a ako bi radila vise od x sati, onda je bolje koristiti srednju tarifu.
Kako sam iz glave izracunao x je malo manje od 15h. Dakle ako TP radi vise od 15h onda se ispati vise srednja tarifa. Ako se doda jos efekat rada prako dana kod TP vazduh/voda, tu se dobije jos malo. Problem je sto se kroz razne dane menja i potreba za radom TP, tako da bi trebalo izvuci prosek, ali je pitanje koji, jer godisnji isto ne odgovara, jer neradi TP leti (makar za grejanje). Tako da bi se mogao uzeti neki prosek samo grejne zimske sezone i videti koja je prosecna dnevna upotreba TP.
E posto je to sad vec opet, puno parametara i nagadjanja, ja mislim da bih ostao i dalje na srednjoj tarifi i probao da ustedim tipom vazduh\voda i baferom koristeci TP sto je moguce vise danju (npr. gasio je tajmerom u ponoc i palio ujutru).

Nego kada smo kod price 2 strujomera, tu bi bila dobra racunica (kada ne bi bilo blok tarife) da jedan strujomer bude na srednjoj, a drugi na skupoj-jeftinoj. Tada bi mogla da se pusti TP da radi na jeftinoj dok traje, a onda se prebaciti na drugi strujomer koji meri srednju, a to moze i automatski sa tajmerom
[ d025 @ 02.04.2012. 07:01 ] @
Citat:
puno parametara i nagadjanja, ja mislim da bih ostao i dalje na srednjoj tarifi i probao da ustedim tipom vazduh\voda i baferom koristeci TP sto je moguce vise danju (npr. gasio je tajmerom u ponoc i palio ujutru).


Kako spojiti bafer da radi ,da li je u njemu voda koja je u sistemu ili ima ulogu izmenjivaca ?

Moja pretpostavka je da je u njemu voda koja je u sistemu,i kako onda, nesto ( da li tp ili el.kotao) zagreva taj bafer,ali onda nam vod prema grejnim telima u kuci mora biti zatvoren( i neko ili automatika ga mora otvoriti u odredjeno vreme),do koje temp.zagrejati bafer a da ne poraste pritisak,kako onda tu vreliju vodu pustati u sistem koji je projektovan za rad na nizim temperaturama,i koliko m3 treba da je bafer ?Mozda sam totalno omasio sa pretpostavkama,ali ajd ako neko ko ima moze da pojasni kako to radi i koliko kosta.

Da li otvarati posebnu temu ili se i ovo moze utopiti u ovu.



Citat:
Iako je ova rasprava zadnjih dana malo delovala mimo teme, drago mi je da vidim da je i drugima TP primamljiva opcija ali se kolebaju zbog previsokih cena ulaganja.


Pa evo,moj zakljucak posle svih ovih stranica i saveta je sledeci: Nemam pojma....kako za koga,za nov objekat sigurno da jeste isplativa, a za ostale zavisi od situacije do sitacije.Vec se ponavljam ali ugradnja gasnog kotla +taksa je 2000-2500 e ;TP *oko* 3000 e +bunar( cene su sarolike,kod mene kopanje na 15 -16 m 250 e,bez opreme),...


I mene brine vek trajanja i kao sto TIHI2 kaze,ne interesuje me isplativost za desetak godina,jer zivot je kratak,treba se i ziveti,kuca ko kuca,stisnemo se malo finansijski zimi,pa leti uzivamo,..ovako da ja ulazim u neke preskupe projekte da se zaduzim u narednih desetak godina , da sedim kuci i nemam za "kafu i pivo" a da uzivam u mojoj SF toplotnoj pumpi,rekuperacijama vazduha i izolaciji od 30 cm,neka fala.......istina je negde izmedju ,i ovo ne znaci da je tp losa ,a niti to da se bez nje ne moze.

Pozdrav

[ cokacunami @ 02.04.2012. 07:11 ] @
BaneKI, posalji mio tvoj e-mail da ti posaljem ruski casopis Murator (za izolaciju).
Citirani clanak je natpis gradjevinskog inzenjera sa hrvatskog foruma.

Sto se tice veka trajanja TP: Evidentan je trend cele industrije ka totalnoj konfekcizaciji, i proizvodnji za jednokratnu upotrebu.
To prakticno znaci da ce novi proizvodi imati ekonomican vek trajanja reda velicine GARANCIJA + 10-20%.
Nakon toga cena opravki ce usmeravati na kupovinu novih proizvoda (kako bi industrija mogla da opstane).

DAKLE: zaboravite da su ikada postojali proizvodi koji su mogli da rade 20-30 godina bez kvarenja, jer to NIKADA VISE NECE POSTOJATI.

Zakljucak: Za ocekivati je ekonomican rad kvalitetne TP da bude 5-7godina.

Pri kupovini bilo kog elektrouredjaja savetujem da birate one koji su zasticeni od specijaliteta nase ED : padovi i skokovi napona, ispadanje faze,....
u suprotno, necete imati ni tih 5-7 godina (garancija ne vazi za kvarove koji su uzrokovani javaslukom ED).

Strucnjaci: je li tacno da je vecina TP ostljiva na ispadanje faze???


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 02.04.2012. u 08:24 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 02.04.2012. u 08:25 GMT+1]
[ cokacunami @ 02.04.2012. 07:22 ] @
IZUZETNO VAZNO:

Ni za zivu glavu ne koristite STIROPOR/STIRODUR u unutrasnjoj izolaciji, jer su KANCEROGENI!

99% PROIZVODA NA BAZI NAFTE JE KANCEROGENO!

Ukljucujuci plasticnu ambalazu za vodu i hranu.
[ tihi2 @ 02.04.2012. 13:33 ] @
Citat:
dmax: (8*a)+(x*3a) = (8+x)*2a
E jednacinu sam nekako sklopio, ali sam zaboravio kao se moze izvuci x iz ovoga :D

Nego kada smo kod price 2 strujomera, tu bi bila dobra racunica (kada ne bi bilo blok tarife) da jedan strujomer bude na srednjoj, a drugi na skupoj-jeftinoj. Tada bi mogla da se pusti TP da radi na jeftinoj dok traje, a onda se prebaciti na drugi strujomer koji meri srednju, a to moze i automatski sa tajmerom :)
Može to i komplikovanije. Iz jedne linearne jednačine sa dve nepoznate x može da izvuče samo Hudini ili vidovita Zorka.
Cena 1kw na jednotarifnom brojilu je kao da se na dvotarifnom brojilu 20 sati troši viša i 4 sata niža tarifa. Svi koji noću troše više od 20% struje (od 23-07) dvotarifno im je jeftinije.
Ova druga računica teško pije vodu. Za rezervoar potrošim 2300kw niže i 4kw više tarife, prosečna cena ispod 3din/kw. I pored toga što sam 700kw u crvenoj zoni, ceo račun je 6800din. Brojilo ima fiksne troškove od oko 500din mesečno cele godine a košta oko 1000evra (ko ga nema).
Za TP bi dobra taktika bila (kao i za sve na struju) da se kuća zagreje po nižoj tarifi, a onda održava po višoj. Nisam siguran da bi 1din/kw koliko je jeftiniji 1kw na jednotarifnom brojilu mogao da opravda čak ni fiksni trošak (treba 6000kwh da se potroši dnevne tarife za celu zimu).
I viša tarifa je skuplja 4 puta od niže,a crvena zona počinje od 1600kwh gde viša tarifa ima cenu kao suvo zlato(17,74din/kw).

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 02.04.2012. u 19:31 GMT+1]
[ BaneKI @ 02.04.2012. 16:47 ] @
Cokacunami, imas napisano u svojoj pp.
[ dmax @ 02.04.2012. 19:51 ] @
Citat:
tihi2: Može to i komplikovanije. Iz jedne linearne jednačine sa dve nepoznate x može da izvuče samo Hudini ili vidovita Zorka.
Cena 1kw na jednotarifnom brojilu je kao da se na dvotarifnom brojilu 20 sati troši viša i 4 sata niža tarifa. Svi koji noću troše više od 20% struje (od 23-07) dvotarifno im je jeftinije.
Ova druga računica teško pije vodu. Za rezervoar potrošim 2300kw niže i 4kw više tarife, prosečna cena ispod 3din/kw. I pored toga što sam 700kw u crvenoj zoni, ceo račun je 6800din. Brojilo ima fiksne troškove od oko 500din mesečno cele godine a košta oko 1000evra (ko ga nema).
Za TP bi dobra taktika bila (kao i za sve na struju) da se kuća zagreje po nižoj tarifi, a onda održava po višoj. Nisam siguran da bi 1din/kw koliko je jeftiniji 1kw na jednotarifnom brojilu mogao da opravda čak ni fiksni trošak (treba 6000kwh da se potroši dnevne tarife za celu zimu).
I viša tarifa je skuplja 4 puta od niže,a crvena zona počinje od 1600kwh gde viša tarifa ima cenu kao suvo zlato(17,74din/kw).

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 02.04.2012. u 19:31 GMT+1]


(a) je 1 sat i u sustini moze biti zamenjen sa brojem 1. Tako da je samo (x) nepoznata. Ali da batalimo, ako kazes da je 4x skuplja skupa od jeftine..... u sutini moram imati ovde prave podatke da bih mogao neku racunicu napraviti. S druge strane gospoda iz EP mogu lako da promene uslove i onda opet uzalud racunica.
[ tihi2 @ 02.04.2012. 22:55 ] @
Idi na http://www.elektrovojvodina.rs...3Aracun-i-cene&Itemid=477#
pa kalkuliši na njihovom kalkulatoru.
TP (kao i svi trofazni motori) je osetljiva na nestanak faze. Mora biti ugrađena zaštita.
[ cokacunami @ 03.04.2012. 06:37 ] @
BaneKI

nemam tvoju poruku.
Murator je lako naci koristeci Google
U januarskom brioju 2012 ima dosta detalja.

https://www.google.rs/search?s...e226f&biw=1920&bih=922
[ d025 @ 07.04.2012. 00:41 ] @
Da malo osvežimo temu

Raspitivao sam se malo oko fenkoila i ugradnje istih ( sa komplet instalacijom)......sto se tice ugradnje ,da li se instalacije rade isto kao i kod obicih radijatora s tim sto se pravi odvod za kondenzat ili ?

Ovo pitam jer pojedine firme traze nesto preko 2000 evra za kucu na sprat cirka 170 m2, 6 fenkoila + 3 radijatora,(u cenu ulaze vertikale i razvodne cevi, naravno bez fenkoila), jel to mnogo ??

Hvala unapred
[ rade.zrnic @ 07.04.2012. 16:14 ] @
@do25.
fenkoil se veže potpuno isto kao i bilo koji drugi radijator. S' tim što mu moraš dodati i napajanje za el. motor ventilatora, a ukoliko nameravaš i da hladiš pomoću njega, mora postojati i odvod kondenzovane vode.
U selu kod tebe je jedan vrhunski frigomehaničar koji je radio u Somboledu, kontaktiraj ga i sigurno će ti pomoći.
Što se cena tiče, malo si podataka dao za ono što te interesuje...
[ mali genije @ 07.04.2012. 20:07 ] @
Citat:
rade.zrnic: @do25.
fenkoil se veže potpuno isto kao i bilo koji drugi radijator. S' tim što mu moraš dodati i napajanje za el. motor ventilatora, a ukoliko nameravaš i da hladiš pomoću njega, mora postojati i odvod kondenzovane vode.
U selu kod tebe je jedan vrhunski frigomehaničar koji je radio u Somboledu, kontaktiraj ga i sigurno će ti pomoći.
Što se cena tiče, malo si podataka dao za ono što te interesuje...

i na ovo gore da dodam da se ne postavlja isti precnik cevi za radijatorsko i fancoil,na cevi se navlaci adekvatna izolacija(ako se koriste i za hladjenje) cirkulaciona pumpa mora da se odabere prema broju,velicini i otporu u fancoilu
u to ulazi i otpor tp. i same instalacije.tako da treba poprilicno iskustva da bi se to sve slozilo kako treba
a shodno tome i cena samog materijala i montaze.
[ d025 @ 09.04.2012. 20:28 ] @
Citat:
i na ovo gore da dodam da se ne postavlja isti precnik cevi za radijatorsko i fancoil,na cevi se navlaci adekvatna izolacija(ako se koriste i za hladjenje) cirkulaciona pumpa mora da se odabere prema broju,velicini i otporu u fancoilu
u to ulazi i otpor tp. i same instalacije.tako da treba poprilicno iskustva da bi se to sve slozilo kako treba
a shodno tome i cena samog materijala i montaze.


Ok,recimo da platim projekat i proracun,svaki majstor koji radi centralno moze da uvede i fenkoile.Cevi koje idu su pretpostavljam plastika aluminijum plastika, da li je i za njih potrebna izolacija,ako jeste o kakvoj izolaciji je rec ?

Ipak nekako racunam da vertikale i horizontale sa rukama ne mogu da predju cenu od 2000 evra
[ mali genije @ 09.04.2012. 21:28 ] @
Citat:
d025: Ok,recimo da platim projekat i proracun,svaki majstor koji radi centralno moze da uvede i fenkoile.Cevi koje idu su pretpostavljam plastika aluminijum plastika, da li je i za njih potrebna izolacija,ako jeste o kakvoj izolaciji je rec ?

Ipak nekako racunam da vertikale i horizontale sa rukama ne mogu da predju cenu od 2000 evra

Pri izvodjenju ovakvih instalacija potreban ti je iskusan i pedantan izvodjac ako hoces da to bude kako treba.
Ima dosta sitnica i gluposti koje znaju da zadaju problem u toku rada sistema.
Za sve cevi je potrebna izolacija ukoliko kroz njih tece haladan fluid sa velikom temperaturnom razlikom
debljinu izolacije ti odredjuje projektant a uglavnom se koriste armaflex/armacel
[ d025 @ 10.04.2012. 05:13 ] @

Citat:
Za sve cevi je potrebna izolacija ukoliko kroz njih tece haladan fluid sa velikom temperaturnom razlikom
debljinu izolacije ti odredjuje projektant a uglavnom se koriste armaflex/armacel


Hladjenje ce biti pasivno,zaboravio sam da napomenem,da li je i u tom slucaju potrebna izolacija cevi?
[ tihi2 @ 10.04.2012. 08:56 ] @
Ja sad pokušavam da razumem tvoje razloge za fan-coil i ne mogu.
Fan-coil se instališe zato što ima mogućnost niskotemperaturnog grejanja i hlađenja. Koliko se sećam, cene su od 300evra pa naviše bez ugradnje.
Ako ne misliš da se kuća hladi leti, zašto onda birati fan-coil?
Ako pametno izpojektuješ grejanje onda se niskotemperaturno možeš grejati i sa radijatorima. Samo ako imaš mesta da ih smestiš a to zavisi od izolacije objekta.
Ako može da ti pomogne, u mom potkrovlju od 70m2 imam 3 panelna radijatora (onaj tip 22 visine 60cm) i to 2 od 80cm i jedan od 120cm + sušač u kupatilu. Izolacija je zid 20+10+15, a plafon gipsane ploče i odgore 15cm mineralne vune. Polazna voda je 40*C kada je 0*C napolju, a projektovana 55*C kada je napolju -20. To je na granici korišćenja TP i nije baš najekonomičnije zbog visoke temperatre polazne vode, ali se TP može koristiti (čak i ekonomično) najveći deo zime.
Radijatorsko rešenje je mnogo jeftinije (bar duplo) od onog sa fan-coilima sa skoro istim efektom (ako ne treba hlađenje). A za razliku možeš kupiti više od pola TP.
I takvo radijatorsko je vrlo prijatno jer su radijatori uvek mlaki.
Baš sam gledao atest na http://www.etazgrejanje.com/cm...les/697_izvestaj_o_ispitivanju[1].pdf
Možda ti bude od koristi.
[ mali genije @ 10.04.2012. 09:14 ] @
Citat:
d025: Hladjenje ce biti pasivno,zaboravio sam da napomenem,da li je i u tom slucaju potrebna izolacija cevi?

kao sto tihi navede u postu ni ja nista ne razumem moraces precizno da definises sta hoces da uradis jer
niko od nas nema kristalnu kuglu da moze da vidi
[ d025 @ 10.04.2012. 10:36 ] @
Nemam uslove za podno grejanje
,Fan coile sam mislio zbog mogucnosti hladjenja,i to pasivnog( temperatura bunarske vode preko izmenjivaca u sistem,ako sam dobro razumeo,TP nema veze sa tim)...Ne znam da li FC mogu da hlade na toj temperaturi,ako ne mogu onda sam u zabludi i ostaje mi mogucnost grejanja preko radijatora,a klimatizaciju da resim na drugi nacin.

[ mali genije @ 10.04.2012. 19:31 ] @
Citat:
d025: Nemam uslove za podno grejanje
,Fan coile sam mislio zbog mogucnosti hladjenja,i to pasivnog( temperatura bunarske vode preko izmenjivaca u sistem,ako sam dobro razumeo,TP nema veze sa tim)...Ne znam da li FC mogu da hlade na toj temperaturi,ako ne mogu onda sam u zabludi i ostaje mi mogucnost grejanja preko radijatora,a klimatizaciju da resim na drugi nacin.

pasivno hladjenje je nesto drugo i nema veze sa fankoilima.To sto si zamislio bunar/izmenjivac/fcu ne znam kolikog bi efekta imalo(nemam iskustva sa takvom kombinacijom).Nije mi jasno stavljao bi i fcu i radijatore koliko sam razumeo ili imas radijatore pa bi stavljao fcu sta od toga?
[ d025 @ 10.04.2012. 19:45 ] @
Meni su preporucili pasivno hladjenje i podno grejanje,uslove za podno nemam pa sam mislio da stavim fancoile tamo gde mi treba i hladjenje,a tamo gde ono nije potrebno radijatore.
Citat:
To sto si zamislio bunar/izmenjivac/fcu ne znam kolikog bi efekta imalo(nemam iskustva sa takvom kombinacijom).


Nie moja ideja,ni ja nemam pojma da li bi temp bunarske vode preko FC uspela da ohladi kucu( navodno preko podnog ili zidnog grejanja bi)

Nemam ni FC ni radijatore,tek sve to treba da uvedem.



Znaci u dilemi sam da li da stavim FC i imam pored grejanja i tzv pasivno hladjenje( ne znam da li je moguce kao sto sam objasnio gore ali je najeftinijie ) ili da na TP prikljucim radijatore a da se hladim preko klasicnih klima uredaja.




[ mali genije @ 10.04.2012. 19:57 ] @
Citat:
d025: Meni su preporucili pasivno hladjenje i podno grejanje,uslove za podno nemam pa sam mislio da stavim fancoile tamo gde mi treba i hladjenje,a tamo gde ono nije potrebno radijatore.


Nie moja ideja,ni ja nemam pojma da li bi temp bunarske vode preko FC uspela da ohladi kucu( navodno preko podnog ili zidnog grejanja bi)

Nemam ni FC ni radijatore,tek sve to treba da uvedem.



Znaci u dilemi sam da li da stavim FC i imam pored grejanja i tzv pasivno hladjenje( ne znam da li je moguce kao sto sam objasnio gore ali je najeftinijie ) ili da na TP prikljucim radijatore a da se hladim preko klasicnih klima uredaja.

cisto da znas da stricnjak koji ti je preporucio psaivno hladjenje preko fcu.......no coment.
Za tvoju informaciju pasivno hladjenje funkcionise sistemom podnog,plafonskog,zidnog grejanja zato se i zove pasivno
i cisto da znas da uz pasivno hladjenje obavezno idu odvlazivaci ili izmena vazduha sa rekuperacijom
ako nemas nameru da hladis citav objekat bolje kupi nekog kineza za hladjenje nego da arcis kompresor od 500/1000e
[ d025 @ 10.04.2012. 20:12 ] @
Citat:
ako nemas nameru da hladis citav objekat bolje kupi nekog kineza za hladjenje nego da arcis kompresor od 500/1000e


Pa,potrebne su mi bar tri klime,ono sto sam naveo delovalo mi je povoljnije.



Onda mi ostaju radijatori kao jednina opcija i tu je kraj price sto se tice hladjenja preko TP.

Odnosno da jednog dana uvedem pasivno plafonsko hladjenje,ako bude bilo novaca mada mi ovo niko nije spomenuo

Citat:
uz pasivno hladjenje obavezno idu odvlazivaci ili izmena vazduha sa rekuperacijom



TIHI2
Citat:
Baš sam gledao atest na http://www.etazgrejanje.com/cm...les/697_izvestaj_o_ispitivanju[1].pdf
Možda ti bude od koristi.


Ne radi link

[Ovu poruku je menjao d025 dana 10.04.2012. u 21:28 GMT+1]
[ dmax @ 10.04.2012. 20:59 ] @
Citat:
mali genije: cisto da znas da stricnjak koji ti je preporucio psaivno hladjenje preko fcu.......no coment.
Za tvoju informaciju pasivno hladjenje funkcionise sistemom podnog,plafonskog,zidnog grejanja zato se i zove pasivno
i cisto da znas da uz pasivno hladjenje obavezno idu odvlazivaci ili izmena vazduha sa rekuperacijom
ako nemas nameru da hladis citav objekat bolje kupi nekog kineza za hladjenje nego da arcis kompresor od 500/1000e


Neznam odakle si izvukao da se ne moze hladiti pomocu fancoilera, sa pasivnim hladjenjem. Pasivno hladjenje sto se spominje kod TP se ne odnosi na neki sistem odavanja toplote (podno, plafonsko itd...) nego na nacin rada TP, tako da pasivno oznacava rad bez upotrebe kompresora. Dok se koristi pasivno hladjenje, radi samo bunarska pumpa i unutrasnja cirkulaciona i ventilatori u fancoilerima. Tu i dolazi do vanredne ustede sistema voda/voda u odnosu na druge tipove TP kod kojih je ova opcija ne moguca.

Ako bunarska voda ima max 14 stepeni, dakle preko izmenjivaca u fancoiler ide oko na 17 stepeni i vazduh se hladi uz pomoc te hladne vode. A ako je bunarska voda jos hladnija, onda je dakle temperatura jos niza. Sustina da se iskoristi fancoiler je bas u tome da se koristi i za grejanje i hladjenje. To lepo funkcionise sa time temperaturama, jer vazduh cirkulise oko izmenjivaca pomocu vestackog strujanja vazduha (isto to mu dodje kod grejanja da fancoil moze da greje sa vodom koja je na samo 30 do 35 stepeni, a ne na 60 kao kod radijatora). Da uporedite temperature, letos sam merio da mi iz klime izlazi 14 stepeni, a zimi je grejala sa 44 stepena.

Sto se tice vlage i fancoila. Vlaga iz vazduha se lepi na hladnjak tj. kondenzuje se i odvodi odvodnom cevi iz fancoila. Tako da fancoil igra tu odlicnu ulogu i efekat hladjenja je isti kao kod klima uredjaja. Kod hladenja sa cevima u zidu i plafonu, prica je problematicnija jer vazduh kada se hladi da prima manje vode, tj. pri spustanju temperature dize se vlaznost vazduh. Kada dodje do kriticne tacke (kada je vazduh zasicen 100% sa vlagom) visak vode pocne da se kondenzuje po najhladnijim mestima u stanu. Tako da je bas kod ovog sistema potrebna dodatna vestackim ventilacija.

I jos nesto - Nepostoji hladnjenje pomocu poda! Hladjenje se moze izvesti sa cevima u plafonu i zidu ali ne i u podu. To je iz razloga sto hladan vazduh ide dole, tako da nema efekta, jer bi samo donjih par cm od poda bilo ohladjeno. Iz istog razloga se ne moze grejati sa cevima u plafonu...
[ idm @ 10.04.2012. 21:15 ] @
Tihi2
Ne radi link na koji si nas uputio pa ako mozes pokusaj ponovo postaviti taj dokument
[ d025 @ 10.04.2012. 21:25 ] @
Citat:
Neznam odakle si izvukao da se ne moze hladiti pomocu fancoilera, sa pasivnim hladjenjem. Pasivno hladjenje sto se spominje kod TP se ne odnosi na neki sistem odavanja toplote (podno, plafonsko itd...) nego na nacin rada TP, tako da pasivno oznacava rad bez upotrebe kompresora. Dok se koristi pasivno hladjenje, radi samo bunarska pumpa i unutrasnja cirkulaciona i ventilatori u fancoilerima. Tu i dolazi do vanredne ustede sistema voda/voda u odnosu na druge tipove TP kod kojih je ova opcija ne moguca.

Ako bunarska voda ima max 14 stepeni, dakle preko izmenjivaca u fancoiler ide oko na 17 stepeni i vazduh se hladi uz pomoc te hladne vode. A ako je bunarska voda jos hladnija, onda je dakle temperatura jos niza. Sustina da se iskoristi fancoiler je bas u tome da se koristi i za grejanje i hladjenje. To lepo funkcionise sa time temperaturama, jer vazduh cirkulise oko izmenjivaca pomocu vestackog strujanja vazduha (isto to mu dodje kod grejanja da fancoil moze da greje sa vodom koja je na samo 30 do 35 stepeni, a ne na 60 kao kod radijatora). Da uporedite temperature, letos sam merio da mi iz klime izlazi 14 stepeni, a zimi je grejala sa 44 stepena.

Sto se tice vlage i fancoila. Vlaga iz vazduha se lepi na hladnjak tj. kondenzuje se i odvodi odvodnom cevi iz fancoila. Tako da fancoil igra tu odlicnu ulogu i efekat hladjenja je isti kao kod klima uredjaja. Kod hladenja sa cevima u zidu i plafonu, prica je problematicnija jer vazduh kada se hladi da prima manje vode, tj. pri spustanju temperature dize se vlaznost vazduh. Kada dodje do kriticne tacke (kada je vazduh zasicen 100% sa vlagom) visak vode pocne da se kondenzuje po najhladnijim mestima u stanu. Tako da je bas kod ovog sistema potrebna dodatna vestackim ventilacija.


Ovo sto dmax navodi je identicno onom o cemu su mi pricali,ja sam to takodje tako razumeo,s tim su mi neki savetovali i plafonsko hladjene i podno grejanje,ali mislim da je to skuplja varijanta od FC,jer s njim imam 2 u 1.
Rekuperaciju vazduha nije niko pominjao.

Tako da ako je dmax u pravu,vracam se opet na pocetak price...a to je cena instalacije FC.

[ mali genije @ 10.04.2012. 21:37 ] @
Citat:
dmax: Neznam odakle si izvukao da se ne moze hladiti pomocu fancoilera, sa pasivnim hladjenjem. Pasivno hladjenje sto se spominje kod TP se ne odnosi na neki sistem odavanja toplote (podno, plafonsko itd...) nego na nacin rada TP, tako da pasivno oznacava rad bez upotrebe kompresora. Dok se koristi pasivno hladjenje, radi samo bunarska pumpa i unutrasnja cirkulaciona i ventilatori u fancoilerima. Tu i dolazi do vanredne ustede sistema voda/voda u odnosu na druge tipove TP kod kojih je ova opcija ne moguca.

Ako bunarska voda ima max 14 stepeni, dakle preko izmenjivaca u fancoiler ide oko na 17 stepeni i vazduh se hladi uz pomoc te hladne vode. A ako je bunarska voda jos hladnija, onda je dakle temperatura jos niza. Sustina da se iskoristi fancoiler je bas u tome da se koristi i za grejanje i hladjenje. To lepo funkcionise sa time temperaturama, jer vazduh cirkulise oko izmenjivaca pomocu vestackog strujanja vazduha (isto to mu dodje kod grejanja da fancoil moze da greje sa vodom koja je na samo 30 do 35 stepeni, a ne na 60 kao kod radijatora). Da uporedite temperature, letos sam merio da mi iz klime izlazi 14 stepeni, a zimi je grejala sa 44 stepena.

Sto se tice vlage i fancoila. Vlaga iz vazduha se lepi na hladnjak tj. kondenzuje se i odvodi odvodnom cevi iz fancoila. Tako da fancoil igra tu odlicnu ulogu i efekat hladjenja je isti kao kod klima uredjaja. Kod hladenja sa cevima u zidu i plafonu, prica je problematicnija jer vazduh kada se hladi da prima manje vode, tj. pri spustanju temperature dize se vlaznost vazduh. Kada dodje do kriticne tacke (kada je vazduh zasicen 100% sa vlagom) visak vode pocne da se kondenzuje po najhladnijim mestima u stanu. Tako da je bas kod ovog sistema potrebna dodatna vestackim ventilacija.

I jos nesto - Nepostoji hladnjenje pomocu poda! Hladjenje se moze izvesti sa cevima u plafonu i zidu ali ne i u podu. To je iz razloga sto hladan vazduh ide dole, tako da nema efekta, jer bi samo donjih par cm od poda bilo ohladjeno. Iz istog razloga se ne moze grejati sa cevima u plafonu...


ako pazljivo procitas post lepo sam napisao da nemam prakticnog iskustva sa bunarskom vodom preko izmenjivaca
pa u fcu.Zidno podno i plafonsko sam napisao da treba izmena vazduha ili odvlazivac.
Za hladjenje pomocu poda kad bude ugrejalo na leto pozivam te da dodjes na hladno pivo i da se uveris da radi dobro
mada ga ja ne koristim jer mi netreba a u prostoriji uvek ima neke cirkulacije vazduha kretanje,otvaranje vrata,prozora itd
tako da se vazduh uvek mesa

[ dmax @ 10.04.2012. 21:50 ] @
I ja sam krenuo sa razmisljanjima od varijante TP voda/voda sa pasivnim hladjenjem. I razmisljao sam da li raditi plafonsko ili fancoilere. Posto nisam nasao konkretna resenja za plafonsko hladjenje (tipa spustene plafonske konstrukcije) a i na samim sajtovima proizvodjaca nisam bas nasao puno detalja da bih imao sve podatke za samostalnu instalaciju (posto sam ja sam svoj majstor :) polako sam odustajao od plafona i blizio se fancoilerima. Kada sam dosao do problema vlage, shvatio sam da moram imati i fancoilere (idealno u svakoj prostoriji) da bih mogao efikasno odvoditi vlagu, tako da se prica zavrsila na tome. U prizemlju cu raditi podno grejanje, tako da ce fancoileri (namenjeni prvenstveno hladjenju) resiti i problem kod nagle promene spoljne temperature i inertnosti podnog grejanja. Tj. mogu drzati temperaturu poda na manjim temperaturama (27 stepeni) tako da je pod prijatno topao, a na tu temperaturu moze da dodje parket ili laminat, a razlika potrebne energije bi se dodala sa fancoilerom. Ovo nije najjeftinija izvedba, ali mi deluje kao veoma konforna. Plafonsko hladjenje, mozda dodam negde kada budem spustao plafone koje planiram da spustim zbog zvucne izolacije, ali to samo ako budem imao dovoljno informacija o tim sistemima i ako budu povoljni naravno (na Knauf sajtu ima resenje sa bakarnim cevima, sto mi ni malo nedeluje jeftino).

E to je lepa varijanta, samo sto vise nisam siguran u sistem voda/voda zbog problema koje smo pre spominjali (cena busenja kod nas, neizvestnost izdasnosti bunara, nepoznat vek trajanja i na kraju sam kvalitet vode)
[ dmax @ 10.04.2012. 21:57 ] @
Citat:
mali genije: ako pazljivo procitas post lepo sam napisao da nemam prakticnog iskustva sa bunarskom vodom preko izmenjivaca
pa u fcu.Zidno podno i plafonsko sam napisao da treba izmena vazduha ili odvlazivac.
Za hladjenje pomocu poda kad bude ugrejalo na leto pozivam te da dodjes na hladno pivo i da se uveris da radi dobro
mada ga ja ne koristim jer mi netreba a u prostoriji uvek ima neke cirkulacije vazduha kretanje,otvaranje vrata,prozora itd
tako da se vazduh uvek mesa


Pa spomenuo si strucnjake koji preporucuji fancoil za hladjenje... zato sam komentarisao....

Inace si mi sada dao ideju za podno hladjenje i jedan "luster, plafonski ventilator". On odlicno moze da digne hladan vazduh sa poda i to ima isti efekat hladjenja kao i fancoiler ali i ostaje problem vezan za vlagu koju treba odvesti. Mada eto priznajem da sam pogresio za podno hladjenje, jer moze da bude efikasno!
[ mali genije @ 10.04.2012. 22:32 ] @
Citat:
dmax: Pa spomenuo si strucnjake koji preporucuji fancoil za hladjenje... zato sam komentarisao....

da si bolje procitao video bi da sam spomenuo u kontekstu pasinog hladjenja,no nebitno.
fcu je aktivni elemenat u objektu jer koristi ventilator za strujanje vazduha tako da nespada u pasivu
kotlarnica kao izvor energije je vec druga prica sto si ti vec spomenuo i sa cim se slazem u potpunosti.
Citat:
dmax
E to je lepa varijanta, samo sto vise nisam siguran u sistem voda/voda zbog problema koje smo pre spominjali (cena busenja kod nas, neizvestnost izdasnosti bunara, nepoznat vek trajanja i na kraju sam kvalitet vode)

pa ovde svi dosta pricaju i teoretisu o raznim problemima koje si naveo ali niko nije naveo konkretan primer.
cene busenja u Vojvodini i nisu strasne a sto se tice bunara i izdasnosti treba naci pravog coveka pa nece ni to biti
problem
[ rade.zrnic @ 10.04.2012. 23:00 ] @
Čim je temperatura instalacije niža od temperature okoline dolazi do kondenzacije vlage iz okruženja. Pa i da si u Sahari vlage uvek ima u vazduhu...
[ dmax @ 10.04.2012. 23:02 ] @
Citat:
mali genije:cene busenja u Vojvodini i nisu strasne a sto se tice bunara i izdasnosti treba naci pravog coveka pa nece ni to biti problem


Pa iskreno da ti kazem, ja ne vidim kao rezonovanu osnovu naplacivanje 50 evrica za metar busenja fi 125mm (neki su spominjali 40 evra/m). U Vojvodini se uzima za fi 50mm oko 200 evrica za 18m dubine (3 cevi 2 cola), sto mu dodje oko 11 evra po metru. Nevidim gde se napravila razlika od 39 evrica, jer koliko sam ja shvatio koristi se ista metoda busenja, samo sa malo vecim cevima, dakle malo vise "o-ruk".
[ mali genije @ 10.04.2012. 23:15 ] @
Citat:
dmax: Pa iskreno da ti kazem, ja ne vidim kao rezonovanu osnovu naplacivanje 50 evrica za metar busenja fi 125mm (neki su spominjali 40 evra/m). U Vojvodini se uzima za fi 50mm oko 200 evrica za 18m dubine (3 cevi 2 cola), sto mu dodje oko 11 evra po metru. Nevidim gde se napravila razlika od 39 evrica, jer koliko sam ja shvatio koristi se ista metoda busenja, samo sa malo vecim cevima, dakle malo vise "o-ruk".

ja znam za 40e a sto je veca dubina veci su i problemi sa busenjem veci je staticki pritisak na cevi bunara pa zato idu deblje koje naravno i vise kostaju,kvalitetno sito isto kosta pa zasip hm mozda sam nesto i zaboravio ovo sam cuo sve
od hidrogeologa koji vec duze vremena busi bunare.
ako hoces poslacu ti br na pp pa se rapitaj sta te zanima.
[ d025 @ 10.04.2012. 23:16 ] @
U Vojvodini covek je busio bunar za toplotnu pumpu,cena je bila 250 e,mislimda je fi 125 na 15-16 m.
Busenje obicnog bunara je kolega platio 140 e na 20 m dubine*to je po staroj ceni,sad je nesto skuplje


Ok,mislim da su mnoge stvari sad jasnije sto se tice FC i podnog, plafonskog itd


Meni ne ide i dalje u glavu zasto neko trazi za cenu instalacije FC preko 2000 evra kad sam materijal ne bi smeo da izadje upola manje od toga, alpex cevi od 60-100 din po md,vertikale ne znam ali suma sumarum mnogo je ,mislim da klepaju za ruke,zato se i raspitujem kako bih angazovao nekog ko uvodi CG jer je cena po grejnom telu 20-30 e,bez materijala.
Razmisljam da platim projektanta koji bi to doslovno sve nacrtao i onda angazujem nekog da radi po projektu ali bih ipak da prikupim sto vise informacija o tome kako se instalira FC.
[ mali genije @ 10.04.2012. 23:18 ] @
Citat:
rade.zrnic: Čim je temperatura instalacije niža od temperature okoline dolazi do kondenzacije vlage iz okruženja. Pa i da si u Sahari vlage uvek ima u vazduhu...

Tesko je vama u Apatinu vi uvek imate problem sa kondenzom na jelenku.
[ tihi2 @ 10.04.2012. 23:23 ] @
Izgleda da ne može direktno da se skine. Može da se ode na ovaj link dole
http://www.etazgrejanje.com/katalog.php?prodID=697
i da se na toj stranici izabere pdf dokument "izveštaj o ispitivanju".
Tamo su prikazane 3 testirane temperature (korisne za projektovanje veličin radijatora) i zato sam to naveo.
[ mali genije @ 10.04.2012. 23:28 ] @
Citat:
d025


Meni ne ide i dalje u glavu zasto neko trazi za cenu instalacije FC preko 2000 evra kad sam materijal ne bi smeo da izadje upola manje od toga, alpex cevi od 60-100 din po md,vertikale ne znam ali suma sumarum mnogo je ,mislim da klepaju za ruke,zato se i raspitujem kako bih angazovao nekog ko uvodi CG jer je cena po grejnom telu 20-30 e,bez materijala.
Razmisljam da platim projektanta koji bi to doslovno sve nacrtao i onda angazujem nekog da radi po projektu ali bih ipak da prikupim sto vise informacija o tome kako se instalira FC.

-otkud znas da su cevi 60-100 din kad neznas koje ti trebaju i dal su sve za grejanje/hladenje?
-vertikale isto neznas?
-izolacija tip vrsta kolicina ?
-razni fiting kolicina?
-cevi za kondenz kolicina i vrsta(ima ih nekoliko)?
-kad na sve ovo gore dodas ugradnju lako se dodje do 2000
a za tih 20-30e ugradnje po grejnom telu ces dobiti uradjen posao adekvatno znanju majstora.
fcu se jako jednostavno instalira i povezuje tako da je to najmanji problem.
odosmo u dobar off.
evo jedna slika da se vratimo temi
[ d025 @ 11.04.2012. 00:25 ] @
Citat:
otkud znas da su cevi 60-100 din kad neznas koje ti trebaju i dal su sve za grejanje/hladenje?
-vertikale isto neznas?
-izolacija tip vrsta kolicina ?
-razni fiting kolicina?
-cevi za kondenz kolicina i vrsta(ima ih nekoliko)?
-kad na sve ovo gore dodas ugradnju lako se dodje do 2000
a za tih 20-30e ugradnje po grejnom telu ces dobiti uradjen posao adekvatno znanju majstora.
fcu se jako jednostavno instalira i povezuje tako da je to najmanji problem.
odosmo u dobar off.
evo jedna slika da se vratimo temi


Zato sam i stavio cenu od 60-100 od fi 16-fi 20 za al-pex
Idu pex cevi ili al-pex ,a pex su jos jeftinije
Za vertikale sam naveo da ne znam....

Naravno da za 20-30 e postoje majstori koji odlicno rade,ne bih uzeo nekog ko pojma nema,to ti je kao sa busenjem bunara,ovde sam citao da su cene 50e po md,a evo ima i za mnogo,mnogo manje,a majstor je dobar i proveren,radi to dugi niz godina,cene su sarolike i veruj mi da od pet ponuda koje trazim za neki posao *za kucu koju zavrsavam* budu ohoho razlike u ceni,za isti kvalitet,svako svoj rad vrednuje kako hoce ali ponuda i traznja diktiraju cenu.

Ne znam da li smo otisli u off ,ali ovo je sve vezano za ugradnju TP i cenu ukupne investicije,odnosno jednostavno receno isplativost TP
[ dmax @ 11.04.2012. 01:42 ] @
Citat:
d025:Ne znam da li smo otisli u off ,ali ovo je sve vezano za ugradnju TP i cenu ukupne investicije,odnosno jednostavno receno isplativost TP


I ja mislim da je ovo siroka tema i da ima mnogo toga "sa strane" sto pripada ovoj temi.

Citat:
d025: U Vojvodini covek je busio bunar za toplotnu pumpu,cena je bila 250 e,mislimda je fi 125 na 15-16 m.
Busenje obicnog bunara je kolega platio 140 e na 20 m dubine*to je po staroj ceni,sad je nesto skuplje


Sada ja opet nesto razmisljam o bunarima... Spominjalo se pre da je los kvalitet vode na malim dubinama. Tako da je receno da bi to u Vojvodini mala dubina bila 15m, a da bi trebalo ici na 30-35m dubine da se dobije pravi kvalitet. E a onda su neki spominjali da i na tim dubinama moze biti problematican kvalitet vode.
Ako sam dobro shvatio jeftinije je kopati bunar na 15m i cena od 250evra mi deluje "normalno" i (svakako) treba uzeti medjuizmenjivac (onda nije problem kvalitet vode). Razumem da bi onda trebalo zastititi i bunarsku pumpu i da bi nju i medjufilter trebalo cistiti s vremena na vreme.

Pitanja:
1. Da li tu ima jos neki problem za rad TP?
2. Da li u nekim susnim periodima u Vojvodini moze da presusi voda na 15m (ovo me zanima zbog koriscenja opcije hladjenja sa TP)?

PS. Mislim kada vec plivamo jer nam dodje voda do kolena, makar da to i iskoristimo
[ dmax @ 11.04.2012. 03:25 ] @
Opet ja

Sada sam naleteo na ovo na jednom drugom forumu:
Citat:
Meni su bušili temerinci, doktori za te stvari. Poznaju teren ko svoj džep. Tačno znaju slojeve i dokle treba da idu. Došla njih dvojica i za dva sata sve gotovo. Kolegi bušili neki somborci i nije zadovoljan. Moj bunar je 2 cola na 28m. Platio sam 7e po metru, sve njihovo, dobio sam i ručnu pumpu i nepovratni ventil. Inače taj nepovratni ventil rešava problem oko vodenog stuba.


Nepovratni ventil nije niko spominjao u kombinaciji sa redovnom centrifugalnom pumpom umesto potapajuce. I za ovakvu kombinaciju je dovoljan bunar fi 50mm (2 cola) i to onda moze za jeftine pare da se izvede, a pretpostavljam da je obicna centrifugalna pumpa jeftinija od potapajuce.
[ mali genije @ 11.04.2012. 07:51 ] @
Citat:
dmax: Opet ja :)

Sada sam naleteo na ovo na jednom drugom forumu:


Nepovratni ventil nije niko spominjao u kombinaciji sa redovnom centrifugalnom pumpom umesto potapajuce. I za ovakvu kombinaciju je dovoljan bunar fi 50mm (2 cola) i to onda moze za jeftine pare da se izvede, a pretpostavljam da je obicna centrifugalna pumpa jeftinija od potapajuce.

dacu ti ja br temerinca koji ce da ti izbusi do 20m za 150e al se neces usreciti kad je veca kolicina vode u pitanju.
bunar je najgluplja stvar u sistemu i zadaje najvise muke ako se ne odradi dobro.
[ aviator @ 11.04.2012. 12:43 ] @
Da se malo vratimo na ekonomicnost TP, ja sam obecao da cu na kraju grejne sezone prikazati moje rezultate, verujem da vas to interesuje...
U PDF fajlu koji je u prilogu je sve napisano.. Potrosnja po mesecima, ukupna i preracunata samo za grejanje. Posto nisam imao kontrolno brojilo, sve je bazirano na jednostavnom principu poredjenja proslogodisnje i ovogodisnje potrosnje - sve sto je vise, bilo je za grejanje.
Da nisam promasio nacin racunanja, pokazuju potrosnje za Oktobar 2011 i Mart 2012 gde se potrosnje vrlo malo razlikuju u odnosu na ranije godine kada se dogrevalo klimom, a sada se sa TP dogrevalo regularno uvece, rano ujutro a preko dana po potrebi.
Sta je konacni zakljucak ?
TP Vazduh/Voda od 8 kw za kucu od 170 m2 sa radijatorskim grejanjem se pokazala kao vrlo efikasan sistem: za ovu grejnu sezonu (9 OKTOBAR 2011 – 9 APRIL 2012) ja sam potrosio za grejanje UKUPNO oko 383,4 eur tj za oko 516 eur manje u odnosu na ranije potrebnih oko 900 eur! (uzeo sam namerno kurs evra od 103 din iz avgusta prosle godine kada sam obicno nabavljao brikete - cena im je bila oko 150 eur/tona a meni je za celu zimu trebalo oko 6 tona briketa.) Nisam ni pomislio da uporedim cenu brikete kasnije tokom godine ili cenu peleta od cak 220 eur po toni!
Dakle, grejanje me je kostalo oko 64 eura mesecno (prosecno za period od 6 meseci) tj 32 eur mesecno na godisnjem nivou.
I to sve sa jednim brojilom za struju - da imam dva brojila, racunica bi bila jos bolja, potrosio bih SAMO 278 eur za grejanje cele zime tj cak 622 eur manje! (racunica o isplativosti dva brojila je nesto drugo – sa godisnjom razlikom od 106 eur, ugradnja drugog brojila od cca 800 eur bi se ispatila tek za 8 godina pri ovim cenama struje – kad poskupi, bice verovatno druga prica)
Mana ove TP, ako to jeste, vec sam naveo ranije, ali da ponovim – ona sama ne moze da zagreje kucu na mnogo niskim temperaturama, ispod -5 su se ukljucivali elektricni grejaci i dogrevali vodu do potrebne temperature. Nekoliko dana je bilo problema sa nestankom struje ili jedne faze - tada sam aktivirao stari sistem, ali ni on nije mnogo pomogao jer nije radila cirkulaciona pumpa - pa se svelo na gravitaciono grejanje - tj samo par radijatora je bilo toplo u celoj kuci, sto nije bilo dovoljno. Dakle pumpa zavisi od spoljne temperature i od raspolozivosti struje. Zameram i proizvodjacu na izvesnoj nefleksibilnosti elektronike u odnosu na rezime grejanja (mogu se efikasno podesiti samo dva tj tri rezima, a po meni bi ih trebalo vise, za pravu fleksibilnost).
Generalno ova pumpa je odradila sve ono sto sam unapred znao - efikasno me grejala 85-90% grejne sezone (na temperaturama kakve su u Beogradu uobicajene i karakteristicne za zime), ispod -5 je koristila struju (dnevno je bilo i po 150 kw – sto me je tada uplasilo) ali kad se na kraju sve sabralo, ta potrosnja se utopila u prosecnu i krajnji rezultat je da sam ja prezadovoljan. Stari sistem je pomogao par dana kada je bilo problema, a da bih se potpuno obezbedio, nabavljam mali agregat za iducu sezonu – posluzice za napajanja cirkulacione pumpe kotla za cvrto gorivo i bice malo svetla po kuci samo kad nestane struje. Ostalo ce sve zavrsiti TP i njeni pomocni grejaci pa bilo opet i -20.
Nema pepela, nema lozenja, toplo kad ti hoces – taj luksuz me kosta 85 evra mesecno kredita, tj godisnje 1020 eur. Ako izracunamo da je godisnja usteda na gorivu 517 eur, dolazimo do cifre od 504 eur, tj 42 eur mesecno kao dodatak za moj luksuz – da li je mnogo?
Kad bih ponovo gradio kucu, ova TP bi verovatno opet bila solucija, s tim da bih umesto radijatora stavio kombinaciju zidno/plafonskog grejanja i hladjenja i razveo sistem za sanitarnu vodu koji nemam, a na krov stavio panele za grejanje sanitarne vode, poboljsao izolaciju i stavio je tamo gde majstori nisu... I jos ponesto do potpune energetske efikasnosti.
Ispravite me ako sam negde pogresio u racunu, ako ima dopunskih pitanja, navalite. Ja sam krenuo u investiciju kada nisam imao od koga da cujem bilo kakvo konkretno iskustvo za grejanje TP vazduh voda tokom cele sezone, totalno razlicitih ponuda za istu kvadraturu, a potom jednog ubedljivog ponudjaca ove opreme i pre svega kolege Milana iz Pozarevca koji je bio pionir i kome opet zahvaljujem na tome sto je ovde napisao svoja prva iskustva o celom konceptu i pokrenuo moja razmisljanja u pravcu za koji nisam verovao da je uopste moguc – vazduh greje!




[ dmax @ 11.04.2012. 13:49 ] @
@mali genije: Moza broj na PP.

@aviator: Hvala za info!

[ tihi2 @ 11.04.2012. 15:50 ] @
@aviator
1. Da bi znali porediti, kolika ti je projektovana temperatura kuće (ili koje su dimenzije kuće i kakvu izolaciju imaš na podu i tavanu)?
2. Kako si izračunao da ti se sa dva brojila povećava račun u odnosu na jedno? Fiksni trošak brojila je oko 400din (sa potrošenih 0kw) a pošto je razlika oko 3 din zelena zona prema plavoj zoni, taj trošak se pokriva ako se na tom drugom brojilu potroši samo 350kw.
3. Ko je proizvođač te TP i koliko košta?
4. Koja je temperatura polazne vode na nekoj temperaturi (bilo koja koju znaš, npr na 0*C napolju)?

Da ne preterujem s pitanjima za sada.
[ idm @ 11.04.2012. 19:01 ] @
aviator

može li odgovor na par pitanja:
1- pošto imate radijatorsko grejanje da li ste mozda obraćali pažnju kolika je temperatura vode u polazu
u periodu kada su bile najniže temperature (par dana u februaru je bilo i ispod -20 stepeni) ?
2- da li je komplet objekat tj. tih 170 m2 bilo grejano ili je to samo ukupna površina ?
3- koliku temperaturu vazduha ste održavali u objektu ?
[ d025 @ 11.04.2012. 21:18 ] @
Pitanja su odlicna,zeljno i ocekujemo odgovor

Svaka cast na trudu !
[ aviator @ 11.04.2012. 21:25 ] @
Citat:
tihi2: @aviator
1. Da bi znali porediti, kolika ti je projektovana temperatura kuće (ili koje su dimenzije kuće i kakvu izolaciju imaš na podu i tavanu)?
2. Kako si izračunao da ti se sa dva brojila povećava račun u odnosu na jedno? Fiksni trošak brojila je oko 400din (sa potrošenih 0kw) a pošto je razlika oko 3 din zelena zona prema plavoj zoni, taj trošak se pokriva ako se na tom drugom brojilu potroši samo 350kw.
3. Ko je proizvođač te TP i koliko košta?
4. Koja je temperatura polazne vode na nekoj temperaturi (bilo koja koju znaš, npr na 0*C napolju)?

Da ne preterujem s pitanjima za sada.


1/ Projektovana, tj zahtevana je minimalna temperatura u kuci od 22 stepena na 0 spoljne. Medjutim , uvek je bilo izmedju 23 i 24, (najcesce 24 jer zena voli da joj je toplo) osim u par najhladnijih dana kada je palo na 21-22 jer kad nisam imao struje nije bilo nikakvog grejanja pa se i sama kuca ohladila.
Osnova kuce je 8 x 12 m tj 96 m prizemlje i jos toliko potkrovlje ttl 192 m2 - ja sam racunao kad se odbiju zidovi da to izadje negde oko 170m2 grejne povrsine i cela kuca se greje. Izolacija kuce je 5 cm stiropor, PVC stolarija, krov 10 cm stakle vune (leti pretoplo sto znaci da nije dobra izolacija), podovi neizolovani (moja velika greska jer sam slusao polu majstore) tako da posteno hladi iz garaze ispod ili od zemlje na drugoj polovini kuce. Jedino mogu da popravim garazu i to planiram pre zime.

2/ Mozda nisam jasno to napisao, sa 2 brojila se povecao racun samo za DVA meseca oktobar i mart bas upravo zbog tog fiksnog troska - za ostale se, umanjuje (u zadnjoj koloni tabele je prikazana usteda a minus ispred broja oznacava veci trosak). Kada se vrsi prosto poredjenje potrosenih kolicina stuje ispadne tako jer ako nemas trosak za grejanje na tom brojilu imas fiksnu naknadu i za nju se povecava - ali to je ovde sitna razlika. U oktobru i martu prakticno nije bilo razlike u mojim poredjenjima potrosnje jer se prosle godine ukljucivala klima za dogrevanje, a sada je prakticno istu kolicu struje potrosila TP za dogrevanje CELE kuce pa izgleda kao da nema uopste potrosnje za grejanje.

3 / Proizvodjac pumpe - da ne reklamiram vidi poruku Milana Mihajlovica od 27.05.2011, pisu tamo i cene u zavisnosti od snage i varijante da li sa grejacima i hladjenjem ili bez. U mom slucaju oko 6500 sa jos nekim dodatnim radovima .. Kredit za energetsku efikasnost daje Cacanska banka, kamata 8,5% (osim za proizvode ovog proizvodjaca koji sam sponzorise 2% kamate pa mi je kamata 6.5%, rata 85 evra na 5 godina, ucesce 30% koje se daje izvodjacu radova pa se kredit uzima na za toliko manju sumu.

4/ Temperatura polaza zavisi od tzv Krivulje grejanja - kod mene je bilo namesteno na 0 stepeni: 41, na -5: 44 stepena na -10: 49 stepeni i kasnije 52. Krivulja ima raznih i nivoa grejanja, mora da se eksperimentise sa nagibom i polaznom vrednoscu da se definise pravi rezim rada.
Pumpa je uspevala da greje izaz vode do 43, 44 stepena a onda je ukljucivala elektricne grejace na -5, -6 (u zavisnosti od vlaznosti vazduha i definisanja tzv bivalentne tacke u elektronskom meniju), a struja je zagrevala do potrebnih visih temperatura polaza, maksimalno sam video 50 stepeni, ali posto je displej u podrumu nisam mogao da ga stalno kontrolisem. Sto je bilo hladnije napolju, vise struje je islo jer je COP bio los na ovim niskim temperaturama, ali to sam znao kad sam ulazio u pricu i kada sam analizirao beogradske temperature u zadnjih 70 godina (ima sva merenja na netu) video sam koja je prosecna zimska temperatura i kakvi su i koliko cesti minimumi. Ova zima je bila odlicna za testiranje jer je pokazala i topliju i hladniju stranu. A krivom grejanja moze da mui se zada da na struju greje koilko god hoces samo moras da gledas u strujomer :). Da sam ceo mesec morao da se grejem na struju, bilo bio veselo, ali je poenta da se to ispeglalo u proseku za 6 zimskih meseci i rezultat je tu kakav je.

Da budem potpuno precizan, kao sto sam vec pisao u ranijim poruikama, moj prijatelj je takodje uveo sistem TP vazduh voda , pumpa 14 kw sa akumulatorom toplote i bojlerom za sanitarnu vodu, na dosta vecem objektu za skoro duplo vise para, projektovali su ga (drugi izvodjaci) potpuno drugacije od mog, stavili mu elektro kotao umesto integrisanih grejaca u pumpi i covek je totalno nezadovoljan - kod mene se grejaci pale redom 3 + 3 +3 ttl 9 kw a kod njega 12 + 6 + 6.. Racun za struju u najhladnim danima je ... brrr...
Ima napred prica o potpuno razlicim ponudama za jedan isti objekat, nije sve jedno kad krecete u nepoznato a jedan vam kaze 6000 a drugi 9000 za istu kvadraturu, pa kome poverovati, ako instalirate malu pumpu , nema povratka, bacene pare.
Ja sam pre odluke trazio ugovor sa garancijom da cu dobiti 22 stepena u kuci na nula stepeni i dobio takav ugovor, i to je dosta odlucilo da presecem i krenem na slabiju pumpu, jeftiniju i srecom po mene pravu varijantu ...

Kada sam odlucio da nesto menjam sa grejanjem, prvo sam se zagrejao za pelete, pa onda ovde poceh da citam o TP, pa kad sam skontao da je to prava stvar, onda razmisljao samo o vodi, pa procitao, cuo i video razne slucajeve sa vodom, dobio ponude, onda se pojavila prica sa vazduhom OVDE, pa onda varijante na temu iste TP na vazduh sa razlikom od 50% u ceni....
Par meseci skoro nisam spavao dok nisam doneo konacnu odluku, a potom, iskreno, strepeo do pola zime i trpeo polu skrivene podsmehe poznanika - gle budalu - oce da se greje na vazduh za male pare.. U odluci mi je pomogao i kum iz Kanade koji ima TP vazduh/vazduh, pa rekoh ako moze on gde je mnogo hladnije, moci cu i ja.
Sad mi je jedina bojazan da sistem potraje, da ne crkne nesto bitno kad prodje garancija, ali svaba je to, pa valjda nece.. Imam jedino obavezu da svake godine uradim servisni pregled TP i sistema, kazu da kosta kao i servis klime...

Izvinite na opsirnosti, da ne pomislite da je ovo reklama, ali mi je lakse sada kada ovo sve nekom ispricam i ako nekome bude od koristi - sve ovo mozete videti kod mene kuci - a tu su i racuni za struju za ove dve godine..
[ mali genije @ 11.04.2012. 21:52 ] @
@aviator
koje debljine je spoljni zid i od kog materijala?
[ aviator @ 11.04.2012. 22:04 ] @
Citat:
mali genije: @aviator
koje debljine je spoljni zid i od kog materijala?

Crveni giter blok postavljen po duzini - valjda je onda debljina zida 20-tak cm, stvarno ne znam tacne dimenzije bloka...
[ mali genije @ 11.04.2012. 22:21 ] @
Citat:
aviator: Crveni giter blok postavljen po duzini - valjda je onda debljina zida 20-tak cm, stvarno ne znam tacne dimenzije bloka...

spoljni zid 20cm,stiropor 5cm,lose izolovan pod,lose izolovano potkrovlje,170m2 grejanog prostora na 23/24 sa tp8kw vazduh/voda tesko da ces ugrejati na temperaturama ispod nule. tu nesto nestima
podatak o uredjaju koji imas je..

-Niski pogonski troškovi zbog visoke COP-vrednosti (COP = Coefficient of Performance – faktor grejanja) prema EN 14511: do 4,6 (vazduh 7°C / voda 35°C) i do 3,5 (vazduh 2°C / voda 35°C) gde vidimo da je COP pao za 1 cim se temp. priblizila nuli znaci da je u minusu jos losija situcija.
-Maksimalna temperatura polaznog voda: do 55°C pri spoljašnjoj temperaturi od –15°C. gde vidimo da nepise koja kolicina vode je u pitanju sto je jako bitna stavka

cisto informativno ako nisi procitao u ranijim postovima.
-Doticna gospoda su ugradila isti uredjaj kao tvoj u objekat od 150m2,zid ytong20cm,stiropor 10cm,potkrovlje 12cm mineralne vune+10cm stiropora. grejanje fancoil+podno i da ti kazem da se covek nije ugrejao uopste u sta sam se licno uverio jer mi je drugar
[ aviator @ 11.04.2012. 23:31 ] @
Ponovo kazem: Svi koji ne veruju - izvolte kod mene...
Pa nije ovo cirkus da nesto ima skriveno u madjionicarevom sesiru - samo sam napisao svoje iskustvo od ove zime..

Rekao sam i ponavljam: do - 5 je radila SAMO TP, a ispod toga TP i grejaci na struju jer je podeseno da grejaci mogu da se pale tek na -5, ne ranije. Nigde nisam napisao da je moja TP grejala na -15, to se jednostavno nije desilo, ali su grejaci grejali i na -20 uz potrosnju od 150 kW struje na dan.

Imam 12 aluminijumskih radijatora sa oko 160 rebara, u proseku standarne visine + jedan susoar. Prizemlje je podeljeno na jednu veliku prostoriju od oko 56 m2 a ostalo su dve sobe i kupatilo. Sprat ima 5 soba i kupatilo.
Sto se tice izolacije, samo radi preciznosti - kada su stavljali fasadu rekli su mi da je materijal STIROFLEX sa falcevima koji se preklapaju jedan u drugi po par cm

Ja sam ipak ozbiljan covek, tek mi je 54 godine, nemam nikakve veze sa prodajom TP (radim u avijaciji), tako da nemam bas nikakvog razloga da pricam lepe price, osim mom unuku, a moja zena je pokretni termometar koji ne podnosi hladnocu, tako da bih u suprotnom, verovatno proveo zimu sedeci u lozionici i lozeci kotao na cvrsta goriva :)

Iako pazljivo citam temu, stvarno nisam zapazio post koji citiras, ali zar nisam i ja napisao o mom prijatelju koji se nije ogrejao za mnogo vise para sa sve akumulatorom toplote koji se kod njega pokazao vise kao smetnja jer TP preko dana nija mogla da ugreje akumulator i kucnu instalaciju.... Ocigledno je da ima jos nesto drugo: pravi izbor snage, ponesto i u montazi, odredjivanju parametara rada ... Pisao sam i o drugom poznaniku koji je ugradio TP voda/voda pa se grejao mesec dana dok mu bunar nije presusio, i o trecem kome TP stane jer mu odvodni bunar ne moze da odvede vodu, a ovde ima kolega koji se lepo greju na isti sistem. Stvari jednostavno nisu crno-bele.

Zao mi je sto opet naglasavam isto: meni je sistem predlozio, "projektovao" i ugradio MAJSTOR sa iskustvom od preko XX godina, a mom prijatelju su projektovali INZENJERI iz fime sa tradicijom u sistemima grejanja, ali na zalost ocigledno ne i sa ovakvom TP. (Da ne bude zabune, da ne cenim diplomu, i ja sam inzenjer koji je u struci prosao skoro sve).

Nije mi uopste namera da bilo koga ubedjujem da je ovo prava stvar - ovo treba shvatiti kao prost niz podataka koji daju izvesnu sliku na slobodno tumacenje svih koji citaju ovu temu. Brojke su individualne, primenljive samo na moj slucaj i na moje uslove, ali su takve.

A i zadovoljstvo je indivudalna kategorija koju mozete podeliti ako smatrate da ima razloga, pa makar to bili i skepticni prijatelji...

Opet sam oduzio....
[ d025 @ 12.04.2012. 08:35 ] @
Iz svega goree napisanog,izmedju ostalog,da se zakljuciti da je neophodno pravilno izracunati toplotne gubitke i prema tome odrediti snagu TP.
Ono sto aviator mozda nije spomenuo je moguca razlicita temp u svim prostorijama(dnevna 23-24,spavaca 19-20 i sl,sto bitno utice na stvar),da li ima termo ventile ...

Nemam razloga da sumnjam u tvrdnje aviatora, meni deluju iskreno i pre svega dobronamerno,ali i meni je cudno da je TP od 8kw jer su mi za moju kucu( skoro istih dimenzija) cija izolacija ce biti 10 cm i izolovani potkrovlje i podrum odokativno procenili TP od 10, 12,13 a cak i od 18kw( kasnije sam saznao da covek nema manju tp ,pa je prodavao tu,a ozbiljna firma :) ),ali recimo da uzmem da je od 10-12kw( po tudjoj preporuci),nisam jos uradio proracun topl.gubitaka pa ne znam ,ali bicete obavesteni.Planiram i da mi projektant( koji nece biti i izvodjac) uradi kompletan proracun instalacija.

Ipak mislim da je voda- voda bolje resenje,bar ovde kod mene gde podzemne vode ima u izobilju,imamo je i u podrumima :),mislimda je veci problem kod vode kvalitet iste.
Pa ako je aviator imao relativno nisku cenu grejanja sa TP vazduh-voda,mislim da ce se tp voda-voda itekako isplatiti ,a i pocetna investicija ide u korist TP voda voda.
[ tihi2 @ 12.04.2012. 09:46 ] @
@aviator,
grubim proračunom tvojih toplotnih gubitaka dobio sam da imaš oko 9000kw/h pri -20*C napolju.
Ja imam kuću koja ima 11-12kw/h gubitaka (zavisi kako se računa - neka je 12kw/h). Potrošio sam 13000kwh struje i oko 4m3 drva što je ukupno oko 20000kwh.
Kada bih imao tvoje gubitke, trebao bih da potrošim 16000kw za zimu. Ti si potrošio 4400kw.
Razlozi mogu biti:
1. COP je bio 3.6 za celu zimu, što je moguće jer je u NS prosečna zimska temperatura (na mom meraču) bila 4.8*C i slaže se sa podacima koje je naveo mali genije. Ako se noću smanjeno greje pa se TP koristi intenzivnije danju onda je ova prosečna temperatura još viša što omogućava veći COP.
2. Ako se nalaziš na mestu u zavetrini (ili samo spoljna jedinica) pa je prosečna temperatura na tvojoj mikrolokaciji viša (viša prosečna temperatura za 2*C znači smanjenje potrošnje 2000kwh energije za celu zimu).

COP je stvarno visok, čak ni TP voda/voda ne dostižu uvek takav. Švabe tvrde u dokumentaciji da je to tako. Čak pišu da dostižu EER 11.

O isplativosti investicije se može pričati iz raznih uglova. Tvoja investicija je dosta velika i, rekao bih, da će se vratiti kroz 12-13 godina.

Potrošnja na dva brojila nikada ne može biti veća nego sa jednim brojilom ako se troši najmanje 700kwh mesečno. Ja imam ugrađen prekidač 1-0-2 od 63A kojim usmeravam potrošnju na brojilo pa se zimi brojilo koristi samo za grejanje, a kad prođe zima onda se prebaci prekidač da se potrošnja iz prizemlja registruje na njemu.
[ sunfan @ 14.04.2012. 19:03 ] @
Pozdrav svima,

Pogledajte kako Austrijanci i Nemci ( u direktnom prenosu) kombinuju vise nacina grejanja , www.solartirol.at ,
liveanlagen i liveanlagen links. Mozda pomogne.
[ mali genije @ 14.04.2012. 19:08 ] @
Citat:
sunfan: Pozdrav svima,

Pogledajte kako Austrijanci i Nemci ( u direktnom prenosu) kombinuju vise nacina grejanja , www.solartirol.at ,
liveanlagen i liveanlagen links. Mozda pomogne.

Nista posebno to se radi i ovde kod nas samo je pitanje velicine investicije.

@aviator
Daleko od toga da iznosite neistinu jer vasa pumpa na niskim spoljnim(februar) temperaturama pored kompresora
ukljuci jos dva grejaca da bi postigla zadatu temp koja shodno krivulji temperaturne kompenzacije ide na gore
tako da cop pumpe pada jos vise.U ovakvom rezimu rada tp skoro da radi kao elektro kotao.
Dakle ispada da se na vecem minusu grejes na elektro kotao uz malu pomoc kompresora.

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 14.04.2012. u 20:19 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 14.04.2012. u 20:21 GMT+1]
[ aviator @ 14.04.2012. 19:37 ] @
Citat:


@aviator
Daleko od toga da iznosite neistinu jer vasa pumpa na niskim spoljnim(februar) temperaturama pored kompresora
ukljuci jos dva grejaca da bi postigla zadatu temp koja shodno krivulji temperaturne kompenzacije ide na gore
tako da cop pumpe pada jos vise.U ovakvom rezimu rada tp skoro da radi kao elektro kotao.
Dakle ispada da se na vecem minusu grejes na elektro kotao uz malu pomoc kompresora.


Ja sam to i napisao u tekstu - TP ima mogucnost definisanja tzv bivalentne temperature tj temperature ispod koje se jedino moguce da se ukljuce elektricni grejaci (ima ih 3) i to prvo 3kW pa 6kW pa na kraju svih 9kw. Kod mene je to temperatura od -5 (eksperimentalno sam je postavio tako), i samo sa njima sam uspevao da postignem 50 stepeni temperarture izlaznog voda na jako niskim temp. Tada je ukupna potrosnja isla i do 150 kw ukupne struje na dan (kucna struja i TP), ali je i to bolje od klasicnog strujnog kotla (koji takodje imam) i koji se ranije ukljucivao u fazama 6/12/18 kw.. Meni je jedino bitno da se i pored ovih "vrhova" potrosnje, ukupna sezonska potrosnja za grejanje svela u vrlo prihvatljive okvire.
[ sunfan @ 14.04.2012. 19:53 ] @
mali genije

Ako se ne varam i Vi koristite solarno i TP . Koliko kosta Vasa investicija ?
[ mali genije @ 14.04.2012. 21:42 ] @
Citat:
sunfan: mali genije

Ako se ne varam i Vi koristite solarno i TP . Koliko kosta Vasa investicija ?

koristim i toplotu otpadne vode,koliko je sve zajedno kostalo nemam pojma nisam nikad
sabrao sve na gomilu
[ mali genije @ 14.04.2012. 21:56 ] @
Citat:
sunfan: mali genije

Ako se ne varam i Vi koristite solarno i TP . Koliko kosta Vasa investicija ?

koristim i toplotu otpadne vode,koliko je sve zajedno kostalo nemam pojma nisam nikad
sabrao sve na gomilu

Citat:
aviator: Ja sam to i napisao u tekstu - TP ima mogucnost definisanja tzv bivalentne temperature tj temperature ispod koje se jedino moguce da se ukljuce elektricni grejaci (ima ih 3) i to prvo 3kW pa 6kW pa na kraju svih 9kw. Kod mene je to temperatura od -5 (eksperimentalno sam je postavio tako), i samo sa njima sam uspevao da postignem 50 stepeni temperarture izlaznog voda na jako niskim temp. Tada je ukupna potrosnja isla i do 150 kw ukupne struje na dan (kucna struja i TP), ali je i to bolje od klasicnog strujnog kotla (koji takodje imam) i koji se ranije ukljucivao u fazama 6/12/18 kw.. Meni je jedino bitno da se i pored ovih "vrhova" potrosnje, ukupna sezonska potrosnja za grejanje svela u vrlo prihvatljive okvire.


Elem dakle ispada da je tp na niskim temperaturama kojih na srecu nema mnogo u toku godine ustvari elektro kotao
no i kao takav uredjaj trosi manje od klasicnog el. kotla.
Za temp. iznad nule je nesumnjivo da isporucuje ono sto pise o datom uredjaju jer je uredjaj kvalitetan.
Moje misljenje je da je previse dati 6000e za uredjaj koji vam sluzi kao elektro kotao kad vam treba najvise energije
i kad dolazi do izrazaja ekonomicnost samog uredjaja jer je zbog toga i ugradjen.
[ kotlar @ 14.04.2012. 23:43 ] @
Pozdrav svima,
sa obzirom na to da nijesam termotehničar i da nemam iskustva sa grijanjima i TP, obraćam vam se sa pomoć, predlog, ideju sugestiju, bilo šta što će mi pomoći da donesem pravu odluku. Sve što je Aviator prošao do uključenja TP u rad, prolazim i ja sada i to počev odabira kapaciteta TP, proizvodjača, toga što se svi čude šta to radim... Jedina razlika je što imam malo veću površinu koju grijem, nalazim se na mnogo većoj nadmorkoj visini i prosječne temperature su dosta manje nego kod njega. Da bi približio problem, evo kratak opis, lokacije, objekta i postojećeg centralnog grijanja koji imam.
Lokacija –Kolašin Montenegro - 954 mnv -
-Prosječna godišnja temperatura 7,3°C
-Prosječna temperatura u januaru =-1,9°C, jesenji prosjek =8,3°C , proljećni prosjek =6,5°C
-Najniža izmjerena temperatura je =-29,8°C, a u toku godine prosječno ima 130 mraznih dana
-Zemlja je pokrivena snijegom 83 dana godišnje, snijeg pada prosječno 52 dana, a ove godine dostigao je maksimum 2 metra u gradu
-Grejni period u Kolašinu traje 250 dana - od 17 septembra do 24 maja
OBJEKAT
Sistem grijanja odnosi se na:
-veći objekat – stambeni objakat u osnovi 100m2 bruto površine, suteren, prizemlje, potkrovlje i galerija (neto oko 220m2) standardni Al. radijatori = 180 rebara. U suterenu objekta instalirana je kotlarnica u kojoj se nalazi kotao Centrometal na čvrsta goriva sange 70kW. Iz ove kotlarnice napaja se komplet objekat, ali i još jedan porodični stambeni objekat koji se nalazi u istom dvorištu, a koji je sa kotlarnicom povezan cijevima kroz kanal u zemlji dužine oko 20 metara.
-manji objakat – stambeni objakat bruto površine u osnovi 80m2, prizemlje i potkrovlje (neto oko 120m2) standardni Al. radijatori = 102 rebra.
U svim objekatima uradjeno je klasično Al. radijatorsko grijanje sa termo glavama, stim što je na ovaj sistem povezano još 5 bojlera od 80L, 5 sušača za peškire, i podno grijanje u pet kupatila.
Instalacije su ovakve jer je sistem postepeno radjen i dogradjivan.
U pitanju su objekti kojima su preko postojećih malterisanih fasada uradjene nove fasade u kombinaciji kamen, drvo i klasična demit fasada, sve različitih debljina:
-suteren većeg objekta obložen je prirodnim kamenom, fasada prizemlja radjena je u kombinaciji tvrda kamena vuna 5 cm + borova daska 3cm i demit fasada 25gr debljine 5cm, fasada potkrovlja sa galerijom u kombinaciji tvrda kamena vuna 8 cm + borova daska 3cm i demit fasada 25gr debljine 8cm, plafoni u potkrovlju izolovani su tvrdom kamenom vunom debljine 8cm, dok su medjuspratne betonske ploče izolovane na podovima stirodur 3cm i plafon meka mineralna vuna 10cm. Zidovi su suteren “špar beton” 25cm, prizemlje zid debljine 25 cm od pune cigle i potkrovlje sa galerijom zid debljine 25 cm od šuplje blok opeke.
-fasada prizemlja manjeg objekta obložena je stirodurom debljine 5cm preko kojeg je postavljen prirodni kamen 3cm, dok je fasda potkrovlja uradjena tvrda kamena vuna 5 cm + borova daska 3cm, a plafoni u potkrovlju izolovani su mekom mineralnom vunom debljine 10cm. Zidovi prizemlja i potkrovlja sa malterom iznose preko 30cm, a zidani su šupljom blok opekom.
Objekti imaju novu drvenu stolariju najboljeg kvaliteta od najboljeg proizvodjača drvene stolarije iz Srbije (www.toplicadrvo.rs ), koja praktično dihtuje 99% sa svim potrebnim vazdušnim prekidima, lowe staklima..., tako da su u stolariji gubici praktično najmanji mogući.
Kada su najveće hladnoće, temperature koje smo podesili su: 22°C u dnevnim boravcima, u kupatilima oko 18°C a kada je u upotrebi za tuširanje temperaturu povećamo na 24°C, u hodnicima i spavaćim sobama temperatura je 16°C, a 12°C na zajedničkom stepeništu većeg objekta. U zavisnosti od spoljašnje temperature temperaturu u kotlu održavamo izmedju 60 i 90°C, a na sabirnik i razdjelnik povezani su četvorokrakim ventilima sa kojih preko pumpi idu dalji razvodi. Kotao je povezan na Schiedel-ov dimljak prečnika 30 cm visine 9,50m.
Ove godine, koja se računa za jednu od „težih“ u kojoj je snijeg pao 2 metra, u kojoj je dnevna temperatura oko 30 dana bila ispod -10°C, a noćna se kretala od -12°C do – 20°C, potrošio sam 10 tona pljevaljskog uglja i oko 30 metara (23m3) suvih bukovih drva, sve ukupno oko 2.000,00€ za godinu. Ranijih godina grijanje me koštalo skuplje za 300-500,00€, ali tada baš ništa nijesmo znali o grijanju i uštedama niti smo imali ventile sa termo glavama, pa nas je taj veliki trošak natjerao da razmišljamo o racionalizaciji ovako velikog sistema.
TOPLOTNA PUMPA
Čitajući razne forume, prateći sajtove raznih proizvodjača došao sam do zaključka da bi ugradnjom toplotne pumpe, pored toga što bi se u prelaznom periodu oslobodili loženja, pepela, velikog dima od uglja, čišćenja, u prelaznom periodu mogle bi da se naprave znatne uštede u odnosu na ugalj i drva koje koristim sada. Mislim da su mi najveći gubici u ovom periodu, jer kada sistem postigne zadatu temperaturu, a posebno tokom noći ili kada smo na poslu, termo glave zatvore skoro sve radijatore, kotao priguši klapnu, dolazi do toga da promajom - strujanjem vazduha kroz kotao veći dio energije jednostavno iscuri u dimljak, a po nekad stičem utisak da pored velikih gubitaka koje kotao ima u tom režimu, stalna promaja u kotlu dodatno rashladjuje temperaturu vode (u kotlu staje oko 170 litara), pa je to dodatni gubitak.
Zimi, kada su temperature jako niske, mislim da je kombinacija uglja i drva nezamjenjiva, ali za prelazni period (proljeće – jesen) pretpostavljam da od TP vazduh-voda nema boljeg rješenja.
Nadam se da će neko od vas, na osnovu ovih podataka moći da mi predloži snagu TP koja bi u potpunosti zadovoljila potrebe ovih objekata u prelaznom periodu i pored toga da mi grubo kaže koliko uštede mogu da napravim uvodjenje TP.
Pelet za sada nije islativ kod nas, jer mu je cijena visoka na početku sezone - 160,00€/toni dok je u februaru njegova cijena dostizala 220,00€/toni FCO Bijelo Polje ili Podgorica.
Sličan opis poslao sam firmama koje se bave TP, pa me na kraju interesuje koliko će biti objektivni, a to ću prenijeti na forumu kada dobijem sve ponude i predloge.
Siguran sam da ima još ljudi koji imaju slične probleme i nedoumice, a posebno oko TP koje treba ugraditi na ovim nadmorskim visinama i podnebljima dje snjegovi znaju dugo da traju sa veoma niskim temperaturama.
Ovom prilikom želim da se zahvalim Milanu Mihajloviću, malom geniju, tihom2, d025, Radu i svima koji su pratili ovu temu i postavili kvalitetna pitanja i dali komentare, a posebno želim da se zahvalim Aviatoru na svim tekstovima i opisima koji su vjerujem pomogli mnogima.
[ cokacunami @ 15.04.2012. 06:56 ] @
kotlar

Ako nije tajna, posto su drveni prozori Toplica drvo po m2 (sa niskoemisionim staklom)?

[ tihi2 @ 15.04.2012. 07:26 ] @
Ono što mi prvo pada u oči:
1. temperatura polazne vode: za TP je previsoka i to TP ne može. Kada bi (treba izračunati da li se isplati i da li imaš mesta) postavio još toliko radijatora, smanjio bi polaznu vodu na 40-55*C što TP može. Tada dolaziš u problem sa loženjem jer tako nisku temperaturu kotla ne možeš održavati (bez akomulacionog bojlera). Zato se TP koriste za podno ili sa fancoilima.
2. okačio sam temperature za ovu zimu. Ispada da ti živiš u toplijem podneblju iako ti je zima duža za 90 dana a nadmorska visina veća za 800m. Zvanični podaci za NS su za oko 1-2*C niži jer sam ja merio pored kuće koja je u gradu tj moju mikrolokaciju.
3. TP vazduh/voda bi se jako kratko koristila (meni je moj sistem dovoljan do -5*C i pokriva mi 70% potrošnje a sposoban je oko 110 dana da samostalno greje). Kod tebe je to upola manje i teško bi se isplatila investicija za tako malo korišćenje.
4. Ako već misliš o TP onda je voda/voda bolje rešenje (ako voda nije preduboko).
Ovo je čisto moje mišljenje na prvu loptu. Ne mora biti (skroz) ispravno.
[ kotlar @ 15.04.2012. 09:12 ] @
Citat:
cokacunami: kotlar

Ako nije tajna, posto su drveni prozori Toplica drvo po m2 (sa niskoemisionim staklom)?

Prozori su hrastovi i nijesu standardnih dimenzija, tako da cijena po m2 nije uporediva sa drugima. Kada sam kupio prozore nijesam preračunao cijenu, ali ako nadjem račun napisaću koliko koštaju po m2.
[ kotlar @ 15.04.2012. 09:32 ] @
Citat:
tihi2: Ono što mi prvo pada u oči:
1. temperatura polazne vode: za TP je previsoka i to TP ne može. Kada bi (treba izračunati da li se isplati i da li imaš mesta) postavio još toliko radijatora, smanjio bi polaznu vodu na 40-55*C što TP može. Tada dolaziš u problem sa loženjem jer tako nisku temperaturu kotla ne možeš održavati (bez akomulacionog bojlera). Zato se TP koriste za podno ili sa fancoilima.
2. okačio sam temperature za ovu zimu. Ispada da ti živiš u toplijem podneblju iako ti je zima duža za 90 dana a nadmorska visina veća za 800m. Zvanični podaci za NS su za oko 1-2*C niži jer sam ja merio pored kuće koja je u gradu tj moju mikrolokaciju.
3. TP vazduh/voda bi se jako kratko koristila (meni je moj sistem dovoljan do -5*C i pokriva mi 70% potrošnje a sposoban je oko 110 dana da samostalno greje). Kod tebe je to upola manje i teško bi se isplatila investicija za tako malo korišćenje.
4. Ako već misliš o TP onda je voda/voda bolje rešenje (ako voda nije preduboko).
Ovo je čisto moje mišljenje na prvu loptu. Ne mora biti (skroz) ispravno.


1.Razmišljao sam o tome da na polaznom i povratnom vodu toplotne pumpe postavim po elektro ventil koji će prekinuti cirkulaciju kada voda u kotlu bude veća od 65°C. Veća temepratura u radijatorima treba mi samo kada su velike hladnoće, a kada je spoljašnja temperatura oko 0°C tada je dovoljno da temperatura ka radijatorima ide do 60°C.
2.Podatke koje sam dao za temperature preuzeti sa zvaničnog sajta www.kolasin.me.
3.Mislim da bi dodatnom automatikom mogao postići mnogo duži rad TP. To bih postigao tako što bi se TP automatski uključila kada se temperatura u kotlu spusti ispod 50°C, a vanjska temperatura poraste iznad -5°C.
4.Mislim TP voda/voda ne dolazi u obzir, ne samo zbog pitanja da li i na kojoj dubini se nalazi voda(ako je ima), već i zbog toga što kod nas nema firmi koje se bave ovim poslovima.

Hvala na komentarima.
[ mali genije @ 15.04.2012. 10:43 ] @
@kotlar

1.Razmišljao sam o tome da na polaznom i povratnom vodu toplotne pumpe postavim po elektro ventil koji će prekinuti cirkulaciju kada voda u kotlu bude veća od 65°C. Veća temepratura u radijatorima treba mi samo kada su velike hladnoće, a kada je spoljašnja temperatura oko 0°C tada je dovoljno da temperatura ka radijatorima ide do 60°C.

ako vam treba na 0C spoljne temp 60C u radijatorima tu nesto nije u redu i tu tp nema sta da trazi sto se tice ekonomicnosti.
Dakle treba da nadjete prvo u cemu je problem pa onda da razmisljate o ugradnji tp.
za vasu lokaciju uglavnom treba gledati nekog Japanca.

toplotne pumpe Mitsubishi Electric sa primenom ZUBADAN tehnologije garantuju opseg rada do temperature od -15oC,bez opadanja kapaciteta, a produžavaju opseg rada do -25oC.

DAIKIN HT ALTHERMA Toplotne pumpe su najnovije resenje za grejanje.
Za razliku od drugih toplotnih pumpi čija je maksimalna izlazna temperatura
vode do 50C ,Daikin Altherma HT ima mogućnost grejanja vode i do 80 C° ,bez
pomoćnih grejača.
Zato je Daikin Altherma HT idealna za postojeće sisteme centralnog ,
radijatorskog grejanja koji zahtevaju temperature veće od 60C°.
U pitanju su 3 grejna ciklusa.Kompresor spoljne jedinice podiže
temperaturu gasa(r410a) do temperature od oko 50C u toplotnom izmenjivaču
unutrasnje jedinice.Unutrašnja jedinica sadrži jos jedan kompresor(gas R134a)
koji ima ulogu da u drugom grejnom krugu podigne temperaturu sa 50C°
do 80C°.Poslednji izmenjivač freon-voda predaje energiju vodi koja putem
pumpe cirkuliše kroz sistem centralnog grejanja.
[ cokacunami @ 15.04.2012. 10:52 ] @
kotlaru,

Dobro si zakljucio da TP voda/voda nije resenje za tebe.
Definitivno ti treba profesionalac. I to SVETSKI, jer treba vrsno poznavanje materije,
i precizna kalkulacija svih potencijalnih resenja.

TP Vazduh voda ce raditi deo posla ali je veliko pitanje isplativost, ako ona zadovoljava , recimo, 50% grejne sezone.
Jedina TP koja ti mioze grejati cele sezone je TP cije se sonde postavljaju u zemlju (KAMEN?!), ali je i to veliko pitanje,
zbog cene postavljanja i niske strucnosti/ iskustva nasih izvodjaca.

Moj savet: ako imas novca za taj posao (moja procena cene je minimum 15,000 -20,000), i ako imas nekog bliskog u
Svedskoj, Kanadi, USA,...da ti on nadje profesionalnu firmu koja ce odraditi projekat i izbor opreme, i eventualno nadzor.

Ono sa cime ces sigurno umanjiti sadasnju cenu grejanja i podici komfor, je Aqumulator toplote (procena 3000-4000litara), koji mozes da
koristis i za optimizaciju kotla na cvrsto gorivo a i za nocno zagrevanje AqT jeftinom strujom, i njegovim dnevnim koriscenjem za grejanjem.
Sa AqT, reda velicine 3000E, i 2-3 dodatna strujomera, dobio bi proporcionalno najvecu ustedu i znacajnu "konforizaciju".

Za TP vazduh/voda sa vecim ucinkom (preko 55c) moraces napolje, generalno govoreci.
Ukoliko se nadje neki nas strucnjak, ni slucajno ne ulazi u posao ako ne prihvati ugovornu garanciju uslova grejanja i cene radova,
i da njegova zarada bude isplacena tek NAKON verifikacije efikasnosti rada sistema.

Pozdrav

PS: Post "malog genija" sam video tek nakon postavlanja mog odgovora. I slazem se sa njime.
Potvrdjujem i sumnju u temperayture vode od 60C ako je napolju 0C.
U mom sistemu (12cm izolacija) je t vode oko 45-na -15c.grubo.
Grejna P=oko 200m2 (sa znacajnim hladnim mostovima-kamena cokna 0.9m x L=48m, i 2 velike betonske terase). A tada koristim 12kw el.grejac.



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 15.04.2012. u 12:18 GMT+1]
[ kotlar @ 15.04.2012. 12:11 ] @
Citat:
cokacunami: kotlaru,
PS: Post "malog genija" sam video tek nakon postavlanja mog odgovora. I slazem se sa njime.
Potvrdjujem i sumnju u temperayture vode od 60C ako je napolju 0C.
U mom sistemu (12cm izolacija) je t vode oko 45-na -15c.grubo.
Grejna P=oko 200m2 (sa znacajnim hladnim mostovima-kamena cokna 0.9m x L=48m, i 2 velike betonske terase). A tada koristim 12kw el.grejac.
[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 15.04.2012. u 12:18 GMT+1]

Cokacunami,
50% nase grejne sezone= 100% vase sezone, tako da se mozda moze naci racunica o isplativosti investicije za 5-8 godina?
Sa obzirom na to da nemam iskustvo, ovo za 60C kada je spoljasnja temperatura 0C je samo moja pretpostavka.
Nakon sto sam procitao prethodne odgovore posao sam i na cetvorokrakim ventilima smanjio temperaturu na 40C, dok je na kotlu i dalje ostala izmedju 60 i 70C.
hvala,
pozdrav
[ tihi2 @ 15.04.2012. 16:39 ] @
Vrlo je važno da znaš podatak o potrebnoj temperaturi polazne vode. Ako ti je radio pošten majstor starog kova onda ti je polazna temperatura od 60*C na spoljašnjoj 0*C IDEALNA. Tako se računa grejanje na čvrsto gorivo i tada ti je na -20*C potrebna polazna temepratura od 80-85*C.
Gledao sam temperaturu na onom sajtu (nisam našao one proseke temepratura koje navodiš) i vidim prognozu za sledeća tri dana koja kaže Kolašin 0-6, 2-7, 2-7. Za NS je prognoza 12-20, 11-19 i 9-12. Razlika je velika i još jednom ti kažem da nešto sa onim prosecima za Kolašin nije u redu. Preveliki su. Ti još ložiš, a ja sam od 18.03. ložio 6-7 puta po jednu vatru ujutru. Kod tebe je trenutno 6, a kod mene 15*C.
Mali genije ti je dao moguće rešenje. Ali, takvo rešenje je papreno skupo, teško ispod 15-20 000evra. Takva rešenja imaju značajno manji COP.
Osnovni preduslov za ekonomski opravdano grejanje na TP (i pristojan COP) je što niža temperatura polazne vode (zapravo što manja razlika temperatura sa jedne i druge strane TP).
Ideja da se na 50*C pali TP je ok, ali treba da znaš da (standardna) TP daje najviše 55*C i kada to prođe kroz izmenjivač dobijaš najviše 51*C. Za tvoje visokotemperaturno grejanje je to premalo. To se može rešiti ili duplo većim grejnim telima (kapacitetom) ili duplo većom izolacijom (smanjivanjem potrebne energije).
[ kotlar @ 15.04.2012. 22:12 ] @
Citat:
cokacunami: kotlaru,

Ono sa cime ces sigurno umanjiti sadasnju cenu grejanja i podici komfor, je Aqumulator toplote (procena 3000-4000litara), koji mozes da
koristis i za optimizaciju kotla na cvrsto gorivo a i za nocno zagrevanje AqT jeftinom strujom, i njegovim dnevnim koriscenjem za grejanjem.
Sa AqT, reda velicine 3000E, i 2-3 dodatna strujomera, dobio bi proporcionalno najvecu ustedu i znacajnu "konforizaciju".


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 15.04.2012. u 12:18 GMT+1]

Cokacunami,
zaključio sam da je najvažnije uraditi Aqumulator toplote kojim ću smanjiti gubitke kotla, podići konfor i smanjiti stalne oscilacije u temperaturi. Kada to uradim i sistem pustim da radi kako treba, tada mogu razmišljati o nadogradnji sistema Tp ili nekim novijim ekonomičnim izvorom energije.
Da li mi neko može reći za Centrometalov kotalo snage 70kW koji troši 10T uglja i 30pm bukovog drveta godišnje, koliku uštedu u gorivu mogu napraviti ako ugradim akumulator toplote kapaciteta 5.000L? Ponavljam podatke koje sam ranije dao:
-Prosječna godišnja temperatura 7,3°C
-Prosječna temperatura u januaru =-1,9°C, jesenji prosjek =8,3°C , proljećni prosjek =6,5°C
-Najniža izmjerena temperatura je =-29,8°C, a u toku godine prosječno ima 130 mraznih dana
-Zemlja je pokrivena snijegom 83 dana godišnje, snijeg pada prosječno 52 dana, a ove godine dostigao je maksimum 2 metra u gradu
-Grejni period u Kolašinu traje 250 dana - od 17 septembra do 24 maja

Citat:
tihi2
Gledao sam temperaturu na onom sajtu (nisam našao one proseke temepratura koje navodiš) i vidim prognozu za sledeća tri dana koja kaže Kolašin 0-6, 2-7, 2-7. Za NS je prognoza 12-20, 11-19 i 9-12. Razlika je velika i još jednom ti kažem da nešto sa onim prosecima za Kolašin nije u redu. Preveliki su. Ti još ložiš, a ja sam od 18.03. ložio 6-7 puta po jednu vatru ujutru. Kod tebe je trenutno 6, a kod mene 15*C.
.

Tihi2,
evo link pomenutog sajta na kom možeš vidjeti podatke o temperaturama i svemu ostalom:
http://www.kolasin.me/index.ph...mp;catid=37:grad&Itemid=28
To je sve što sam mogao naći.
Hvala,
Pozdrav
[ CBC @ 15.04.2012. 23:06 ] @
Ubacujem se sa vremena na vreme sa novim resenjima:
http://www.youtube.com/watch?v=X-THmW0Od20

Model je preuzeo nacin grejanja u Engleskoj, USA, Danskoj, Holandiji, sad ulazi i u Svedsku posle nezavisnih testova.

Podna lajsna-radijator je model koji po automatizmu smanjuje 15% troskove grejanja ma sta bio nosac toplote.

Prvobitna poenta ubijanja hladnih mostova, toplotna zavesa prema spoljnom zidu itd itd...

Mozda nekome bude od koristi.

Na Googlu dosta toga vezano za "heating baseboards"

Pozz
[ tihi2 @ 15.04.2012. 23:08 ] @
Za podatke o temperaturi sam rekao šta mislim (ti si uzeo podatke sa turističke reklame i smatraš da su po uzdani; mislim da nisu). Nećemo više o tome.
Akomulator. Pa 5000l. Zašto baš 5000?
Ja imam akomulator od 2500l (ima opis i slike na forumu, kao i način povezivanja).
Da bi računao uštedu, potrebno je da znaš temperaturu polazne vode i gubitke kuća. Odatle računaš kolika je korisna energija akomulatora a tek onda iz toga uštedu. Nije akomulator uvek idealno rešenje. Ako ti je polazna voda stvarno 60-90*C, onda tu nema puno prostora za akomulaciju.
Potraži o akomulatoru na ovom forumu u drugim temama.
[ kotlar @ 15.04.2012. 23:36 ] @
To su jedini podaci koje sam mogao naći.
Možda sam prećerao veličinu AqTv, ali samo zato što su zimi u pitanju ekstremnije temperature nego u BGD ili NS. Mislim da ću većim akumulatorom postići dodatnu racionalizaciju, a ipak energiju sačuvanu u dobro izolovanom akumulatoru ne mogu izgubiti.
Evo sada je spoljašnja temperatura 5,1C, u dnevnom boravku temperatura je 22,4C(Sauter digitalni termometar), polazna temperatura je 35C, temperatura na kotlu i regulatoru je oko 70C. Danas sam prvi put smanjio smanjio temperaturu na ovako malu vrijednost i za divno čudo sve funkcioniše isto kao kada je polazna temperatura bila mnogo veća. Danas smo ložili dva puta, a da sam imao akumulator vjerovatno bih ložio samo jednom dnevno na 80C.
Ne znam kako da napravim proračune.
U svakom slučaju HVALA!
[ cokacunami @ 16.04.2012. 07:01 ] @
kotlaru,

Ja nisam strucnjak za grejanje. Ali ti, kao inzenjer, mogu ponuditi rezone=nacin tehnicki pravilnog razmisljanja.

1.Tvoj sistem CG treba da pregleda i ISTESTIRA kvalitetan strucnjak. On ce ti ukazati na nedostatke, KOJE PRVO TREBAS DA OTKLONIS= najeftinija usteda.
On ili neki drugi strucnjak treba da ti odredi STVARNE=TACNE toplotne gubitke, jer su ti oni OSNOV ZA SVAKO EFIKASNO CG, i sve nadogradnje.
Moja odokativna procena je da je tvoj kotao od 70KW predimenzioniran za 20-tak kw. Moja logika: ako ja grejem 200m2 na -15c sa 12kw, zakljucak je jasan.

2. Jedini SIGURNO TACAN metod odredjivanja STVARNIH toplotnih gubitaka je el. kotao i jos jedno brojilo, sto ce ti ionako sigurno trebato ako pravis AqT.
Bitno je da to mozes sam da uradis, i da je to 100% tacan podatak! Sve drugo je nagadjanje (kockanje)-testiranje necije strucnosti na tvoj racun.

Kad ove dve stvari uradis onda mozemo dalje. Dotle je sve nagadjanje. I uglavnom danguba.

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 16.04.2012. u 08:16 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 16.04.2012. u 08:27 GMT+1]
[ tihi2 @ 16.04.2012. 08:07 ] @
Pročitaj teme (pošto vidim da si novi tj imaš malo postova)
http://www.elitemadzone.org/t4...umpa-vazduh-voda-LG-ili-DAIKIN
http://www.elitemadzone.org/t233763-30
http://www.elitemadzone.org/t380656-Centralno-grejanje-na-struju
http://www.samsvojmajstor.com/...e/viadrus-i-akumulator-toplote
http://www.elitemadzone.org/t378965-6
http://www.samsvojmajstor.com/...tro%C5%A1nja-toplotne-energije
Tamo možeš dosta stvari naći. O kombinaciji akomulator i loženje piši u takvoj temi, da ne kvarimo ovu temu o TP. Svaki tvoj post će biti na vrhu liste jer je složeno po datumu pisanja.
[ sunfan @ 16.04.2012. 11:12 ] @
cbc

Interesantno i elegantno resenje u kombinaciji sa TP. Zamolio bih Vas da mi kazete kakav je status TP vazduh -voda i vazduh- vazduh u nordijskim zemljama.

Hvala

kotlar

cokacunami je potpuno u pravu , angazujte strucna lica ,platite njihovo znanje pa cete imati koga da hvatate za gusu.

Ako vec niste pogledali ovde imate razna resenja www.solartirol.at iako je vec vidjeno mozda pomogne

Srecno
[ cokacunami @ 16.04.2012. 11:53 ] @
Jedna korisna ideja za ljude koji imaju neizolovane kuce sa ugradjenim radijatorskim grejanjem, i nameravaju da stave izolaciju,
a eventualno, sada ili kasnije, ugrade Aqumulator Toplote (AqT), TP, ...:

Ovo sto vam predlazem je tehnicki naopak postupak, ali je najeftiniji nacin da opimizujete sistem CG sa sto manje ulaganja
i ne bacate pare na ispravku vaseg sistema CG, i to tako da sistem CG bude spreman za buducu ugradnju AqT, ili TP:

Treba da nadjete strucnjaka za grejanje koji ce vam izracunati koju debljinu izolacije treba da stavite na kucu da bi vas sistem CG
mogao da zagreva kucu sa napojnom vodom temperature 40c-50c (sto niza to bolja za TP). Ako koristite klasicni kotao trebace da
vam izracuna velicinu AqT. Savetovao bih da AqT toplote dimenzionise prema kolicini energije potrebnoj da voda zagrejana na
na 85-90C moze da greje kucu tokom 16h dnevne strujne tarife. Time lako mozete da ukljucite nocno zagrevanje vode u AqT sa
4x jeftinijom nocnom strujom (el kotao od 24kw kosta oko 25,000din).
[ kotlar @ 16.04.2012. 12:23 ] @
Citat:
sunfan: cbc
kotlar

cokacunami je potpuno u pravu , angazujte strucna lica ,platite njihovo znanje pa cete imati koga da hvatate za gusu.

Ako vec niste pogledali ovde imate razna resenja www.solartirol.at iako je vec vidjeno mozda pomogne

Srecno


Hvala puno. Neznanje je najveći trošak!
Evo danas, 16.04.2012.godine u 13:15h snijeg je ponovo počeo da pada.
Znanje je na teškom ispitu u ovim uslovima!
Uporedne fotografije su 15 februar i 16 april ove godine.




[Ovu poruku je menjao kotlar dana 16.04.2012. u 13:39 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao kotlar dana 16.04.2012. u 13:46 GMT+1]
[ dmax @ 16.04.2012. 13:34 ] @
Citat:
cokacunami:Treba da nadjete strucnjaka za grejanje koji ce vam izracunati koju debljinu izolacije treba da stavite na kucu da bi vas sistem CG
mogao da zagreva kucu sa napojnom vodom temperature 40c-50c (sto niza to bolja za TP).


Zar radijatori mogu da greju na 40 stepeni? Ja sam mislio da im treba najmanje 60 da bi mogao vazduh da cirkulise kroz njih, a da sa 35-40 stepeni odradjuju posao fancoileri jer imaju ventilator koji stvara vazdusnu struju oko grejnih tela.
[ cokacunami @ 16.04.2012. 16:06 ] @
kotlaru,

-15C je isto i u Kolasinu i u Beogradu.

Ista kolicina toplote je potrebna (ako nema severca). Ja slutim da je tvoj 70kw kotao u sadejstvu sa odzakom (bese li 30cm?)
glavni toplotni gubitak.Proveri. Provera nije skupa, a mnogo ce ti ustedeti ako me osecaj ne vara.

dmax

Itekako mogu. Sve zavisi od nekoliko faktora:
1.) Izolacije (moja: zidna 12,4cm, plafonska 18cm kosi deo, 25cm ravni deo).
2.) Kvaliteta stolarije. Ja sam odlican posao uradio sa drvenim niskoemisionim prozorima (20% ustede) i spolj. vratima firme "Samarica" iz Kacareva (cena je bila 150e/m2).
3.) Obavezan je "vazdusni dzep" na ulazu u kucu - kako nebih grejao dvoriste pri svakom ulasku i izlasku iz kuce.
4.) Projekta grejanja. Imam Globalove Al. radijatore. i el. kotao 24kv u kome koristim maksimum 12kw, sa Mernom grupom. Tu sam pogresio, pametnije je postaviti 2 brojila SAMO ZA GREJANJE.

Tezultat je da je u +80% vremena temperatura vode u napojnoj grani 32-35C a do 45C kad je bilo najhladnije.

KLJUCNA STVAR ZA STEDNJU JE SMANJENJE TOPLOTNIH GUBITAKA!

NAGLASAVAM : KADA BIH ELIMINISAO GUBITKE NA 2 VELIKE BETONSKE TERASE I KAMENOJ COKNI 45m2 (ženina posla) GUBITCI BI VEROVATNO BILI 25-33% MANJI.
[ tihi2 @ 16.04.2012. 18:38 ] @
Citat:
dmax: Zar radijatori mogu da greju na 40 stepeni? Ja sam mislio da im treba najmanje 60 da bi mogao vazduh da cirkulise kroz njih, a da sa 35-40 stepeni odradjuju posao fancoileri jer imaju ventilator koji stvara vazdusnu struju oko grejnih tela.
Na strani 72 ove teme, zadnji post je link gde možeš pročitati atest panelnih radijatora na 44/39*C i gde se vidi da daju oko 3 puta manje energije nego na 85/66*C. Dakle, treba uračunati 3 puta veću površinu radijatora. Ko to radi? Planski malo ko. Obično se ide na podno grejanje.
Ali, ako ste imali neizolovanu kuću sa zidovima 25-38cm (cigla ili cigla i po), pa naknadno ovih godina stavili demit fasadu od 10cm - eto došli ste na isto tj smanjili ste gubitke kuće skoro 4 puta pa su Vam radijatori ispali skoro 4 puta veći nego što treba. Sa demitom od 5cm smanjenje gubitaka je 2.5 puta. Sigurno znate dosta takvih primera.
[ sunfan @ 16.04.2012. 18:40 ] @
CBC

Greska u kucanju Vaseg username , izvinjavam se.


Hvala
[ dmax @ 16.04.2012. 19:48 ] @
Citat:
tihi2: Na strani 72 ove teme, zadnji post je link gde možeš pročitati atest panelnih radijatora na 44/39*C i gde se vidi da daju oko 3 puta manje energije nego na 85/66*C. Dakle, treba uračunati 3 puta veću površinu radijatora. Ko to radi? Planski malo ko. Obično se ide na podno grejanje.
Ali, ako ste imali neizolovanu kuću sa zidovima 25-38cm (cigla ili cigla i po), pa naknadno ovih godina stavili demit fasadu od 10cm - eto došli ste na isto tj smanjili ste gubitke kuće skoro 4 puta pa su Vam radijatori ispali skoro 4 puta veći nego što treba. Sa demitom od 5cm smanjenje gubitaka je 2.5 puta. Sigurno znate dosta takvih primera.


Dakle po ovoj racunici svako ko ima ugradjene radijatore (proracunate za potrebe bez izolacije na objektu), kada doda kasnije demit fasadu od 10cm moze komotno da odrzava temperaturu sa TP (sa polaznim vodom 40 stepeni) i iskoristi pogodnosti niskotemperaturnog grejanja.
To ispada tako, zar ne?
[ zmajurina @ 16.04.2012. 20:20 ] @
Hajde ja da se ponovo javim i da podsetim na svoje pitanje: koliko je isplativo ugraditi u kucnoj varijanti klimatizacioni sistem sa toplim/hladnim vazduhom kakav se radi u poslovnim zgradama (banke, megamarketi i sl). Ako je vec moguce ugraditi to bezbedno sa hladjenjem i grejanjem, koliko sam ja primetio kao laik, u tom sistemu se uvek uvodi svez spoljasnji vazduh, ili se varam>?

Koliko je to isplativa investicija kao alternativa podnom grejanju (kuhinja i kupatila) i fen/coil u ostalim prostorijama?

Pozz
[ tihi2 @ 16.04.2012. 23:54 ] @
Citat:
dmax: Dakle po ovoj racunici svako ko ima ugradjene radijatore (proracunate za potrebe bez izolacije na objektu), kada doda kasnije demit fasadu od 10cm moze komotno da odrzava temperaturu sa TP (sa polaznim vodom 40 stepeni) i iskoristi pogodnosti niskotemperaturnog grejanja.
To ispada tako, zar ne?
Da, tako je. Sa 10cm stiropora polazna voda ne bi bila veća od 45-50*C. Po računici, režim 90/60 bi se promenuo u 42/37 ali se mora računati i na nesmanjene gubitke poda (retko se tu ponovo investira) i prozora (ako se ne menjaju). Tavan se takođe mora izolovati ali to je skoro uvek moguće a još i najjeftinije (mineralna vuna 10cm košta oko 200din/m2). Zato ta rezerva od nekoliko stepeni. Ono 90/60 je u teoriji, stvarni sistemi uvek imaju dodatih 10-15% radijatora više (to se majstori uvek obezbeđuju) pa zapravo nikada nije polazna voda 90*C a povratna 70 već 80/60 što opet ide u prilog niskotemepraturnom grejanju i TP.
[ cokacunami @ 17.04.2012. 07:42 ] @
da dopunim tihi2-a:

Tvoja logika je ispravna, ali ja bih ipak radje ulozio 100Eura u misljenje strucnjaka (o debljini izolacije, i dr),
umesto da se posle kajem, i doradjujem doradjeno.

Svima koji imaju panelne radijatore najtoplije preporucujem da plate 100Eura, jer sam ubedjen da ce im to
biti manje ulaganje od odokativnog rada i rezultujucih gresaka. Tu se neisplati stedeti na znanju.

Za strucnjaka: idite na gradjevinski i masinski fakultet i pitajte.


zmajurina,
Ovde se grejanje/hladjenje vazduhom neisplati iz vise razlloga.
Glavni je sto se ovde ne gradi na nacin koji omogucuje jeftino postavljanje vazdusnih kanala.
Drugo, izvodjaca verovatno i nema, a trece i takvi delovi su preskupi, zbog unikatne potrosnje.
[ mali genije @ 17.04.2012. 08:07 ] @
@zmajurina
Jel si to sklanjao banderu sa placa posto te dugo nije bilo?

Citat:
cokacunami
zmajurina,
Ovde se grejanje/hladjenje vazduhom neisplati iz vise razlloga.
Glavni je sto se ovde ne gradi na nacin koji omogucuje jeftino postavljanje vazdusnih kanala.
Drugo, izvodjaca verovatno i nema, a trece i takvi delovi su preskupi, zbog unikatne potrosnje.

izvodjaca ima koliko hoces to uglavnom montira ekipa za ventilaciju jer su klasicni termoizolovani kanali.
Sistem nije komplikovan za montazu jer uglavnom ima kanalne izmenjivace toplote ili klima komoru
i rekuperator,filtere plus ostale sitnice,sistem trazi uredno odrzavanje.

[ zmajurina @ 17.04.2012. 08:25 ] @
Konacno i odgovori za mene...

@mali genije: jok ja, sklonila EDB SVE bandere sa placa i to za dz! A mene dugo nema jer smo se malo porodili i dobili 3 prionve koje zahtevaju svu pažnju....... ali nastavljamo sa projektom, finiširamo lokacijsku i projekat i samo da izmislim koga da ubijem za građevinsku dozvolu da možemo mirne duše da dižemo kredit i krećemo sa pričom.

Pretpostavio sam da investicija od podizanja ploče za nekih 30-ak cm od planirane i spuštanje plafona pa u spuštenom plafonu da uradim tokove klimatizacije, a i strujni razvod.... to ne bi bila preterana investicija što se tiče podizanja plafona i spuštanja istog, samo me zanima koliko bi bilo skuplje u odnosu na fan/coil i podno?

Svakako ću raditi sistem voda/voda samo je pitanje kako izvesti eksploataciju do kraja.

Pozz i hvala.
[ sunfan @ 17.04.2012. 09:10 ] @
kotlar

Cudi me da Vam iz toplice nisu preporucili da stavite kapke na stolariju, iz iskustva garantovano pravi ustedu kako u grejanju tako i u hladjenju.

Ako je objekat komercijalnog tipa mozda odvojiti grejanje svakog apartmana( tako da kada se ne koristi u toku dana i negreje) ili koristiti iskustva skijaskih centara u inostranstvu pa grejati od 5 do 8 i od 17 (kada se zatvaraju zice) do 22. Podeliti perjane jorgane , mala sala.Mozda pomogne.

Moj sistem grejanja

Kuca pr ( grejne pov.86 m2} + ptk ( nije zavrseno) a u aneksu sa severo- zapadne strane garaza sa pomocim prostorijama
-TP vazduh- vazduh ( inverter klima) 12 -stica ( ugradjena 07.11.2011) cena TP 77040( sa popustom} + montaza 15210 = 92250 RSD

TP ugradjena iznad ulaznih vrata ( kako to obicno rade u nordijskim zemljama, pratio na forumima i sajtovima), koja se nalaze na severnoj strani , gde mi severac pravi velike gubitke tako da planiram da odradim jedan predprostor da ne bih , kao sto cokacunami kaze, grejao dvoriste.
Daljinac na 22 step.

-radijatori ( tucani) koji nisu povezani u sitem vec su potpuno autonomni , sa ugradjenim el.grejacima ( mek, cini , elite).Od sedam radijatora + susac , radila su cetiri i to od ponoci do 8 u raznim vremenima da to sada ne elaboriram( preko tajmera).
Cena grejaca u zavisnosti od snage ali u proseku oko 2000 RSD

- kamin , zatvorenog tipa nominalne snage 11 kw sa prednjim otvaranjem ,( alfa plam ) kupljen za 500 DM ako se ne varam 1998 . Ugradnja DIY uz pomoc strane literature. Dela kao zmaj.

Izolacija , spolja ka unutra

Demit 8 cm ( 20 grm kazu iz firme koja je radila da je to max preporucena gustina osim ako nije u pitanju vetrena fasada kada ide veca gustina )
malter 2-3 cm
giter blok 19 cm
mineralna vuna 5 cm
parna brana
trokomorna cigla na kant, cini mi se 7.5 cm
malter 1- 1.5 cm

pod
heraklit ploca 7-7.5 cm

PTk nije zavrseno pa sam na pod stavio parnu branu i 10 cm min. vune ,a na deo koji je vise na severnoj strani dodao sundjer ( koji se zatekao) i izolaciju za klima kanale. Krov podascan .

Stolarija drvena sa termo staklom i drvenim kapcima( koji u mom slucaju kad su zatvoreni mogu da podignu temp.odnosno smanje gubitke, i do dva stepena).

Na juznoj strani (dnevna soba,trpezarija i kujna) se nalazi zimska basta velicine 32 m2 ( krov leksan 16 mm a zidovi klizna alu vrata bez termo prekida sa termo staklom. Pasivno grejanje , fantazija. Na -6 ,sunce, bez vetra , unutra 38 step.

Termicki potrosaci

Masina za ves
-mas. za susenje
-sauna sa peckom od 9 kw ( kada radi sve ostalo od term. potrosaca se iskljucuje)
-bojler od 80 lit koji se nalazi u garazi i nije dodatno izolovan tako da tu imam veliki gubitak, ali planiram da ga zamenim -za bojler od 280 lit sa dva izmenjivaca i da ga ususkam sa jos 10 cm vune. Tako da ce bojler raditi samo nocu kad je --jef. struja i imati kapacitet da pokrije celodnevnu potronju.

A sada potrosnja
- drva bukova 4m3 ,koja su uvek dobro prosusena ili stara oko 1 god
- struja za 2011
maj 890 kw 5808.23 RSD
jun 696 4714,83
jul 792 5327,70
avg 866 5736,52
sep 911 6038.15
okt 774 5111.84

- ugradjena TP u nov.

nov 972 kw 6875.74 RSD
dec 1007 6806.26

- struja za 2012
januar 1348 kw 9072.95 RSD
februar 1004 6400.46
mart 891 5329.25

Kao sto aviator kaze , izvolte. On i Milan su posteno izasli sa svojim iskustvima , pozitivnim i negatinim, ali zamalo da nastradaju . Imam utisak da je uvezeno porevise TP voda-voda. Nemam nista protiv TP voda-voda. Cak su i dolazili kod mene na preliminarne dogovore, ali o tom iskustvu drugi put.

Indikativno je da niko od zadovoljnih kosnika TP voda- voda se ne javlja sa konkretnim podacima. Mozda zato sto to vise nisu.

Moja malenkost jako dobro zna koliko ga kosta svaka investicija ,jer nisam toliko bogat da nemogu da kontrolisem IN-OUT= BALANCE. I kad ulazem gledam ,ako cu izgubiti, da me sto manje boli.
Nista licno
Do sada sam bio skrt na recima pa sada ukoliko je ovo bilo dosadno i nekorisno najljubaznije se izvinjavam .







[ d025 @ 17.04.2012. 09:41 ] @
Citat:
Kao sto aviator kaze , izvolte. On i Milan su posteno izasli sa svojim iskustvima , pozitivnim i negatinim, ali zamalo da nastradaju . Imam utisak da je uvezeno porevise TP voda-voda. Nemam nista protiv TP voda-voda. Cak su i dolazili kod mene na preliminarne dogovore, ali o tom iskustvu drugi put.



Iz onog sto sam do sad zakljucio , TP vazduh voda ne moza da ima nize troskove grejanja od TP voda voda,isplativost moze biti dovedena u pitanjje jedino zbog pocetne investicije,ali i to je pitanje.

Nadam se da ima neko ugradjenu TP voda-voda,pa da i on ostavi svoja iskustva.
Hvala na informacijama koje si podelio sa nama
[ cokacunami @ 17.04.2012. 10:30 ] @
d025,

Tvoj zakljucak nije dobar. Tacnije, on je zasnovan na idealnim (teoretskim) pretpostavkama.

TP voda/voda ima mnogo vise nepoznanica od TP vazduh/voda, koje mogu da poremete tvoj zakljucak.

Najuticajniji faktori su znanje izvodjaca i projektanta, kvalitet opreme, i kvalitet radova (materijala i izvodjenja).

Samo ovi faktori, mogu potpuno da promene racunicu u korist TP vazduh/voda.

Plus nepredvidivi faktori kao sto je kolicina vode, kvalitet vode, zapusavanje izmenjivaca i/ili napojnog kanala,
vanredni otkazi,....idr.

Sve to jako komplikuje racunicu, i neretko ispadne jeftinija (+mnogo udobnija) TP vazduh/voda.
Tako da je jedino realno merilo isplativosti cena eksplatacije posle 5, ...10, 15 godina upotrebe.

Posto poznajem tehnicku realnost srpskog trzista i zakonsku nezasticenost potrosaca, TP voda/vazduh je za mene cisto kockaje.
Upravo zato sam zagovornik upotrebeTP vazduh voda. Ona jeste manje ofikasna od TP voda/voda, ali je mnogo sigurnije resenje
jer je mnogo manja verovatnoca promasaja i skupuh gresaka. Plus je i osetno jeftinija inicijalna investicija.

A i pistolj mi nespada u omiljene alatke.




[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 17.04.2012. u 13:26 GMT+1]
[ sunfan @ 17.04.2012. 13:29 ] @
cokacunami,

Potpuno se slazem sa Vasim razmisljanjem.
Naime, kod mene su dosli prodavac TP voda-voda i projektant( posto je bio dogovor da i on dodje zbog proracuna t.gubitaka). Proracun gubitaka je uradjen , overen, potpisan i naplacen. Prvi proracun za celu kucu( zajedno sa PTK ) je 13 kw a drugi sa grejanjem bazena( u prelaznom periodu) od 38m3 16 kw.

Cena TP 13 kw 3500 + el. orman 300 sa pustanjem u rad =3800 Garancija 2 god . Ok,sta je sa bunarom ?

Bunar ne radimo ,ali cemo Vam preporuciti ljude za taj posao( svima je jasno zasto). Ok,koliko kosta?

Za Vas je potrebno izbusiti tri bunara ( jedan napojni i dva upojna) dubine po 25 m .zato sto je voda blizu, sto cini 75m x 40 eura = 3000. Zasto drugi upojni ? Plasimo se da jedan nece moze da primi svu kolicinu vode s obzirom da je teren takakav kakav jeste. Jos sam ja visi u odnosu na komsije jer sam nasuo skoro 300m3 zemlje.Sta ako potopim komsije?

Valjda necete. Ok, koliko kosta pumpa za bunar ?
Tu negde oko 700.

rekapitulacija
3800 + 3000 + 700= 7500 moja kalkulacija koja nije nikad omanula : gde je 7500 tu je i 8000 Ok, koliko je struje da trosi ceo sistem ?

Ako se ne varam , nemojte me drzati za rec , 10 -12 kw na dan x 30 dana = 300 - 360 kw meseno. Tu su me naceli.

Ok, mogu li bunari malo manje da bole?

Moze, ako se buse na dubinu pijace vode , sto je negde 54 m x 3 =162 m x 10 = 1620 eura .Ok, sta je sa pumpom ,ne moze da stane u taj fi ?
Onda ce te da koristite pumpu kao za hidropak( muke koje sam se relativno skoro resio). OK,onda ima nepovratni ventil.Sta ako on blokira ( sto mi se desavalo sa hidropakom) pa iscuri voda ,pumpa radi na prazno, izgorece?
Ma ne napravicemo Vam zastitu, nece puno da Vas kosta. Ok, a sa vodom koja nedostaje?
Pa , vidite tu cete morati da radite kao i kod hidropaka, lonce i dopunite razliku da bi povukla. A ovde su mi j....m....

rekapitulacija

3800 + 1620 + kondom = 5420 + kondom + lonce puno vode

Sada Vam je jasno sto se ljudi sve vise okrecu TP vazduh- voda , TP vazduh - vazduh
Zato su aviator i Milan pobegli u sigurnost, kosta, pa sve u zivotu kosta, samo je pitanje koliko zelite da platite.
Licno ne bih platio TP vazduh-voda 6500- 7000 eura ,jer mislim da moze jeftinije. U Subotici imate gospodina , el.inzinjera, koji ima u ponudi TP koje je video u Finskoj ( za daleko manje para), a inace se prave u Kini ,kao i sve ostalo

cokacunami, dobra vest, americka ambasadorka je najavila angazovanje americkih firmi u vezi obnovljive energije ( vest od pre nekoliko dana).

Treba zaraditi i za hleb,
Pozdrav





[ cokacunami @ 17.04.2012. 18:17 ] @
sunfan,

HVALA ZA ISKUSTVENU POTVRDU MOJIH ZAKLJUCAKA.

Molim te za kontakt podatke tog el.inzenjera iz Subotice.
Ja nameravam da ugradim TP i trazim pravog coveka da mi odradi taj posao.

A sto se dobre vesti - najave americka ambasadorka o angazovanje americkih firmi u vezi obnovljive energije,
i ja bih voleo, ali, videcemo.
[ sunfan @ 17.04.2012. 18:59 ] @
cokacunami,

Nisam dovoljno dugo clan da bih mogao da Vam posaljem podatke na pp.

Jednom prilikom ste ostavili Vasu e-mail adresu koja u sebi sadrzi 2you, ako je to ok.

Pozdrav
[ d025 @ 17.04.2012. 20:51 ] @
Citat:
Za Vas je potrebno izbusiti tri bunara ( jedan napojni i dva upojna) dubine po 25 m .zato sto je voda blizu, sto cini 75m x 40 eura = 3000. Zasto drugi upojni ? Plasimo se da jedan nece moze da primi svu kolicinu vode s obzirom da je teren takakav kakav jeste. Jos sam ja visi u odnosu na komsije jer sam nasuo skoro 300m3 zemlje.Sta ako potopim komsije?

Valjda necete. Ok, koliko kosta pumpa za bunar ?
Tu negde oko 700.

rekapitulacija
3800 + 3000 + 700= 7500 moja kalkulacija koja nije nikad omanula : gde je 7500 tu je i 8000 Ok, koliko je struje da trosi ceo sistem ?

Ako se ne varam , nemojte me drzati za rec , 10 -12 kw na dan x 30 dana = 300 - 360 kw meseno. Tu su me naceli.



Pošto imam vec nekoliko ponuda za TP voda/voda mogu da ti kazem da su cene koje si naveo naduvane,ne kazem da si ih ti naduvao.

Cenu bunara sam vec naveo ,ona iznosi oko 250 e za jedan bunar( kod mene),upojni ne mora,moze i da ide voda u kanalizaciju

Pumpa za bunar kosta ne 700 evra vec oko 70
Sva prateca oprema ,a tice se okiten creva,nep.ventila ne kosta vise od 60 e.

El ormar moze da ti napravi svaki elektricar i on ne moze da kosta 300 nikako,(tri osiguraca sklopka i ormar).

Vec je bila opširna prepiska oko isplativosti obe pumpe,moze se procitati.Ali ove cene sto si naveo su nabudzene.
Citat:

Upravo zato sam zagovornik upotrebeTP vazduh voda. Ona jeste manje ofikasna od TP voda/voda, ali je mnogo sigurnije resenje


O tome sam i govorio ,TP voda/voda su efikasnije( koliko sam do sad iscitao o njima),a sto se tice kvarova,pa i TP vazduh/voda moze da se pokvari ,da napravi zastoj itd.


Nisam zagovornik niti jedne ideje( niti prodajem TP ),ja jos uvek nisam ugradio ,ali hocu i skoro sam siguran da ce to biti voda voda,mozda se razuverim,ali za sad je tako.

Naveo sam vec da sam bio kod coveka koji je ugradio istu ,i racun za struju mu je bio 5000 dinara za decembar( ako se cujemo opet pitacu ga i za naredne mesece),kuca 130m2,izolacija 8cm stiropor.
[ mali genije @ 17.04.2012. 21:54 ] @
@sunfan
Da ste citali malo forum nasli bi i malo informacija a evo bra jedne koju je postavio scroll a i rade je kacio neke podatke.
Nemaju svi vremena da caskaju po raznim forumima a ja ih znam licno bar desetak iz mog okruzenja


CITAT.
Ja se grejem sa toplotnom pumpom voda-voda sa radijatorima.teperatura polazne vode 40c a kad je potrebno polaznu vodu dižem na 45c. pumpa radi sa r134a znači da nema najboji cop ali ja sam zadovojan grejem 70kv za januar sam platio između 3000 do 3600din za grejanje .
Kod toplotne pumpe voda-voda nema smanjenja snage ili cop kod smanjenja spojne temperature treba da radi samo toliko više koliko su se povećali gubici toplote na objektu, dok kod vazduh-voda smanjenjem spojne temperaure smanjuje se i snaga pumpe i cop a kod nekih modela samo cop (znatno vaća potrošnja struje).
Kod sistema voda-voda nema potrebe za inventorskim kompressorom jer je temperatura vode uvek ista, možda kod sistema sa zatvorenim krugom ili kod direktne exspanzije.
puštao sam u rad toplotne pumpe od više proizvođača voda-voda,sa vodom iz bunara nema problema ako se buši bunar a ne rupa ,kvalitet vode bi trebalo ispitati a i količinu vode,kad se buši bunar to se i uglavnom odradi.

@d025
nemoj da se cudis za orman 300 jer zavisi sta spada u tu cenu jer ima i skupljih


[Ovu poruku je menjao mali genije dana 17.04.2012. u 23:10 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 17.04.2012. u 23:11 GMT+1]
[ cokacunami @ 18.04.2012. 07:14 ] @
sunfan,

Moze na [email protected]
[ sunfan @ 18.04.2012. 07:51 ] @
mali genije,

moj broj caskanja po ovoj temi je 8 i na drugoj 2.

Tema je otvorena 2003 ili 2004 , ja se tp ne bavim ni amaterski a kamoli profesionalno, pa nemam vremena ni interes da se toliko posvetim citanju svih postova.

Vama u svakom slucaju hvala za citirano iskustvo anonimnog korisnika . Koja je cena investicije?
Ako nemaju vremena otvorite naloge u njihovo ime (uz odobrenje) , iznesite hjihova iskustva i cene svakog sistema, u Vasem je interesu. Da se bavim Vasim poslom tako bi na neki nacin razvio biznis.
Niko , ko malo prati ovu temu, ne moze da ospori da TP voda-voda ima bolju , odnosno najbolju, iskoriscenost.

Nadam se, da ste primetili da stavljam akcenat na opravdanost investicije -da ne ponavljam sta je cokacunami rekao a sto je i moj stav.

Uvek cu iznositi svoja i samo svoja iskustva.

Inace , izuzetno cenim Vasu posvecenost ovoj temi kao i temi sa solarnim grejanjem. Vidi se da ste odlican prakticar.Kao ste jednom prilikom rekli, prakticari se odavno greju za male pare.

Sto se cena tice svako ima pravo da da svoju ponudu,tvoje je da prihvatis ili ne, osim ako je nepristojna pa se zavrsi na sudu uz svedocenje onih koji kazu da je "dranje", "naduvano" ili vec kako...

Srdacan pozdrav


do25

Ugrinovci nemaju kanalizaciju a nazalost nisam ni blizu kanala.
Pozovite prodavce TP i neka izadju sa cenama makar one bile i preliminarne, te Vas ljubazno molim da nas obavestite iz prve ruke.

I Vama srdacan pozdrav
[ d025 @ 18.04.2012. 11:45 ] @
Citat:
do25

Ugrinovci nemaju kanalizaciju a nazalost nisam ni blizu kanala.
Pozovite prodavce TP i neka izadju sa cenama makar one bile i preliminarne, te Vas ljubazno molim da nas obavestite iz prve ruke.



Reklamiranje je zabranjeno,a cene koje sam naveo su manje vise slicne kod svih ponuđača.Nije ih tesko pronaci,posaljite im mail i dobicete ponudu iz prve ruke.

Negde u prethodnim postovima sam i objavljivao cene,ako nemate vremena da citate postove,nemojte misliti da bi neko trebao da ih iscita umesto Vas,da zove prodavce opreme,instalatere i da Vam sve to servira ovde.
Pozdrav


[Ovu poruku je menjao d025 dana 18.04.2012. u 13:26 GMT+1]
[ sunfan @ 18.04.2012. 13:36 ] @
d025,
Prosto zelim da cujem licna iskustva , nadam se da nije greh.
Vama se najiskrenije izvinjavam ako sam Vas na neki nacin uznemirio.
Hvala na savetu.

Srdacan pozdrav
[ mali genije @ 18.04.2012. 14:22 ] @
@sunfan
Ja nisam ovde da razvijam biznis to se dobro razvija samo od sebe tako da mi to nije problem a forum mi
dodje kao vid psihickog rasterecenja a usput mozda i pomognem nekome.
Sto se tice zadovoljnih korisnika ja da se logujem u njihovo ime i iznosim iskustva nemam nameru
jer mi je dovoljan njihov zadovoljan osmeh na licu kad se slucajno sretnemo.
Investicija ko investicija svaka je problematicna i zavisi uglavnom od stranke i njenih zahteva,
vecina ce uzeti kredit i dati 30000e za nov auto koji ce da otplacuje godinama i nastaviti da kuka
i lozi kotao ugljem i drvima tako da je to diskutabilna tematika.
Spomenuo si orman od 300e nisi naveo njegovu funkciju sto je bitna stavka iz koje se vidi dal je to
mnogo ili malo ja sam montirao ormane koji kostaju po 1500e jer su bili zahtevi za pametno vodjenje
sistema u bilo koje vreme sa bilo koje lokacije na zemaljskoj kugli itd da ne nabrajam sve
pozdrav
[ sunfan @ 18.04.2012. 15:12 ] @
mali genije,
Sve ste mi objasnili i to je potpuno ok.
Kao sto sam napisao ponuda je bila nezvanicna, da su me zainteresovali i ubedili u da uradim TP voda-voda imao bih zvanicnu ponudu sa svim detaljima.Zatim bi trazio bar jos 5 ponuda.Valjda se tako radi. Tako da zaista ne znam kakva bi oprema bila ugradjena.
Kada sam hteo da uradim bazen vise od pola godine sam se zestoko informisao , poceo da skupljam ponude i na kraju sam prosao 2000 eura jeftinije za isti bazen sa istom opremom.
U mom poslu sam se nagledao i nagledao primera koje ste naveli u vezi dobrih automobila i nacina zivota.

Srdacan pozdrav


Ako mogu iskustva sa bilo kojom TP

[ mali genije @ 18.04.2012. 18:55 ] @
Citat:
sunfan:



Ako mogu iskustva sa bilo kojom TP


Objekat 150m2,10cm stiropor,podno grejanje,akumulacija 1000l,kotao na cvrsto gorivo,
tp viessmann8kw R410,sanitarna voda 150L,bunarska pumpa 300w,
grejanje nije kompenzovano prema spoljnoj temp.,bunar 24m,sa grubim filterom.
sistem je u funkciji 5god.tp kupljena polovna i samo posle prve grejne sezone uradjen
preventivni servis zbog nepoznatog kvaliteta vode.


sto se tice sakupljanja ponuda to je sasvim ok razmisljanje i tako treba uraditi ali nekad jeftinija ponuda zna da izadje na nos sto bi rekao nas narod.Po meni je najbolja ponuda dobra preporuka mada ni to nije merodavno jer su razliciti kriterijumi.
[ d025 @ 18.04.2012. 19:30 ] @
Citat:
d025,
Prosto zelim da cujem licna iskustva , nadam se da nije greh.
Vama se najiskrenije izvinjavam ako sam Vas na neki nacin uznemirio.
Hvala na savetu.

Srdacan pozdrav


Niste me uznemirili,nema potrebe za izvinjavanjem.
Pre nego sto sam se odlucio za TP procitao sam sve stranice na ovom forumu* koje su prava enciklopedija*,i tek nakon toga postavio pitanja,te sam Vam savetovao da ucinite isto.

Ponude su razlicite,i kao sto kaze mali genije ne znaci da je najjeftinija i najbolja,ali ni obrnuto.Moj savet ,ali i savet mnogih ovde je uraditi pravilne proracune toplotnih gubitaka i tek onda se upustiti u posao,ja cu jos uraditi projekat instalacije,tako da instalater nema sta da razmislja vec da radi kao sto pise.

Videcete ovde razlicite cene grejanja sa istim sistemom,pretpostavka je da su lose uradjeni proracuni,izolacija.

Na pp ili e mail Vam mogu poslati cene koje sam ja dobio za TP voda/voda,ali kazem opet posaljite ono sto Vas zanima firmama koje se bave tim poslom i dobicete konkretnu ponudu za svoj objekat.

Zanimao sam se i za zidno grejanje-varijantu gipsani paneli sa ugradjenim cevima,cena prava sitnica 70 e po m2.

Neko ko ima novaca ce uzeti i ugraditi bez razmisljanja,kao sto ce neko kupiti auto za 20-30 000 e, ja nemam novaca da se igram,te zato ovoliko i iscitavam ,pitam,preracunavam,svi bi mi za sto manje novaca sto jeftinije grejanje, naci neki balans je idealno resenje kojem tezimo.
Pozdrav svima

mali genije
Citat:
kupljena polovna i samo posle prve grejne sezone uradjen
preventivni servis zbog nepoznatog kvaliteta vode.


Da li kupovati TP koja sadrzi R22,novu naravno ?
[ mali genije @ 18.04.2012. 21:03 ] @
Citat:
d025: Da li kupovati TP koja sadrzi R22,novu naravno ?

Kao sto znamo R22 je zabranjen za upotrebu sto znaci da ce biti sve skuplji a vecina servisera ne poseduje
rekuperator pa izvuci zakljucak.
Treba cuvati okolinu.

nemora gipsani panel na zidno grejanje.



[Ovu poruku je menjao mali genije dana 18.04.2012. u 22:16 GMT+1]
[ d025 @ 18.04.2012. 21:26 ] @
Citat:
a vecina servisera ne poseduje
rekuperator pa izvuci zakljucak.


Ako moze prevod :)


Znam da ne mora gipsani panel,hteo sam da izbegnem malterisanje.
[ mali genije @ 18.04.2012. 21:32 ] @
Rekuperator je uredjaj koji sakuplja freon iz uredjaja u bocu pa se ponovo
koristi i vecina ga ne poseduje.
[ d025 @ 18.04.2012. 21:43 ] @
Ok,a sta ako iscuri gas ,a za nekih par godina ga ne bude bilo u prodaji ?

Da li je moguc takav scenario,i u tom slucaju koliko sam shvatio nemoguce je umesto R22 ubaciti drugi gas.

Zasto uopste proizvode TP sa R22(U Srbiji) ,jeftinije resenje ili bolji efekat TP sa R22 ?
[ mali genije @ 18.04.2012. 22:10 ] @
Gas R407C je zamišljen kao ekološka zamjena za R22
Ako imas decu, i želis im ostaviti barem slican planet na kojem si ti živeo, onda neces koristiti R22 jer je upravo R407C uveden da se zamjeni R22 i zastiti ozon.
Dakle, oprema u kojoj je R407C je konstruisana za R22 ali je stavljen R407C kao zamjena zbog ekoloskih razloga i propisa u zemljama uvoznicama.
[ sunfan @ 19.04.2012. 07:47 ] @
mali genije,

Odlicno , najzad u pravom smeru. Objekat je slicne kvadrature i izolacije kao sto je moj . Koliko je kw potroseno za ovu sezonu ,po sistemu ?
Polovna TP nije lose ideja ( praksa je pokazala da i polovni uredjaji mogu biti i te kako dobra investicija). Koja cena? Ako je problem da javno kazete, moze na pp( ako je sanduce otvoreno).

Ako se secam, napisao sam - ista oprema. A verujte mi, nisam uopste naivan , ipak sam, kao sto znate, komercijalista (sa debelim iskustvom). Naravno, svako moze da napravi gresku. Da ne odemo u pogresnom smeru.

Pre neki dan se spomenuli Daikin alth. HT. Odlicna preporuka mozda i najbolja kad je upitanju TP vazduh-voda(misljenje laika) . Iskustvo? Da ne ulazimo u cenu.
Kakvo je iskustvo sa Lg therma V i sa malo poznatom SIRAC?

Izgleda da me tastatura ne slusa, s obzirom da nije lit. sekcija bice oprosteno.

Pozdrav

d025
Hvala sto zelite da podelite info. Moze na pp , nadam se da radi.
Zidno i plafonsko , pored podnog za PTK( posto je PR u funkciji) je odlicna ideja . Razmatra se vec neko vreme.Skuplji razvod - jef uredjaj ,moze da bude dobitna kombinacija.
Pozdrav
[ sunfan @ 19.04.2012. 07:52 ] @
mali genije,
Ako sam shvatio, izmedju redova, da se mogu videti postavljeni sistemi.

Pozdrav
[ mali genije @ 19.04.2012. 13:59 ] @
Citat:
sunfan: mali genije,
Ako sam shvatio, izmedju redova, da se mogu videti postavljeni sistemi.

Pozdrav

moji uvek mogu ne bas svi al uvek bar 2-3
[ sunfan @ 19.04.2012. 18:09 ] @
mali genije,

Hvala , kad dodje vreme organizovacemo se.
[ vasic74 @ 26.04.2012. 01:37 ] @
Pozdrav svima.
Uglavnom sam aktivan na temi u vezi grejanja na pelet. Skoro sam počeo da raduckam sa toplotnim pumpama. Zašto se javljam jeste kotlar. Ono što mi je čudno jeste 70 Kw kotao ali nisam dobro razumeo koliko grejne površine on ima. Vidim da su u pitanju dva objekta. Ono što mi je i te kako čudno kako je sa četvorokrakim ventilom uspeo da spusti toliko temperaturu polazne vode ka radijatorima. Jer ja imam četvorokraki ventil, i čim ga okrenem ispod 5 -ce, tj 50 % mešanje vode, naglo mi raste temperatura u kotlu. Jer se vraća sada veća količina tople vode u kotao a toplota koju odaje ugalj povećava temperaturu vode u kotlu. Nisam razumeo da li su svi radijatori sa termoglavama. Kod klasičnog grejanja na kotao, nije obro ak ose se sistem predimenzioniše, tj stavi veći kotao nego što treba i stavi veći broj radijatora. Jer ugalvnom stepen korisnosti kotla drastično opada i vek trajanja mu se drastično smanjuje, procuri. Ja sam po struci projektanti izvođač termotehničkih instalacija. Najviše sam radio ventilaciju i limatizaciju velikih sistema sa chilerima, rooftopvima, u poslednje dve godine sam uglavnom radio isto to sa VRV sistemima i VRF LG. Poslednjih par meseci se bavim i peletom i grejanjem na pelet. O tome neću puno pisati , jedino ako nekoga baš to interesuje. Interesuje me kao Ono što mogu da pomognem iz nekog mog iskustva, jeste da ugraditi toplotnu pumpu i koristiti je samo za grejanje ili hlađenje je po meni besmislica. Bacanje para. Šta hoću da kažem, ako već neko ima radijatorsko grejanje i hoće da pređe na TP onda neka zameni radijatorsko grejanje sa parapetnim FC jedinicama ili zidnim vodenim. Koje su dosta jeftinije nego freonske jedinice. I imaće i grejanje i hlađenje o istom trošku. Kovač ako hoćete da pređete na TP morate da promenite kompletno sve. Jedino tako će te imati pravu efikasnost u grejanju. Radijatosko grejanje je inertno i još povezivanjem na TP je po meni besmislica. Ne isplati se, čak i sa opcijom velikog rezervoara kao akumulatora toplote. Naravno bolje je nego da ga nema, ali ako već hoćete TP idite na kompletnu promenu radijatora. A to košta, ali će se kasnije isplatiti. po meni kao što je već ovde napisano treba da se definišu gubici toplote. Zatim da se napravi kombinacija tog vašeg kotla, koji nema neki veliki stepen iskorištenja, sa Akumulacionim Rezervoarom, sve termo glave, na svim radijatorima, gorinik na pelet i to od 60 KW. Da bi automatizovali svoj sistem. I sa cenom od 160 eur po t. manje će vas koštati grejna sezona nego do sada. I naravno investicija će biti dosta jeftinija. Primera radi ja sam na 240 m2 grejnog prostora potrošio oko 6,5 t po 155 eur peleta. U Beogradu. Prošle godine sam za manju kvadraturu i to bez rada Cirkulacione pumpe potrošio isto toliko na ugalj i drva ali se nisam ugrejao. Ove godine sam se prvi put ugrejao kako treba. Nema oscilacija u temperaturi. Ja za svojih 300m2 grejnog prostora ugradio kotao od 33 KW. I ove godine je grejao super i to sa izlaznom temperaturom najvišom 75 stepeni. Vremenski rad je bio od 6 i 20 do 22 i 20. I kada je bilo najhladnije oko -20 stepeni par dana isto je vreme bilo uključivanja i isključivanja gorionika. A temperatura u dnevnom boravku je bila u 7 i 30 ujutru oko 23 stepena. Broj rebara je izabran za sistem 90-70. Projektovao sam kuću za taj sistem. Znači manji broj rebara nego što bi trebalo proračunom za sistem 75-55. Ravnomerna akumulacija toplote u zidovima koji su dobro izlovani, sa konstantnim dovođenjem toplote bez nekih oscilacija dnevnih je prouzrokovalo da sa manjim brojem rebara nego po proračunu za 75-55C, imam dobro grejanje.
Izvinjavam se opet što opet spominjem gorionike, jer ovo nije ta tema, ali sam pokušao da malo približim sliku šta znači klasično radijatorkso grejanje. Ima još tu stvari ali da ne preterujem odmah.
[ zeljezara @ 01.05.2012. 16:30 ] @
Pitanje za Vasica.??
Grijali ste se na ugalj bez rada cirkulacione pumpe.

Zamijeniti radijatore parapetnim FC
ili zidnim vodenim jedinicama.

Molim vas malo opsirnije da pojasnite inace je interesantno.
[ HP_Bn @ 01.05.2012. 20:54 ] @
Pozdrav

Evo i moje potrosnje za ovu zimu

Sistem TP voda-voda, kineska pumpa 18kw, podno grijanje+ 2x fancoil, podna obloga laminat. Fasada stiropor 8cm. Povrsina kuce 180m2 ali se trenutno grije prizemlje sa nekih 90m2.
TP grije bafer od 500 l i bojler za sanitarnu vodu 200 l. Ujedno ves masina koristi toplu vodu iz bojlera tako da je ostala potrosnja svedena na nekih 330kwh mjesecno.
Sto se tice potrosnje TP, potopne pumpe, 3x cirk pumpe ukupno za ovu sezonu iznosi 4950Kwh ( imam kontrolno brojilo samo za grijanje)
Sistem je ukljucen 13.10.2011 a ugasen juce 30.04.2012

Pozdrav
[ tihi2 @ 01.05.2012. 22:57 ] @
Lepo. Nekoliko pitanja.
Na kojoj dubini je voda i koja je snaga potopne pumpe?
Da nije 18kw previše? Koja je to TP i pošto je?
Koja je temperatura polazne vode?
Hvala unapred.
[ HP_Bn @ 02.05.2012. 18:21 ] @
Voda je na 6m i ima je u izobilju a temp je 12-13 C.
Potopna pumpa je 0.75KW mogla je i manja ali se ljeti koristi za navodnjavanje travnjaka.
TP jeste malo predimenzionisana ali u trenutku kupovine bila je jedina opcija a zima na pragu tako da ...
Cijena je ovde u RS 6500KM ili 3300e. Proizvodjac Sirac

Pozdrav
[ tihi2 @ 02.05.2012. 18:31 ] @
Hvala.
[ idm @ 03.05.2012. 09:03 ] @
HP_Bn
Moze li neki kontakt telefon ili e-mail na pp
Unapred hvala
[ vasic74 @ 18.05.2012. 11:57 ] @
Pitanje za Vasica.??
Grijali ste se na ugalj bez rada cirkulacione pumpe.

Zamijeniti radijatore parapetnim FC
ili zidnim vodenim jedinicama.

Molim vas malo opsirnije da pojasnite inace je interesantno.

Poštovanje
Kada sam rekao da bi trebalo zameniti radijatore sa parapetnim Fc ili zidnim klimama samo sa vodenim medijumom umesto freonskog, kao kod VRV, VRF ili split sistema.
Da bi posigao što bolji COP ili EER trebaju ti niskotemperaturski unutrašnji uređaji. Jer svako povećavanje temperature vode na TP iznad 35 stepeni smanjuje iskoristivost, tj odnos potrošene ele. energije i dobijene toplotne energije. To jeste malo veća inveticija od radijatora ali se kasnije isplati, kroz potrošnju struje. Pogotovo što unutrašnji uređaji nisu elektronski komplikovani, jedan ventilator, izmenjivač Cu i malo elektronike. Ništa komplikovano. Jedino što se mora dodatno napraviti jeste odvod kondenza leti. Kada hladite prostorije. i naravno izolacija cevi. U slučaju da hoćete da ostavite radijatore, morate da ih poprilično povećate, a ako se kojim slučajem neko našali da hladi opet mora da izoluje cevi i imaće orošavanje radijatora, a to neće moći rešiti lako, ili da ispod radijatora postave limene kadice. Naravno to je već krpljenje i nije pametno. U svakom slučaju zaboravite na hlađenje preko radijatora.

Što se tiče mog grejanja predhodnih godina, ja imam cirkulacionu pumpu ali sam je retko koristio, jer su mi cevi tako postavljene da gravitaciono voda kruži u sistemu. Naravno prizemlje se tu isključuje, jer na taj način ne mogu da provučem vodu kroz radijatore. kada grejem donji deo, što je bio retkost, uključivala se pumpa.

HP_Bn
jedno pitanje 3300 eur se odnosi samo na pumpu od 18 KW ili je to sve bilo ključ u ruke.
[ d025 @ 21.05.2012. 19:50 ] @
Citat:
Jedino što se mora dodatno napraviti jeste odvod kondenza leti.



Kako se resava pitanje odvodjenja kondenzata,odnosno da li FC vec ima neki kanal u sebi koji skuplja kondenz,te je moguce povezati sve odvode u jednu cev i onda ga sprovesti napolje ili nije tako ?
[ HP_Bn @ 24.05.2012. 20:48 ] @
Za Vasic74, Cijena od 3300e se odnosi samo na TP a sve ukupno je izaslo oko 6500e.
[ rade.zrnic @ 27.05.2012. 06:46 ] @
@do25,
ako fenkoil i nema posudu, lako ju je instalirati; problem je cevni razvod, i na njemu se kondenzuje voda.
Moguća je primena izolacije kao i na rashladnim uređajima, samo što možda malo "gadno" izgleda u spavaćoj ili dnevnoj sobi.
Pozdrav
[ lavbanjalucki @ 27.05.2012. 14:11 ] @
Pretpostavljam da ovde ima ljudi sa iskustvom oko izrade cevnih izmenjivača toplote za bojler pa molim da me uputite na neki izvor informacija ili mi prenesete vaše iskustvo.
Nabavio sam bojler od 350 l.koji ima ugrađen električni grejač 7,5 KW na bočnoj flanšni fi 160mm.Nameravam umesto njega da ugradim cevni izmenjivač toplote (koji će biti povezan sa pločastim solarnim kolektorima) ali nemam nikakvog iskustva sa tim.Negde sam pronašao na netu neku radionicu mislim u Šapcu koja se tim bavi ali ne mogu više to da pronadjem.
Svak informacija bi mi bila dragocena
Hvala.


















kw
[ tihi2 @ 27.05.2012. 17:04 ] @
Za 10*C razlike temperature (u cevi i oko cevi) treba ti 2.5m bakarne cevi od 18mm (2m ako je bakarna cev od 22mm) po 1kw potrebne snage.
Samo je mali problem kako to spakovati kroz rupu od 160mm, mada ne prevelik. Ako bi se lepo rasporedilo varijante su:
1. bakarna cev 18mm bi mogla biti dužine 60cm a trebalo bi ih biti (za 5kw) 20komada.
2. bakarna cev 22mm bi mogla biti dužine 80cm a trebalo bi ih biti (za 5kw) 12komada.
Idealan raspored je da su cevi u razmaku za polovinu svoje debljine jedna od druge.
Ako nećeš sam da radiš onda će ti majstor to izračunati. Samo treba da mu kažeš koju snagu hoćeš.
[ mali genije @ 27.05.2012. 21:27 ] @
lave za te stvari se uglavnom koriste orebrene cevi.
http://www.metaloprerada.rs/proizvodi.php?pro_id=13
[ lavbanjalucki @ 28.05.2012. 10:34 ] @
[quote]mali genije: lave za te stvari se uglavnom koriste orebrene cevi.
Zvao sam ih,oni to rade po narudžbi,ne verujem da im je interesantna ta mala količina koja bi meni u tu svrhu bila potrebna.
Tihi,hvala ti na ovim podacima,iz ovoga se može približno orijentisati,mada sam ja mislio da se to radi sa fi 15 mm,samim tim bi bila potrebna veća dužina cevi.
[ mali genije @ 28.05.2012. 14:14 ] @
[quote]lavbanjalucki
Citat:
mali genije: lave za te stvari se uglavnom koriste orebrene cevi.
Zvao sam ih,oni to rade po narudžbi,ne verujem da im je interesantna ta mala količina koja bi meni u tu svrhu bila potrebna.
Tihi,hvala ti na ovim podacima,iz ovoga se može približno orijentisati,mada sam ja mislio da se to radi sa fi 15 mm,samim tim bi bila potrebna veća dužina cevi.

imas gotove izmenjivace od orebrenih cevi al nemogu da se setim gde sam ih video goooooglaj malo
[ lavbanjalucki @ 28.05.2012. 17:59 ] @
Ako ista radim ovih dan onda /guglam/-drugo mi kisa ne dozvoljava.Ako imas neki link bio bi ti zahvalan.
[ vasic74 @ 29.05.2012. 22:06 ] @


Kako se resava pitanje odvodjenja kondenzata,odnosno da li FC vec ima neki kanal u sebi koji skuplja kondenz,te je moguce povezati sve odvode u jednu cev i onda ga sprovesti napolje ili nije tako ?

postoje nibko cevi koje ne kondenzuju. Malo su skuplje ali zato su estetski lepe (bele ), a da ne bi provlačili cevi kroz kuću to se sve može razvući sa spoljne strane kuće. A uglavnom FC imaju kadice za skupljanje kondenzata.
[ tihi2 @ 29.05.2012. 22:33 ] @
Lave,
ne znam zašto biraš 15mm. Cevi od 22mm mogu lepo da stanu u fi 160mm (21 komad) i nije predugačko. Sa solarnih kolektora (pogotovo ako ih upariš) skidaš izvodom od 22mm (izvod im je obično 18 ili 22mm). Stavljanje manje od toga samo povećava otpor cirkulacije. A trebala bi ti 46% duža cev.
Orebrene cevi su ok, ali nisam siguran da je cela priča jeftinija od običnih bakarnih. Osim toga, orebrene bi se morale naručiti na traženu dužinu.
Običnim bakarnim cevima posao može uraditi svako sam. Kupe se 3 cevi, 40 uglova od 180* i mekim lemljenjem sve gotovo za 2-3 sata.
[ mali genije @ 30.05.2012. 09:48 ] @
mislim da ti je sa ovim na linku najlakse da odradis
http://termotehnika.rs/vodovod/fleksibilne_veze.php
[ vasic74 @ 30.05.2012. 16:46 ] @
HP_Bn
RS, BiH

Za Vasic74, Cijena od 3300e se odnosi samo na TP a sve ukupno je izaslo oko 6500e.

Da li je to ova TP RMRB-05SSR
Jer je ja imam i cena je 2330 eur plus PDV.
[ HP_Bn @ 30.05.2012. 20:48 ] @
Za Vasic74,

Nije ta, kod mene je LSQ05RW
[ vasic74 @ 01.06.2012. 08:25 ] @
Da ja imam SIRAK toplotnu pumpu vazduh -voda a ovo je REALM toplotna pumpa. Iste su karakteristike, samo cena dosta manja.
[ sunfan @ 01.06.2012. 17:19 ] @
HP_Bn

U jesen prosle godine SIRAC LSQ05 RW TP voda - voda je kostala u Subotici 2460 eur-a.( sa PDV) a SIRAC LSQ 05 RC TP vazduh- voda - 2700 eur-a.( sa PDV ).


vasic74

Vi imate SIRAK ili SIRAC TP vazduh- voda. Ako imate SIRAC kakva su iskustva . Zima samo sto nije..

Pozdrav
[ vasic74 @ 01.06.2012. 17:55 ] @
U pitanju je SIRAC. Ja lično nemam TP jer se grejem na radijatorsko grejanje i to na pelet, ali imam SIRAC TP, i ove zime su super radile na par objekata. Nismo imali problema ni na -20 stepeni. Bar se nisu žalili ljudi kod kojih su ugrađene. :), Dobre su to TP. Imaju u sebi krive regulacije prema spoljnoj temperatu. U odnosu da su skoro duplo jeftinije u odnosu na TP LG ili DAIKIN ili bilo koja renomirana TP, one su dobre u odnosu cene i kvaliteta. Dobra je osobina što je to mono blok, nije posebno odvojena spoljna jedinica i Hidro boks. Kod njih je to sve na jednom mestu. Pa im je i montaža jeftinija. A deklarisane su da rade od -25 do 42C. Naravno kapacitet pada kao i kod drugih TP vazduh -voda u zavisnosti od spoljne temperature.
[ sunfan @ 01.06.2012. 18:58 ] @
vasic74

Hvala na odgovoru. Koliko kosta sa montazom LSQ 05 RC odnosno 06 RC ?

[ vasic74 @ 01.06.2012. 22:18 ] @
Morate mi dati podatke o kvadraturi kuće, da li je izolovana, ili ne. Na koji se način sada grejete. Da li imate podno ili radijatorsko grejanje itd.
[ stanko1978 @ 01.06.2012. 22:32 ] @
Pratim ovu temu neko vreme, i treba mi pomoć.
Hoću da kupim TP voda-voda, kojom bih grejao kuću
od 100m2. Nisam uradio izolaciju, zid je debljine blok+cigla,
omalterisana spolja, prozori su drveni, sa vakum staklima, ok su,
u sistemu su trenutno aluminijumski radijatori ,
pa me zanima da li neko iz ovih podataka, a iz dosadašnjeg iskustva
može da mi da savet da li ću se ogrejati naredne zime.
U ponudi imam dve-tri TP domaćih proizvođača iz Knjaževca,
Sente, Subotice itd. od 14 kw.
[ vasic74 @ 02.06.2012. 08:28 ] @
Ako hoćeš da se greješ preko radijatora, bolje zaboravi TP. Pogotovo što ti je kuća ne izolovana. Toplotne pumpe rade najidealnije na 35 do 40 stepeni izlazne vode. Temperature od 60 stepeni, COP im drastično pada, plus još bunarska pumpa skoro dođeš na potrošnju električnih kotlova. Što nije cilj. A već sam mislim napisao jednom, koristiti Topotnu pumpu samo za grejanje već gubi smisao. A preko radijatora da se hladiš nećeš moći. TP imaju smisla samo za niskoteperaturne unutrašnje jedinice (Fen koili parapetni, podno grejanje, zidno grejanje, zidne vodene klime, FAN Coil kanalske uređaje).

sunfan
Hvala na odgovoru. Koliko kosta sa montazom LSQ 05 RC odnosno 06 RC ?

Da bi mogao da ti dam precizno cenu z amontažu, pored ovih parametara koje sam ti tražio , treba mi i podatak gde bi postavio TP, na zid, na zemlju, koliko je udaljena od podstanice, ako ideš na podstanicu, koje bi unutrašnje jedinice postavio, ili planiraš na radijatore, što ti tek ne bi savetovao ITD.
[ tihi2 @ 02.06.2012. 08:44 ] @
Razmisli o ovom redosledu radova:
1. izolacija kuće 10cm stiropora sa fasadom, oko 2000evra,
2. kupovina TP tri puta manje snage.

Zašto?
1. grejanjem dvorišta se samo troši i energija i novac,
2. izolacijom (10cm) se smanjuju gubici kuće 3.4 puta
3. manja potrošnja energije 3.4 puta,
4. smanjena temperatura polazne vode sa 80 na 40*C (na -20),
5. ništa ne treba dirati radijatore,
6. optimalan rad TP najčešće u režimu polazne vode 35*C ili manje tj kao podno.

Loše strane tvoje ideje:
1. TP ne može da greje vodu preko 60*C što znači da se neizolovana kuća samo sa TP ne može ugrejati. Na temperaturi ispod -10 se mora grejati drugačije,
2. TP je za niskotemperaturno grejanje, a voda preko 40-45*C smanjuje COP.
3. Ako insistiraš na neizolovanoj kući, onda se mora površina radijatora povećati za skoro duplo (da bi se smanjila temperatura polazne vode sa 90/70 režima na 55/45).

Ima još, ali ovo na brzinu.

Možda, ako ti je investicija velika, da razmisliš o TP vazduh/voda koja je slične cene, a nema kopanja bunara (ušteda oko 1500evra u NS). Ima nešto lošiji COP, ali je to do 20% skuplje grejanje (tj oko 100-150evra po zimi za tebe). Ovako bi pare za bunar potrošio za izolaciju i fasadu.
Samo da znaš, sve se mora uraditi, na etape ne ide. Ako se stavi izolacija i tu stane, ima da umreš od vrućine celu zimu (ako ložiš) jer ne možeš toliko ugušiti peć.
Ako se greješ na gas, sve je pesma i pitanje je da li ćeš posle prve zime (kad ti računi budu manji 3 puta) hteti da investiraš 2-4000 evra u TP.
[ stanko1978 @ 02.06.2012. 08:52 ] @
Tihi
Kad bih uradio izolaciju 10 cm, koliko bih gasa po tvojoj proceni trošio,
pošto imam u podrumu i gasni kotao, pored onog na drva. Da uradim izolaciju
i nekupujem TP?
[ tihi2 @ 02.06.2012. 08:59 ] @
Malo me pretekao Vasić, ali i za njega imam pitanje.
Gledao sam te SIRAC TP i na papiru lepo izgleda.
Verovatno bi mi odgovarala ona 06RC.
Može da se postavi na zid podstanice ili pod (gde je jeftinije), radijatorsko grejanje, panelni radijatori, polazna voda 55* na spoljnih -20, na spoljnih 0 polazna voda 38*C.
Koliko košta takva TP?
Zašto misliš da niskotemperaturno radijatorsko grejanje nije moguće? Imaš takvo iskustvo? Po katalozima, radijatori imaju 3 temperaturna režima i ako se izabere odgovarajuća snaga za režim - moralo bi da bude toplo, zar ne?
Ja sam slučaj kao Stanko - izolacijom kuće radijatori su postali preveliki pa sam došao na niskotemperaturno radijatorsko. Mislim da takvih slučajeva ima dosta. Inače, tako se grejem godinama, a zadnje 3 zime imam rezervoar.
[ tihi2 @ 02.06.2012. 09:09 ] @
Citat:
stanko1978: Tihi
Kad bih uradio izolaciju 10 cm, koliko bih gasa po tvojoj proceni trošio,
pošto imam u podrumu i gasni kotao, pored onog na drva. Da uradim izolaciju
i nekupujem TP?
Tri puta manje nego sada. Moraš probati. Ako poredim moju potrošnju dok sam se grejao na gas, onda bi to za tvoju izolovanu kuću bilo oko 1000m3 za sezonu. Pod uslovom da se kvalitet gasa nije drastično promenuo i da imaš bar isto dobru peć na gas kao ja (što je sigurno jer goru ne možeš imati - Fegova 24kw i to 18 godina stara).
Ekonomska isplativost investicije u TP počinje od izolovanog objekta većeg od 350m2, a za firmirane TP površine veće od 600m2 (investicija i veća od 10 000evra).
[ stanko1978 @ 02.06.2012. 09:31 ] @
Svaki dan promenim mišljenje, jedan dan radim TP,
drugi dan izolaciju. Sad vidim da je izolacija osnova
efikasnog grejanja, na bilo koji način. Idem da se raspitujem
pošto je postavljanje stiropora i pošto je desetka.
Javljam se da vam prenesem šta sam uradio
[ sunfan @ 02.06.2012. 11:20 ] @
vasic74
Prizemlje ( grejna povrsina) 86 m2 + ptk ( nije zavrseno).
Izolacija: demit 8cm (Baumit sistemski), malter 2-3cm, blok 19, vuna 5cm, parna brana, trokomorna cigla na kant,malter 1-2cm. Izolacija poda 7-7,5 heraklit, a na podu podkrovlja 10 cm vuna ,posto nije zavrseno. Prozori drveni sa termo staklom + kapci.

Na juznoj strani zimska basta ( krov lexan 16cm, zidovi - alu klizna vrata bez termo prekida sa termo staklom ), pasivno grejanje ( -6 ,vedro , temperatura oko +38). Kad god je bilio sunca ili dovoljnog zracenja < obicnim ventilatorom sam ubacivao zagrejani vazduh u kucu. Sada radim na tome da to to uradim kako treba.

Radijatori (sa Elite grejacima) postavljeni ali nisu u sistemu . Kamin sa zatvorenim lozistem ( 11 kw ). TP vazduh- vazduh Maestro LG.Cela grejna sezona oko 300 eura. U mom ranijem postu imas detaljnije . Ideja je da polako izbacim kamin kao jedno od osnovnog nacina grejanja a i zelim da grejem vodu u bazenu ( 38m3) u prelaznom peridu.

TP bi bila na oko 8 m od mesta predv.za podstanicu . Tako da bi bila izmedju bazenske sahte i podstanice.


stanko1978

Poslusaj sta ti savetuje tihi2 ,prioritet - izolacija i samo izolacija . Imao sam kucu bez izolacije , tako da jako dobro znam koja je razlika kako u potrosnji tako i u komforu. Na TP zaboravi dok ne ostvaris preduslove. Ne nasedaj .

tihi2

Da li moze kontakt za proizvodjaca akumulatora toplote ? Tri god. su sasvim dobra garancija.



[ tihi2 @ 02.06.2012. 11:58 ] @
Poslao na pp.
[ sunfan @ 02.06.2012. 12:05 ] @
tihi2
Hvala


vasic74
lapsus - lexan u milimetrima 16
[ d025 @ 03.06.2012. 11:37 ] @
Zainteresovali ste me sa TP Sirac voda-voda,pre svega cenom,da li neko ima jos informacija oko COP-a,duzine garancije,moze i na pp.
Hvala unapred
[ sunfan @ 03.06.2012. 21:40 ] @
d025

imas pp
[ vasic74 @ 04.06.2012. 07:48 ] @
tihi2
Malo me pretekao Vasić, ali i za njega imam pitanje.
Gledao sam te SIRAC TP i na papiru lepo izgleda.
Verovatno bi mi odgovarala ona 06RC.
Može da se postavi na zid podstanice ili pod (gde je jeftinije), radijatorsko grejanje, panelni radijatori, polazna voda 55* na spoljnih -20, na spoljnih 0 polazna voda 38*C.
Koliko košta takva TP?
Zašto misliš da niskotemperaturno radijatorsko grejanje nije moguće? Imaš takvo iskustvo? Po katalozima, radijatori imaju 3 temperaturna režima i ako se izabere odgovarajuća snaga za režim - moralo bi da bude toplo, zar ne?
Ja sam slučaj kao Stanko - izolacijom kuće radijatori su postali preveliki pa sam došao na niskotemperaturno radijatorsko. Mislim da takvih slučajeva ima dosta. Inače, tako se grejem godinama, a zadnje 3 zime imam rezervoar.

Što se tiče radijatora, oni se projektuju za 90-70 i 75-55. Zadnja cifra je povratna voda. Znači Delta T je 20 C. Za tu vrednosti daju recimo gloobal VOX 184 i 145w. Šta se dešava sa temperaturom od 40 stepeni polaznom to niko nije proverio bar u ispitivanjima. Relano Delta T ne dobijaš 20 u grejanju. Kada pogledaš kotlarnice koje imaju termometar u potisnoj i povratnoj grani uglavnom je tu razlika oko 10 stepeni mak. Moguće da s epostigne 20 kada bi kuća bila hladna. Tako da ti radijatori daju još manje energije. ako recimo na 40 stepeni polazne vode daju 70 w po rebru a treba ti u jednoj sobi 1, 5 KW toplotne energije, znači da ti treba 21 rebro i to za delta T 20. Koliko je za manje to ne znam. Drug abitna stvar kao što sam rekao, TP je i za grejanje i za hlađenje. A pošto imaš radiatore od hlađenja ništa. Jer na delta T5 koliko radi pri hlađenju 7-12C tebi treba ju svi zidovi da budu pod radijatorima, ili da ubaciš par FC. Tako da po meni gubi smisao TP za grejanje na radijatore, bolje staviti na postojeći kotao Gorionik na pelet. Ja sam za 250 m2 potrošio 6,5 T peleta. Tj. 6,5 T x160 eur=1040 eur. Tolik osam trošio drva i uglja i to štedeo.
To je moje mišljenje. Nisam siguran da sa 40 C možeš da dobiješ i 70 W po rebru. I to bi bilo dobro. Da to može ne bi se pravili niskotemperaturski uređaji koji su skuplji od radijatora. Nego bi ljudi samo dodali još par članaka radijatora i završili posao. Volio bi da se varam. Jer svima nam je u interesu da što jeftinije prođemo u instalaciji.
Što se tiče cene TP vazduh -voda morao bi me pozvati. 064/7500443 Saša Vasić.
Izvinjavam se što ne odgovaram, jer sam malo u gužvi.
sunfan
Vama ću da odgovorim uskoro. Pošto grejete i bazen.
[ stanko1978 @ 04.06.2012. 15:24 ] @
Da li neko ima iskustva sa toplotnim pumpama Samsung.
Dobio sam ponudu za 100m2, pumpa na principu
vazduh-vazduh, sa pet unutrašnjih jedinica (nalik
klimi) za 4300 eura, ključ u ruke, sa 5 godina garancije.
Kako vam se to čini?
[ mali genije @ 04.06.2012. 17:05 ] @
Citat:
stanko1978: Da li neko ima iskustva sa toplotnim pumpama Samsung.
Dobio sam ponudu za 100m2, pumpa na principu
vazduh-vazduh, sa pet unutrašnjih jedinica (nalik
klimi) za 4300 eura, ključ u ruke, sa 5 godina garancije.
Kako vam se to čini?

nije to nalik klimi to je multisplit klima.
nemoj da se iznenadis kad zahladni.
navedi koji je model spoljasnje jedinice i koje su unutrasnje.
[ stanko1978 @ 04.06.2012. 20:01 ] @
Za Malog Genija
Ovo je jedan model, nije mi taj ponuđen, al sam kopirao
karakteristike čisto da vidiš o čemu sam pričao.
RD080PHXEA

Kompatibilno sa hidro jedinicom NH080PHXEA
Max. br. unutrašnjih jedinica 4
Kapacitet hladjenje kW 8
grejanje kW 8
Ulazna snaga hladjenje kW 2.42
grejanje kW 1.93
Performanse vazduh-voda COP W/W 4.15
EER W/W 3.3
Performanse vazduh-vazduh COP W/W 4.04
EER W/W 3.21
Opseg rada grejanje °C od -20 do 35
hlađenje °C od 10 do 46
potrošna voda °C od -20 do 43
Napajanje ø/V/Hz 1/230/50
Dimenzije WxHxD mm 798x880x310
Težina kg 71

Evo adrese firme koja ih zastupa, pa možeš videti i koje su unutrašnje
jedinice , bolje se razumeš(nije reklama)
http://www.flux.rs/index.php?o...egory&id=11&Itemid=111
[ mali genije @ 04.06.2012. 20:20 ] @
od podataka sa sajta i nema neke vajde jer nisu okacili dijagram zavisnosti COP-a od spoljne temp.
jer podatak da je COP 4,04 je verovatno na 7c.
tihi2 ti je dao korektan savet,prvo izolacija pa sve ostalo a i malo je gluop ako vec imas sistem
centralnog grejanja da razvlacis cevi od klime koja nece da ti zavrsi posao.
pogledaj pp.
[ stanko1978 @ 04.06.2012. 20:37 ] @
Izolacije ostaje kao prva opcija, a razmišljam kad
već dižem kredit, da odmah proturim i neku toplotnu pumpu.
[ tihi2 @ 04.06.2012. 20:46 ] @
Citat:
vasic74: tihi2
Što se tiče radijatora, oni se projektuju za 90-70 i 75-55. Zadnja cifra je povratna voda. Znači Delta T je 20 C. Za tu vrednosti daju recimo gloobal VOX 184 i 145w. Šta se dešava sa temperaturom od 40 stepeni polaznom to niko nije proverio bar u ispitivanjima. Relano Delta T ne dobijaš 20 u grejanju. Kada pogledaš kotlarnice koje imaju termometar u potisnoj i povratnoj grani uglavnom je tu razlika oko 10 stepeni mak. Moguće da s epostigne 20 kada bi kuća bila hladna. Tako da ti radijatori daju još manje energije. ako recimo na 40 stepeni polazne vode daju 70 w po rebru a treba ti u jednoj sobi 1, 5 KW toplotne energije, znači da ti treba 21 rebro i to za delta T 20. Koliko je za manje to ne znam. Drug abitna stvar kao što sam rekao, TP je i za grejanje i za hlađenje. A pošto imaš radiatore od hlađenja ništa. Jer na delta T5 koliko radi pri hlađenju 7-12C tebi treba ju svi zidovi da budu pod radijatorima, ili da ubaciš par FC. Tako da po meni gubi smisao TP za grejanje na radijatore, bolje staviti na postojeći kotao Gorionik na pelet. Ja sam za 250 m2 potrošio 6,5 T peleta. Tj. 6,5 T x160 eur=1040 eur. Tolik osam trošio drva i uglja i to štedeo.
To je moje mišljenje. Nisam siguran da sa 40 C možeš da dobiješ i 70 W po rebru. I to bi bilo dobro. Da to može ne bi se pravili niskotemperaturski uređaji koji su skuplji od radijatora. Nego bi ljudi samo dodali još par članaka radijatora i završili posao. Volio bi da se varam. Jer svima nam je u interesu da što jeftinije prođemo u instalaciji.
Izvinjavam se što ne odgovaram, jer sam malo u gužvi.

Naravno da podaci postoje za svaki radijator i za druge temperature. Na adresi http://www.etazgrejanje.com/katalog.php?prodID=1097 dole, stoji PDF fajl sa atestom za panelni radijator Bauger tip 22 visine 600mm a širine 1000mm gde se kaže da taj radijator ima za temperaturuni režim 88/69 snagu od 2204w, za režim 73/60 snagu od 1583w a za režim 57/48 snagu od 1002w. Sigurno takvi podaci postoje i za aluminiumske radijatore.
Ja radijatore favorizujem iz ličnog iskustva jer se na njih niskotemperaturno grejem zadnjih nekoliko godina. Naravno da nisam to uradio iz početka i planski već je tako ispalo: projektovano grejanje 1994. na 80/60 neizolovana kuća i stavljeni panelni radijatori. Pre 5 godina stavljena izolacija (demit fasada 10cm) i radijatori ispali 3 puta veći od potrebe. Nisam hteo da ih menjam već sam smanjio režim na 55/45 na -20*C. Na 0*C režim je 42/38. I ispalo da imam niskotemperaturno grejanje pri čemu je radijator od 800mm u sobi od 15m2 (hoću reći da uopšte nije velik).
Čak iako ne računamo investiciju, cifra za grejanje od 1000evra po zimi je meni prevelika. Grejem 270m2 rezervoarom od 2500l i za ovu zimu sam potrošio 5m3 drva (20 000din) i 25 000din struje (posebno brojilo). Ukupno 55 000din.
Motiv za TP je da ne moram ni tih 25 dana da ložim (ložim kada je spoljna prosečna temperatura niža od -4*C za 24h). Ako se isplati.
[ vasic74 @ 05.06.2012. 00:31 ] @
Ti kažeš da imaš 270 m2 kuću. Da uzmemo da su ti gubici u proseku 80 w po m2. Što znači da imaš ukupno na -18 gubitaka 21,6KW za celu kuću na sat. Međutim ti imaš na -20 C ako greješ 2500l u režimu 55/45 (Ako sam razumeo ti imaš cevne izmenjivače u rezervoaru pa odvojeni deo vode od kotla do rezervoara a vodu od rezervoara guraš kroz radijatore.) na sat potrošnju 26,5 KW toplotne energije. Što govori da su ti veći gubici na -18 od 80 W pom2. Da bi zagrejao vodu od 20 stepeni do 55 potrebno ti je 102 kw na sat il dva sata ako ti je kotao od 50KW. Ako držiš sistem 55/45. Mada radijatori koje si ti pokazao ne opadaju linerano sa smanjenjem temperature izlaza. A na ovom tvom režimu bi bili recimo oko 750w. ako imaš 15m2 tebi bi trebalo 1,2 kwna sat, da bi održavao temperaturu oko 22 do 24C.A ispade da ti treba još manje jer koliko si rekao da tu imaš još manji radijator od 800mm. Koja ti je tu temperatura. Gledaj neču da ti protivrečim u ničemu, ti sam najbolje znaš koliko si potrošio, samo hoću da kažem sledeće, da za tvoju kuću od 270m2 da bi je konstantno grejao i imao temperature od 22 do 24 C u svim prostorijama treba više energije. Jer koliko sam razumeo ti si potrošio 5m3 drva za 25 dana. Na nižim temperaturama od -4. To je okej. A struje si trošio oko 6000 dinara mesečno ako uzmemo da si jedan mesec trošio drva a 4 meseca struju. Ja ima čoveka koji je potrošio za 140m2 manje od 3 t. peleta Negde oko 450 eur. Ali kod njega je temperatura bila uglavnom oko 20 C do 22C.To je meni hladno.Preko dana pola dana ne radi kotao. Kada se krećeš okej, ali kada sediš to je hladno. Ja jesam potrošio 1000 eur. Ali kod mene su deca bila u majici. Naravno nisam ni ja dizao temperature previsoke ali oko 23 do 24 na 1m visine. Ja ima solidnu izolaciju, blok 20 cm, presovan atrska 3cm, od 1 do 2 cm, vazdušnog prostora i fasadna cigla 12 cm. Plus Rehau troslojni prozori sa roletnama. Kada sam se grejao na ugalj i drva trošio sam više nego na pelet.
Postoji jedno pravilo, šta god ti stavio od uređaja, onoliko toplotne energije koliko ti izađe kroz zidove, prozore, pod, krov, ti moraš dovesti da bi održavao konstantnu temperaturu. Kada je toplije normalno manje, kada je hladnije opet manje. Tako da dodavanjem velikog rezervoara kao akumulatora toplote ti ne dobijaš veliku uštedu u toku rada. Dobijaš u prelaznom periodu, jer nije isto kada greješ vodu od 5 ili 7 stepeni do 55 ili od 35 ili 40 stepeni do 55C. Tu se pravi ušteda. Samo nisam siguran baš koiko je pametno imati veliki rezervoar, jer treba zagrejati i za tih 15 stepeni 2500l vode. Ja u celom sistemu nemam više od 250l vode, možda i malo više. Ili ti ne izgubiš 15 stepeni nego samo 5 stepeni ili 10C. Nemam iskustva sa velikim rezervoarima.
[ vasic74 @ 05.06.2012. 00:41 ] @
sunfan
Vi imate već kupljenu TP ili vam treba i ona.
[ sunfan @ 05.06.2012. 07:33 ] @
Citat:
vasic74: sunfan
Vi imate već kupljenu TP ili vam treba i ona.


Nemam TP vazduh - voda .
[ d025 @ 05.06.2012. 17:34 ] @
Trazio sam i ovde ,ali nisam uspeo da pronadjem podatak,pa ako moze neki instant odgovor.

Radi se o kvalitetu vode za TP voda- voda,ono sto mogu da izmerim je tvrdoca vode,ph,provodljivost,alkalni broj.

Danas sam merio vodu iz bunara dubine 7 m,tvrdoca je 37 nemackih stepeni,zatim vodu iz bunara dubine 60 m, voda je 32 stepena tvrdoce,provodljivost 1000,ph 7.6.

Omeksivaci vode kapaciteta od 2-3 m3/h su preskupi.

Pitanje je da li neko zna koji je kvalitet vode zadovoljavajuci,zatim koje su posledice koriscenja tvrde vode ?

[ stanko1978 @ 05.06.2012. 18:07 ] @
Ja sam pronašao sledeći podatak u vezi kvaliteta
vode za TP voda-voda:
PH vrednost od 7-9
Sulfati do 100mg/l - možda najbitnija stavka pored PH i gvožđa
Hloridi do 50mg/l
Nitrati do 100mg/l
Fosfati do 2mg/l
Slobodni hloridi do 0.5mg/l
Slobodne ugljene kiseline do 20mg/l
Amonijak do 2mg/l
Gvožđe do 2mg/l
Mangan do 1mg/l
Kiseonik do 2mg/l
Električna provodljivost 50-600 microS/cm

Izdašnost bunara bi trebala da bude oko 0,17m3/h po kw instalisane snage.

[ d025 @ 05.06.2012. 19:15 ] @
Odlicno,hvala mnogo

Upravo sam naleteo na te podatke gde jos pise da:

NIJE DOZVOLJEN RAD TP IZVAN OVIH GRANICA,AKO JE NEKA OD OVIH VREDNOSTI PREKORACENA ILI JE VREDNOST NIZA RAD TOPLOTNE PUMPE ZA PODZEMNU VODU NIJE DOZVOLJEN SA DATOM PODZEMNOM VODOM.

Pricao sam sa dvojicom sto imaju TP voda/voda i niko im to nije spomenuo(!?),pokusacu da nadjem nekog ko ce da mi izmeri ove vrednosti pa ako "moja voda" ne zadovoljava ,moracu da se prešaltam na TP vazduh/voda,do sad nisam ni pomisljao na to,citao sam mnogo,i malo me je strah hladnih dana i racuna.
Razmisljam o varijanti sa baferom i grejanjem vode na nocnoj tarifi sa tp,da li se od cisterna za naftu moze iskoristiti za to?
Da li se isplati kupovati kineske TP,na cega treba da obratim paznju ,video sam neke sa posebnim hidromodulom i monoblok,sta to znaci i sta je bolje.

Hvala svima unapred
[ tihi2 @ 05.06.2012. 20:54 ] @
Vasiću74,
sve je Ok sa tvojom računicom sem polazne pretpostavke od 80w/m2. Ne znam odakle to. Ja imam 10-11kw gubitaka na +20/-20 i izolacija je mnogo bolja od one koju spominješ. Zidovi su blok i po sa 10cm stiropora, a plafon sa 15cm mineralne vune. Sa 5cm stiropora bi bilo baš onako kako ti računaš. Gubici su oko 40w/m2 što spada u (samo) dobro izolovan objekat. Dakle, ništa svemirski. Ili drugačije, gubici su oko 250W/1*C spoljnje temperature što bi značilo da na 0*C napolju treba malo manje od 5kw/h energije da bi održao temperaturu u kući.
Rezervoar je izolovan sa 10cm poliuretanske pene i gubi 4*C na 24h ako se ne koristi. I glavna ušteda je u tarifnom sistemu za struju jer ja plaćam 4 puta nižu cenu a to koristim ceo dan. Tu je smisao rezervoara.
Nema razloga da pričam bajke.
Naterao si me da pogledam stvarne račune ponovo. Računi za to posebno brojilo su:
mart 3391din (1479kw niže i 1kw više tarife),
februar 6126din (2775 kw niže i 6kw više tarife),
januar 11504 (3486kw niže i 2kw više tarife),
decembar 9155din (2880kw niže i 17kw više tarife),
novembar 6713din (2283kw niže i 15kw više tarife).
Ukupno to ispadne 36889din za struju (12903kw niže i 41kw više tarife) i 5m3 drva (platio 20 000din u maju). Računam da je to za zimu 23000kw, a prosečna zimska temperatura je bila malo ispod 5*C (na mojim meračima +4.7*C).
Zanimljivo je da su mi iz Elektrovojvodine poslali ekipu u februaru da mi promeni brojilo jer im je "neshvatljiv odnos više i niže tarife i sigurno brojilo ne radi dobro", naravno sa računom od 38 888din za mesec januar (po jednotarifnom sistemu). Kad sam monterima pokazao digitalne tajmere koji se pale u 23:04 i gase u 06:56 odustali su od zamene i konstatovali da je moguće.
Ne treba da naglašavam da sam redovan platiša i da imam uvek 5% popusta, a, naravno, da sam smanjio, valjda, februarsku potrošnju za 10% da bi smanjio račun za 30% (akcija zbog nestašice struje zimus).
Loženje se svodi na paljenje 2 vatre oko 18h, a kad je jako hladno 3 loženja od oko 16h. Na onim grafikonima koje sam kačio tačno se vidi kada sam morao da ložim.
Zadata temperatura u kući je 22.3*C sa tolerancijom plus/minus od 0.15*C.
Ali ja i dalje pokušavam da izbegnem loženje pomoću TP.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 05.06.2012. u 22:07 GMT+1]
[ vasic74 @ 05.06.2012. 23:56 ] @
Neću da sumnjam u tvoju potrošnju. Rezervoar igra veliku ulogu, pogotovo što mu pada temperatura tako malo. Pa realno i imaš manju potrošnju. Reci mi da li si računao gubitke svoje kuće. Tvoj Koeficijent prolaza toplote kroz zid je 0,31. Moj je 0,7. To je koeficijent prelaza kroz spoljni zid. po tome bi trebalo da imaš duplo manje gubitke. To bi bilo kada bi kuća bila od samo spoljneg zida. ali nije tako, tu imaš gubitke kroz prozore, kroz spoljna vrata, infiltracija kroz spoljna vrata, prozore, plafon, tj krov, pod... Meni treba za 280m2 grejnog prostora oko 28Kw grejanja. Kada stavim tvoj koeficijent od 0,31 treba mi 22,13 KW. Znači da gubim kroz prozore, imam velike staklene površine, infiltracije, koje ja imam malo, ali moram da otvorim da malo izluftiram sobu, jer isuši vazduh radijator. Koja je cena struje, ti imaš neku mernu grupu ili kako. Koja je cena jeftine u crvenoj zoni.
Najveću ulogu igra rezervoar od 2500l vode. Koliko te koštao taj rezervoar. I gde si ga stavio. Ukopao u zemlju ili negde napolju u dvorištu.
[ vasic74 @ 06.06.2012. 08:31 ] @
http://www.gradjevinarstvo.rs/...i.aspx?ban=820&vestid=5642
za sve one koji ne mogu da obezbede sredstva za grejanje a hteli bi da idu preko kredita.
[ tihi2 @ 06.06.2012. 08:38 ] @
Nema razloga za sumnju. Trudio sam se da budem vrlo precizan pri prikupljanju podataka i računanju, zbog sebe tj da ne lažem sebe.
To za koeficiente je igranka, koristio sam 3-4 programa i svi to rade malo drugačije, zato sam i naveo 10-11kw gubitaka. Osnova mi je bila Ćulumova knjiga koja je uglavnom sa najvećim koeficientima tj najnepovoljnija po mene.
Kristio sam za zid blok 25+5+15+5 (blok i po sa 10cm stiropora) 0.35, a za plafon (15cm mineralne vune na gipsanim pločama, sve u tavanu koeficient 0.28). Imam i jedan manji zid blok 25cm+10cm stiropora i računao sam sa koeficientom 0.375. Neki drugi specijalizovani programi još računaju malterisanje, fasadu, boju i još po nešto pa smanjuju ove koeficiente. Ja nisam smanjivao.
Po tvojoj računici bi rekao da imaš prizemlje+sprat. Ta kombinacija ima puno više gubitaka nego moja prizemlje+sprat+potkrovlje jer je površina plafona manja.
I ja imam u svakoj sobi balkonska vrata i prozor od najmanje 1.2x1.2m, ali su mi sve sobe sa južne strane i kada sija bilo kakvo sunce, bez obzira koliko je hladno, meni se grejanje značajno smanjuje. Sa severne strane su mi samo kuhinje, kupatila, ostave. Za prozore sam koristio koeficient 2.
Struja plava zona 8.871/2.218 a crvena 17.742/4.436. Zato mi je prvi prioritet bio da smanjim višu tarifu u cvenoj zoni. U oktobru i novembru nisam uočio da će me cirkulaciona pumpa (koja radi ceo dan pa i po višoj tarifi) koštati 2000din za zimu. Za decembar sam probušio zid i prebacio da mi se i cirkulaciona pumpa napaja sa drugog brojila. Skupa struja (onih 2-3kw mesečno) je rezultat dve sijalice od 100w u kotlarnici koje palim kad obilazim ili ložim. Još povoljnija varijanta je merna grupa koja ima cenu struje za svaku zonu kao niža tarifa. Ne znam kakvi su uslovi da se to dobije. Tada se grejanje može paliti ceo dan pa može i manji rezervoar da zadovolji (jer može u toku dana da se dogreva). Uostalom, šta će uopšte rezervoar? Sa mernm grupom trošiš kad ti treba.
Rezervoar je u kotlarnici, plastični je i cela investicija je manja od 1000evra. Ali uslov da bi se isplatilo je posebno brojilo koje opet košta 1000evra (ko ga nema). Zato je, po meni, pametnije dodati nešto para pa uzeti TP i rešiti trajno problem. Da ja sada radim, sigurno bih išao na TP. Ali pre 4-5 zima nikakvu TP ispod 4-5 000evra nisam mogao naći a to mi je bilo previše.
Znam da je cena grejanja sa TP veća od moje (plaća se plava zona viša tarifa 8.871din a ne crvena zona niža tarifa 4.436din), ali nema loženja, samo uključiš i zaboraviš.
Ja nemam problem sa suvim vazduhom jer su mi radijatori najveći deo zime oko 40*C, jedva mlaki. Kada su bili oko 60 (dok sam se grejao na gas ili kad sam direktno ložio pa malo preterao sa količinom drva) imao sam isti problem. Zato imam mešač upravljan motorom od brisača stojadina koji mi podašava ulaznu temperaturu u kuću.
Ne znam zašto računaš koef, za zid 0.7. Po Ćulumu bi to bilo 0.55 (25+5+15) a za 20+5+12 najviše 0.6.
Ova moja računica za gubitke kuće se slaže sa ukupnom potrošenom energijom za zimu. 5m3 drva sa iskoristivosti peći od (realnih) 50% daje 5000kw + 13000kw struje = 18000kw za sezonu. E tih 18000 podelim sa 180 dana, pa podelim sa 24h, pa podelim sa 15 (prosečna zimska temperatura je 5*C i razlika do sobne temperature je 15*C) dobijam gubitke kuće 277w/1*C spoljnje temperature. I kad tih 277w pomnožim sa 40 (razlika +20 u sobi i -20*C napolju) dobijem da du mi gubici kuće za projektovanu temperaturu -20/+20 11.11kw/h. Dakle, došao sam do gubitaka kuće sa dve strane: preko koeficienata prolaznosti toplote i preko stvarne potrošnje. Ima tu i energije sunca, ali nije važno pošto ne mogu da izmerim. Za mene je ovo dovoljan dokaz da su koeficienti realni i da se mogu koristiti.
[ cokacunami @ 06.06.2012. 16:07 ] @
tihi2,

Posto imam mernu grupiu, da malo pojasnim:
Cena uvodjenja: u oktobru 2010 je kostalo preko 1000E; sto je tada bilo nesto manje nego za 2 komada 3-fazna strujomera.

Kod merne griupe je najskuplja stavka angazovana snaga, koja se placa oko preko 700din/kw angazovane snage.
Dovoljno je da 15 minuta predjete sa 6kw na 12kw i paticete aza ceo mesec 12x7xx din za ceo mesec.

Mnogo bolje resenje su 2 strujomera samo za grejanje, jer u toj varijanti nema skupe amgazovane snage, a 3200kwh
mesecno, u zelenoj i plavoj tarifi, je dovoljno za racionalno grejanje izolovanih kuca.

Toplotne rezervoare treba izolovati sa 20cm dvolkomponentne pur pene - cime gubitak toplote pada na 1 stepen Celzijusa na dan.

Da jos jednom ponovim, zahvaljujuci izolaciji i stolariji, u mojoj instalaciji (elektricnog) CG (sa Globalovim al. radijatorima) razlika
temperatura napojnog (85% vremena je oko 32-35C) i povratnog voda je 3-4 stepena Celzijusa.
[ vasic74 @ 06.06.2012. 16:30 ] @
Da budem precizniji, uzmi knjigu Grejanje sa Maš fakulteta u Beogradu, Branislav Todorović. Svi projekti za toplotne gubitke se tako rade. Ti nisi ubacio i infiltracije, nisi ubacio ni koeficijent prelaz atoplote sa unutrašnje strane i spoljne strane zida itd. Takođe dodaci za strane sveta, pa karakteristika zgrade, dodatak zbog prekida u zagrevanju. Na kraju krajeva nije to ni bitno, ja se bavim projektovanjem pa mi je to struka. U svakom slučaju imaš dobru izolaciju i to su tvoji realni troškovi. Što se tiče TP LSQ06RC iznosi 2961 eur plus PDV.
Ja ima kao i ti prizemlje, malo visočije, prvi sprat i podkrovlje sa betonskom pločom. Na njoj se nalazi 15 stiropora ili 10 cm stiropora i 3 cm presovane trske još ću staviti 5 cm stiropora. Moram da podaščam krov.
[ vasic74 @ 06.06.2012. 17:08 ] @
Veliki pozdrav svim forumasima!
Pazljivo sam od pocetka procitao sve postove u ovoj temi posto sam se neko vreme udaljio sa ovog foruma jer sam uveo mernu grupu i grejao se proslu sezonu na struju.Iskustva su negativna,prvenstveno mislim na moj dzep su negativna.
Da skratim pricu ,od 1 oktobra do 31 marta potrosio sam 23500 kwh,sto ukupno iznosi u parama,racunajuci i maksigraf
140000 + pdv=165000DIN.
Resio sam da predjem na pelete,pa bih vas zamolio za nekoliko odgovora i razresim neke dileme.Imam kotao na cvrsto gorivo Radijator Kraljevo,tropromajni vertikalni,snage 40 kw,povrsina koju sam grejao prosle godine je bila 150 kvadrata,a povrsina ukupna je 260 kvadrata,ali nije sve zavrseno,ali
moram imati u vidu da ce nekad biti.

Ovoje iskustvo čoveka iz Bajine Bašte. Da se ljudi ne bi zeznuli. Većina nema takvu izolaciju a kamoli takvo vođenje grejanja. Da bi precizirao, da bi prešli na takav tvoj način grejanja i sa tom potrošnjom, treba ima sigurno još 5cm stiropora, za tu kuću to je 12eur po 1m2 ili sam možda lupio, to je odprilike oko 4100eur plus 2000 eur što za rezervoar što za posebno brojilo, pitanje da li bi morali i radijatore da povećavaju da bi išli sa toliko niskom temperaturom vode. Naravno ko ima kotao na čvrsto grejanje ima problem sa kondenzacijom jer limeni kotlovi ne mogu da rade na tako niskim temperaturama, mora povratna temperatura da bude min. 55C. Odprilike negde oko 6500 do 7000 eur treba investicija. Valjda nisam preuveličao. Ako tako trošiš sa tim načinima štednje 500 eur a ja 1000 eur to je razlika 500 eur. Znači da mi treba skoro 14 godina da mi se investicija isplati. Za to vreme će struja da ode gore par puta pa će kao u Bosni biti ujednačena u svim tarifama.
Ovim ne želim da ljude obeshrabrim, ko ima pare treba to da uradi, ko nema moraće i dalje po starom da loži ili ugalj ili drva.
Isto je jeftino grejanje sečkom ili chipsom, 1T chipsa je 50 eur. Gorionik je skup,par hiljda eura ili kotao na sečku. Ali je grejanje isto automatizovano. Tu treba prostora za smeštaj sečke. Sa tvojim sistemom grejanja kada bi imao ovaj sistem sa chipsom prošao bi još jeftinije. U svakom slučaju u budućnosti bi ti bilo jeftinije nego TP. Tebi ne bi bilo loše da ugradiš solarne kolektore za grejanje te vode u rezervoaru.
Relano, grejanje nije jeftino, da bi se napravio dobar sistem za grejanje, sa ekstra izolacijom , sa Ytong blokovima sa 10cm stiropora, sa takvim rezervoarom, sa brojilom kao što je tvoje, plus poseban dodatak za brojilo koje još dodatno štedi struju, plus solarni kolektori za sanitarnu vodu i zagrevanje rezervoara sa eventualnom TP. Uh to košta debelo. Kada sve to staviš na papir treba videti za koliko će se to isplatiti, ako je to realno 20 godina. Tu se ne računa servisi TP plus vek trajanja, izdržljivost solarnih kolektora,i sigurno još dosta troškova se tu nađe.
I naravno ko ima mogućnost umesto radijatora da postavi zidno grejanje, tu je najveća ušteda. Jer je temperatura kroz pex-Al-pex cevi u zidovima oko 30 C čak i manja. Jer je osećajna temperatura mnogo prijatnija bego kod radijatora ili podnog grejanja. Jer kod zidnog grejanja 19 C u sobi je osećajno bolje nego 23 ili 24C kod radijatorskog grejanja.
Izvinjavam se jer sam malo preterao u pisanju.
TIHI daj mi tvoj kontakt telefon.
[ tihi2 @ 06.06.2012. 18:52 ] @
Super. Dobro da znam da se ne raspitujem za mernu grupu. Na sajtu EPSa ima neka tarifa DUT pa sam mislio da je to merna grupa ali biće da je to "daljinski upravljana tarifa" (garantuju valjda 18 sati struje ali se ne zna kada u toku dana).
Nije pošteno računati 10 cm izolaciju kao 2x5cm. Onaj ko je stavio 5cm taj je završio posao, pogrešio ali pomoći nema jer se popravka ne isplati. Oni koji to rade planski stavljaju odmah 10cm stiropora i to košta 1evro/m2 više nego fasada od 5cm a dobijaju skoro duplo bolju izolaciju.
Sa izolacijom od 10cm temperatura vode se spušta 3 puta i (ako postoji grejanje) prelazi se na niskotemperaturno grejanje (negde oko 50/45).
Ti računaš za prosečnu kuću 280m2. Pa gde je to normalno da čovek ima kuću od 280m2?! Normalno da su onda troškovi veliki i da je sve skupo. Za prosečnu kuću od 100m2 računica je skroz prihvatljiva.
Većina radi etapno, po prilivu para. I ja sam imao grejanje od 1993. pa 2004. stavio fasadu (3300evra), pa 2008. instalirao rezervoar (1000evra).
Osnova jeftinog grejanja je izolacija i tu nema kompromisa. Mora se svakako staviti. Što deblju (po standardima kod nas je minimum 8cm, za 3-4 godine će biti 10 ili 12cm), razlika u ceni za svaki cm je mala.
Ja ne propagiram moj sistem. Mislim da se velikoj većini ne bi isplatio. Samo kažem šta imam i kako radi, kao realizovana ideja. Ja računam da mi se investicija u rezervoar isplatila za 2 sezone (alternativno grejanje na gas je oko 2.5 puta skuplje). Da ložim ceo dan ne mogu (ipak radim), a drugi nema ko.
Solarno je neisplativo, može samo kao hobi i da se kaže da imam. Zimi je neupotrebljivo (ima oko 400w/m2 samo oko podne 2 sata i još je iskoristivost oko 70% od toga; realno oko 500w/m2 a sunčanih dana je premalo).
Čips i sečke traže loženje a ja baš to hoću da izbegnem. Struja ima ogromnu prednost nad gasom, drvima, ugljem, peletom, briketom a to je KONSTANTAN kvalitet i nema prevare na meri, vlazi, težini, energiji... TP se tu lepo uklapa, samo početna investicija treba da bude što manja.
Vasiću, ja tražio tvoj kontakt na pp. Pročitaj.
[ tihi2 @ 06.06.2012. 19:27 ] @
Citat:
cokacunami:Toplotne rezervoare treba izolovati sa 20cm dvolkomponentne pur pene - cime gubitak toplote pada na 1 stepen Celzijusa na dan.
Verovatno da, ali mi je i sada prečnik preko 1.5m. Ja sam računao na gubitke do 5*C i tu su negde (na temperaturi od 85*C padne za 5*C, na 60*C manje od 4*C). Deblja izolacija ne može da šteti, samo u startu više košta. Moguće da se i ekonomski isplati, nisam računao. Kupovni rezervoari i bojleri imaju izolaciju od 5cm, ja sam uradio duplo bolju bez računanja i puno razmišljanja.
Citat:
cokacunami:Da jos jednom ponovim, zahvaljujuci izolaciji i stolariji, u mojoj instalaciji (elektricnog) CG (sa Globalovim al. radijatorima) razlika
temperatura napojnog (85% vremena je oko 32-35C) i povratnog voda je 3-4 stepena Celzijusa.
Koliko imaš radijatora i koliki su ti gubici kuće? Tvoj primer je još jedan dokaz da radijatorima može da se greje niskotemperaturno.
[ bakara @ 06.06.2012. 23:20 ] @
Citat:
tihi2
Nije pošteno računati 10 cm izolaciju kao 2x5cm. Onaj ko je stavio 5cm taj je završio posao, pogrešio ali pomoći nema jer se popravka ne isplati. Oni koji to rade planski stavljaju odmah 10cm stiropora i to košta 1evro/m2 više nego fasada od 5cm a dobijaju skoro duplo bolju izolaciju.


Nije ti ovo tacno, stiropor se prodaje na kubik i takva je i cena, 10cm je ravno duplo skuplje od 5cm, isto tako i tipl je skuplji, ono sto je isto je mrezica, lepak i fasada.
[ tihi2 @ 07.06.2012. 07:41 ] @
Kada sam ja to radio cena je bila 10 evra za fasadu sa 5cm stiropora a 12 evra za fasadu sa 10cm stiropora, sve nnjihovo, ja donosim samo pivo. Da sam jakupovao stiropor, klinove, lepak i početnu lajsnu mogao sam da uštedim nešto manje od 1 evra/m2.
Koliko znam, 5cm stiropora sada košta oko 1 evro, klinovi od 10cm su bili nekoliko dinara skuplji od onih od 5cm, a za lajsne se ne sećam. I to je sva razlika.
Sad sam pitao Temerince koji su meni radili fasadu, u velikom su poslu kažu, ali 10cm rade po 15-16evra/m2 a 5cm rade po 12-13 evra ("samo za tebe kao poznata mušterija"). Kaže da obično imaju više tura za donos materijala za deblji stiropor.
Jeste stiropor od 10cm duplo skuplji od onog od 5cm (i sve što pripada), ali je cela investicija skuplja 10-20% za duplo bolju izolaciju.
Da nemam izolaciju, grejanje bi bilo (na gas) oko 2800evra po zimi. Izolacija vraća celu investiciju za 3 zime kroz manji račun.
[ bakara @ 07.06.2012. 09:15 ] @
Ne znam kad si ti to radio ali ovde su ti cene od pre mesec i po dana, a od tada je jos sve poskupelo:

http://www.elitemadzone.org/p3079491

Citat:
Evo cena sa stovarista:

2cm 120 din
10cm 450 din

5cm nema, inace je oko 230 din

Znaci za kucu od recimo 250m2 x 230din=57500
stiropor od 10cm 250 x 440=110000 din
[ tihi2 @ 07.06.2012. 10:01 ] @
Auuu breee... pa ovi već uračunali da je evro 120din i da je PDV 23% !!!
Malo su ga preterali ali pao promet pa se mora nadoknaditi cenom.
Kada bi sada radio, cela fasada sa 10cm stiropora je (za 350m2) 5250 evra, a sa 5cm stiropora 4200. I jedno i drugo mi je danas misaona imenica. Zato ljudi rade etapno pa čak i zid po zid. Jasno je zašto je najčešća boja fasade u Srbiji siva (boja lepka). Ali ipak, za 20% više ulaganja dobija se duplo bolja izolacija. Nekad sam i računao kada će se ta investicija isplatiti i mislim da je bilo 3 zime šta god stavio: samo posle 3. zime sa 10cm stiroporom štedim oko 500evra po zimi u odnosu na fasadu sa 5cm. Malo li je?
Na sajtu http://www.austrotherm.rs/upload/download/flajer_kampanja_8cm.pdf ubiše se objašnjavajući kolika je optimalna debljina a naveli su i cene stiropora (1.65e/m2). Tanko je tih 8cm, po meni. To je sad naš standard, ali standard propisuje MINIMALNU vrednost.
[ bakara @ 07.06.2012. 10:48 ] @
Citat:
tihi2: Auuu breee... pa ovi već uračunali da je evro 120din i da je PDV 23% !!!
Malo su ga preterali ali pao promet pa se mora nadoknaditi cenom.
Kada bi sada radio, cela fasada sa 10cm stiropora je (za 350m2) 5250 evra, a sa 5cm stiropora 4200. I jedno i drugo mi je danas misaona imenica.

To su cene obracunate kada je evro bio 110 a sada evro racunaju na 120din.

Malo ti je optimisticna cena od 15€ za 10cm, ja jos nisam video ponudu ispod 16,17€ sa pristojnim materijalom, sto ispada razlika od 35-40% skuplje u odnosu na 5cm...
E sad, naravno da se isplati, sto deblje staviti...ali opet bolje da stavi i 5cm nego da ceka i greje dvoriste.

Sto se tice rada u etapama, to je tek najskuplja varijanta...tu bar 3x treba da platis samo skelu
[ vasic74 @ 07.06.2012. 22:09 ] @
Da jos jednom ponovim, zahvaljujuci izolaciji i stolariji, u mojoj instalaciji (elektricnog) CG (sa Globalovim al. radijatorima) razlika
temperatura napojnog (85% vremena je oko 32-35C) i povratnog voda je 3-4 stepena Celzijusa.

Da malo objasnim u vezi ovih radijatora . Na delta T temperaturi od 50 stepeni, rebara odaju 146w toplotne energije. Kako se dobija delta T 50, saberete 80 stepeni izlaznu temperaturu i povratnu 60stepeni i podelite sa 2. Zatim tako dobijenu srednju vrednost oduzmete od 20 stepeni sobne temperature. I dobijete 50C. Formula za druge temperaturne razlike je P=P50 (∆t/50)n, nije put an nego sve u zagradi na n. A n je eksponent i ima svoju vrednost za vox 600 je n=1,31199
E sada kada uzimamo gore slučaj dobijate da (35+31)/2=33C Tih 33 oduzmite od 22C dobijate 11C
Sada formulu koristite dalje, P=146*(11/50)1,31199=146*0,13717=20.02w po rebru. E sada ako imate sobu od 20 m2 i imate gubitke 50 w po m2 što je ekstra izolacija i termika. Jer se ubiše u evropi da postignu te parametre, Takozvane štedljive kuće od 50 w po m2. 50*20=1kw to podelite sa 20,02 w i treba vam 49 rebara. u jednoj prostoriji. Mislim da nisam pogrešio. Zato se izbegavaju radijatori za niskotemperaturska grejanja.

[ tihi2 @ 07.06.2012. 23:55 ] @
Čovek kaže "85% vremena" a to znači da je spoljna temperatura oko 0*C.
Računica za radijatore ti je OK, ali mi nije jasno onda kako ti računaš gubitke. Koliki su ti koeficienti za blok 20+5+10+5, za blok 20+10 stiropora, za prozore (drvene 2 stakla sa argonom) i za gipsane ploče 16mm (valjda) a na njima 15cm mineralne vune? Naravno, zidovim sa fasadom. Ja sam ti rekao kako ja to računam, a znam da je manje nego što računam.
Ako računam moje gubitke preko radijatora, računica se opet slaže jer na 40*C polazne vode panelni tip 22 od 1m dužine daje oko 650w/h, a to su gubici oko 35w/m2 (na 0*C). Radijator od 1m imam u sobi od 14m2 sa severne strane. Za sobu od 20m2 radijator bi trebao biti 1.4m. Meni to nije preveliko, pogotovo što košta 70evra ili 3,5 evra/m2 površine sobe. Ne mogu da verujem da je za to isto potrebno 49 rebara Al radijatora. I pola od toga je puno.
Možda je problem u definiciji "niskotemperaturno grejanje". Meni je to do 55*C polazne vode (dokle daje svaka TP), a za podno ide do 45*C. Naravno, na spoljnih -20 i na prijatnih +20 u sobi.
Vasiću, pročitaj pp.
[ cokacunami @ 08.06.2012. 10:37 ] @
tihi2,

Sve detali moje kuce su negde u postovima. Nemam vremena da to trazim, a i nebitno je.
Moji radijatori su mali - 10-12 rebara po telu.

Primer toplotnog gubitka moje kuce od oko 200m2 grejane povrsine je decembarski racum 2011 na mernoj grupi:

VT=1387kwh i NT=837, ukupno 2224kwh.

Jos jednom, naglasavam: nemorate prepravljati svoj sistem CG da biste imali isto sto i ja .
Treba vam samo dobar inzenjer "grejac" (ili neki tihi2) da sracuna debljinu izolacije koju treba da stavite i postigli ste zeljeno.

Ljudi, manite se Austrotermovog "opimuma" od 8cm izolacije. To je cenovni optimum. Tj: nakon 8cm kriva dobitka (ustede) se sporije penje nego do 8cm!!!
Moja izolacija je 12,4cm zidna i plafonska od 18-30cm! ZAZTO mi je dovoljno 32C napojne vode 85% vremena i maksimum 40-42C na -20C!

Uostalom, nemislite valjda da su zapadnjaci GLUPI! pa su propisali 20cm debljinu izolacije!?

Nafta je pri kraju, ugalj je neekoloski, nuklearke su opasne i skupe, .... resursa su sve manji a potrosnja sve veca.

Otuda je logican zakljucak da ce cena SVIH OBLIKA energije UBUDUCE EKSPONENCIJALNO RASTIu odnosu na dosadasnji rast!!!

Poslusajte me: UZIMAJTE TAJ DRZAVNI KREDIT (link je u prethodnim postovima) I IZOLUJTE KUCE (i ugradjujte valjanu spoljnu stolarioju)!
Kajacete se ako to neuciniute. Tek kada sredite izolaciju i stolariju razmisljajte o TP, i ko god moze, neka ugradi i akumulator toplote.

Prioritet Izolacju treba tretirate kao drugi, odmah nakon lecenje kancera: PARE ULUDO "CURE" KROZ ZIDOVE I VI GREJUCI "GOLE" ZIDOVE
BACATE NOVAC, UMESTO DA GA TROSITE NA DOBROBIT SVOJE DECE i sebe.

Izvinite na ocinskoj strogoci; ovde niko neshvata KAKAVA VREMENA DOLAZE!

Stvarno smo glup narod. Do nas ne dopiru ni predvidjanja MMF-a, pa cak ni reci CIA-nog direktora za Balkan, o velicini krize koja dolazi!!!
(na Happijevoj "cirilici")

1933. je decija igra za krizu koja je pred nama.
Zato ulazite u stednju.
Jer, kad vam kriza bude zkucala na vrata, necete moci zagrejati svoje najdraze.


[ vasic74 @ 08.06.2012. 13:47 ] @
cokacunami
Primer toplotnog gubitka moje kuce od oko 200m2 grejane povrsine je decembarski racum 2011 na mernoj grupi:

VT=1387kwh i NT=837, ukupno 2224kwh.

Ovde nije napisano koliko vremenski si grejao kuću. Takođe koliko dana si grejao kuću u Decembru. Jer ak ouzmemo prostu matematiku, da sigrejao 16 sati dnevno narednih 30 dana. dobija se da 2224 kwh električne energije odaje 2224Kw toplotnih gubitaka zatvoju kuću. To podelite sa 16h i sa 30dana i dobije se oko 23w po m2 na sat gubitaka. To je ekstra i neverovatno ako si toliko dana grejao i toliko sati. Koeficijent prelaza toplote možete naći na internetu jer je standardana formula. I ne može da se izmišlja ništa posebno. To je uvek ista formula.
Ne mogu da čitam PP poruke, imaš sajt www.ekonatim.rs tu ti je moj kontakt.
[ dmax @ 08.06.2012. 14:18 ] @
Citat:
cokacunami:Nafta je pri kraju, ugalj je neekoloski, nuklearke su opasne i skupe, .... resursa su sve manji a potrosnja sve veca.

Otuda je logican zakljucak da ce cena SVIH OBLIKA energije UBUDUCE EKSPONENCIJALNO RASTIu odnosu na dosadasnji rast!!!


Pa nisi jedini koji ovako misli. Javili smo se dosada i mi ostali koji mislimo da ce energenti u buducnosti da idu sa cenom samo nagore, tako da racunice koje vaze danas (za "ekonomski isplativu" investiciju u izolacije) nece vaziti sutra, tj. ono sto bi bilo skuplje danas, sutra moze lako biti "standard". Ali je jedno sigurno, kada se postavi neka fasada danas, sutra ne moze tak tako da se odluci da se "doda" jos malo izolacije, nego mora ceo posao od pocetka.

Tako da danas moze za 20% u ceni da se stavi 10cm umesto 5cm, ali sutra, to znaci da se sve skine i plati 100% kompletan posao, pa plus skindanje stare izolacije... jednostavno neisplatljiva investicija...

Najgore je sto je potraznja mala za deblje izolacije (15cm i 20cm) pa je tesko naci klinove te duzine, ali mi se sve cini, da ce uskoro i njih biti svuda, jer su se jos samo do pre par godina "cudili" po radnjama sto se raspitujem za "desetku".
[ tihi2 @ 08.06.2012. 17:10 ] @
Ima tu jedna sitnica koja objašnjava sve.
Prosečna spoljnja temperatura u decembru 2011 je bila 6.25*C (za NS). To znači da cokacunamijev objekat ima stvarnih 66.9w/m2 gubitaka na sat na spoljnjih -20*C. To je vrlo realno. I spada u dobro (samo dobro!!!) izolovan objekat. Niskotemperaturne zgrade, štedljive zgrade, energetski efikasne zgrade i kako ih sve već ne zovu imaju manje od 40w/m2.
[ cokacunami @ 09.06.2012. 05:40 ] @
dmax,

Klinovi su jos jedna od srpskih gluposti. Svrha stavljanja "klinova" je ISKLJUCIVO zbog POZARA!!!
Oni sluze da se se zapaljena fasada 'sfulja" niz zid, umesto da padne na susednu zgradu i prenese pozar.

ZANACI: ZA PRIVATNE KUCE SU 100% NEPOTREBNI!

A i logicki: busenjem rupa za tiplove (pogotovo nakon 1 dan od postavljanja stiropora), narusava se
cvrstoca - "razbija" se veza lepka i zida.

Manite se majstorske pameti - nerusite svoje fasade tiplovima.


Inace, nemogu odgovoriti o duzini dnevnog grejanja, jer termostat regulise ukljucivanje grejaca, a ono je
uslovljeno spoljnom temperaturo.

I na kraju: moja kuca bi bila sigurno za 1/3 jos stedljivija da zena nije umesala prste u dizajn , sa 2 velike
terase (oko 35m2) i kamenom coknom od 48m2, koji predstavljaju velike "gubitase" = hladne mostove, preko
kojih i ja grejem dvoriste.

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 09.06.2012. u 07:17 GMT+1]
[ lnick @ 09.06.2012. 06:50 ] @
Ajd mani me filozofije,tako sam i ja bio pametan,pa sam na staru prizemnu kucu zalepio demit bez tipli,SVE se odlepilo zbog u....e fasadne boje.
Naime lepak nije vezao za praistorijsku boju...ne bih ni video da posle 6 meseci nisam montirao klimu,a ono mozes ruku zavuci izmedju zida i stiropora.
Sve sto drzi je mreza...coskovi stoje a sredina odoko 8m odvojena je 15-20cm...
Postavio sam uzduz u gornjoj zoni neku celicnu lajsnu od spolja da pritegne i da drzi,a sta cu posle...videcemo kada bude para.
Nisu te tiple bezveze izmisljene da se ljudima uzmu pare...a imam ih bogami 2 kante od polusiperzije...

poz.
[ cokacunami @ 09.06.2012. 12:57 ] @
lnick

Sinovac, nije to filozofija, vec ZNANJE!

A tebi se fasada odlepila:

1.)Zbog nekoriscenja podloge, a ako si je koristio, onda zbog stare fatrbe cija je veza sa malterom slaba,
i kad se ovlazila od leppka, otpala je, a sa njom i fasada. Da si ostrugao staru farbu i ostruganu povrsinu
premazao podlogiom, pa onda lepio, NEBI TI NI MM2 ODPAO!
2.) Zbog "STEDNJE" NA LEPKU. Ja sam koristio Ceresitov i ni posle 5 godina NIGDE NISTA NIJE POPUSTILO.

I, OCINSKI: PITAJ SINAK, NIJE SKUPO PITATI. Neznanje je skopo.Naucio si, nadam se cenu neznanja?

[ ELTI @ 09.06.2012. 19:43 ] @
Potpuno se slazem, ja takodjer nisam postavio ni jednu tiplu, ploce su lijepljene na gole ciglene termo blokove koji su prvo premazani vezivom emulzijom, ploce takodjer nisu lijepljene cijelom povrsinom tako da izmedju zida i ploca postoji zracni procjep koji takodjer povecava toplinsku izolaciju, postavljene su prije destak godina i za sad se drze izvrsno.
[ tihi2 @ 09.06.2012. 21:38 ] @
Na investiciju od 1500evra (za kuću od 100m2) se uštedi 30 evra. Vama je to isplativo?
Jedan klin košta 5 dinara i treba ih 5 komada po 1m2. Ukupno 600 komada tj 3000din. Ja ću dati tih 30 evra samo da ne razmišljam o tome.
Kad se ukuca klin - stvar je gotova za 100 godina. kakav pupak, kakvo odlepljivanje...
[ cokacunami @ 10.06.2012. 05:30 ] @
tihi2,
Pa zar i ti, sine Brute? Ti si dosad pokazao da umes da mislis!? Sta ti bi?

Izes 30E (koje racionalan covek ne baca), bitna je fasada.

Sta biva sa vezom lepka i zida, kad se na 80-90% ocvrslu vezu deluje vibraconom busilicom (pri busenju rupa za tiplove)?

Ona se sigurno narusava, tj. osetno oslabljuje.

A time i cela fasada. I, ako jos imas nesto slicno lnick-ovoj zidnoj situaciji?
Sta onda biva?

Ode mast u propast.
[ lavbanjalucki @ 10.06.2012. 05:32 ] @
Dali sam ja "zalutao",u čemu je stvar???Ovde već dugo nema ni reči o toplotnim pumpama,sve sami neki bauštelci sa fasadama,ekserima,čavlima!!!
[ zeljezara @ 10.06.2012. 10:48 ] @
Izolacija zida postade tema .Evo jedno iskustvo.
Ono sto sam zakljucio da svako radi kako hoce.
Kod nas stiropor 5 cm 8 maksimalno.
Nijemci na 20 vec stigli.Kod Svicaraca moda kamena vuna ventilisana fasada i ono sto bi bilo kod nas smesno kolega Francuz pravi kucu i u dozvoli pogledam 10 cm iznutra .
Spoljni zidovi izolirani iznutra tvrdi da je triput jeftinije sa istim ucinkom.
Do duse novi materijal neki grafitni stiropor.Razgovarao sam zasto.Odgovor niskotep grijanje ne moze akumulirati energiju u zidovima.Potrebno je ono sto imas da neizlazi napolje.Na pitanje hladni mostovi kondes u uglovima regulisano ventilacijom.Kuhinja kupatilo ventilator i gotovo.Velika terasa od zida odvojena stiroporom.Svi nosaci oblozeni opekom nema direknih betona i razlicitih materijala.
[ vasic74 @ 11.06.2012. 13:19 ] @
Što se tiče unutrašnje izolacije zidova, po meni je glupost. Zašto, vi trenutno zadržite temperaturu u kući, ali umesto da dobijete 25cm debljinu bloka, i 5cm ili 10 cm stiropora kao izolaciju vi dobijate samo 5 ili 10 cm izolaciju. Ne postoji materijal koji ostvaruje izolaciju 100%. Znači da nemamo gubitke. Noramlno da svaki materijal i telo zrači određenu toplotu. Jer toplota ide od toplijeg ka hladnijem. Okej ko stavi spolja izolaciju i još iznutra. To bi trebalo videti sa ljudima koji se bave samo ispitivanjima zidova i izolovanosti, građevinska termika zidova. Da sada ja radim kuću , napravio dobru spoljnu izolaciju, uradio zidno grejanje i stavio toplotnu pumpu. I završio sa grejenjem i hlađenjem i mnogo većom uštedom energije. Naravno stavio bi ili po neku parapetnu jedinicu ili zidnu zbog boljeg hlađenja.
[ vladimir dujic @ 17.06.2012. 11:43 ] @
poz svima..izolacija iznutra i nije neko resenje pogotovo ne u zemlji srbiji gde ljudi stavljaju niskogramazne stiropor ploce...uzasnog kvaliteta.Zidovi treba da disu bar sa unutrasnje strane..svima jasno..(jednom sam u zivotu video i to je neki dekorativni fazon sa plutom koja izgleda fantasticno....preporuka ali malo skupa)

Spolja svi se oslanjaju na stiropor i fasadu,ok,ali stavljaju stiropor 5cm to vec i nije ok,malo s-obzirom na gustinu istog.

Sto se tice toplotne pumpe u uslovima full izolacije sa po kojim fenkoil aparatom investicija je zagarantovana....video sam kucu od oko 110m2 potrosnja ide oko 1kw struje/h ....kad sam to video odlucio sam se da cu sam da napravim jednu...samo me kecaju pare
[ tihi2 @ 17.06.2012. 18:15 ] @
Ajde da razjasnimo zablude.
1. Koeficient provodljivosti tj gubici energije za jedan zid se računaju tako što se sabiraju gubici za svaki sloj koji čini zid. To znači da je svejedno kojim redosledom je stavljena izolacija, koeficient je uvek isti. Zato nema nikakve (energetske) zabrane za stiropor sa unutrašnje strane objekta. Svejedno je sa koje strane je stiropor.
2. Na dodir, stiropor je uvek topliji od zida.
3. Stavljanje stiropora iznutra bi trebalo da je jeftinije od stavljanja spolja, pogotovo što svako sam to može uraditi (nema demit fasade, sve se radi sa zemlje ili sa malih merdevina, ne mora biti savršen rad ako je iza regala ili plakara).
4. Kada počne merenje kalorimetrima za grejanje stanova, jedino rešenje je da stanar stavi stiropor iznutra i odmah štedi. Dok on dočeka da se cela zgrada dogovori da stavi fasadu... prođoše godine.
5. Šta da rade oni koji su stavili 5cm demit fasade i sada zaključili da su pogrešili, da su ispod standarda i da bi im se novih 5cm stiropora iznutra isplatilo za 3 zime, a 5cm spolja za 10 godina?

Zašto se uglavnom ne stavlja stiropor sa unutrašnje strane zida?
1. Stavljanjem stiropora iznutra smanjuje se površina sobe (na sobu 4x4m to smanjenje je skoro 1m2 ako je stiropor 10cm; malo li je?), teže se kače slike, kuhinjski elementi i slično. Ako je dvorište manje za 10cm - šta me briga, još je dosta veliko.
2. Osećaj toplote u takvoj sobi mora biti preciznije regulisan jer ne postoji inertnost zagrejane površine (jer je stiropor nema). Ako se soba greje svaki dan, a stiropor je spolja, onda može da se grejanje ugasi noću i da ujutru bude za do 2 stepena hladnije. Ako je stiropor iznutra, temperatura će biti ista, ali će osećaj biti mnogo gori. Otprilike, kako u kartonskoj kutiji: može da se ugreje svećom, ali čim se sveća ugasi odmah je hladno.
3. Vlažnost vazduha je kritična, jer zidovi ne dišu. Mora se posebno regulisati.

Komšija, 3 kuće dalje, je stavio 5cm stiropora iznutra pre 5 godina, čak i na plafon (prizemna kuća). Kad uđem kod njega, kao da nemam vazduha i kad sednemo nas trojica, vrlo brzo počinjem da se znojim. Malo je gasa potrošio, vrlo je zadovoljan, ali ja imam neki osećaj nelagodnosti. Prozor i zimi mora biti odškinut ili često otvaran (svakih sat je malo).

Po meni, nema nikakvih prepreka da se na spoljne zidove sobe stavi stiropor iznutra, ali ne na plafon. Time bi stiropor bio na oko 1/3 površine sobe pa bi to bio prihvatljiv kompromis.

Jeste da je izolacija na ivici teme "toplotne pumpe" ali je neophodni preduslov za TP. Ionako se danima ćuti u temi.
[ zeljezara @ 17.06.2012. 19:28 ] @
Tema toplotna pumpa .
Davno bi je kupio i ugradio ali sam svjestan da trebam jos milion stvari da odradim da bi imalo smisla.
Izolacija uznutra ili spolja ?Francuzi tvrde samo stara gradnja spolja nova iznutra.Dali je dobro ne znam.
Sta sam vidio u njihovoj gradnji naprave grijanje podno ili bilo kakvo drugcije a u dnevnom boravku ugrade ove nove kamin peci pa loze na drva.A centralno samo kad puno zahladni.Gas je skup i racunaju u kw naprimjer mi placamo kubik 50din oni placaju 9 kw energije.Kad kod nas bude tako poskupice jos 150%pa gas se nece smjeti ni spomenuti.

Puno ih izoluju iznutra pogotovu korkom.Hfale se da su raspolovili potrosnju.Poceli da stede egriju negriju citavu kucu.Ili kad su na poslu.Dodaju izolaciju pa tako mozes grijati cim hoces nece biti skupo.Ovdje su TP uzas skupe doduse mozes odbiti od poreza .Kuca 150qm 30 000€ grijanje.
[ cokacunami @ 18.06.2012. 04:57 ] @
Sada me ne cudi sto je Srbija evropski lider u kancerogenim i kardiovaskularnim bolestima.
To verovatno niste znali.

Medju vama ima i vrlo zdravomislecih ljudi, a niko nezna: da je STIROPOR KANCEROGEN !

KAO STO JE KANCEROGENO I SVE DRUGO NAPRAVLJENO OD NAFTE!

RECIMO: PLASTICNE FLASE.
Ja znam za cetiri kancerogene materije koje se nalaze u pl. flasama.
Koga interesuje moze ovde da sazna vise o tome: www:usa2you.net


Dakle unutrasnja izolacija da, ali samo sa prirodnim materjalima.

Stiropor je iskljucivo za SPOLJASNJU primenu.

I jos jedna vazna stvar: stiropor vremenom degradira (kao izolator).

Sve to ima na internetu.
[ dmax @ 18.06.2012. 13:08 ] @
Citat:
tihi2:
Komšija, 3 kuće dalje, je stavio 5cm stiropora iznutra pre 5 godina, čak i na plafon (prizemna kuća). Kad uđem kod njega, kao da nemam vazduha i kad sednemo nas trojica, vrlo brzo počinjem da se znojim. Malo je gasa potrošio, vrlo je zadovoljan, ali ja imam neki osećaj nelagodnosti. Prozor i zimi mora biti odškinut ili često otvaran (svakih sat je malo).

Po meni, nema nikakvih prepreka da se na spoljne zidove sobe stavi stiropor iznutra, ali ne na plafon. Time bi stiropor bio na oko 1/3 površine sobe pa bi to bio prihvatljiv kompromis.


Ima tu jedan mali problem kod unutrasnje izolacije, a to je odvodjenje vlage. KAda se radi unutrasnja izolacija, obavezna je parna brana sa unutrasnje strane jer se stvara kondenzat iza izolacije na samom zidu. Sa ovime nema problema kod spoljne izolacije. Da bi se ovo sprecilo, stavlja se parna brana pre same unutrasnje izolacije (gps ploca, parna brana, izolacija i na kraju sam zid). Koda se radi sa stiroporom iznutra (kao demit fasada) nema parne brane, ali posto stiropor sam po sebi provodi mnogo manje vlagu nego npr. staklena vuna onda i dalje dolazi do povecanje vlage u vazduhu (kada vise osoba sedne i nadise) zato dolazi do onog neprijatnog osecaja, kada treba drzati prozor blago odskrinut, da bi se odvela vlaga. Ovoga problema nema kod spoljne izolacije stiroporom, jer prvo sami zidovi amortizuju, visak vlage. Tako da vlaga ode u zidove i posle polako izedje napolje (cak i preko stiropora).

A sto se tice nestavljanje stiropora na plafon... pa gore je najtoplije, tako da ako gore nema izolalcije, dobije se "plafonsko hladjenje". Smatram da vise efekta ima da se stavi na plafon izolacije (betonska ploca i malo monte) nego na same zidove. Na kraju krajeva i manja je povrsina da se odradi, i ne smanjuje sobu (barem ne u duzinu i sirinu).
[ tihi2 @ 18.06.2012. 17:54 ] @
Ako se u prostoru iznad stanuje, onda nema gubitaka, pa nema ni potreba za izolacijom.
Ako se iznad ne stanuje, onda pre biram 15cm mineralne vune po tavanu (5cm mineralne vune košta oko 90din/m2). Iz iskustva znam, da se privremeno sklanjanje stvari na tavan ( "zatrebaće možda") svodi na trajno. A te stvari po pravilu nikada ne trebaju.
Onaj neprijatan osećaj bi se mogao eliminisati verovatno klimom koja radi stalno i odvlažuje vazduh.
[ zeljezara @ 18.06.2012. 19:19 ] @
Redosled je ovakav
zid neomalterisan
stiropor zalijepiti na zid

parna brana pa rigips plata izgletuju se sasstavi i gotovo

bezb parne brane ne raditi.
[ milan.mihajlovic @ 22.06.2012. 13:14 ] @
Ovo je moja kuca o kojoj sam vam pisao

http://www.grejanjeza1evrodnevno.com/primer1.php
[ zeljezara @ 23.06.2012. 10:19 ] @
Rezultati TP su vise nego dobri.Da ja znam da to kod mene moze tako .Danas bi kupio nebi cekao do sutra.U EU se potpise ugovor pa ako nebude nema placanja.I jos osteta.
Ne zelim da tvrdim da ne moze ali nebi zelio da mi dodje covjek pa kaze .Napravi novu kucu pa ce moci.

tihi moje zapazanje tamo gdje nema zraka kod izolacije.Kod mene ima poslednja rec tehnike u smislu izolacije stolarije grijanja.Pa ponekad izjutra u cetiri se probudim uz osjecaj da nema zraka u spavacoj.Samo malo da se prehladim.Nemoze se disat.Sve dihtovano vrata prozori zidovi.Grejem se nekih 20 dana zimi na nadmorskoj visini od 300 m slabo kad padne sneg ili samo sa kisom.Ono sto sam zapazio kod nas na nasim prostorima da se ljudi dovijaju samo jevtinije.Rade unutrasnje fasade ali ne bas kako treba.Stiropor je propustan a niko ne stavlja nepropusnu parnu branu KOJU NESMES DA PROBUSIS onda nije brana.
Covjek racuna izolaciju i gubitke zida i trazi 0 tacku rosista .Navodi difuziju i jos sto cuda.Trazi gdje se sastaju vruce i hladno. Vremensku zonu.Nebi bas rekao da velika vecina od nas tako racuna.
Sjeti te se ALUMINIJSKE STOLARIJE bez hladnog mosta Ta se stolarija mahom vadi curi niz zid.Carobna guma koja podize cenu do neba.Razdvojeno sa gumom even. gas upumpan.

Neko je navodio hladno pivo u ljeto i konden na flasi curi dok se ne ugrije.Kad sve ove cindbenike razmotrimo onda je lako zakljuciti zasto kod tvog kolege postoi takav osjecaj.
Da jos navedem da velika vecina samo nalijepi stiropor do krovne konstrukcije ono gore ostavi.Da poveze sa tavanom ili stavi 30 cm na tavan to obicno zaborave.

dmax... ima mogucnost vlage a i nemora da bude .Radi ce mo onako da nebude.Covjek uradio spoljnu fasadu dobio budj u uglovima.Razlog hladni most sa balkona.Na svakom spratu balkon.Tako dobies vlagu i od poda i gore u cosku(uglu).Samo ceka zimu i tep razliku.Moze i balkon da se izoluje.

cunami,,..SVE JE KARCOGENO i flase i stiropor i auto i hrana.Ko prezivi neka prica.Ja se sjecam kad su moji sejali razne kulture u poljoprivredi koje ne prscu hemijom i ne djubre hemiskim djubrivom.Samo sam cuo da je tad bilo gladi i bolesti .Vidi sad srce nikakva operacija a kamoli da covjek da umre od zutice.

Evo jos nesto sto sam vidjeo a mnogi su skepticni i misle da nece raditi.Za grejanje fabricke hale vise od 10 m visine( nisam mjerio )ugradili su plocaste radijatore tako sto su ih postavili po tavanici .Onako ko lustere okacili i tvrde da ce da zrace toplotu na prema dole.Sa gornje strane ploce stavljena je kamena vuna sa alum. presvlakom.
Kad budem imao vremena slikacu pa da pogledate.Nije radio priucen nego firma sa inzenjeringom i proracunom garancijom iskustvom.Topu vodu uzima iz hladnjaka radne masine koja radi tri smjene i ehtremno se grije pri radu.

Ja odavno imam ideju da od svoih radijatora napravim konvektore.I pri tome smanjim tem polaznog voda na nisko tem recimo 40 c.Mislim dodati ventilator male potrosnje.

Ocekujem drvlje i kamenje i dobronamjerne komentare.Forum je da diskutujemo i iznadjemo najbolje resenje.
[ dmax @ 23.06.2012. 10:51 ] @
Terase jesu zeznute u smislu da se potpuno moraju obloziti da se spreci
hladni most ko sto kazes. Od dole moze klasicana demit fasada, ali od gore
(gazeci sloj) ... tu je vec zeznuto, stirodur je jak, ali preko njega bi
trebala kosuljica pa onda plocice ili sta vec. A ako se doda kosuljica,
onda to moze biti pretesko za terasu a usto se i dize visina terase, pa to
moze biti nezgodno (zakoraciti na "stepenik" da se izadje na terasu).
Moguce je jos staviti i izolaciju odgore, pa neki ukrasni sloj (plocice)
ali onda nema hodanja po njoj..... to bi bila samo terasa za "ukras" kuce.
Znam da postoje neke posebne spojnice da se stave pri izlivanju terase,
tako da se pravi toplotna brana izmedju terase i kuce, ali to mora pri
izrdadi, tako da tu nema nista korisno onome ko vec ima terasu.

Ja ima slican problem kao sa terasom, na zidu koji delim sa komsijom.
Dvojna kuca je u pitanju tako da tu gde se i komsija greje nije problem,
ali ima deo zida, koji se sa moje strane greje a kod njega na par cm dodje
neka supa. Tako da spolja ne moze nista da se uradi, a ako uradim na tom
zidu unutrasnju izolaciju i nastavim na ostalim zidovima spolju izolaciju
(u mom dvoristu) onda cu dobiti toplotni most izmedju ta 2 zida, dakle ceo
jedan cosak ce mi biti hladan.
U ovoj varijanti, ja sam jedino resenje video da se uradi i unutrasnja
izolacija (uz spoljnu) na tom zidu sto krece od komsije u moje dvoriste.
Unutrasnji sloj tu nemora biti jako debeo, jer j bi spoljni bio redovan.
Ovo kosta mnogo vise, nego kada se moze uraditi sve lepo spolja, ali
nevidim drugu varijantu da se skroz izbegne toplotni most.
[ cokacunami @ 24.06.2012. 12:18 ] @
Zeljezara,

Čedo malodušno. Konstatuješ: SVE JE KARCOGENO…. Ko preživi neka priča.

Ne bih ti odgovarao, da se ne nadam da ću nekome sa IQ iznad 100, možda pomoći, da ne bude pojeden.

Vidi rode, zbog takve individualne pameti, i slične pameti utkane u glave političke i dr. srpske “elite“ koju
ja kratko zovem: “osveta ponavljača,” koji su poslednjih 10+10 (+ ?) godina uništavali Srbiju, gore nego
Osmanlije i NATO zajedno,Srbija je danas lider Evrope u SRAMOTI:
1.)Kancerogenim i
2.)Kardiovaskularnim bolestima.

Zeljezara, sinak, reći ću ti kratko: Ko zna zna, ko ume ume. Ostali bivaju POJEDENI!

I ti, i ostali, koji se mirite sa stvarima, čekajući da padne plafon, ili da vam ih drugi reši, zapamtite čikine reči:

Božja je PRAVDA neumoljiva. Svi dobijamo SAMO ZASLUŽENO!
Jer i rakonja mora da rucka.

Vi samo konstatujete i NEPREDIUZIMAJTE NIŠTA. A kada RAKONJA progricka.... svaku paru, i ... ćete dati,
za još jedan dan tog, tada već sasvim NIKAKVOG, bezvrednog života.

A najveća strahota “osvete ponavljača” se ogleda u tome, što većina progrickanih, ni tada neće shvatiti ZAŠTO
IM SE TO DESILO.
[ zeljezara @ 24.06.2012. 15:23 ] @
Citat:
cokacunami: Zeljezara,

Čedo malodušno. Konstatuješ: SVE JE KARCOGENO…. Ko preživi neka priča.

Ne bih ti odgovarao, da se ne nadam da ću nekome sa IQ iznad 100, možda pomoći, da ne bude pojeden.

Vidi rode, zbog takve individualne pameti, i slične pameti utkane u glave političke i dr. srpske “elite“ koju
ja kratko zovem: “osveta ponavljača,” koji su poslednjih 10+10 (+ ?) godina uništavali Srbiju, gore nego
Osmanlije i NATO zajedno,Srbija je danas lider Evrope u SRAMOTI:
1.)Kancerogenim i
2.)Kardiovaskularnim bolestima.

Zeljezara, sinak, reći ću ti kratko: Ko zna zna, ko ume ume. Ostali bivaju POJEDENI!

I ti, i ostali, koji se mirite sa stvarima, čekajući da padne plafon, ili da vam ih drugi reši, zapamtite čikine reči:

Božja je PRAVDA neumoljiva. Svi dobijamo SAMO ZASLUŽENO!
Jer i rakonja mora da rucka.

Vi samo konstatujete i NEPREDIUZIMAJTE NIŠTA. A kada RAKONJA progricka.... svaku paru, i ... ćete dati,
za još jedan dan tog, tada već sasvim NIKAKVOG, bezvrednog života.

A najveća strahota “osvete ponavljača” se ogleda u tome, što većina progrickanih, ni tada neće shvatiti ZAŠTO
IM SE TO DESILO.

Morao sam da te spomenem i nemislim da nisi u pravu.Samo stvarnost je nesto drugo.Vjerovatno pijes kolu iz plasticne flase i jos puno toga sto je stetno.
Da u evropi cvjetaju ruze nebi bas rekao.A to sto je u Srbiji tako to zele ovi iz evrope i bas sve kreriraju kako zele.Skolovali su i platili svoje sluge rezultate imaju.

E sad de ti meni objasni da li moze da se grije za 1 € pa i za 5€ na dan nekih 200mq dal to u evropi griju tako.Nije mi jasno IQ nije mi bas.Ovaj gore naveo 23 c za 1.5€ na dan ima i obciju radijatorskog grijanja.Pa makar se zvao i visman ili junkers malo je premalo.A i oni tvoi podadci za proslu godinu potrazuju preracunavanje.
[ cokacunami @ 26.06.2012. 05:46 ] @
joj zeljezara,

Pa ti bas nemas soli, rode moj.

Pa da ja jedem g.... jel bi i tada sebe opravdavao time?

Kakve veze, pod milim bogom, ima to što neka budala čini, sa tvojim životom?


Kad bih ja činio ono što ZNAM da nevalja po mene, ja bih bio BUDALETINA!

Pa zar se odrastao covek ugleda na, ili opravdava sa, BUDALETINAMA?

Da te utesim rode, nisi redak - zato smo lideri Evrope, u SRAMOTI!
[ savileks @ 27.06.2012. 13:43 ] @
pozdrav svima
pregledao sam sve prethodne stranice i to mi je mnogo pomoglo u resavanju problema sa grejanjem u kuci.
do sada sam uradio fasadu 15cm na zid cigla+1/2 sto i nema neke veze i kupio panelne radijatore sad je ostao problem sa kotlom za grejanje,tj sa cime se grejati.
razmisljao sam o tp vazduh/voda ali posle citanja komentara i okretanja par brojeva tel nekih firmi sve sam vise ubedjen da stavim voda/voda jer ona kao moze da radi na radijatorsko grejanje dok vazduh/voda ne.cekam da mi se javi jos neki prodavac/proizvodjac iz srbobrana pa da vidim sta ce mi reci ovi do sada i nisu se nesto pokazali tj deru kozu ljudima.



i pozdrav za tihi2
[ smiters @ 28.06.2012. 10:04 ] @
@ savileks

Hajde podeli neke informacije koje si dobio i nama.
Ako može ostavi i kontakte tih koje si zvao - na PP.
[ relax1968 @ 28.06.2012. 12:27 ] @
i mene interesuje kolike su cene za voda -voda tp ovde kod nas . kod mene iz madjarske stizu za 1600 / lg kompresor -7 kw 80m2/ i 2300 /10 kw scroll-120m2/ . koga int. nek pita jos na pm.
[ d025 @ 28.06.2012. 21:05 ] @
Cene su od 3000-4000 e, za tp oko 12 kw.Duzina garancije od 1-3 godine.Govorim o toplotnim pumpama voda-voda,domace proizvodnje, kineske su tu negde.
Izmenjivac za pasivno hladjenje od 300-400 e
Cena montaze tp od 300-500 e( malo morgen cu to da platim toliko)....





Dobio sam i ponudu koja ukljucuje kopanje bunara,ali na fi 50, nisam jos odlucio,ne znam razlog zbog cega bi kopao bunar na fi 125 ili vec koji,ako ovi daju garanciju na ceo sistem 5 godina.


relax1968 imas pp
[ savileks @ 01.07.2012. 09:54 ] @
juce je bas bio prodavac kod mene i ponuda je ovakva pumpa voda-voda 3500(12kw) busenje bunara 2kom 300e,pumpa da vuce vodu od 100e pa navise sve to da se montira i uradi trazim drugog majstora tj onog koji mi je i razvlacio grejanje...
znaci sve to koliko sam ja racunao min 4100e s tim da nemam hladjenje na toj toplotnoj pumpi.
ova ponuda je od firme iz srbobrana a zvao sam i neku iz nisa on je isto tu negde pa ti sad vidi.
meni to izadje skuplje od gasa npr 2000e(prikljucak za gas min 1000e+kotao 1000e)
e sad ima i druga varijanta prikljucim gas za 2000e i ugradim drugu toplotnu pumpu vazduh/voda da imam u prelaznom periodu ona je koliko sam skontao isto oko 2000e pa da se osiguram sa te dve varijante
mislim to su sve neka moja razmisljanja
[ tihi2 @ 01.07.2012. 12:19 ] @
Citat:
savileks: e sad ima i druga varijanta prikljucim gas za 2000e i ugradim drugu toplotnu pumpu vazduh/voda da imam u prelaznom periodu ona je koliko sam skontao isto oko 2000e pa da se osiguram sa te dve varijante
Zašto samo prelazni period? U NS je prošle zime bilo
temperatura 0 do -5*C 12 noći, a preko dana temperatura je bila oko 0*C
temperatura -5 do -10*C 8 noći, a preko dana temperatura je bila od -4 do -6*C
temperatura -10 do -15*C 3 noći, a preko dana temperatura je bila oko -7*C
Date su stvarne temperature a ne dnevni proseci. Okačio sam grafikone za celu zimu negde ispred u ovoj temi.
Jasno je da za tih 11 dana kada "obična" klima ne bi mogla da radi mnogo isplativije uključiti grejalicu nego ulagati mnogo veće pare (pokriva 95% potreba).
Na zapadu, nikome nije TP jedino grejanje i projektuje se da pokrije 80% potreba.
[ relax1968 @ 02.07.2012. 08:35 ] @
kod mene 12 kw scroll voda - voda sa ugradnjom - bez bunara 2500 eur + 2x300 eur bunar tj 3100 eura imash kompletno grejanje sa 2 bunara./sa 2 godine garancije na tp / ako imas pitanja pitaj slobodno.
[ d025 @ 02.07.2012. 09:08 ] @
Citat:
relax1968: kod mene 12 kw scroll voda - voda sa ugradnjom - bez bunara 2500 eur + 2x300 eur bunar tj 3100 eura imash kompletno grejanje sa 2 bunara./sa 2 godine garancije na tp / ako imas pitanja pitaj slobodno.


Ok,interesuje me COP ( sa potrosnjom potopne pumpe) na temp od 45 C
Da li tp ima vodjenje prema spoljnoj temp,ako nema koliko kosta da se i to ugradi,
Da li tp moze i samostalno da hladi ili ima samo mogucnost grejanja.
Cena izmenjivaca za pasivno hladjenje 12 kw.
Sta racunas u cenu bunara (upojni mi ne treba)
Da li radis i instalacije,ako radis mozemo se cuti telefonom oko detalja.
Pozdrav
[ relax1968 @ 02.07.2012. 10:17 ] @
COP 3-5 do 4 max
vođenje prema spoljnoj temp. -ne radimo tu opciju
opcija hlađenje košta 400 eur ali se preporučuje samo ako imas grejanje zidni.
cena bunara 7eur/m sa filterima - radi mi firma iz Palića .
instalaciju radimo naravno .znachi u cenu je uračunato sve osim potrošnog materijala cca 20-40 eura i bušenje bunara cca 400 eura /2x30 m/ i trošak
puta kod montiranja u zavisnosti od mesta /20-50 eur/
evo jos jednom cene
scroll 8kw /2kw/ - 2300 -copeland
12kw/3kw/-2500
16kw/4kw/-3500
22 kw/5.5/-4000

rotacioni
8 kw/3kw/--2000

garancija 2godine .


[Ovu poruku je menjao relax1968 dana 02.07.2012. u 11:29 GMT+1]
[ savileks @ 05.07.2012. 09:15 ] @
evo nesto zanimljivo ja sam poceo i tamo da trazim

http://www.ebay.de/sch/i.html?...eue+W%C3%A4rmepumpe&_rdc=1
[ stanko1978 @ 11.07.2012. 12:18 ] @
Da li je neko radio spoljašnju izolaciju zidova mineralnom vunom,
ali ne u sendvič zidu, nego umesto stiropora. Ideja mi je da će duže
trajati, makar tako kažu, a da je efekat isti ili bolji.
Naravno ako nije drastično veća cena radova.
[ dmax @ 12.07.2012. 12:06 ] @
Citat:
stanko1978: Da li je neko radio spoljašnju izolaciju zidova mineralnom vunom,
ali ne u sendvič zidu, nego umesto stiropora. Ideja mi je da će duže
trajati, makar tako kažu, a da je efekat isti ili bolji.
Naravno ako nije drastično veća cena radova.


Koliko sam ja pratio cene, mineralna vuna je 3 puta skuplja od stiropora (za istu debljinu), a nigde je nisam video u redovnoj prodaji nego treba da se naruci.
Dalja racunica kaze da ode vise lepka, jer se maze cela povrsina koja se lepi na zid. Koliko sam shvatio treba da se namaze i prednja strana slojem lepka da se grundira povrsina, pa tek onda ide drugi sloj lepka u koji se utapa mrezica, pa treci sloj da pokrije mrezicu. Tako da je to jos vise lepka...
Tiple idu sa metalnim klinom a ne plasticnim, koji su opet malo skuplji.
Posla ima relativno vise (nanosenje lepka i teze secenje), zato verujem da majstori napljacuju vise rad po m2 nego sa storoporom.
Dakle nesto jest skuplje a po slobodnoj racunici nebi trebali ukupni radovi da izadju vise od 150% u odnosu na stiropor (mada ne znam pravi odnos). Nevidim da je iko radio na privatnoj kuci, mada svi nesto spominju (ko kaze da je koristio, stavljao je u sindvic zidove).

Termoizolacioni efekat treba da je slican ako se koristi ista debljina materijala (stiropor vs. mineralna vuna). Minaralna vuna je odlican zvucni izolator, tako da je u bucnim sredinama ovo velika prednost, ali u mirnom stambenom kvartu, sumnjam da ima vrednosti, jer vise buke udje kroz prozore (vise provode buku) nego kroz zidane zidove.

Na kraju price dodje TRAJNOST. Svi o tome pricaju (ukljucujuci proizvodjace) ali nikakvih konkretnih podataka nema. Svi samo kazu - trajnije, ali bez ikakvih argumenata. Ja koliko sam razmisljao nevidim bas nesto trajniju fasadu sa mineralnom vunom u poredjenju sa stiroporom, ako je ova druga uradjena po propisu. Par stvari koje mi padaju napamet koje bi isle u korist mineralne vune, a mogu se desiti na fasadi sa stiroporom su:
- Ako udari lopta ili recimo padne bicikl na stiropornu fasadu moze da je osteti.
- Ako popuca (ili otpadne) vremenom zastitni malter (zajedno sa lepkom) sa dela fasada, onda tu propada stiropor pod uticaje UV zracenja.

Drugo nesto mi nije palo napamet, dakle ako zid kuce nije deo skolskog dvorista, nego privatnog, ja tu nevidim neku veliku prednost da se ide sa mineralnom vunom.

[ tihi2 @ 12.07.2012. 13:17 ] @
U NS u "Uradi sam" cene su:
Stiropor 17g: 230din/m2
Stiropor 12g: 190din/m2
Mineralna vuna, rolna od 24m2, debljina 5cm, 79din/m2
Mineralna vuna, rolna od 9m2, debljina 10cm, 155din/m2
Ko nema izolaciju na tavanu ima lepu priliku jer ovo nikada nije bilo jeftinije: za 1896din pokrije 24m2 vunom od 5cm. To se vrati kroz uštedu već predstojeće zime.
[ dmax @ 12.07.2012. 13:31 ] @
Ovo se za tavan slazem i ja. Najjeftiniji oblik izolacije. Razvuce se po
tavanu i nikakvih dodatnih slojeva.

Samo ovo je mekana vuna a ne tvrdo presovana, tj. nesluzi za spoljnu
izolaciju zida (demit fasada), moze se samo koristiti u sendvic zidovima.
[ stanko1978 @ 13.07.2012. 12:12 ] @
Malo sam se raspitivao za cenu vune
čini mi se da je u Uradi sam kamena (tvrdo presovana)
vuna od 10 cm oko 410 dinara/m2.
Kad sam tragao za stiroporom, nisam uspeo da pronađem
10cm od 17g ispod 430 din/m2.
Ispada da je vuna još jeftinija, al što neki kažu ići će
više lepka.
[ dmax @ 13.07.2012. 18:37 ] @
Citat:
stanko1978: Malo sam se raspitivao za cenu vune
čini mi se da je u Uradi sam kamena (tvrdo presovana)
vuna od 10 cm oko 410 dinara/m2.
Kad sam tragao za stiroporom, nisam uspeo da pronađem
10cm od 17g ispod 430 din/m2.
Ispada da je vuna još jeftinija, al što neki kažu ići će
više lepka.


Bas sam pogledao trenutni katalog "Uradisam" koji sam nasas na netu. I naisao na ove dve vrste kamene vune, pretpostavljam da su obe Knauf i za jednu kaze da je "kamena vuna pod classic" (KR POD CLASSIC), a za drugu "kamena vuna S" (KR S).

"S" kosta 205din/m2 5cm, dakle 410 din/m2 za 10cm debljine
"POD CLASSIC" kosta 565 din/m2 za 5cm sto znaci 1130 din/m2 za 10 cm

"KR S" je mekana vuna koja se isporucuje u plocama a ne u rolni i koristi se za ispune, ali ne i za samo nosecu izolaciju. Knauf jos ima i FKD-S koji se koristi za samonosece fasade i to je tvrdo presovana vuna, a neverujem da se ono "S" odnosi na ovaj proizvod. Posto nisam u Srbiji, nemogu da proverim da li je to bas to (deluje malo zbunjujuca ova slika preseka zida), jer ako se radi o KFD-S onda je ovo odlicna ponuda...

[ dmax @ 13.07.2012. 18:45 ] @
I jos ova mekana Knaufova u rolni se prodaje trenutno u Metrou po 187.62 din/m2 za 10 cm sto mu dodje doplo jeftinije od ove gore "S"



[Ovu poruku je menjao dmax dana 13.07.2012. u 20:50 GMT+1]
[ akiro @ 14.07.2012. 16:22 ] @
Pozdrav svima od novajlije na ovom topiku.

Pratim temu sa velikim interesovanjem već duže vreme, a kako mi dugoročno planiranje izgradnje kuće ulazi u ozbiljniju fazu, imao bih neka specifična pitanja vezana za grejanje toplotnom pumpom vazduh-voda i radijatorima.

Da ne objašnjavam sada detaljno, zbog kompromisa u raznim preferencijama ukućana samo navedena kombinacija dolazi u obzir. Grejanje treba u zimskom periodu da bude u stanju da kuću zagreje i do 28 stepeni, što isključuje zidno i podno grejanje (molim samo da se ne razvije sada diskusija u smeru, koja je temperatura prijatnija ili zdravija), "duvanje" vazduha ne dolazi u obzir, što isključuje fan-coil-e, te mi kao jedina opcija ostaju radijatori (i dodatni troškovi za klime zbog hlađenja leti).

Nekoliko osnovica. Planiran objekat će biti oko 140m2, prizeman. Predviđena struktura izolacije: izolacija spoljnih zidova: 29cm blok, 16cm fasadni stiropor, izolacija krova/tavanskog poda po 16cm fasadnog stiropora između rogova (znači 2x16cm prema prostoru u kome se živi), izolacija poda 10 cm A150 tvrđeg stiropora, izolacija temelja 5 cm XPS (ili, ako tehnički izvodljivo, bi preferirao 10cm A150). Stolarija kvalitetna, ali umerenije cene (u sadašnjem stanu imam dobro iskustvo sa Meethfenster, iako ih dosta pljuju, a za Rehau neće biti finansijskih mogućnosti). Sitan detalj: pušačko domaćinstvo sa čestim provetravanjem, pa čak i na -15. Objekat će imati dva brojila, na koja treba da se rasporedi potrošnja energije i smanji ulazak u crvenu zonu.

Elem, da pređemo na konkretna pitanja. Nakon dužeg praćenja ovog i drugih foruma u zemlji i inostranstvu, te listanja flajera i zvanja raznih prodavaca/montera, nekako mi se iskristalisale dve varijante Daikin Altherma High Temperature i Fujitsu Waterstage High Power, oko 11kw obzirom na dobru izolaciju. Bitno je da mogu da izguraju visoku temperaturu za radijatore i da rade (koliko-toliko) efikasno i do ekstremno niskih temperatura. Ukupno, na kraju ostaje Altherma HT kao (teoretski) najbolje rešenje,ali, na žalost, i sa najvećom cenom.

Da li neko ima praktična iskustva sa navedenim klimama ili poznaje još neke proizvođače/modele, koji zadovaljavaju navedene uslove ("teranje" radijatora i efikasan rad do -25). Da li, eventualno, vredi razmatrati varijantu TP, koja daje niži izlaznu temperaturu vode a da se to izjednači većim brojem rebara radijatora (odnosno širim panelima, što je bliže finansijskim mogućnostima). Obzirom na željenu temperaturu prostora do 28 stepeni, nisam siguran da li je to moguće, odnosno da li je moguće bez pokrivanja prevelikih površina zidova radijatorima.

Da li alternativno vredi razmatrati kombinaciju povoljnije toplotne pumpe, na primer Midea, uz veću površinu radijatorskih panela i dopunu za ekstremno hladne dane u vidu kotla na pelet? Pošto nisam iz struke, nije mi jasno kako takva kombinacija uopšte da se poveže i da li prebacivanje režima može uopšte da se nekako automatizuje. Midea + Termomont/Termec na pelet izađu manje nego Altherma HT, ali ostaje pitanje ostalih troškova i manjeg komfora/jednostavnosti.

Obzirom da ispadi struje u dragoj nam državi nisu retkost (a lokacija gradnje će biti na još "stabilnijoj" periferiji Beograda) planiram i back-up varijantu napajanja. Elem, pumpa kotla i elektronika može sigurno neke vreme da se tera na kamionske/traktorske akumulatore, ali nisam siguran za toplotnu pumpu. Pretpostavljam da bi za nju morao da planiram i neki agregat oko 5kw.

Sledeće pitanje se odnosi na toplu vodu za domaćinstvo i na bafer. Prednost toplotne pumpe je mogućnost instalacije centralnog bojlera od 300l (ili većeg). Ono što mi nije jasno je kako ta priča funkcioniše leti, kada TP treba da radi samo da bi domaćinstvo imalo toplu vodu. Da li je to uopšte isplativo? Što se tiče bafera, video sam klasične koncepcije sa kotlom i baferima od preko 1.000 litara. Oko TP se uvek vide samo bojleri za sanitarnu vodu od 300l. Da li koncept bafera u kombinaciji sa TP ima smisla i ekonomske opravdanosti? Mislim da grejanje vode u baferu po jeftinijoj struji ima i te kako smisla, ali se to u kombinaciji sa toplotnim pumpama nešto ne viđa. I da li tehnički može da se poveže i bafer i bojler za sanitarnu vodu na isti sistem, samo sa različitim izlazima?

Eto, imam dosta pitanja, neka su možda i naivna/glupa, ali nisam iz struke, a moram da precizno isplaniram troškove izgradnje kuće i grejanja pre nego što se uopšte upuštam u avanturu. Da nema restrikcija u finansijskim sredstvima - znao bih šta ću, da nema nužnih kompromisa zbog ostalih ukućana - stavio bih 4 velika Tadirana i dve kaljeve peći i mirna Bačka, ovako ostaje problem da se nađe optimalni kompromis između potreba i mogućnosti.

Zahvaljujem unapred na svakom odgovoru, mišljenju, sugestiji, a nadam se da ću u nekoj fazi i u nekim pitanjima i ja moći nekim korisnim odgovorom da doprinesem.

Pozz
[ tihi2 @ 14.07.2012. 18:57 ] @
Gubici kuće (ako stvarno staviš navedenu izolaciju) su oko 4.5kw/h na -20. Ne vidim šta će ti onda TP od 11kw. Treba precizno izračunati, ali je ovo blizu.
Većom površinom radijatora smanjuješ temperaturu vode i povećavaš efikasnost TP.
Ako stvarno staviš takvu izolaciju, veličina radijatora će biti smešna (ukupno oko 70-90rebara, zavisno koju temperaturu polazne vode hoćeš, na spoljnih -20 polazna voda je 40-45*C: u ralnom radu 90% zime temperatura polazne vode je oko 30-35*C). Ako se opredeliš za panelne (mnogo manje vode u sistemu) imaš i tip 33 (obično se koriste tip22, ali tip 33 je sa 3 ploče, deblji su ali kraći za istu snagu). Više će te koštati majstor (naplaćuje po grejnom mestu) nego radijator.
Sa takvom izolacijom, ni za 3 života nećeš uštedeti razliku u ceni od neke kineske do brendirane TP. Treba da potrošiš oko 3-4000kwh struje za celu zimu. Suviše si mali potrošač da bi to bilo isplativo.
Samo uzmi olovku i računaj.
[ dmax @ 14.07.2012. 19:17 ] @
Citat:
akiro: Grejanje treba u zimskom periodu da bude u stanju da kuću zagreje i do 28 stepeni, što isključuje zidno i podno grejanje (molim samo da se ne razvije sada diskusija u smeru, koja je temperatura prijatnija ili zdravija), "duvanje" vazduha ne dolazi u obzir, što isključuje fan-coil-e, te mi kao jedina opcija ostaju radijatori (i dodatni troškovi za klime zbog hlađenja leti).


Nisam te razume, da li kazes da na 28 stepeni ne moze da koristi podno i zidno ili ti neces zbog nekih svojih razloga?
[ akiro @ 14.07.2012. 20:53 ] @
Citat:
dmax:
Citat:
akiro: Grejanje treba u zimskom periodu da bude u stanju da kuću zagreje i do 28 stepeni, što isključuje zidno i podno grejanje (molim samo da se ne razvije sada diskusija u smeru, koja je temperatura prijatnija ili zdravija), "duvanje" vazduha ne dolazi u obzir, što isključuje fan-coil-e, te mi kao jedina opcija ostaju radijatori (i dodatni troškovi za klime zbog hlađenja leti).


Nisam te razume, da li kazes da na 28 stepeni ne moze da koristi podno i zidno ili ti neces zbog nekih svojih razloga?


Po svemu što sam pročitao i raspitao se, sistem zidnog odnosno podnog grejanja je u nekoj normalnoj koncepciji predviđeno za ostvarivanje optimalnih 23 do eventualno 25 stepeni sobne temperature pri temperaturi vode u sistemu od 45 stepeni. Jača izlazna temperatura vode, kako su mi rekli, ne sme da se koristi u sistemima podnog/zignog grejanja, a i ovih 45 je navodno maksimum. Na sajmu građevine pretprošle godine sam obišao nekoliko štandova koji su predstavljali same sisteme zidnog grejanja i većina su mi rekli da je 28 stepeni sa tim sistemom teško ostvarivo, a na jednom štandu su izjavili da nema problema, samo mora odgovarajuće da se dimenzionira zidna površina koja služi grejanju, uz naravno specijalan malter, mrežu, etc, da zidovi ne bi popucali. Nisam pamtio imena firmi, ova zadnja je bila distributer neke, čini mi se, nemačke firme, i okvirna cena bi bila 55+ Eura/m2 zida. Tada sam uradio neku grubu računicu i ispade da je ta varijanta skuplja od panelnih radijatora (čak i ako se uračuna cena dodatnih klima uređaja za hlađenje). Tada je bila veoma skromna ponuda tih sistema (neka firma iz Subotice, jedna iz Novog sad, i tri iz Beograda), a dalje tu temu nisam ni pratio.

Pored problema cene, ne bih baš po ceo jedan zid u svakoj sobi žrtvovao pitanju grejanja a i ne želim da razmišljam o eventualnom pucanju zidova. Takođe mi ne odgovara kopanje zidova u eventualnom slučaju problema sa cevima. Jednom kada objekat bude završen, ne želim više ikakve majstore da vidim u kući, izuzev za redovno održavanje TP.

[ CBC @ 14.07.2012. 21:50 ] @
@akiro

Necu previse da ulazim u tvoje zahteve o 28 stepeni, samo da ti postavim par pitanja.

Da li znas koja je temperatura zidova u prostoru gde sada imate "28" stepeni koje ocekujes u novoj gradnji?
Elem, da li pricas o vazduhu koji je 28 stepeni sa temperaturom ambijenta tj. okoline od 28 stepeni ili o subjektivnom osecaju 28 stepeni?

Pitam te da ti otvorim oci na sledece: Ukoliko je neko navikao na 28 stepeni u vazduhu koje pokazuje termometar sa temperaturom zidova od 19 stepeni, isti osecaj ce biti ako je vazduh 23 a zidovi 22!

Pricas o super izolaciji i molim te da ne zaboravis da od termomentra iscitanih iz vazduha 28 nije uvak 28 kao ni 23 sto nije 23!

Racunam da se navodis dosadasnjim iskustvom i da nije kasno da kupis jedan laserski merac temperature i da premeris temperaturu zidova u prostoru u kojem si siguran da termometar prikazuje tih 28 stepeni. Iznenadices se!

Takodje, po pitanju cestih provetravanja, ukoliko su zidovi akumulirali toplotu ili su izvor iste, 2-3 minutna promaja izvetrava stambeni prostor bez da temperatura zidova bude znacajno poremecena te se takoreci direktno po zatvaranju vrata/prozora temparatura uskladjuje na prvobitno stanje.

Pozz, ne zelim da se mesam u zivotne navike ikoga, samo pokusavam da pomognem sa mozda jednim uglom gledanja koji nisi imao pod lupom.

// CBC
[ akiro @ 14.07.2012. 22:03 ] @
Citat:
tihi2:
Gubici kuće (ako stvarno staviš navedenu izolaciju) su oko 4.5kw/h na -20. Ne vidim šta će ti onda TP od 11kw. Treba precizno izračunati, ali je ovo blizu.
Većom površinom radijatora smanjuješ temperaturu vode i povećavaš efikasnost TP.
Ako stvarno staviš takvu izolaciju, veličina radijatora će biti smešna (ukupno oko 70-90rebara, zavisno koju temperaturu polazne vode hoćeš, na spoljnih -20 polazna voda je 40-45*C: u ralnom radu 90% zime temperatura polazne vode je oko 30-35*C). Ako se opredeliš za panelne (mnogo manje vode u sistemu) imaš i tip 33 (obično se koriste tip22, ali tip 33 je sa 3 ploče, deblji su ali kraći za istu snagu). Više će te koštati majstor (naplaćuje po grejnom mestu) nego radijator.
Sa takvom izolacijom, ni za 3 života nećeš uštedeti razliku u ceni od neke kineske do brendirane TP. Treba da potrošiš oko 3-4000kwh struje za celu zimu. Suviše si mali potrošač da bi to bilo isplativo.
Samo uzmi olovku i računaj.


TP u varijanti High Power/High Temperature/koje god ime bilo/... ne možeš dobiti sa manjim snagama. A meni je ujedno i veoma bitno da sistem radi i na -25 i to efikasno. Znam da se radi o ograničenom periodu godišnje, ali mi je zadnja zima negativan indikator. Takođe ne želim da opterećujem prostor dodatnim elementima grejanja/dogrevanja, bilo da su uljni/električni radijatori, kamini/peći, whatever. Kada bi Kinezi nudili TP, koje rade i na ekstremnim temperaturama efikasno i koje daju izlaz vode sa višom temperaturom, brendirane TP možda ne bih ni razmatrao. Razlika u ceni nije zanemarljiva. Daikin dere sa cenama, ali nisam nešto video alternativu pod istim uslovima.

Isplativost je relativno pitanje. Meni je isplativo da se celu zimu, po bilo kojoj spoljnoj temperaturi, šetam po kući u beach opremi (t.j. majica i šorts) a da to ne plaćam 400 Eur mesečno (mart, a ostali između 200 i 300), kao što je sada slučaj. Isplativo mi je da leti unutrašnja temperatura bude prijatna, a da ne palim non-stop klimu (kao što je trenutno slučaj) jer smo svi u kući alergični na klime. Pri tome i sada na stanu imam neku izolaciju (5cm fasadni stiropor spolja, 20cm siporeks, 3 cm stiropora iznutra) međutim to ne daje zadovoljavajuće efekte (u potkrovlju sam, a sam krov ima samo 10cm mineralne vune, a i nisu svi delovi zgrade izolovani, tako da hladnoća verovatno kroz zidove vuče sa donjih spratova, gde stanari nisu hteli da urade izolaciju). Isplativo je i da imam pouzdan sistem grejanja, o kome ne moram previše da razmišljam i gde ne moram da izigravam Peru ložača. Tako da ne računam grejanje kao investiciono pitanje, već kao pitanje rešavanja određenih problema i životnog komfora. Problem je, naravno, kao i uvek, u raspoloživim sredstvima.

Ako ti je poznata TP, koja radi efikasno i pouzdano do -25 pa makar i sa nižom izlaznom temperaturom (što bi nadoknadio većom dimenzijom radijatora), otvoren sam za sve sugestije. Nisam gadljiv na kineske sprave. Šta misliš o kombinaciji Midea TP sa Termomont kotlom na pelet sa automatskim dovodom? Cenovno, to je negde oko Fujitsu High Power-a, a upola jeftinije od Daikin HT-a. U težim zimama, to je verovatno i najbezbednija varijanta (pogotovo što pumpa za kotao može da se tera i na veći akumulator u slučaju nestanka struje, a TP zahteva verovatno malo jači (i skuplji) agregat).

Da li neko ima uopšte praktičnog iskustva sa kineskim toplotnim pumpama? Ako kompresor mora da se menja na svake tri godine, pitanje je, koliko je cena stvarno niža. Imao sam nišku klimu 18-icu sa inverterom, i pre par godina je na -18 stvarno odradila posao sa grejanjem, ali joj je vek bio kratak ( manje od tri godine). Garancija ukinuta, jer me nije drao ovlašćeni servis za čišćenje klime, morao sam da platim novi kompresor. Ukratko nakon toga je elektronika crkla, celo leto su je popravljali pa nisam imao klimu u dnevnoj sobi kada je bila najpotrebnija, i na kraju sam ih oterao u pm i bacio tu klimu. Cena je bila sa ugradnjom negde oko 550 Eur, dok bi me takav Tadiran koštao tada oko 900 Eur. Da sam tad imao para za bolje rešenje, verovatno bi još uvek uživao u toj klimi.

Ukratko, nisam gadljiv na kineske ili druge no-name TP, ali bih voleo sigurnost da one ne povlače za sobom i neke neželjene nuspojave.

[ akiro @ 14.07.2012. 22:25 ] @
Citat:
CBC:
@akiro

Necu previse da ulazim u tvoje zahteve o 28 stepeni, samo da ti postavim par pitanja.

Da li znas koja je temperatura zidova u prostoru gde sada imate "28" stepeni koje ocekujes u novoj gradnji?
Elem, da li pricas o vazduhu koji je 28 stepeni sa temperaturom ambijenta tj. okoline od 28 stepeni ili o subjektivnom osecaju 28 stepeni?

Pitam te da ti otvorim oci na sledece: Ukoliko je neko navikao na 28 stepeni u vazduhu koje pokazuje termometar sa temperaturom zidova od 19 stepeni, isti osecaj ce biti ako je vazduh 23 a zidovi 22!

Pricas o super izolaciji i molim te da ne zaboravis da od termomentra iscitanih iz vazduha 28 nije uvak 28 kao ni 23 sto nije 23!

Racunam da se navodis dosadasnjim iskustvom i da nije kasno da kupis jedan laserski merac temperature i da premeris temperaturu zidova u prostoru u kojem si siguran da termometar prikazuje tih 28 stepeni. Iznenadices se!

Takodje, po pitanju cestih provetravanja, ukoliko su zidovi akumulirali toplotu ili su izvor iste, 2-3 minutna promaja izvetrava stambeni prostor bez da temperatura zidova bude znacajno poremecena te se takoreci direktno po zatvaranju vrata/prozora temparatura uskladjuje na prvobitno stanje.

Pozz, ne zelim da se mesam u zivotne navike ikoga, samo pokusavam da pomognem sa mozda jednim uglom gledanja koji nisi imao pod lupom.

// CBC


Moram priznati da nisam o tim detaljima razmišljao. Činjenica je da, pored spoljašnje, imam i unutrašnju izolaciju (mada ne na svim površinama). Što se tiče temperature od 28 stepeni, žena mi je zimogrožljiva i merio sam nekim termometrom sa buvljaka kada je dostignuta temperatura, na kojoj mi ne kuka. To je bilo 28+.

Probaću sa laserskim meračem temperature iduće zime (ne verujem da ću dotle pokrenuti nov objekat), pa ću videti šta kaže. Mene ne zanima objektivna temperatura prostora ili zidova već subjektivno zadovoljstvo ukućana ( a da to mogu da platim).

Ono što jeste bitno je da se u startu postigne željeni cilj - za kasnije korekture teško da će biti sredstava i živaca. Zato i razmatram u startu takvu izolaciju, koja će na planiranom objektu suma sumarum biti oko 10k Eur, što predstavlja ogroman izdatak. Bitno je da sam sa time 20+ godina miran. Isto želim i sa sistemom grejanja.
[ tihi2 @ 14.07.2012. 23:23 ] @
Citat:
akiro: Isplativost je relativno pitanje. Meni je isplativo da se celu zimu, po bilo kojoj spoljnoj temperaturi, šetam po kući u beach opremi (t.j. majica i šorts) a da to ne plaćam 400 Eur mesečno (mart, a ostali između 200 i 300), kao što je sada slučaj. Isplativo mi je da leti unutrašnja temperatura bude prijatna, a da ne palim non-stop klimu (kao što je trenutno slučaj) jer smo svi u kući alergični na klime. Pri tome i sada na stanu imam neku izolaciju (5cm fasadni stiropor spolja, 20cm siporeks, 3 cm stiropora iznutra) međutim to ne daje zadovoljavajuće efekte (u potkrovlju sam, a sam krov ima samo 10cm mineralne vune, a i nisu svi delovi zgrade izolovani, tako da hladnoća verovatno kroz zidove vuče sa donjih spratova, gde stanari nisu hteli da urade izolaciju). Isplativo je i da imam pouzdan sistem grejanja, o kome ne moram previše da razmišljam i gde ne moram da izigravam Peru ložača. Tako da ne računam grejanje kao investiciono pitanje, već kao pitanje rešavanja određenih problema i životnog komfora. Problem je, naravno, kao i uvek, u raspoloživim sredstvima.
Zahtev od 28*C je OK. Spominješ duplo bolju izolaciju što znači da bi te zima koštala duplo manje, verovatno oko 500evra na struju. Investicijom od 6000evra u TP možeš da uštediš 300evra/godišnje. Ne postoji TP koja će raditi sledećih 20 godina da bi sebe isplatila. Hoću da kažem da u tvom slučaju ne postoji ekonomska računica koja opravdava investiciju u TP.
Ne postoji izolacija koja može da održava +25 u kući kada je napolju +40. Izolacijom samo odlažemo izjednačavanje temperatura. Čovek zrači oko 400w/h, a sa četvoro u sobi je to lepih kilovat i po. Mora da radi klima.
Subjektivan osećaj ćeš poboljšati finom regulacijom temperature a posebno vlažnosti vazduha. Sadašnji osećaj ti je loš jer 3cm stiropora iznutra sprečava akomulaciju temperature u siporeksu pa se dešava da se soba brzo zagreje, a klima je brzo ohladi, pa onda gasiš klimu jer će se sama ugasiti tek za 2*C, a za 15 minuta opet je treba upaliti. Zato se izolacija stavlja sa spoljnje strane objekta. Imaš velike oscilacije temperature što bi ublažila inverterska klima.
[ akiro @ 15.07.2012. 00:58 ] @
Citat:
tihi2:
Zahtev od 28*C je OK. Spominješ duplo bolju izolaciju što znači da bi te zima koštala duplo manje, verovatno oko 500evra na struju. Investicijom od 6000evra u TP možeš da uštediš 300evra/godišnje. Ne postoji TP koja će raditi sledećih 20 godina da bi sebe isplatila. Hoću da kažem da u tvom slučaju ne postoji ekonomska računica koja opravdava investiciju u TP.
Ne postoji izolacija koja može da održava +25 u kući kada je napolju +40. Izolacijom samo odlažemo izjednačavanje temperatura. Čovek zrači oko 400w/h, a sa četvoro u sobi je to lepih kilovat i po. Mora da radi klima.
Subjektivan osećaj ćeš poboljšati finom regulacijom temperature a posebno vlažnosti vazduha. Sadašnji osećaj ti je loš jer 3cm stiropora iznutra sprečava akomulaciju temperature u siporeksu pa se dešava da se soba brzo zagreje, a klima je brzo ohladi, pa onda gasiš klimu jer će se sama ugasiti tek za 2*C, a za 15 minuta opet je treba upaliti. Zato se izolacija stavlja sa spoljnje strane objekta. Imaš velike oscilacije temperature što bi ublažila inverterska klima.


Mene je ove godine period novembar do mart koštao oko 1.400 Eur. I to nije ceo stan od 90m2 bio ravnomerno grejan u svim periodima dana. Dnevna soba tokom dana i uveče do 00h-01h (klima i/ili kvarcna), spavaća soba samo tokom noći od 00h (TA peć + kvarcna, jer ne koristimo duvanje TA peći zbog prašine i čestica staklene vune), a radna soba povremeno (kvarcna), kupatila su se grejala kroz ostali prostor i samo nekoliko puta dnevno za tuširanje palilo grejanje kupatila, hodnik bez grejanja. Sve u svemu, ogromne pare za veoma slab komfor. Jeste da je uvek prostor u kome trenutno boravimo bio i pregrejan, ali ostatak prostora mrka kapa. Pri čemu sam ustanovio da uključivanjem TA peći (4.5kw), nezavisno što se puni u periodu jeftine struje, potrošnja dramatično skače.

Iznos od 500 Eura na struju za celu zimu, koji ti pominješ, bi smatrao gotovo poklonom (daljinsko grejanje za ovaj prostor bi izašlo više od toga). Međutim, sama izolacija ne rešava sve. Ostaje pitanje ravnomernog grejanja CELOG prostora. Imao sam u bivšem stanu etažno na struju 24kw uz Fonditalove aluminijumske radijatore plus malo velikodušniji razvod cevne zmije kroz pod (ispod plivajući pod 5cm Heraklita). Komfor je bio neprevaziđen, međutim kupac stana mi je kasnije potvrdio da su i računi za struju postali neprevaziđeni. Zato me i interesuje etažno grejanje na TP. Znam da bi sa ovakvom izolacijom mogao prostor da grejem sa po jednom žicom kvarcne i na -5. Ali pomnoži to puta pet prostora u novom planiranom objektu (5x600w) plus grejanje kupatila (bar još jednom 600w, a biće dva kupatila) pa dođeš na 3,6 do 4,2 kw. I to bez hodnika. Na to sve dolaze bojleri u kupatilima i kuhinji. Ulazne investicije bi, naravno, bile neuporedivo manje, ali isto tako i komfor a za potrošnju se bojim da bi bila veća nego sa TP.

Zato i ne postavljam pitanje da li TP ili ne, već da li postoji način da se izbegne preskupi Daikin HT uređaj, a da ostvarim isti nivo sigurnosti i efikasnoti na ekstremno niskim temperaturama i isti komfor en generale. Kako god da okreneš mi sleduje ulog od 6k, bilo da je jača TP, bilo da su 4-5 velika Tadirana plus bojleri i grejanja kupatila, bilo da je Midea TP plus kotao na pelete (u ovoj zadnjoj varijanti bi morao da zidam i eksternu kotlarnicu, jer ne želim da mi kotao bude u okviru kuće). Bitno mi je da postignem traženi komfor i sigurnost za ekstremne hladnoće a da izbegnem Althermu HT, koja sama košta 10k. Bez nje bi celo grejanje nekako sklopio do 10k suma-sumarum, a sa njom puta 1,5 do 2 što ne mogu ni da sanjam.

BTW, na budućoj lokaciji se uvodi i gas. Ne znam kako stoje stvari sa gasom - cena samog kotla, budući razvoj cene ruskog gasa (koji je otprilike na Zapadu jeftiniji nego kod nas, toliko na temu bratske ljubavi) i, na kraju, bezbednost sistema. U Nemačkoj sam video etažno grejanje na gas, kotao greje i sanitarnu vodu na protočnom principu, ljudi žive maksimalnim komforom. Jedino ne znam cenu. Mnogi Vojvođani, koji se greju na gas, kukaju na enormne cene. Da li je tu u pitanju samo nedostatak izolacije, ili je jednostavno i cena gasa kod nas nenormalna.

Tako da ostaje pitanje - ima li pod datim zahtevima jeftinija alternativa Althermi HT i da li vredi razmatrati Mideu TP uz neku dopunu za ekstremno hladne dane. Eh da, i eventualno pitanje gasa. Još jednom napominjem da ne razmatram priču investiciono, odnosno kad će mi se TP isplatiti, već da li mogu sve svoje potrebe da upakujem u iznos od maks. 10k (sa sve radijatorima i instalaterskim radom), a da me kasnije u eksploataciji zbir energenata (struja, gas, whatever) ne izađe više od maks. 100 Eur prosečno mesečno u zimskom periodu. Sve to sa navedenom dobrom izolacijom (koja pri tome i nije nešto posebno u odnosu na novije zapadne standarde).

I da li neko zna troškove održavanje TP na duže staze, t.j. redovno održavanje, u kojim periodima eventualno treba nešto popravljati ili menjati, etc. Na žalost, u ovoj zemlji niko nije siguran za buduće tekuće prihode pa je pitanje troškova održavanja TP i njene trajnosti veoma relevantno.

I još jedno pitanje, posredno vezano. Ako se navedena izolacija perfektno odradi i zaštiti (ne govorim o Bavalitu, već o nekoj plastificiranoj varijanti) i ako je stiropor praktično kompletno zaštićen od dejstva okruženja, kolika može da bude trajnost takve fasade? Zanima me idealni slučaj i prosek.

Izvinjavam se na možda glupim pitanjima i upornom ponavljanju, ali tražim najbolje i najtrajnije rešenje u datim parametrima. Zahvalan unapred za sve odgovore.

[Ovu poruku je menjao akiro dana 15.07.2012. u 02:40 GMT+1]
[ Kicpet @ 15.07.2012. 06:30 ] @
Citat:
akiro:

Zato i ne postavljam pitanje da li TP ili ne, već da li postoji način da se izbegne preskupi Daikin HT uređaj, a da ostvarim isti nivo sigurnosti i efikasnoti na ekstremno niskim temperaturama i isti komfor en generale.



Da li si gledao ponudu firme Alfa Klima iz Knjazevca? Znam za jedan proizvodni pogon i jednu privatnu bolnicu u Novom Sadu koji koriste njihove pumpe vec duze vreme. Sigurno preko 10g., a bice da je sad vec i blizu 20g (bilo mi je to aktuelno pre par godina pa sam zaboravio te detalje). Pricao sam sa ljudima direktno i nisu imali nikakve probleme. Obe organizacije su privatne, uspesne i poznate u Novom Sadu. Pretpostavljam da bi ti u Knjazevcu i naveli te a i neke firme u BG kod kojih bi mogao proveriti pouzdanost sistema.
[ tihi2 @ 15.07.2012. 06:41 ] @
Citat:
akiro: Mene je ove godine period novembar do mart koštao oko 1.400 Eur. I to nije ceo stan od 90m2 bio ravnomerno grejan u svim periodima dana.
Iznos od 500 Eura na struju za celu zimu, koji ti pominješ, bi smatrao gotovo poklonom (daljinsko grejanje za ovaj prostor bi izašlo više od toga). Međutim, sama izolacija ne rešava sve. Ostaje pitanje ravnomernog grejanja CELOG prostora. Imao sam u bivšem stanu etažno na struju 24kw uz Fonditalove aluminijumske radijatore plus malo velikodušniji razvod cevne zmije kroz pod (ispod plivajući pod 5cm Heraklita). Komfor je bio neprevaziđen, međutim kupac stana mi je kasnije potvrdio da su i računi za struju postali neprevaziđeni.
Onih 500evra/godišnje je za objekat koji ti planiraš (140m2 sa najavljenom izolaciojom). Tebi treba nešto manje od 9000kwh za zimu. Odakle ćeš ih uzeti (grejači, TP, gas, pelet) je tvoj izbor. Ako uzmeš TP onda ti treba oko 2.5 do 3 puta manje struje. Ideja nije grejanje na kvarcne peći, ti planiraš radijatore? To "jedna šipka" nije računica.
Za komfor je jako važna ujednačenost temperature i ne smeju postojati hladne prostorije. Sve se mora (podjednako) grejati. To što upališ grejanje u kupatilu samo pred tuširanje podigne temperaturu na termometru ali je u kupatilu subjektivno vrlo hladno jer su pločice hladne (zrače hladno i nedaj Bože da se leđima nasloniš na neku). Samo gledaš što pre da pobegneš.
Za gas će ti reći oni koji ga koriste. Ja sam ga koristio od 93 do pre 3 zime i ne palim ga više. Problem je kvalitet i korekcije na temperaturu.
Više izvora grejanja (gas, struja, loženje) imaju starije kuće jer im se vremenom isplatilo za jednu zimu da investiraju u peć (tolika je bila disproporcija u ceni energenata). Ta vremena su prošla. Sada planirati dva izvora grejanja ima smisla samo zbog sigurnosti (ja se loženja kao rezerve i nekoliko m3 drva neću nikada odreći; neka je to u dvorištu pa neka ne treba; takva nam država, jer sve ostalo može da nestane iz nekog razloga).
Na Zapadu niko ne projektuje TP kao jedini izvor grejanja. TP treba da zadovolji oko 80% potreba za energijom i svakako se ne očekuje da radi dobro na -25*C (tamo preovladava vazduh/voda ali sistem voda/voda ne zavisi od spoljnje temperature). Oni na -7*C uključuju drugi vid grejanja jer im je struja ispod -7*C drastično skuplja pa i to postaje preskupo. Mi to, za sada, nemamo.
A koju kupiti? Znamo da je Mercedes dobar, pouzdan, bezbedan ali košta i malo ko ga vozi. Većina vozi srednju klasu i ona odrađuje posao, zar ne? Ako zanemarimo ekonomsku isplativost - moraju se ubaciti neki novi kriterijumi (imidž, statusni simbol, najsavremenija rešenja, vrhunska bezbednost) i treba to platiti.
[ dmax @ 15.07.2012. 08:50 ] @
"Laserski termometar" ustvari meri infracrveno zracenje, a laser je dodat samo da se dobije preciznost merenja tako sto se crvena tacka (od lasera) usmeri na tacno mesto merenja.

Moja kuca jos nije izolovana samo je po tavanu rasireno 10cm staklene vune. Zimus kada posle nekoliko dana od -20 sam merio temperature zidova (sa uredjajem sa slike, koji meri -32 to +380 C). Mi isto volimo toplo, tako da je unutrasnja temperatura na 1m od poda 26 stepeni. U tim okolnostima temperatura na donjem dele spoljnjeg zida je bila 12 stepeni. Temperatura u gornjem delu je 19 stepeni (na 10cm od plafona), a na prostoru od 5cm do samog plafona je oko 17 stepeni, sto je direktna posledica hladnog mosta jer je ploca izolovana samo od gore a ne i na spoljem zidu sa strane.

Lepo se "ocrtalo" serklaz iznad prozora. Na njemu sam merio 17 stepeni a oko njega 18 stepeni. Posto smo ovu kucu kupili, nisam bio siguran kako je ugradjen serklaz (sirina i visina) i ovako se lepo videlo. Hteo sam da odredim serklaze u polupodrumu koji hocemo da preuredimo u stambeni prostor, ali posto se on negreje, nema takvih razlika izmedju betona i cigle, pa je svuda merio oko 2 stepena (napolju nekoliko dana -20).

Za plafona sam zaboravio mere, ali se isto lepo videlo da je uz ivice hladniji, u sredini topliji, dok je iznad gasne pecke ubedljivo veca razlika u stepenima.

Imamo jos i jedna losa balkonska vrata, koja cemo zamenuti tek kada zavrsimo sve radove po kuci i tu se oseti kako duva ispod njih. Merenje temperature na podu 30 cm od vrata (keramicke plocicice na betonskoj ploci koja se pruza napolje kao terasa) je pokazivalo 5 stepeni, to mu dodje kao odlicno podno hladjenje.

[ akiro @ 15.07.2012. 10:37 ] @
Citat:
Kicpet:
Citat:
akiro:

Zato i ne postavljam pitanje da li TP ili ne, već da li postoji način da se izbegne preskupi Daikin HT uređaj, a da ostvarim isti nivo sigurnosti i efikasnoti na ekstremno niskim temperaturama i isti komfor en generale.



Da li si gledao ponudu firme Alfa Klima iz Knjazevca? Znam za jedan proizvodni pogon i jednu privatnu bolnicu u Novom Sadu koji koriste njihove pumpe vec duze vreme. Sigurno preko 10g., a bice da je sad vec i blizu 20g (bilo mi je to aktuelno pre par godina pa sam zaboravio te detalje). Pricao sam sa ljudima direktno i nisu imali nikakve probleme. Obe organizacije su privatne, uspesne i poznate u Novom Sadu. Pretpostavljam da bi ti u Knjazevcu i naveli te a i neke firme u BG kod kojih bi mogao proveriti pouzdanost sistema.



Čuo sam za njih, ali nisam znao da rade TP vazduh-voda. Hvala. Proveriću njihovu ponudu.
[ dmax @ 15.07.2012. 11:08 ] @
Sada mi pade napamet da bih mogao da podelim sa vama moje iskustvo o temperaturi i osecaju na brodu, pa da se nadovezem na @CBC.

Brod je pravljen od metala i svi zidovi soba i unutrasnjih pregrada su od metalnih panela. Iza tih panela je najcesce staklena vuna raznih tipova (meka, tvrda, sa ili bez alu folije...) koja sluzi, sto zbog toplotne izolacije (i sprecavanja pojave kondezata) a sto zbog zvucne izolacije. Idealna temperatura na brodu je 23 stepena i posto je sve od metala koji brzo provodi toplotu, svi ti metalni paneli su zagrejanu na isto toliko. To je temperatura na kojoj se stalno boravi u kratkim rukavima i kada je ventilacija u rezimu hladjenja na primer na Karibima i u fazi grejanja trenutno na primer na Islandu i Norveskoj (da, nije svima vruce ovih dana, neki se i greju ). Meni licno je to dobro dok radim (povremeno kretanje) a kada se izvalim u kabini na krevet da gledam film, onda blago povisim temperaturu na 24 stepena i tada se primetno oseti toplota.

Ukoliko sticajem okolnosti stane AC (dovod vode do fancoilera, koji svaka kabina ima za zasebnu regulaciju toplote) i temperatura se digne na 25 stepeni, tada je osecaj preterane vrucine jer oni metalni zidovi isijavaju toplotu, pa tada u zargonu kazemo da smo u konzervi. Ovako se u zidanoj kuci osecam kada leti dostigne 28 stepeni a nema klime.

Dakle subjektivni osecaj toplote zavisi i od zracenja energije iz materijala. Ne znam da li metal zraci vise od maltera na istoj temperaturi, ali je cinjenica da svaki materijal vise zraci ukoliko je zagrejaniji.
[ dmax @ 15.07.2012. 11:17 ] @
I jos ovo kada smo kod subjektivnog osecaja. Vec je bilo reci o tome na ovome forumu.
Ako je vazduh suv 40% i nize, subjektivan osecaj je da hladnije na nekoj temperaturi, nego na 60% i vise. Ovde na brodu nisam merio vlagu, jer nemam sa cime, ali pretpostavljam da se i to kontrolise, jer su ovo jako veliki i moderni sistemi...

Netreba se zavarati sa hladnim maglovitim zimskim danom, jer je tada vlaga skoro 100%.
[ CBC @ 15.07.2012. 13:01 ] @
@dmax

Negde ranije u temi, prosle godine sam kacio slike temperature zidova i temperature prostora, skeniranih sa IR "pistoljem". Zeleo sam da ostavim deo sa iskustvom i prepustim da sam stekne uvid (slazem se sa tvojim observacijama sa broda) u sta mu je ciniti, jednostavno da se ne zaleti. Tih 28 koje je postavio kao reper su nadrealno visoki sa izolacijom koju opisuje da bi postavio.

Po pitanju vlage, drzi se izmedju 40-60, ispod 40 opasnost po disajne kanale, iznad 60 opasnost od napada korozije na metalne povrsine. (most preko Oresunda (Malmö-Kopenhagen) ima kroz konstrukciju tunele sa sinskim robotima odvlazivacima (kompresorskim kondenzatorima vlage) koji drze vlagu u sahu ispod 60 gde je na taj nacin izbegnuto farbanje i zastita celicne konstrukcije unutar mosta. Najjeftinije i efektivno resenje.
[ dmax @ 15.07.2012. 13:36 ] @
Jos nesto oko subjektivnosti, barem sto se mene tice.
Leti kada je napolje vruce, volimo u kuci da spustimo na 23, dok zimi naprotiv drzimo na 26. Da i leti podesimo na 26 kao i zimi, prokuvali bi. Jednostavno treba bolje ohladiti telo, tako da se bolje podnose vrucine kada si napolju. Isto tako zimi, posle dolaska s napolja treba telu toplija okolina. Tako da su to sve to neki subjektivni osecaji, a radi konfora su potrebne nize temperature leti i vise zimi.
[ Kicpet @ 15.07.2012. 21:28 ] @
Citat:
akiro:
Citat:
Kicpet:
Citat:
akiro:

Zato i ne postavljam pitanje da li TP ili ne, već da li postoji način da se izbegne preskupi Daikin HT uređaj, a da ostvarim isti nivo sigurnosti i efikasnoti na ekstremno niskim temperaturama i isti komfor en generale.



Da li si gledao ponudu firme Alfa Klima iz Knjazevca? Znam za jedan proizvodni pogon i jednu privatnu bolnicu u Novom Sadu koji koriste njihove pumpe vec duze vreme. Sigurno preko 10g., a bice da je sad vec i blizu 20g (bilo mi je to aktuelno pre par godina pa sam zaboravio te detalje). Pricao sam sa ljudima direktno i nisu imali nikakve probleme. Obe organizacije su privatne, uspesne i poznate u Novom Sadu. Pretpostavljam da bi ti u Knjazevcu i naveli te a i neke firme u BG kod kojih bi mogao proveriti pouzdanost sistema.



Čuo sam za njih, ali nisam znao da rade TP vazduh-voda. Hvala. Proveriću njihovu ponudu.


Nisam pazljivo citao tvoje postove i nisam ukapirao da te interesuje vazduh-voda sistem. Ne znam da li imaju i to u ponudi. U svakom slucaju, jedan poziv i saznaces... Sretno!!!
[ cokacunami @ 17.07.2012. 14:00 ] @
1.) Evo ozbiljne Bg firme kod koje mozete dobiti i najrenomiranije TP-e, a i "budzetsku" Mideu:

http://www.acs-klime.co.rs/Toplotne_Pumpe_vazduh-voda_11-16Kw.php


2.) Još bolje budzetske TP, dolaze iz NAJVEĆEG SVETSKOG PROIZVODJAČA, koji drži 1/3 svetske AC proizvodnje - kineski GREE:

http://www.gree.co.za/uploads/9/7/6/0/9760429/versati.pdf

U BG "Samsari" sam našao njihovu best buy klimu 12 GWH12PB-K3NNA1A, koja je tehnoloski osetno viši nivo od Midea i Galaz'a.

Dovoljno govori podatak da su sa Daikinom napravili zajednicku fabriku (Gree 51% Daikin 49%) i da će GREE proizvoiti invertere za Daikin!

Potraažite da li je i ovde stigao GREE. U Hvrvatskoj je jak.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 18.07.2012. u 18:51 GMT+1]
[ akiro @ 19.07.2012. 23:29 ] @
Citat:
cokacunami:
1.) Evo ozbiljne Bg firme kod koje mozete dobiti i najrenomiranije TP-e, a i "budzetsku" Mideu:

http://www.acs-klime.co.rs/Toplotne_Pumpe_vazduh-voda_11-16Kw.php


2.) Još bolje budzetske TP, dolaze iz NAJVEĆEG SVETSKOG PROIZVODJAČA, koji drži 1/3 svetske AC proizvodnje - kineski GREE:

http://www.gree.co.za/uploads/9/7/6/0/9760429/versati.pdf

U BG "Samsari" sam našao njihovu best buy klimu 12 GWH12PB-K3NNA1A, koja je tehnoloski osetno viši nivo od Midea i Galaz'a.

Dovoljno govori podatak da su sa Daikinom napravili zajednicku fabriku (Gree 51% Daikin 49%) i da će GREE proizvoiti invertere za Daikin!

Potraažite da li je i ovde stigao GREE. U Hvrvatskoj je jak.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 18.07.2012. u 18:51 GMT+1]


Hvala na informaciji, potražio sam kod nas i našao Versati TP kod Energy Net-a. Međutim, cena je 459.146,40 RSD bez PDV-a, što je već stavlja u približnu cenovnu kategoriju sa Fujitsu High Power pumpama. Doduše, model je 13kw, što mi sa planiranom izolacijom ne treba, a gledao sam samo cenu na sajtu. Pozvaću da vidim da li imaju Versati TP manje snage i po manjoj ceni. Po katalogu iz Vašeg linka imaju i TP manje snage. Mana je što nemaju trofazne modele.

Za sada sam se odlučio za kombinaciju Midea TP 12kw (manju nemaju), negde oko 2.800 Eura, u kombinaciji sa Termomont TKU 3 Pelet 20kw kotlom sa Termec gorionikom, negde oko 2.100 Eura. Za oko 5.000 Eura trostruka sigurnost - Midea TP do -7 eventualno -10 (navodno ide do -15, ali ne navode sa kojim COP-om), ispod toga TKU3 Termec. A u slučaju da u nekom momentu ne može pelet da se dovoljno brzo nabavi (nemam nameru da 5t peleta držim u rezervi, ipak je to skuplje od TP), skidanjem gorionika TKU3 postaje "normalan" kotao na čvrsta goriva. Još jedna prednost kombinacije sa kotlom - ne mora obavezno da se drži jači agregat za slučaj nestanka struje - za pumpu kotla može za kraće nestanke struje da završi posao UPS sa dodatnom traktorskom baterijom ili neki pristupačniji agregat do 3kw da se još ponešto u kući tera. (Šta ćemo, u zemlji Srbiji mora da se misli i na nestanak struje, dešavalo mi se više puta godišnje čak i na Vračaru i u centru Zemuna - zadnji put baš za Novu godinu 2012 oko ponoći 2h bez struje, kako li je na periferiji bolje da ne razmišljam. A kad smo već kod toga, ići će i Krušikova cisterna od bar 1.000l i hidropak, nisu ni nestanci vode tako retki.)

Elem, za oko 5.000 Eura maksimum mogućeg obezbeđenja za sve eventualije i duže ekstremne minuse (mislim da je ova godina bila indikacija za buduća pogoršanja klime, a ne izuzetak). Biće tu malo zezanja da se ceo sistem pravilno poveže i automatizuje koliko moguće, ali je za te pare to maksimum sigurice i komfora. Još da se (na "radost" distribucije) nekako potrošnja TP podeli na dva strujomera i smanji crvena zona i nema zime.
[ akiro @ 21.07.2012. 15:27 ] @
Još par pitanja da razrešim neke nedoumice.

Da li je neko čuo za tzv. niskotemperaturne radijatore. Na nekim hrvatskim sajtovima sam našao da ih radi Radson, međutim ne mogu nikako da nađem ponudioca u Srbiji. Dali neko zna još nekog proizvođača niskotemperaturnih radijatora? Da li ta priča uopšte pije vodu?

Da li je neko eventualno stavljao trsku u pod. Razmatram varijantu da se umesto 10cm EPS A150 stavi 10cm trske u pod. Nekako mi deluje na duže staze stabilnije od EPS-a, nezavisno što je 150 i predviđen za opterećenje poda u domaćinstvu.
[ cokacunami @ 22.07.2012. 11:03 ] @
akiro,

Podna izolacija mora da bude tvrda, zato trska nevalja.
Drugo, ako ces koristiti podno grejanje, OBAVEZNO stavi 20cm podne izolacije, da bi eliminisao velike gubitke.
Mislim da je na donjoj ploci, mnogo bolje resenje zidno grejanje,jer tada mozes "proci" i sa 10cm podne izolacije.

--------------------------------------


I pored vece cene, mislim da je Gree TP bolje resenje jer se njime verovatno (nisam proverio) dobija Daikin-ova inverter tehnologija.

Normalno treba procesljati cene u EU i USA, i na osnovu toga odlucivati. Nije nikakav ozbiljan problem otici do Madjarske, Nemacke,
ili u povratku sa letovanja iz Grcke,.... ako je cenovna razlika osetna.

Evo jednog, rekao bih solidnog snabdevaca, cije cene ce verovatno biti usmeravajuce ya dalje istrazivanje.

http://www.airtradecentre.com/...7399310&cf=1342884051.8719

Evo grckih cena za GREE VERSATI :

1.) http://www.celsius.gr/6B333F03.el.aspx

2.)http://www.skroutz.gr/c/969/ke...E%B1%CF%82.html?keyphrase=Gree

Evo specifikacija GREE TP:

http://www.celsius.gr/dat/21A9993F/file.pdf

Prospect na grckom:
http://www.celsius.gr/dat/5CF08EEE/file.pdf

i HLR
http://www.celsius.gr/dat/283CDFFB/file.pdf


Imajte na umu da su to cene sa PDV-om, sto znaci da su eksportne cene manje
(u 2011 PDV je bio 23% a sada nisam siguran, tj. ocekuje se da bude snizen na 20%).

Da bi smo uporedjivali tehnoloski ekvivalentne proizvode: GREE-jeva TP klasicne konstrukcije,
dakle odgovarajuca Mideinim TP: HEAT PUMP GREE HLR 10WZ Na-M-AIR WATER SCROLL-LINE HLR SPLIT R410a,
kosta u Grckoj 2300E!

Evo GREE-jevih brosura na Engleskom:

http://www.greeuk.co.uk/commercial-brochures/


Evo GREE ceenovnika u Slovackoj :

http://www.aspen-klima.sk/doc/cennik_gree_2012.pdf



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 22.07.2012. u 15:13 GMT+1]
[ cokacunami @ 22.07.2012. 17:33 ] @
Za informisano odlucivanje:


ELECTRIC APPLIANCES Gree is a manufacturing company that was founded in 1991 and quickly got the world's largest air conditioner manufacturer integrating research, development, production, sales and service. Six factories produce 20 series, 400 kinds and 7000 models of domestic and commercial air conditioning to satisfy all the requirements of consumers. Gree is the largest Chinese manufacturer of air conditioning equipment and is co-owner of Daikin factories. In factories, Gree units are manufactured for a company named Daikin, one for Artel, Sinclair, and many others. Using the latest technology, precise work and 3,000 new patents gives the best results in facilities Gree.

Na hrvatskom jeziku:
http://www.sinclair-eu.com/?language=hr

How to navigate the product catalog
To help you navigate the extensive product range of Gree, we prepared a small guide to our products. We start by explaining the series of names and naming of products. Air conditioning and heating technology is divided by use and size into three categories. first The first group called " UNITAR " (loosely translated as "unit") are included air conditioning sets, which always consist of one indoor and one outdoor unit. Products in this series are designed for cooling and heating rooms, offices, etc. The internal units are in various designs and sizes according to use. This includes in particular the classic wall unit or cassette (in false ceilings). There is also a unit ceiling - Ceiling (can be mounted on a ceiling or wall as a heating element), then box (standing) and to channel air system with air tubing. Each of these air conditioner is connected via a connecting pipe to the outdoor unit that must be placed in an open space freely accessible to fresh air. This part can not be placed in closed rooms or attic spaces. In the first section , "Wall air conditioning" of this group are all listed as wall models as standard with the compressor FixSpeed ​​and with DC Inverter technology. In the second section called U-Match are other cassette, ceiling, channel and box models, again in the standard version and DC Inverter. second In the second group called "VARIABLE MULTI VRF" find air conditioning kits, where you can connect one outdoor unit multiple indoor units of different type. The air conditioning can be used in family houses, offices and administrative buildings. For smaller groups with the ability to connect up to 5 indoor units to one outdoor use of equipment subcategory FREE MATCH . It is necessary to select the types and sizes of indoor units and their power to choose a suitable outdoor unit. If you need to connect more than one air-conditioned indoor pool, choose from the other sub-units "GMV MULTI VRF SYSTEM" . Here again, we choose for each room air conditioner according to overall performance and assign an outdoor part. We have modules with output power up to 180kW cooling - heating. third The third category of "HEAT PUMPS AIR - WATER" includes equipment for heating domestic hot water, heating or cooling.

Unique HOME GMV is a comprehensive energy solution for your house. To one outdoor unit can be connected HydroBox (module production of hot water for heating and preheating domestic hot water) and the assembly of up to nine air conditioning units for cooling and heating rooms and rooms. "Versati DC Inverter" is a heat pump air - water in the inverter design indoor unit for hot or cold water for heating or cooling.

Glossary - what is it?
Air UNITAR - product line of air conditioning units for small applications. The product contains one indoor and one outdoor unit. It is available in wall-mounted, cassette, ceiling-suspended or channel. You can choose a standard compressor technology or technology DC Inverter.

Air U-MATCH - subcategory of the "UNITAR" find cassette, ceiling, channel and box with standard air conditioning and DC Inverter technology.

Air GMV - VRF (Gree Multi Variable - Variable Refrigerant Flow) in translation is called a system with variable flow of refrigerant in circulation. (Sometimes you will find a sign VRV, which is identical and is based on the phrase "variable refrigerant".) All compressors in these facilities are DC Inverter technology with variable speed. In the case of connecting a number of indoor units to one outdoor this system must provide the exact amount of refrigerant according to the actual load requirement of indoor units. The user can evaluate a system with one outdoor air conditioning unit on which you can connect to the satisfaction of multiple indoor units. For large systems, the pipe as needed rozbočuje usually near the indoor unit and continues to the next unit, etc.

FREE MATCH - product group from VRF family, for use in smaller homes or businesses. Outdoor units are furnished with DC Inverter technology with controlled speed compressor according to the model it can be connected to 5 indoor units with total output up to 12kW. Connecting pipe is maintained at these reports from each of the indoor unit to outdoor separately.

VERSATI heat pump air - water systems have two parts to the outdoor unit (like air), where the compressor circuit with energy collected from outdoor air and indoor unit turns into hot water for heating and hot water. Then we can bring to the floor heating system or heating system, for example, with appropriate fan Fan-coil radiators. Of course DC Inverter technology is a system of cooling water to air-conditioning system.

Heat pump HOME GMV unique device comprising all the advantages of VRF and heat pump systems in one. DC Inverter technology, along with precise microprocessor control is inevitable. The outdoor unit is connected to distribution to VRF air conditioning system with a 9-indoor units. In this circuit, we provide air-conditioning facility. The outdoor unit is also connected HydroBox - a module that produces hot water for heating or hot water. In cooling mode, hot water production with the device operates with a COP (the ratio of energy embedded and acquired) to 6.6.

Technology FixSpeed ​​- (also known as ON / OFF or standard) technology, this compressor can be found in the basic lines of air conditioning units. In practice this means that the compressor is run as required cooling or heating and running at full capacity. After reaching the set temperature off and on again the next request. The units are simple to use without complicated circuits, but on and off is significant.

DC Inverter technology (inverter DC) allows you to smoothly control the speed of the compressor. This solution can very precisely control the desired power conditioning and allow inaccurate and non-economic overheating or supercooling. Accuracy of performance management will save energy costs and the device operates without electrical and mechanical shock.

COP - is the ratio of embedded energy than the energy obtained in the heating mode, air conditioning and heat pumps. For example, COP = 3 means that the consumption of 1 kW of electric power facilities shall 3kW of heat. A higher number (ratio) will give us greater savings. COP varies depending on the system and all operating temperatures.

EER - is the ratio of embedded energy than the energy obtained in the cooling mode, air conditioning and heat pumps. For example, EER = 3.5 means that the consumption of 1 kW of electric power equipment will issue 3.5 kW cooling. A higher number (ratio) will give us greater savings. EER again varies depending on the system and all operating temperatures.

Refrigerant R410A - effective refrigeration fluid for use in air conditioners and heat pumps. This compound has the best-known physical properties required for use. With the refrigerant R410A air conditioners come in energy class A and A +. Other used refrigerants such as R407C, R404A or R134a complex below the quality level of refrigerant R410A.

How to choose air conditioning?

As a first step we need to find out how much power air conditioning or heat pump needed.

As a first step we need to find out how much power we need air conditioning. For cooling, use a very simple method. We will find the volume of space that we want to cool (m3). This value is multiplied by a coefficient C and obtain the required cooling capacity in kW. The coefficient C has a value of 0.02 (cold room without sun, etc.) to 0.05 (extremely sunny south room). The result is necessary to add heat sources that may in their own room. For example, 4 computers (4x 0.2 kW heat) plus 4 persons (4 x 0.05 kW of heat) added to the overall result and we get the desired output in kW. Example: Office on the south side of 36 m2 with ceiling height of 2.7 m in summer strong heat, three people, three computers (36 x 2.7 x 0.04) + (3 x 0.05) + (3 x 0.2) = 4638 kW cooling capacity air conditioning needed for any advice call us any time.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 22.07.2012. u 19:20 GMT+1]
[ akiro @ 23.07.2012. 00:02 ] @
cokocunami, hvala na sugestijama.

Međutim, ima tu pokoje "ali", na žalost. Razmatrao sam kupovinu TP u inostranstvu, i tu mogu posebno u Nemačkoj da se nađu povremeno izuzetne ponude što poznatih što manje poznatih proizvođača, ali postoji problem sa garancijom i delovima/servisom. TP je suviše skupa priča da bi se zezao sa tim pitanjima. Hoću domaćeg distributera i montera, koji već određen niz godina postoje i za koje sam siguran da će i nadalje postojati, i koje u slučaju potrebe mogu da hvatam za gušu (figurativno, a po potrebi pravno, pa i bukvalno). ACS i Cimgas mi se tu čine O.K.

Dalje, TP nije baš tako sitna da putem kombi prevoza možeš bez daljeg da je prešvercuješ u Srbiju, a šta mi vredi odbitak PDV-a u Grčkoj ili anywhere else, ako će ovi naši da me oderu carinom i PDV-om. Srbija od mnogih proizvođača u startu kao "tržište u razvoju" dobija bolje cene od zapadnih zemalja. Teško da bi uvozom TP nešto uštedeo, a imao bi velikog zezanja plus rizik oko garancije i servisa.

Glede Gree-a, svaka čast njihovim referencama, ali suviše im je mala razlika u ceni u odnosu na Fujitsu High Power TP. U slučaju dileme se uvek okrećem poznatijoj robnoj marki sa razvijenom prodajnom i servisnom mrežom. Jeste da se većina tih uređaja proizvodi u Kini, ali je velika razlika koje "ime" stoji iza proizvoda. (BTW, hidromodul Midee izgleda identično kao Gree GHV Home, koja slučajnost). Kao budžet varijantu mogu Mideu ili Sirac da razmatram (ovo zadnje mi je odskora nakon detaljnijeg pregleda ovog i drugih foruma palo u oči), pa i do 3k Eur da možda i rizikujem. Ali tu je granica bola. Za 4-5k Eur idem isključivo na potpunu zihericu. Za neku razliku od 500 Eur neću da rizikujem. Ako već ne mogu da računam sa idealnom varijantom a) (Altherma HT plus agregat od 10kw i odgovarajuća automatizacija, i da dalje ni o čemu nemam da razmišljam), ostaje pomenuta varijanta b) budžet TP (Midea ili Sirac) plus kotao na pelete, ili varijanta c) Fujitsu High Power plus odgovarajući agregat. Varijante b i c su u stvari veoma blizu i tu može cena potrebnog agregata da prelomi. Jedino je varijanta b) univerzalnija i nudi veću sigurnost u ovoj ludoj zemlji.

Kako god bilo, do realizacije po svoj prilici ima sigurnih godinu dana i pratiću šta se dešava na tržištu. Možda Gree u međuvremenu razvije jaču servisnu mrežu i smanji cene. Pratiću i Sirac po tom pitanju. Glede Midee sam se malo ohladio, jer sam na nekim nemačkim forumima pročitao da postaje već na -6 problematična i da se često gasi.

Najgore je što sa budžet TP-ima nema nekog većeg iskustva na domaćem tržištu, pa nemam neki oslonac na tuđem iskustvu. A nemačkim komentarima nije uvek za verovati, jer su im predrasude glede Kineza i preterano razvijene (ima se, može se).

Za sada ću pratiti Sirac i Mideu u budžet varijanti, i Fujitsu High Power u skupljoj. U paketu ću pratiti i Gree. Varijacije na temu i kalkulacije ionako radim na dva meseca, pa ću na kraju možda i doći do optimalnog rešenja pre nego što se krene u realizaciju. Dobro planiranje je pola posla.
[ cokacunami @ 23.07.2012. 07:30 ] @
akiro,

Kolika je cena Fujitsu High Power TP (tebi potreban kapacitet)?

Inace, otkad je sveta i veka, lagodnost se uvek placala, a na riziku se stedelo (ili gubilo)
u zavisnosti od toga koliko je covek "opremljen" za rizik.
[ cokacunami @ 23.07.2012. 07:36 ] @
Naisao sam na jednu nasu firmu koja ima isto ime kao GREE-jev brend: Artel, i bavi se pumpama, pa zainteresovani neka ispitaju.

http://www.artel.rs/cena-toplotne-pumpe/
[ akiro @ 24.07.2012. 03:46 ] @
Citat:
cokacunami:
akiro,

Kolika je cena Fujitsu High Power TP (tebi potreban kapacitet)?

Inace, otkad je sveta i veka, lagodnost se uvek placala, a na riziku se stedelo (ili gubilo)
u zavisnosti od toga koliko je covek "opremljen" za rizik.


Oko 5.600 Eura za Fujitsu Waterstage High Power 11kw. I koliko god mi cena ne ide u račun, na kraju će po svoj prilici (sa sadašnjim nivoom informacija) izbor na dotičnu pasti (uz odricanje nekih drugih stvari). Nije baš Atherma HT (80 stepeni), ali vrši posao za radijatorsko grejanje (60 stepeni do -20) i upola je jeftinija.

BTW, kako sam počeo da pratim nemačke forume, sve više razvijam rezervu prema kineskim budžet pumpama. Ima dosta negativnih komentara i na Mideu i na Sirac u njihovim lokalnim inkarnacijama za nemačko tržište Comfee odnosno Artenergie. Taman se ponadam, a ono... Mada se trudim da verujem da u tim komentarima ima dosta nemačkog/evropskog/brendovskog pogleda kroz antikineske amove, a možda i "namenskog" forumašenja, ipak se javlja crv sumnje.

Zato me i zanima, da li neko ovde ima lokalna iskustva od bar godinu dana sa tim toplotnim pumpama (a da se ne bavi prodajom ili montažom istih).

Glede Gree Versatis-a nisam ništa našao, ali je i tako neću razmatrati dok se u Srbiji ne pojavi ozbiljniji distributer, mreža servisa i full ponuda programa. Nisam finansijski opremljen za rizik u eksploataciji, a glede druge "opremljenosti", to ne bih da komentarišem.

Šta ćeš, čekam da o tuđem riziku saznam više o kineskim budžet TP (sa posebnim osvrtom da li su pogodne za "teranje" radijatora, odnosno koliko im je COP na spoljnoj temperaturi u minusu i izlaznoj temperaturi vode od bar 45).
[ ELTI @ 24.07.2012. 08:45 ] @
Ja nemam iskustva sa Kineskim pumpama jer si nisam mogao dozvoliti takav rizik, zato sam kupio Njemacku TP "Stiebeleltron" i koristim je vec 3 sezone, mogu reci samo da je sve basprijekorno, ali nazalost cijena vjerovatno prelazi tvoje planirane investicije. :(
[ sasalabud @ 26.07.2012. 23:55 ] @
Evo mene zivotno zainteresovanog za ovu temu.Nov sam na forumu i cini mi se da sam na pravom mestu.Svakako potrebni su mi saveti i informacije.Evo o cemu se radi.Upravo sam u fazi renoviranja kuce i planiram da postavim podno grejanje elektricnim kablovima koje sam vec nabavio.Uz to nameravam da posto se vec rade kompletno novi podovi postavim i plasticno crevo za grejanje toplom vodom koja ce se se grejati toplotnom pumpom.Nikako nemam nameru da kupujem toplotnu pumpu jer smatram da su cene prenaduvane s obzirom da se moze kupiti kvalitetna nova klima za oko 250e. a kako ja kontam to je jedno te isto i jos uz to vec imam 15 godina star prozorski klima uredjaj SANLUX koji radi isto kao i kada je bio nov,dakle potpuno je ispravan.Koristio sam ga samo za hladjenje.Imam nameru da ga u sklopu ukupne rekonstrukcije kuce,zamenim novm klimom split sistem jer mi je SANLUX u odnosu na split sistem prilicno bucan.E, kad ga vec imam i kad znam da je ispravan,zamislio sam da uz neke prepravke od njega napravim TP. SANLUX je kapaciteta 20000/16000 btu/h.Potrosnje 2,5/2,1kw/h.Malo sam zavirio u njega ovako montiranog i vidim da ima dva potpuno indenticna isparivaca sa po 2 zasebna kruga bakarnih cevi u svakom.Dakle ima 4 odvojena kruga bakarnih cevi.Tu je i ventil koji prebacuje usisnu i potisnu stranu kompresora na isparivace /grejanje,hladjenje/.E, te isparivace sa po dva odvojena kruga cevi spojenih medjusobno Al lamelama ja vidim kao odlicne izmenjivace.Nisam iz ove struke pa samo nabadam i molim nekog ko je strucan da iznese svoje misljenje dali ovo kako zamisljam moze da radi.Dakle,nameravam da rasturim sve kompletno,zatim jedan od isparivaca,oznacicu ga sa brojem 1,tu mislim na kompletan blok sa dva zasebna kruga cevi,jedan krug povezem sa pumpom za centralno grejanje da tera antifriz kroz cevi ukopane u zemlju.Drugi krug da vezem preko kapilare ili expanzionog ventila/sta je bolje u ovom slucaju?/ za izlaz jednog kruga iz drugog isparivaca broj 2 koji u tom slucaju igra ulogu kondenzatora /njegov ulaz na potisnu stranu kompresora/ i koji ce takodje biti istovremeno i izmenjivac sa drugim krugom kroz koji druga pumpa tera vodu kroz pod kuce.Naravno izlaz isparivaca broj 1 na usisnu stranu kompresora.Takodje nameran sam da izmenjivac broj 1 potopim u recimo antifriz,jer smatram da ce tako biti bolja izmena toplote nego kada je medij izmedju lamela vazduh,u posudu koja je taman tolika da u nju stane izmenjivac broj 1 i dobro termicki izolobana.Dvoumim se oko izmenjivaca broj 2 koji ce takodje biti potopljen,u ovom slucaju to moze biti i voda.Treba mi misljenje sa obrazlozenjem o kapacitetu ove posude.Sta je to COP? Kuca je 100 kvadrata ali cevi za podno grejanje postavljam samo na polovinu jer je ispod druge polovine podrum,i bice dobro izolovana/8 cm stiropor/ PVC stolarija.Dali ovo moze ovako? Koju snagu mogu ocekivati od ove pumpe s obzirom na snagu kompresora od 2.5/2.1kw ??? Ceo sistem bio bi kontrolisan digitalnim termostatom sa sondom u podu.
Zahvaljujem unapred
Labud
[ ELTI @ 27.07.2012. 07:39 ] @
Mislim da je tvoja ideja da kod rekonstrukcije kuce postavis cijevno podno grijanje dobra, elektricne grijace zaboravi, a sto se tice prepravke klima uredjaja u toplotnu pumpu, takodjer ti savjetujem da to zaboravis jer ces imati samo probleme i sistem grijanja na koji se neces moci osloniti. Ako jednom zaviris u neku ozbiljniju TP onda ces vidjeti da to nije samo kompresor i izmjenjivac vec mnogo vise. Moj savjet ti je da klimu koju imas ostavis za hladjenje a grijanje rijesis na neki konvencionalan nacin ako si vec ne mozes priustiti neku ozbiljnu TP.
[ sasalabud @ 27.07.2012. 17:37 ] @
Citat:
ELTI:
Mislim da je tvoja ideja da kod rekonstrukcije kuce postavis cijevno podno grijanje dobra, elektricne grijace zaboravi, a sto se tice prepravke klima uredjaja u toplotnu pumpu, takodjer ti savjetujem da to zaboravis jer ces imati samo probleme i sistem grijanja na koji se neces moci osloniti. Ako jednom zaviris u neku ozbiljniju TP onda ces vidjeti da to nije samo kompresor i izmjenjivac vec mnogo vise. Moj savjet ti je da klimu koju imas ostavis za hladjenje a grijanje rijesis na neki konvencionalan nacin ako si vec ne mozes priustiti neku ozbiljnu TP.


Elti,
hvala ti na odgovoru ali...moram ti reci da me nisi bas ubedio da batalim citavu stvar.Vidi,pozitivan si sto se tice podnog grejanja ali si protiv el. grejaca u podu.U mom gradu postoji gasna mreza vec 54 godine i ja jos od svog rodjenja zivim u kuci grejanoj gasom.Takodje od kad znam za sebe,uvek se u nasoj kuci stedelo na grejanju zbog visoke cene gasa.Retko da su moji nekada dozvoljavali da temperatura predje 18 mozda 19 stepeni.Navikne se covek na sve pa i na takve uslove i uvek mi je bilo neprijatno kada odem negde gde se loze drva ili ugalj bez kontrole pa bude i preko 25C.Sada kad sam ja domacin,najprijatnije se osecam na 20C.Dakle,moglo bi se reci da su mi prohtevi minimalni u odnosu na neki prosek.Prosecna potrosnja u prosloj sezoni mi je bila oko 100E mesecno.Kuca srednje izolovana a mozda najbolje u citavom komsiluku.Vrsio sam vrlo precizna merenja i evo konkretnih cifri.Gasna pec ALFA Vranje,prostorija 16 kvadrata.Temperatura mereno na 10cm od poda 16C, na 150cm-20c, na 250cm a 10cm od plafona 26C.Zgranut tim podacima zamolio sam poznanika koji zivi u novoj dobro izolovanoj kuci sa vodenim podnim grejanjem da premerimo istim instrumentom situaciju kod njega.Prvi utisak kada se udje u tu kucu je vrlo prijatan a merenja kazu ovako.Mereno na samom podu a u pitanju su neke granitne ploce,24,6C.Njegov sobni termostat sa sondom u betonskoj ploci pokazuje 24,8 a tacka regulacije je na 24,5.Do razlike dolazi zbog tromosti sistema i inercijalnog pregrevanja gasnog kotla.Mereno na 10cm od poda 22C, na 150 cm 22C, na 260cm a 10cm od plafona 19C i pri tom mada greje duplo veci prostor nego ja racuni su mu 10-akposto nizi nego moji.Video sam svojim ocima i sada jos vise zgranut donosim odluku.Idem na rekonstrukciju kuce.PVC stolarija,stiropor 8cm izolacija svuda,na oko 50kvm novi betonski podovi sa grejanjem.E sada,covek mi je pokazao i kotlarnicu i opet sam bio zgranut onim sto sam video, pa njegova kotlarnica valda vredi koliko moja cela kuca.Nisam bas iz ove struke,ali nisam ni pekar da veze nemam sa tehnikom i siguran sam da sve to moze i prostije i jeftinije.U poredjenjem sa ovim postrojenjem za koje je neophodno bar jednom godisnje servis i odrzavanje,grejanje poda el kablovima je smesno mala investicija i nije potrebno bas nikakvo servisiranje niti dodatni prostor.Njegova kotlarnica je velicine moje kuhinje i ona se greje i to jako a u njoj se ne zivi.Kod el grejnih kablova imas samo,kabal ugradjen u pod neogranicenog veka trajanja jer radi na temperaturama oko 40C,sondu takodje ugradjenu u pod i jedino vidljivi deo je digitalni termoregulator ugradjen u zid koji kontrolise i odrzava temperaturu na zadatoj vrednosti.S obzirom da vise nece biti gubitaka na grejanju neba kroz odzak,niti bespotrebnog grejanja kotlarnice, niti bespotrebe grejanja prostora ispod plafona jer tamo ne boravimo,niti inercijalnog pregrevanja grejaca racunica mi pokazuje da ce uz dobru termo izolaciju kuce racun za struju biti za 20E veci nego sto sam do sada placao gas uz neuporedivo bolji konfor.Ako je to cena ja sam vrlo spreman da je platim i jos ako uspem sa toplotnom pumpom bice to grejanje tako reci za dzabe u odnosu na ovo sada bez ikakvog konfora.
Sto se tice toplotne pumpe,znam ja da tu ima i isusivac i spremnik freona i dve cirkulacione pumpe i sta jos??? I to radi isto kao sto mi sada radi klima samo sto su mediji prenosioci toplote sada u tecnom stanju a ne vazduh,sto moze biti samo plus u odnosu na sadasnji rezim rada sa vazduhom.Meni je tu najveci problem pronaci izvor odakle ce se toplota crpiti jer zivim na brdu pa je busenje bunara besmisleno a meni i iz nekih drugih razloga i nemoguce kao i polaganje velike duzine cevi u zemlju,a na vazduh ne zelim ici zbog smanjenja efikasnosti pri nizim temp.jer kod nas je trend sve jacih i ostrijih zima.Ostajem u nadi da cu uz pomoc Vas forumasa ipak doci do nekog pametnog i korisnog resenja i pozdravljam te.
Labud
[ zdravko vas 5051 @ 28.07.2012. 21:38 ] @
[quote]sasalabud:
Citat:
Nisam bas iz ove struke,ali nisam ni pekar da veze nemam sa tehnikom i siguran sam da sve to moze i prostije i jeftinije.U poredjenjem sa ovim postrojenjem za koje je neophodno bar jednom godisnje servis i odrzavanje,grejanje poda el kablovima je smesno mala investicija i nije potrebno bas nikakvo servisiranje niti dodatni prostor.
Labud



Elektricni kablovi ..??? . Ako te bas interesuje pogledaj sistem grejanja na Alu. trake ... Takodje sam razmisljao o Alu trakama ali odustao zbog cene i razvaljivanja cele kuce ( pod ). Davno sam to gledao ali ... mozda je nekome interesantno ...
Slovenska firma radi taj sistem i mislim da je na 24 v. Ali cena je bila oko 50 eur. po m2. Ugradnja slicna kao podno sa cevima ... googlaj pa pogledaj .
Puno se obecava ali nista nije garantovano da ce se trositi manje el. energije nego sto je prikazano.
Odustao sam od toga ... kupio Fan coile i elektricni kotao kao ispomoc i rezerva za TP. .. voda voda , koju planiram da ugradim.
Podno je prava stvar ali za mene neizvodljivo. Treba celu kucu iseliti da bi se postavilo a to je ipak meni previse.
Za novogradnju je to preporuka pa jos u kombinaciji sa toplotnom pumpom voda-voda ...
Pozdrav .... Elti tebe ima svuda , kako sve to postizes ... .. svaka cast.

[ sasalabud @ 29.07.2012. 00:06 ] @
[quote]zdravko vas 5051:
Citat:
sasalabud:
Citat:
Nisam bas iz ove struke,ali nisam ni pekar da veze nemam sa tehnikom i siguran sam da sve to moze i prostije i jeftinije.U poredjenjem sa ovim postrojenjem za koje je neophodno bar jednom godisnje servis i odrzavanje,grejanje poda el kablovima je smesno mala investicija i nije potrebno bas nikakvo servisiranje niti dodatni prostor.
Labud



Elektricni kablovi ..??? . Ako te bas interesuje pogledaj sistem grejanja na Alu. trake ... Takodje sam razmisljao o Alu trakama ali odustao zbog cene i razvaljivanja cele kuce ( pod ). Davno sam to gledao ali ... mozda je nekome interesantno ...
Slovenska firma radi taj sistem i mislim da je na 24 v. Ali cena je bila oko 50 eur. po m2. Ugradnja slicna kao podno sa cevima ... googlaj pa pogledaj .
Puno se obecava ali nista nije garantovano da ce se trositi manje el. energije nego sto je prikazano.
Odustao sam od toga ... kupio Fan coile i elektricni kotao kao ispomoc i rezerva za TP. .. voda voda , koju planiram da ugradim.
Podno je prava stvar ali za mene neizvodljivo. Treba celu kucu iseliti da bi se postavilo a to je ipak meni previse.
Za novogradnju je to preporuka pa jos u kombinaciji sa toplotnom pumpom voda-voda ...
Pozdrav .... Elti tebe ima svuda , kako sve to postizes ... :) .. svaka cast.



Zdravko lep pozdrav za tebe
Vidi,ja sam bas u fazi rekonstrukcije cele kuce pa i podova s tim sto ispod pola kuce imam podrum pa tu razvaljivanje ploce ne dolazi u obzir.Na tom delu samo podizem stari parket i stabljam stiropor 5cm pa el.grejni kabl,pa preko tanka kosuljica i keramicke podne ploce.U drugoj polovini kuce razvaljujem kompletan pod do zemlje.Onda ide redom hidro pa termo pa plasticne cevi za vodom grejanje poda,pa tanka kosuljica pa el.grejni kablovi sa sondama,pa betonska ploca desetak cm i na kraju ker.plocice.Ovde ce el.grejaci sluziti kao rezervni i dopunski ako TP zakaze ili ne moze da postigne zadatu temp.poda.Inace racunica mi pokazuje da cu uz dobru izolaciju kuce sa grejanjem el.grejnim kablovima uz veliki konfor struju placati samo za 20-Ttak E vise nego sto me do sada kostalo grejanje na zemni gas bez ikakvog konfora.Pod konforom podrazumevam efekat tople noge-hladna glava,jer kod podnog grejanja je temp. od poda do plafona prilicno ujednacena sto kod svih ostalih nacina grejanja nije slucaj vec uvek imas efekat hladne noge-topla glava sa temp. pod plafonom od 28C sto je cist gubitak jer tamo ne boravimo.Sto se tice parketa,sa velikim zadovoljstvom cu ga izbaciti i dati nekom da ga na zimu spali jer ne zelim sada da placam smirglanje pa posle lakiranje skupim lakom pa da posle kao jedan moj prijatelj nudim gostima da obuvaju natikace preko cipela da ne bi izgrebali parket koji sija kao staklo.A sta raditi kad dodje neka sa visokim stiklama???Ne zelim da robujem parketu dok sam ziv.Radje cu ugraditi skupe granitne ploce koje su samo malo skuplje od skupih keramickih.Dakle opsta fama da je grejanje el. grejnim kablovima ugradjenim u pod jako skupo je obicna fatamorgana.Kada se uzme u obzir da se kod podnog grejanja greje citav pod u prostoriji i da je to niskotemperaturno grejanje i da nemas gubitke na pregrevanju prostora pod plafonom pa samim tim i povecane gubitke kroz plafon i,ogromne gubitke na odzaku jer grejes nebo i,gubitke na grejanju i to vrlo jako same kotlarnice,ni tamo ne boravimo,i bukvalno nema nikakvog servisiranja i odrzavanja istog,i jedini vidljivi deo je digitalni termostat koji njime upravlja,i grejna tela ti ne zauzimaju zivotni prostor, i ima jos mnogo tih iiii koji govore u prilog tome.
Mene brine nesto drugo.A to je: dali cu u slucaju da na red sa postojecim isparivacem vezem jos jedan isti takav nesto bitno promeniti u rezimu rada klima uredjaja koji nameravam koristiti kao TP.Sta se desava ako kolicina freona ostane ista.Dali treba dodavati freon il koliko?
Molio bih nekog ko je strucan da mi da konkretan odgovor.Unapred hvala.
labud
[ zdravko vas 5051 @ 29.07.2012. 21:26 ] @
Dobar posao. Mozda je malo previse 10 cm. betona ( kosuljica ). plus jos lepilo za granit ..?
Ali kada imas uslove da to sve izvedes, isplatice se sigurno.
Pozdrav i uzivaj kada radovi budu gotovi.
[ sasalabud @ 29.07.2012. 21:57 ] @
Vidi mozda cu ici cak i deblji slojTaj sloj je vrlo koristan.Kada se tako debela betonska ploca zagreje na recimo 24c a pritom je dobro izolovana sa donje strane i u odnosu na zidove onda se ona ponasa kao TA pec,pa i u slucaju visesatnog nestanka strujesa akumuliranom toplotom mozes taj period prebroditi a da skoro i ne primetis da je temp.pala.Jedino sto ce kod onog prvog inicijalnog ukljucenja dostizanje zeljene temoeraturemalo potrajati ali kad se jednom dostigne onda sistem pocinje da radi glatkije nego sa tankom plocom,odnosno redja su ukljucenja i iskljucenja grejaca ili TP
[ Goran5Ra @ 05.08.2012. 01:14 ] @
Pozdrav svima!

Voleo bih da dobijem savet, sugestiju.

Adaptiram kucu od 250 kvm, i sto se tice TP jedina je sansa vazduh-voda.
U prizemlju 130 kvm od kojih 40 kvm cini dnevna i trpezarija. Jedino tu zelimo Fan Coile a u ostalim prostorijama podno (hodnici, kuhinja, garaza, kotlarnica..). Na spratu 120 kvm, svuda Fan Coili. Ceo sistem predvidjam za grejanje i hladjenje.
Izolacija kuce je ok, stiropor 10 cm, kosuljice su sve dovoljno dobre, stolarija alu-drvo low e, manje dimenzije prozora, itd.

Da li ovakav sistem moze biti isplatljiv i sta savetujete?
Koju TP uzeti? Japansku ili Nemacku?

Hvala,
Goran
[ sasalabud @ 05.08.2012. 08:42 ] @
Gorane,
ja sam upravo krenuo kao i ti u veliko renoviranje,a vec dugo se pripremam i informisem.Velike su pare u pitanju i ako se sada pogresi posledice mogu biti teske i dugorocne.Birajuci izmedju raznih solucija,odlucio sam se za sledece: podno grejanje,razlog: velika grejna povrsina,najveca ujednacenost temperature cak sa tendencijom pada gledano od poda ka plafonu,niska temperatura vode u cevima,maksimalan konfor i sto se tice temperature i prostora... Sve su to razlozi koji govore u prilog podnog grejanja i ukazuju na prednost u odnosu na sve ostale nacine.Cudi me da si odlucio da dnevnu sobu i trpezariju grejes fan coilima,osim ako nemas neki poseban razlog,jer je podno kako god da gledas bolje nego fan coil.Ja imam drugi problem.Dve sobe,ukupno oko 35 kvadrata mi se nalaze iznad podruma a ploce nisu klasicne kao sto se danas radi nego su betonske samovisece i tu ne mogu da postavim cevi zato sto one traze vecu debljinu kosuljice a ja ne smem da toliko opterecujem ploce da nebi doslo do urusavanja.Jos uvek razmisljam da postavim po jedan stub u podrumu na sredinu poda svake sobe,ali to onda umanjuje funkcionalnost podruma...Mozda ce na kraju ipak u te dve sobe ici dobra izolacija prema podrumu i el. grejni kablovi u pod sa tankom kosuljicom.Takodje imam problem jer ne mogu da angazujem bunardziju koji bi radio vertikalnu busotinu od 100m a i necu jer kad cuju da treba da postave sondu kao da skliznu s pameti sa cenom.Ali sam nasao jednog koji nije bunardzija a ima hidrouliku sa kojom busi recimo ispod puta za provlacenje kanalizacionih ili nekih drugih cevi.On ne moze da busi vertikalno ali kaze da moze pod uglom od 50 stepeni i do 15m duzine rupe.Prema podacima koje sam sakupio jedna takva busotina sa postavljenom sondom za direktnu expanziju u zemlji moze da da oko 2kw konstantno u toku cele grejne sezone.Po tome treba mi 5 a uradicu 6 takvih busotina.Od viska glava ne boli a moze da ustreba.Takodje nemam nameru osim ako bas ne budem prinudjen da kupujem TP.Pokusacu da upotrebim staru a ispravnu prozorsku klimu i nadam se da ce to da radi kako treba.Da sam na tvom mestu ja bih jos jednom razmislio o tim fan coilima.
Vazduh voda ti je najslabija varijanta,kakvu god TP da upotrebis i neces se grejati cele zime.
pozz.labud
[ Goran5Ra @ 05.08.2012. 10:31 ] @
Fan Coil u dnevnoj moram da stavim jer tu ne idu plocice vec parket, a ne zelim da rizikujem sa podnim i parketom jer je izmedju ostalog konkretni parket skup.
Takodje, ne moram da ugradjujem klime za hladjenje leti.

Bitno mi je da ako grejem celu kucu na ovaj nacin vazduh voda, to stvarno bude isplatljivije nego kondenzacioni gasni kotao.. I koliko ta razlika moze mesecno da iznosi?
Hvala.
[ Goran5Ra @ 05.08.2012. 10:32 ] @
za varijante ispod -5 stepeni koristio bih elektricni grejac za dogrevanje.
[ sasalabud @ 05.08.2012. 13:58 ] @
Imam parket koji bi kada bi se sa onom hoblericom osmirglao izgledao kao nov,a ima danas i odlicnih lakova,ali necu dok sam ziv da robujem parketu i da nudim gostima natikace da bih ga sacuvao kao jedan moj prijatelj.Sa velikim zadovoljstvom cu ga izbaciti i stavljam granitne ploce.U kuhinji i kupatilu keramicke.U busotine uz bakarne sonde postavljam i pex creva koja cu leti koristiti za pasivno hladjenje i deponovanje toploie u zemlju.Neznam dali ce to biti dovoljno hladjenje ali ce sigurno znacajno umanjiti trosak za rad klime leti.Racunam kad vec imam te busotine,zasto da ne iskoristim i za pasivno hladjenje a mozda i stavim solarni kolektor za toplu vodu.Imam odlicnu juznu stranu krova pa mogu leti da deponujem toplotu u zemlju.Svaki stepen dole pod zemljom je dragocen za efikasan rad TP zimi.To se radi vec odavno u svetu provereno.
PS
ako bas zelis taj parket,posto nije nov,vec je sigurno dobro suv pa ne postoji opasnost og resusivanja pod dejstvom podnog grejanja mozes i tako,samo gledaj da izbegnes te elektricne grejace jer ce ti jako pokvariti racunicu.TP moze da pravi odnos ulozene energije i dobijene 1:4 pa i vise

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 05.08.2012. u 15:12 GMT+1]
[ sasalabud @ 05.08.2012. 14:28 ] @
Moja racunica je da bih grejanjem el. grejnim kablovima u podu trosio za dvadesetak E vise mesecno nego sto me do sada kostalo grejanje gasom,naravno uz dobru izolaciju kuce koja upravo sledi.I to mi je prihvatljivo s obzirom kvaliteta stanovanja koji podno grejanje nudi u odnosu na bilo koje drugo,a tek kad se u pricu uvede TP onda sve pocinje da lici na SF a nije.
[ Kicpet @ 06.08.2012. 08:31 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Fan Coil u dnevnoj moram da stavim jer tu ne idu plocice vec parket, a ne zelim da rizikujem sa podnim i parketom jer je izmedju ostalog konkretni parket skup.
Takodje, ne moram da ugradjujem klime za hladjenje leti.


Imao sam istu dilemu i zakljucio da nema sanse da stavim parket na podno grejanje. Razlog je sto nemam poverenja u znanje i/ili postenje ovdasnjih majstora i trgovaca - cast izuzecima. Ako bi nesto krenulo po zlu, samo bi se prebacivala lopta sa majstora na parket, sa parketa na lepak... vec sam prosao tu skolu. Tu si - po meni - doneo ispravnu odluku.

Sto se tice Fan Coil-a, oni stvaraju odredjenu buku. Trebalo bi nesto slicno kao klima. Ja sam se grejao nekih 8 godina iskljucivo na klime - invertere. Kad sam jednog trenutka presao na "tiho" grejanje (prvo radijatori, a danas pod), shvatio sam kakav sam atak na mozak sebi pravio. Iako Fan Coil pravi buku slicnu onoj koju pravi klima (trebalo bi da je tako, nemam licno iskustvo) klima ti ipak radi samo neki deo leta i obicno ne radi nocu. Fan Coil, koji sluzi za grejanje, morao bi da radi stalno, jer on zagreva samo vazduh. Cim prestane da radi, prostorija momentalno postaje osetno hladnija.

Dalje - moje iskustvo prilikom grejanja klimom je da je temp. u donjoj zoni bila neprijatno niska, dok je 1m+ bilo vise nego toplo. Noge vecito hladne, a gore ne mozes da dises.

Dakle, ako ne postoje tehnicke mogucnosti da instaliras podno grejanje, ili ako si vec cvrsto resio da hoces parket po bilo koju cenu, onda mozda mozes razmisliti:
1.) o radijatorima sa (mnogo) vise rebara (da se preracunati koliko ti treba)
2.) o radijatorima + fan coilima koje bi koristio u periodima kad radijatori sa temp. koju daje TP ne mogu sami - dogrevanje
3.) o dodatnom, redno vezanom el. kotlu koji bi, po potrebi, dizao temp. TP na onu koja je potrebna radijatorima. Buduci da te interesuje vazduh/voda TP, redno vezani el. kotao ti ne bi povecavao troskove grejanja jer na nizim spoljnim temp. (kad bi ti dogrevanje jedino i bilo potrebno) vazduh/voda TP trosi isto kao i el. kotao. Ova varijanta zahteva i malko komplikovaniju instalaciju, ali nista spektakularno.

Jos jedan detalj, ja sam uspeo da sa podnim grejanjem spustim cenu grejanja na vise nego povoljnu, iako koristim el. kotao, a ne TP. Grejem samo tokom noci po tarifi jeftine struje i, samo kad su temp. jako niske, sat do dva u toku dana po redovnoj ceni struje. To moze tako jer u pod akumuliram dodvoljnu kolicinu toplote. Sa fan coilima i/ili radijatorima to nije moguce.

Nisam profesionalac u ovoj struci, ali sam puno proucavao, a svoju teoriju potvrdio u praksi na svom objektu. Milsim da je sve gore napisano 100% tacno, ali ako sam nesto pogresno napisao, molim neka me neko strucan ispravi.
[ sasalabud @ 06.08.2012. 11:00 ] @
Ni ja nisam obrazovan za ovu oblast ali sam zbog toga sto ovo moram da radim sada a ne zelim da se vise ikada time bavim,bio prinudjen da se upustim,informisem,raspitujem,kombinujem,razmisljam svojom glavom jer sam i ja u zivotu prosao kroz razne price sa majstorima kojima sam poverio posao racunajuci na njihovo iskustvo i strucnost.Dakle,ovde su u pitanju jako velike pare i kad je vec tako onda hocu maksimalan komfor uz kasnije minimalne troskove koriscenja kao i max sigurnost i pouzdanost u radu.Ono sto si ti iskusio sa grejanjem klimom,je vrlo slicno sa svim ostalim nacinima grejanja osim podnog.To je efekat topla glava-hladne noge i to je normalna pojava jer i baloni lete uz pomoc toplog vazduha.Jedino kod podnog grejanja imas efekat tople noge-hladna glava.I pazi sad je vrlo interesantan momenat: Ti si presao sa klime koja je toplotna pumpa i radila je na vazduh-vazduh na podno koje je radilo na struju i zabelezio ustedu od 50%!!! Zar je potrebno jos nesto reci u prilog podnog grejanja? Sta bi tek bilo da je ovde umesto el.kotla bila TP???,pa makar radila i na vazduh-voda,imao bi najmanje 4 puta manje troskove u odnosu na koriscenje klime u rezimu vazduh-vazduh.Iako je ugradnja podnog u odnosu na radijatore nesto skuplje u startu, vec u prvoj grejnoj sezoni se ulozeno isplacuje i to visestruko.O komforu da i ne pricamo.
pozz.labud
[ zdravko vas 5051 @ 06.08.2012. 18:29 ] @
Tacno je da je podno grejanje najekonomicnije ,to niko ne moze da spori i kaze da nije .Kolega iz moje prethodne firme gde sam radio jos osamdesetih je ako pogresim godinu dve imao podno grejanje , davne .. 1986 god.
Totraterm ( Slovenacke )cevi je postavio .. nije reklama za proizvodjaca tek da malo sebe utesim jer sam jos tada video i dobro proucio njegov sistem i kako je on sve uradio na svojoj kuci koja je tada bila u izgradnji .
Nazalost ja sam morao drugacije da krenem sa gradnjom i propustio da postavim cevi u pod .. nazalost.
Sam je napravio u nasoj radionici elektricni kotao , ugradio cetiri grejaca po 3 kw. i grejao sigurno oko 200 m2. sa kao sto Sasalabud kaze maximalnim uzivanjem u postavljenom sistemu.Struju nije mnogo placao i nije pricao o velikim racunima u odnosu na neke nase druge kolege koji su se grejali na drvo,ugalj , naftu ..itd. On je bio vise nego zadovoljan.
Mislim da je deo sistema sada prepravio i postavio prave razvode sa pripadajucim hidro setom i da mu je grejanje sada jos efikasnije i ekonomicnije . Tada je to bilo mnogo skupo i tesko za nabaviti .. ( razvod ,ventili i spojevi za cevi ) .
El. kotao je napravljen tako i mislim da mora bar 50. god da sluzi.Tako je nekada bilo .
Kolega je iz Bukovca , malo mesto na periferiji Novog Sada.
Kada sve ovo sto je u ovoj temi napisano citam meni je bas onako poprilicno zao sto sada nevidim isplativost da postavim cevi .. uslovi postoje ali gde ziveti dok se to sve nezavrsi .. moj problem.
Iz svega sto ima u ponudi meni je ostalo da postavim samo Fan coile ( vec sam ih kupio ) dogovorio za montazu TP. .. voda voda sa dodatkom el. kotla kao rezervu za eventualno neki problem sa TP.
Nadam se da cu bar zadrzati stari racun za utrosenu el. energiju koji nije bio mnogo u crvenom .. jedan mesec ove zime ..Februar koji je bio bas hladan.
Kuca je bila dobro izolovana .. kazem bila jer sam sada ispravio neke gubitke koje sam imao i nadam se mozda jos manjoj potrosnji , ali ako i nebude bicu zadovoljan jer nevidim da bi se racun za el. energiju povecao sa TP.
Sto se tice buke koju Fan coil pravi .. ?? ... ne znam sta da kazem ja sam jedan izvadio iz kutije povezao na controler i testirao sve tri brzine koje ima taj asinhroni motor. Nisam primetio da mi smeta, jer buka koju pravi termo akumulaciona pec koju sam koristio je bila podnosljiva .. navikne se covek i zaboravi kada se ventilatori ukljuce.
Fan coil ne moze da me izneveri, jer sam navikao na mnogo vecu buku . Koju nisam ni primecivao kada je termoak. pec radila.

Ako je ono sto se na netu moze naci za Fan coile istina ja bi trebao da potrosim manje el. energije .
sve ostalo oko odrzavanja Fc. mi nije problem , jer to vidim kao jedan od meni dodatnih radova ( odrzavanje ) .medjutim i termo pec je zahtevala uvek ciscenje pre,posle pa i na pola grejne sezone.
Manje el. energije trositi, nadam da cu sa manjom polaznom temperaturom verovatno imati ustedu u odnosu na radijatorsko grejanje ... ako gresim voleo bi da neko napise svoje misljenje za Fan coile i polazne temperature vode, a da to nisu kataloske koje proizvodjaci Fc. navode vec ako neko ima postojeci sistem da iznese njegovo iskustvo
Grejem zimi maximalno 60 m2. Sta mogu da ocekujem jos ne znam ali ako bude lose napisacu gde je problem .


[ sasalabud @ 06.08.2012. 21:00 ] @
Zdravko,
Moram opet evo ja,kao da sam dezuran ovih dana na ovoj temi,ali i jeste tako jer ne izlazim na ovu vrucinu vec samo sedim ispod klime i surfujem.Eto sedim ispod SANLUX-a,kojeg sam kupio davne 1997g.a na nalepnici mu pise da je proizveden 1994g.i zahvaljujuci kojem sam jos uvek ziv.Ali,sedeti u prostoriji gde je u drveni prozor ugradjen SANLUX je slicno kao da ti neko parkira lokomotivu dizelku odmah ispod prozora.Dok radi samo ventilator,ajde da kazem djene djene,a kad ukljuci kompresor,pa drveni prozor sve zajedno sa staklima pocne da se ponasa kao tambura,eto meni lokomotive pod prozorom.Sada smatram da je to atak na mene kao zivo bice.Dok sam morao da trpim,morao sam jer mi je i to lakse nego sto podnosim sve preko 26 stepeni spoljne temp.Ovi moderni split sistemi su prava blagodet u odnosu na SANLUX i slicne.Pisem ti ovo zato sto su tvoji fancoili nista drugo nego moderne unutrasnje klima jedinice,dakle buke se ne boj.Sigurno imas negde na deklaraciji podatak koliku buku proizvode u radu i sigurno je to ispod 30db sto je malo vise od praga cujnosti.Ali imaces drugi problem.Ja sam imao sopstvenu proizvodnju kalorifera,pa smo na mom terenu jer sam godinama konstruisao projektovao izmisljao i eksperimentisao,sve pokusavajuci da napravim sto bolji i ekonomicniji kalorifer ali ne mozes zaj..... fiziku koja kaze topli vazduh bega gore!!!! Pokusavao sam sa montazom u blizini patosa usmeravajuci da duva direktno u patos,racunajuci da ce tu da razbija hladan vaz.i da se mesa s njim pa ce manje da bezi,nista! opet bezi gore.pokusavao sam sa montazom nesto ispod plafona racunajuci na to da kad vec bezi gore onda je lakse skupljati to vec podgrejano pa samo dogrevati i slati dole da razbija hladno,opet nista.Kada sam shvatio da dok se gore pod plafonom ne formira topli oblak pa nemajuci vise gde da bezi mora da pocne da se spusta dole jer kalorifer stalno dopunjava sa toplijim,odustao sam od daljih pokusaja jer fizicki zakoni su zakoni kojima ne mozes pronaci rupu.Moj kalorifer i tvoj fancoil su jedno te isto.U oba slucaja prinudno provlacis vazduh preko grejnog tela tako da ces imati isti efekat i ne nadaj se tu nekoj ustedi.Fancoil ce ti raditi na bilo koju ulaznu temperaturu ali kod TP se odnos izmedju ulozene el.energije i onog sto zelimo da ucarimo od zemlje za dzabe,na zalost menja i opada sa povecanjem izlazne temperature na kondenzatoru pa ces na zalost i tu tesko da se ugrejes na ucareno.Sasvim je druga prica kad je u pitanju podno grejanje jer je tu dovoljna izlazna temp.30-35C.Sa tim izlaznim temperaturama se mnogo vise ucari za dzabe,a o komforu i stalnom osecaju promaje u sobi koje se greju putem prinudne cirkulacije vazduha necu ni da pricam,ali ukusi su razliciti,rece djavo,skide gace i sede u koprive.Pozz.labud

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 06.08.2012. u 22:13 GMT+1]
[ Kicpet @ 07.08.2012. 07:25 ] @
Citat:
sasalabud:
Ono sto si ti iskusio sa grejanjem klimom,je vrlo slicno sa svim ostalim nacinima grejanja osim podnog.To je efekat topla glava-hladne noge i to je normalna pojava jer i baloni lete uz pomoc toplog vazduha.Jedino kod podnog grejanja imas efekat tople noge-hladna glava.

Sa grejanja na klimu sam presao na radijatorsko grejanje, nisam direktno na podno. Iz perspektive topla glava-hladne noge, a bogami i komfora, velika je razlika izmedju grejanja na "uduvace" toplote i grejanja na emitere toplote. Ne pisem ovo tebi sasalabud jer iz tvog sledeceg posta vidim da ti je to vise nego jasno. Pisem za ljude koji - kako si to opet lepo primetio - treba da potrose velike pare da urade nesto za cega imaju prakticno samo jednu priliku. Pisem da shvate osobine i razlike izmedju ova dva nacina predavanja toplote, kako bi sto bolje razumeli sta ce da dobiju od jednog, a sta od drugog sistema i kako bi doneli ispravnu odluku. Da ne ponavljam vec receno, a da ne propustimo bitno:
Citat:
sasalabud:
... Pokusavao sam sa montazom u blizini patosa usmeravajuci da duva direktno u patos,racunajuci da ce tu da razbija hladan vaz.i da se mesa s njim pa ce manje da bezi,nista! opet bezi gore ...

... ,a o komforu i stalnom osecaju promaje u sobi koje se greju putem prinudne cirkulacije vazduha necu ni da pricam ...

"Uduvaci" toplote greju vazduh dok emiteri greju objekat i daleko su komfornija opcija u svakom smislu.


Citat:
sasalabud:
I pazi sad je vrlo interesantan momenat: Ti si presao sa klime koja je toplotna pumpa i radila je na vazduh-vazduh na podno koje je radilo na struju i zabelezio ustedu od 50%!!!

Ovde imamo lagani nesporazum:
1. Jesam presao sa klime na podno, ali nije u pitanju isti objekat
2. Ustedu nisam izrazio u procentima
3. Ustedu nije moguce porediti jer su razliciti objekti.

Ustedu postizem tako sto akumuliram toplotu po ceni jeftine struje gde je trenutni odnos 4:1 (mislim da je to i COP TP voda-voda). Dakle usteda je 75%, odnosno nesto manja kad je bas hladno i kad dogrevam sat/dva po redovnoj ceni struje. U planu mi je ugradnja dodatnog akumulatora toplote (neki rezervoar vode, mozda neki kaljevi..., nisam jos smislio konacno resenje) koji bi mi dali jos neki sat jeftino akumulirane energije.

Citat:
sasalabud:
Sta bi tek bilo da je ovde umesto el.kotla bila TP???,pa makar radila i na vazduh-voda,imao bi najmanje 4 puta manje troskove u odnosu na koriscenje klime u rezimu vazduh-vazduh.
pozz.labud

Da je TP voda-voda, racuni bi mi stvarno bili smesni, ali na zalost nemam tehnickih uslova za kopanje bunara ili sonde.

Sto se tice vazduh-voda opcije, COP kod ovog sistema drasticno pada pri padu spoljne temperature. Ako se dobro secam, vec negde oko nule COP je 1:1. Dakle, sistem vazduh-voda stedi samo dok nije drasticno hladno. Meni su racuni za taj period (deo koji ide na grejanje) na nivou par desetina evra. U slucaju da bih postizao COP 4:1 (sto mislim da u proseku nije realno), stedeo bih svega par desetina evra i to samo u mesecima umerene hladnoce. Dakle, nivo ustede bi bio max 200E po sezoni. Najjeftinija ponuda TP za moj objekat (gubici objekta proracunati na 12kw) bila je oko 4.000E (mozda je sad jeftinije, ovaj podatak je star oko 2 god.) U toj matematici, pumpa bi se isplatila tek za 20 godina i to pod uslovom da nemam niti jedan dodatni ulog u odrzavanje a ni kvar - sto je nemoguce.
[ sasalabud @ 07.08.2012. 10:59 ] @
Kicpet izvini ali ja nisam registrovao da si se selio.A deo tvoje recenice
" Jos jedan detalj, ja sam uspeo da sa podnim grejanjem spustim cenu grejanja na vise nego povoljnu, iako koristim el. kotao, a ne TP.
sam procitao kao " vise nego polovinu "
pa otuda oni %.Ubuduce cu pazljivije citati.Nameran sam da ovu moju klimu preradim u TP sa direktnom expanzijom u zemlji,a treba mi izlazna temp.30C.E ovde mi treba pomoc onih koji znaju,dakle,isparivacka sonda ce biti na konstantnih 10C,na izlaznoj strani TP mi treba konstantnih 30C bez obzira na spoljnu temp.jer ce podrska TP biti el.grejni kablovi smesteni takodje u podu.S obzirom da je kompresor klipni a interesuje me samo rezim rada sa COP 4 i vise,na koji nacin se sistem dovodi u ovaj rezim? Pretpostavljam da je u pitanju precizno podesavanje pritiska gasa u sistemu kao i pravilan odabir gasa sa kojim se radi.Dali sam tu u pravu?, i dali mogu pred frigoristu koji bude radio da postavim takav zahtev i kako cu znati kad bude u radu dali radi sa tim vrednostima COP?pozz.labud
[ Kicpet @ 08.08.2012. 07:58 ] @
Citat:
sasalabud:
... a interesuje me samo rezim rada sa COP 4 i vise,na koji nacin se sistem dovodi u ovaj rezim? ...


Mislim da je konstantan COP 4 nemoguce postici sa vazduh-voda sistemom. Spoljna jedinica zavisi od spoljne temperature. Sto je spoljna temp. niza, efikasnost pumpe opada. Kod voda-voda sistema, temp. zemlje je konstantna i polazna tacka za TP je ista.

Guglaj malo i potrazi teh. karakteristike TP vazduh-voda, za pumpe koje se nude na trzistima. Neke firme daju uporednu tabelu COP u odnosu na spoljnu temp.

[ sasalabud @ 08.08.2012. 08:18 ] @
U zemlju postavljam sondu za direktnu expanziju,ne na vazduh
[ Gavara @ 08.08.2012. 10:56 ] @
Pošto radim kao tehnička podrška u jednoj firmi u Novom Sadu koja uvozi toplotne pumpe iz Švedske reći ću vam par stvari .
Najbolje efekte svakako ćete imati sa toplotnim pumpama koje koriste zemljani kolektor.Sledeće po redu su one koje koriste vodu iz bunara a naravno na kraju po stepenu efikasnosti tj COP-u su vazduh/voda toplotne pumpe.
Ali ono što hoću da vam kažem da COP kod vazduh/voda toplotnih pumpi nije uopšte toliko mali kao što se navodi u nekim gore postovima.
Na primer za jednu našu pumpu vazduh/voda COP je 2,2 i to na -15C vazduha u okruženju.Pri tome COP je dat za zagrevanje vode na 45 C.
Toplotna pumpa se bira na osnovu gubitaka objekta naravno, ali pri izboru toplotne pumpe morate uzeti u obzir veća efikasnot tj iskorišćenje toplotne pumpe koja vam dozvoljava da te gubitke izračunate smanjite i za 30 %.Takođe pri uvođenju toplotne pumpe treba da znate da ona se najčešće uzima da pokrije 60% vaših gubitaka, jer se oni javljaju u 90% vremena u kojem je potrebo grejati prostor.U ostalih 10 % računa se da nisu efikasne i uvek morate imati dodatni izvor grejanja kao što su elektro, gasni ili neki drugi kotao
[ sasalabud @ 08.08.2012. 14:42 ] @
Gavro,
Proracunata snaga el.grejnih kablova postavljenih u podu moje kuce od 100kvadrata je 8Kw.Stavicu 10Kw,od viska glava ne boli,jer ce u radu biti kontrolisani digitalnim termoregulatorima sa sondom u podu i to svaka prostorija posebno.To ce biti podrska TP za ne daj boze.Veci deo onog sto si napisao ja na zalost ne razumem jer za mene je Kw iz el. mreze i Kw iz zemlje isto.Pises o TP koja radi vazduh-voda,sa COP oko 2 a mene to uopste ne zanima jer hocu COP>4 i zato ukopavam bakarne cevi u zemlju gde imam konstantnih 10C,koje ce biti u funkciji isparivaca,a za podno grejanje mi treba <30C tople vode.E,sad mi reci koliki COP mogu ocekivati sa ovim ulaznim podacima? NECU DA KAZEM DA SVI KOJI SE BAVE FRIGO TEHNIKOM NE ZNAJU,ali sam vec dobijao odgovore da to ne moze,a znam i zasto.Zato sto oni znaju da poprave frizider i zamrzivac,ali je grejanje kuce TP-om kod nas jos uvek TABU.I ja sam od mojih kalorifera prvih nekoliko godina pravio TABU i zaradjivao velike pare dok me konkurencija nije razvalila.Ista prica je i sa TP. Ja znam tacno da to moze i to mnogo > od 4 i to cu i uraditi.Dace bog,bicemo zivi do i tokom sledece grejne sezone pa cu na ovim stranicama pisati o utiscima i rezultatima, pojavice se jos mnogo labudova i TABU ce biti razbijen.Potpuno razumem motiv trgovaca uvoznika skupocenih stranih uredjaja.Pozz.labud

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 08.08.2012. u 15:54 GMT+1]
[ zdravko vas 5051 @ 08.08.2012. 20:44 ] @
@sasalabud ... nebrinem ja za buku koju ce da prave Fan coili jer u uputstvu ima podatak kolika je i na kojoj brzini rada ventilatora .Kada me nije ubila buka od sirena za vazdusnu uzbunu u vreme bombardovanja Srbije i bombe koje su padale u mojoj blizini jer zivim u delu Novog Sada koji je trougao rafinerija i nekadasnji smestaj specijalnih jedinica ( SAJ ) koji je unisten do temelja , to je vazdusnom linijom mozda i manje od 300m. levo desno a ja u sredini dogadjaja, Novosadjani koji znaju otprilike gde je Slana Bara znaju kakva je buka bila , nece ni ova od Fan coila da mi smeta .
Nije to tema kao ni kaloriferi koje si ti proizvodio ... ako mislis na one sa strujnim grejacima , nevidim kako oni mogu da se porede sa Fc. Strujanja vazduha u dnevnoj sobi gde zivim je po meni sasvim Ok. Nisam osetio nekakve razlike u temperaturama gore dole dok sam se grejao na termoakumulacionu pec niti strujanja vazduha ... mislim da necu ni ove zime .Plafon je izveden u cetiri nivoa, verovatno zbog toga ili sam ja nakon zavrsenog posla u radionici gde je zimi temp. svega 5 st. celz. sto je i normalno za mehanicarsku radionicu iz vise razloga .. cestih ulazaka i izlazaka, pa mi nakon dolaska kuci nista nesmeta , daj samo malo leba moze i soli, ja zadovoljan. Tako rodjen i navikao uvek na najteze .. a to sto posle mnogo godina rada mogu pruziti vise nego sto sam imao kao dete mene nista nemenja ...

Nebitno .. bitno je jedno TP. sto je i naslov ove teme . Mislim da cu ove zime imati neka saznanja kako to funkcionise u kombinaciji sa Fc. na podrucju Novog Sada koji je sa Somborom jedan od hladnijih gradova Srbije bio ove zime ako izuzmemo neka mesta koja su na vecim nadmorskim visinama.
A evo letnji dani su pa opet priblizna slika temperatura u Vojvodini ... najtopliji je Sombor vec danima a za stepen razlike je Novi Sad ... ostali gradovi u Vojvodini su stepen dva tu odmah posle Sombora i NS.a
Klimatske promene koje se desavaju ( nisam bas mlad i rodjen sam u NS. ) nisu nikada bile ovako dimenzionisane za NS.
Neko ce da zaradi na ovim promenama. To sto mi zelimo da smanjimo troskove grejanja pa i hladjenja .. nece ici bas lako .. poskupljenje struje je jako blizu a zatim jos jedno ... pa verovatno jos nekoliko do kraja naredne grejne sezone.
Tek dolaze vremena koja ce biti sve teza kako klimatski tako i finansijski .
Opet , zao mi je sto nemogu da instaliram podno grejanje ... nazalost.
Toplotna pumpa ... voda-voda i Fc. mi je trenutna kombinacija, bolju nezelim, rezerva elektricni kotao.
Nema na ovom delu foruma skoro nista napisano o grejanju sa Fc. i TP. .. nesto vrlo malo je spominjano da je ugradjivano i da funkcionise dobro ali mozda bi moglo vise . Za podno grejanje ima dobrih pisanja ... svaka cast ekipi koja svoje iskustvo necuva samo za sebe .

Da i nije zima tako daleko ... pripremajte se za mozda i vece minuse a i kolicinu snega .

[ sasalabud @ 08.08.2012. 22:41 ] @
Zdravko,i ja sam vojvodjanin i zivim u gradu koji je nadaleko poznat po kosavama koje ovde znaju da besne uraganskom snagom,a znas kako kazu "cigani se ne boje ni sunca ni kise ni zime, samo jako ne vole vetar jer onda je jako ladno " Nisam imao nameru da ti nesto gadim fancoile,jednostavno sam ti rekao istinu a to sto sam ih poredio sa kaloriferima,pa prosto zato sto oni to zaista jesu.Sve jedno je, dali kroz njega putuje freon ili topla voda ili grejno telo cine grejaci na struju,to je ista masina.Bitno jeono sto topli vazduh bezi gore,a topli vazduh je topli vazduh,bez obzira sta ga greje i izduvava i u kom pravcu.Njegova putanja je uvek ka gore,a mi zivimo dole.I ja sam rodjen na skromno i to bas skromno i navikao sam na to pa danas kad mogu,ja opet nikada ne teram preko 20C.Sada drzim klimu na 22 i na granici sam znojenja.Prva zena mi je bila zimogriziva pa je pobegla,pa evo sad i druga i ja sam sad u potrazi za trecom koja ce da bi mi postala zena da mora da prodje kroz zima test,pa ako voli jako toplo onda automatski gubi status kandidatkinje.Malo se zezam al ja to ozbiljno.Meni je normalno da leto provedem u gacama i danju i nocu,ali zimi brate mili,ne pada mi na pamet,Zna se od kad je veka kako se zimi odeva. Priroda nam to jasno pokazuje na primeru zivotinja koje pred zimu odbacuju letnje krzno i pustaju da raste zimsko a na prolece se opet linjaju i zamenjuju za letnje.Bas sam se slatko smejao kada sam negde procitao da se zeleni na Novom zelandu pobunili protiv sisanja ovaca,mada im je vuna najveci izvozni artikal.Kazu da osisana ovca dozivljava toplotne sokove,i kad malo bolje razmislim, to i nije daleko od istine pa mi vise nije smesno.Zelim ti da se naredni zima lepo i ekonomicno koliko je to moguce grejes a sto se cena struje tice nemoj se uzbudjivati jer paralelno odma idu i cene svih ostalih energenata.Sa TP ces u odnosu na TA sigurno biti na dobitku.
pozz.labud
[ CBC @ 08.08.2012. 22:57 ] @
@sasalabud

Brate, tebi sudjena jedna od ovih iz moje okoline, Svedjanka, nece kukati na zimu a na suncu se topi, uvek im dobro

Salu na stranu, ako je namera da se grejes kaloriferima bilo kojeg tipa, jedini efektivan metod za komfor je upravo suprotan na izgled logici a upravo logican, toplota treba da "duva" sa plafonske visine prema podu, duz zida i da tako pravi toplotnu zavesu. Provereno efikasno, skadninavci znaju
[ sasalabud @ 09.08.2012. 00:06 ] @
Citat:
CBC:
@sasalabud

Brate, tebi sudjena jedna od ovih iz moje okoline, Svedjanka, nece kukati na zimu a na suncu se topi, uvek im dobro ;)

Salu na stranu, ako je namera da se grejes kaloriferima bilo kojeg tipa, jedini efektivan metod za komfor je upravo suprotan na izgled logici a upravo logican, toplota treba da "duva" sa plafonske visine prema podu, duz zida i da tako pravi toplotnu zavesu. Provereno efikasno, skadninavci znaju ;)



E, brate ajde salji ih ovamo malo da biram,malo da diram i tako...A samo da meni vise ne duva,neka njima duva kad tako vole ladne noge topla glava.Sve je to labud vec isprobao i uvek toplo bega gore...
[ zdravko vas 5051 @ 09.08.2012. 01:39 ] @
@sasalabud

Hvala ti za podrsku . Ja kontam da Fc. posto mu je ulaz vazduha kod modela koji sam ja uzeo sa donje strane, on uvlaci vazduh koji je pri dnu prostorije i podize ga to je normalno i prirodno, kao sto si ranije pisao cista fizika. Medjutim ne znam jos koliko ce to bas biti u praksi odnosno radu moguce da se on dovoljno rasporedi po zonama koje sam naveo jer mi je plafon u cetiri nivoa 240-265-240-220 od prozora prema trpezariji i kuhinji koji su odvojeni sa dva paralelna prolaza sirine 120-130 .. jedan visine 220 a drugi 230.
Tako sam imao duze zadrzavanje toplote u dnevnom boravku koja je prirodnim putem prelazila u trpezariju i kuhinju koje su jedna prostorija , sve to je bilo grejano sa jednom Ta. peci od 4.5 Kw. Temperatura je u trpezariji i kuhinji bila mozda stepen niza nego sto je u dnevnom boravku ... nisam stedeo pec i racun za struju je samo u februaru bio vrlo malo u crvenom ... ako se dobro secam zena rece da je placena struja oko 19 000. ali to je komplet sa svim ostalim potrosacima
Spavaca soba je bila zagrevana samo pred spavanje otvaranjem vrata , hodnik kupatilo se dogrevalo samo za kupanje uljanim radijatorom ... sve je Ta. pec grejala bez problema.
Kupljena je jako davno ja sam jos bio u osnovnoj skoli kada su je roditelji kupili negde 73-74 god.. Stara i jedna od prvih AEG. Magnohrom Kraljevo. sa vertikalnim spiralnim grejacima. Menjao sam samo levu stranu ventilatora ..treci pred zimu 2011. Desni je jos fabricki .. radi kao sat , dok me ovaj levi eto tri puta slao u prodavnicu .
Pec je Zmaj. Teska srca moram da se rastanem od nje ... ako nekog interesuje poklanjam je uz uslov da se iznese bez rastavljanja i da nije za dalju prodaju ... da napomenem potrebna su cetiri dobra mladica da je iznesu .

Sto se tice toplotne pumpe .. nisam bas za takav nacin grejanja .. plasim se da ce biti kojekakvih kvarova tipa zapusen izmenjivac , kvar zbog nestabilnog napona u mrezi , nedovoljan dotok vode ... itd.
Prodavci , odnosno instalateri su dobro namazani i imaju uvek razlog za prebacivanje lopte prema protivniku. Tako kazu oni koji vec imaju ugradjene Tp.
Mozda ce se to vremenom popraviti .. nemam licnih pitanja jer sam procitao mislim da je sada vec vise od 80.strana na ovu temu .
Pokusavali su ljudi da se reklamiraju pa isti kritikovani posle dan dva . Zatim komentari cija pumpa je bolja .. Neki veliki koji imaju svoje sajtove nisu bili u stanju da odgovore na e-mail ... jedna poznata firma .. jaka, mi je odgovorila za vasu kvadraturu mi nemamo Tp. .. .. al jako smesno.

Tri meseca sam trazio Tp. .. nasao i dogovorio. Cekam Septembar da se ugradi ( guzva , mora da se ceka ) .. bio covek snimio objekat ( ocenio izolaciju objekta kao dobro izolovano ) predlozio sta da se pripremi i dao garanciju da ce sistem funkcionisati.
Uslov : Izdasnost bunara ... nista vise .. dobio sam garanciju i za to od izvodjaca koji je busio bunar .. kapacitet duplo veci od potrebnog .. e ako zapne neka se oni loze a ja cu dotle na El kotao .. .. penale placam ja.
Garancija ... data ali ipak je ovo utakmica koja se kao i kod vecine ako ne i svih zavrsava penalima . Sta da radimo kada smo zemlja koja mnogo voli fudbal.

Potrosnja struje ako bude manja ... nesmeta ako bude ista kao sa starom peckom .. opet nesmeta ... ako bude veca sto mislim da je nemoguce onda ce biti jos veca guzva i cekanje na ugradnju , sto trenutno tako mora .
Svaka cast onima koje sam kontaktirao na PP. .. da ih ne nabrajam , dobio sam prave savete za ono sto sam zeleo.
Ipak je ovo jos uvek na forumima nedovoljno komentarisano od strane onih koji vec imaju postojece sisteme pustene u rad.
Prvu godinu radi bez problema , drugu nastaju mali problemi koji se uspesno resavaju , trecu nesto veci ali se resavaju .. dakle ono sto sam ja uspeo da saznam je da problemi postoje sto je Ok.
Kupimo novu gumu za auto pa se probusi. Nista strasno,desava se ...
[ Gavara @ 09.08.2012. 07:28 ] @
Pazi Saša ja sam se osvrnuo gore na tvrdnju da TP vazduh/voda imaju COP 1 na 0 C te sam rekao da za naše to nije tako.Mada mi prodajemo pumpe sa indirektnom ekspanzijom možda bih ti mogao pomoći i oko tvoje.
Direktna ekspanizija uopšte nije glupost već čak i efikasniji sistem od indirektne jer nemaš gubitke na izmenjivačima.Takodđe je složeniji i skuplji sistem.
Prvo što treba da znaš je da svaki objekat ima svoje gubitke.To su gubici koje treba nadoknaditi nekom objektu da bi on imao prostorije sa odgovarajućom temperaturom.Oni se računaju za sve prostorije u objektu pojedinačno a u odnosu na spoljnu projektovanu temperaturu koja je definisao JUS.Npr za tvoj Vršac je ona -20C. za NS- 18C, za BG -16 itd.E sada mogu ti otprilike izračunati gubitke kuće ako mi kažeš da li ti je kuća na jednu ili više etaža, izolacija poda, struktura i debljina zida, struktura i debljina ploče,eventualna izolacija i vrsta krova i naravno kakvu stolariju imaš.Na osnovu toga mogu ti izračunati toplotne gubitke sa dovoljnom tačnošću.
Sada kada imamo te gubitke znamo i kolika snaga treba da se dobije na kondezatoru TP .Usvojićemo da želiš COP 4 , i ti treba temperatura vode u podnom grejanju 35C jer to ti je neki standard.Tada računaš snagu evaporatora ili isparivača

Qi=Qk*(COP-1)/COP

E tek kada vidiš kolika je snaga isparivača možeš govoriti o tome koliko cevi i na koji način treba postaviti.
Ako govriš o horizontalnom kolektoru računaj na to da ti treba površina od nekoliko ari na kojoj više nećeš smeti da imaš ništa osim trave, a ako razmišljaš o vertikanim bušotinama zapitaj se ko ti to može napraviti pošto nećeš sam uspeti postaviti cevi bar 50 tak m u dubinu zemlje.
Onda moraš da konsultuješ pedološku kartu Srbije pa da vidiš da Vršac leži na zemljištu tipa smonice da bi na osnovu toga moga saznati koliko toplotnih dobitaka možeš očekivati od takve zemlje.
No ajde za početak opiši objekat da vidimo koliko treba gubitaka tu pokriti.
[ Gavara @ 09.08.2012. 07:36 ] @
Da što se tiče fen coil uređaja oni su pored podnog grejanja idealni za rad sa toplotnim pumpama.Samo sa njima možete praktično da imate nisko temperaturno grejanje i aktivno hlađenje.
Noviji uređaji uopšte nisu bučni čak i na najvećoj brzini.
I da što se tiče voda/voda sistema obavezan je izmenjivač između bunara i TP zbog pojave kamenca i ostalih stvari.Naravno izmenjivač morate čistiti jednom godišnje uređajima koji koriste kiselinu pod pritiskom.
[ dmax @ 09.08.2012. 09:59 ] @
Ovog leta su bili plasirani subvencionisani krediti za ustede u grejanju, izolacije, TP itd. Dok sam ja pogledao da li bih mogao da dignem jedan takav kredit, pare iz drzavnog budjeta su vec presusile i kredita vise nije bilo...

E, iako kredita sada nije bilo, shvatio sam da ako se kojim slucajem desi u buducnosti, necu imati puno vremena da prostudiram raznorazne ponude, nego da uhvatim prvog izvodjaca i da se odradi sistem. Nazalos, ponude jesu kakve jesu i to nece biti neko bajno resenje, ali u prici sa kreditom je to to tako.

Zanima me da li je iko uspeo da realizuje ovaj subvencionisani kredit za TP ili ceo sistem grejanja (podno, fan-coil itd.)?
[ Gavara @ 09.08.2012. 10:39 ] @
Subvencionisani krediti su bili u igri nekih 9 dana, te kako država u startu uopšte nije ni obezbedila 300 miliona dinara kojih je za to namenila, banke su povukle aranžmane tog tipa i nijedan kredit nije ni izdat.
[ dmax @ 09.08.2012. 10:57 ] @
Citat:
Gavara: Subvencionisani krediti su bili u igri nekih 9 dana, te kako država u startu uopšte nije ni obezbedila 300 miliona dinara kojih je za to namenila, banke su povukle aranžmane tog tipa i nijedan kredit nije ni izdat.

Dakle samo jos jedna lazna nada od price "Srbija na Evropskom putu"
[ aviator @ 09.08.2012. 11:08 ] @
Kada sam prosle godine kupovao TP, postojao je kredit za tu namenu sa kamatom od 8,5 % kod Cacanske banke. Proizvodjac moje TP je na to davao dodatnu subvenciju od 2% tako da sam ja uzeo kredit sa kamatom od 6,5% na 5 godina sa ratom od oko 85 eur. Ima o tome u postovima od prosle godine u ovo vreme.
[ Gavara @ 09.08.2012. 11:13 ] @
Znaš kako predizborna kampanja = prljavi trikovi.

Konkretno za nabavku toplotnih pumpi sve zemlje Evrope nude građanima stimulans.Npr za ugradnju ovih naših velika Britanija tj njena agencija za obnovljive izvore energije daje 1500 funti za ugradnju kao pomoć države, a firma koja proizvodi daje 300 funti vaučer.tako da ti u startu imaš 1800 funti.Nemaš carinu kao mi i daleko veći standar, pa je onda lako biti "pametan".
Inače ne znam da li znate za direktivu 20/20/20 Evropske unije.U njoj se traži da sve članice EU do 2020 troše 20 % energije iz obnovljivih izvora energije.TP je sistem sa kojim se to najbrže i najefikasnije rešava te se ocekuje da će sledeće godine biti ugrađeno 450 000 pumpi u Evropi.
[ Gavara @ 09.08.2012. 11:18 ] @
Citat:
aviator:
Kada sam prosle godine kupovao TP, postojao je kredit za tu namenu sa kamatom od 8,5 % kod Cacanske banke. Proizvodjac moje TP je na to davao dodatnu subvenciju od 2% tako da sam ja uzeo kredit sa kamatom od 6,5% na 5 godina sa ratom od oko 85 eur. Ima o tome u postovima od prosle godine u ovo vreme.



Dosta dobar kredit mada ovo što je država "nudila" bilo i bolje.Do 8000 eura na 5 godina 3,45% + 6M EURIBOR koji je sada mislim oko 0,9.Ali naravno tzo je bilo na papiru.Inače raspitio sam se kod većih banka ovde u NS i nijedna trenutno nema nikakve varijante kredita za obnovljive izvore
[ sasalabud @ 09.08.2012. 12:00 ] @
Zdravko,da sam na tvom mestu nebih se plasio toplotne pumpe,vec bih je s nestrpljenjem i radoscu docekao.Ti si covece kupio novu masinu koja je sigurno projektovana i odradjena tako da radi svoj posao iza koje stoji neko ime,neki renome.Nece oni sebi dozvoliti da kod tebe lose odrade posao jer dobar glas se daleko cuje a los jos dalje,a kod nas tek hvataju zalet pa im trebaju jaka uporista kao reference za dalji rad.A sto se tice TA,ja bih je zadrzao barem za ovu prvu sezonu za eventualnu situaciju ne daj boze.Takodje ne treba zaboraviti da ona ne greje samo izduvavanjem ioplog vazduha,vec zracenjem podize temperaturu podu, namestaju,zidovima plafonu...svemu sto je u njenom da kazemo vidokrugu,sto mozda ima i veci efekat na grejanje svog prostora koji si sa njom postizao nego izduvavanje toplog koji bezi gore.Predlozio bih ti da razmislis o tome sto je napisao CBC,jer to je postulat o kome nema rasprave.Ukratko:Manje energije je potrebno da se dogreje nesto sto je vec grejano pa kao toplo pobeglo gore nego grejati hladno sa poda a koje ce svakako pobeci gore.Ja bih da sam na tvom mestu te nove fancoile okrenuo naglavacke i montirao iznad prozora.Na taj nacin dobijas "toplu zavesu"ili barijeru izmedju grejanog prostora i prozora koji su po pravilu kriticna mesta jer se na njima najvise gubi.Radijatori se bas iz tog razloga uvek postavljaju ispod prozora,a ti ces ovakvom montazom fan coila dobiti jos bolji efekat,samo malo usmeri duvanje od prozora ka sredini prostorije ali malo.Njima je sve jedno kako ces ih montirati a tebe bas briga sto ce natpis biti naopacke jer na ovaj nacin puno dobijas,ili jednostavno probaj da ih zamenis kod prodavca.


Gavro,vec sam pisao o tome ali evo ponovicu.Kuca je gradjena negde 1958g.Gradjena je sljaka blokovima,prizemna i nema klasicnu plocu nego takozvani karo tavan.Upravo sam u toku generalnog renoviranja kompletne kuce s tim sto ostaje karo tavan jer vec imam odlicnu izolaciju plafona.Skidam i kompletan krov.Sada je na 4 vode,bice na 2 vode pokriven tegolom.Na spoljne zidove ide DEMIT 8cm,stolarija kompletno nova PVC. 100 kvadrata stambenog prostora.Ispod dela kuce podrum koji bas i nije pravi podrum nego nesto kao suteren jer sam na brdu a podrum je sa donje strane i viri iz zemlje oko 80cm i ima 2 prozora i temperatura je bila 6C kada je u Vrscu vise dana zaredom bilo -27. Ni ploca koja je iznad podruma nije onakva kako se danas radi nego je armirana betonska samoviseca i vec malo bas visi u sredini.Iznad su 2 prostorije i zbog takvih ploca kakve su ne vidim resenje kako bi se tu postavilo vodeno podno grejanje,nego sam uzeo el,grejne kablove,pa ce ici prvo 8cm stiropora pa kablovi i tanka kosuljica koliko da se lepe granitne ploce 8 mm.Vise ne smem da opterecujem,i ovako se bojim a ne mili mi se podmetanje stubova iz podruma jer dole mi je radionica.Drugi deo kuce oko 60 kvadrata je podgodan za sta god hocu jer podizem kompletne podove do zemlje i mogu da stavim sta god hocu.E tu ce onda ici prvo izolacija pa el.grejni kablovi pa PEX cevi pa betonska ploca 10 -15cm i zavrsno nesto keramika nesto granit.To je situacija sto se kuce tice a sto se tice busotina tek tu imam zajebanu situaciju.Prihvatio sam savet Malog genija da spustim sonde za direktno isparavanje i mislim da je to najbolje resenje ali iz nekih razloga sam prinudjen da idem na vise plicih busotina mozda vertikalnih mozda pod uglom 50 stepeni i to opet zavisi od necega.Kada sam nabavljao grejne kablove sa ovim podacima racunica je bila da mi je dovoljno 80w po kvadratnom metru a stavicu 100w.Eto to bi bilo otprilike sve.pozz.labud
[ Gavara @ 09.08.2012. 12:21 ] @
Po opisu objekta složio bih se da je 100 w po kvadratu gubitaka za takav objekat sasvim dovoljno.Neka kažemo da ti hoćeš da pokriješ 60 kvadrata sa toplotnom pumpom tako da ti treba nekih 6 KW toplotne moći.Pri COP- u 4 snaga isparivača tada treba da ti je 4,5 KW.Pošto si se odlučio za vertikalnu sondu dužina jedne sonde L=4500w/50 w/m= 90m .Treba ti vertikalna sonda dužine 90 m.
[ Gavara @ 09.08.2012. 12:48 ] @
Sorry greška upitanju gledao sam opet indirektni sistem.
Sistemom direktne ekspanzije treba ti negde dužina sonde L= 40 m !
[ sasalabud @ 09.08.2012. 12:58 ] @
To je onda jos bolje.Ne mogu ja ni 40m jer nema gde da pridje masina ali mogu 4-5 po 15m trebalo bi da je isto samo ne znam dali na red ili paralelno
[ sasalabud @ 09.08.2012. 13:18 ] @
I vidi Gavro ,sad mi apetiti rastu,s obzirom na tip sonde i sigurnu stalnu temperaturu zemlje oko 10C,a bio bih zadovoljan i sa 30C,dali moze i veci COP? Kako se to podesava.Negde sam procitao da moze i 6-7.Sve mi lici da su ovo dobri uslovi za rad TP,gde su granice,sta je realno?
[ dmax @ 09.08.2012. 13:30 ] @
Citat:
sasalabudPredlozio bih ti da razmislis o tome sto je napisao CBC,jer to je postulat o kome nema rasprave.Ukratko:Manje energije je potrebno da se dogreje nesto sto je vec grejano pa kao toplo pobeglo gore nego grejati hladno sa poda a koje ce svakako pobeci gore.Ja bih da sam na tvom mestu te nove fancoile okrenuo naglavacke i montirao iznad prozora.Na taj nacin dobijas "toplu zavesu"ili barijeru izmedju grejanog prostora i prozora koji su po pravilu kriticna mesta jer se na njima najvise gubi.Radijatori se bas iz tog razloga uvek postavljaju ispod prozora,a ti ces ovakvom montazom fan coila dobiti jos bolji efekat,samo malo usmeri duvanje od prozora ka sredini prostorije ali malo.Njima je sve jedno kako ces ih montirati a tebe bas briga sto ce natpis biti naopacke jer na ovaj nacin puno dobijas,ili jednostavno probaj da ih zamenis kod prodavca.


Da dodam nesto kod postavljanja fancoila gore. Da bi fancoil uspesno spustio ugrejan vazduh do poda, ventilator u njemu treba da radi sa relativno velikom snagom. Tj. kada se fancoil (takodje i klima) stavi u "besuman" rad pri cemu se smanji brzina ventilatora (a samim tim i brzina vazdusne struje) taj ugrejan vazduh i dalje cirkulise kroz fancoil i greje se, ali nestigne do poda. Zbog ovoga se jos vise povecava efekat hladne noge topla glava. Za "besuman" rad pri najmanjoj brzini ventilatora je bolja varijanta podnog fancoila. Ako se neobraca paznja na buku lepsi je osecaj kada je uredjaj gore i iz njega duva vazduh koji je jos topliji od vec dovoljno toplog vazduha gore.

Resenje za spavacu sobu koja se greje fancoilom (koje smo primenjivali kod TA peci) je da se podigne preko dana temperatura za 2 stepena u spavacoj sobi. Tako preko dana TA duva i prenese temperaturu na zidove i namestaj. Kada dodje vreme spavanja, podesi se termostat 2 stepena nize, tako da se ventilator nepali dugo vremena (svakako dok se ne zaspi).
[ Gavara @ 09.08.2012. 14:05 ] @
Nisam neki stručnjak za direktnu ekspanziju pa ne znam šta da ti kaže da li redno ili paralelno vezivanje sondi je bolje.Ali imaj na umu da tu konstantnu temperaturu od 10 -15 C koju hoćeš da crpis od Zemlje počinje na nekih 10 m pa naniže.Tek od te dubine ti praktično preuzimaš toplotu iz unutrašnjosti zemlje.Na ovim nižim dubinama niko ti neće garantovati stalnih 10 C jer ćeš stalno crpiti energiju zemlje koja se na tim nižim dubinama neće regenerisati brzo, odnosno na tim dubinama imaš najmanji toplotni dobitak.
Što se tiče COP on će rasti tako što ćeš koristiti kompresore koji su naprednog nivoa.Npr tu su scroll kompresori poznatih proizvođača koji troše 20% manje energije od starih vijčanih i dr.Ne znam da li ste upoznati sa tom tehnologijom ali on poseduje dve arhimedove spirale u kojima "zarobi " gas i postepeno mu nabija pritisak kako se spirala kreće jedna oko druge.Najbolji su Copeland i Mitsubishi i slični.Naravno i izmenjivači su isto bitni.Sa direktnom ekspanzijom ti imaš samo jedan na strani vode.Treba da je najčešće upitanju pločasti,naši su bakarni,dobro izolovani.
Ja ne znam koji ćeš ti cop postići sa tvojom opremom.COP ti je po definiciji odnos između količine dobijene toplotne energije i uložene električne energije.Samo dobrom gore navedenom opremom možeš ga povećavati.
Kod naše indirektne varijante sonde uvek vezujemo paralelo!

[Ovu poruku je menjao Gavara dana 09.08.2012. u 15:24 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Gavara dana 09.08.2012. u 15:25 GMT+1]
[ Kicpet @ 09.08.2012. 14:17 ] @
Citat:
Gavara:
Pazi Saša ja sam se osvrnuo gore na tvrdnju da TP vazduh/voda imaju COP 1 na 0 C te sam rekao da za naše to nije tako.


Verovatno se radi o mojim komentarima. Ako jeste, lepo sam napisao "ako se dobro secam", a to nije bas tvrdnja. Ipak, prilicno sam siguran da su tabele koje sam analizirao pokazivale COP 1:1 vec negde oko nule, ali bese davno i lako je moguce da gresim. No, to nije bitno. I ja sam kao i svi u potrazi za tacnim i aktuelnim podacima. Gavara, ako pumpe iz ponude tvoje firme imaju boje karakteristike, voleo bih da vidim tabelu COP-a. Jedini razlog sto jos uvek nemam TP je moje ubedjenje da je vazduh/voda neisplativ sistem za moj slucaj, a voleo bih da gresim i da vec ove zime vidim jos manje racune za grejanje. Postavi molim te COP uporednu table na forum, ili mi posalji kao privatnu poruku. Tks...

[ Gavara @ 09.08.2012. 14:18 ] @
I da kada gledate COP ove pojedinih toplotnih pumpi vodite računa da su računati po međunarodnom standardu EN 14511 a ne nešto što je proizvođač sam zaključio:videćete da neki čak tvrde da im je COP 6 ili 7 pri nekim uslovima da kažem rasolina temp. OC a izlaz 45C što je ne moguće.ali to će tvrditi oni ali vam neće dokumentovati.
Išao sa neki dan na jedan objekat ovde u gradu.Pošto je upitanju poslovna tajna ne mogu vam puno reći o čemu se radi osim da tip ima dve pumpe koje rade na principu voda/voda bunarskog tipa .Računi za grejanje su mu strašni a zašto.Kompresor loš troši mnogo, pumpe cirkulacio pre 100 godina troše puno sturje.Izmenjivač sa stane bunara nepostoji tako da je kamenac već verovatno dobro "zatrpao" pumpu.Tip kada ju je prodavao hvalio se COP om 5 ,dao svoju računicu, niko to nije testirao ,bio veoma povoljan.E sada je samo problem što je sve ispalo s....
I Yugo i Mercedes su kola .I jedna i druga će te prevesti, e sada pitanje koliko, kako i nakraju koliko će te sve košta.
Naše pumpe su skupe ali su vrh u Evropi i rade ono štoo stoji u prospektu.Kineske i da kažemo "Italijanske" su dva ili tri puta jeftinije ali takav je i učinak.Samo na papiru....
[ Gavara @ 09.08.2012. 14:21 ] @
>Nisam hteo da ispadne da ovde prezentujem svoju firmu ali staviću samo COP-ove ali mi kaži za koju snagu pumpe!
[ Gavara @ 09.08.2012. 14:31 ] @
Evo npr 20 KW






Emitted capacity / COP at 7/45 °C *


18,3 kW / 3,41



Emitted capacity / COP at 2/35 °C *



15,5 kW / 3,53



Emitted capacity / COP at -7/45 °C *



13,3 kW / 2,58



Emitted capacity / COP at -15/45 °C *



10,7 kW / 2,16



Možete videti i kako joj snaga pada sa padom tepmerature.možete odavde zaključiti da što je i manje zahtevana temperatura vode veći je i COP

[Ovu poruku je menjao Gavara dana 09.08.2012. u 15:45 GMT+1]
[ Kicpet @ 09.08.2012. 14:51 ] @
Vrsni nasi inzenjeri - cast izuzecima - su mi proracunali gubitke na kuci, jedan 10kw, drugi 16kw - obojica zavrsili isti fakultet. U svakom slucaju, testirao sam gubitke na kuci preko el. kotla. Kotao je 3 x 6kw. Kad je bilo najhladnije, pustao sam da radi samo sa dva grejaca. Intervali izmedju gasenja grejaca su bili duzi, ali je gasio. Iz tog razloga pretpostavljam da su mi realni gubici negde izmedju 10kw i 12kw. Ako gresim, nek me neko ispravi.

Dakle mislim da mi TP od 12kw zavrsava posao, a 18kw je sigurno vise nego dovoljno.

Instalacija je pripremljena za redno vezivanje TP na vec instaliran el. kotao.

[ idm @ 09.08.2012. 14:52 ] @
Gavara,
poslao sam ti pismo na pp !
[ Gavara @ 09.08.2012. 14:59 ] @
Ja bih ti preporučio 10 KW a ostalo vreme na dogrevanje el. kotlom




Technical specifications
3x400V 6 8 10
Output data at nominal flows 1)
15/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 7.35/2.30/3.20 9.80/3.04/3.22 11.52/3.58/3.22
7/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 6.78/1.53/4.43 9.30/2.23/4.17 10.90/2.65/4.11
7/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 6.07/2.26/2.69 8.32/2.96/2.81 9.89/3.47/2.85
2/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.90/1.55/3.81 8.11/2.14/3.78 9.40/2.54/3.71
2/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.56/1.81/3.07 7.68/2.47/3.11 9.08/2.92/3.11
2/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.23/2.26/2.31 7.11/2.86/2.48 8.70/3.37/2.58
-7/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 4.34/1.56/2.78 6.02/1.98/3.04 7.31/2.37/3.08
-7/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 4.25/1.77/2.40 5.81/2.30/2.52 7.05/2.74/2.58
-7/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.94/2.16/1.82 5.55/2.66/2.09 6.70/3.12/2.15
-15/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.60/1.47/2.44 4.88/1.87/2.61 5.77/2.22/2.60
-15/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.50/1.94/1.80 4.22/2.47/1.71 5.69/3.01/1.89



















































[ Gavara @ 09.08.2012. 15:00 ] @
Citat:
idm:
Gavara,
poslao sam ti pismo na pp !



>Ha a gde se gledaju privatne?


Našao sam ali pošto nisam korisnik duže od 7 dana ne mogu koristiti slanje pp.

Ako me neko treba a hoće pp neka šalje mail na [email protected]


Pozdrav i čujemo se sutra
[ Kicpet @ 09.08.2012. 15:12 ] @
Citat:
Gavara:

Technical specifications
3x400V 6 8 10
Output data at nominal flows 1)
15/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 7.35/2.30/3.20 9.80/3.04/3.22 11.52/3.58/3.22
7/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 6.78/1.53/4.43 9.30/2.23/4.17 10.90/2.65/4.11
7/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 6.07/2.26/2.69 8.32/2.96/2.81 9.89/3.47/2.85
2/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.90/1.55/3.81 8.11/2.14/3.78 9.40/2.54/3.71
2/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.56/1.81/3.07 7.68/2.47/3.11 9.08/2.92/3.11
2/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 5.23/2.26/2.31 7.11/2.86/2.48 8.70/3.37/2.58
-7/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 4.34/1.56/2.78 6.02/1.98/3.04 7.31/2.37/3.08
-7/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 4.25/1.77/2.40 5.81/2.30/2.52 7.05/2.74/2.58
-7/55 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.94/2.16/1.82 5.55/2.66/2.09 6.70/3.12/2.15
-15/35 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.60/1.47/2.44 4.88/1.87/2.61 5.77/2.22/2.60
-15/45 Delivered / Supplied power / COP kW/kW/- 3.50/1.94/1.80 4.22/2.47/1.71 5.69/3.01/1.89


Ne kapiram zasto postoje tri grupe podataka za odnose temperatura. Da li si to naveo za pumpe od 6, 8 i 10kw?

P.S.

I ja sam ti poslao privatnu poruku...
[ sasalabud @ 09.08.2012. 15:32 ] @
Na nekom americkom sajtu sam video sematski prikaz sonde sa direktnom expanziom. 5 puta po 70 fit-a,to je oko 100m ukupno,pobodene iz jedne tacke zrakasto pod uglom od 60 stepeni na vertikalu za snagu 10Kw,i kazu da je to najbolje resenje jer kako su sve sonde vezane paralelno,TP ima mogucnost da automatski a bez neke dodatne automatike crpi energiju iz najizdasnije busotine u tom trenutku dok se za to vreme ostale regenerisu.Ja cu za ovu zimu to napraviti od onog mog SANLUX-a,samo jos ne znam kako se meri COP a saznacu i to.kompresor je 2,5Kw,pa ako ne dobijem COP>4,dogodine na njegovo mesto dolazi invertor klima sa scroll kompresorom,e tek onda ce mi skociti apetiti.
[ Gavara @ 09.08.2012. 18:38 ] @
Samo napred Sasa sledeće godine čćemo prodavati tvoje pumpe!Rekoh ti ja da i mi sonde vezujemo paralelno!

Da Kicpet ono je za 6, 8 i 10 KW.Videh i tvoju poruku na pp,ali kao što rekoh ne mogu nikom da odgovorim sa pp.Za ono što si me pitao daj mi mail pa ću ti proslediti.

Hvala puno aviatoru na pomći oko banke.

A Idm imaš moj [email protected] mail pa se javi pa ćemo razmenit podatke!
[ Gavara @ 09.08.2012. 19:08 ] @
Ej Kicpet ovi projektanti su ti bili nešto smušeni kad uspeli dobiti toliko različite gubitke.Verujem u onih tvojih 12 KW potrošnje ali na -5 C i više?
Po meni treba ti TP od 10Kw.Efikasnost pumpe bar ove naše kaže da ćeš sa njom na - 7 C imati imati 7.31KW sa COP 3.08 što je sasvim pristojno.Sa tom kilovatažom ćeš pokriti 90 % grejne sezone a ostalo na struju.
El kotao naravno veži redno i uglavnom automatika TP uz određene releje upravlja njime.
I naravno pri izboru pumpe dobnbro otvori oči.Neću nikog ni da hvalim ni kudim ali ono što sam vam rekao o COP.Pazite po kom standardu su ih odredili i ko im je to potvrdio !
[ Kicpet @ 10.08.2012. 07:42 ] @
Citat:
Gavara:
Ej Kicpet ovi projektanti su ti bili nešto smušeni kad uspeli dobiti toliko različite gubitke.Verujem u onih tvojih 12 KW potrošnje ali na -5 C i više?


Da, strasno. Zbog njih sam se i morao upustiti u proucavanje tematike grejanja. Da nisam, instalacije grejanja bi me kostale 5 puta vise (bukvalno). Jedan mi je cak tvrdio da necu moci da grejem prostore bez dodatnog, radijatorskog grejanja. Ovog sam u startu odbacio, drugi - onaj sa 16kw - mi je isprojektovao potrebe grejanja kao da on sam prodaje materijal za instalaciju. Treci je izgleda pogodio.

Verujem da su gubici na objektu mozda cak i manji od 10kW u standardnoj racunici (-18 za NS), jer, kako sam vec rekao, pustao sam kotao da radi na 12kW danima, pri najnizim temperaturama, ukljucujuci i Februar ove godine. Grejanje mi radi iskljucivo nocu, kad su najnize temperature. Cak i pri najnizim temperaturama (nisam belezio koja je najniza, ali je sigurno bila daleko ispod -5), kotao je gasio grejace. Ako sam dobro informisan, kW struje = kW gubitka objekta. Ako to jeste tacno, onda gubici na mom objektu moraju biti ispod 12 kW cak i na nizim temperaturama (ovaj Februar, a bogami i Januar je imao dosta dana sa temperaturama ispod -5, a isle su i na dosta ispod -10). Da li sam dobro zakljucio vezu potrosnje kotla i gubitka na objektu?

[ Gavara @ 10.08.2012. 09:12 ] @
Pazi klasični elektro kotlovi imaju iskorišćenje ajd ono najviše 95% ali mislim da bi se mnogi složili i manji.Tako da 1KW struje dobiješ 0.95 Kw toplotne energije!
[ sasalabud @ 10.08.2012. 09:28 ] @
Dali neko moze da mi objasni zasto se kod klime daju dva podatka o potrosnji struje,jedan za hladjenje a drugi za grejanje i kako to kad isti kompresor radi i jedno i drugo?Konkretno kod mene pise 2,5 / 2,1Kw.

[ Gavara @ 10.08.2012. 10:51 ] @
Citat:
sasalabud:
Dali neko moze da mi objasni zasto se kod klime daju dva podatka o potrosnji struje,jedan za hladjenje a drugi za grejanje i kako to kad isti kompresor radi i jedno i drugo?Konkretno kod mene pise 2,5 / 2,1Kw.


Pa kontam ovako da to nije samo potrošnja kompresora.Pazi kada leti hladi u kući onda ima grejanje spoljašnje jedinice ,te struju troši ventilator da je ohladi.Mora biti samo da je to.Zimi sumljam da ima grejač za ulje kompresora kao TP pa da u nekim situacijama troši i više
[ Goran5Ra @ 10.08.2012. 10:59 ] @
Da li je bitno koji termostat ide kod Fc-a, da li ugradni ili zidni?

Takodje, da li je kod podnog grejanja bitan proizvodjac cevi, ili su svi manje vise kvalitetni? Pominju se rehau cevi kao najbolje..
[ sasalabud @ 10.08.2012. 11:11 ] @
Citat:
Gavara:
Citat:
sasalabud:
Dali neko moze da mi objasni zasto se kod klime daju dva podatka o potrosnji struje,jedan za hladjenje a drugi za grejanje i kako to kad isti kompresor radi i jedno i drugo?Konkretno kod mene pise 2,5 / 2,1Kw.


Pa kontam ovako da to nije samo potrošnja kompresora.Pazi kada leti hladi u kući onda ima grejanje spoljašnje jedinice ,te struju troši ventilator da je ohladi.Mora biti samo da je to.Zimi sumljam da ima grejač za ulje kompresora kao TP pa da u nekim situacijama troši i više



Ventilator radi i leti i zimi i to istom brzinom,bice da je u pitanju taj grejac ulja,a voleo bih da to neko ko tacno zna i potvrdi,da nebi ostalo ovako na nuvou nagadjanja i ako jeste dali je on integrisan unutar kompresora ili se montira spolja?
[ Gavara @ 10.08.2012. 11:12 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je bitno koji termostat ide kod Fc-a, da li ugradni ili zidni?

Takodje, da li je kod podnog grejanja bitan proizvodjac cevi, ili su svi manje vise kvalitetni? Pominju se rehau cevi kao najbolje..




Pa u suštini nijedan ti neće dati realnu teperaturu.Jedan će ti uvek pokazivati temperaturu zid bez obzira što ga okačišm i na unutrašnji zid a drugi teperaturu kod samog coila.
Uvek gledajte da u pod ugrađujete samo atestirane cevi .Nemojte da vam se desi da zatrpate ih košuljicom i keramikom pa da imate problema.
Rehau,Unipipe, Henco i sl su kvalitet i lakše je raditi sa njima.
Ja sam radio izvođenje 7 godina.nagledao sam ih se raznih.Zaključio da moraju biti atestirane na max radni pritisak barem 10 bara.Neka vam trgovac to da,pre košuljice dignite ih na pritisak kontorilišite da nepada barem 1h i ako nemate curenja ni pucanja radite.
[ Kicpet @ 10.08.2012. 11:29 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Takodje, da li je kod podnog grejanja bitan proizvodjac cevi, ili su svi manje vise kvalitetni? Pominju se rehau cevi kao najbolje..


Kod mene su tri godine u eksploataciji kineske (bar mislim da su kineske...) Sieger cevi. Bile su visestruko jeftinije od bilo kojih renomiranih, a posto toga ide masala, usteda samo na tome je bila znacajna. Do tog imena sam dosao preko jednog instalatera koji postavlja ove cevi sad vec vise od decenije, a do njega sam dosao po dobroj preporuci.

Neko me je nabagovao da su spojnice kod kineskih cevi slaba tacka. Iz tog razloga, nisam nigde nastavljao cevi. Svaki krug je iz jednog dela. Malo je bilo bacenih cevi, ali sam tako bio mirniji i opet prosao daleko povoljnije.

Jedini detalj koji mi se dopao kod Rehau opcije je sto se te cevi, ukoliko dodje do nagnjecejna, same vracaju u prvobitan polozaj. Jedno nagnjecenje i popravka potom, mogu lako da "pojedu" ustedu. Pre postavljanja kosuljice dobro sam pregledao sve instalacije, a dok su lili kosuljicu, pratio sam svaki korak. Grejanje sam pustio u pogon i testirao pre postavljanja podova, dok eventualna popravka jos nije tako skupa.

Da mi novac nije bio stavka, stavio bih skuplju opciju, cisto da ne razmisljam i ne brinem. Posto je bio stavka, uz malo truda, uspesno sam postavio sistem za dosta manje novca.
[ sasalabud @ 10.08.2012. 11:30 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je bitno koji termostat ide kod Fc-a, da li ugradni ili zidni?

Takodje, da li je kod podnog grejanja bitan proizvodjac cevi, ili su svi manje vise kvalitetni? Pominju se rehau cevi kao najbolje..



Vidi, za fancoil su najbolji oni zidni sto se koriste uz TA,oni su i najjeftiniji a odradjuju posao.Sasvim je druga prica kod podnog grejanja.Sto se tice cevi,trgovcima su puna usta i svaki svoga konja hvali a ja sam svojim ocima gledao kada su pre par godina u crkvi postavljali alkatan cevi od pola cola i to domace proizvodnje.Od tada ljudi i zimi rado idu u crkvu.
[ sasalabud @ 10.08.2012. 11:48 ] @
Alkatan cevi se normalno koriste kao vodovodne cevi za standardne mrezne pritiske od 2,5bara,a testirane su na 10bar.
[ zdravko vas 5051 @ 10.08.2012. 19:01 ] @
Za Fc. ne moze zidni termostat koji se koristi za TA. pec .. moze ali ventilatori ce raditi na maximalnim brojevima obrtaja...
Mora biti termostat koji ima regulaciju brzine ventilatora ( uglavnom ugradjuju ventilatore sa tri brzine .. a neki Fc. imaju ventilatore cak do sedam regulacija brzine obrtaja ).
Ja na mojima imam kontroler ( termostat ) koji se ugradjuje u vec predvidjeno mesto i njegova sonda meri ulaznu temperaturu vazduha jer se nalazi u delu kucista gde su ventilatori ... plus ostale funkcije koje kontroler ima .
Koliko sam ja shvatio nije bez razloga fabricki tako predvidjen za ugradnju.
Moze i zidni .. ali treba probati sa odgovarajucom visinom postavljanja da se postigne optimalna temperatura ... mislim da je negde oko 140 cm.
[ rade.zrnic @ 10.08.2012. 21:34 ] @
Citat:
sasalabud:
Citat:
Gavara:
Citat:
sasalabud:
Dali neko moze da mi objasni zasto se kod klime daju dva podatka o potrosnji struje,jedan za hladjenje a drugi za grejanje i kako to kad isti kompresor radi i jedno i drugo?Konkretno kod mene pise 2,5 / 2,1Kw.


Pa kontam ovako da to nije samo potrošnja kompresora.Pazi kada leti hladi u kući onda ima grejanje spoljašnje jedinice ,te struju troši ventilator da je ohladi.Mora biti samo da je to.Zimi sumljam da ima grejač za ulje kompresora kao TP pa da u nekim situacijama troši i više



Ventilator radi i leti i zimi i to istom brzinom,bice da je u pitanju taj grejac ulja,a voleo bih da to neko ko tacno zna i potvrdi,da nebi ostalo ovako na nuvou nagadjanja i ako jeste dali je on integrisan unutar kompresora ili se montira spolja?


Evo da se posle dužeg vremena ponovo uključim u diskusiju u temi koja će da bude goruća u nekoliko sledećih godina.
Zašto je razlika u količini toplotne energije koju emituje uređaj pri radu zimi i leti? Prosto zato što je kompresor uvek van grejanog ili hlađenog prostora i svoju toplotu odaje uglavnom beskorisno. Sami grejač na kompresoru je uvek uključen i male je snage. Montiran je u kao spoljnji i lak je za zamenu. Ventilatori su takođe male snage i ne utiču bitno na potrošnju.
Bavim se rashladnim pumpama koje se koriste za druge namene, nebi ni poverovali koliko ih radi u našem okruženju, pa ću pokušati da odgovorim na svako pitanje.
[ sasalabud @ 10.08.2012. 22:44 ] @
Rade nisi dobro procitao pitanje.A ja imam jos dosta pitanja,kako nisam iz ove struke i nisam do sada imao dodira cak ni sa centralnim grejanjem,sada imam pred sobom rebus.Kako se upravlja podnim grejanjem,odnosno sta je izvrsilac komande.PRIMER: Greju se dve zasebne prostorije,svaka ima svoj termostat,jedna je dostigla postavljenu temperaturu druga nije,i sta se desava ,gde dolazi informacija sa termostata da treba da se iskljuci protok kroz prostoriju koja je vec zagrejana.Kakvog je tipa taj ventil koji treba to da izvrsi? El.motorni,el.magnetni ili...
[ sasalabud @ 10.08.2012. 23:35 ] @
Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?
[ rade.zrnic @ 11.08.2012. 05:40 ] @
@sašalabud-e,
kontrola protoka je rešena davno i to na više načina. Podno grejanje je uglavnom izvedeno sa više ulaza i izlaza koji su spojeni u kolektore. Recimo, jedna soba ima četiri cevne zmije sa spojenim ulazima u jednoj tački i četiri izlaza u drugoj što čini jedan radijator. Prosto "nabudžiš" termosifonski ventil na ulaz i tvoj radijator se sam "podgreva". Ako imaš para kupiš digitalnu upravljačku jedinicu koja će da iščitava stanja u pojedinim tačkama i da preko elektro-ventila reguliše zadato stanje.
Što se tiče maštarenja, mislim da svima koji su prisutni u ovoj temi nije strano. Pomoći "Majčici Zemlji" da akumulira dodatnih 10 procenata toplote prevazilazi i po ceni i po tehnologiji misiju na Mars, a mislim da bi se poprilično narušio Eko sistem. Ni ti nebi voleo da ti se drvo ispred kuće osuši zato što je temperatura tla na 15 metara dubine 30 stepeni celzijusa.
Pozdrav
[ sasalabud @ 11.08.2012. 08:23 ] @
Dobro posto ce vec u svakoj sobi biti digitalni termostat sa sondom u patosu koji kontrolise el.grejne kablove onda taj isti termostat moze da upravlja i tim elektro ventilom.Ej,brate da znas kakav park ja imam,i ptice i veverice samo se sad nesto razbezase od ovih radova ali vratice se.Ti imas jednu manu,ne citas pazljivo.Tako je bilo u odgovoru na pitanje o konzumnoj snazi kompresora,tako i sad po pitanju zagrevanja zemlje.Ja rekoh: "Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi? " a to je 20-tak %,a to je sa sadasnjih 10-12C + 20%=? koliko?,i to samo u zoni gde su sonde, a ti otiso na svemirsku tehnologiju i 30C sto sa 2kvadrata kolektora koliko se obicno stavlja na kucu za sanitarnu vodu,ne mozes ni da postignes pa taman i da ne grejes sanitarnu vodu nego celo leto samo zemlju.Cak mislim da su i onih mojih 20% u domenu fantazije,ali znam da je svaki stepen ili deo stepena tamo dole dragocen jer moze ako ne bas da poveca COP onda da produzi izdasnost busotine do sledeceg proleca.Znaci,ako vec imas kolektore i spremnik i pumpu i instalaciju,onda samo jos 100m alkatana koje spustas u iste busotine zajedno sa geo sondama.Dakle +100m alkatana,a gde je mars?pozz.labud
[ dmax @ 11.08.2012. 09:53 ] @
Citat:
sasalabud: Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?


Dobro ti je rezonovanje za akumulaciju toplote, ali meni deluje da bi se zbog podzemnih vodenih tokova energija koju bi deponovao "rasporedila" svuda. Tako da nebi ostala nekoliko stepeni visa temperatura u zoni sonde, nego bi aktivni podzemni tokovi hladili zemlju oko sonde, dok bi se voda grejala i tako prenosila energiju dalje. Mislim da bi ovo bilo efektivno moguce u nekim brdsko-planinskim krajevima gde vode nema ni kada treba, dok u Vojvodini neverujem da bi bilo bilo kakvog efekta zbog mnogih podzemnih voda.


Kada si ovakav scenario vec spomenuo, da malo jos malo razgovaramo na ovu temu

I sistem voda-zemlja (kada se koristi sistem sa okiten cevima postavljenim u zemljiste) bi bio efektivniji u kombinaciji sa podzemnim vodama, nego u podrucju sa suvim zemljistem. Ako se uzme u obzir da se stavi dodatni izmenjivac izpred TP u sistemu voda-voda, onda skoro isti efekat ima sistem voda-zemlja, jer tu se koristi isto izmenjivac (koji nemora da se redovno cisti, jer je uvek prolazi ista voda kroz njega). Glavna prednost sistema voda-voda u odnosu na voda-zemlja je da voda koja dolazi iz zemlje ima temperaturu samog zemljista, dok zatvoreni krug sa okiten crevom kod sistema voda-zemlja ima par stepeni nizu temperaturu od zemljista. Dakle voda-zemlja i voda-voda sa dodatnim izmenjivacem imaju u sustini istu temperaturu na ulasku u TP.

Sa sondama se uzima energija sa relativno malog prostora oko sonde. Ako ima podzemnih voda oko sonde, onda bi ti podzemni tokovi trebalo da cirkulacijom podzemnih tokova "donose" jos energije u podrucje sonde i tako greju ohladjeno zemljiste oko sonde. Ako se tako gleda na ovaj problem, onda bi ovde u ravnici (sa mnogo podzemnih voda) bilo bolje da se ide sa sondama sa direktnom ekspanzijom jer bi bilo maksimalno moguce iskoriscenje prenosa energije (direktnom ekspanzijom), a zemljiste oko sonde bi se "odrzavalo" na konstantnoj temperaturi uz pomoc podzemnih tokova. Ako se uzmu u obzir cene kopanja bunara vecih precnika potrebnih za potapajucu pumpu, onda se ovo resenje sa direktnom expanzijom mozda jos vise isplati nego sto deluje na prvi pogled.
[ sasalabud @ 11.08.2012. 11:26 ] @
Vidi,ja sam na brdu i ima najmanje 140m do prve vode.Najpovoljnija ponuda mi je 30E po metru dubine i to ne dolazi u obzir,ali mogu mnogo povoljnije 4-5 puta po 15m pod uglom 50-60 stepeni i bakarne cevi za direktnu expanziju i nema izmenjivaca,a odredjena vlaga dole bi svakako dobro dosla jer bi potpomogla toplotnu regeneraciju oko sondi,i mislim da koji stepen vise deponivan u tim uslovima ne moze da skodi.Pazi i TA pec deponuje u sebe na isti nacin uz dobru izolaciju ali ni zemlja nije bas jako losa po tom pitanju jer vec na 2m dubine imas 10-tak C cak i na -30na povrsini tako da bi ono deponovano trebalo da ostane tu negde u zoni sondi.Dobro bi bilo kad bi ovde naleteo neko sa rudarsko geoloskog pa bi culi sta nauka kaze na tu temu.
[ sasalabud @ 11.08.2012. 11:43 ] @
Sto vise o ovome razmisljam sve mi je primamljivije i na kraju cu to i uraditi,ali ne znam dali bi koji stepen vise podigao COP u radu TP ili bi povecao izdasnost busotina ili...u svakom slucaju mislim da bi se ulozenih 50E za alkatan za tu svrhu vrlo brzo vratilo.A otvaraju se i druge mogucnosti.Razmisljam i da podignem jednu vertikalnu turbinu.To je sada trend u americi jer su pogodne za upotrebu u naseljenim mestima zato sto ne prave buku kao horizontalne sa elisama,i nije bitan pravac vetra,a kod mene kosave kolko oces i kad se sve sabere vrlo su ucinkoviti.Za njih se u samogradnji prave generatori od kalemova i neodijumskih magneta koji generisu struju vec pri najmanjem broju obrtaja,a turbine rade i na najmanji dasak vetra.Uglavnom ih prave kao trofazne generatore,pa kao kod alternatora ispravljaju i pune akumulatore,ali mene to ne interesuje jer akumulatori su skupi i imaju kratak vek exploatacije.Ja bih pravio monofazni i takvu " nekvalitetnu struju " koja se uzgred prenosi mnogo tanjim i jeftinijim kablovima jer nije jednosmerna,automatski ukljucivao prema potrebi u tom trenutku.Ako je sezona grejanja ,pravo u grejne kablove u podu ako nije onda pravo u zemlju na kablove pored sondi za TP i za rad cirkulacione pumpe koja tera vodu kroz one alkatan cevi jer grejaci ne traze stabilan napon i frekvenciju.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 14:03 GMT+1]
[ dmax @ 11.08.2012. 11:51 ] @
Citat:
sasalabud: Vidi,ja sam na brdu i ima najmanje 140m do prve vode.Najpovoljnija ponuda mi je 30E po metru dubine i to ne dolazi u obzir,ali mogu mnogo povoljnije 4-5 puta po 15m pod uglom 50-60 stepeni i bakarne cevi za direktnu expanziju i nema izmenjivaca,a odredjena vlaga dole bi svakako dobro dosla jer bi potpomogla toplotnu regeneraciju oko sondi,i mislim da koji stepen vise deponivan u tim uslovima ne moze da skodi.Pazi i TA pec deponuje u sebe na isti nacin uz dobru izolaciju ali ni zemlja nije bas jako losa po tom pitanju jer vec na 2m dubine imas 10-tak C cak i na -30na povrsini tako da bi ono deponovano trebalo da ostane tu negde u zoni sondi.Dobro bi bilo kad bi ovde naleteo neko sa rudarsko geoloskog pa bi culi sta nauka kaze na tu temu.

Mislim da su ti tvoji uslovi dobri za tu primenu, jer ti nece akumulirana toplota "iscuriti" sa podzemnim vodama.

Citat:
sasalabud: Sto vise o ovome razmisljam sve mi je primamljivije i na kraju cu to i uraditi,ali ne znam dali bi koji stepen vise podigao COP u radu TP ili bi povecao izdasnost busotina ili...u svakom slucaju mislim da bi se ulozenih 50E za alkatan za tu svrhu vrlo brzo vratilo.


COP bi trebalo da se podigne po svemu onome sto je dosada pisano, samo je pitanje koliko. Ali kao sto kazes, to je samo 50 evrica dodatnog ulaganja za crevo, ako se uzme u obzir da vec imas sistem solarnog grejanja, ali tu jos treba i izmenjivac toplote koji bi se vezao negde na taj sistem solarnog grejanja.
[ dmax @ 11.08.2012. 12:04 ] @
Nego i ja razmisljam sada vise o sondama (to sada kada sam sam sebi objasnio ulogu podzemne vode u obezbedjivanju konstantne temperature u zemljistu :)

Ovde je sonde spominjao Geotempus i rekao je da oni rade 35m sonde koje su za otprilike 3.5 do 4.5 Kw i kompletna izrada (busenje, cevi sa postavljanjem i punjenje cevi) kosta 1200 evra po komadu. To mu dodje da za 10Kw TP treba oko 3 sonde, a to ispadne 3600 evra.

To mi nesto dodje preskupo. Zar ne moze to resenje jeftinije? Mislim busenje rupa je sa fi 50mm pretpostavljam. Tu jos idu bakarne cevi i gas. Neznam cene, ali mi to deluje puno Cu za 3600 evrica... Jel ima tu jos nesto osim bakra i gasa ili je to samo to?

I da, kako se popunjava rupa posle postavljanja cevi, da li je dovoljan pesak?
[ sasalabud @ 11.08.2012. 15:32 ] @
Dejane,sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.Kod mene ce biti situacija 5 puta po 15m cevi fi 8 i fi 10mm i sve vezano paralelno.Cim se sonda spusti u busotinu zaliva se BENTONITOM.To je neka fino mlevena siva glina i koristi se kod klasicnog busenja bunara za hladjenje alata i izbacivanje isplake.Kad se pomesa s vodom dobija se tecno blato i time se zaliva busotina.Verovatno i posle susenja i stvrdnjavanja za razliku od betona zadrzava elasticnost i dozvoljava bakarnim cevima da se skupljaju i sire usled promene temperature.Takodje cilj je da ne ostanu vazdusni dzepovi jer na tim mestima sonda nema dobar kontakt sa zemljom,Ne znam gde se nabavlja i posto je ali ga sigurno ima.Ako ga ne nadjem zalicu sitnim peskom.Voda ce ga sigurno spustiti dole.Mislim da ce imati isti efekat,i po meni na ovo resenje bi trebali svi da idu jer: nije potreban bunar,nema izmenjivaca na toj strani kompresora pa nema ni gubitaka na izmenjivacu i odma COP ide gore,nema bunarske pumpe i to podize COP,nema ciscenja izmenjivaca,nema drugog bunara i problema sa otpadnom vodom,nema glikola itd.Jedino sto se na ovaj nacin gubi mogucnost pasivnog hladjenja ali opet imas mogucmost da pored sonde u istu busotinu spustis alkaten cevi i vezes na cirkulacionu pumpu koja ti vec tera vodu kroz pod i imas i pasivno hladjenje za male pare.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 16:44 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 16:53 GMT+1]
[ dmax @ 11.08.2012. 15:59 ] @
Citat:
sasalabud:sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.


Nije mi ovo jasno sa 2 precnika cevi. Zar sve sto ide u zemlju nije isparivac? Koliko ja razumem rashladne sisteme, postoji ventil - reglator pritiska, pre isparivaca (dakle celog dela koji bi isao u zemlju). Posle isparavaca dolazi kompresor koji vuce gas iz isparivaca i pod pritiskom ga gura u (ne znam kako se zove ovaj deo) gde zbog rasta pritiska raste i temperatura koji predaje vodi, vazduhu, cemu vec. Posle tog dela oped dodjemo do ventila, koji odrzava pritisak u tom delu, u kada gas prodje kroz njega usled pada pritiska smenjuje se i temperatura. Dakle ceo taj sistem bakrnih cevi u zemlji treba da je jedan veliki isparivac koji bi po mojim saznanjima trebao da bude svuda istog precnika.


Citat:
sasalabud:Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.

O kakvom ulju je rec?
[ sasalabud @ 11.08.2012. 16:34 ] @
Citat:
dmax:
Citat:
sasalabud:sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.


Nije mi ovo jasno sa 2 precnika cevi. Zar sve sto ide u zemlju nije isparivac? Koliko ja razumem rashladne sisteme, postoji ventil - reglator pritiska, pre isparivaca (dakle celog dela koji bi isao u zemlju). Posle isparavaca dolazi kompresor koji vuce gas iz isparivaca i pod pritiskom ga gura u (ne znam kako se zove ovaj deo) gde zbog rasta pritiska raste i temperatura koji predaje vodi, vazduhu, cemu vec. Posle tog dela oped dodjemo do ventila, koji odrzava pritisak u tom delu, u kada gas prodje kroz njega usled pada pritiska smenjuje se i temperatura. Dakle ceo taj sistem bakrnih cevi u zemlji treba da je jedan veliki isparivac koji bi po mojim saznanjima trebao da bude svuda istog precnika.


Citat:
sasalabud:Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.

O kakvom ulju je rec?



Radi se o ulju koje kompresor u radu izbacuje zajedno sa freonom na potisnoj strani.Za sad ni meni nije jasno zasto dva razlicita precnika cevi ali se tako radi.Expanzioni ventil ili kapilara ostaju uz kompresor samo bakarne cevi idu u zemlju.Po meni, bolje je ici na vise plicih busotina oko 20m nego na jednu duboku cak i da ne postoji problem vracanja ulja,zato sto kada su u paralelnoj vezi TP crpi toplotu iz najizdasnije busotine u tom trenutku sto omogucava ostalim busotinama da se regenerisu odnosno podgreju
[ sasalabud @ 11.08.2012. 16:40 ] @
Temperatura se u busotini od dubine 3m pa na dublje povecava samo 1C na svakih 33m.
[ dmax @ 11.08.2012. 16:47 ] @
Vise plicih busotina su jeftinije, od jedne duboke, tako da je i tu neka usteda, a i lakse je baratati sa cevima od 15m priikom montaze, nego sa onima od 35m.
[ dmax @ 11.08.2012. 17:06 ] @
Evo sada gledam bakarne meke cevi fi8 x 0.9m je oko 2 evra/m, a fi 10mm x 0.9mm je oko 2.5 evra/m
Dakle manje od 200 evra za bakarne cevi u ovoj tvojoj kombinaciji 5x15m. Koliko moze da kosta busenje takvih rupa? Rupe pretpostavljam nemoraju biti vece od fi 50 mm.


[ rade.zrnic @ 11.08.2012. 20:14 ] @
@sasalabud-e i @max-e,
vi ste u SF sferi pa da vas vratim malo na površinu iz "tavnije' dubina" utrobe Majčice nam Zemlje.
Da ste čitali od početka tekstove u ovoj temi saznali bi i malo opširnije o termodinamici i zakonima po kojima se ponašaju fluidi koji se koriste kao medijumi za prenos toplote.
Deo zatvorenog kruga posle kompresora u kome dolazi do povećanja pritiska što sa sobom nosi i povećanje temperature, gde se medijum kondenzuje se začudo zove kondenzator. U zavisnosti od toka koliko je taj medijum pokupio toplote prilikom isparenja u isparivaču i u zavisnosti od toga koliko se ta toplota efikasno oduzima, prelazi ponovo u tečno stanje. Zatim sledi pažljivo odabran element sistema koji se zove ekspanzioni ventil. On mora da bude dimenzionisan prema kompresoru jer se tu deli uz kompresor, sistem na dva dela, deo visokog i deo niskog pritiska. Ekspanzioni ventil ili više njih (uobičajeno je da ide jedan uz jedan kompresor zbog troškova) može da bude podeljen na više tanjih cevi kojima se medijum deli na isto toliko cevnih zmija ili isparivača. U sistemu gde radi jedan kompresor sve cevne zmije ako je ekspanzioni ventil tako modelovan (ili samo jedna cevna zmija) radi sistem uvek punim kapacitetom uz male oscilacije koje diriguje sonda ekspanzionog ventila koja je postavljena na sami izlaz isparivača i ona nedozvoljava izlaz freonau tečnom stanju u kompresor. Pošto freon neminovno nosi sa sobom i ulje koje podmazuje kompresor, veliki je problem to ulje i vratiti u kompresor. Jedan od načina je postavljanje sifona u kojima se ulje skuplja dok se sifon ne popuni pa svojim viskozitetom prigušivši usis pa otčepljenjem povećava brzinu fluida koji to ulje i ponese ka kompresoru. Drugi način je postavljanje odvajača ulja koji liči na WC kotlić. Kad se napuni, plovak otvori ventil i vrati ulje u kompresor.
Dignuti ulje iz stuba od 15 metara je vrlo ozbiljan zadatak i valjda firma koja to izvodi zna šta radi.
U rupe (@sasalabud) koje ćeš da iskopaš i "sahraniš" isparivač ćeš morati da sipaš nešto drugo što se ne zove pesak, nešto što dobro prenosi toplotu iz okoline na bakarnu cev a nije agresivno. Ti nameravaš da svoje remek delo koristiš više godina a ne da sledeće grejne sezone izvlačiš patrljke iz zemlje.
Svako potapanje okoline isparivača pri radu dovodi do njegovog zaleđivanja a onda zaboravi izmenu toplote. Led je strašno dobar izolator.
Takav način se koristi ali ti nisu sve rekli. Nešto su preskočili a to nešto košta.
Kad ti se isparivač zaledi na 15 metara dubine... Odledićeš ga taman oko 2030. kad uđemo u tu jevropsku Juniju. Ili da pokušaš sa onih 10 posto povećanja akumulacije toplote.
U sredu sam u Vršcu pa ako si raspoložen možemo da razmenimo iskustva.
Pozdrav
[ sasalabud @ 11.08.2012. 21:17 ] @
Rade, ja verujem da si ti dobar majstor ali to nije dovoljno jer ako si dosao ovde da nam uvalis to " nesto sto kosta " onda ti ovaj pristup nije bas najbolji nacin za to.Mozda bismo nesto i mogli da istrgujemo ali svakako ne pod ovakvim okolnostima.Ako ja tebe pozdravljam i postujem kao majstora,jer tako si se predstavio,a ti kako vidim imas nameru da mi nesto uvalis i naplatis svoje znanje,onda moras malo da budes i trgovac,da mi pricas lepo da me omadjijas,da u meni stvoris zelju i poverenje i da me na taj nacin pridobijes da ja s redoscu udjem u posao s tobom i da sa zadovoljstvom platim znanje koje ti imas a meni treba.Ovako kako si krenuo to bas ne valja.Pokusaj ponovo.labud
[ sasalabud @ 11.08.2012. 21:28 ] @
Citat:
dmax:
Evo sada gledam bakarne meke cevi fi8 x 0.9m je oko 2 evra/m, a fi 10mm x 0.9mm je oko 2.5 evra/m
Dakle manje od 200 evra za bakarne cevi u ovoj tvojoj kombinaciji 5x15m. Koliko moze da kosta busenje takvih rupa? Rupe pretpostavljam nemoraju biti vece od fi 50 mm.




mislim da je bolje da budu malo vece zbog lakseg zalivanja BENTONITOM. Vidis Rade znamo mi za to.Oni koji to profesionalno rade koriste snazne pumpe i pod pritiskom ga ubrizgavaju u busotinu i to kosta.U nedostatku takve pumpe bolje je da je rupa malo sira jer je manja mogucnost da se napravi klobuk prilikom zalivanja i onemoguci dalje punjene.
[ dmax @ 11.08.2012. 22:21 ] @
Citat:
rade.zrnic:
Kad ti se isparivač zaledi na 15 metara dubine... Odledićeš ga taman oko 2030. kad uđemo u tu jevropsku Juniju. Ili da pokušaš sa onih 10 posto povećanja akumulacije toplote.


Ako se TP koristi i leti za hladjenje objekta onda ce se isparivac odlediti okolnu zemlju kada se sa grejanja prebaci na hladjenje. I sva ona ohladjena zemlja ce doneti ustede prilikom hladjenja objekta leti.

Naravno kada se prebaci sistem na hladjenje isparivac bi u stvari uzeo ulogu potisne grane, tako da ne znam da li bi tu bile potrebne neke jace cevi, jer se spominju pritisci do 30 bara. I kad smo kod toga, ne znam da li ovi nasi prave direktnu ekspanziju sa opcijom za hladjenje leti, ali napolju se koristi (sada sam pogledao taj video gre rade "zvezdasti" razvod). U toj firmi koriste beton za zalivanje, sa aditivom za plasticnost, koji je verovatno radjen od neke sitnije frakcije.
[ dmax @ 11.08.2012. 22:43 ] @
Citat:
rade.zrnic: @sasalabud-e i @max-e,
vi ste u SF sferi pa da vas vratim malo na površinu iz "tavnije' dubina" utrobe Majčice nam Zemlje.
Da ste čitali od početka tekstove u ovoj temi saznali bi i malo opširnije o termodinamici i zakonima po kojima se ponašaju fluidi koji se koriste kao medijumi za prenos toplote.
Deo zatvorenog kruga posle kompresora u kome dolazi do povećanja pritiska što sa sobom nosi i povećanje temperature, gde se medijum kondenzuje se začudo zove kondenzator. U zavisnosti od toka koliko je taj medijum pokupio toplote prilikom isparenja u isparivaču i u zavisnosti od toga koliko se ta toplota efikasno oduzima, prelazi ponovo u tečno stanje. Zatim sledi pažljivo odabran element sistema koji se zove ekspanzioni ventil. On mora da bude dimenzionisan prema kompresoru jer se tu deli uz kompresor, sistem na dva dela, deo visokog i deo niskog pritiska. Ekspanzioni ventil ili više njih (uobičajeno je da ide jedan uz jedan kompresor zbog troškova) može da bude podeljen na više tanjih cevi kojima se medijum deli na isto toliko cevnih zmija ili isparivača. U sistemu gde radi jedan kompresor sve cevne zmije ako je ekspanzioni ventil tako modelovan (ili samo jedna cevna zmija) radi sistem uvek punim kapacitetom uz male oscilacije koje diriguje sonda ekspanzionog ventila koja je postavljena na sami izlaz isparivača i ona nedozvoljava izlaz freonau tečnom stanju u kompresor. Pošto freon neminovno nosi sa sobom i ulje koje podmazuje kompresor, veliki je problem to ulje i vratiti u kompresor. Jedan od načina je postavljanje sifona u kojima se ulje skuplja dok se sifon ne popuni pa svojim viskozitetom prigušivši usis pa otčepljenjem povećava brzinu fluida koji to ulje i ponese ka kompresoru. Drugi način je postavljanje odvajača ulja koji liči na WC kotlić. Kad se napuni, plovak otvori ventil i vrati ulje u kompresor.
Dignuti ulje iz stuba od 15 metara je vrlo ozbiljan zadatak i valjda firma koja to izvodi zna šta radi.


Ovaj deo sto se tice ulja si lepo objansnio i sada mi je mnogo jasnije.

Onaj deo o SF i termodinamici te nisam bas najbolje razumeo. Moja logika kaze sledece u vezi ovog predloga @sasalabud za klasicnu klimu. Klima ima u spoljnoj jedinice bakarne cevi (izmenjivac) koje su odredjenog precnika. Ako se te cevi preseku i izmeri tacan precnik i umesto njih stave dugacake cevi (izmenjivac) koji ide u zemlju i to lepo napuni gasom koji vec ide u klimu, to mu dodje sve na isto. Nije menjan ni jedan vitalan deo, imamo samo duze cevi i vise gasa. Kada se pusti kompresor u rad, treba ce mu duze vremena da nagura pritisak, ali kada to uradi, onda sve to radi isto kao i sa "kratkim" bakarnim cevima. Sto se tice temperatura koje spominjes: klima vec radi sa raznim temperaturama (i spoljnim i unutrasnjim) i prilagodjava svoj rad tome. Dakle sa dugackim izmenjivacem bi se dobilo to da onda radi u unim "idealnim" uslovima kada izmenjivac nije na -15 nego na oko 10 stepeni, sto bi trebalo da relativno dobar COP. To kada kazem relativno mislim u odnosu na cenu ulaganja i ostvarene ustede. A kada neko dodje ovde na forum i pocne da soli ljudim pamet kako je to ulaganje za sledecih 30 godina, kao ceo sistem ce da toliko traje... ja ot toga bezim, jer u ovoj nasoj pravnoj drzavi ni u garanciji ne moze nesto da se ostvari, a ne da se dobije van garantnog roka kada se pokvari.

I jos nesto, neverujem da se oni koji rade direktnu ekspanziju ubijaju nesto od racunice. Ovi sto sam gledao snimak su konkretno iz Australije i nude prepravku na postejecoj TP da bi se postigle ustede (od COP-a 3.5 na 5). Mislim sta ako izracunaju da im treba idealan precnik cevi sa unutrasnjim precnikom 8.4mm, a na trzistu samo 8 i 10mm ;) I nisam video nijednu gotovo TP u prodaji da je prilagodjena za direktnu ekspanziju, dakle sve su to prepravke...
[ dmax @ 11.08.2012. 22:54 ] @
Pre 20 godina klima za kola (motorna vozila) je bila reda 3000 do 5000 DM (nemackih maraka u ono vreme). Danas su cene reda bez jedne nule u evricimi, dakle jedno 5 puta manje.
Sumnjam da je cena bakra, aliminijuma, gume i ne znam cega vec sto ide u klimu pala za 20 godina toliko, nego su one prve cene bile preterano naduvane kao novost na trzistu. Verujem da je trenutno ista prica sa TP i da ih na zapadu ljudi kupuju zbog raznoraznih povlastica koje drzave obezbedjuju, pa ljudi prosto stave na papir posto kredit za TP i koliko ustede za vreme trajanja kredita i dodju na pozitivnu racunicu pa i ne razmisljaju dalje. I ja bih tako, ali ovde toga nema

Zato mnogi ovde za svoje pare traze alternativna resenja. Neka COP nije 4.5, neka je "samo" 3 ali ako kosta 1000 evra a ne 5000, onda je to resenje. Naravno ima puno stvari koje treba uzeti u obzir i nije jednostavno, ali nije ni neizvodljivo. Postoje TP koje su ljudi sa ovog foruma odradili za koje neznaju specifikacije i od delova na koje su naleteli, ali sumnjam da je ikome od njih COP u minusu
[ CBC @ 12.08.2012. 00:48 ] @
Citat:
sasalabud:
Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?


Kad si vec pustio mastu na volju, onda je bolje da se orijentises na natrijum acetatet, elem, sircetna so. Poenta je da rastopljena na max 660gr u litri vode, kao takav rastvor ima svojstva termickog rezervoara koji po aktiviranju daje oko 58 stepeni C.
Nosi enerije na nivou 270kJ/Kg tj. 0,034 Kw/h. U pitanju je koriscenje soli koje su specificne da prilikom promene agregatnog stanja odaju velike energije na tacki kljucanja koja je za ovaj rastvor 58 stepeni. Ukoliko se preforsiraju i zagreju preko 100 stepeni, mogu se ohladiti i aktivirati katalizatorom u cilju pocetka reakcije oslobadjivanja energije (exotermicka reakcija - kristalizaciona toplota iz kristalizacije prezasicenog rastvora) koja je akumulirana na bazi izmene agregatnog stanja.

Recimo da na grubo mozes uz pomoc energije sunca zarobiti u 1000Kg soli oko 360Kw/h termicke energije.

Princip se koristi odavno u Svedskoj kao grejac ruku kad ste u publici i gledate hokejski mec.. npr.

http://www.conrad.se/HANDV%c4R...amp;ci=SHOP_AREA_14748_0611040

http://www.youtube.com/watch?v...vU&feature=player_embedded

Zvuci primamljivo?

Pozz // CBC


[ sasalabud @ 12.08.2012. 04:48 ] @
Jednom prilikom sam mislim na national geografic kanalu gledao prilog o solarnoj el. u Spaniji gde su pominjali neku so koja se koristi u radu da bi se obezbedio kontinuitet proizvodnje struje po zalasku sunca i u toku noci.Onda to misam kapirao a sad mi se cini da je to to.Ali rekose da je veliki problem ako se desi da dok je u instalacijama predje u cvrsto agregatno stanje,a mozda sam i ja nesto prolupo...davno je bilo
Otprilike ovako: Preko dana normalno proizvodi struju a visak energije deponuje u tu so pa kad sunce zadje onda tu deponovanu energiju koristi za dalji rad do novog izlaska sunca...Mislim da je to ta prica ali nebih smeo da se kladim.Ako imas ideju kako bi mi mogli to da iskoristimo u radu TP,iznesi..pozz labud

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 12.08.2012. u 06:05 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 12.08.2012. 05:23 ] @
@sasalabud,
ništa ja ne prodajem niti uvaljujem, hteo sam samo da pomognem što se tiče razjašnjenja pojmova.
Bavim se rashladom koja ima dodirnih tačaka sa TP koje bi mogle da se koriste u tu svrhu. So ili granule za koje si zaboravio kako se zovu je zeolit.
Pozdrav
[ sasalabud @ 12.08.2012. 20:43 ] @
Citat:
rade.zrnic:
@sasalabud,
ništa ja ne prodajem niti uvaljujem, hteo sam samo da pomognem što se tiče razjašnjenja pojmova.
Bavim se rashladom koja ima dodirnih tačaka sa TP koje bi mogle da se koriste u tu svrhu. So ili granule za koje si zaboravio kako se zovu je zeolit.
Pozdrav



Auu,bre ne da sam zaboravio nego to nisam ni znao.Kako radi u rashladi taj zeolit? pozz.
[ sasalabud @ 13.08.2012. 22:55 ] @
Sta je sad,nece valjda sad da zamre ova interesantna tema zbog...
[ dmax @ 13.08.2012. 23:08 ] @
Ma samo je kasno. Sacekaj jutro, pa ce i novi postovi :)
[ sasalabud @ 13.08.2012. 23:54 ] @
Citat:
dmax:
Evo sada gledam bakarne meke cevi fi8 x 0.9m je oko 2 evra/m, a fi 10mm x 0.9mm je oko 2.5 evra/m
Dakle manje od 200 evra za bakarne cevi u ovoj tvojoj kombinaciji 5x15m. Koliko moze da kosta busenje takvih rupa? Rupe pretpostavljam nemoraju biti vece od fi 50 mm.



Pazi, ovde ti se potkrala greska,jeste 5x15m ali idu po dve cevi,onda je to x2,i po ovim cenama izadje oko 360E
[ mali genije @ 14.08.2012. 07:48 ] @
Citat:
sasalabud:
Sta je sad,nece valjda sad da zamre ova interesantna tema zbog...

nece da zamre nego cekamo jos koju ideju sa vase strane a svima je dosadilo da ponovo pisu vec
napisano jer da ste prelistali temu od pocetka videli bi da je sve vec ovo opisano.
[ dmax @ 14.08.2012. 09:24 ] @
Onda je najbolje da vise niko nista nekaze, posto je sve vec receno.

Zakljucak:
Ko ima para, kupi gotovu TP sada.
Ko nema para, ceka dok ih nebude imao?

Jer se na to svelo?
[ Goran5Ra @ 14.08.2012. 09:35 ] @
Da li je ok kombinacija TP sa niskotemperaturnim radijatorima, podno grejanje tamo gde su plocice, a podrska TPumpi da bude kondenzacioni gasni kotao?
Jer mislim da bih bez gasnog kotla isao u crvenu zonu.. Kuca ima 210 kvm.
Hvala.
[ Gavara @ 14.08.2012. 09:48 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je ok kombinacija TP sa niskotemperaturnim radijatorima, podno grejanje tamo gde su plocice, a podrska TPumpi da bude kondenzacioni gasni kotao?
Jer mislim da bih bez gasnog kotla isao u crvenu zonu.. Kuca ima 210 kvm.
Hvala.



Kombinacija je sasvim OK.U trenutku kada TP nebude efikasna kondezacioni kotao je savršeno rešenje, gde će automatika TP voditi i kotao kada je ovaj potreban.
Inače niskotemperaturni režimi su preduslov za dobro iskorišćenje TP jer je ona najefikasnija ako izlazna temperatura vode iz nje nejde preko 50C .
Sada zavisi kako ti je kuća izolovana i od čega građena ali 17 Kw toplotna pumpa bi bila ok.
Samo da znaš da sa radijatorima ne možeš da računaš na hlađenje kuće sa tolpotnom pumpom.
Sa podnim možeš računati na neku vrstu pasivnog hlađenja,odnosno sa ograničenim vrednostima temperature vode kako se nebi dosegla tačka rošenja kada se na podu počinje pojavljivati voda.
[ Goran5Ra @ 14.08.2012. 10:05 ] @
Pa mislim da ugradim standardnu klimu kad zatreba hladjenje jer je kuca dobro izolovana. Dve klime na spratu, dve u prizemlju, sa jednom spoljnom jedinicom.

Imam budzet iz FanCoil-eve ali mislim da bi tako ulazio u crvenu zonu, a i lepse grejanje bi bilo sa radijatorima (bez duvanja prasine), zar ne?

[ sasalabud @ 14.08.2012. 10:30 ] @
Nesto mi ne ide od ruke to iscitavanje od pocetka,pokusao sam vise puta i uvek me otvaranje neceg sto je prikaceno odvuce negde u pizdu materinu,ali bih mogao da se kladim da o deponovanju energije u zemlju nema nista.Sta ja da radim sa 200-300W iz solarnih panela kad vec nemam nesto sto je upotrebljivo da danas recimo skuvam rucak, sta sa strujom iz vetrenjace,sta sa viskom tople vode sa kolektora??? Amerikanci kazu " use it or loose it ",e da nebi bilo " loose it " ja sam resio da sav visak eto moze da se gurne u zemlju jer je zemlja akumulator neogranicenog kapaciteta,jeftin i neogranicenog veka trajanja.Pa onda kad je potrebno grejanje lepo uklucimo nase TP koje ce raditi sa povecanim COPOVIMA i eto svima dobro i lepo.A ovde muk!!! Nemoj mi reci da je ideja dosadna,a ako je vec negde obradjena,daj leba ti uputi me jer kao sto rekoh ne ide mi od ruke to iscitavanje od 2003 na ovamo.pozz.
[ sasalabud @ 14.08.2012. 11:12 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Pa mislim da ugradim standardnu klimu kad zatreba hladjenje jer je kuca dobro izolovana. Dve klime na spratu, dve u prizemlju, sa jednom spoljnom jedinicom.

Imam budzet iz FanCoil-eve ali mislim da bi tako ulazio u crvenu zonu, a i lepse grejanje bi bilo sa radijatorima (bez duvanja prasine), zar ne?



Vidi Gorane,ogromno iskustvo imam sa kaloriferima i to je nesto sto nikome ne bih preporucio iz mnogo razloga.Na to se ide samo tamo gde mora u nedostatku drugih resenja.
[ Goran5Ra @ 14.08.2012. 11:21 ] @
Kao na primer?
Kvari se? Prasina? Struja?
[ sasalabud @ 14.08.2012. 11:44 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Kao na primer?
Kvari se? Prasina? Struja?


Ne kvari se,nego pre svega,ogromni su gubici u pitanju jer toplo bezi gore.Ali to i nije tako lose u slucaju da zelis na taj nacin da grejes prostoriju iznad.Tada mozes da kazes da u toj prostoriji imas podno grejanje bez ikakvih ulaganja,pa ti dodje jednim udarcem,dve muve.Mozda bi nekome i ovo moglo biti resenje.samo eto treba pustiti masti na volju.U svakom drugom slucaju ne preporucujem
[ Gavara @ 14.08.2012. 12:04 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Kao na primer?
Kvari se? Prasina? Struja?



Fan coil kao uređaj poseduje izmenjivač (coil) kroz koji prolazi fluid najčešće voda.Takođe on poseduje i ventilator (fan) koji duva "preko" izmenjivača i "odvodi" toplotu ili hladnoću.On znači netroši struju osim za ventilatori i ono malo elektornike.Takođe on je jedan od retkih univrezalnih tela koji mogu i da greju i hlade.
Jeste prašina se javlja pa se filteri moraju čistiti kao i kod split klima.
Nije efikasan kao podno kod grejanja naravno ali mu je učinak na niskotemperaturnim režimima bolji neko radijatorima.I sa njim možeš da hladiš prostorije koristeći istu onu toplotnu pumpu,štedeći energiju kao i kada se greješw.To ne može ni podno ni radijatori.
Ako već u kući imaš radijatore i podno grejanje, a i klimatizaciju si već rešio split sistemima onda zaboravi na sve ovo gore navedeno, ali ako hoćeš tek da radiš sistem razmisli o ovim prednostima!

[Ovu poruku je menjao Gavara dana 14.08.2012. u 13:16 GMT+1]
[ sasalabud @ 14.08.2012. 12:15 ] @
Gavro,a sto bi teraoTP koja trosi 5Kw za njegovu kucu,kada sve cetiri klime pa i da rade sve cetiri u isto vreme ne trose toliko?
[ dmax @ 14.08.2012. 12:16 ] @
Citat:
sasalabud: Ne kvari se,nego pre svega,ogromni su gubici u pitanju jer toplo bezi gore.Ali to i nije tako lose u slucaju da zelis na taj nacin da grejes prostoriju iznad.Tada mozes da kazes da u toj prostoriji imas podno grejanje bez ikakvih ulaganja,pa ti dodje jednim udarcem,dve muve.Mozda bi nekome i ovo moglo biti resenje.samo eto treba pustiti masti na volju.U svakom drugom slucaju ne preporucujem


Ovo za grejanje sprata sam lepo primetio dok smo ziveli u kuci ispod koje je bio podrum u kome se nalazio razvod za centralno grejanje (sa ne izolovanim cevima) sa gasnom peci. Posto nije sve bilo povezano kada smo se uselili, u pocetak grejne sezone smo krenuli sa raznim grejalicam. Kada je centralno pusteno u rad, posle par dana se osetno primetila blagodet "podnog grejanja". Sistem je bio totalno ne ekonomican, jer se grejao bez veze podrum, ali zato je iznad njega bilo dobro.
[ sasalabud @ 14.08.2012. 12:20 ] @


Evo, ovo je odlican primer iz prakse kako to radi
[ sasalabud @ 14.08.2012. 12:37 ] @

Nesto pocinjem da verujem da su oni u svetu svi glupi kad toliko insistiraju na obnovljivim izvorima energije kao sto su sunce,vetar,talasi,biogas etc.kad ja ne znam sta cu sa suncem i vetrom...

[ Kicpet @ 14.08.2012. 13:51 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je ok kombinacija TP sa niskotemperaturnim radijatorima, podno grejanje tamo gde su plocice, a podrska TPumpi da bude kondenzacioni gasni kotao?
Jer mislim da bih bez gasnog kotla isao u crvenu zonu.. Kuca ima 210 kvm.
Hvala.


Pre nego sto se odlucis za gasni kotao, proveri da li je gas povoljniji od crvene tarife el. energije. Ja mislim da nije. Crvena je skuplja od plave 2x, a COP TP voda/voda je 4. Dakle, ako je gas struja 1:1, onda je TP opcija sa COP 4, upola jeftinija od gas opcije, cak i u crvenoj tarifi. Ovo je iz glave, a ti proveri pre nego sto odlucis.

Ako ces vec imati gasni kotao, onda imas priliku da koncipiras sistem sa dve temperature - radijatorska, visa (80C) i podna, niza (45C). Kod mene je tako. Za radijatore i susace u kupatilima, imam direktnu vezu kotao - grejna tela, a za pod imam mesni ventil (mogu detaljnije ako te interesuje). Direktno vezana grejna tela imaju na sebi ventile sa termostatom i steluju se na taj nacin, dok se dominantna temp. dobija iz poda, a njime upravlja automatika.

Sa radijatorima dobijas komfor i, po meni, daleko prijatnije ugrejan objekat. Sa fen-coiliima, ako imas voda/voda sistem, stedis u letnjem periodu jer ti spoljna temp. nije faktor.

Sta su niskotemperaturni radijatori? Niza temp. grejnog tela kompenzuje se vecom povrsinom istog. Drugim recima, ako ti je za neku prostoriju dovoljan radijator od 10 rebara pri temp. od 80C, pri temp. od 45C ce ti trebati npr. radijator od 15 rebara (lupio sam odnos, ali princip je isti, tacan odnos treba preracunati). Kod fen-coila, ventilator uduvavanjem toplog vazduha kompenzuje manjak temperature/povrsine.
[ Kicpet @ 14.08.2012. 13:55 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Kao na primer?
Kvari se? Prasina? Struja?


Na primer mene i moju dragu odmah pocne boleti vrat, cim nas malo dohvati duvanje klime. To nam se desavalo i kad se zimi grejemo na iste, ako neko sedi naspram (radi se o kancelarijskom prostoru, u kuci imamo podno i radijatore...).


[ Goran5Ra @ 14.08.2012. 14:11 ] @
Hvala puno, jedino sto nisam naveo da se radi o TP vazduh-voda.
Znaci imam prizemlje 100 kvm, sprat 110 kvm, a u kotlarnicu mislim da ugradim TP vadzuh voda, spremnik od 300 litara, i kondenzacioni gasni kotao da pruza podrsku pumpi ispod -5.

U prizemlju podno gde su plocice, a u dnevnoj radijatori i klima, ili Fancoil?

Na spratu razmisljam ili opcija 1.radijatori i obicna klima, ili 2.fancoilevi?

Pitanje je gde je usteda.

I cuo sam da TP moze maksimalno da gura na 55 C, a tada je COP dosta nizi, oko 2,5. A radijatorima treba minimum 45, ako ne i 55, zar ne?

[ Gavara @ 14.08.2012. 14:50 ] @
Citat:
Goran5Ra:


I cuo sam da TP moze maksimalno da gura na 55 C, a tada je COP dosta nizi, oko 2,5. A radijatorima treba minimum 45, ako ne i 55, zar ne?



Toplotna pumpa može da gura i više.naša vazduh/voda može i 65 C da gura a mislim da ivećina konkuretnih može mada ne yznam 100%.

Ono što sam napisao za gasni konezacioni kotao imaš iskorišćenje od 130 % i negde računica pri grejanju na struju i pri iskorišćenjuelektro kotla od 90% dođe ti na isto.

A labude što se tiše 4x split sa kompresorom koji troši 2,5 kw i kompresor TP od 7.68 Kw nije isto.
[ Gavara @ 14.08.2012. 14:55 ] @
Da i radijatorima možeš ti da daš i 20 C ali njihova toplotna moć je niakakva tj drastično opada sa padom ulazne temperature odnosno režima rada.
Uzmite npr panelene radijatore jugoterm naše i Niša.proizvođač u svoj brošuri kaže da ako sa 90/70 C režima pređete na režim 70/50 snaga mu pada 1,85 puta.
Znači Kicpet ona tvoja računica nepije vodu!
[ tihi2 @ 14.08.2012. 17:41 ] @
Što se radijatora tiče stvar je vrlo jednostavna: površina_radijatora x razlika_temperature_grejnog_tela_i_sobe= skoro_KONSTANTA
Za ELMA panelne radijatore (a isto je i za Jugoterm i druge), tip 22 (najčešći), dužine 100cm a visine 60cm u sertifikatu koje je izdao Niški mašinski fakultet piše:
1. Režim temperature 44.75/39.00 (prosek 41.9*C) snaga 630W
2. Režim temperature 59.50/50.00 (prosek 54.8*C) snaga 1038W
3. Režim temperature 85.65/66.25 (prosek 76.0*C) snaga 2131W

I sve se lepo slaže jer se smanjenje temperature mora kompenzirati većom površinom.
Neka je u sobi 20*C i režim grejanja je 90/70 (prosek 80*C) i neka mi treba onaj gore pomenuti panelni radijator 600x1000mm (njime se greje neizolovana soba od 22m2 tj gubici od 100w/m2).
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 65/55 (prosek 60*C) onda mi treba panelni radijator 600x1500mm.
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 54/46 (prosek 50*C) treba mi panelni radijator 600x2000mm.
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 42/38 (prosek 40*C) treba mi panelni radijator 600x3000mm.
Naravno radi se o grejanju pri spoljnjih -20*C.
Ako se izabere razuman kompromis, pa se izabere režim 54/46 tj 50*C onda treba samo duplo veći radijator (od 2m) pa da se odmah upadne u niskotemperaturno grejanje. Ako je 2m preveliko za prostoriju od 25m2 onda se kupi panelni tip 33 (sa 3 ploče, deblji je 5cm) i to dužine 1300mm.
Računica je bila za neitolovani objekat. Stavljanjem izolacije 5-8cm na kuću odmah se upada u gore pomenuti režim.
I još važna stvar: režim 54/46 važi za spoljnjih -20*C. 90% zime radijatori će se grejati na oko mlakih i prijatnih 35*C.

A koji to gasni kotao ima 130% iskorišćenje kad je teoretski maksimum 110%? Ima neki novi model?
[ mali genije @ 14.08.2012. 19:27 ] @
@Goran5Ra
Na nekim sistemima vazduh/voda je bolje bez akumulacije ako je sistem sa aktivnim vodjenjem
i kliznim rezimom rada kompresora.
Ako je klasican sistem on/off onda obavezna akumulacija ili nadograditi aktivno vodjenje kompresora

@Gavara
Jeste komercijalista ili dobro poznajete materiju u praksi?

@tihi2
Sto se tice iskoristenja papir trpi sve jer u nasim uslovima i kvalitetom gasa kad kondenzacija napravi 95%
je veliki uspeh.
[ Gavara @ 14.08.2012. 19:58 ] @
Citat:
tihi2:
Što se radijatora tiče stvar je vrlo jednostavna: površina_radijatora x razlika_temperature_grejnog_tela_i_sobe= skoro_KONSTANTA
Za ELMA panelne radijatore (a isto je i za Jugoterm i druge), tip 22 (najčešći), dužine 100cm a visine 60cm u sertifikatu koje je izdao Niški mašinski fakultet piše:
1. Režim temperature 44.75/39.00 (prosek 41.9*C) snaga 630W
2. Režim temperature 59.50/50.00 (prosek 54.8*C) snaga 1038W
3. Režim temperature 85.65/66.25 (prosek 76.0*C) snaga 2131W

I sve se lepo slaže jer se smanjenje temperature mora kompenzirati većom površinom.
Neka je u sobi 20*C i režim grejanja je 90/70 (prosek 80*C) i neka mi treba onaj gore pomenuti panelni radijator 600x1000mm (njime se greje neizolovana soba od 22m2 tj gubici od 100w/m2).
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 65/55 (prosek 60*C) onda mi treba panelni radijator 600x1500mm.
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 54/46 (prosek 50*C) treba mi panelni radijator 600x2000mm.
Ako je u sobi 20*C i režim grejanja je 42/38 (prosek 40*C) treba mi panelni radijator 600x3000mm.
Naravno radi se o grejanju pri spoljnjih -20*C.
Ako se izabere razuman kompromis, pa se izabere režim 54/46 tj 50*C onda treba samo duplo veći radijator (od 2m) pa da se odmah upadne u niskotemperaturno grejanje. Ako je 2m preveliko za prostoriju od 25m2 onda se kupi panelni tip 33 (sa 3 ploče, deblji je 5cm) i to dužine 1300mm.
Računica je bila za neitolovani objekat. Stavljanjem izolacije 5-8cm na kuću odmah se upada u gore pomenuti režim.
I još važna stvar: režim 54/46 važi za spoljnjih -20*C. 90% zime radijatori će se grejati na oko mlakih i prijatnih 35*C.

A koji to gasni kotao ima 130% iskorišćenje kad je teoretski maksimum 110%? Ima neki novi model?
.

Da ,da pogrešio sam.Gledao sam Vailantove Zeolit toplotne pumpe koje imaju stepen iskorišćenja 132 % pa sam se malo zeznuo.Da ,da 109% svaka čast upravu si.
Naravo da nije tako lako gađati se gubicima po kvadratu površine pojedinih kuća.Tih tvojih 100 w/m2 je teška nebuloza.Ne samo od izolacije, debljine zidova,vrste materijala i zidova pa i gramaže stiropora,vrste podova,veličine staklenih površina,vrste prozora i vrata,vrste stakla.,pložaja kuće u naseljenom ili nenaseljenom mestu i sl.To sve može da te dovede i do 200 w/m2 a i da bude manje i od 30 w/m2.Najčešće još uvek nažalost naše kuće idu sa 140-150 w/m2 i to sve zbog verovanja da treba koristi 17 gramski stiropor 5 cm debljine što je velika greška.
Ima i drugih.Danas sam računo gubitke kuće jednog našeg forumaša i kod njega imate 44 w/m2 gubitaka što je odlično.
Najčešće u Srbiji imate 3 x toliko gubitaka po kućama.Po zgradama gubici vam se najčešće kreću oko 100 w/m2 što u novijoj gradnji više nije dozvoljeno.
TP ima najveći stepen korisnog dejsta kada koristi niske toplotne režime zagrevanja.Idealno je neići sa temperaturom iznad 45C.Ako imate velike gubitke,radijatori postaju neefikasni ,robusni i skupi.Da nepričamo kasnije o načinu vezivanja,cirkulacionim pumpama koje to trebaju proterati.Fan coil je za to adekvatna i dobra zamena.
[ Gavara @ 14.08.2012. 20:02 ] @
Citat:
mali genije:
@Goran5Ra
Na nekim sistemima vazduh/voda je bolje bez akumulacije ako je sistem sa aktivnim vodjenjem
i kliznim rezimom rada kompresora.
Ako je klasican sistem on/off onda obavezna akumulacija ili nadograditi aktivno vodjenje kompresora

@Gavara
Jeste komercijalista ili dobro poznajete materiju u praksi?

@tihi2
Sto se tice iskoristenja papir trpi sve jer u nasim uslovima i kvalitetom gasa kad kondenzacija napravi 95%
je veliki uspeh.


Nisam komercijalista niti sam ikada bio.I ovde gde radim radim kao tehnička podrška.Radio sam 7 godina kao projektant-saradnik i kao poslovođa u jednoj poznatoj novosadskoj firmi koja se bavi grejnjem,klimatizacijom i ventilacijom.
[ Kicpet @ 14.08.2012. 20:10 ] @
Citat:
Gavara:
Znači Kicpet ona tvoja računica nepije vodu!


Pije, pije, samo treba pazljivije procitati poruku...

Konkretnije i preciznije, evo podataka jednog proizvodjaca radijatora: proracun snage radijatora za razlicite temperaturne rezime. Osim podataka za odredjene rezime, navedena je i formula za preracunavanje bilo kog temp. rezima.

[ Gavara @ 14.08.2012. 20:19 ] @
Citat:
Kicpet:
Citat:
Gavara:
Znači Kicpet ona tvoja računica nepije vodu!


Pije, pije, samo treba pazljivije procitati poruku...

Konkretnije i preciznije, evo podataka jednog proizvodjaca radijatora: proracun snage radijatora za razlicite temperaturne rezime. Osim podataka za odredjene rezime, navedena je i formula za preracunavanje bilo kog temp. rezima.


Ma ok nije to problem.Svaki proizvođač radijatora ti to da.Već veliki gubici ili niski režimi tipa 35 C pustiš u podno pa isto to hoćeš u radijator jer nećeš da ugradiš ili su ti skupi trokraki ventili i dodatna automatika za regulisanje različitih temperatura u pojednim granama!
[ tihi2 @ 14.08.2012. 20:26 ] @
Onih 100w/m2 sam dao jer se to na mnogim sajtovima računa kao slabo izolovan objekat pa da bude orjentacija. Uvek se MORA ići na računanje po zidovima, prozorima, podu i plafonu.
Ja imam 10kw gubitaka na 270m2 tj malo manje od 40w/m2 a izolacija je uglavnom blok+vuna+blok (20+5+15) i u prizemlju cigla+stiropor (25+10). Na tavanu 15cm mineralne vune. Ovo navodim kao primer da (danas) dobra izolacija nije neka svemirska i nedostižna. Sutra će to već biti prosečna a prekosutra slaba izolacija.
Potuno neizolovana kuća od 100m2 (25cm cigla i ploča) ima gubitke oko 170w/m2 (one koje spominješ). Ali investicija od samo 200evra i stavljanje 10cm mineralne vune po tavanu dovodi takvu kuću u zonu gubitaka oko 100w/m2.
Neizolovana kuća nema nikakve mogućnosti za TP. Prvo izolacija pa se onda dalje može razmišljati.
[ Gavara @ 15.08.2012. 07:48 ] @
Citat:
Kicpet:
Citat:
Gavara:
Znači Kicpet ona tvoja računica nepije vodu!


Pije, pije, samo treba pazljivije procitati poruku...

Konkretnije i preciznije, evo podataka jednog proizvodjaca radijatora: proracun snage radijatora za razlicite temperaturne rezime. Osim podataka za odredjene rezime, navedena je i formula za preracunavanje bilo kog temp. rezima.



Ok evo ti jedan primer pada snage za cini iz tvog prospekta a vezano za režime rada toplotne pumpe.Primer dat za CINI 600:

Tu=45 C najčešće se bira radi postizanja najveće uštede
Ti=40 C najčeća razlika koja se preporučuje kod rada TP odnos ulaz/izlaz dT=5 C a ne kao kod ranijih uređaja dT 10 ili 20 C
To=20 C po JUS za unutrašnje prostorije koje se greju osim kupatila,hodnika i sl.

dT=((45+40)/2)-20=22.5 C
Umi korak sada od 5C prema tebli faktor dobiješ 0,3581
Snaga jednog rebra Cini 600 je na 90/70C 176 W a na 45/40 C je
Q=176*0,3581= 63 W

temperatura ulazne vode pala je duplo sa 90 na 45 a saga je pala 2.8 puta znači skoro tri puta što uopšte nije srazmerno ( i pri tome još u drugom režimu imamo i 4 puta manji dT ulazne i izlazne vode).Što znači tri puta veće radijatore.Negde ima mesta pa nije problem slažem,neko ima finansija da stavi tri puta više rebara nego za klasično grejanje( ajde da kažemo da je cena od 8 evra pa naviše po rebru) ali često to nije slučaj.
E zbog toga su fan ovi zakon za nisko temperaturne režime rada a mogu i da hlade.
I još jedan osvrt na ono što labud napisa bolje 4xsplit nego hlađenje sa TP.To znači još 4 x 250 eura min. za investiranje u split.


[ tihi2 @ 15.08.2012. 08:44 ] @
Računica je takva kakva je. Za sobu 22-25m2 (gubici sobe 2200w/m2 na -20/+20) ako se želi niskotemperaturno grejanje treba:
36 Al rebara znači 288cm; Panelni tip 22 dužine 280cm ; Panelni tip 33 dužine 130cm; Panelni Tp 22 visine 900mm dužine 160cm
ili
288evra; 120evra ; 130evra ; 130evra

Fan koil traži struju (utičnicu - malo ko je ostavljao utičnicu uz radijator) i ako se koristi za hlađenje (što je šteta ne koristiti) poseban odvod kondenza (i to za svaki, kao za klimu) što je dosta teško lepo estetski naknadno uraditi. Osim toga nema ga ispod 300-400evra.
[ Kicpet @ 15.08.2012. 09:57 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Hvala puno, jedino sto nisam naveo da se radi o TP vazduh-voda.
Znaci imam prizemlje 100 kvm, sprat 110 kvm, a u kotlarnicu mislim da ugradim TP vadzuh voda, spremnik od 300 litara, i kondenzacioni gasni kotao da pruza podrsku pumpi ispod -5.


Koliko ce to sve ugrubo da te kosta (mislim na kotlarnicu...)? Da li si odlucio koju TP ces kupiti?

Citat:
Goran5Ra:
U prizemlju podno gde su plocice, a u dnevnoj radijatori i klima, ili Fancoil?

Na spratu razmisljam ili opcija 1.radijatori i obicna klima, ili 2.fancoilevi?


Ako izvedes sistem kotlarnice koji ti je trenutno aktuelan, mozes imati dvo-temperaturno grejanje. U tom slucaju, za grejanje, nisu ti potrebni veci radijatori niti fen coil. TP pravi svoju izlaznu temperaturu, a gasni kotao po potrebi dogreva. Do odredjene spoljasnje temperature (da se preracunati gde je granica), nije ti ni potreban rezim vece temperature u sistemu. Imao bi u tom slucaju pun komfor - nema duvanja.

Drugo je pitanje hladjenja. Ako vec imas TP, a nemas fencoile, onda moras imati klime. Ne mozes se hladiti na TP. To je velika mana opciji bez F/C.

Zasto razmisliti o klimi? Ne znam kako se sad krecu cene fencoila, ali kad sam se raspitivao (davno bese), najjeftiniji fencoil je bio u rangu prosecne klime. Jos ako si hteo verziju koja se montira u gornjoj zoni... Pri tom, klima iz istog cenovnog ranga je izgledala daleko ozbiljnije od fencoila. Jos jedna stvar koja je bolja kod klime je to sto ima daleko bogatije opcije programiranja.

[ Goran5Ra @ 15.08.2012. 10:33 ] @
Da budem precizniji, nemam nista vec treba da kupim tokom sledece nedelje. Pitanje se odnosi na to sta je bolje, prakticnije, ekonomicnije.
Da li u prizemlju da ide sledeca opcija: kupatilo, hodnik, kuhinja - podno grejanje, a dnevna soba i trpezarija podno plus FC? Ili u dnevnoj i trpezariji da ide podno i radijator a lepo ugradim klimu za letnje zege a izbegnem letnje ukljucivanje TP? Nije mi bitno pocetno ulaganje, vec kasniji troskovi i moguci problemi.

Za sprat razmisljam radijatore po spavacim sobama, FC za hodnike, i podno za kupatilo.


Takodje, da li sve tri varijante grejanja mogu da podrze slican niskotemperaturni rezim? TP daje maximum 55 stepeni i tada je COP nizi. Plus preko 1600 kwh se ide u crvenu zonu a TP trosi za ovakvu kucu od 220 kvm barem 2000.
Da li onda raditi 'izvor toplote' sa gasnim kondenzacionim kotlom?
[ Goran5Ra @ 15.08.2012. 10:34 ] @
Ja cu instalirati NESTO za 10 dana, pa cu nakon predstojece zime podeliti iskustvo sa Vama. :)
[ tihi2 @ 15.08.2012. 16:55 ] @
Potrebna pomoć.
Drugar je bušio svrdlom bunar za TP od 125mm. Izbušio 20m. Sve je lepo radilo, izvlačio vodu sa peskom električnom pumpom za zalivanje bašte.
Kad je uključio jaču, kaže da se obrušilo oko 4-5m. Sada je dubina bunara oko 14m. Inače je lokacija Sremska Mitrovica.
Kako da pročisti vodu jer izbacivanje peska onom manjom pumpom ne daje rezultate ili traži izbacivanje vode više dana pa se poboljšanje ne vidi.
Jedan od bunardžija savetuje da se gurne kompresor u bunar.
Ima li ko koristan savet za ovakav slučaj?
[ Kicpet @ 15.08.2012. 18:03 ] @
Citat:
Goran5Ra:
... Pitanje se odnosi na to sta je bolje, prakticnije, ekonomicnije. ....

Meni do sada niko nije uspeo napraviti racunicu koja bi opravdala investiciju u TP vazduh/voda. Ako je ti dobijes, molim te objavi. Ako je ne dobijes, mozda mozes da razmislis o kombinaciji gasnog i el. kotla. Jeftina struja je 4 puta povoljnija od redovne i eto ga COP 4. Grejes u rezimu jeftine na struju, a onda predjes na gas.

Za ono sto si naveo, deluje da je za tebe jedino pravo resenje TP voda/voda. Zasto o tome ne razmisljas? Fond gasni prikljucak + gasni kotao + TP (vazduh/voda), morao bi biti dovoljan za TP voda/voda, a ona uvek daje COP 4 (u rezimu jef. struje COP 8 :-) )

Citat:
Goran5Ra:
Da li u prizemlju da ide sledeca opcija: kupatilo, hodnik, kuhinja - podno grejanje, a dnevna soba i trpezarija podno plus FC? Ili u dnevnoj i trpezariji da ide podno i radijator a lepo ugradim klimu za letnje zege a izbegnem letnje ukljucivanje TP? Nije mi bitno pocetno ulaganje, vec kasniji troskovi i moguci problemi.


Zasto hoces da kombinujes podno sa FC ili radijatorom? Podno je dovoljno da ugreje prostoriju. Ako si mislio podno tamo gde su plocice, a radijator/FC tamo gde ce na podu biti parket, onda razumem. Izabrati moras sam, a mislim da je do sad receno sve za/protiv FC-klima-radijatori. Sto se tice troskova/problema, na radijatoru nema sta da se pokvari. FC i klima su vec komplikovaniji elementi i zahtevaju redovno odrzavanje, servisiranje i povremenu zamenu delova. No, nista strasno.

Citat:
Goran5Ra:
Za sprat razmisljam radijatore po spavacim sobama, FC za hodnike, i podno za kupatilo.


Ja bih hodnike uvek uradio sa podnim grejanjem i plocicama. Kroz njih samo prolazis i vizuelni efekat topline koju daje drvo nije toliko bitan.

Citat:
Goran5Ra:
Takodje, da li sve tri varijante grejanja mogu da podrze slican niskotemperaturni rezim? TP daje maximum 55 stepeni i tada je COP nizi. Plus preko 1600 kwh se ide u crvenu zonu a TP trosi za ovakvu kucu od 220 kvm barem 2000.
Da li onda raditi 'izvor toplote' sa gasnim kondenzacionim kotlom?


Sto se tice toplotnog rezima, on ne moze biti slican. Mora biti jednak za svaki instalacioni krug. Ako ti je izvor toplote samo TP, rezim bi ti morao biti nizi, jer je tako TP najefikasnija. Ako osim TP postavis jos i neki kotao, imas mogucnost da instaliras dodatni krug grejanja i dobijes dva temperaturna rezima.

U pod ne sme ici tmp. veca od 50C - ako se ne varam. U ostale dve varijante moze bilo koja temp. ali ako je niza, radijatori onda moraju biti veci nego sto je to standard. Koliko veci, to mozes izracunati iz tabela i podataka koji su postavljeni u prethodnim postovima, ili traziti od proizvodjaca radijatora takav podatak.
[ Gavara @ 16.08.2012. 12:36 ] @
Što se tiče različitih temperaturnih režima oni se dobijaju takozvanim trokrakim ventilima (mešnim i sl).

Sa njim naravno možete postići samo to da temperaturu vode samo smanjite a nikako povećate.On ustvari ima tri strane A, B i rezultat AB.Na jednu stranu A dovedete npr vodu veće teperature iz TP (majstorski vorlauf), na B tada dovedete vodu sa povrata (majstorski riclauf) iz sistema koja je hladnija.U zavisnosti od otvorenosti strane A (od 0 do 100%) i strane B (od 0 do 100%) dobijate na izlazu AB odgovarajuću temperaturu vode.Mogu da budu sa odgovarajućom automatikom (sa radnim,graničnim termostatima) i motornim pogonom koji to reguliše ili ručna varijanta da to radite sami.

Tako da ako imate radijatore i TP vam daje 55 C a vama treba 35 C za podno grejanje, vi uzimate tih 55 C i uz pomoć ovog ventila obarate teperaturu na 35C .Rad ovih ventila kod nas isto vodi TP a mislim da je tako i kod konkurencije.
A što se tiče rada toplotne pumpe i gasnog kotla oni rade kao celina i takvi se ugrađuju u sistem.Vezju se najčešće na red i daju zajednički izlaz prema kućnim instalacija tako da na taj način ne možete imati dva različita temperaturna kruga.
Inače u pod se nepreporučuje veća temperatura od 45 C, mada u jednom auto salonu koji smo radili puštali smo i 50 C pa mu nije ništa falilo, mada kažu da dugoročno takva temperatura uništava košuljicu.

Da i još nešto.Video sam kuća u Novom Sadu u kojima je rađeno podno grejanje.Ima npr gasni kotao greje vodu za radijatore, pa i za podno kojem je regulisana temperatura preko radijatorskog regulirajućeg ventila.O takvim budževima molim nemojte ni pisati!
[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 12:48 ] @
Da li je onda TP vazduh voda uopste pametna opcija ako izlazna temperatura vode zbog radijatora mora biti 55 C ?
Jer TP maksimalno moze toliko dati a onda je njen COP jako nizak.

Da li Fan Coil onda staviti? Kolika je minimalna temperatura njemu potrebna?
[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 12:51 ] @
Inace nemam uslova za TP voda voda, ili zemlja voda..
[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 12:54 ] @
Da li je dobra opcija izbaciti kondenzacioni gasni kotao, i imati Toplotnu Pumpu vazduh voda za elektricnim grejacem za manje od -5, i TP staviti na posebno monofazno brojilo kako se ne bi uslo u crvenu zonu?

[ Kicpet @ 16.08.2012. 13:23 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je onda TP vazduh voda uopste pametna opcija ako izlazna temperatura vode zbog radijatora mora biti 55 C ?
Jer TP maksimalno moze toliko dati a onda je njen COP jako nizak.


1. Ne mora biti 55C, moze i manje, ali ti treba jos vise rebara
2. Ako stavis jos i gasni kotao i redno ga vezes, TP pumpa moze da da npr. 45C, a gasni kotao da dogreje jos do 55C, 65C..., 90C. Gavara je to vec objasnio.

Citat:
Goran5Ra:
Da li Fan Coil onda staviti? Kolika je minimalna temperatura njemu potrebna?


Poenta Fan Coila i jeste da omoguci rad na nizoj temperaturi. Sto je niza temp. sistema, vise duva ventilator. Koja god da bude izlazna temp. iz kotlarnice, bice dovoljan za FC.
[ Gavara @ 16.08.2012. 13:29 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je onda TP vazduh voda uopste pametna opcija ako izlazna temperatura vode zbog radijatora mora biti 55 C ?
Jer TP maksimalno moze toliko dati a onda je njen COP jako nizak.

Da li Fan Coil onda staviti? Kolika je minimalna temperatura njemu potrebna?


Vazduh/voda nikada nije bilo najbolje rešenje.I tu imaši na -15 C neki COP 2,2 ali mnogo veće COP-ove imaju zemlja ili voda/voda.

U principu fan-ovi nemaju neku minimalnu temperaturu mada ako duvaju i skidaju sa izmenjivača neku temperatur koja je manja od 35 C učini vam se kao da hlade a ne greju.To je subjektivan osećaj ali verujte da je tako pošto smo imali žalbe.NPR Daikin fanovi imaju i zaštitu.Stavite mu termostat na opciju da greje ,podesite željenu teperaturu prostorije.Dok njegov senzor koji se nalazi na izmenjivaču (coil-u) neizmeri 35 C teperaturu izmenjivača neće dati ventilatoru da se okreće.Preporučljive teperature za fan su 45 /35 C režim rada
[ Kicpet @ 16.08.2012. 13:34 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li je dobra opcija izbaciti kondenzacioni gasni kotao, i imati Toplotnu Pumpu vazduh voda za elektricnim grejacem za manje od -5, i TP staviti na posebno monofazno brojilo kako se ne bi uslo u crvenu zonu?



Zavisi koliki su gubici objekta. Ali, mislim da bi ti sa bilo kojom opcijom (osim TP voda/voda) iskljucivog grejanja na struju, upadao u crvene zone. Treba proveriti da li je jeftiniji kW grejanja na "crvenu" struju, ili kW grejanja na gas. Ako je gas jeftiniji od "crvene" struje, onda je kombinacija struja/gas najbolja opcija.

Sa monofaznim brojilom ne izbegavas zone (bar sam ja u to ubedjen - pitaj u ED). Sa bilo kojim brojilom (3-faze, 1-faza) imas mogucnost da odaberes jednotarifnu opciju placanja gde je cena konstantna za svaku zonu, dok god dvotarifnog imas rezim jeftine (mislim da je 4 x povoljnije) struje 8 sati u toku dana (citaj 8 sati u toku noci), ali je cena za ostalih 16 sati nesto skuplja od cene za jednotarifno obracunavanje.



[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 14:09 ] @
Da li da umesto gasnog kotla koji bi temperaturu sa 45 gurao na 55, stavim elektricni grejac?
[ Gavara @ 16.08.2012. 14:23 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li da umesto gasnog kotla koji bi temperaturu sa 45 gurao na 55, stavim elektricni grejac?



Ako imaš gasni kotao zadrži ga!.Ugradi i grejač jer on nije skup!Danas je grejanje na struju jeftinije, sutra na gas.Cene se menjaju zavisno od cena energenata i želje vlade da kupi "socijalni" mir.Ovako si obezbeđen pa kombinuj
[ Kicpet @ 16.08.2012. 14:25 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li da umesto gasnog kotla koji bi temperaturu sa 45 gurao na 55, stavim elektricni grejac?


Odgovor na to moze da ti da samo racun.

1. Odnos investirano/usteda
2. Gubici kuce, preko kojih ces dobiti procenu vremena koje bi provodio u crvenoj zoni el. energije
3. Odnos kW "crvene" struje i kW gasa

Bez ovih podataka, procena da li ti je bolja opcija struja ili gas je samo nagadjanje.


[ Gavara @ 16.08.2012. 14:33 ] @
Jel može ovde da se upload uje slika našao sam sliku sa tabelom naše državne agnecijegde se vidi šta je najisplativiji način grejanja na primeru stana od 60 kvadrata
[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 14:39 ] @
Nemam, ali sledece nedelje sve kupujem :) Odnosno na sta se odlucim.

Gubici su 15 kw, a maksimalni kapacitet TP 13 kw.. :(
[ Gavara @ 16.08.2012. 14:45 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Nemam, ali sledece nedelje sve kupujem :) Odnosno na sta se odlucim.

Gubici su 15 kw, a maksimalni kapacitet TP 13 kw.. :(


Pa ako nemaš gasni kotao moguće je da nemaš ni gasni priključak.Onda od toga bih odmah odustao jel ti je to u startu 2000 eura ako ne i više.
Po svim generalno grejanje na struju je jeftinije u noćnom režimu.Po danu je nešto malo skuplje nego na gas ali ne nešto neznatno.

Ako su ti gubici kuće 15 kw ne razumem što neuzmeš takvu i pumpu pošto one se obično tako i rade 8,10,12,13,15,17 KW.Možda je taj proizvođač i nema ali bih ti savetovao prvu veću njegovu da uzmeš, jer neverujem ni da je razlika u ceni veća od 300-400 eura.Možeš i sa 13 KW da uđeš u priču ali samo ako ti je neko izračunao gubitke na -18 C ili niže!
[ Goran5Ra @ 16.08.2012. 15:04 ] @
Pa da, uzecu pumpu od 15kw, a prikljucak za gas imam, pa cu videti da li da dogrevam gasom ili elekto grejacem..
[ CBC @ 16.08.2012. 15:29 ] @
Posto sam u upravi teniskog kluba imam neke interesantne podatke:
Interesantno za pomenuti, teniska hala sa dva paralelna terena dimenzija 35*35m= 1225m² visine iznad mreze 14m a najnize 8m, plus svlacionica i kancelarije sa 4 tusa (ovaj deo ima svoju toplotnu pumpu vazduh-voda za sanitarnu vodu i za podno grejanje) u dimenzjama 10*16=160m² , se greje sa 4 komada IVT Nordic inverter 18000 btu. Temperatura u halama je uvek setovana na 18 stepeni na nivou poda. Kao grejna tela se koriste i neonsko osvetljenje sa reflektorima koje emituje toplotu usmereno na dole, osvetljenje ukupne instalirane snage 4800w * 2.

Hale su iznajmljene u proseku 6 sati dnevno (1 septembar-31 april) i u tom periodu invertori padaju na nivo minimalnog rezima rada. Ukupan budzet kluba je 66.000kw godisnje za struju i jos nije nikada presao preko 60.000Kw za godinu dana.

Elem, sa obzirom na povrsinu i visinu objekta, energetski konsulti su prilikom planiranja objekta dosli ideju da se grejanje resi kako kroz termicke gubitke osvetljenja tako i sa "dopunom" uz pomoc toplotnih pumpi. Objekat je novosagradjena hala pre par godina sa spoljnom i unutrasnjom plehanom oplatom i izolacija izmedju, staklena vuna debljine 30cm.

Sve i da nema dodatnog objekta sa kancelarijama i tusevima i toplotne pumpe za podno i sanitarno grejanje, ostala je povrsina od 1225m² koja odrzava 18 stepeni C konstantno u periodu od 8 meseci, sigurna 4 meseca sa spoljnom temperaturom u proseku -10C. I na sve to ode 60.000Kw.
Dakle, sve i da je u pitanju da su samo 4 meseca u pitanju, elem, 120 dana=120*24= 2880 sati, za tih recimo 3000 sati radi lakse racunice objekat od 1200m² potrosi 60000kw.
Dakle, 60000/3000=20KW/h Uzme li se u obzir da je u pitanju 1200m² , nalazimo 20000w/1200m²= 16w/m². Sa temperaturom na podu od 18 stepeni i objektom minimalne visine 8m?!?!

Eto, za gradjevinske strucnjake, rebus za resavanje. Da zbrka bude veca, namerno su izbacene potrosnje servisnog dela objekta i redukovano vreme upotrebe na samo 4 meseca dok je u stvarnosti duplo.

Energetska efikasnost je nauka za sebe, inzinjeri koji se bave energetskom efiksanosti su postali najtrazenija roba u Skandinaviji poslednjih godina. Sve ima smisla, na pravom mestu.

Da nezaboravim i napomenem da je direktiva pred pocetak koriscenja sale da se sva 4 invertora teraju na maksimalno hladjenje u periodu od 48 sati (16C) u cilju maksimalnog odvlazivanja tepiha povrsine 1200m² + izolacije.

Pozz iz vec prohladne Svedske.

CBC
[ aviator @ 17.08.2012. 08:37 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li da umesto gasnog kotla koji bi temperaturu sa 45 gurao na 55, stavim elektricni grejac?


Posto kazes da ti je solucija TP vazduh /voda sto je i moj slucaj, ja sam instalirao TP koja u sebi ima el grejace. Ima 3 grejaca od po 3 kw tako da ukupno moze da trosi max 9 kw za razliku od el kotla koji povuce do 18 kw. Razlika u ceni TP koja nema i ima grejace je oko 500 eur a kod TP koju sam ja uzeo , ona koja moze da hladi ima i grejace u sebi, dok ona koja nema grejace to ne moze - glupo ali tako je.
Generalno je jednostavnija prica kad software TP pogoni samo interne uredjaje u odnosu na externe - imao sam prilike kod prijatelja da vidim kako to (kilavo) moze da radi prosle zime - njegova TP je upravljala el kotlom ali on moze da ukljuci 12 kw kao mimimum, sto se odrazilo na racun. Generalno, kod el kotlova , minimim je 1 grejac od 6 kW, dok sa dve vec dolazis do potrosnje od 12 kW

Mozes u ranijim postovima da vidis kakva je moja racunica bila i kakva mi je bila potrosnja prosle zime -ima prikacena i tabela potrosnje za svaki mesec: TP od 8 kw vazduh /voda je potrosila manje od 5000 kw za celu zimu koja je bila bas reprezentativna za testiranje TP .
Racunao sam i slucaj sa dva brojila i u mom slucaju, sa sadasnjim cenama struje, drugo brojilo se isplacuje tek za 10 godina jer njegovo uvodjenje kosta oko 1000 evra. Ali posto ce struja da poskupi, montiranje dva brojila i prekidaca za prebacivanje potrosnje po potrebi, moze da obezbedi dosta bezbrizniju pricu sto se tice ne ulaska u crvenu tarifu.

Kod svih pumpi koje imaju el grejac moze da se definise temperatura ispod koje ce pumpa tek da ukljucuje el grejace tako da se izbegava da ih TP ukljuci kad ti objektivno ne treba.

Sta je meni bio problem prosle zime: cesti nestanci struje, po pravilu kad je bilo najhladnije - tada ti ne pomaze nista jer bez struje ne radi ni el cirkulaciona pumpa koju imam za stari sistem grejanja na cvrsto gorivo - tu je pritekao u pomoc mali agregat od 0,8 kw koji daje dovoljno struje da ta pumpa radi i da moj stari kotao omoguci da bude toplo u svim prostorijama.
Nisam razmisljao o nabavci agregata koji bi pravio struju za TP, ali i to moze da bude solucija u krajnjem slucaju.
Ali to se sve desavalo kod mene u maksimalno 10-tak dana tokom cele zime, sada kazu da su stavili novi trafo pa cemo videti.

Dakle , ako nemas problema sa nestancima struje, TP sa integrisanim el grejacem ce da resi sve tvoje probleme. Za blize info, tu sam..


[ Goran5Ra @ 17.08.2012. 09:05 ] @
Hvala puno. Definitivno cu ugraditi drugo, monofazno, brojilo jer je cena u Vrscu za to manje od 600 evra. I probati bez gasnog kondenzacionog kotla.
Nadam se da TP od 15 kw nece trositi vise od 1600 kwh mesecno. E sad, neki proracuni kazu da su gubici i do 18 kw, da li onda staviti jacu pumpu? Koliko ce ona trositi?
Koliko sati dnevno ona radi zimi, u januaru?

Spremnik od 300 litara cu povezati i na dva panela, pa cu leti valjda manje da opterecujem TP za sanitarnu vodu.
[ Goran5Ra @ 17.08.2012. 09:08 ] @
Ali mislim da se drugo brojilo, 600 evra, isplacuje mnooogo brze jer sprecava ulazak u crvenu zonu. Racun za 220 kvm, ce tako biti 15000 dinara umesto 25000.
[ tihi2 @ 17.08.2012. 12:18 ] @
Citat:
Goran5Ra: Hvala puno. Definitivno cu ugraditi drugo, monofazno, brojilo jer je cena u Vrscu za to manje od 600 evra. I probati bez gasnog kondenzacionog kotla.
Nadam se da TP od 15 kw nece trositi vise od 1600 kwh mesecno. E sad, neki proracuni kazu da su gubici i do 18 kw, da li onda staviti jacu pumpu? Koliko ce ona trositi?
Dva puta razmisli da li se monofazno brojilo isplati. Daješ 600evra za 1 fazu ili 1000evra za 3.
Sa monofaznim brojilom si ograničen na 5kw potrošnje (na 25A osiguraču). 15kw tp troši oko 4kw, a treba ti pumpa, svetlo i možda još šta. Prelazak sa monofazne na trofaznu struju košta oko 800 evra (radio drugar u Rumenci, sve moraju da rade iz EPSa, od bandere do brojila i njihove ruke + materijal -> cena mašala).
TP jače od 12kw su uglavnom trofazne.
To drugo brojilo koristiš preko leta paralelno (ili umesto) onog prvog brojila i koristiš duplo jeftinijih zelenih 350kwh. Treba ti samo sklopka od 35A (ja sam stavio 63A) da prebaciš sa jednog na drugo brojilo. I još jedna lepota: ako nešto čačkam struju, lepo do sklopke, preklopim na "0" i isključim svu struju u kući.
[ Kicpet @ 17.08.2012. 15:02 ] @
Citat:
aviator:

Posto kazes da ti je solucija TP vazduh /voda sto je i moj slucaj, ...


Koliko te je kostao sistem? Koliko kvadrata grejes? Pratio sam tvoje ranije postove i znam da si to jako lepo i precizno vec naveo, ali ... :-)

Inace, sve pohvale za podatke o potrosnji!!! Obicno to ljudi ne urade na forumu, a to su bas prave informacije.

Citat:
aviator:
Generalno je jednostavnija prica kad software TP pogoni samo interne uredjaje u odnosu na externe - imao sam prilike kod prijatelja da vidim kako to (kilavo) moze da radi prosle zime - njegova TP je upravljala el kotlom ali on moze da ukljuci 12 kw kao mimimum, sto se odrazilo na racun. Generalno, kod el kotlova , minimim je 1 grejac od 6 kW, dok sa dve vec dolazis do potrosnje od 12 kW


Mislim da ovde gresis, a neka me strucnjaci isprave ako nije tako. Potrosnju ne odredjuje manja ili veca snaga izvora energije, vec gubici na objektu. Ako objekat gubi x vati, potrebno mu je tacno tih x vati za grejanje. Jaci kotao ce brze ugrejati, raditi krace, ali trositi vise po jedinici vremena, dok ce slabiji kotao raditi duze, a trositi manje. U istom objektu, pod istim uslovima, istu kolicinu struje bi potrosio i npr. el. kotao 12kW i neki od npr. 24kW. TP je ta koja stedi jer od 1kW struje proizvede 2kW ili 4kW grejanja.

[ aviator @ 17.08.2012. 22:42 ] @
Citat:
Kicpet:
Citat:
aviator:

Posto kazes da ti je solucija TP vazduh /voda sto je i moj slucaj, ...


Koliko te je kostao sistem? Koliko kvadrata grejes? Pratio sam tvoje ranije postove i znam da si to jako lepo i precizno vec naveo, ali ... :-)

Inace, sve pohvale za podatke o potrosnji!!! Obicno to ljudi ne urade na forumu, a to su bas prave informacije.

Citat:
aviator:
Generalno je jednostavnija prica kad software TP pogoni samo interne uredjaje u odnosu na externe - imao sam prilike kod prijatelja da vidim kako to (kilavo) moze da radi prosle zime - njegova TP je upravljala el kotlom ali on moze da ukljuci 12 kw kao mimimum, sto se odrazilo na racun. Generalno, kod el kotlova , minimim je 1 grejac od 6 kW, dok sa dve vec dolazis do potrosnje od 12 kW


Mislim da ovde gresis, a neka me strucnjaci isprave ako nije tako. Potrosnju ne odredjuje manja ili veca snaga izvora energije, vec gubici na objektu. Ako objekat gubi x vati, potrebno mu je tacno tih x vati za grejanje. Jaci kotao ce brze ugrejati, raditi krace, ali trositi vise po jedinici vremena, dok ce slabiji kotao raditi duze, a trositi manje. U istom objektu, pod istim uslovima, istu kolicinu struje bi potrosio i npr. el. kotao 12kW i neki od npr. 24kW. TP je ta koja stedi jer od 1kW struje proizvede 2kW ili 4kW grejanja.


Grejem oko 170 m2 -imam prizemlje i visoko potktovlje od po 96 m2, ttl 192 - kad se odbije stepeniste koje se ne greje i zidovi - to je to.
TP je kostala nesto ispod 6500eur sa jos nekim radovima - instaliranje dva radijatora, zamena svih obicnih ventila termoglavama - sistem je instaliran bez ikakvog varenja upotrebom prohromskih cevi koje se spajaju presom pod vrlo velikim pritiskom.

Uzeo sam kredit na 5 godina kod cacanske banke - rata oko 85 eur, ucesce 30 %

Sto se tice grejaca, mozda si u pravu, ali meni nekako to izgleda manje kad se ukljuci jedan grejac od 3kW u odnosu na 6 ili 12 kw - za stari el kotao sam imao osigurace od 35 A po fazi a za TP sa grejacima su stavljeni 16 A po fazi .


[ rade.zrnic @ 18.08.2012. 06:55 ] @
Bravo @CBC,
to su informacije iz prve ruke iz zemlje koja itekako vodi računa o svojim resursima.
Kratko i jezgrovito. Imaš li još kakvih primera, recimo par rzličitih slučajeva po privatnim kućama?
Pozdrav.
[ zdravko vas 5051 @ 18.08.2012. 16:36 ] @
Pozdrav ekipi .

Dali neko moze da mi da savet za odabir akumulacionog bojlera ( privremeno resenje ) za potrebe grejanja.
Bojler koji bi mi trenutno odgovarao kao manja akumulacija je 120L. sa izmenjivacem na 3/4 ...povsine 1m2.
Vaillant elektricni kotao 9 Kw .. kompaktan sa komplet hidraulikom i ostalim elementima , on bi preko izmenjivaca grejao tih 120 L. vode .
Za mene je jedino sto vidim u svemu ovome koliko toliko dobro ulaz u izmenjivac 3/4 ali problem je to sto je bojler verovatno predvidjen za grejanje sanitarne vode te su polaz i povrat na 1/2 .
Dali ovaj bojler moze biti privremeno resenje kao akumulacija tople vode . Na polaznom vodu bi bila Grundfos pumpa 25-6. koja ... ??? verovatno moze da cupa i gura toplu vodu kroz tih 1/2 cola u sistem grejanja gde su Fan coili .
Dali neko iz iskustva moze da pomogne savetom ... ??? moze li na ovaj nacin da se obezbedi bar malo akumilirane vode.
Dali bi taj prelaz od svega 1/2 cola bio previse mali ili mozda Grundfos pumpa moze to da gura . Povrsina koja se greje ne prelazi 60 m2. a instalateri su po nekim proracunima dobili da stambeni objekat spada u srednje izolovane, postoji solidna izolacija a objekat ima samo jedan spoljni zid i jedan delimicno pod uticajem spoljne temp. ... ostali su izolovani ali nisu direktno na udaru spoljne temperature.
Ovo je samo privremeno resenje jer ce se postaviti na sistem mnogo veci ak. bojler i TP. voda voda.
Dilema ... ak. bojler ... ???
[ lavbanjalucki @ 18.08.2012. 17:45 ] @
[quote]zdravko vas 5051:
Pozdrav ekipi .

Dali neko moze da mi da savet za odabir akumulacionog bojlera ( privremeno resenje ) za potrebe grejanja.
Bojler koji bi mi trenutno odgovarao kao manja akumulacija je 120L. sa izmenjivacem na 3/4 ...povsine 1m2.
Vaillant elektricni kotao 9 Kw .. kompaktan sa komplet hidraulikom i ostalim elementima , on bi preko izmenjivaca grejao tih 120 L. vode .
Mislim da ti je tih 120 l. minijaturno,preeeemalo da se akumulacijom čak ni nazvati ne može!Akumulacija je malo ozbiljniji posao i mnogo veći kapacitet je u pitanju.
[ zdravko vas 5051 @ 18.08.2012. 20:41 ] @
[quote]lavbanjalucki:
Citat:
zdravko vas 5051:
Pozdrav ekipi .

Dali neko moze da mi da savet za odabir akumulacionog bojlera ( privremeno resenje ) za potrebe grejanja.
Bojler koji bi mi trenutno odgovarao kao manja akumulacija je 120L. sa izmenjivacem na 3/4 ...povsine 1m2.
Vaillant elektricni kotao 9 Kw .. kompaktan sa komplet hidraulikom i ostalim elementima , on bi preko izmenjivaca grejao tih 120 L. vode .
Mislim da ti je tih 120 l. minijaturno,preeeemalo da se akumulacijom čak ni nazvati ne može!Akumulacija je malo ozbiljniji posao i mnogo veći kapacitet je u pitanju.


Eh .. pa i ja bi voleo jedno 55000 lit. da zagrejem vec sada solarnim panelima ... ali nije bilo to pitanje lave.
[ lavbanjalucki @ 19.08.2012. 09:28 ] @
Citat:
zdravko vas 5051:


Eh .. pa i ja bi voleo jedno 55000 lit. da zagrejem vec sada solarnim panelima ... ali nije bilo to pitanje lave.


Pa ako baš hoćeš ti napravi taj akumulator od 120 l. ja ti samo kažem da od njega nećeš imati skoro nikakve koristi,da je to "kap u moru",pozdrav.
[ tihi2 @ 19.08.2012. 10:25 ] @
Citat:
zdravko vas 5051: Eh .. pa i ja bi voleo jedno 55000 lit. da zagrejem vec sada solarnim panelima ... ali nije bilo to pitanje lave.
Zavisi od puno stvari, pre svega od temperature ulazne vode u kuću.
Ako imaš niskotemperaturno grejanje (rekao bi da nemaš) onda je tih 120l ugrejanih na 85*C jednako 5kw energije. A to je 5kwh struje ili 5.5m3 gasa. Tih 120l onaj grejač od 9kw ugreje za pola sata. Da li je to značajno proceni sam.
Uporedi sa dosadašnjom potrošnjom struje, gasa ili uglja pa ćeš videti da ti ta akomulacija pokriva sat-dva dnevnog grejanja. Mogla bi biti za TP da se ne bi prečesto palila, ali kao akomulacija ne.
Za akomulciju manje od 1000l nema smisla.
[ zdravko vas 5051 @ 19.08.2012. 13:01 ] @
Lave ... necu ja da pravim taj akumulacioni bojler ... on ima izmenjivac koji je na 3/4" i na taj izmenjivac povrsine 1m2 .. bi prikljucio El. kotao Vaillant 9Kw. da greje tih 120 litara ... on je vec napravljen ( Gorenje ) samo me interesuje dali izlaz od 1/2" moze da se upotrebi za strujanje vode koju bi gurala Grundfos pumpa 25-6. interesuje me zbog prelaza i padova pritiska u sistemu ili mozda povecanja ..?? sta se tu desava oko tog dela sa 1/2" na prikljucak Grundfos pumpe koji je 1". , posle pumpe u sistem dalje ide Cu cev fi 22mm zatim se u jednom delu sistema samnjuje na Cu cev fi 18. dok je ulaz hladne vode povratne u bojler opet cev Cu fi 22mm pa prelaz na bojleru 1/2".

tihi2 ... nisi procitao ceo moj prvi tekst ... grejanje je Fan coilima i oni spadaju u niskotemperaturne radijatore gde nije potrebna temperatura od 85 *C .. vec manja , koliko ... to zavisi od spoljne temperature koja ce biti ( odnosno kakva nas zima ceka ).
Napisao sam da mi nije bitna akumulacija jer dobro znam da veci akumulacioni bojler ima i vecu iskoriscenost ... Bojler ce svakako ostati u sistemu jer cu leti u njega kroz izmenjivac gurati hidropakom sa regulacionim ventilom i po potrebi povecavati ili smanjivati protok hladne bunarske vode i koristiti je u Fan coilima za hladjenje prostorije ... za to ce biti sigurno dovoljan taj kapacitet od 120.L kada se bude hladilo.

Da dodam bakarna cev fi 22 .. i unutrsnji precnik ulaza izlaza bojlera 1/2" je fi 17 mm ( dakle unutrasnji precnik kuglicne slavine je fi 17mm ) a spoljni gde je navoj vodi se standardno kao 1/2" ..
Na Fan coilima je prikljucak 3/4" i dolazi do njega Cu cev fi 18mm sa ventilima caleffi na 3/4" .. dakle u sistemu nemam nigde Cu fi 15mm. ako je to potrebno kao informacija.
Sistem ce biti uradjen tako da El. kotao moze da radi i bez Bojlera odnosno da neide kroz izmenjivac vec direktno u instalaciju ali i u varijanti da prolazi kroz izmenjivac bojlera pa koliko bude akumulacije opet kada rokne jedna faza pumpa ce gurati vodu iz bojlera ... koliko toliko ali ipak bolje nego da nema ni tih 120.L.

Za TP. pumpu voda voda ce biti postavljen naknadno mnogo veci akumulacioni bojler .. recimo 1000. litara da se sama pumpa kako si tihi2 napisao nebi cesto ukljucivala ... to mi je sve jasno .. ali ono sa prelazom sa 1/2" na veci to ??? .. moze li da ispostuje bar minimum neophodnog sto se tice precnika koji su navedeni , dali je koliko toliko upotrebljivo ... znam da bi i tu izlaz trebao biti 3/4 ..

[ tihi2 @ 19.08.2012. 13:52 ] @
Ako može da ti pomogne...
Preporuka je da brzina vode u sisemu ne sme da pređe 3m/s. A sistem ima protok koliko njegov najtanji deo.
Ako sam na brzinu dobro izračunao, sa 1/2" cevi to bi bilo oko 120l/h a trebalo bi ti sa tom Grundfos pumpom 1-2m3/h. Može ona na manjoj brzini da gura i oko 0.5m3/h ali je pitanje da li ti je toliko (malo) vode dovoljno da zagreješ kuću.
[ zdravko vas 5051 @ 19.08.2012. 14:48 ] @
Najzad tihi2 da smo se razumeli .. svaka cast procitao si sve i na brzinu dao odgovor .

Znaci Grundfos moze to da gura bez problema .
Sto se tice dali mi je potrebno toliko malo vode da da zagrejem kucu mislim da je bolje nego u samom slucaju da Vaillant radi sam jer moj ceo sistem ima jako malo vode, tako da ovih 120L. daje mnogo vise nego kada bi radio samo Vaillant jer bi se u tom slucaju kotao cecsce ukljucivao ?? ( pretpostavka ..?? ) i radio duze dok sa bojlerom mislim da bi trebao nesto manje da bude ukljucen.
Dali sam dobro shvatio i dali je to tako .
Mislim da sistem bez bojlera nema vise od : hm, imam Cu fi 18 ... 20 metara dok fi 22 ... 30m. a u Fan coilima mislim da nema ukupno 3 kom. zajedno 20l. . plus kotao vailanta .. ?? i plus jedan panelni radijator u kupatilu 900 x 800 ... sve ukupno jako malo vode ... grubo , ali grubo procenjeno 5o l. sa vodom u cevima .. ceo sistem .. ne znam koliko ima u cevima ali opet sa bojlerom od 120 l. sistem ima mnogo vise .. iz tog razloga mislim ?? da ce se kotao manje ukljucivati ... ispravi me ako gresim jer ovo nije moja oblast ali sam ipak procitao sve do sada na ovoj temi .

Mozda gresim ... moguce da je bolje da radi sa manje vode u sistemu zbog ukljucivanja . Sistem ce biti uradjen tako da Vaillant moze da radi nezavisno od bojlera .. znaci bez njegovog kapaciteta ako se pokaze da je tako bolje .

Bojler je tu samo za letnje dane da preko izmenjivaca temperaturu binarske vode prebacuje na sistem gde ce hladjenje biti sa Fc.

Dali je bolja varijanta grejati se sa manje vode u sistemu ili nesto vise u ovom slucaju koji sam naveo.

Jos jednom ... hvala tihi2 na proracunu za Grundfos i njegov kapacitet kroz mrezu mog sistema .
[ rade.zrnic @ 19.08.2012. 18:37 ] @
Kako bi bilo da opet diskutujemo o TP a da otvorimo temu proračun radijatora po m2 i gubicima kroz različito izolovane zidove?
Pozdrav.
[ zdravko vas 5051 @ 19.08.2012. 21:43 ] @
Hvala tihi2 .. aj sad da nastavimo o TP. Rade je u pravu ovo je otislo van teme ...
[ Gavara @ 24.08.2012. 09:51 ] @
Ha dobra fora!Vratili se na temu TP pa više ni jednog posta!
[ rade.zrnic @ 24.08.2012. 20:04 ] @
Mislim da je kratki zastoj samo zbog godišnjih odmora i da ćemo se ubrzo okupiti i u još većem broju.
Pozdrav
[ tihi2 @ 24.08.2012. 22:44 ] @
Za dve-tri nedelje treba da bude gotova jedna TP u kućnoj radinosti (u stvari 3 komada) sa proverenim komponentama (Copeland ZH, Sweep izmenjivači itd).
Videćemo kako radi, pa ako valja objaviće se. A ako ne valja, još pre.
Neka rešenja mogu i na PP da se ne razvodnjava osnovna tema.
[ zmajurina @ 24.08.2012. 23:22 ] @
Ajde malo vise informacija o toj samogradnji...

Koji tip TP je u pitanju, kvadratura prostora, radijator/podno/FC, buffer (pufer sto bi rekli majstori), .... malo vise detalja....

I koliko je to izaslo u valuti koju svi priznajemo?

Hvala.....

Pozz
[ tihi2 @ 25.08.2012. 07:09 ] @
Lovimo zeca, a on još bezbrižno skakuće...
Kompresor Copeland ZH30K4E-TFD (grejanje 14.25kw, input 3.07kw, COP 4.63), evaporator Sweep B25Tx36, condenser Sweep B8Tx40, gas R407C.
Sistem voda/voda podno/radijatorsko.
Cena 1600evra za materijal. Sve kupljeno legalno ovde.
Biće detalja dok stignu izmenjivači, oni jedino još fale.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 25.08.2012. u 08:28 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 25.08.2012. 19:53 ] @
@Tihi2,
o kakvim se izmenjivačima radi?
Ako sam dobro razumeo, ti imaš kondenzator i isparivač za sistem voda/voda. Po prirodi stvari to su protivstrujni izmenjivači i nisu ti potrebni dodatni. Ko je odabrao freon?
Pozdrav
[ tihi2 @ 25.08.2012. 21:39 ] @
Rade, imaš tip i model. Standardni su ništa posebno.
Gas je biran da ne bude R22. Nije izabran R410A jer je su izmenjivači dosta skuplji (moraju da izdrže 40bara pritisak).
[ rade.zrnic @ 26.08.2012. 06:41 ] @
@Tihi2,
kao što bi se dalo zaključiti iz tvog predstavljanja, to će biti neka vrsta samogradnje što je vrlo interesantno jer se troškovi mogu umnogome sniziti.
R-22 naravno nije izabran jer se izbacuje iz upotrebe iako nepostoji upotrebljiviji, a još uvek se itekako koristi.
Najefikasnija zamena je R-404a i nigde nema pritiska preko 25 bara.Tu su potisni presostati koji to ograničavaju jer kompresori "nevole" pritiske preko te vrednosti.
Pozdrav
[ tihi2 @ 26.08.2012. 09:13 ] @
@Rade,
momci iz Emersona su se složili da sa ovim gasom ZH dobro radi (mislim da im je tražena i preporuka koji gas da se koristi za taj model). Nama je bilo važno da su izmenjivači na nižem pritisku. R410A na 60*C ima oko 40 bara pritisak (koliko se sećam) i zato je otpao.
Nisam ponovo instalisao program za kompresor (može se skinuti sa Emerson sajta) ali mislim da on slično radi i na R404. Nisam se tu previše mešao, frigomehaničar je imao odlučujuću ulogu.
Što se tiče R404A i on se izbacuje (pročitaj na http://kgh.kvartetv.com/fajlov...0-%20ekoloska%20altenativa.pdf).
Ispada da će za koju godinu i (sada "savršeni") R410A biti neekološki.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 26.08.2012. u 10:27 GMT+1]
[ rade.zrnic @ 26.08.2012. 10:29 ] @
@Tihi2,
sama diskusija o štetnosti pojedinih rashladnih medijuma je diskusija bez kraja i konca...
I butan i amonijak mogu da služe u tu svrhu, amonijak se i koristi u velikim rashladnim sistemima gde je cena rashladnog sredstva odlučujuća, u mom okruženju je hladnjača koja koristi više desetina tona tog "smrada"; izomeri tipa butana su takođe dobri prenosnici toplote ali su zapaljivi... R-600...
Svi ti nezapaljivi gasovi/tečnosti koji se koriste za prenos toplote poseduju atom ili dva fluora ili hlora i više-manje su štetni.. Traži se jedinjenje koje ima dobre karakteristike što se tiče prenosa toplote tj. količine toplote koju mogu da prime i da prenesu i tu toplotu odaju na neki drugi element za izmenu .
Pošto nam brane R-22, najpribližniji nam je R-404a i po karakteristikama i po ceni (što nije zanemarljivo). Kad će da bude zabranjen to ne znamo tačno, sada je u punom zamahu. Radim TP koje nisu u nameni iskorišćenja toplote iz okruženja u cilju zagrevanja životnog prostoraali su pumpe koje su dovedene do granice prenosa toplote u druge svrhe. To iskustvo može da se iskoristi i treba da se iskoristi u smislu ove teme.
Rad sam da pomognem koga interesuje...
Da su gospoda Amerikanci skupljali freon koji im nije potreban u momentu i vraćali ga nazad u posude iz kojih su ga i "upumpali" u sisteme koji su koristili, nebi došlo do globalnog "zagađenja".
Nadam se da i tvoj frigomehaničar i moj kolega koristi način ponovne upotrebe...
Pozdrav
[ tihi2 @ 26.08.2012. 11:29 ] @
Ispada jedino da za sada niko nema primedbe na CO2. Ali nema ga za nama prihvatljive snage.
A dotle, ostaje ono šta se može kupiti za što manje pare.
[ rade.zrnic @ 26.08.2012. 11:40 ] @
Pa i CO2 iliti ugljen-dioksid može da posluži kao rashladno sredstvo. Na -79 stepeni Celsiusa bude u tečnom stanju na 1013 milibara apsolutnog pritiska i davaće tu temperaturu dok god je u tečnom stanju prilikom isparenja.
Za neku široku komercijalnu upotrebu i nije, traži moćne motore u odnosu na kompresore, dvostepene rashladne sisteme i slično. Nije za TP "at All".
Pozdrav
[ cokacunami @ 27.08.2012. 12:16 ] @
Mozda ce nekima biti interesantno:

Rangiranje TP-i:
http://www.webhvac.com/2011/12/top-rated-heat-pumps-2012/

Pojedinacni testovi :
http://www.webhvac.com/
[ idm @ 29.08.2012. 19:12 ] @
Dragi forumaši da li neko od vas ima iskustva sa toplotnim pumpama voda-voda proizvođača Daikin, pa ako ima molio bih da ga podeli sa nama !!!
[ gamacentar @ 30.08.2012. 12:09 ] @
Imam Sanyo kompresor na prodaju, strujnih 6kw, trofazni, ako nekome treba moze da se javi na private...
[ Goran5Ra @ 30.08.2012. 12:14 ] @
Da li moze neko da jednostavno objasni sta je ekonomicnije za kucu od 220 kvm, i cetvoroclanu porodicu, za grejanje i sanitarnu vodu (dva kupatila i kuhinja),
da li protocni kondenzacioni gasni kotao ili varijanta sa kond.gasnim kotlom, spremnikom od 300 l i 2 solarna panela?

Pocetna investicija mi je jasna, ali ekonomija kasnije i racuni za gas ne, jer neko tvrdi da je rezervoar od 300 litara bolja varijanta ako se dogreva do 55 C???

Hvala svima unapred.
[ sasalabud @ 30.08.2012. 16:08 ] @
Gorane, dali su u pitanju solarni kolektori ili el.sol.paneli? Ako su u pitanju el. paneli,onda ti trebaju grejaci za 12v,tu smo na mom terenu i mogu ti pomoci.pozz.
[ mali genije @ 30.08.2012. 16:58 ] @
Citat:
Goran5Ra:
Da li moze neko da jednostavno objasni sta je ekonomicnije za kucu od 220 kvm, i cetvoroclanu porodicu, za grejanje i sanitarnu vodu (dva kupatila i kuhinja),
da li protocni kondenzacioni gasni kotao ili varijanta sa kond.gasnim kotlom, spremnikom od 300 l i 2 solarna panela?

Pocetna investicija mi je jasna, ali ekonomija kasnije i racuni za gas ne, jer neko tvrdi da je rezervoar od 300 litara bolja varijanta ako se dogreva do 55 C???

Hvala svima unapred.

otvori novu temu ova nije za to.
Varijanta 2 ti je bolja jer je manje problema prilikom eksploatacije a i kotao se pali samo ako kolektori ne postignu zadatu temp. tu ti je takodje bitna i automatika koja ce da sinhronizuje to sve.
[ tihi2 @ 30.08.2012. 17:37 ] @
2 solarna panela će zimi značajno doprineti grejanju? Optimizam nema granice.
Otvori novu temu pa ćemo računati.
[ dusankostic79 @ 08.10.2012. 20:41 ] @
Zdravo svima na forumu,
evo citam ovu temu od pocetka, ima jedno mesec dana kad god sam mogao, i sad kad sam zavrsio prosto ne znam sta cu da radim kad budem imao slobodnog vremena u vecernjim satima, tema je izuzetno zanimljiva pogotovo zato sto mene ovo ceka ako Bog da u prolece 2014, tako da imam bas dosta vremena do tad da smislim koja ce pumpa da bude u pitanju ali dileme nema grejanje ce definitivno biti TP+podno gde god je moguce +FC ili radijatori u spavacim sobama.
I za kraj samo jedan podatak da busenje bunara ovde u Kragujevcu kosta 50e/m, pre neki dan sam pricao sa ljudima koji trenutno buse bunare za sonde za stambenu zgradu u centru grada, i to 9 bunara na 120m. Ako neko zna da moze za manje pare ovde mogao bi da mi javi.
Pozdrav svima i radujem se narednim postovima na ovoj zanimljivoj temi.

[ Gavara @ 09.10.2012. 05:55 ] @
Moraš razgraničiti dve stvaria to su bušenje bunara i bušenje vertikalnih zemljanih sondi koje se kooriste da daju primarnu energiju za rad pumpi.
Bušenje običnih zemnih bunara je jeftinije. To je kod nas u Vojvodini najčešći slučaj jer imamo blizu površine dosta podzemne vode.Kod vas je već to veći problem jer je teže do vode a i pitanje koliko su neiscrpni bunari.
Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.Kada se budeš odlučio 2014 to da radiš računam da će cena pasti jer će više firmi početi u Srbiji da se bavi time, zato što je sve više i firmi poput moje koje ih prodaje.Inače sa aspekta eksplatacije zemne sonde su najbolje rešenje ukoliko nemate neko duboko jezero pored vas!
[ zmajurina @ 09.10.2012. 06:35 ] @
Ozbiljno razmatram da promenim strategiju i umesto traženja "dobre" vode potrebnog kapaciteta (ciljani protok bi trebalo da bude od 2,5-3 m3/h) da izbušim rupe i postavim sonde. Time dobijam potpunu nezavisnost sistema cime se dobija pouzdanost na izuzetno visokom nivou.

Pozz
[ tihi2 @ 09.10.2012. 07:28 ] @
Citat:
Gavara:Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.
Šta tu košta 30evra sa materijalom? U NS je bušenje bunara sa materijalom 40-50evra. Koliko to izađe dužni metar rupe ili kw energije iz rupe ili šta god već što se može uporediti i zaključiti koliko igranka košta? A iznad sondi ni trava ne raste?
[ sale_ch @ 09.10.2012. 07:29 ] @
Citat:
Gavara: Moraš razgraničiti dve stvaria to su bušenje bunara i bušenje vertikalnih zemljanih sondi koje se kooriste da daju primarnu energiju za rad pumpi.
Bušenje običnih zemnih bunara je jeftinije. To je kod nas u Vojvodini najčešći slučaj jer imamo blizu površine dosta podzemne vode.Kod vas je već to veći problem jer je teže do vode a i pitanje koliko su neiscrpni bunari.
Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.Kada se budeš odlučio 2014 to da radiš računam da će cena pasti jer će više firmi početi u Srbiji da se bavi time, zato što je sve više i firmi poput moje koje ih prodaje.Inače sa aspekta eksplatacije zemne sonde su najbolje rešenje ukoliko nemate neko duboko jezero pored vas!



Reko da pitam gde se nalazis u Srbiji i da li je cena busenja TP jos uvek 30e/m sa materijalom?
Koliko dugo radis ovaj posao ?
[ dusankostic79 @ 09.10.2012. 08:45 ] @
Citat:
Gavara:
Moraš razgraničiti dve stvaria to su bušenje bunara i bušenje vertikalnih zemljanih sondi koje se kooriste da daju primarnu energiju za rad pumpi.
Bušenje običnih zemnih bunara je jeftinije. To je kod nas u Vojvodini najčešći slučaj jer imamo blizu površine dosta podzemne vode.Kod vas je već to veći problem jer je teže do vode a i pitanje koliko su neiscrpni bunari.
Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.Kada se budeš odlučio 2014 to da radiš računam da će cena pasti jer će više firmi početi u Srbiji da se bavi time, zato što je sve više i firmi poput moje koje ih prodaje.Inače sa aspekta eksplatacije zemne sonde su najbolje rešenje ukoliko nemate neko duboko jezero pored vas!


Imam ja to razgraniceno i shvatam sta kazes ali to je cena koju su mi rekli, nisam bas ulazio u detalje, ali mislim da je moguce da oni ne prave razliku dali buse za bunar ili za sondu. U svakom slucaju imam njihovu vizit kartu u slucaju da nekome treba broj telefona.
Pozdrav
[ Gavara @ 09.10.2012. 14:03 ] @
Citat:
tihi2:
Citat:
Gavara:Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.
Šta tu košta 30evra sa materijalom? U NS je bušenje bunara sa materijalom 40-50evra. Koliko to izađe dužni metar rupe ili kw energije iz rupe ili šta god već što se može uporediti i zaključiti koliko igranka košta? A iznad sondi ni trava ne raste?



Uopšte ne razumem šta ti hoćeš da kažeš? Bušenje bunara od par metara ili bušenje vertikalne sonde na dubine i do 200 m nije ni malo jednostavan posao. Pogotvo što posle toga treba uvući i cevi i nakraju zaliti prijanjajućom masom da popuni bušotinu i napravi kontakt cevi i zemlje.Iznad sondi možeš i zgradu da staviš ako te zanima. One nemaju to ograničenje koje ima površinski kolektor, jer energije crpe iz unutrašnjosti zemlje.
[ Gavara @ 09.10.2012. 14:09 ] @
Citat:
sale_ch:
Citat:
Gavara: Moraš razgraničiti dve stvaria to su bušenje bunara i bušenje vertikalnih zemljanih sondi koje se kooriste da daju primarnu energiju za rad pumpi.
Bušenje običnih zemnih bunara je jeftinije. To je kod nas u Vojvodini najčešći slučaj jer imamo blizu površine dosta podzemne vode.Kod vas je već to veći problem jer je teže do vode a i pitanje koliko su neiscrpni bunari.
Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.Kada se budeš odlučio 2014 to da radiš računam da će cena pasti jer će više firmi početi u Srbiji da se bavi time, zato što je sve više i firmi poput moje koje ih prodaje.Inače sa aspekta eksplatacije zemne sonde su najbolje rešenje ukoliko nemate neko duboko jezero pored vas!



Reko da pitam gde se nalazis u Srbiji i da li je cena busenja TP jos uvek 30e/m sa materijalom?
Koliko dugo radis ovaj posao ?


Šta ti smatraš pod cenom bušenja TP? Šta ti to uopšte znači? Znaš li ti uopšte o kakvim izvorima ja govorim? Ako znaš šta je geotermalna pumpa zemlja/voda i šta su vertikalne sonde i o čemu ja govorim, te poznaješ firmu koja radi sondu za manje od 30 eura po dužnom metru, molim daj ostavi kontakt te firme!
[ sale_ch @ 09.10.2012. 17:07 ] @
Citat:
Gavara: Šta ti smatraš pod cenom bušenja TP? Šta ti to uopšte znači? Znaš li ti uopšte o kakvim izvorima ja govorim? Ako znaš šta je geotermalna pumpa zemlja/voda i šta su vertikalne sonde i o čemu ja govorim, te poznaješ firmu koja radi sondu za manje od 30 eura po dužnom metru, molim daj ostavi kontakt te firme!



Dragi Gavara izvini ako si nesto pogresno razumeo.


Mene je zanimala cena po duznom metru za busenje geosondi i koliko vidim to je 30e/m.
Do koliko metara dubine mozes da busis zemljiste za postavljanje sonde?Sta je tvoja preporuka?
Isto tako me zanima gde zivis u Srbiji i koliko se dugo bavis ovim poslom?

Da li busis bunare za sistem voda/voda i koja ti je cena za Vojvodinu?


Jos jednom izvinjenje zbog lose formulacije recenice




[ Gavara @ 09.10.2012. 19:54 ] @
Ok mislio sam da je neka prozivka.
Što se tiče mene prvo ja grejanje, hlađenje i ventilaciju radio sam 7 godina, kao projektan-saradnik i poslovođa.Radio sam u dosta jakoj firmi koja je ovde u Novom Sadu koja je radila termomašinske intalacije na sportskim halama u Futogu, Klisi, zatvoren bazen Klisa, tržne centre pojedine, Minaqua proizvodnju i poslovi prostor i sl.Na nekim od lokacija na kojima smo radili ugradili smo voda/voda i vazduh/voda toplotne pumpe različitih proizvođača.
Od proletos radim u ovoj firmi koja prodaje isključivo toplotne pumpe. Radim kao tehnička podrška.Neću da kažem u kojoj i koji tip prodaje moja firma zato što se nisam učlanio na ovaj site da bih se bavio prodajom koju i ovako nevolim i nije mi u opisu radnog mesta.
Prenosim vam iskustva koja imam i želim da od vas isto čujem vaša iskustva jer jedno sam naučio radeći i u projektnom birou i na terenu. To je da papir trpi sve a da tek u eksplataciji možeš da vidiš šta je od toga što oni kažu istina.
Što se tiče dubine sonde nama je nuđeno do 140m gde ona u zavisnoti od podneblja, da li je upitanju stenovito tlo ili neko drugo daje od 5 do 7 KW snage. Cena koja nam je data je 5000 eura po sondi , što znači da su nam kasnije posle cenjkanja obrili na 30 eura po metru. Ovo je jako skupo,jer ispadne da koliko košta pumpa treba toliko da date i za sondu.
Bunar je bolji i jeftiniji ali mora biti neiscrpan. U Vojvodini kod nas to je manji problem zbog izobilja podzemnih voda , dok gore u Srbiji je to veći problem.Čak i u Vojvodini , npr ugrađujem jednu sledeće nedelje u Bukovcu, posle ispitivanja tla skontalo se da je voda daleko (naravno Fruška Gora) i odustalo se od te varijante i radimo površinski zemljani kolektor. Reći ću vam i to . I on zauzima 400 kvadrata površine na koju kasnije nesmete ništa staviti a materijal će ugrubo izaći 1000 eura,ruke ću tek da vidim jel dobiću ekipu da je vodim jednostavno nimo našli nekog sa iskustvom da to uradi za nas.
Da se vratim na vodu. Bunar je dobar sa svojih 10-15 C temp. vode tokom cele godine. Mi ih nebušimo već to za nas rade profi firme koje prvo urade geološka ispitivanja na iscrpljivost, urade bunar , opreme ga armaturom i pumpom i daju nam garanciju da neće da presuši.Pazite u zavisnosti od jačine toplotne pumpe može da vam zatreba optimum od 2 l/s vode što je velika količina.
I nakraju tu vodu morate da bacite pošto joj se uzme energija. To znači ili u kanalizaciju što je zabranjeno ili da kopate još jedan depresioni bunar gdećete da gurate tu vodu na min rastojanju 15 m od izvora.
Jedno što sam skontao oko toplotnih pumpi da vam iskreno kažem ono što sam i pre rekao. Pazite od koga ih kupujete i kakve sertifikate imaju, te ko garantuje da to što oni kažu je tačno. Jer na tržištu ima dosta jeftinih ali nerade posao a to znam iz prakse iz ranije firme. Druga strana imate nemačke ili kao ove što mi prodajemo koje su jako skupe i period isplativosti za objekte manje od 150 kvadrata je oko 6 godina što je jako dugo. Svaki ulog koji se neisplati barem za tri godine neuzima se u ozbiljna razmatranja kod nas "običnih" smrtnika. Dok naša država nekrene da pomaže ljudima u nabavci toplotnih pumpi kako se radi po Evropi, mislim nažalost da se cela stvar neisplati....
[ tihi2 @ 09.10.2012. 21:52 ] @
Citat:
Gavara:
Citat:
tihi2:
Citat:
Gavara:Bušenje vertikalnih zemljanih sondi o kojima ti pričaš ide na te dubine i skupo je a najjeftinije što je moja firma našla je 30 eura po metru sa materijalom.
Šta tu košta 30evra sa materijalom? U NS je bušenje bunara sa materijalom 40-50evra. Koliko to izađe dužni metar rupe ili kw energije iz rupe ili šta god već što se može uporediti i zaključiti koliko igranka košta? A iznad sondi ni trava ne raste?
Uopšte ne razumem šta ti hoćeš da kažeš? Bušenje bunara od par metara ili bušenje vertikalne sonde na dubine i do 200 m nije ni malo jednostavan posao. Pogotvo što posle toga treba uvući i cevi i nakraju zaliti prijanjajućom masom da popuni bušotinu i napravi kontakt cevi i zemlje.Iznad sondi možeš i zgradu da staviš ako te zanima. One nemaju to ograničenje koje ima površinski kolektor, jer energije crpe iz unutrašnjosti zemlje.

Stvarno ne razumem zašto ovaj ton?
Pitao sam šta se dobije za tih 30evra po 1m kad u NS 40-50evra po metru košta bušenje običnog bunara u koji se stavlja obična plastična cev i ništa više? I to fi 150mm a za sondu treba sigurno više.
Skoro si odgovorio saletu, nije problem, ali zašto se plašiš da te neko napada? Nema razloga, ovde su sve mirni ljudi koji traže rešenja za svoje probleme grejanja.
[ Gavara @ 10.10.2012. 05:46 ] @
Ne kontam kakav ton? Mislim da sam na tvoja pitanja sasvim normalno odgovorio!
[ Gavara @ 10.10.2012. 05:53 ] @
A prečnik cevi nije toliko velik. On se u proseku kreće oko DN 32 prečnik gore dole. Bolja je naravno što veća dubina. Ustvari prečnik vam zavisi od vrste zemlje i njenog toplotnog kapaciteta. Jer nezaboravite da se u cevi nalazi određena količina vode (zapreminski protok) i ukoliko zemlja nije izdašna ne može da zagreje fluid u cevi. Ono što se najčešće greši kod nas je mišljenje da što je veća cev veća je i površina toplotne izmene što nije krucijalno. Nemci dimenzionišu cevi prema vrsti zemlje i ja se njih držim
[ sale_ch @ 10.10.2012. 09:24 ] @
Hvala ti Gavara na informacijama a mene konkretno zanima sledece:

1.Kolika je cena busenja 2 bunara u mestu Novi Banovci gde je voda na 30-35m dubine?

TP je 12.2kw i potrebno je 3m3/h.


Zanima me ukupna cena sa busenjem i postavljanjem cevi, znaci posle toga ugradjuje se samo TP.


[ relax1968 @ 15.10.2012. 19:35 ] @
Molim da mi pomognete trazim dubinsku pumpu od 2" koji mogu da stavim u pl. cev od 75 mm. dajte neki link ili kontakt gde mogu da nabavim tu vrstu pumpe. hvala svima. kako krecu cene za ovakve dubinske pumpe
[ dmax @ 15.10.2012. 19:59 ] @
Grundfos ima potapajuce pumpe od 3" (par mm manje) za koje kaze da mogu da
se koriste sa cevima od 3"
[ relax1968 @ 15.10.2012. 20:05 ] @
koje su cene i ko prodaje ovakve pumpe u srbiji.daj mi neki link thx
[ mali genije @ 15.10.2012. 20:11 ] @
Citat:
relax1968: koje su cene i ko prodaje ovakve pumpe u srbiji.

jeftinije ti da izbusis drugi bunar kad budes cuo da kosta 74000 dindzi.skoro sam slucajno gledao.
http://www.grundfos.rs/web/HOMEyu.nsf/Webopslag/UGRD-5JHG77
[ sasalabud @ 18.11.2012. 18:01 ] @
Pozdrav svima,
nisam se dugo javljao jer sam bio u velikim radovima.Kod mene sada ovako stoje stvari.Postavio sam 300m alkaten cevi formirane kao koaksijalne sonde na 4,5m dubine.Razbusivanje me kostalo 1500E(drugarski),materijal za sonde 450E, SWEP izmenjivaci 20 i 30 ploca 600E,digitalni termoregulator kompatabilan sa naponsko frekventnim invertorom 600E.Dakle do sada 3150E.Racunam da ce do kraja izaci na 3500.Sada me ceka razbijanje podova i postavljanje podnog grejanja.Ja cu se ove zime grejati na geotermalnu energiju. labud
[ mikiyus @ 21.11.2012. 12:33 ] @
http://www.samsvojmajstor.com/...ime-u-toplotnu-pumpu-voda-voda

Pozdrav svima
[ relax1968 @ 06.12.2012. 11:20 ] @
dajte mi neke rezultate za potrošnju el. energije kod tp voda voda 8kw ili 12 kw. kod mene sa vodom od 36 stepeni i sa unutr. temp.20-21 stepeni /110 kvm/ 40 kw/ dan /25 jeftina i 15 skuplja tarifa/. ja imam tp 12 kw.
[ Gavara @ 06.12.2012. 16:46 ] @
Toplotna pumpa moje firme 10 KW. Sistem zemlja/voda , područje Bukovac (okolina Novog Sada). Grejni sistem radijatori. Temp mrežim 50/40 C. Danju temperatura objekta 22C (14h) noćnu 20 C (10h). Za mesec dana potoršila 296 KWh tj prosečno za dan i noć (24h) 10 KWh. Prostor ima 60 kvadrat i nije naročito dobro izolovan. Stolarija drvena i dihtanje joj nije jača strana
[ Gavara @ 06.12.2012. 16:56 ] @
Citat:
relax1968:
dajte mi neke rezultate za potrošnju el. energije kod tp voda voda 8kw ili 12 kw. kod mene sa vodom od 36 stepeni i sa unutr. temp.20-21 stepeni /110 kvm/ 40 kw/ dan /25 jeftina i 15 skuplja tarifa/. ja imam tp 12 kw.


Da li ima šanse da daš podatak koliko sati je kompresor radio u toku tog dana. Hvala unapred!
[ zdravko vas 5051 @ 06.12.2012. 18:02 ] @
Citat:
Gavara:
Toplotna pumpa moje firme 10 KW. Sistem zemlja/voda , područje Bukovac (okolina Novog Sada). Grejni sistem radijatori. Temp mrežim 50/40 C. Danju temperatura objekta 22C (14h) noćnu 20 C (10h). Za mesec dana potoršila 296 KWh tj prosečno za dan i noć (24h) 10 KWh. Prostor ima 60 kvadrat i nije naročito dobro izolovan. Stolarija drvena i dihtanje joj nije jača strana




Ovo je meni neverovatno .. da me nerazumete pogresno .. nemislim da podaci nisu tacni vec je prosto da svako pozeli tu potrosnju ... ima li akumulaciju taj sistem .
[ Gavara @ 06.12.2012. 18:23 ] @
Akumulacija obavezna. Za svaki 1 KW pumpa mora da ima 20 l vode akumulacije.Tako da je ugrađen naš UKV bojler 200 litara.Slikacu ili snimiti displej kada budem sledeći put išao, mada nemam pojma da li to mogu ovde okačiti da vidite radne sate kompresora a i montirali smo brojilo pa ću vam i njega slikati.
Podaci su fascinantni stoji. Ali nezaboravi da je ulog extra velik i da period isplativosti dug (5.7 godina za naš sistem). Naše pumpe su dobre ali su preskupe. Konkurecija je jeftinija ali nije to to. I još nešto. Mesec za nama je bio extra topao ček malo da vidimo kkoliko će to da troši kada zazimi zapravo
[ karlo67 @ 06.12.2012. 18:55 ] @
Sasvim realna potrošnja. radi se o prostoriji od samo 60m2. Koliko sam razumeo radi se o poslovnom prostoru , pa ondda mora da ima i nekih mašina koje greju , ako ne barem po koji komp. i sijalica . No šalu na stranu , ako se radi o novembru i nije bilo velikih hladnoća .
Ja sam za nov,2012 potrošio 659kwh , (imam posebno kontrolno brojilo ) kuća 160M2 ,TP 18kw
[ zdravko vas 5051 @ 06.12.2012. 18:55 ] @

Naveo si da je za prosli mesec potrosila 296 KWh .. ja bi za najhladnije dane bio zadovoljan i sa 1000 KWh mesecne potrosnje slicne kvadrature sa boljom izolacijom ?? nego sto je taj objekat u Bukovcu, jer sam u najhladnijim danima trosio oko 1500 KWh .. Februar mesec ove godine koji je bas bio hladan .. ostali meseci su bili oko 1100 ..1200. KWh .. mislim da je tako ..?? nebitno .. vazan je onaj najhladniji a to je bio Februar .. svi znamo kakav je bio sneg i dobar minus .
[ msulentic @ 06.12.2012. 21:06 ] @
>Moja TP voda-voda 7,5 kw od 3.11.-3.12. 2012 je potrošila 420 kWh, temperatura polaza 33, temperatura prostora 22 stupnja 24 sata, neto površina kuće 132m2.
U potrošnju je uključena i priprema sanitarne tople vode putem TP, te
cirko pumpa i bunarska pumpa.

[Ovu poruku je menjao msulentic dana 06.12.2012. u 22:16 GMT+1]
[ Gavara @ 07.12.2012. 05:55 ] @
Citat:
zdravko vas 5051:

Naveo si da je za prosli mesec potrosila 296 KWh .. ja bi za najhladnije dane bio zadovoljan i sa 1000 KWh mesecne potrosnje slicne kvadrature sa boljom izolacijom ?? nego sto je taj objekat u Bukovcu, jer sam u najhladnijim danima trosio oko 1500 KWh .. Februar mesec ove godine koji je bas bio hladan .. ostali meseci su bili oko 1100 ..1200. KWh .. mislim da je tako ..?? nebitno .. vazan je onaj najhladniji a to je bio Februar .. svi znamo kakav je bio sneg i dobar minus .


Objekat je kuća na tri nivoa. Prizemlje ukopano delimično gde je radionica i garaža .Tu su smestene instalacije i pumpa. Sprat se trenutno greje a potkrovlje još nije izolovano. Zidano je na blok, 5 cm vune i pola fasadne cigle. Stolarija je drvena. Dvostruka su stakla ali loše dihta stolarija.
E sada ono što sam i napisao čekam upravo to što ti kažeš. jedan mesec da bude momački hladno pa da viidmo šta će dobijati iz zemmlje i koliko će trošiti.
[ Gavara @ 07.12.2012. 05:56 ] @
Citat:
msulentic:
>Moja TP voda-voda 7,5 kw od 3.11.-3.12. 2012 je potrošila 420 kWh, temperatura polaza 33, temperatura prostora 22 stupnja 24 sata, neto površina kuće 132m2.
U potrošnju je uključena i priprema sanitarne tople vode putem TP, te
cirko pumpa i bunarska pumpa.

[Ovu poruku je menjao msulentic dana 06.12.2012. u 22:16 GMT+1]


Eto primera da nepričam gluposti. Čovek je trošio sa sanitarnom vodom na dan 14 kwh. Ovde u Bukovcu investitior nije još uvek spojio sanitarnu vodu na TP
[ relax1968 @ 07.12.2012. 08:15 ] @
Citat:
Gavara:
Citat:
relax1968:
dajte mi neke rezultate za potrošnju el. energije kod tp voda voda 8kw ili 12 kw. kod mene sa vodom od 36 stepeni i sa unutr. temp.20-21 stepeni /110 kvm/ 40 kw/ dan /25 jeftina i 15 skuplja tarifa/. ja imam tp 12 kw.


Da li ima šanse da daš podatak koliko sati je kompresor radio u toku tog dana. Hvala unapred!

pozdrav

kompresor za sat vremena radi 15-20minuta u zavisnosti od temp. vode, koja u proseku bila namestena na
35 stepeni. podatak od 40 kw/dan je izracunato u proseku od 20 oktobra do 6.decembra
i da napomenem da u ovu potrošnju uracunata i ostala potrosnja kuce /bojler,2 zamrzivaca , 3 televizora, 2 kompjutera i rasveta/

[Ovu poruku je menjao relax1968 dana 07.12.2012. u 09:32 GMT+1]
[ zeljezara @ 08.12.2012. 11:26 ] @
TP koja moze da podize tep.do 80 c .Dva kompresora iventer itd.Kod nas nisam pronasao.U katalogu pise i kad radi na visokoj tem ne ukljucuje dodatni grejac.Moze se dodati na postojece radijatorsko grejanje.COP 2.8 .Na manjoj tem preko tri vazduh voda .Griju i kad je -20.Naprimjer Rotex HPSU hitemp.

Gavara hajde malo komentara a i ostali .
[ Gavara @ 09.12.2012. 10:28 ] @
Pa vidi koliko ja znam najveći problem je sa njima na temperaturama vec ispod -5 C. Iako im je možda još uvek COP zadovoljavajući ( za naše je tada 2,61 )pa neznato pada (naše rade i do -25 C i imaju COP 2) snaga im naglo pada. Tako naše na temp vecim od nule C imaju snagu 20KW a na -15 C vec 10,7 KW i to je jedan od najvećih problema. Ako može da postigne 80 C vode to je fascinantno, jer nase mogu najvie da nabiju 65C (mislim na vazduh/voda),. Ali pri tako visokim temperaturama mislim da on guta sturje kao nezdrava.

Kako se ovde mogu postaviti slike ako neko zna?
[ cokacunami @ 09.12.2012. 10:52 ] @
ROTEX HPSUhitemp:

http://www.rotex-heating.com/f...ospekte/HPSU_Prospekt_engl.pdf

Ovo je stvarno dobro resenje za klasicno uradjene sisteme grejanja.

Uz to ko god može, trebalo bi da ugradi i akumulator toplote, da bi TP ostvarila maksimalnu
ustedu - radeci od 24h do 07h u 4x jeftinijem strujnom rezimu. Dodajem i to da u non stop
radnom rezimu, dobra TP trpi minimalno habanje (u odnosu na standardni rezim rada, stani-kreni)
što je dodatno pojeftinjenje cene eksplatacije sistema.

No, iako je ovo tehnicki odlično resenje, moja je procena, da kod nas, zbog niske cene struje, ovo,
za zapad dobro tehničko rešenje, nama nije finansiski povoljnije od kombinacije el.kotao+Akumulator
toplote, koji rade samo od 24h do 07h tj. u 4x jeftinijem strujnom rezimu. Bar dok ne priđemo Evropi.

Ovo je, verovatno, naša jedina prednost nad razvijenim svetom. Iskoristite je dok je ima.
Po mojoj proceni ona će biti aktuelna još 5-10 godina.
[ tihi2 @ 14.12.2012. 14:09 ] @
Ja nisam bio lenj pa juče pitao proizvođača koliko košta ova TP
http://www.heat-pumps.com.cn/p...ce-Heat-Pump-Spray-coating.htm

Odmah danas dobijem sledeći odgovor:

Our MD50D technical features as below:
Input power: 4.6kw
Heating capacity: 18kw
Water flow: 5500L/H
Pipe size: DN25
Noise: 55DB
Refrigerant: R417A,R407C
Compressor: Copeland
Power:380V,50Hz
Weight: 162kg
Dimension: 1120*490*1260 mm

Unit price: R417A,1285USD R407C 1325USD , FOB Guangzhou. Delivery time: 7-15days.
Min order: 3pcs, or pay more 50 USD as sample fee.

There is no bulk goods go to port Novi Sad or Belgrade in Serbia .Is port Beograd OK for you ?(this port can accept bulk goods .)
The cost is 30USD to Beograd per cubic meter .Total is about 3 cubic meters .Total sea freight charge is 90 USD .

Ispada da je transport smešna stavka od 30USD!!! Nikad ne bih rekao, ako je istina. Pa neka putuje i 3 meseca.
I, zanimljivo, kaže kinez da luka Belgrade ne prima bulk ali luka Beograd u Srbiji to radi...

Još da se iskopaju detaljniji tehnički podaci...
[ sunfan @ 14.12.2012. 16:06 ] @
tihi2

Imas pp
[ zeljezara @ 14.12.2012. 23:07 ] @
A sta trba da se iskopa kod ove pumpe?? Cena Cop temp.
[ cokacunami @ 15.12.2012. 05:07 ] @
Nije 30 nego 3mx30$, a to je 90$.
No i to je malo. Kinez se zeznuo.
Trazite mu zvanicnu ponudu CIF Beograd.
[ tihi2 @ 15.12.2012. 07:28 ] @
Taj transport je sumnjiv, treba se dobro raspitati. Po dimenzijama je to oko 1m3 pa bi ono 90USD bilo za 3 komada.
Ali činjenica je da se TP ovde prodaje po više nego duploj ceni, što bi rekli, jedan tebi - jedan meni.
Ona tvoja Sirac se prodaje po 2200-2500evra a vrlo sličnih, čak malo lošijih karakteristika je kao Meeting (na papiru) pa verovatno i cene.
Ipaš pp od juče.
@Zeljezara to je vazduh-voda sistem i nema kopanja ni bunara.
[ bakara @ 15.12.2012. 10:23 ] @
Tesko da se kinezi zeznu u proracunu :)

Ovo ispadne jako povoljno, ali mora se jos tu dodati i carina i neka marza ako za tebe uveze neka firma posto ovo ne mozes uvesti kao fizicko lice.

Za koju kvadraturu bi bilo dovoljno ovih 18Kw i da li bi moglo na radijatore?
[ tihi2 @ 15.12.2012. 15:02 ] @
Zavisi kakvu izolaciju imaš.
Za sebe planiram da je 18kw dosta za 270m2, a imam na -20*C ukupno 10kw gubitaka.
Računam da će na -15 imati pola snage a tih 9kw mi je dosta.
[ bakara @ 15.12.2012. 15:26 ] @
Dobro je izolovana kuca, a greje se oko 200m2.
Grejem se sa vodom od oko 40 stepeni.

Jel si nasao neku semu za uvoz ovoga?

Ja nesto racunam da ce to da izadje sa carinom i spedicijom na oko 1700-1800€

Ne rece jel se moze to samo ovako prikljuciti na radijatore ili treba jos nesto?


[Ovu poruku je menjao bakara dana 15.12.2012. u 16:36 GMT+1]
[ tihi2 @ 15.12.2012. 16:23 ] @
Ček polako, nije ovo stvar za prelomiti odmah. Mora se još dosta raspitati pa za sledeću zimu sve završiti.
Ima tu više varijanti, a ima ovde i pametnih ljudi sa lepim idejama... argumenti za i protiv su uvek dobro došli...
Varijanta koju znam da radi je da se ode po onu Meeting u Švabiju i donese u autu. Tu bi transport bio oko 200evra. Ne znam kolika je carina i porez, ali se to može saznati.
TP bi volela akomulator od bar 500l da se ne pali prečesto. Inače može direktno na radijatore.
[ mali genije @ 15.12.2012. 21:14 ] @
tihi pogledaj dobro,malo su se preracunali ko vecina kineza
9A struje copeland kompresor je oko 4KW(odoka da ne bunarim podatke)
na 7/35,r407 max cop izadje oko 3-3,5 a to nije 18kw
[ tihi2 @ 15.12.2012. 23:12 ] @
Nisam dobro razumeo.
Ovih 9A po fazi zapravo može biti maksimum jer za 4kw je potrebna struja od 4A/fazi (ja imam trofazne grejače od 6kw i po fazi vuku oko 5.5A).
Na 7/35 deklarišu COP=3,59 a snagu 16,53kw. To bi značilo da kompresor vuče 5,2kw (treba umanjiti za neki korekcioni faktor valjda 0,92 - električari to znaju). U nekoj tabeli sam našao da kompresor na toplijem vuče preko 5kw, a na -10*C oko 4kw i snagu gubi na pola a COP pada na 2.
Ono što piše preko 18kw je za režim 15/35, ima u tabeli čak i 19,6kw za režim 20/35. Malo su šarali sa podacima, nije ista referentna tačka (7/35) - stari fazoni i drugih (većine) proizvođača.
Nisam video tu neku veliku nedoslednost.
Inače, lično računam da je COP=2 na temperaturama ispod 0, a ispod -5 računam da je COP=1.5

[ lavbanjalucki @ 16.12.2012. 08:22 ] @
Kad se Tihomir definitivno odluči,odmah je i ja kupujem,možemo zajedno do Švabije po njih!Inače,Tihi,pri kraju sam sa izradom akumulatora,sve po tvojim uputama,trebao bi da proradi oko Sv.Nikole.Ako bi je ja kupio,meni bi radila sam dok je temp.iznad nule,ispod nule bi preuzimao kotao na pelet,mislim da je to jeftinija varijanta jer kod mene odnos skupa-jeftina struja nije kao kod vas,zanemariva je razlika.
Mislim da bi to bilo pravo rešenje,solarno-T/P-pelet-akumulacija 2700 l .
[ tihi2 @ 16.12.2012. 09:22 ] @
Ne mogu ja da se odlučim na brzinu, slede meseci prikupljanja podataka i proučavanja, ali mislim da će odluka ići u tom smeru iz nekoliko razloga:
1. Procureo mi je akomulator, na brzinu krpljenje nije uspelo, trebao bi radikalniji zahvat. Ispada da to nije baš urađeno kako treba, drugi majstori kažu da je malo slojeva stavljeno, koristim ga, ali gubi oko 50l vode/dan. Izdržaće ovu zimu, valjda. Kažu da ga je napala osmoza (nisam znao da tako nešto uopšte postoji dok sad nisam proučio) i to je bolest brodova. Metalni akomulatori imaju problem sa rđom, a plastični sa osmozom. Izađe na isto.
2. Nasa aktuelna ministarka spominje menjanje tarifnog sistema "gde oni koji najviše troše treba da najviše i plate". Jeste da je to u suprotnosti sa zdravom logikom u poslovnom svetu gde kad kupite više dobijete popust i rabat i poklon, ali kod nas je sve drugačije...

Pa sad, ako se investira, TP je ponovo u igri na velika vrata.
Inače, onaj moj poznanik iz Sr Mitrovice muku muči sa bunarom. Radi TP, ali svaki dan mora da sve čisti ili se zaguši... moraće da buši ponovo, po propisu i da plati koliko treba. Možda i do druge vode (na 40-50m, ovaj je 20mdubine). A bušenje u NS 40evra/m pa još puta 2 ako se hoće i odvodni bunar... uši otpadaju od cifre. Zato trenutno ne razmatram TP voda/voda.

Lave, radujem se ako ti je pomogla priča. To je dobra varijanta. Ako se ne padne na sitnim uštedama ili prevarama majstora. Jer danas moraš znati (skoro) kao majstor ili si propao.
[ lavbanjalucki @ 16.12.2012. 10:25 ] @
Znam ja da se Tihi ne odlučuje na brzinu,zato sam i napisao onako kako sam napisao.Što se mog akumulatora tiče,neće biti problema sa korozijom,pošto će biti zatvoreni sistem,sa ekspanzionom posudom od 200l.PTV ću rešiti sa izmenjivačem spiralnim izmenjivačem,solarno sa vanjskim pločastim izmenjivačem i to bi trebalo ovih dana da "profercera".Žao mi je tvog akumulatora,znajući koliko si truda uložio u njega kad si krenuo u totalno nepoznatu oblast,nadam se da moj neće da pravi probleme.Što se tiče T/P,ja sam najviše za opciju podzemnih kolektora,vrlo mi je privlačna ideja besplatne klime a ovde kod mene podzemne vode su na nekim DX dubinama ali pošto sam imao mnogo finansijskih izdataka ove godine,to će morati sa sačeka,kao i odluka -koja T/P.Tim predlogom za struju,Gospođa ministarka me je "totalno"razočarala jer je to bila jedina blagodet Srpskom narodu u odnosu na okruženje.Mene jedino raduje smanjenje cena peleta,pa se i ovce godine jeftino i ugodno grejem.Posle ove akcije sa akumulatorom na red dolazi automatizacija cijele skalamerije,dakle OPET ću ti dosađivati.
[ mali genije @ 16.12.2012. 10:47 ] @
tihi nije ista matematika za omske i induktivne potrosace
evo ti primer za kompresor koji se otprilike nalazi u onom kinezu
Model: ZR61KCE-TFD/Tc55/4,5kw COP 3,14

Technical data
Displacement [m³/h]: 14,4
Sound power [dBA]: 71
Sound pressure level [dB]: 60
Net Weight [kg]: 36,1
Oil charge [dm³]: 2,0
Maximum high pressure [bar]: 29,5
Maximum standstill pressure [bar]: 20
Maximum lowside temperature [°C]: 50

Electrical data
Power supply [V/~/Hz]: 380-420/3/50Hz
Locked rotor current [A]: 65,5
Max. operating current [A]: 11,0
Winding resistance [Ω]: 2,8

Suction superheat 10.0 K; Liquid subcooling 0.0 K.
Tc40/-15 Capacity KW 5,58,input power 3,1kw
tako da Cop nije ni 2 na niskoj temp.

@lavbanjalucki
Bogoljube ostade ti duzan one fotografije za kolektore pa bi mogao da ih okacis
pozdrav





[ lavbanjalucki @ 16.12.2012. 11:16 ] @
Ma hoću,al ne umem da ih postavim,gde da kliknem,nekad sam znao,sad zaboravio

[ mali genije @ 16.12.2012. 11:25 ] @
http://www.elitemadzone.org/t3...je-slika-na-forum-step-by-step
[ tihi2 @ 16.12.2012. 13:45 ] @
Genije, skroz si u pravu. Ja ionako tragam za istinom, a to što kažeš i piše tj ne lažu previše ili, pošteno rečeno, ne prave neverovatne (nemoguće i nerealne) uslove ispitivanja da bi dobili (i objavili) super rezultat.
Sve zavisi koji su kompresor stavili, ali ako piše Copeland, ventil Alco, onda tu nema puno vrdanja...
Jedan od takvih je i onaj koji si spomenuo, a karakteristike su samo od kompresora, što znači da cela TP može imati samo lošije karakteristike (tu se ne slažem sa merenjem COPa TP voda/voda koja ima COP=4 a niko neće da uračuna potopnu pumpu od 0,5-0,7kw koja stalno radi i strašno ruši COP celog sistema na uporediv sa TP vazduh/voda).
Nekoliko redova podataka, da li misliš da su realni?
-20/50 potrošnja 3,24kw; Cop=1.5; snaga 4,86kw
-15/50 potrošnja 3,63kw; Cop=1.8; snaga 6,53kw
-10/50 potrošnja 4,05kw; Cop=2.0; snaga 8,10kw
-07/50 potrošnja 4,23kw; Cop=2.1; snaga 8,88kw
+02/50 potrošnja 4,64kw; Cop=2.5; snaga 11,37kw
+07/50 potrošnja 5,33kw; Cop=2.6; snaga 13,95kw
+15/50 potrošnja 5,38kw; Cop=3.3; snaga 17,75kw


[ mali genije @ 16.12.2012. 17:06 ] @
po mom misljenju su dosta realni podaci ali nigde nije navedena vlaznost vazduha na kojoj
su uradjena merenja sto je jako bitna stavka
[ sasalabud @ 16.12.2012. 17:33 ] @
[quote]lavbanjalucki:
Znam ja da se Tihi ne odlučuje na brzinu,zato sam i napisao onako kako sam napisao.

Ako njega cekas brate,neces je kupiti nikad jer on razmislja jos od 2007.pozz.labud
[ tihi2 @ 16.12.2012. 19:20 ] @
Evo, sasalabud je ugradio TP pa može da podeli iskustvo i svoje zadovoljstvo sa svima. Da i mi naučimo nešto lepo i korisno. Nije fer da samo čita tuđa rešenja, kad ima šta da podeli.
Ekspress bilo, čuo za TP pre 2 meseca, dao pare pre mesec dana i već se 3 meseca greje na TP u netaknutoj šumici u dvorištu. Svemirska brzina.
Priznajem, ja to ne mogu tako.
[ lavbanjalucki @ 16.12.2012. 19:37 ] @
[quote]sasalabud:
Citat:
lavbanjalucki:
Znam ja da se Tihi ne odlučuje na brzinu,zato sam i napisao onako kako sam napisao.

Ako njega cekas brate,neces je kupiti nikad jer on razmislja jos od 2007.pozz.labud


He,hehe,dobar komentar ali pošto ja ionako nemam trenutno novac predviđen u tu svrhu,čekaću,Tihomir mi je parametar dali je "stvar ispitana"
[ sasalabud @ 16.12.2012. 20:19 ] @
Pa covece bre od 2007.se predomisljas a sad ce 2013 i ti govoris kako tek sad treba da razmisljas.Eto nasao si po 1250E kompletnu industrijski proizvedenu TP i sta cekas, da pocnu da dele dzabe ili sta?Ja sam nesto uradio a kad budem imao da napisem nesto konkretno pisacu,a ti mlatis li mlatis jednu istu slamu vec 5 godina i pitam se kako ti vise ne dosadi.
Sto se sumice tice,ostala je netaknuta a zini da ti sapnem kako sam to izveo!!!
Ej,300m Alkatan sonda na 240 kvadrata zemlje i na 5m dubine a sumica netaknuta,e sad razmisljaj o svemirskim brzinama.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 17.12.2012. u 05:05 GMT+1]
[ mali genije @ 16.12.2012. 22:04 ] @
labude smiri malo zivce jer cu da im odam tajnu kako si to uradio.
a da je sumica dobra jeste
[ sasalabud @ 17.12.2012. 03:07 ] @
E, vidis genije da covek ne moze da shvati da sumice i parkovi imaju i drugaciju svrhu osim da se seku i loze u smederevcu i kad bi mu se ukazala prilika ,brzo bi on to prebrojao i izveo tacnu racunicu koliko bi sezona mogao na to da se besplatno greje i ne mora da kupuje TP.Inace nisam odmakao daleko od onoga sto si video.Zagudilo,pa nije vreme za takve radove.Samo cu jos da izmenim prozore,to je vec naruceno i kazu za jedan dan sve zavrsavaju a ostalo mora da saceka prolece.Cak i kad bi sada uradio podno,kazu da se ne sme koristiti mesec dana dok beton ne sazri, inace ne valja.pozz.
[ sasalabud @ 17.12.2012. 03:57 ] @

He,hehe,dobar komentar ali pošto ja ionako nemam trenutno novac predviđen u tu svrhu,čekaću,Tihomir mi je parametar dali je "stvar ispitana"[/quote]


Resavaj bre covece problem.Koristi pametnije parametre,ovom je zivotna misija da ubacuje klipove kad oseti da neko povuce napred.pozz.
[ cokacunami @ 17.12.2012. 07:42 ] @
Momci,
tihi2 je možda spor, ali pametno radi.
To što je taj kinez jeftin, je slično činjenici da je i Yugo smatran jeftinim.

Svi koji su ga stvarno koristili, i kojima je vreme novac, znaju da je u sustini,kad se
posle n godina, saberu sve dangube i troškovi, bio skuplji od dobrog Japanca.
Proguglajte malo da vidite probleme kupaca kineskih aiutomobila.

Ista stvar je i sa TP, koja je, kao i auto, kapitalna investicija, s tom razlikom, što za
TP ima možda 5 ljudi u Srbiji, koji su u stanju da održavaju nepoznatu TP.
A najgore, je to što im niko ne zna telefone.

Po Nemačkim istraživanjima, najkvalitetniji automobili su Toyotini, a najlošiji su Dačijini.

Dačija košta 8-9,000e, Auris kosta 13-14000E, a Audi4-preko 30,000E.
Posle 10 godina eksplatacije, vlasnika Aurisa će imati najjeftiniji pređeni kilometar,
i najmanje će izgubiti kod prodaje svog auta. Vlasnik Dačije plaća ceh siromaštva i/ili
neznanja, a Audijevac skorojevićevstva.

Da sumiram: najskuplje se prolazi kad se kupuje najjeftinije!

Birati tehnički proizvod sa manje kriterijuma nego u izboru kupusa za kišeljenje, je GLUPOST!
Ne drži se ceo svet brendova, zato što je glup, već zato ŠTO NE ZNA DA BIRA (ili nema vremena),
a nije glup.
Samo su najpametniji u stanju da u šumi proizvoda nađu tzv. best-buy.
Tihi2 je jedan od ljudi koji ima potencijal da nađe best-buy.
Ali mu nedostaje strategija.

Osnovno je postaviti cilj- tehničke uslove koje TP treba da zadovoljava:
Recimo: treba da pokrije 90% grejne sezone (ovo dalje DAJEM KAO PROIMER-tj. NISAM ODREDIO),
tako što će samostalno da greje do (recimo) -10C, kapacitet grejanja XYkwi, da pri tome ima COP
(recimo) 2, i izlaznu temperaturu vode (recimo) 50C.

Tihi2 i MaliGenije bi mogli da tehnički odrede ovaj zadatak.

Tada se izgogluju kineski proizvođači TP, nađe 10 najvećih i pošalje im se zahtev za tehničku dokumentaciju,
sa COP-ovima na svim bitnim temp., veleprodajni cenovnik, i ponudu za uzorak TP a.) CIF Beograd , b)CIF
njihov distributer, ili warehouse u okruženju.

Tako možete naći best-buy TP.

Recimo, proizvodjač dobre TP koji ima dilera ili skladište u blizini, više vredi nego jeftiniji bez toga.
Recimo, specificikacija bez tačnog modela koji Coperland se koristi, znači: zaoilazi ovog piljara!
Sama tehnička dokumentacija govori 90% o proizvođaću.

A za to treba truda, vremena, i znanja.

I, na kraju, "informed guess": Procenjujem sa 90+% verovatnoće, da će GREE TP biti izbor #1,
i da će biti jedna od 3 najskuplje.

Zašto? Daikin ne kupuje piljarnice i ne ulaže u pirljarnice.

Big biznis ZNA ŠTA RADI!

Recimo: CocaCola je kupila Rosu, ne zbog dobre Rosine vode, već zbog toga što je Rosa imala
NAJVEĆE POSTROJENJE ZA REVERZNU OSMOZU NA BALKANU! A "mudri" srpski "tajkuni" su se
poklali oko Knjaz Miloša, čija voda nije ništa bolja.







[ sunfan @ 18.12.2012. 07:54 ] @

Mozda pomogne i sumici i bastici

www.schlemmer-ecotech.com

Pozdrav
[ sasalabud @ 19.12.2012. 22:39 ] @
Citat:
tihi2:

Priznajem, ja to ne mogu tako.



Ma,mogao bi ti al nemas vremena jer previse racunas i proucavas,nekad mora makar nakratko da se baci olovka i da se zasucu rukavi,inace nema nista od svemirskih brzina.Ako neces dalje da se drcis na mene,ja cu ti pomoci da resis taj rezervar sto ti pravi 50l gubitka tople vode dnevno
[ polo8 @ 29.12.2012. 19:35 ] @
Pozdrav

Neko vreme pratim forum a sada se ukljucujem u diskusiju.
[ borca3 @ 29.12.2012. 22:51 ] @
pozdrav imam jedno pitanje zasad dali moze dase iskoristi prozorska klima za tp
sa asperinim kompresorom
[ polo8 @ 30.12.2012. 00:36 ] @
Postavio sam tp vazduh voda 7kw
Spojena je probno direkt na razvod za podno grijanje, bez ekspanzione posude, i posto je ubrzo pao snijeg tako je i ostala
Poslije 30 dana potrosnja struje ukupno je 1700kwh
Na o stepeni spoljne temp. daje na izlazu 31 stepen, na povratu 25, 26
[ idm @ 30.12.2012. 10:33 ] @
polo8
Koliku površinu greješ i čije proizvodnje je toplotna pumpa. Da li je u putanju kompaktna ili split izvedba TP
[ polo8 @ 30.12.2012. 21:12 ] @
Citat:
idm: polo8
Koliku površinu greješ i čije proizvodnje je toplotna pumpa. Da li je u putanju kompaktna ili split izvedba TP


Trenutno grijem oko 90kvm. Neznam na sta mislis sa pitanjem (kompaktna ili split izvedba) jer sam malo izostajao sa casova
Ipak mislim da je kompaktna posto je u njoj sve i kompresor i izmjenjivac
[ Gavara @ 31.12.2012. 07:25 ] @
Naša TP od 10 KW, kuća od 70 kvadrata koji se za sada greju,sistem sa površinskim kolektorom u Bukovcu za period 30.11 do 30.12 utoršeno 640 Kwh električne energije.
[ idm @ 31.12.2012. 08:17 ] @
polo8
Čije proizvodnje je toplotna pumpa ?
[ anon301718 @ 31.12.2012. 08:53 ] @
Citat:
Gavara:
Naša TP od 10 KW, kuća od 70 kvadrata koji se za sada greju,sistem sa površinskim kolektorom u Bukovcu za period 30.11 do 30.12 utoršeno 640 Kwh električne energije.

Jedno pitanje.......koliko iznose tacno- toplotni gubici za taj objekat po projektu grejanja ???
[ Gavara @ 31.12.2012. 09:22 ] @
Konkretno za ovaj deo što se trenutno greje gubici iznose računski 5,32 KW. Sumljam da su možda i veći jer sam stolariju računo sa nekim standardni tabličnim faktorima a kada sam video na terenu naježio sam se.
Što se tiče marke pumpe neću da je navodim jer bi se smatralo reklamom. Poznata je Švedska fima i radi ih od 70 tih. Kod nas su totalni anonimusi, a među prve tri su kompanije u Evropi. Problem je ono što sam i pre pisao. Jednostavno su preskupi!!! Ovaj model sa rezervoarom od 180l za toplu potrošnu vodu košta oko 7000 eura što je za nas nenormalno skupo. Mada stvarno radi ono što i piše u prospektu i izrađena je od vrhunskih materijala nikog ne zanima period otplate od 5 godina!
[ anon301718 @ 31.12.2012. 10:53 ] @
Ako moze bar navedi koji kompresor koriste...Copeland,Mitsubishi...ili.......to nije reklama to su poznate firme--mali smo mi da bi reklamirali Copeland........itd.
[ Gavara @ 31.12.2012. 11:15 ] @
U ovom je konkretno Copeland kao i u jedno 70% naših toplotnih pumpi. U ostalih 30 % je Mitsubishi. Svi su naravno scroll ( ko nije upoznat dve Arhimedove spirale, jedna fiksna druga se pomera i nabija pritisak kroz kanale, manja buka,veća efikasnost od vijčanih i sl.) a neki su inverter ali manji broj (kod ovog modela nije).
[ anon301718 @ 31.12.2012. 15:07 ] @
Citat:
Gavara:
Konkretno za ovaj deo što se trenutno greje gubici iznose računski 5,32 KW. Sumljam da su možda i veći jer sam stolariju računo sa nekim standardni tabličnim faktorima a kada sam video na terenu naježio sam se.
Što se tiče marke pumpe neću da je navodim jer bi se smatralo reklamom. Poznata je Švedska fima i radi ih od 70 tih. Kod nas su totalni anonimusi, a među prve tri su kompanije u Evropi. Problem je ono što sam i pre pisao. Jednostavno su preskupi!!! Ovaj model sa rezervoarom od 180l za toplu potrošnu vodu košta oko 7000 eura što je za nas nenormalno skupo. Mada stvarno radi ono što i piše u prospektu i izrađena je od vrhunskih materijala nikog ne zanima period otplate od 5 godina!

Lepo si to rekao " PRESKUPI SU" za nase pojmove.Ako se uzme u obzir da toplotni gubici iznose 5.23 kw po projektu namece se pitanje o isplativosti takve investicije i naravno vreme ULOZENO--VRACENO.Mada postoji i ono drugo-- covek-hoce-moze mu se--voli--pa sto da ne...........
[ sasalabud @ 01.01.2013. 03:40 ] @
Citat:
borca3:
pozdrav imam jedno pitanje zasad dali moze dase iskoristi prozorska klima za tp
sa asperinim kompresorom


Moze,garant to se radi jer klima je vec sama po sebi toplotna pumpa.pozz
[ sasalabud @ 01.01.2013. 03:45 ] @
Citat:
Gavara:
Naša TP od 10 KW, kuća od 70 kvadrata koji se za sada greju,sistem sa površinskim kolektorom u Bukovcu za period 30.11 do 30.12 utoršeno 640 Kwh električne energije.


Gavra,na kojoj je dubini kolektor u Bukovcu i koja je duzina?
[ Gavara @ 02.01.2013. 07:58 ] @
Citat:
Zoran Petrović:
Citat:
Gavara:
Konkretno za ovaj deo što se trenutno greje gubici iznose računski 5,32 KW. Sumljam da su možda i veći jer sam stolariju računo sa nekim standardni tabličnim faktorima a kada sam video na terenu naježio sam se.
Što se tiče marke pumpe neću da je navodim jer bi se smatralo reklamom. Poznata je Švedska fima i radi ih od 70 tih. Kod nas su totalni anonimusi, a među prve tri su kompanije u Evropi. Problem je ono što sam i pre pisao. Jednostavno su preskupi!!! Ovaj model sa rezervoarom od 180l za toplu potrošnu vodu košta oko 7000 eura što je za nas nenormalno skupo. Mada stvarno radi ono što i piše u prospektu i izrađena je od vrhunskih materijala nikog ne zanima period otplate od 5 godina!

Lepo si to rekao " PRESKUPI SU" za nase pojmove.Ako se uzme u obzir da toplotni gubici iznose 5.23 kw po projektu namece se pitanje o isplativosti takve investicije i naravno vreme ULOZENO--VRACENO.Mada postoji i ono drugo-- covek-hoce-moze mu se--voli--pa sto da ne...........


Pa za celu kuću je 10 KW. 5.32 KW za trenutno što greje. Tako da će period isplativosti biti onaj od 5 godina na za ceo objekat.A iskreno rečeno čovek voli nove tehnologije a i može mu se. Mada sada je rešio problem za sledećih 25 godina (koliko tvrde ovi naši proizvođači, u šta iskreno neverujem ali živi bili pa videli). A ovo da su preskupi kažem realno jer je stvarno tako. Ovo je cena samo pumpe.Izrada kolektora površinskog je koštala 3000 eura plus!!!!
[ Gavara @ 02.01.2013. 08:02 ] @
Citat:
sasalabud:
Citat:
Gavara:
Naša TP od 10 KW, kuća od 70 kvadrata koji se za sada greju,sistem sa površinskim kolektorom u Bukovcu za period 30.11 do 30.12 utoršeno 640 Kwh električne energije.


Gavra,na kojoj je dubini kolektor u Bukovcu i koja je duzina?



Kolektor je kopan na dubinu 130 cm. Postavljeno je ispod cevi 5 cm peska. Na cevi je takođe postavljen pesak ( obavezna zaštita od oštrih predmeta i nemogućnost stvaranja ledenog omotača). Kolektor je dužine ukupno 400 m. Toliko sa ddobijo računicom da je potrebna dužima. Urađen je od PE cevi i razbijen u šest nezavisnih krugova. Izrada nije toliko komplikovana, ali kopanje zahteva vreme i mašine!
[ sasalabud @ 02.01.2013. 21:01 ] @
Ja sam iskoristio stari bazen za kisnicu dubine 3,2m precnika 2m koji se nalazi u jednom cosku placa tik uz kucu kao razvodno sabirni centar.Iz njega je zrakasto razbuseno 20 rupa po 15m duzine pod uglom od dvadesetak stepeni prema dole,talo da mi je prosecna dubina oko 4,5m.U njih su zavucene alkaten cevi od 1" predhodno formirane kao koaksijalne sonde,i sve spojene paralelno i uvedeno u podrum.Ukupna zapremina sonde je oko 150l,a vreme koje voda provede u zemlji dok ponovo dodje u izmenjivac je 6min.Tu sam na zalost morao da prekinem radove jer je dosla zima a podno nije uradjeno,ostaje za prolece.pozz.
[ MBranimir @ 04.01.2013. 08:14 ] @
Juce sam citao postove na ovoj temi i video sam da razmatrate kineske toplotne pumpe. Prenecu ukratko iskustvo mog kuma sa tim pumpama. Prethodnih par meseci je radio u firmi koja se bavi uvozom i montazom kineskih pumpi. Ne znam tacan naziv firme ali mogu da se raspitam ako nekog zanima. Pre toga su radili sa turskim pumpama koje su bile ok ali skuplje od kineskih. Prva tura kineskih je bila u redu i prilikom narucivanja druge ture su trazili 10% popusta sto su im i turci uz dosta pregovaranja cinili. Medjutim kinezi su pristali bez ikakvih problema da im isporuce 40 pumpi sa popustom sto je nase veoma obradovalo ali ne za dugo. Vec prilikom probe prve pumpe iz te ture koja je montirana ispostavilo se da cevni izmenjivaci nisu dobro uradjeni i da pustaju vodu. Inace pumpe su voda-voda. Nakon toga je bilo jos puno komplikacija posto se ispostavilo da su dobili skart robu. Izgleda da kod kineza nije problem da se prodje jeftinije ali zato ne prezaju od toga da uvale obicno djubre i posle se prave ludi. Turci su tesko spustali cenu ali su garantovali za kvalitet sto je kod kineza cista lutrija. Faktor srece je veoma bitan i pored dobitka sa nizom cenom upitna je eksploatacija i pouzdanost posto takva stvar ne bi smela da se kvari. Mislim da je bolje kupiti dobru polovnu na zapadu nego rizikovati sa kinezima. Kod mene sam postavio akumulator toplote od 3000 litara napravljen od cisterne za loz ulje cekajuci bolju ponudu pumpi. Investicija me je izasla oko 1200 eur-a i to je jos uvek mnogo manje od pouzdane pumpe.
[ tihi2 @ 04.01.2013. 13:58 ] @
Naravno da treba da se raspitaš. I koja je firma ovde i koja je firma tj proizvođać u Kini, a i koji je model TP u pitanju.
[ MBranimir @ 04.01.2013. 16:06 ] @
Tihi, imas pp.
[ MBranimir @ 04.01.2013. 20:34 ] @
http://www.kupujemprodajem.com...61-oglas.htm?filter_id=5772880

Video sam upravo ovaj oglas. Da li ima smisla upustati se u avanturu?
[ Gavara @ 05.01.2013. 07:51 ] @
Pitaj ga za COP koji mašina ostvaruje i naravo da li je negde to atestirao i da ti priloži atest. Takođe da da ateste i na elemente koje ugrađuje. Sama toplotna pumpa nema potpuni smisao ako nevodi temperaturu vode u grejnom sistemu, prema temepraturi spoljašnjeg vazduha (tzv. vođenje prema spoljašnjim uslovima pomoću krivi grejanja). Tako da vidiš kako se upravlja njegovom pumpom pa tek onda uzmi u razmatranje i analizu!
[ tihi2 @ 05.01.2013. 09:11 ] @
To je verovatno kopija neke kmercijalne TP, komponente su standardne, jedino pitanje je elektronike i kontrola.
Gavara, nisam siguran da li je ova TP u Bukovcu tvoja ili si je ti radio, a zanima me ima li u tom sistemu akomulator 300-500l? I šta se onda vodi po spoljnjoj temperaturi, temperatura u akmulatoru ili u sobi?
[ Gavara @ 05.01.2013. 10:38 ] @
Upitanju je pumpa Švedske firme koju uvozi moja firma. U Bukovcu je akumulator od 20 litara, jer preporuka je da za svaki KW toplotne pumpe imaš 20 litara zapremine u grejnom sistemu. Vodi se teperatura vode u grejnom sistemu a senzor koji je meri nalazi se u gornjoj zoni akumulatora.
[ tihi2 @ 05.01.2013. 11:37 ] @
Nešto nije u redu sa brojkama, verovatno je akomulator od 200l.
Kako se sprečava da se pumpa pali više od 3 puta na sat? Šta kontroliše rad pumpe prema kući? Ima dve pumpe, zar ne?
Kad se ugasi TP, kada se pali tj na kojoj nižoj temperaturi akomulacije? 5*C?
[ Gavara @ 05.01.2013. 13:21 ] @
Tako je greška mislio sam 200 l. Sprečavanje da se pali više otri puta na sat je ili akumulacijom vode (preporuka 20 l po KW pod uslovom da ti je kuća sloidno izolovana) ili možeš i softverski da zabraniš da se pali. U kući imaš sobni termostat koji meri temp. i daje podatak pumpi, koja u odnosu na zadatu temperaturu u sobi, spoljašnju temperaturu, izabranu krivu grejanja i osteljivost sobnog senzora odlučuje pratično do koje će vrednosti grejati voduu ,kada se gasi i koliko će dozvoliti da se voda ohladi pre nego što je ponovo počne grejati. na sve možete da utičete ali naravno nije preporučljivo da pustite vodu da se ohladi više od 10 C. A ovde ima samo jedna pumpa zemlja/voda sa površinskim kolektorom
[ tihi2 @ 05.01.2013. 14:59 ] @
Da, i mislio sam da je 5*C maksimum hlađenja. Ja nisam mogao da smislim efikasnu kontrolu grejanja sa jednom cirkulacionom pumpom ako u sistemu imam izvor toplote, akomulator i radijatore pa sam to uradio sa 2 cirkulacione pumpe. Lepo je znati da to može.
Hvala ti, čućemo se još.
[ MomciloZemunac @ 05.01.2013. 19:11 ] @
Ovo je mala potrosnja struje ( 640 Kwh ) .. zaista je za pohvalu .. Gavara .. svaka cast , samo da su malo nize cene.
Dozvoljen je uvoz ovakvih uredjaja bez carine od 01. Januara 2013 .. za Srbiju, pa ko moze da se uklopi ima jeftino grejanje .
[ tihi2 @ 05.01.2013. 20:22 ] @
Do sada bilo 8% pa na sve to PDV 20%. Stvarno nema više carine?
[ Gavara @ 06.01.2013. 07:15 ] @
Jeste mala potrošnja što si rekao stvarno super, ali cena za nas je prava bomba. Možda to za Evropu koja vodi računa o potrošnji i ceni resursa, pa onda država ti da 30% jer ulažeš u energetski obnovljive izvore, a moja firma izdejstvuje kod Šveđana da daju još 5 % u vrednosti vaučer da bi više se prodavale naše pumpe.Nakraju ti treba samo da su kvalitetne.To je sve što imamo a ostalo ni na vidiku. Ovo je primer Velike Britanije gde su naše pumpe jedne od najprodavanijih.
Carine nema od prvog to stoji. Do sada je na TP bila 3,2% jer je država uvidela korisnost njihove primene. Ali zato su pribori koji ide uz TP je carinjena sa 8 %. Ali ono što kaže Tihi onda dođe država pa te zvekne sa 20%. Ne da nestimuliše sa 30 % kao VB već još uzima harač.
[ Gavara @ 06.01.2013. 07:19 ] @
Ej Tihi ono se nismo razumeli kako bih rekao. U Bukovcu je montirana jedna TP. A što se tiče cirkulacionih ima ih tri. Dve su stigle u sklopu TP. Prva se koristi na brine strani (rasolina) za strujanje antifriza kroz kolektor. Druga na strani grejnog kruga koja cirkuliše između TP i akumulatora. Treća koju smo mi ovde kupili je ona koja gura u grejni sistem objekta.
[ tihi2 @ 06.01.2013. 08:10 ] @
E da, tako već razumem. Kaži mi, koje su snage (i protoka ako znaš) prve dve pumpe (ma može i sve tri, mada kućna zavisi od kuće)? Kažu da TP traže velik protok, a ako je akomulator bez pritiska to se teško ostvaruje.
[ Gavara @ 06.01.2013. 19:49 ] @
Au ne znam napamet. Ajd kada u utorak odem na posao ću pogledati pa napišem!
[ milan.mihajlovic @ 07.01.2013. 23:24 ] @
HRISTOS SE RODI, SRECNI PRAZNICI!!!!

Sumirao sam rezultate rada pumpe pa reko da podelim sa Vama. Posto dugo nisam pisao a vidim da ima i novih clanova, ponovicu jos jednom pumpa je vazduh-voda nemacka 8kW instalirana je na podnom grejanju, kuca je dvospratna u osnovi 70m2 za sada se greje prizemlje posto sprat nije u funkciji.
REZULTATI SE ODNOSE NA CELOKUPAN PERIOD OD KADA JE PUMPA PUSTENA U RAD (maj 2011) PUMPA JE RADILA 6049 SATI I ZA TO VREME POTROSILA 3766,2 kWh ELEKTRICNE ENERGIJE STO KAD SE PODELI DAJE POTROSNJU OD 0,623 kW PO SATU RADA PUMPE TJ 623W STO JE RAVNO POTROSNJ OD 6-8 PROSECNIH SIJALICA. PUMPA ISTOG PROIZVODJACA VECE SNAGE KOJA JE INSTALIRANA U KOMSILUKU NA VECEM OBJEKTU SA RADIJATORIMA IMA DALEKO VECU POTROSNJU, TAKO DA NIJE SVE U IZBORU PUMPE I TIPA (voda, vazduh, kolektori). USKORO CU OBJAVITI DETALJNIJE REZULTATE PO NEDELJAMA, POSTO SU TEMPERATURE BILE NISKE PA SU TIM PRE I REZULTATI ZANIMLJIVI. POZDRAV SVIMA!
[ Gavara @ 08.01.2013. 07:52 ] @
Citat:
tihi2:
E da, tako već razumem. Kaži mi, koje su snage (i protoka ako znaš) prve dve pumpe (ma može i sve tri, mada kućna zavisi od kuće)? Kažu da TP traže velik protok, a ako je akomulator bez pritiska to se teško ostvaruje.


Obe cirkulacione pumpe u TP su frekvntno regulirajuće marke Grundfos. Pumpa na brine strani maksimalni protok 12 m3/h a snage od 35 do 185 W. Cirkulaciona na strani grejanja (TP) protok 3.5 m3/h snaga od 7 do 67 W. Onu što smo mi montirali posle akumulatora je obična Wilo Top S 25/6 max protok 3.5 m3/h
[ anon301718 @ 08.01.2013. 14:44 ] @
Citat:
milan.mihajlovic:
HRISTOS SE RODI, SRECNI PRAZNICI!!!!

Sumirao sam rezultate rada pumpe pa reko da podelim sa Vama. Posto dugo nisam pisao a vidim da ima i novih clanova, ponovicu jos jednom pumpa je vazduh-voda nemacka 8kW instalirana je na podnom grejanju, kuca je dvospratna u osnovi 70m2 za sada se greje prizemlje posto sprat nije u funkciji.
REZULTATI SE ODNOSE NA CELOKUPAN PERIOD OD KADA JE PUMPA PUSTENA U RAD (maj 2011) PUMPA JE RADILA 6049 SATI I ZA TO VREME POTROSILA 3766,2 kWh ELEKTRICNE ENERGIJE STO KAD SE PODELI DAJE POTROSNJU OD 0,623 kW PO SATU RADA PUMPE TJ 623W STO JE RAVNO POTROSNJ OD 6-8 PROSECNIH SIJALICA. PUMPA ISTOG PROIZVODJACA VECE SNAGE KOJA JE INSTALIRANA U KOMSILUKU NA VECEM OBJEKTU SA RADIJATORIMA IMA DALEKO VECU POTROSNJU, TAKO DA NIJE SVE U IZBORU PUMPE I TIPA (voda, vazduh, kolektori). USKORO CU OBJAVITI DETALJNIJE REZULTATE PO NEDELJAMA, POSTO SU TEMPERATURE BILE NISKE PA SU TIM PRE I REZULTATI ZANIMLJIVI. POZDRAV SVIMA!

Da li moze jos koji podatak vezano za TP-proizvodjac,kompresor,izolacija........itd.......
[ milan.mihajlovic @ 08.01.2013. 17:04 ] @
OVDE SAM ISKOPIRAO ONO STO SAM DO SADA OBJAVIO NA OVOJ TEMI, NEBIH VISE DA SE PONAVLjAM. TAKODjE BIH VOLEO DA SE UKLjUCE CLANOVI KOJI SU RANIJE BILI AKTIVNI I IZNESU SVOJA ISKUSTVA SA GREJANjEM. NIJE UREDU DA SE POJAVE LjUDI KOJI IMAJU PROBLEM SA GREJANjEM A KAD ISTI RESE USPOMOC FORUMA ILI NA DRUGI NACIN ZABORAVE NA FORUM I SVOJA ISKUSTVA CUVAJU ZA SEBE
Pratim ovu temu od samog pocetka i sve sto sam ovde procitao pokusao sam da primenim kod sebe. Sve firme koje se ovde pominju ja sam kotaktirao u nadi da za svoju kucu od 120m2 pronadjem resenje za grejanje. U novoizgradjenoj kuci sam ugradio podno grejanje koje je prosle zime pusteno u rad i koje je pogonio elektro kotao 6Kv. Kuca je izolovana sa 8cm stiroporom i ima PVC prozore, za nase uslove dobro izolovana mada sada bih verovatno to radio jos bolje. Pratio sam potrosnju struje svakodnevno i zapisivao rezultate koje planiram da uporedim ove godine, posto sam u medjuvremenu instalirao toplotnu pumpu vazduh voda vitokal 200 s gore pomenutu. Poceo sam sa Alfa klimom iz Knjazevca, Tera term, Termika i Cim gas iz Subotice MIFIMI Nis itd itd... svi su mi savetovali sisteme voda/voda, zemlja/voda ali ja za te sisteme nisam imao uslove.
Kad sam vec bio odustao od ugradnje pumpe i poceo da razmisljam o instalaciji kotla na pelet naisao sam sasvim slucajno na jednog gospodina povratnika iz Svajcarske, koji se inace bavi grejanjem. Kako smo brzo nasli zajednicku temu on se zainteresovao da dodje da pogleda moj objekat i da mi pomogne u resavnju dileme oko izbora nacina grejanja. On je bio prvi koji je predlozio da to bude sistem vazduh/voda jer je to jedjni moguc sistem i jedini koji je odvojio vreme da dodje i na licu mesta pogleda objekat. Razgovor je trajao satima izneo sam mu sva iskustva sa firmama koje sam kontaktirao kao i sve sto sam saznao sa ovog i drugih foruma, u tom razgovoru on mi je razbio predrasude o pumpama vazduh/voda koje ovde vladaju i rekao mi da je ta dilema u Svajcarskoj vladala pre 10 godina. Na njegovu inicijativu Viessmann predstavnistvo u Beogradu je stavilo u ponudu Vitkal 200s, do tada je nisu zvanicno imali u ponudi.
Prihvatio sam njegov predlog da instaliramo Viessmann-ovu toplotnu pumpu i poduhvat je realizovan 6 maja ove godine.Prvi utisci su izvanredni istina pumpa je radila svega 2-3 veceri pocetkom maja kada je temperatura bila niska posto ima senzor spoljne temperature tako da nisam mogao da je prevarim da radi kada je toplo.
Cekamo prve hladne dane kako bih imao konkretne podatke koje zelim da uporedim sa proslogodisnjim i naravno da vam prezentujem.


Za kraj bih hteo da pozdravim i sve gore pomenute firme i da im se zahvalim na vremenu koje su izdvojili za mene.
Da kazemo nesto i o brojkama u 6 nedelji 2012 godine (aktuelna) pumpa je radila do sad 42h potrosila je 95,9 kWh ili 2,28kW po radnom satu, nazalost jos uvek mi nisu insralirali kalolimatar tako da podatak o visini COP-a nemam. Temperatura polaza je 38-39c sto i nije bas pohvalno za podno grejanje, ali navikli smo se brzo na konfor da se setamo po kuci u kratkim majcama. Analizirao sam podatke rada pumpe do sada pa kaze ovako: Pumpa je ukupno radila 2655 sati za to vreme potrosila je 2597kWh elektricne energije (pocela je sa radom 40-te nedelje 2011god), po satu rada tosila je 0.978kW. po nedeljama potrosnja se kretala 40 nedelja 0.8kW, 41-0,57, 42-0.59,43-0.6, 44-0.59, 45-0.62, 46-0.9, 47-1.21, 48-1.01,49-0.76, 50-0.68,51-1.1, 52-1.07, 01 nedelja 2012god-0.82kW, 02-1.04, 03-1.09, 04-1.27, 05-1.94 i 06-2.28. Zakljucak je ocigledan sa padom temperature raste potrosnja, sto je i ocekivano. Pored ovoga zabelezeno je i 15 sati rada grejaca na prvon stepenu 3kw, sto je bio u dva slucaja kada je nestajala struja te je prilikom dolaska pumpa ukljucila zastitu i iskljucila kompresor. Nisam jos dobi racun za struju po mojoj racunicu negde oko 7000 dinara 1000kWh za celu kucu gde je 650-700 grejanje. Da kazem jos oko rezima rada pumpe u servisnom meniju pise da pumpa ima 5 rezima rada (inverter) 1 nivo najnizi 225sati rada 2-836sati, 3-1042, 4-372 i 5 najjaci-169sata rada. kao i 15 sati rada grejaca u prvom stepenu 3kW. Nemam podatak kolika je potrosnja u svakom rezimu ponaosob. Da dodam jos jednom za one koji nisu u toku radi se o pumpi vazduh-voda 8kW radi na podnom grejanju, kuca je 160m2, ali za sada se greje samo prizemlje 70m2, problem je unutrasnje stepeniste pa dosta toplote ide gore, gde je i sada temperatura 8-10 stepeni.
Toliko toga je receno u ovoj temi a opet smo na pocetku,kao sto sam vec rekao, ja imam toplotnu pumpu vazduh/voda i jedva cekam trenutak da vidim sta moze, o svemu cu vas obavestavati. Naravno da pumpa voda/voda ima bolji ucinak i da je efikasnija, ali pravo pitanje je imamo li mi dovoljno vode, sta sa tolikom vodom gde je distribuirati, opet kad su u pitanju geo sonde ko mi garantuje da ce ta sonda davati dovoljno energije kroz recimo 10 godina.
To su sve pitanja na koja nemamo prakticne odgovore a investicije su visoke, niko od firmi nije spreman da garantuje za ceo sistem voda/voda vec daju garanciju samo na pumpu, ja se pitam stace mi odlicna pumpa ako nemam dovoljno vode za njen rad, opet da li je opravdana investicija od 10-12 hiljada evra za sistem koji treba da greje 150 do 200m2 kolike su u proseku nase kuce.
Jos bih hteo da se osvrnem na to kolike su izmerene prosecne temperature za recimo Beograd za zadnjih 10 godina i kakva je tendencija. Opet treba se osvrnuti i na napredak tehnike, tako da je pitanje da li ce ove pumpe da se smatraju efikasnim za nekoliko godina.
Trazeci odgovore na sva ova pitanja ja sam zakljucio da je za porodicne kuce najisplativije ugraditi sistem vazduh/voda koji je jednostavan za instalaciju i dovoljno snazan da zadovolji potrebe solidno izolovane kuce u nasem podnevlju.Naravno da se netreba osloniti samo na pumpu vec treba ici na bivalentno resenje recimo toplotna pumpa vazduh/voda i elektro grejac koji bi u ekstremnim situacijama, kojih je jako malo par dana u godini, pomogao Za velike objekte i tamo gde postoje prirodni resursi reke i jezera naravno da se isplati sistem voda/voda.
U koliko se ispostavi da pumpa koju sam ugradio ne moze da ugreje kucu necu traziti da mi ugrade vecu pumpu vec cu traziti propuste na objektu, gde gubim energiju npr izolacija, stakla na prozorima itd. Na zapadu rade na nultim kucama ( objekti kojima nije potrebna dodatna energija za grejanje i hladjenje) a mi se ovde razbacujemo sa hiljadama vati. Resenje problema je svesti gubitke na minimum, pa tek onda razmisljti o grejanju/hladjenju.
Za sve moje dileme koje sam ovde izneo zatrazio sam odgovore od strucnjaka za tu oblast koje kad dobijem takodje cu objaviti.
Dajte da probamo da saznamo sta se na tom polju radi u npr Nemackoj koja je verujem daleko ispred nas i gde je klima nepovoljnija. Da li oni rade voda/voda i da li je kod njih 50w/m2, kolika im ie izolacija i koju stolariju koriste, verujem da bi smo dobili jasniju sliku

Dosta privatnih poruka sam dobio sa pitanjem oko kredita za toplotnu pumpu. Ja sam svoju kupio preko Prokredit banke, kredit za ustedu energije i kamata mi je u pocetku bila 12,33 procenata a od 01.07.2011 porasla je na 12,85 procenata objasnjenje je USKLADJIVANJE SA EURIBOROM, sta reci prosle su samo dve rate a vec uskladjuju kamatu. Hteo bih da dodam da sam pre 4 godine uzeo isti kredit za PVC stolariju i ostalo mi je jos par rata a na tom kreditu nisu izvrsili uskladjivanje bas cudno za iste uslove kredita. U Cacanskoj banci sam uzeo kredit za podno grejanje gde je kamata 7,96 i nisu je menjali. Problem je sto traze 30 procenata ucesca.
Ja se sa grupom prijatelja vec izvesno vreme bavim promocijom odrzivog razvoja, ustedom energije i obnovljivim izvorima u proceduri smo osnivanja NVO kako bi mogli da uticemo na vlastodrsce da obrate vise paznje na ovu oblast. Do sada smo u Pozarevcu organizovali tribine na temu toplotnih pumpi, Znacaja niskoemisionog stakla kod PVC stolarije i uloge termicke izolacije objekata. Moram da priznam da je kod nas mala zainteresovanost za ove teme kako gradjanstva tako i privrednika a sto je zabrinjavajuce lokalna vlast je najmanje zainteresovana.
Nemam nameru nikog da reklamiram iskljucivo pisem iz iskustva i licnog ubedjenja, ima dosta primera lose odradjenih toplotnih pumpi gde recimo ponorni bunar ne moze da primi vodu pa covek nesme da ukljuci pumpu jer nezna sta ce sa vodom, ovo je slucaj u Padini kod Panceva, ako gospodin dopusti objavicu detalje oko toga ko je i kako uradio sistem i da zlo bude vece koliko je sve to kostalo, drugi los primer je u okolini Pozarevca gde je ceo slucaj zavrsio na sudu, ima i slucaja solarnog grejanja gde je covek u sistem ulozio oko 8 000e a mora da dogreva pomocu elektro kotla a obecano mu je mnogo vise. Hteo bih da ohrabrim sve koji imaju iskusta sa toplotnim pumpama da podele iskustva.
Kontaktirao sam VIESSMANN predstavnisvo u Srbiji ciju pumpu sam kupio http://www.viessmann.rs/data/f...20verzija%29,%202011-04-15.pdf , zelja mi je da ugradim brojilo za potrosnju struje i kalolimetar za merenje proizvedene toplote i da dobijene rezultate objavljujem. Budite sigurni da ako ne budem zadovoljan to cete prvi saznati. Kada sam birao pumpu za sebe rukovodio sam se principom da je pumpa slozen sklop i da ne moze da se sklapa u garazi po principu uradi sam, ako planirate da uzimate preko kredita banka ce Vam traziti sve sertifikate oko energetske efikasnosti. Da se razumemo ne treba svi da kupe istu pumpu da bi imali dobro grejanje niti je moj izbor najbolji, to je kompromis izmedju mojih zelja i mogucnosti. Ako se oslonite na svetski priznate brendove manje su vam sanse da pogresite. Ja sam zeleo da ustedim par stotina eura na instalaciji podnog grejanja pa sam dobio turske al-pex cevi koje su postavljene na velikom rastojanju jeftinu cirkulacionu pumpu sanitarne razdelnike bez meraca protoka itd... sada bih dao duplo vise da to promenim ali sam u medjuvremenu uradio ravnjajuci sloj i podove (kasno). Isti taj instalater mi je nudio solarne kolektore i toplotnu pumpu, na sta bi to tek licalo pitam se ja.
Budite oprezni kod izbora izvodjaca i trudite se da dodjete do ljudi kod kojih je isti radio kako bi ste culi iskusta iz prve ruke to je jedini nacin da dodjete do pravog izvodjaca i da sacuvate zivce i novac

Problemi koji su mi se javili kod grejanja: kao prvo cevi su FIRAT Turska a obecane su mi FRANKISHE razlika je 0,30 e po metru, cirkulaciona pumpa je Severova koja se cuje i danju u prvoj brzini a nocu da ne pricam, termostat je IMIT mehanicki mislim da se koristi za TA peci, grejanje je prve sezone radilo preko elektro kotla koji je bio povezan na 12 kW, a pomenuta pumpa je radila preko termostata kada radi kotao radi pumpa. Posto je kotao radio u kratkim intervalima pumpa nije uspevala da napravi krug kroz sve cevi pa mi je temperatura poda oscilirala i konstantno je bila neravnomerna, u prostorijama gde su krugovi kraci pod je topliji i obrnuto. Hodnik i kupatilo su spojeni na istom krugu a susac za peskire je direkno vezan na sabirnik, temperatura u susacu je ista kao i u podu. Kada sam reklamirao sve ovo predlozio mi je da smanjujem protok kroz krace krugove i da tako balansiram grejanje.
Da bih resio svoj problem procitao sam sve sto sam nasao o podnom grejanju i kroz kucu mi je prosla armija majstora. Na kraju sam odlucio da smanjim smagu kotla na 6 kW gde sam postigao da mi kotao radi u duzim vremenskim intervalima, cirkulacionu pumpu sam vezao direktno da radi neprekidno (uzitak u zvuku je bio konstantan) sobni termostat sam podesio da u prostoriji bude 21c a temperaturu vode podesio na 30c pod je imao oko 25c konstantno jedino nisam uspeo da resim hodnik gde su na pojedinim mestima redje cevi pa je primetna razlika i susac u kupatilu koji sa 30c ne sluzi nicemu.
Problem mi je predstavljalo i to sto sam ceo sistem uzeo na kredit kao sto sam vec rekao i sto je banka novac uplatila izvodjacu unapred tako da nisam imao nacin da ga privolim da uradi sistem kako je obecao, sud sam odbacio kao opciju jer nisam radio ugovor. Da imao sam i taj problem da je sa izvodjenjem radova kasnio 2 meseca. Kada sam se zalio na izvodjaca cuo sam da nisam jedini koji je imao problem sa njim. ZATO VAM KAZEM DOBRO SE RASPITAJTE DA NEBISTE BILI PRIMORANI DA UCITE ZANAT I!!!
Isti mi se ponudio da mi instalira pumpu voda/voda Knjazevacku i da mi uradi solarni sistem za zagrevanje sanitarne vode. Kako bi to tek radilo? Reklamira se i na internetu tako da budite oprezni.
MISLIM DA SAD RAZUMETE O CEMU SAM PISAO U PREDHODNOJ PORUCI !
Da se razumemo nemam ja nista protiv onih koji sami pokusavaju da sklope toplotnu pumpu, cak naprotiv i sam sam imao takvu ideju ali mi smeta sto pojedinci poput pomenutog MAJSTORA predstavljaju kao profesionalci a nemaju instaliranu ni jednu jedinu pumpu.
Drugi problem je sto ja promovisem ovu oblast i pokusavam da na licnom primeru pokazem koliko je bitno izolovati kucu, menjati stolariju i ugradjivati toplotnu pumpu. Mnogo ociju je upereno u mene i cekaju da vide sta cu ja da uradim pa ce da odluce da li da me slede ili ne. Radi istine moram da kazem da sam imao ponuda od pojedinih uvoznika kineskih pumpi i pojedinaca koji sami sklapaju pumpe da mi instaliraju istu kako bih lobirao za njih.
JOS UVEK JE SLABO INTERESOVANJE ZA OVU OBLAST, DA NE POMINJEM KOLIKO JE USTEDA ENERGIJE BITNA ZA OCUVANJE PRIRODE, KOLIKO SE SAMO SUMA POSECE ZA GREJANJE I KOLIKO UGLJEN-DIOKSIDA ISPUSTI U ATMOSVERU TOKOM GREJNE SEZONE. DRZAVA JOS UVEK NEVIDI INTERES DA SUBVENCIONISE OVU OBLAST, CAK POJEDINIM UVOZNICIMA PUMPI NAPLACUJE EKOLOSKU TAKSU. ZATO JE JAKO BITNO DA MI KOJI SE OPREDELIMO DA INVESTIRAMO U OVAKVE SISTEME NE NAIDJEMO NA POGRESNE LJUDE PA DA PORED TOGA STO CE MO LOSE DA PRODJEMO SVOJIM PRIMEROM ODVRATIMO I DRUGE OD TE IDEJE
Navescu deo odgovora na pismo koje sam uputio Viessman-u na temu odabira snage pumpe, primetio sam da kod nas ima dosta sporenja oko toga.
Što se tiče samog razgovora na temu toplotnih pumpi - pre svega isti se može vršiti samo u krugu proizvoda odnosno proizvođača koji su proizvodnju i ispitivanja izvršili u skladu sa EN 14511, ili još malo detaljnije
Sledeći korak je sagledavanje vrednosti COP i EER, kao i konstrukcionih rešenja. Ovde često bude greška - prema EN 14511 kapacitet i COP toplotne pumpe vazduh/voda se definiše za dve radne tačke vazduh 2C/polaz u sistemu grejanj 35C i vazduh 7C /polaz u sistemu grejanj 35C - kao i dijagram za sve ostale vrednosti.
Nadalje ako je proizvođač u EHPA (evropska asocijacija za toplotne pumpe) i DACH-u (asocijacija kvaliteta za Nemačku, Austriju i Švajcarsku) to daje dodatne oznake kvaliteta.
Kvalitetan izbor toplotne pumpe je sistemsko rešenje - zavisi od dosta faktora - no pre svega od kvaliteta gradnje objekta i samog sistema grejanja. Naravno ideja jeste pre svega da je objekat kvalitetno odrađen (ovde se često pravi greška tako što se kvalitetnim objektom smatra onaj koji ima "debele" zidove) - bitni su slojevi, izabrani materijali, način gradnje i arhitektura - no na kraju se radi građevinska fizika i mašinski proračun toplotnih gubitaka za grejanje i dobitaka za hlađenje i to je polazna osnova. Standard gradnje u Zapadnoj Evropi je sada na nivou 40-50 W/m2, pa i niže - a kod nas nažalost osciluje u skladu sa mogućnošću investitora (ovde mislim da je najmanji problem), tehničkim nivoom tržišta (ovde mislim da je najveći problem), aktuelnom cenom energenta na tržištu i ekološkom nebrigom.
Kada razmišljamo o toplotnoj pumpi pre svega mislimo na kvalitetan objekat (moje lično mišljenje je da je prava meta objekat opterećenja od 60 najviše 80 W/m2) i na niskotemperaturski sistem grejanja. Ovo drugo - što je moguće niže to je bolje - dakle 35/27C, i sl. Naravno ovo bitno utiče na COP - jer prava stvar kod toplotne pumpe je što manja razlika između primara i sekundara.
Svi tipovi toplotnih pumpi - kada se radi o izvoru energije imaju svojih prednosti i mana.
Voda je energetski najpovoljnija - ali je dosta problematična po pitanju dostupnosti i postojanosti, tehnički dosta zahtevna i finansijski nezgodna.
Zemlja je energetski dosta povoljna, problematična po dostupnosti po pitanju gradske sredine pre svega - investiciono najzahtevnija (kada pričamo o sondama), tehnički zahtevna - ovde ima malo znanja na tržištu i nažalost dosta se greši.
najveća prednost vazduha je da ga ima u izobilju, te da je investiciono po pitanju primara najbolji - nama investicije u tom smislu. Najveća mana vazduha je njegova energetska izdašnost - ona se menja tokom godine sa promenom spoljašnje temperature. Kada dođe zima - temperatura je najniža a nama treba za grejanje, a kada dođe leto - temperatura je najviša a nama treba za hlađenje. Ono što je dobro je da su ove temperature bitno različite u odnosu na projektne vrednosti (npr. prosek u januaru u Beogradu je 0,3C u plusu, pa je COP vazduh/voda priče sjajan) i sl. Bitna prednost toplotne pumpe vazduh/voda od ostalih sistema (voda/voda i zemlja/voda) je što je ona modulaciona i u malom kapacitetu (pričam o našoj pumpi - nemaju svi ovo), te nije jedostepena kao voda/voda ili zemlja/voda i samim tim nema taktnog rada koji je veoma loš po pitanju godišnjeg faktora grejanja i servisnih problema.
Dodatni problem na našem tržištu je tehničko nepoznavanje materije, odnosno odabir kapaciteta toplotne pumpe. Izbor pre svega ide na maksimalno potrebni projektovani kapacitet i monovalentan način rada i tu se napravi velika greška.
Monovalentan način rada znači da će pumpa pokrivati sve potrebe objekta tokom cele godine. Naše spoljne projektne temperature se nisu menjale već 40-ak godina (za Beogradje -18C!!??) - i kada se ovo sabere izabere se toplotna pumpa. Ovo je veliki problem - pre svega spoljna temperatura je daleko od realne (u Nemačkoj su najgore zone na -12C??!!) pa odabrani kapacitet znači veliku investiciju za korisnika ali i lošu eksploataciju obzirom da će toplotna pumpa najveći deo godine raditi sa najmanjim mogućim kapacitetom i biti u taktnom režimu - što za rezultata daje niše faktor grejanja pumpe i godišnji faktor grejanja sistema i eventualne češće servise.
Da bi se pravilno odabrao kapacitet - potrebno je imati dobru dokumentaciju od strane proizvođača (ovde se proizvođači bitno razlikuju) - gde je jasno definisano kako se menja kapacitet sa promenom spoljašnje temperature vazduha) i u skladu sa željenom temperaturom polaznog voda - ovo naravno Viessmann ima. Sa druge strane na isti dijagram se ucrta linija opterećenja objekta - po pitanju grejanja za spoljašnju temperaturu 20C - potreba je 0 kW - a za realnu spoljašnju zimsku temperaturu (npr. -12C) X kW i traži se da se ove krive preseku u zoni -5 do -8C. Ovako odabrana toplotna pumpa garantuje najoptimalniji izbor - najbolji odnos investiranog i dobijenog, naveći broj radnih sati i najveći godišnji faktor grejanja, bez servisne problematike. To znači da će ona podneti 80-90% potreba objekta na godišnjem nivou - a da će eventualne špiceve podneti inercija kvalitetnog objekta sa dodatnim uključenjem nekog generatora toplote (najčešće integrisani električni grejač - tada se način rada zove monoenergetski).
U prilogu par dijagrama na temu gore navedenog.
Dijagram promene kapaciteta sa promenom spoljašnje temperature i u zavisnosti od sistema grejanja - A i adekvatan utrošak električne energije - B
Odgovarajući COP
Primer odabira kapaciteta
I možda najbolja preporuka za dimenzionisanje - pri čemu je A paralelni radni režim (jednovremeni rad toplotne pumpe i dodatnog kotla) i B alternativni radni režim (do bivalentne tačke radi samo toplotna pumpa, a od nje radi samo kotao) - jasno se vidi da ako izabereš kapacitet na nivou 60% do 80% od projektovanog pokrivaš potrebe objekta na godišnjem nivou od 90 do 95%.
DA SE ZAHVALIM G-DINU VLADIMIRU VULICEVICU DIPLOMIRANOM MASINSKOM INZENJERU CIJI JE OVO TEKST!
POMOC NEUMEM DA ZAKACIM GRAFIKONE KOJE MI JE COVEK POSLAO
Pozdrav svima, dosta je bilo teoretisanja, dosao je cas kada je toplotna pumpa pocela da greje, upisao sam stanje na strujomeru, trebace joj par dana dok se izbalansira podno grejanje. Nisam jos uvek instalirao posebno broilo tako da cu imati priblizne podatke. Zamolio sam firmu koja mi je instalirala grejanje da postavimo broilo i kalolimetar kako bi imali precizne podatke. Zamolio bih i ostale forumase koji su ugradili toplotnu pumpu da podele svoja iskustva.
Nije mi toliko interesantno koliko trosi na 10 stepeni u plusu jedva cekam da vidim sta radi kada je minus, posto je u pitanju vazduh-voda model koji nije bas omiljen u Srbiji. Prvih dva dana nisam ni primetio da se ukljucila posto je toliko tiha, slucajno sam osetio jedno jutro da je pod poceo da se greje. Prvi utisci ohrabruju, pratimo situaciju dalje i naravno javljamo. POZDRAV
Evo i prvih rezultata za grejanje pomocu toplotne pumpe vazduh/voda, uporedjivao sam potrosnju za prosli mesec i predprosli kada nije radilo grejanje tako da su podaci priblizni. Drugo grejanje je pusteno samo u prizemlju 64m2, ali dobar deo toplote ide i na sprat jer se radi o unutrasnjem stepenistu koje je pregradjeno harmonika vratima. Imam problem i sa malom izolacijom na podu 2cm tvrdo presovanog stiropora tako da mi je i u podrumu jako toplo, gubici naravno. Ponovo moram da kazem da mi je podno grejanje jako lose uradjeno te nemam nikakvu regulaciju pa se desava da je u kuci bilo i 25stepeni c. Probacu da preradim podno a mozda i podignem ceo pod pa sve uradim ponovo
Razlika u potrosnji sa grejanjem i bez grejanja je 576-332 jednako 244kW/h u dinarima 3586-2100 jednako 1486 dinara. grejanje je pusteno 09.10.2011 struja je popisana 03.11.2011 godine, radilo je 24 dana ili kako pise u dnevniku rada na pumpi za tri nedelje radila je 349sati, 244kW/h podeljeno sa 349h dodje oko 700 w potrosne na sat rada za 64m2 koliko se greje sto je oko 11w/m2 na sat. Mislim da su rezultati vise nego dobri. Mora se uzeti u obzir da su ovo sve priblizni rezultati.
Cekamo nove rezultate za sad je dnevna porosnja priblizno ista posto belezim svakog dana, sa padom temperature ocekujem i vecu.
Sa zakasnjenjem objavljujem rezultate za novembar, ukupna potrosnja za kucu bila je 855kWh, za grejanje potroseno je 581kWh (podaci su ocitani sa pumpe) u dinarima ukupan racun je 5487 dinara, na grejanje je potroseno oko 3500 dinara . Ako se pogleda nedeljna potrosnja vidi se da je najveca potrosnja zabelezena 47 nedelje kada je vlaznost vazduha bila preko 70 procenata sto je za pumpu nepovoljno, dolazi do zamrzavanja spoljne jedinice.
Pozdrav svima, drago mi je da je tema ponovo ozivela sto i necudi sobzirom da je vanredna situacija sto se temperature tice. Kod mene je situacija sledeca pumpa radi jos uvek na vazduh bez startovanja elektro grejaca. Posto mi je ovo malo neocekivano za ove uslove obratio sam se proizvodjacu za pojasnjenje te kopiram tekst da ga ne prepricavam. Da bi se uključio električni grejač moraju da se ispune dva uslova:
- spoljašnja temperatura mora biti ispod podešene vrednosti bivalentne temperature
- toplotna pumpa duži vremenski interval ne može da postigne zadatu temperaturu polaznog voda prema podešenoj krivi grejanja.
U ovom slučaju se uključuje prvi stepen grejača. Ako u narednih 30 minuta se ni sa prvim grejačem ne postiže željena temperatura - uključuje se drugi stepen, a prvi isključuje. I ako u narednih 30 minuta opet nije dostignuta željena temperatura polaznog voda - uključuju se oba grejača.
Dakle - logika je da se grejači koriste baš kada mora i što je moguće manje, ali to zavisi i od podešavanja - bivalentne temperature i krive grejanja.
Postoji i havarijsko uključenje grejača - u slučaju kada je toplotna pumpa u kvaru.
Da kazemo nesto i o brojkama u 6 nedelji 2012 godine (aktuelna) pumpa je radila do sad 42h potrosila je 95,9 kWh ili 2,28kW po radnom satu, nazalost jos uvek mi nisu insralirali kalolimatar tako da podatak o visini COP-a nemam. Temperatura polaza je 38-39c sto i nije bas pohvalno za podno grejanje, ali navikli smo se brzo na konfor da se setamo po kuci u kratkim majcama. Analizirao sam podatke rada pumpe do sada pa kaze ovako: Pumpa je ukupno radila 2655 sati za to vreme potrosila je 2597kWh elektricne energije (pocela je sa radom 40-te nedelje 2011god), po satu rada tosila je 0.978kW. po nedeljama potrosnja se kretala 40 nedelja 0.8kW, 41-0,57, 42-0.59,43-0.6, 44-0.59, 45-0.62, 46-0.9, 47-1.21, 48-1.01,49-0.76, 50-0.68,51-1.1, 52-1.07, 01 nedelja 2012god-0.82kW, 02-1.04, 03-1.09, 04-1.27, 05-1.94 i 06-2.28. Zakljucak je ocigledan sa padom temperature raste potrosnja, sto je i ocekivano. Pored ovoga zabelezeno je i 15 sati rada grejaca na prvon stepenu 3kw, sto je bio u dva slucaja kada je nestajala struja te je prilikom dolaska pumpa ukljucila zastitu i iskljucila kompresor. Nisam jos dobi racun za struju po mojoj racunicu negde oko 7000 dinara 1000kWh za celu kucu gde je 650-700 grejanje. Da kazem jos oko rezima rada pumpe u servisnom meniju pise da pumpa ima 5 rezima rada (inverter) 1 nivo najnizi 225sati rada 2-836sati, 3-1042, 4-372 i 5 najjaci-169sata rada. kao i 15 sati rada grejaca u prvom stepenu 3kW. Nemam podatak kolika je potrosnja u svakom rezimu ponaosob. Da dodam jos jednom za one koji nisu u toku radi se o pumpi vazduh-voda 8kW radi na podnom grejanju, kuca je 160m2, ali za sada se greje samo prizemlje 70m2, problem je unutrasnje stepeniste pa dosta toplote ide gore, gde je i sada temperatura 8-10 stepeni
Evo rezultata za februar, uzecu u razmatranje cetri zadnje nedelje 05 nedelja 2012 godine pumpa je radila 153 sata potrosila 296.5 kW/h (1.94kW/h po satu rada) i zabelezila najnizu temperaturu -14 c, 06 nedelja 163sata rada 369kW/h potrosnja (2.26kW po satu) temperatura -17, 07 nedelja 165 sata rada 286.3 kW/h potrosnja (1.74 kW po satu rada) temperatura -11 i 08 nedelja 166 sati rada 184.7 kW/h potrosnja (1.11kW po satu rada) temperatura -2c Racunam da ce racun iznositi oko 8500 din. Da dodam i da je elektro grejac zabelezio 3 sata rada u prvom stepenu 3kW i to kada je bilo -17. Misljenja sam da je temperatura bar jos 3 stepena niza jer je senzor zalepljen na fasadu na oko pola metra os prozora (uvek mi se razlikuje temperatura na pumpi i u autu). Da ne ureknem pumpu radila je po ekstremnim uslovima izvan mojih ocekivanja. Grejac je palila svega tri sata za mesec dana i uspevala je da postigne 38-39 stepeni u polazu, sada je 35-36 u polazu.
Za kolegu iz Kikinde Ja sam imao dilemu voda-voda ili vazduh-voda i odlucio se za vazduh iz razloga sto sam za 6 000 dobio nemacki proizvod dok su mi za vodu trazili i do 12 000 i to za FONKO. Mislim da je vazduh-voda u prednosti zbog jednostavnosti sistema nize cene i radi se o inverter tehnologiji, dok kod voda-voda to nije slucaj. Ono sto su mi rekli predstavnici proizvodjaca od kojih sam uzeo pumpu ( inace rade i voda-voda) da se voda-voda isplati u slucajevima gde ima vode u izobilju (ne postoji mogucnost da presusi bunar) i na vecim objektima, poslovne zgrade, hale itd



[Ovu poruku je menjao bakara dana 09.01.2013. u 12:07 GMT+1]
[ tihi2 @ 08.01.2013. 19:57 ] @
Citat:
Gavara: Obe cirkulacione pumpe u TP su frekvntno regulirajuće marke Grundfos. Pumpa na brine strani maksimalni protok 12 m3/h a snage od 35 do 185 W. Cirkulaciona na strani grejanja (TP) protok 3.5 m3/h snaga od 7 do 67 W. Onu što smo mi montirali posle akumulatora je obična Wilo Top S 25/6 max protok 3.5 m3/h
Hvala na trudu. Potražiću koji su to modeli i oznake, meni bi trebala pumpa od 5-6m3/h, a ova snaga i potrošnja su stvarno male.

@milan.mihajlovic
po broju poruka bi rekao da se retko javljaš što je velika šteta.
U tekstu nisam uspeo da pronađem koliki su izračunati gubici objekta, to sigurno imaš. Imaš li podatke za ovu zimu? Makar one sa pumpe za novembar i decembar.
[ polo8 @ 09.01.2013. 00:37 ] @
E sad cu da razlupam svoju pumpu i otrcim da kupim viessmann. Ugasim tv i tri sijalice i ta razlika u potrosnji ce mi biti dovoljna da grijem kucu.
Tekst je jako jeftina i po meni neuspjela reklama. Uz to jos max. vrijedja inteligenciju.
Stalno se kroz tekst provlaci dobro izolovana kuca od 160kvm, medjutim grije se sezdesetak kvm ...

Uostalom nemam vise snage idem da montiram viessmann-a i smirim se
[ johnnie @ 09.01.2013. 06:54 ] @
Postovana gospodo,

pratim temu od pocetka, no ne javljam se jer nemam sta mnogo reci, dakle jos uvek pasivno pratim temu.
Inache, ovog puta moram da kazem neke cinjenice, istine radi...

Dakle, kolegu Milana Mijalovica poznajem licno, jako dobro.
Prisustvovao sam svim njegovim dilemama, kupovini a i ugradnji toplotne pumpe Viesmann.

Dakle, istina je sledeca:

Objekat je novosagradjena porodicna kuca od oko 150 kvm, dvoetazna, zapravo Po+Pr+Pk.
Objekat je za tadasnje usolve gradnje sasvim solidno izolovan (ako se ne varam, fasada sa oko 8 cm stiropora), PVC stolarija, ususkano, sto bi rekli...
Istina je da se greje samo prizemlje od nekih 75 kvm, no imajuci u vidu unutrasnje stepeniste i da se prostorije na spratu delimicno zagrevaju i tim putem, to je samo pola istine; naime, slozicete se da nije isto da li je taj sprat skorz fizicki odovojen, tj da ima svoj poseban ulaz i nema nikakav kontakt sa prizemljem ili pak da je povezan sa prizemljem putem untrasnjeg stepenista... No, to je nebitno, ali neka se zna.

Sto se tice toplotne pumpe, prisustvovao sam ugradnji i pustanju u rad, i ovom prilikom mogu da odam priznanje za visoko profesionalan i domacinski odnos firme koja je to izvela. Naime, dolazili su nekoliko dana i sve strpljivo odradili po propisu.

Kada je pumpa pustena u rad, prvo nismo bili sigurni da li stvarno nesto radi, jer se samo po ventilatoru spoljne jedinice moglo da se zakljuci da se nesto desava. No, brzo se pokazalo da pumpa radi odlicno.
Nakon toga, bilo je tesko za verovati da je potrosnja tako mala, pa je i danas isto tako; ipak, brojke ne lazu i govore same za sebe.
Dovoljno je reci da je razlika u potrosnji struje koju je imao ranije sa El kotlom i danas sa TP, dovoljna za pokrivanje rate kredita za TP.

Dakle, nije reklama, sve sto je izneto u njegovom postu je suva istina...

Sigurno da bi efekat bio i bolji da je kvalitetnije uradjeno podno grejanje, da je bolje uradjena kontrola istog itd...

I naravno, sve se to moze i videti, ako ste raspolozeni za ozbiljan konstruktivni dijalog.. Lako je pljuvati i pricati da je ovo ili ono reklama... ovo su suvi rezultati, sa panela pumpe i elektricnog brojila... i nije reklama...
Da ponovo zida kucu, sigurno bi rezultati bili jos bolji...

Pozdrav
[ Gavara @ 09.01.2013. 07:55 ] @
Ako su ovi gore podaci tačni onda svaka čast konkurenciji. Nemam nameru ni da blatim, ni da hvalim. Mada ako ti račun za struju dođe 7000 rsd (1000kwh)a ti 650-700 rsd potrošiš na grejanje treba da obratiš pažnju gde ode onih 6300rsd.
Iskustva moja sa vazduhom nisu ni izbliza tako dobra, tj naše su onda toplotne pumpe vazduh/voda krš.

Dajem tehničke podatke. Naravno za ovo postoje sertifikiati eminentnih svetskih kuća, ali podaci uopšte nisu fascinantni.

Temp. spolj. vazduha Temp. vode u grejnom sistemu Snaga /COP Snaga /COP

Izlazna snaga / COP na 7°C 45 °C 14,1 kW / 3,69 18,3 kW / 3,41
izlazna snaga / COP na 2 °C 35 °C * 11,8 kW / 3,84 15,5 kW / 3,53
Izlazna snaga/ COP na -7°C 45 °C * 9,7 kW / 2,65 13,3 kW / 2,58
izlazna snaga/ COP na -15°C 45 °C * 7,7 kW / 2,20 10,7 kW / 2,16




Već na 2 °C imate COP 3.84 što znači da će kompresor potrošiti 3.08 KWh struje da bi dobio 11.8 KW toplotne energije na izlazu. VIESSMANN troši prosek 0,978 KWh tako da ubedljivo šije i to dižući temperaturu vode na 39 C a ne na 35 C kao naša, pa ima još nepovoljnije uslove rada.
Sa padom spoljašnje temperature značajno im pada snaga i COP pa su podaci još gori.
Naglašavam da im je cena približno ista ili su čak za nijansu su jeftinije od geotermalnih (voda/voda ili zemlja/voda). Ako su VIESSMANN vazduh/voda tako dobre a samom izvedbom nezahtevaju sonde, kolektore ili bunare i tu prave uštedu od par hiljada eura u startu nema im premca. Verujem da za godinu - dve kada se ova vest pročuje, svi u svetu koriti samo njih kao izvor za zagrevanje svojih objekata. Džabe se zezamo oko ovog gasnog toka!
[ idm @ 09.01.2013. 10:25 ] @
polo 8

od kog proizvođača je vaša toplotna pumpa vazduh-voda ?
[ bakara @ 09.01.2013. 11:06 ] @
@milan.mihajlovic

Ja se iskreno nadam da ovoliki tekst nije samo reklama, i da zamolim za ubuduce da ne ostavljate nicije mailove i kontakte.
Ako se ipak ispostavi da ste ovde samo zbog reklamiranja racunajte da ce ovo sve biti uklonjeno.

hvala!
[ polo8 @ 09.01.2013. 12:26 ] @
I ja se nadam da ovoliki tekst nije reklama, jer da je reklama morala bi biti puno ozbiljnija.
Da se razumijemo viessmann je ozbiljna firma, tu nema sta da se prica. Proizvode jako dobre kotlove u sta sam imao prilike i licno da se uvjerim. Tu mislim na neke druge energente kao plin npr.
Toplotne pumpe im nisu bas uza specijalnost pa odatle i dosta toga iznetog u tekstu nema veze sa stvarnoscu.

Prvo da krenemo od samog objekta: prica se o kuci 160kvm a grije se 64kvm. Tu se krije zamka, jos sa 8cm demit fasade i ko zna cim jos? Npr gdje se nalaze prostorije koje se griju, koliko su ususkane
moze se doci do relativno male potrosnje struje ali u svakom slucaju daleko vece nego sto se navodi u tekstu.
Pumpa vazduh-voda koja na stvarnih -17 daje izlaznu temp 38,39 a pritom trosi 0,6kwh kako se navodi u tekstu jednostavno ne postoji. Tu mislim na samu pumpu, moze joj se pomoci sa ugradnjom raznih grijaca na spoljnu jedinicu
ili dogrevanjem vode iz polaznog voda a samim tim se i potrosnja povecava.
Ako je prosjek potrosnje 0,7kwh a spominje se da je trosila nekim danima i preko 2kwh onda je morala da radi i na 0,1kwh sto je nemoguce jer sam ventilator i elektronika trose vise bez kompresora

Da ne zamaram vise, sve najbolje zelim i da se i dalje grijete za evro po danu

[Ovu poruku je menjao polo8 dana 09.01.2013. u 13:38 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao polo8 dana 09.01.2013. u 19:31 GMT+1]
[ anon301718 @ 09.01.2013. 12:55 ] @
Ja koliko znam Viessman,Bosch,Vailant ne proizvode toplotne pumpe vazduh-voda,vazduh-vazduh vec to narucuju kod nekih proizvodjaca koji stvarno to i proizvode.Recimo Bosch lepo napise da je kompresor Mitsubishi dok Vailant se predstavlja kao neki veliki proizvodjac toplotnih pumpi a on ustvari kupuje SRCE svake toplotne pumpe a to je kompresor .Pretpostavljam da je isto i sa izmenjivacem.Ja bih pre rekao da oni sklapaju toplotne pumpe--to je pravi izraz.Bilo bi lepo kada bi neko napisao koji je kompresor u Viessman toplotnoj pumpi i koja firma proizvodi za njih ostalo.Drugo po meni je totalni promasaj ulagati veliku sumu para u toplotnu pumpu voda-voda ako su vasi gubici manji od n.p.r 10 - 15 i vise kw toplote.Toplotne pumpe vazduh-voda su vrlo zahvalne za manje kolicine toplote i pored svojih nedostataka.................
[ johnnie @ 09.01.2013. 13:16 ] @
Da li viljudi stvarno mislite da mi ovde nemamo druga posla nego da se lazemo kao deca... ko veruje, veruje, ko ne veruje, opet dobro...
Da li Viesmann pravi ili sklapa, nebitno je... bitno je pod cijim brendom se prodaje... Koliko ima proizvodjaca kompresora u svetu?
A koliko ima proizvodjaca LCD panela u svetu, pa se ne pitate ciji je panel u TV-u?

Dakle, svaka dalja prica je suvisna... sve sto je ovde receno o toj ugradnji toplotne pumpe je ziva istina, i receno je samo radi informacije i pohvale dobrog proizvoda, bez daljeg reklamiranja... uostalom, ko bi jos lagao o takvim stvarima, koje je tako lako proveriti....

@milan.mihajlovic:

Kolega, ja predlazem da pozoves ljude u goste, ko ne veruje... samo u malim grupama... ili neka opklada (pa ko izgubi plati rucak...) ili lepo skeniraj racune za struju i slikaj pumpu, ne znam sta da ti kazem... mozda je najbolje bilo da si cutao a i ja sa tobom...

Pozdrav svima, bez uvrede, ni ja nisam verovao dok nisam video... uostalom, to je neko djubre nemacko, taj Viesmann....

[ milan.mihajlovic @ 09.01.2013. 13:36 ] @
Ja se izvinjavam na mailovima tekst je star, to je kopija svega sto sam do sad objavio na ovoj temi, inace sve je proverljivo, ja sam drzavni sluzbenik i radim u instituciji koja nema ama bas nikakve veze sa ovim sto pisem na forumu. Takodje nije mi zelja da Vas ubedjujem da je vazduh/voda bolja od voda/voda ili da je moja pumpa bolja od bilo cije. Ovde sam opisao sve dileme koje sam imao dok nisam doneo konacnu odluku.Mozda sam ja u zabludi i mozda zivim u ubedjenj da je vazduh/voda najbolje resenje ali za druge varijante nisam imao mogucnosti, naime plac na kome je kuca je 150m2 a za busenje bunara nije postojala mogucnost iz razloga sto je voda na velikoj dubini 80 do 120 m i potrebno je masinsko busenje a nepostoji mogucnost jer ulaz u plac uzan. Kada sam se odlucio za ovo resenje bio sam spreman da se u hladnim danima grejem pomocu elektro kotla, tacno je da ovim pumpama opada moc sa padom temperature i da se COP u tim slucajevima krece blizu 1 ja to nesporim.Ovde je opisan sistem koji je u funkciji i rezultati koji su dobiveni radom tog sistema. Ovde se uglavnom pise sta bi bilo kad bi bilo. predpostavljam da rezultati mogu i bolji da budu da sam uzeo sistem voda/voda ili gori da sam se odlucio za radijatorsko grejanje... Ako neko smatra ovo reklamom onda OK neka se obrise sve sto sam napisao, da pomenem i to da na forumu ima dosta proizvodjaca i distributera koji su najbucniji i koji nekriju da se time bave. Moj im je savet da pisu o onome sto su ugradii i o rezultatima koje su postigli ili jos bolje da ti kojima su oni radili pisu pohvalno o njima. Voleo bih da ova tema obiluje primerima iz prakse. Neke od Vas sa foruma svojevremeno sam kontaktirao da mi date ponudu za grejanje, nisam se odlucio za Vas ali svakao Vas nisam pljuvao jer ne znam sta i kako radite. Kad se budem odlucio da prodajem i ugradjujem pumpe objavicu na forumu ali Vas molim da mi neobrisete HVALA!
[ tihi2 @ 09.01.2013. 16:18 ] @
Da bi sve bilo objekivno potrebno je da čovek ima:
1. posebno brojilo za sistem grejanja (TP, a kod voda/voda i za potopnu pumpu, a za one sa akomulatorom i za tu drugu pumpu),
2. Kalorimetar ili bar izračunate gubitke kuće.
3. Podaci o spoljnjoj temperaturi mereno bar na svakih sat vremena.

Pošto čovek to nema, poređenje može biti samo na osnovu gubitaka kuće (opet pitam koliko je?), pa na osnovu spoljnje temperature sračunati potrebe objekta pa uporediti sa potrošenom strujom i dobiti COP.
Ono što je Gavara naveo za vazduh/voda su podaci skoro svih proizvođača, Viessman može biti nešto bolji, kao i neki drugi. Svi ionako imaju Copeland u sebi sa Alko ventilom i sličnim izmenjivačima. Prednosti su u trajnosti TP, pouzdanosti i servisu. Razlike mogu biti na nivou prve decimale.

Ja sam zato pitao za gubitke kuće, jer na osnovu toga svako može porediti kolika bi pojedinačna potrošnja bila.
I zato sam pitao za podatke za novembar i decembar 2012 jer nam je to sveže pa znamo koliko smo potrošili. Pa onda možemo porediti.
[ polo8 @ 09.01.2013. 16:35 ] @
Koja je ovde borba, cak se i drveni advokati pojavljuju

Tp u sustini je pametna i stedljiva stvar sto se svi manje vise slazemo
Osjecaj toplote je subjektivna stvar, tako ja mogu ugrijati spavacu sobu i kupatilo sa 15evra mjesecnog troska,
sto recimo za moje ukucane nije nista i oni bi me izbacili iz kuce da se ne posmrzavaju
Ovde nalazimo da se za grijanje kuce u Bukovcu potrosi 640kwh za 30 dana sa tp voda-voda,
a onda se pojavi tp vazduh-voda i istu kvadraturu ugrije sa znatno manje kw i to na minusima -14 i -17

E sad mislim da je u najmanju ruku nekorektno dovoditi ljude u zabludu i pricati im bajke o potrosnji 0,6kw po satu, osim ako se negrije samo i jedino kupatilo ili tako nesto u cijeloj kuci
Isto tako je nekorektno izjaviti kako pumpa koja radi 30 dana sa konstantnim spoljnim minusom i do -17 samo 3 puta po sat vremena trazi pomoc od drugog kotla

Ljudi muku muce sa grijanjem i placaju 100, 200 nekad i vise evra za razne energente, struju gas...
i onda procitaju da se neko grije za 30 tj evro po danu i mnogi potrce i kupe tog vissmanna
i sta je to nego reklama...

Mislio sam da se ovde diskutuje, iznose konkretni podaci, pomazemo jedni drugima u izboru tehnike za grijanje, izolacije kuce, stanova i ostalo u cilju smanjenja izdataka za grijanje

[ mali genije @ 09.01.2013. 17:29 ] @
@polo8

Zamena klasične peći toplotnom pumpom
Altherma HT se lako priključuje na klasični radijatorski sistem
Temperature vode do 80 °C bez dodatnih električnih grejača
Rad do sopljašnje temperature od -25°C
Visoki koeficijent performansi, zahvaljujući dual inverter toplotnoj pumpi
Niski operativni i troškovi održavanja
Nema potrebe za podzemnim toplotnim rezervoarima

prema tvojim postovima ovo gore navedeno dodje kao naucna fantastika
[ polo8 @ 09.01.2013. 18:01 ] @
Fabricki podaci su jedno a praksa je nesto drugo
I oni navode: temperature do xx i rad spoljasnje jedinice do -xx. Znaci "do" sto znaci da ne garanntuju bas tu temperaturu u praksi
Iz toga nevidimo kako ce pumpa da radi i koliko ce struje potrositi

Iz mojih postova se moze izvuci i drugaciji zakljucak, ali ja imam samo jednu primjedbu a to je na malu potrosnju elektricne energije

Upoznat sam i sa toplotnim pumpama vazduh-voda koje mogu da rade i do -40 uz ispunjavanje ostalih uslova, ali kod njih niko ne garantuje grijanje za 1 evro dnevno
[ Gavara @ 09.01.2013. 19:36 ] @
U potpunosti se slažem sa polom8, a potajno se divim toplotnoj pumpi od 8KW čiji kompesor troši 0,623 KW za sat
[ milan.mihajlovic @ 09.01.2013. 22:32 ] @
Ako mi verujete u dnevnoj sobi imam sijalicu od 9w x 2 komada u spavacoj jednu od 15w itd frizder je kombinovani A+ energetski razred zamrzivac takodje imam i televizor 2 kom, kompjuter, bojler 80l (postoji mogucnost kombinovanog koji moze da se prikljuci na pumpu) i sporet kombinovani na plin. Vozim auto punto 1.2 u koji sam ugradio sekvent plin trosi 8 litara po gradu. U kuci koristimo dnevnu sobu 32m2, spavacu 15m2 hodnik 8m2 i kupatilo od 4m2, a grejemo i ostavu ispod stepenista za sprat 4m2 i ulaznu terasu koja je zastakljena od 3m2 gde stanuje bob teyl, ista povrsina je na spratu koji nije priveden nameni te se jos uvek nekoristi trenutna temperatura na spratu je 14c mereno na1.2m visine od poda pre par minuta ocitano, spoljna temperatura je 0c ocitano sa pumpe. Zadata temperatura na pumpi je 23c temperatura polaznog voda 37c u kuci 24c na 1.5m visine, temperatura poda 27c (sad je mereno) stanuje 4-ro clana porodica. Grejanje je podno
OVO SU VREDNOSTI KOJE SU OCITANE SA DISPLEJA NA PUMPI (ima cak i displej). T in je spoljna temperatura ulazna u pumpu mereno na senzoru koji se nalazi na fasadi 3m od povrsine tla, T out je temperatura vazduha koji izlazi iz pumpe mereno na senzoru koji se nalazi sa zadnje strane pumpe. Radni sati se odnose na pomenutu nedelju u godini 7x24 je 168 (pumpa radi skoro neprekidno sto je provereno tacno, potrosnja kWh je ocitana sa displeja (mislim da cirkulaciona pumpa nije ukljucena u ovu potrosnju), potrosnja po satu dobio sam deljenjem potrosnje sa vremenom rada (mislim da se to tako racuna) otapanje je podatak ocitan sa pumpe
2012 godina
nedelja T in T out radnih sati potrosnja kWh potrosnja po satu otapanje
3 -6 -14 165 180,6 1,0946 4
4 -10 -18 165 210 1,27 6
5 -14 -21 153 296,5 1,94 5
6 -17 -22 163 369 2,26 6
7 -11 -19 165 286,3 1,74 6
8 -2 -12 166 184,7 1,11 5
9 -6 -14 167 159,9 0,96 2
10 -7 -12 167 157,9 0.95 2
11 -4 -10 156 114,1 0,73 0
12 5 -2 106 60,9 0,57 0
13 0 -2 138 79,7 0,58 0
14 0 0 92 52,9 0.57 0
15 0 -5 129 76.6 0.59 0
16 4 4 128 74.5 0.58 0
17 6 0 55 31.2 0.57 0
18 14 3 3 2.1 0.7 0
19 7 0 17 9.9 0.58 0
20 5 0 75 41.9 0.56 0
21 10 3 36 20.1 0.56 0
22 9 2 38 22 0.58 0
23 9 0 14 8.3 0.59 0
24 0 0 0 0 0 0
25 0 0 0 0 0 0
26 0 0 0 0 0 0
27 0 0 0 0 0 0
28 0 0 0 0 0 0
29 0 0 0 0 0 0
30 0 0 0 0 0 0
31 0 0 0 0 0 0
32 0 0 0 0 0 0
33 0 0 0 0 0 0
34 0 0 0 0 0 0
35 0 0 0 0 0 0
36 0 0 0 0 0 0
37 10 0 5 2.9 0.58 0
38 6 0 24 13.5 0.56 0
39 0 0 0 0 0 0
40 9 0 28 16.1 0.58 0
41 3 1 79 45.6 0.58 0
42 8 1 43 23.9 0.56 0
43 3 0 103 58.5 0.57 0
44 0 -3 139 80.4 0.58 0
45 2 -2 155 90.7 0.59 0
46 2 1 163 94 0.58 0
47 4 2 168 94.3 0.56 0
48 0 0 160 92.5 0.58 0
49 -8 -15 166 155 0.93 4
50 -11 -18 165 228 1.38 6
51 -3 -11 166 193.4 1.17 5
52 -2 -9 167 138.3 0.83 1
2013 godina
1 -6 -15 167 168.7 1.01 3
2 u toku


Potrosnju do koje sam dosao na godisnjem nivou dobio sam sabiranjem radnih sat za celu godinu i potrosenih kWh njihovim deljenjem sam dosao do prosecne potrosnje. Sta jos moze da se ocita sa pumpe VREME RADA KOMPRESORA PA KAZE IMA PET NIVOA SNAGE (inverter) 1. nivo najslabiji 961h 2. 2273h 3.1957h 4.838h i 5 najaci 340h. kolika je snaga po nivojma ne znam. Pumpa je grejala 37 nedelja od toga 8 nedelja je zabelezena povecana potrosnja a samo tri nedelje visoka potrosnja u odnosu na prosek. kada je i snaga bila najmanja i cop verovatno blizu 1. U tim slucajevima verovatno dolazi do izrazaja tromost podnog grejanja i neprekidan rad pumpe pa je i tako mala snaga dovoljna da postigne zaljenu temperaturu. Za rezervu postoji i elektro grejac koji se ukljucivao ukupno 19h u prvom stepenu 3kW (drugi je 6kW i treci 9kW nisu se do sada ukljucivali) od toga u dva slucaja havarijski kada je nestajala struja pa se ukljucila zastita na pumpi i radio je el grejac 5-6 sati dok nisam dosao sa posla da restartujem pumpu.
Ovo su podaci koje posedujem i koji su proverljivi za ostalo koliki su toplotni gubici objekta tj prizemlja ne znam, obaticu se ovima sto su mi prodali pumpu valjda su racunali kad su je postavljali. Na kraju ako ste zainteresovani da se licno uverite u natpise izvolite Pozarevac nije daleko uz uslov da sve sto budete videli napisete ovde, nebiste bili prvi koji dolaze. Slazem se sa Vama da je u pitanju mala kvadratura i podno grejanje kao i to da je kuca novogradnja (stiropor, PVC stolarija low-e stakla).Istine radi ja sam Milan Mihajlovic iz Pozarevca elektrotehnicar po struci, tako sam i registrovan a ne neki tihi, prle, polo,genije itd tamo od negde. Na forumu se predstavljam kao korisnik toplotne pumpe vazduh/voda i pisem ono sto moze da se proveri. Pa izvolte gospodo predstavite se i Vi imenom i prezimenom, odakle ste i u kom svojstu pisete (korisnik, instalater, buduci korisnik, prodavac, zainteresovani gradjanin, ekspert sta vec) Ja Vas postujem zato i odvajam vreme da Vam ovo prezentujem jer to radim iz ubedjenja a ne iz koristi, tako da ukoliko imate neke nedoumice pitajte slobodno, nemojte odmah cinicno da kometarisete. Forum sluzi ako se nevaram da razmenimo iskustva a ne da se podsmevamo svom neznanju. Ja sam sa ove teme i poce da saznajem sta je toplotna pumpa i kako funkcionise do tada sam znao iz skole da za ulozeni kilovat struje u najboljem slucaju dobijes 0.97% energije mislim da je primer bio tranvaj, dok je kod sus motora 30-35% ako se nevaram davno je to bilo. Onda su na red dosle ruske podmornice i kuvalo za kafu koje je magicno, pa norveski radijatori, pa solarni koletori i na kraju toplotne pumpe. SRDACAN POZDRAV!
[ mali genije @ 09.01.2013. 23:42 ] @
Citat:
Gavara: U potpunosti se slažem sa polom8, a potajno se divim toplotnoj pumpi od 8KW čiji kompesor troši 0,623 KW za sat

Potpuno ispravno razmisljanje sa kojim se slazem u potpunosti.
Mada ovo je srbija i svi su majstori i svi rade sve,a u ovom slucaju o kojem se polemise je naj bitnija stavka dobar proracun
gubitaka objekta i dimenzionisanja cevne instalacije sto vecina izvodjaca radi odokativnom metodom,mislim da se slazete sa mojim misljenjem.
Sa viesmanom imam i lepa i losa iskustva(uglavnom sam pozvan kad se pojavio problem) sto sam naveo u ranijim postovima ali i sa ostalim proizvodjacima mada je u 90% slucajeva bio los proracun gubitaka i dimenzionisanja cevne instalacije.
Gavara ako vase pumpe imaju u nazivu cetri slova od kojih je prvo N... i toga sam se namontirao pogotovo ovih
Komplett värmepump som ger värme, varmvatten, ventilation och återvinning.
pozdrav.


Citat:
polo8: Fabricki podaci su jedno a praksa je nesto drugo
I oni navode: temperature do xx i rad spoljasnje jedinice do -xx. Znaci "do" sto znaci da ne garanntuju bas tu temperaturu u praksi
Iz toga nevidimo kako ce pumpa da radi i koliko ce struje potrositi

Iz mojih postova se moze izvuci i drugaciji zakljucak, ali ja imam samo jednu primjedbu a to je na malu potrosnju elektricne energije

Upoznat sam i sa toplotnim pumpama vazduh-voda koje mogu da rade i do -40 uz ispunjavanje ostalih uslova, ali kod njih niko ne garantuje grijanje za 1 evro dnevno

Vidi ovako kod kvalitetnih uredjaja papir i praksa se ne razlikuju ali je bitna stavka ona koju sam naveo a to je dobar proracun.
Vidi ovako,objekat se greje zbog unutrasnjih radova 140m2/20c, sistem voda/voda,akumulacija 1000l,podno grejanje,10cm stiropora kao izolacija,zid giter blok 25cm,potroseno 500kw skupe i 300kw jeftine tarife
cifre su manje ali zaokruzene na vecu decimalu zbog lakseg racunanja i to je ukupna potrosnja za decembar sa majstorskim alatom itd. ako se nevaram
to je oko 5000din


@milan.mihajlovic
G.Milane ja sam ugradio,napravio,servisirao vise pumpi nego sto si ti video i na slikama i uzivo,a ispod mog nicka stoji puno
ime i prezime bas iz razloga sto nemam sta da krijem niti koga da varam niti sta da prodajem,tako da mislim da objektivno nema razloga za prozivanje.
Mada da ti skrenem paznju na previd,Tin je temp. izmerena na senzoru koji se nalazi sa zadnje strane TP, Tout je
temp senzora koji treba da se nalazi na severnoj strani zida na visini min. 2m



[ sasalabud @ 10.01.2013. 18:30 ] @

@mali genije
Sada imam veliku nedpumicu sta da uradim,pa bih voleo da cujem tvoje a i misljenja drugih koji imaju iskustva.Radi se o sledecem! Sonda koju sam postavio je jos uvek prazna,dakle nije punjena nicim a zapremina je oko 300l. Vidim na netu da se takve sonde uglavnom pune glikolom koji nije bas jeftin,pa se pitam dali je to neophodno ili moze i obicnom vodom s obzirom da ni voda iz bunara nema glikola pa TP rade s njom i ne mrzne/hvala pozz.
[ Gavara @ 10.01.2013. 19:31 ] @
Jeste genije to to! Četiri slova treće je B. Stvarno si genije. Ajd ako imaš volje prenesi malo iskustva kakva imaš sa njima. Ja radim sa njima svega sedam meseci, što je malo vremena pa me zanima koliko su pouzdane. Što se u Hrvatskoj više neprodaju?
[ Gavara @ 10.01.2013. 19:53 ] @
Citat:
sasalabud:

@mali genije
Sada imam veliku nedpumicu sta da uradim,pa bih voleo da cujem tvoje a i misljenja drugih koji imaju iskustva.Radi se o sledecem! Sonda koju sam postavio je jos uvek prazna,dakle nije punjena nicim a zapremina je oko 300l. Vidim na netu da se takve sonde uglavnom pune glikolom koji nije bas jeftin,pa se pitam dali je to neophodno ili moze i obicnom vodom s obzirom da ni voda iz bunara nema glikola pa TP rade s njom i ne mrzne/hvala pozz.


Mešavina je neophodna i to se obično radi da može da izdrži -15 C. Smatra se da sve dok rasolina (brine ) ide na ulazu TP do -8 C sam proces ima smisla jer freon dobija dovoljno energije da ispari da bi ceo proces bio isplativ (nezaboravimo da freoni isparavaju na -51 i kusur). Dalje u zavisnosti od podešenih vrednosti tj brzine cirkulacije rasoline preporučeno je da na izlazu iz TP temp. rasoline padne od 3 do 5 C. Tako grubo dođemo do tih -15 C. Ovako sam i napravio rasolinu za pumpu u Bukovcu i napunio kolektor.

Kada je izvor bunar i voda tu je situacija drugačija. Ti uzimaš non-stop novu vodu iz bunara, skidaš joj temperaturu za 3 do 5 C i bacaš najmanje 15 m od izvornog bunara u drugi upojni bunar.
[ rade.zrnic @ 10.01.2013. 20:14 ] @
@gavara, koji je to freon koji isparava na -51 i kusur i gde se koristi?
U termo pumpama sasvim sigurno ne, jer takvo isparenje ne daje ni prostu jedinicu COP-a. Sa sniženjem temperature isparenja pada i pritisak u isparivaču i ni u kom slučaju pritisak isparenja ne sme da padne ispod atmosferskog jer to vodi u vakuum koji uopšte nije poželjan ni kod jednog komercijalnog kompresora.
Dva srbina, tri mišljenja; Gospodine Mihajloviću, svaka Vam čast na trudu i iscrpnoj analizi Vašeg rada; ne obraćajte pažnju na one koji pokušavaju da Vas omalovaže. Nisam se već dugo javljao ali pratim temu i mogu Vam reći da sam sa uživanjem čitao ono što ste napisali.
"malecki genije" je video i napravio mnogo tijeh pumapa ali ni jednu nije predočio.
Pozdrav
[ Gavara @ 10.01.2013. 20:29 ] @
Rekoh lepo rasolina do - 8 C ima smisa!
[ rade.zrnic @ 10.01.2013. 20:36 ] @
Rasolina nije freon i ne koristi se u samom rashladnom krugu u kome je kompresor i ekspanzioni ventil, a temperatura od -8 je daleko iznad - 51...
[ sasalabud @ 10.01.2013. 20:57 ] @
[quote]Gavara:
Citat:
sasalabud:


Kada je izvor bunar i voda tu je situacija drugačija. Ti uzimaš non-stop novu vodu iz bunara, skidaš joj temperaturu za 3 do 5 C i bacaš najmanje 15 m od izvornog bunara u drugi upojni bunar.



Ja i ocekujem da non-stop iz sonde dobijam 10-11C.U cemu je onda razlika ili negde gresim?
[ polo8 @ 10.01.2013. 22:30 ] @
Moze li neko da me uputi u tajne proracuna oko tp vazduh-voda, podnog, razvoda ...
Neke formule, ili da mi neko to izracuna ovde ili ponuda na pp
Hvala
[ Gavara @ 11.01.2013. 05:34 ] @
Citat:
rade.zrnic:
Rasolina nije freon i ne koristi se u samom rashladnom krugu u kome je kompresor i ekspanzioni ventil, a temperatura od -8 je daleko iznad - 51...

Rasolina je smeša vode i etilen glikola. Naravno da nije freon niti sam ja to rekao. Rasolina daje energiju freonu da ispari. A za -51 C sam naveo donju granicu isparavanja freona, koja se naravo nekoristi u TP.
[ Gavara @ 11.01.2013. 19:17 ] @
[quote]sasalabud:
Citat:
Gavara:
Citat:
sasalabud:


Kada je izvor bunar i voda tu je situacija drugačija. Ti uzimaš non-stop novu vodu iz bunara, skidaš joj temperaturu za 3 do 5 C i bacaš najmanje 15 m od izvornog bunara u drugi upojni bunar.



Ja i ocekujem da non-stop iz sonde dobijam 10-11C.U cemu je onda razlika ili negde gresim?



Desi će se posle izvesnog vremena da će zemlja "osiromašiti" sa energijom u okolini sonde i neće moći da održi tu temperaturu vode već će ona polako padati. Koliko brzo će to biti zavisi od tipa zemljišta, proračuna sonde i vremena rada pumpe. Nekažem da će se to desiti ali može da se desi. Ako se desi moguće je da će ti i temperatura pasti ispod nule i da imaš zamrzavanje. Zbog toga svi preporučuju da se ulije antifriz
[ rade.zrnic @ 12.01.2013. 05:53 ] @
[quote]sasalabud:
Citat:
Gavara:
Citat:
sasalabud:


Kada je izvor bunar i voda tu je situacija drugačija. Ti uzimaš non-stop novu vodu iz bunara, skidaš joj temperaturu za 3 do 5 C i bacaš najmanje 15 m od izvornog bunara u drugi upojni bunar.



Ja i ocekujem da non-stop iz sonde dobijam 10-11C.U cemu je onda razlika ili negde gresim?


Ne grešiš; potpuno ispravno razmišljaš.
Bilo bi jako neekonomično kad bi se koristila energija koju voda nosi u vidu razlike od samo 3-5 stepeni celsijusa. Tačnije, najbitnije je da voda na samom izlazu izmenjivača nema temperaturu ispod nule tj. da se ne smrzava. Svu energiju od temperature raspoložive vode do nule treba preneti na drugi medijum i onda je to najekonomičnije korišćenje vode koja se koristi.
Sami izmenjivači su takozvani protivstrujni izmenjivači gde sa jedne strane ulazi voda sa najvišom toplotom izvora a sa suprotne strane ulazi sekundarni strujni krug sa najnižom dozvoljenom temperaturom nekog glikola. Na izlazu glikol ima akumuliranu toplotu koju predaje primarnom freonskom krugu, a voda je na svom izlazu maksimalno rashlađena.
Izmenjivač može biti konstruisan i tako da primarni strujni krug (freonski) tj. njegov isparivač, bude direkto u kontaktu sa vodom kojoj se oduzima toplota.
Matematičkom laiku kao što sam ja kod TP voda-voda je vrlo lako izračunati količinu toplotne energije koja se iskoristi ali bih ipak zamolio nekog ko je na tom polju potkovaniji da napiše formulu na osnovu ulazno-izlazne temperature vode i njene količine u jedinici vremena.
Pozdrav
[ mali genije @ 12.01.2013. 10:35 ] @
@rade.zrnic
Zasto bih kacio fotografije uradjenog posla kad mi reklama uopste nije potrebna jer imam
sasvim dovoljno posla i bez toga,a i da ti kazem iskreno i nemam naviku da fotografisem
to sto uradim.
Hm evo otici cu ovih dana do drugara da fotografisem jednog daikina VRV sistem koji se povezuje
i na sistem podnog grejanja.
@Gavara
Kolega vase uredjaje jesam montirao i to uglavnom van Srbije,nemam iskustva sto se tice servisiranja istih
jer ih nisam radio mada koliko sam video kako su odradjeni mogu samo da ih pohvalim.
Sto se tice samog rada veoma su tihi u radu i sa lakocom dolaze do zadatih parametara
i ne odstupaju od onog sto pise u prospektu ako je sistem uradjen kako treba.
[ Gavara @ 12.01.2013. 12:10 ] @
Da i moja su iskustva takva. Jedino im je cena visoka, a oni to pravdaju što kvalitetom materijala koji ugrađuju a i automatikom za vođenje.
[ BaneM75 @ 12.01.2013. 12:44 ] @
.......
Matematičkom laiku kao što sam ja kod TP voda-voda je vrlo lako izračunati količinu toplotne energije koja se iskoristi ali bih ipak zamolio nekog ko je na tom polju potkovaniji da napiše formulu na osnovu ulazno-izlazne temperature vode i njene količine u jedinici vremena.
..........

Formula za vodu je sledeca:

E=1,16 * V * dT

Gde je:

E - kolicina toplotne enrgije u kWh za jedan sat rada
1,16 - konstanta za vodu koja se dobije deljenjem specificnog toplotnog kapaciteta vode (4190) sa 3600 (da bi se treansformisali Dzuli u kWh)
V - zapreminski protok u m3/h
dT - Razlika temperature na ulazu i na izlazu iz izmenjivaca u K (ili Celsijusima posto nije apsolutna vrednost)

Pa tako, ako je protok vode 2 m3/h, razlika ulaza i izlaza 5 stepeni, dobija se da je od vode "oduzeto" 11,6kWh toplotne energije za 1 sat rada.






[ rade.zrnic @ 12.01.2013. 17:06 ] @
@mali genije nam je objasnio da mu reklama nije potrebna a reklamu nismo ni tražili. Na ovoj temi Foruma očekujemo nešto konstruktivno u smislu komentara koji je podastro @BaneM75; zahvaljujem. Suvoparno navođenje karakteristika nekog uređaja koji se inače mogu pročitati u opisu ne služi unapređenju duha teme.
Pozdrav
[ mali genije @ 12.01.2013. 18:55 ] @
@rade.zrnic
Kakva prozivka takav i odgovor.
Samo da znas potencijalnim kupcima uredjaja JESTE BITNO ONO STO PISE U PROSPEKTU i dali
uredjaj radi kako je napisano da bi znali sta kupuju tako da nelupas gluposti.
Idi negde u mad zone pa z...ebavaj nekog drugog.
Necu vise da komentarisem tvoje gluposti.

Citat:
Gavara: Da i moja su iskustva takva. Jedino im je cena visoka, a oni to pravdaju što kvalitetom materijala koji ugrađuju a i automatikom za vođenje.

Ono sto sam ja video u njima prevazilazi klasican seriski stanceraj i sigurno su bolji
uredjaji od bilo kog Nemca jer je bas svakom detalju posvecena paznja.
Sto se tice upravljacke automatike radi jako dobro no nista mnogo vise od nekog dimpexa ili rehau.
EEEE sad cena je najbitnija stavka mada bi to moglo i malo jeftinije mislim da su preterali
[ borca3 @ 12.01.2013. 22:59 ] @
imam jedno pitanje zasad . daki je neko mao kontakt sa prozorskom klimom delchi koliko
sam ja ukapirao neznajuci engl kompresor ima 2 grzine ili jacine ovako piše w2790 i 3330 pa Kcal/h4500btu/HR18000
pitaje glasi hteobi da grejem zasad 35kvadrata dali samo da iskoristim topao vazduh
ili dase mucim sa vodom
[ scroll @ 13.01.2013. 10:17 ] @
Pozdrav
Citat:
borca3: imam jedno pitanje zasad . daki je neko mao kontakt sa prozorskom klimom delchi koliko
sam ja ukapirao neznajuci engl kompresor ima 2 grzine ili jacine ovako piše w2790 i 3330 pa Kcal/h4500btu/HR18000
pitaje glasi hteobi da grejem zasad 35kvadrata dali samo da iskoristim topao vazduh
ili dase mucim sa vodom

2790w-je električna snaga kompressora
4500kcal/hr=18000Btu/h=5230w rashladne snage. Tako dabi imao 7-8kw toplotne snage što je više nego dovojno za 35k.
[ borca3 @ 13.01.2013. 17:33 ] @
hvala scrol imam imam još jedno pitanje dali mogu da koristim samo topao vazduh bez prepravki
ocu reci samo da okrenem kontra ono što duva napolje tj topla sad da duva unutra i dali da skinem motor koji duva hladno dabi dotio vecu temperaturu?
[ homerruma @ 13.01.2013. 18:47 ] @
Citao sam temu dok nisam pobeleo mnogo je to strana.
Priznajem da nisam sve procitao pa se izvinjavam ako je negde odgovor na moje pitanje.
A pitanje je:Koliko buseni bunar treba da je udaljen od temelja kuce?
[ mali genije @ 13.01.2013. 19:59 ] @
Citat:
homerruma: Citao sam temu dok nisam pobeleo mnogo je to strana.
Priznajem da nisam sve procitao pa se izvinjavam ako je negde odgovor na moje pitanje.
A pitanje je:Koliko buseni bunar treba da je udaljen od temelja kuce?

Ovo leto moras vise da se suncas.
Tvoje pitanje je vise za nekog staticara mada nevidim kako bi bunar uticao na stabilnost
objekta.Na par mesta sam ugradjivao uredjaje gde ja bunar busen tako da ostane u objektu
tj. podrumu a i ima ih busenih na 50cm od objekta
@scroll
pozdrav kolega dugo te nije bilo
[ rade.zrnic @ 13.01.2013. 21:16 ] @
@homerruma, po preporuci g. "maleckog genija", sunčanje je nezaobilazno....
sami bunar može da bude i ispod kuće ali voda koja se odbacuje bi trebala da bude dislocirana bar 15 metara...
@genius, do not read, you promised..
[ scroll @ 14.01.2013. 08:03 ] @
Citat:
borca3:
hvala scrol imam imam još jedno pitanje dali mogu da koristim samo topao vazduh bez prepravki
ocu reci samo da okrenem kontra ono što duva napolje tj topla sad da duva unutra i dali da skinem motor koji duva hladno dabi dotio vecu temperaturu?

Trebalobi da se okrene smer gasa da unutra greje a napolju hladi i reguliše brzina spojnog dela i reši otapanje.
pozdrav genije
[ msulentic @ 15.01.2013. 22:26 ] @
Citat:
Gavara:
Citat:
msulentic:
>Moja TP voda-voda 7,5 kw od 3.11.-3.12. 2012 je potrošila 420 kWh, temperatura polaza 33, temperatura prostora 22 stupnja 24 sata, neto površina kuće 132m2.
U potrošnju je uključena i priprema sanitarne tople vode putem TP, te
cirko pumpa i bunarska pumpa.

[Ovu poruku je menjao msulentic dana 06.12.2012. u 22:16 GMT+1]


Eto primera da nepričam gluposti. Čovek je trošio sa sanitarnom vodom na dan 14 kwh. Ovde u Bukovcu investitior nije još uvek spojio sanitarnu vodu na TP


Svježi podaci o potrošnji:
DAN STANJE BROJILA
datum avg tmp. kWh kWh
7.11.12. 9 11 9821
8.11.12. 9 12 9833
9.11.12. 9 12 9845
10.11.12. 6 14 9859
11.11.12. 11 15 9874
12.11.12. 12 14 9888
13.11.12. 10 11 9899
14.11.12. 7 10 9909
15.11.12. 7 12 9921
16.11.12. 7 17 9938
17.11.12. 7 14 9952
18.11.12. 9 16 9968
19.11.12. 7 12 9980
20.11.12. 7 13 9993
21.11.12. 10 16 10009
22.11.12. 8 14 10023
23.11.12. 9 14 10037
24.11.12. 8 15 10052
25.11.12. 6 17 10069
26.11.12. 10 18 10087
27.11.12. 10 14 10101
28.11.12. 11 13 10114
29.11.12. 13 12 10126
30.11.12. 7 13 10139
1.12.12. 4 17 10156
2.12.12. 3 26 10182
3.12.12. 1 24 10206
4.12.12. 0 14 10220
5.12.12. 2 19 10239
6.12.12. 0 18 10257
7.12.12. 0 26 10283
8.12.12. -2 26 10309
9.12.12. -7 20 10329
10.12.12. -11 37 10366
11.12.12. -6 32 10398
12.12.12. -6 28 10426
13.12.12. -9 24 10450
14.12.12. -2 36 10486
15.12.12. 1 22 10508
16.12.12. 0 20 10528
17.12.12. 1 26 10554
18.12.12. 1 27 10581
19.12.12. 2 20 10601
20.12.12. 0 18 10619
21.12.12. -2 23 10642
22.12.12. -1 23 10665
23.12.12. 0 28 10693
24.12.12. 6 28 10721
25.12.12. 6 24 10745
26.12.12. 8 16 10761
27.12.12. 6 16 10777
28.12.12. 4 17 10794
29.12.12. 0 18 10812
30.12.12. -1 20 10832
31.12.12. -3 22 10854
1.1.13. -3 23 10877
2.1.13. -2 29 10906
3.1.13. 4 24 10930
4.1.13. 7 21 10951
5.1.13. 7 20 10971
6.1.13. 2 15 10986
7.1.13. 2 21 11007
8.1.13. -2 21 11028
9.1.13. 2 23 11051
10.1.13. 2 24 11075
11.1.13. 3 20 11095
12.1.13. -1 24 11119
13.1.13. -1 20 11139
14.1.13. 4 24 11163
15.1.13. 3 20 11183


[ tihi2 @ 15.01.2013. 23:45 ] @
Koji proizvođač, koliko si platio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 16.01.2013. u 08:53 GMT+1]
[ Gavara @ 16.01.2013. 05:37 ] @
Ja sam zaboravio da naglasim da sistem u Bukovcu je radijatorski i da uopšte nije predviđen za rad sa TP . Tako da temperatura vode u sistemu varira od 45 C najmanja pa isla je na većim minusima do 58 C
[ msulentic @ 16.01.2013. 08:58 ] @
Citat:
tihi2:
Koji proizvođač, koliko si platio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 16.01.2013. u 08:53 GMT+1]


Suntree, a koštala me 1862$+carina 10%+pdv23%= ,te shipping i špedicija 450€.
Putovala je oko 2,5 mjeseca.
[ idm @ 16.01.2013. 13:32 ] @
msulentic
kolikog je toplotnog kapaciteta ?
[ msulentic @ 16.01.2013. 22:02 ] @
idm
toplinski kapacitet je 7,5 kw, što sam i naveo u prethodnom postu
[ anon301718 @ 17.01.2013. 08:16 ] @
Citat:
msulentic:
Citat:
tihi2:
Koji proizvođač, koliko si platio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 16.01.2013. u 08:53 GMT+1]


Suntree, a koštala me 1862$+carina 10%+pdv23%= ,te shipping i špedicija 450€.
Putovala je oko 2,5 mjeseca.


Ovakav nacin kupovine je prava stvar. A ne kao Viessman,Bosch,Vaillant koji lepe nalepnice sa svojim imenom.Viessman saradjuje sa kompanijom AIRWELL koja i proizvodi za Viessman.Ja bih razumeo da cena takvog proizvoda kojem je zalepljena nalepnica ima neku prihvatljivu cenu ali oni te jos i oderu sa cenom.Drugo- ako hoces TP gde u nazivu stoji VAZDUH a kvalitet proizvoda na prvom mestu lepo odes kod Japanskih ili Americkih proizvodjaca i kupis od proizvodjaca koji to zna da napravi i opet prodjes jeftinije.
[ tihi2 @ 19.01.2013. 12:05 ] @
Citat:
msulentic:Svježi podaci o potrošnji:
DAN STANJE BROJILA
datum avg tmp. kWh kWh
1.12.12. 4 17 10156
2.12.12. 3 26 10182
.......
30.12.12. -1 20 10832
31.12.12. -3 22 10854
Ono što piše Avg temp je u stvari najniža izmerena temperatura. Prosečna temp za NS za 12.2012. je 2,91*C, a prosečna minimalna je 0,19*C (kod tebe -0,16*C). Tvoje temperature baš lepo odgovaraju mojim minimalnim temp. Sem ako nije tvoja klima drastično drugačija, mada je samo 100-150km vazdušna udaljenost i sve ravno.
Potrošnja je realna i ako je COP oko 3,5, onda imaš pristojnu izolaciju od 5-8cm stiropora. Može poslužiti kao uporedni objekat.
Za preciznije treba, kolika je snaga potopne pumpe, koliko sati je radila, koliki su gubici kuće, imaš li akomulator toplote i koliki itd.
Da ne zavara onaj podatak od 420kw za 11.2012. ... prosečna temperatura je bila +11*C. Za 12.2012. potrošnja za grejanje je oko 630kw na prosečnih +3*C.
Sve u svemu vrlo lepo. A TP je (nama nepoznata) kineska, 3 puta jeftinija od firmiranih...
[ mali genije @ 19.01.2013. 15:08 ] @
Citat:
Zoran Petrović: Ovakav nacin kupovine je prava stvar. A ne kao Viessman,Bosch,Vaillant koji lepe nalepnice sa svojim imenom.Viessman saradjuje sa kompanijom AIRWELL koja i proizvodi za Viessman.Ja bih razumeo da cena takvog proizvoda kojem je zalepljena nalepnica ima neku prihvatljivu cenu ali oni te jos i oderu sa cenom.Drugo- ako hoces TP gde u nazivu stoji VAZDUH a kvalitet proizvoda na prvom mestu lepo odes kod Japanskih ili Americkih proizvodjaca i kupis od proizvodjaca koji to zna da napravi i opet prodjes jeftinije.

AIRWELL je firma sa tradicijom i kvalitetom.
Citat:
tihi2: Ono što piše Avg temp je u stvari najniža izmerena temperatura. Prosečna temp za NS za 12.2012. je 2,91*C, a prosečna minimalna je 0,19*C (kod tebe -0,16*C). Tvoje temperature baš lepo odgovaraju mojim minimalnim temp. Sem ako nije tvoja klima drastično drugačija, mada je samo 100-150km vazdušna udaljenost i sve ravno.
Potrošnja je realna i ako je COP oko 3,5, onda imaš pristojnu izolaciju od 5-8cm stiropora. Može poslužiti kao uporedni objekat.
Za preciznije treba, kolika je snaga potopne pumpe, koliko sati je radila, koliki su gubici kuće, imaš li akomulator toplote i koliki itd.
Da ne zavara onaj podatak od 420kw za 11.2012. ... prosečna temperatura je bila +11*C. Za 12.2012. potrošnja za grejanje je oko 630kw na prosečnih +3*C.
Sve u svemu vrlo lepo. A TP je (nama nepoznata) kineska, 3 puta jeftinija od firmiranih...

nigde nepise ni unutrasnja temperatura objekta sto je bitnija stavka
[ tihi2 @ 19.01.2013. 17:11 ] @
Citat:
msulentic:
>Moja TP voda-voda 7,5 kw od 3.11.-3.12. 2012 je potrošila 420 kWh, temperatura polaza 33, temperatura prostora 22 stupnja 24 sata, neto površina kuće 132m2.
U potrošnju je uključena i priprema sanitarne tople vode putem TP, te
cirko pumpa i bunarska pumpa.
[Ovu poruku je menjao msulentic dana 06.12.2012. u 22:16 GMT+1]
Ima na prethodnoj strani.
[ mali genije @ 19.01.2013. 19:04 ] @
Citat:
tihi2: Ima na prethodnoj strani.

moja greska nisam obratio paznju (slave su cudo) i da je podatak za potrosnju u
novembru koja je prihvatljiva ostaje da vidimo i za decembar
[ Milos.Markovic011 @ 23.01.2013. 19:49 ] @
Molim vas za pomoc! Vec dugo tata i ja trazimo adekvatnu pumpu vazduh - voda, za grejanje 300 kvm. solidna izolacija, radijatori, razmisljamo se izmedju
TOSHIBA HWS-1603H8-E//HWS-1403XWHM3 od 16 kw i Swiss Termove Olimpia Splendid iste jacine ali ne i cene. Znacilo bi mi da cujem vase misljenje ?

[ mali genije @ 23.01.2013. 21:14 ] @
ne znam za ovu drugu ali estia radi ko sat
[ idm @ 24.01.2013. 06:57 ] @
Milis.Markovic
koliko košta TOSHIBINA ,a koliko Swis Termova Olimpia Splendid toplotna pumpa i do koje temperature mogu da greju vodu ?
[ anon301718 @ 24.01.2013. 07:06 ] @
Citat:
Milos.Markovic011:
Molim vas za pomoc! Vec dugo tata i ja trazimo adekvatnu pumpu vazduh - voda, za grejanje 300 kvm. solidna izolacija, radijatori, razmisljamo se izmedju
TOSHIBA HWS-1603H8-E//HWS-1403XWHM3 od 16 kw i Swiss Termove Olimpia Splendid iste jacine ali ne i cene. Znacilo bi mi da cujem vase misljenje ?


Toshiba je ozbiljan i kvalitetan proizvodjac koji proizvodi TP vazduh-voda a ne kao neki drugi proizvodjaci koji SKLAPAJU TP vazduh-voda.Posto je Toshiba kvalitetan proizvodjac tebi su dostupni svi podaci o proizvodu koji tebe interesuje -- to se zove--kucaj- "ENGENEERING DATA BOOK TOSHIBA HWS-1603H8" tu ces naci sve sto te interesuje--koliko toplote isporucuje na odredjenim spoljnim temperaturama i razlicite vrednosti temperature vode..................lepo ljudi napisali a ne kao pojedini veliki NEMACKI BRENDOVI gde samo mozes da vidis nasmejanu plavusu i srecnu decu na lepoj slici.Trebao bi da uzmes u razmatranje i DAIKIN ALTERMA MONOBLOK.Pozdrav.............uzmi u razmatranje i SANYO,FUJITSU.
[ Milos.Markovic011 @ 24.01.2013. 16:38 ] @
Citat:
idm:
Milis.Markovic
koliko košta TOSHIBINA ,a koliko Swis Termova Olimpia Splendid toplotna pumpa i do koje temperature mogu da greju vodu ?




Razlika u ceni je velika Swiss termova Olimpia je 8400 e na 16 kw sa ugradnjom a Toshiba 6400 e 16kw sa ugradnjom, pa me prosto zanimalo sta to ovu prvu cini skupljom, a obe greju do 55 c izlazne temperature. Prva je italijanska druga je Japanska.

Hvala pogledacu i Altermin monoblok i Fuitsu...
[ tihi2 @ 24.01.2013. 18:18 ] @
Da li može neko da mi objasni zašto bih ja dao 8500evra za Swiss termovu TP, umesto 2500evra za Midea TP?
Ljudi, razlika je 6000evra!!! To je 140 000kw struje, a TP te snage ne potroši više od 8 000kw za zimu. Koliko ova skuplja mora da je efikasnija da to vrati?
[ Milos.Markovic011 @ 24.01.2013. 18:29 ] @
Pa to ni meni nije jasno...
[ mali genije @ 24.01.2013. 18:45 ] @
Citat:
tihi2:
Da li može neko da mi objasni zašto bih ja dao 8500evra za Swiss termovu TP, umesto 2500evra za Midea TP?
Ljudi, razlika je 6000evra!!! To je 140 000kw struje, a TP te snage ne potroši više od 8 000kw za zimu. Koliko ova skuplja mora da je efikasnija da to vrati?

Pa neko ima para,neko voli da se k....i,neko voli da ima kvalitetan i pouzdan uredjaj,neko voli da se ugreje.
Mada razlika u ceni je vise nego ogromna

@Milos.Markovic011
Jesi procitao p.poruke
[ msulentic @ 24.01.2013. 20:45 ] @
Za one koje zanima realna potrošnja mogu pogledati podatke Fraunhofer Instituta:

http://wp-monitor.ise.fraunhofer.de/english/index/messdaten.html
[ Gavara @ 25.01.2013. 05:52 ] @
Citat:
tihi2:
Da li može neko da mi objasni zašto bih ja dao 8500evra za Swiss termovu TP, umesto 2500evra za Midea TP?
Ljudi, razlika je 6000evra!!! To je 140 000kw struje, a TP te snage ne potroši više od 8 000kw za zimu. Koliko ova skuplja mora da je efikasnija da to vrati?


To ti je ona stara! I sa Puntom i sa Audijem možeš da se prevezeš od tačke A do tačke B. E sada po kojoj ceni, koliko im je održavanje, kakv konfor pružaju i šta ćeš pre sahraniti je pitanje. Zato možeš kupiti Punta za 7000 eura a Audija A6 za 30.000 eura, te stoga proizilazi da imaš četiri Punta u Audiju. Logika kaže da će duže trajati četiri Punta, ali neki ljudi i dalje kupuju Audi. Mada Punta ima više na putevima.
Tako su i naše cene oko 7000 eura za ove nove od 20 KW. Jednostavno preskupo sa periodom isplativosti 6 do 7 godina, koji je predug i iluzoran.
[ Gavara @ 25.01.2013. 05:55 ] @
Citat:
tihi2:
Da li može neko da mi objasni zašto bih ja dao 8500evra za Swiss termovu TP, umesto 2500evra za Midea TP?
Ljudi, razlika je 6000evra!!! To je 140 000kw struje, a TP te snage ne potroši više od 8 000kw za zimu. Koliko ova skuplja mora da je efikasnija da to vrati?


To ti je ona stara! I sa Puntom i sa Audijem možeš da se prevezeš od tačke A do tačke B. E sada po kojoj ceni, koliko im je održavanje, kakv konfor pružaju i šta ćeš pre sahraniti je pitanje. Zato možeš kupiti Punta za 7000 eura a Audija A6 za 30.000 eura, te stoga proizilazi da imaš četiri Punta u Audiju. Logika kaže da će duže trajati četiri Punta, ali neki ljudi i dalje kupuju Audi. Mada Punta ima više na putevima.
Tako su i naše cene oko 7000 eura za ove nove od 20 KW. Jednostavno preskupo sa periodom isplativosti 6 do 7 godina, koji je predug i iluzoran.
[ tihi2 @ 25.01.2013. 09:50 ] @
Ja to i dalje pokušavam da poredim sa klimama. Ne kažem da one preko 1000evra nisu bolje, ali da će da vrate pare (kroz uštedu u energiji) u odnosu na neku u pola cene - neće.
Mislim da je tehnologija TP osvojena i da dramatični napredak nije moguć bez enormnog ulaganja para (u sistem sa CO2 npr). Čak TP vazduh/vazduh su dostigle COP=5 a teoretski maksimum je COP=6. Mada su neki tvrdili ovde da su ostvarili i COP=8. Nepriznati svetski rekord.
Kinezi su iskopirali sve što se moglo iskopirati. Čim se pojavi model, cela ekipa ga rastura i usvaja višegodišnje istraživanje. A onda pravi klackalicu između efikasnosti i cene, pri čemu uvek ciljaju na nižu cenu jer je ispravna procena da masovnom prodajom jeftinijih uređaja zarade mnogo više nego ograničenom prodajom skupog proizvoda. I Folksvagen i Audi žive od Golfa i A3/A4 a ne od skupih modela.
Pravi prozvođači TP imaju ogromne troškove istraživanja i to mora neko da plati. Kad kinezi to istraživanje iskopiraju, trošak je nula. A onda jeftinija radna snaga i eto računice. Što je najgore, i veliki svetski proizvođači proizvode u Kini. Ja sam kupio u pola cene GPS koji je potpuno identičan Blubery GPSu samo što ne piše Blubery. Iz iste fabrike je gde se pravi i original. Jednostavno, napravili još hiljade komada.
Ako se pogledaju komponente, kinezi ne lutaju već uzimaju provereno (Copeland, Alco) zato što znaju da njihov kompresor neće niko kupiti. Ostale manje važne komponente poturaju svoje.
Zašto bi TP renomiranog proizvođača imala veći COP nego kineska sa istim tim kompresorom? Zato što je ipak korak ispred (istraživanje), što je kriva rada bolja itd. Ali ta razlika se meri boljim COPom od 0,1-0,3! Dovoljno za 2-3 puta veću cenu? Mislim za dodatno davanje para 3-6000evra?
I još jedna stvar koja se zaboravlja: da bi ušteda bila velika mora se biti veliki potrošač. Pravio sam neku računicu i za period od 10 godina grejanje na TP je najisplativije tek za izolovan objekat od preko 300-400 kvadrata. Za malog potrošača početno ulaganje (u kotao ili peć) je glavna prepreka.
Sigurno da je teško izmeriti ostale koristi od renomirane TP. Kvalitet servisne mreže? Da Bog da da je nikada ne proveravam. Kvalitet ugrađenih komponenti? Ako je dobar nikada se neće pokvariti, zar ne?
Onaj A6 sigurno privlači cice i njihove p*ce. Ali to spada pod onu "ne j*be momčić nego novčić". Kome to treba zna šta da kupi... i kupovina je opravdana i više nego isplativa. I za manje od 6-7 godina...
[ vasic74 @ 25.01.2013. 14:16 ] @
Pozdrav, svima.
nešto bi dodao u vezi renomiranih i ne renomiranih TP. prvo cu dati primer sa bisiklima. Mislim da ce svima biti jasno o cemu pricam. Kada odete u kinesku fabriku bicikala, u ponudi imate bisiklo istog izgleda sa cenovnim rangom od 50 dolara (možda i manje do 2000- 3000dolara) U čemu je razlika, razlika je u kvalitetu delova. Da li je menjač od 5 dolara ili od 300 do 500 dolara, kocnice , gume, zupcanici, ramovi. Naravno nas covek ce uzeti najeftiniju varijantu i zaraditi od 100 do 200% na njemu. Jer smo siromasna zemlja. Ima i kod nas skuplji varijanti ali to kupuje par ljudi. mada iskreno da imamo para uzeli bi najbolje biciklo. Najbolje tj. najbolje komponente. E to je i sa Mideyom, Samsung, TOSHIBA itd. U Midejinoj fabrici se prave i TP koje uopste nisu jeftine, a imaju i ove jeftine. Inverteri Mideini principielno imaju problema, neko ce reci kod mene dobro radi, ali po broju servisa to ne radi dobro i nije dobro za uvoznike, jer naplata servisa od Kineza ne ide dobro. Tj. nikako ne ide dobro. Dog kod Samsunga, TOSHIBE DAIKIN itd to funkcionisemnogo dobro, tj. zbog mnogo manje intervencija i kvalitetnih delova ti servisi su zanemarljivi. Nekažem da ih nema ali u odnosu na MIDEYU su minimizirani. Recimo Samsung EHS TP deklarisana je da radi do -20C a mideyina do -10C. Na 40C izlazne vode ka sistemu i sobne temperature 20C COP je 4,2 sa spoljnom temperaturom od 7C. Kod MIDEYE je to manje. Kada se sve uzme u obzir normalno da će ovaj uređaj biti skuplji od MIDEYE. Kada bi Vam neko dao PUNTA ili AUDIJA na biranje sta bi uzeli, naravno AUDIJA. Udoban, brz, siguran na putu itd. Mislim da čovek prvo treba da vidi koliko može da izfinansira, po meni je suludo dati i 3000 eur za TP a koristiti je samo za grejanje. Bolje uzmi kotao i nemas problema kada je i -30C. A ako koristiš i hladjenje onda je to druga prica. Ruke u djzep i šta god izabereš nećeš se pokajati. Jer onaj ko ima on će sigurno kupiti renomiranu marku, ko nema uzeće MIDEYU i biti sretan jer je opet nešto dobio. Kada zahladni malo više dodaće još neko grejno telo i pregurati tih 10 do 20 dana.
[ Milos.Markovic011 @ 26.01.2013. 12:16 ] @
S obzirom da sam se odlucio za Tosibinu pumpu vazduh - voda 16 kw moze li mi neko reci da li je TOSHIBA HWS-1603H8-E//HWS-1403XWHM3 pumpa poslednje generacije ili ima modernijih sa naravno i boljim COP hvala!
[ vasic74 @ 26.01.2013. 12:36 ] @
Milos.Markovic011 Re: Toplotna pumpa

- Citiraj ovu poruku -
S obzirom da sam se odlucio za Tosibinu pumpu vazduh - voda 16 kw moze li mi neko reci da li je TOSHIBA HWS-1603H8-E//HWS-1403XWHM3 pumpa poslednje generacije ili ima modernijih sa naravno i boljim COP hvala!

Milose poslao sam ti PP poruku.
[ mali genije @ 26.01.2013. 14:17 ] @
Citat:
Milos.Markovic011:
S obzirom da sam se odlucio za Tosibinu pumpu vazduh - voda 16 kw moze li mi neko reci da li je TOSHIBA HWS-1603H8-E//HWS-1403XWHM3 pumpa poslednje generacije ili ima modernijih sa naravno i boljim COP hvala!

ako te zanima mogu ti poslati br. servisera pa se raspitaj ili zovi uvoznika
[ tihi2 @ 27.01.2013. 09:31 ] @
Ja opet malo računao...
Ako je tačno ono što piše u novinama, grejanje od februara na struju u svim varijantama će biti neisplativo.
Pravio sam juče simulaciju za sebe i zaključak je porazan: čak i niža tarifa plave zone je skuplja nego gas. Ulazak u crvenu zonu je čista katastrofa.
Za mene najava poskupljenja struje od 10% i promena tarifnog sistema niže:više na 1:2 za mene znači poskupljenje grejanja 3 puta.
Računao sam i grejanje na TP (po novim cenama i tarifnom sistemu) i to sa skromnijim COPom od (na +7 COP=3, na 0*C COP=2.5, a ispod toga COP=2). Ispada da bi se za decembar 2012 potrošilo 10300din struje umesto 27000din na akomulator grejan strujom, a i gas (sa višom cenom za 10%) bi bio oko te cifre.
Dakle, za mene mesečna ušteda grejanja na TP je preko 100evra, što bi bilo ušteda 600-700evra po zimi. Uslovi su 10kw/h gubitaka, posebno brojilo, prosečna temperatura za mesec 3*C (ja sam računao realne temperature na svakih 20minuta).
TP ulazi na velika vrata u kalkulaciju.
[ sasalabud @ 27.01.2013. 18:03 ] @
Kad si ti to tako dobro sracunao,onda se TP nikome ne isplati ni ovde ni u svetu,znaci,nazad na kaljeve peci i drva i da porazbijamo onda ova cuda jer nas neko dobro zaje.. sa pricama o onim COPOVIMA!!!Aj,u zdravlje i zbogom pameti
[ anon301718 @ 28.01.2013. 07:34 ] @
To moze da se kaze -- svakom je tudja muka laksa --evo kako to izgleda kada koristite gas.Nauka kaze toplotna moc iznosi od 8 do 13 kw toplote -- e sada kada taj gas stigne u ruke nasih NAUCNIKA koji su eksperti za pitanje KAKO SMANJITI TOPLOTNU MOC GASA vi kao korisnik nikada neznate koji kvalitet gasa ste dobili.Kada dodje kraj meseca vi dobijate racun koji je NARAVNO UVECAN pa vam zalepe jos jedno 40-50 m3 gasa--takva je formula za obracun potrosnje gasa.E sada imate pricu STEPEN ISKORISCENJA kotla u mom slucaju 93 % ali to je u idealnim uslovima u realnim uslovima koriscenja vi taj stepen iskoriscenja nikada necete dobiti............Slicna je prica i sa peletom.Sto se tice struje situacija je mnogo jednostavnija a ako imate uredjaj koji od 1 kw struje daje 2-3 kw toplote onda ste u jos boljoj poziciji.Obicno kada poskupi struja onda poskupi i gas i pelet...............zakljucak je da vise nema JEFTINOG GREJANJA--
[ lavbanjalucki @ 28.01.2013. 09:31 ] @
Bravo!
Najispravniji zaključak koji se pojavio u poslednje vreme na ovim stranicama,al ne lezi vraže-za godinu dana će biti još skuplje ,ko će da se kladi?
Kad struja poskupi,poskupiće svi energenti jer cene peleta,briketa,drveta...do sada su održavale samo cene struje,znaju oni da je lakše okrenuti prekidač nego se za**ebavati sa peletom,ili,nedajbože,sa drvima.Samim tim,čim poskupi struja-KUKU NAMA,ali eto,to je nama "naša borba dala".
[ tihi2 @ 28.01.2013. 10:05 ] @
Za 4,5 dana korišćenja gasa (bio sam na putu, niko neće da se posveti grejanju u kući - sigurno sam usamljen primer, zar ne?) potrošeno 92m3 što znači iskoristivost kotla na gas od 70% (pošto znam koliko mi je energije trebalo zavisno od spoljnje temperature). I tu nije uračunat korektivni faktor od 5-6% koji NS Gas uračunava zbog "razlike u temperaturi, pritisku i ..." ko zna zašto još.
Da je iskoristivost kotla samo 70% ne bih rekao. Sigurno je tu i gas malo manje energije...
[ polo8 @ 28.01.2013. 12:48 ] @
zakljucak je da vise nema JEFTINOG GREJANJA

Ja mislim da nikad nije ni bilo jeftino grijanje. Poslovica kaze za dobru vatru treba dosta drva...
Druga je stvar sto je sada nazalost teska a izgleda bice sve teza finansijska situacija, pa samim tim nam se i grijanje cini skuplje

Isao sam nekom mojom logikom. Igrom slucaja umjesto novog gasnog kotla kupim kao za prvo vrijeme polovan i bar cetiri pet puta jeftiniji kotao od novog.
Renomirani proizvodjac, malo ciscenja, kontrole i pustanje u rad. Tri godine je radio bez ijednog problema. Mozda mu iskoristivost nije kao kod novog, ali mislim da sam to sto je
malo vise trosio kompenzovao njegovom cijenom u startu.
Cijena plina je otisla skoro nebu pod oblake a kvalitet plina je u bunaru.
Kako sam prosao sa plinom tako sam odlucio da se igram i sa toplotnom pumpom. Nadjem bazen koji se renovira i kupim tri TP koje su sluzile za grijanje vode u bazenu.
Kazu jedna neradi nikako, a dvije kao rade. Ja to sve kupim za male pare, platim carinu, donesem ...
Jednu sam prikljucio koja radi i koristim je vec dva mjeseca. Od druge dvije sam za sada napravio jednu, zamijenio kompresor, ustvari u njoj ni nema nesto puno da se pokvari.
Ako je elektronika radila 8 godina, zasto nebi jos koju, isparivaci rade, nemaju fizickih ostecenja. Uostalom i nova moze da se pokvari
Kad zavrsim, sve tri ce me kostati manje ili mozda isto kao jedna nova. Koristicu dvije, jedna ce biti u rezervi. E sad COP je za nijansu losiji nego kod novih modela, ali se
nadam da cu vremenom to kompenzovati manjom cijenom u startu. Ako nesto zataji i bude velikih minusa, tu je pomenuti gasni kotao da pomogne.
E sad sto se tice cijene grijanja. Kako stvari sada stoje sa potrosnjom racunam da cu proci bolje od prijatelja koji placa gradsko grijanje 12x50 eura za 70kvm stan
Trenutno grijem 90-100kvm i za sada nema sanse i da u aprilu bude minus dodjem do cijene grijanja za stan od 70kvm

Nadam se da sam nekome pomogao da pocne razmisljati i u tom pravcu, posto vidim da se vodi polemika o renomiranim proizvodjacimaTP, "sklapacima TP", kineskim TP
[ CBC @ 28.01.2013. 13:42 ] @
Citat:
polo8: zakljucak je da vise nema JEFTINOG GREJANJA
]

Pa sad, ja bi rekao da je jeftino, Balkan nije svet vec samo los deo sveta gde se uglavnom krpi i prezivljava. Ako dam za primer da me grejanje 120 kvadrata prostora sa 23 stepena na svakom centimetru kosta 6% od neto mesecnog primanja, moras se sloziti da je jeftino?
Generalno, greska nije u sistemima grejanja vec u sistemu zivljenja. :(
Neuzmi me za pogresno! :)
Pozz
[ tihi2 @ 28.01.2013. 14:35 ] @
Šta je za koga jeftino... najpoštenije je sračunati koliko košta 1kw energije a tu uračunati direktan trošak i deseti deo cene kotla (recimo da mu je vek 10 godina). A i takva računica ima mana.
Iz moje perspektive, mojih 500evra za grejanje po zimi je skoro džabe (akomulator, samo noćna tarifa, 270m2, 10kw gubitaka).
Na TP bi bilo skoro isto, ako ne računam investiciju od 2-3-5-7000 evra.
Na gas, zima košta oko 1200evra.
Šlag na tortu je grejanje na novosadsku toplanu čitavih 4200evra!!!! Ne mogu da verujem svojim očima i ušima, zvao sam 2 puta telefonom. Kažu 105.85din/m2 i plaća se cele godine tj 12 puta. Daj Bože da sam pogrešio. I pola je strašno.

Ministarka se ne javlja, a vesti u 3 kažu da "EPS ne može da primeni novi tarifni sistem pre 1.marta" šta god to značilo.

[ polo8 @ 28.01.2013. 20:03 ] @
Citat:
To moze da se kaze -- svakom je tudja muka laksa --evo kako to izgleda kada koristite gas.Nauka kaze toplotna moc iznosi od 8 do 13 kw toplote -- e sada kada taj gas stigne u ruke nasih NAUCNIKA koji su eksperti za pitanje KAKO SMANJITI TOPLOTNU MOC GASA vi kao korisnik nikada neznate koji kvalitet gasa ste dobili.Kada dodje kraj meseca vi dobijate racun koji je NARAVNO UVECAN pa vam zalepe jos jedno 40-50 m3 gasa--takva je formula za obracun potrosnje gasa.E sada imate pricu STEPEN ISKORISCENJA kotla u mom slucaju 93 % ali to je u idealnim uslovima u realnim uslovima koriscenja vi taj stepen iskoriscenja nikada necete dobiti............Slicna je prica i sa peletom.Sto se tice struje situacija je mnogo jednostavnija a ako imate uredjaj koji od 1 kw struje daje 2-3 kw toplote onda ste u jos boljoj poziciji.Obicno kada poskupi struja onda poskupi i gas i pelet...............zakljucak je da vise nema JEFTINOG GREJANJA--

Citat:
polo8: zakljucak je da vise nema JEFTINOG GREJANJA
]

Pa sad, ja bi rekao da je jeftino, Balkan nije svet vec samo los deo sveta gde se uglavnom krpi i prezivljava. Ako dam za primer da me grejanje 120 kvadrata prostora sa 23 stepena na svakom centimetru kosta 6% od neto mesecnog primanja, moras se sloziti da je jeftino?
Generalno, greska nije u sistemima grejanja vec u sistemu zivljenja. :(
Neuzmi me za pogresno! :)
Pozz

Samo sam se nadovezao na prethodne postove...
Ni ja se ne zalim na skupocu sve dok je u stanovima sa dosta manjom kvadraturom i gradskim grijanjem drasticno skuplje nego sto ja placam
[ anon301718 @ 28.01.2013. 20:47 ] @
Gradsko grejanje stana ako zgrada nema izolaciju to ce biti samoubistvo--ODRACE IH--podace i cene m2 stana ako zgrada nema izolaciju.Kada im budu MANGUPI sracunali cenu kalorije a grad prestane da dotire cenu grejanja to ce biti UZAS.Pa kada im odrede FIKSNI deo placanja pa plus potrosnja po utrosku ima da idu ulicom i sapucu kada dodje zima.Citace forum o izolaciji o TP pa ce pitati ......itd..........proslo je vreme kada su oni uzivali u temperaturama od 25 c a za snizavanje temperature se koristila rec " DAJ OSTAVI TAJ PROZOR OTVORENIM MNOGO JE VRUCINA U STANU ".........
[ Lyinx @ 28.01.2013. 21:00 ] @
TP je odlicno resenje
ali tek posle toplinske izolacije kuce i kvalitetnih prozora naravno
[ Milos.Markovic011 @ 30.01.2013. 08:37 ] @
Zna li neko kad dolaze na nase trziste TP cetvrte generacije ? zna li se nesto o njima, jel moguce da toga bude do sledece grejne sezone...
[ anon301718 @ 30.01.2013. 09:53 ] @
Ako si resio da pazaris Toshibu to je dobra odluka-- nemozes mnogo da pogresis,samo vodi racuna o kapacitetu na nizim temperaturama jer karakteristika svih Toshiba je da malo vise gube na kapacitetu zbog ocuvanja COP vrednosti inece to su twin rotary compressori koji koriste stalne-neodimijumske magnete -BLDC-.Neki veci pomak u vrednosti COP-a na niskim temperaturama mislim da nije moguc bez pomoci hemicara a to se sigurno nece desiti cetvrtom generacijom TP.Verovatno ce to biti kozmeticke promene i neko malo-zanemarljivo poboljsanje COP na niskim temperaturamma.Povecanje COP vrednosti na + 7 c je manja vazno za grejanje zimi.Hemicari imaju problem jer moraju da vode racuna oko ocuvanja prirode.Imas zanimljiv spor koji se vodi izmedju Honeyell,DuPont kompanija koje su patentirale proizvodnju gasa tetrafluopropen i ostalih proizvodjaca klima uredjaja medju kojima je i Daikin............A ako si resio da potrosis mnogo para ostaju ti uvek Daikin i Mitsubishi electric..........da sam na tvom mestu ja bih to pazario bez razmisljanja.
[ anon301718 @ 30.01.2013. 10:03 ] @
Doda bih da nekada nije bas pometno kupovati naj-novije proizvode jer oni vrlo cesto mogu da imaju kako ih zovu decije bolesti koje se tokom vremena proizvodnje otklanjaju i doradjuju.Zato je nekada pametnije kupiti i malo stariji model koji se vec dokazao u praksi i radu a sve slabosti otklonjene................................
[ Milos.Markovic011 @ 30.01.2013. 12:47 ] @
Juce su mi bili ljudi za toshibu ali su mi rekli da 16 kw nece biti dovoljno da zagreje 300 kvm (prozori nisu pvc i izolacija je 5cm, radijatori...) i da Toshiba ne pravi pumpe vecih kapaciteta, pa cekam da mi posalju proracun i ponudu, pa cu videti sta mi nude za alternativu i da li mi odgovara. Medjutim razmisljam i ukoliko sacekam do sledece grejne sezone da li ce se eventualno pojaviti nesto novo.

[Ovu poruku je menjao Milos.Markovic011 dana 30.01.2013. u 14:04 GMT+1]
[ bakara @ 30.01.2013. 16:21 ] @
Citat:
Milos.Markovic011: Juce su mi bili ljudi za toshibu ali su mi rekli da 16 kw nece biti dovoljno da zagreje 300 kvm

kako se u opste racuna potrebna snaga toplotne pumpe?

Rekao bih da je za toliku kucu dovoljan el. kotao od 18kw, a toplotna pumpa od 16Kw bi trebalo da daje nekoliko puta vise energije...

Ja bih recimo moju kucu mogao da grejem i sa 6Kw el kotlom, kada je bas hladno (-10) treba i 12Kw, ako to znam da li se iz ovoga moze izvoditi zakljucak kolika snaga toplotne pumpe bi mi bila potrebna?

[ anon301718 @ 30.01.2013. 17:38 ] @
Citat:
Milos.Markovic011:
Juce su mi bili ljudi za toshibu ali su mi rekli da 16 kw nece biti dovoljno da zagreje 300 kvm (prozori nisu pvc i izolacija je 5cm, radijatori...) i da Toshiba ne pravi pumpe vecih kapaciteta, pa cekam da mi posalju proracun i ponudu, pa cu videti sta mi nude za alternativu i da li mi odgovara. Medjutim razmisljam i ukoliko sacekam do sledece grejne sezone da li ce se eventualno pojaviti nesto novo.

[Ovu poruku je menjao Milos.Markovic011 dana 30.01.2013. u 14:04 GMT+1]


Ako ti znaci ovo Fujitsu Waterstage 16 kw model high power na -7c/45c daje 14.50 kw.
[ Lyinx @ 30.01.2013. 20:39 ] @
Citat:
bakara:

kako se u opste racuna potrebna snaga toplotne pumpe?




jednostavno prvo treba da znas koje su potrebe kuce dakle treba da znas koliko energije ide kroz prozore(1), fasadu(2), krov(3)...dakle sastav kuce izolativnost se meri u W/m2K (wat na m2 kot promene za jedan Kelvin ili C isto je) kad znas....

onda uzmes projektnu temperaturu to zavisi od podrucja i izracunas recimo BG je cini mi se oko -15 stepeni a unutar treba da bude +21 dakle razlika je 36 stepeni onda uzmes od gore 1 x 36+ 2 x36 +3x36 +.... i to je to onda uzmes TP koja pokriva te zahteve

mogu ti dati i link za besplatni PHP programcic koji izracunava sve to za bilo koju kucu/zgradu samo stavis parametre (sastav) za zid/krov/prozore... jedini problem je da je na slovenskom

evo link http://www.novolit.si/slo/novocad.html

inace google translator resava puno toga ;)
[ bakara @ 30.01.2013. 21:16 ] @
@Lyinx

ne treba meni nikakva formula, vec sam pitanje postavio diskusije radi...

Znaci pitam, da li se snaga toplotne pumpe moze odrediti na osnovu snage koja je potrebna elektricnom kotlu da greje isti objekat?

Znaci ako je za grejanje nekog objekta dovoljan kotao od recimo 12Kw, da li to pokriva toplotna pumpa od 6Kw?

Nadam se da sam dovoljno jasno postavio pitanje... i da li se to moze posmatrati na taj nacin?


Takodje molim vas da mi ne saljete na PP ponude za prodaju TP, jer ne kupujem nista vec samo ucestvujem u diskusiji!

Hvala
[ Lyinx @ 30.01.2013. 21:24 ] @
Odgovor je NE ako ti treba 12KW za grijanje onda ti treba 12KW naravno treba ti tih 12KW na sta ja znam -15 naime TP ne radi jednako dobro na +10 i na -10 to nadam se znamo

Ali TP 12 KW ne znaci da trosi 12KW ako to mislis ? Ako ima TP recimo COP 3 onda trosi 12:3 dakle 4KW (struje)

A te formule inace vaze za svaki oblik grijanja ne samo za TP ako zelis optimizaciju naravno - citaj optimizaciju novcanika
[ bakara @ 30.01.2013. 23:08 ] @
Citat:
Lyinx: Odgovor je NE ako ti treba 12KW za grijanje onda ti treba 12KW naravno treba ti tih 12KW na sta ja znam -15 naime TP ne radi jednako dobro na +10 i na -10 to nadam se znamo

Ali TP 12 KW ne znaci da trosi 12KW ako to mislis ? Ako ima TP recimo COP 3 onda trosi 12:3 dakle 4KW (struje)

Ne znam zasto mislis da ja to ne razumem?

Pitam konkretno: ako prostor grejes elektricnim kotlom od 12kw, da li je za isti prostor dovoljno toplotna pumpa od 6Kw...?

sad vidim da sam isto to vec napisao:
Citat:
bakara:

Znaci ako je za grejanje nekog objekta dovoljan kotao od recimo 12Kw, da li to pokriva toplotna pumpa od 6Kw?

Znam ja da TP daje vise energije nego sto trosi i nema potrebe to da mi objasnjavas.
[ Gavara @ 31.01.2013. 05:45 ] @
Ako ti je za grejanje objekta bio potreban električni kotao od 12 KW snage, toplotna pumpa duplo manje snage iako ima stepen iskorišćenja od 100 % svakako da ti neće biti dovoljna. Znači neće!
[ johnnie @ 31.01.2013. 06:24 ] @
Ne bih puno da se mesam, covek kaze da mu za grejanje objekta treba 12 KW, tj da mu elektricni kotao 12 KW zavrsava posao.
E sad,koliko sam ja shvatio, pitanje je bilo da li mu pumpa koja trosi 6 KW struje zavrsava posao, obzirom da TP ima COP od ... do..., dakle da li bi pumpa koja trosi 6KW struje i ima COP>2 zavrsila posao? Ja mislim da bi....

[ aviator @ 31.01.2013. 08:32 ] @
Iz licnog iskustva, za mojih 170m2 ciste grejene povrsine, radijatorsko grejanje:

Imao sam ponude razlicitih firmi koje su proracunali da mi je potrebna TP voda vazduh od 11 Kw do 18Kw (proracun na bazi formula, knjiga i td)

Odabrao sam ponudu po kojoj su procenili su mi da mi je potrebna TP voda vazduh od 8 Kw (proracun je uradjen na bazi iskustva)

Vec drugu zimu se moja kuca greje sa 8 kw na zadovoljstvo svih ukucana a prevashodno ministra finansija jer je razlika samo u investiciji bila od 30-60%.

Objasenjenje koje sam ja dobio od izabrane firme je bilo: kod nas se koriste zastarele forme za proracune snage i gubitaka pa tako po knjiskom proracunu izadje mnogo skuplje...

I ja sam inzenjer, tako da nemojte ovo da shvatite kao pljuvanje na nauku, samo je u pitanju primena razlicitih standarda.

O troskovima grejanja necu ponovo da pisem , ima sve u ranijim postovima, samo da potvrdim da se isti trend ustede ponavlja i ove zime..


[ Lyinx @ 31.01.2013. 09:56 ] @
@ bakara e sad stvarno ne znam kako da ti nacrtam citaj jos jednom ako ti treba 12 KW TOPLINSKE ENERGIJE onda ti treba 12 KW TOPLINSKE ENERGIJE !! 2+2=4 a ne 3 ili 5

ako sve ostalo znas kako kazes onda stvarno ne znam sta to ne znas ?
Dobro meni se cinilo da ne znas zbog toga moj posledni post ali ok stvarno ne znam sta/kako da napisem
poz


[ dlalic @ 31.01.2013. 11:08 ] @
@Bakara
kada se kaze TP od 10kw, ti kilovati se odnose na toplotnu snagu, ne elektricnu. Tako da je sto se toplotne snage tice isto kw elektricnog kotla i kw toplotne pumpe
[ bakara @ 31.01.2013. 13:41 ] @
Citat:
dlalic: @Bakara
kada se kaze TP od 10kw, ti kilovati se odnose na toplotnu snagu, ne elektricnu. Tako da je sto se toplotne snage tice isto kw elektricnog kotla i kw toplotne pumpe

To je u stvari odgovor koji sam trazio.
Znaci TP su deklarisane na ono koliko daju, a ne na koliko trose.

Znaci ako se neki prostor greje sa 12Kw el. kotlom potrebna je i TP od 12Kw, koja onda verovatno trosi ne vise od 3-4Kw el. energije?
[ tihi2 @ 31.01.2013. 14:00 ] @
Citat:
aviator:Iz licnog iskustva, za mojih 170m2 ciste grejene povrsine, radijatorsko grejanje:
Imao sam ponude razlicitih firmi koje su proracunali da mi je potrebna TP voda vazduh od 11 Kw do 18Kw (proracun na bazi formula, knjiga i td)
Odabrao sam ponudu po kojoj su procenili su mi da mi je potrebna TP voda vazduh od 8 Kw (proracun je uradjen na bazi iskustva)
Vec drugu zimu se moja kuca greje sa 8 kw na zadovoljstvo svih ukucana a prevashodno ministra finansija jer je razlika samo u investiciji bila od 30-60%.
Ako je tih 8kw bilo dosta za 20tak dana u februaru prošle zime onda su gubici stvarno toliki. Mada, razlika je prevelika i vrlo verovatno da si se dogrevao još nečim.
Druga stvar je što se projektuje da TP pokrije 70-80% grejanja a ostatak se nadomesti drugim izvorom (najhladnijih desetak dana zime). Projektant može da kaže da 8kw zadovoljava 70% zime i neće pogrešiti, kao ni onaj koji je rekao da treba TP od 15kw (jer zadovoljava 90% zimskih potreba).
Malo ljudi greje kuće sistemom voda/vazduh. Kako si to izveo i kako regulišeš temperature u svakoj prostoriji? I pošto, naravno.
[ tihi2 @ 31.01.2013. 14:30 ] @
Citat:
bakara:Znaci ako se neki prostor greje sa 12Kw el. kotlom potrebna je i TP od 12Kw, koja onda verovatno trosi ne vise od 3-4Kw el. energije?
Bilo bi kad bi taj kotao od 12kw radio tako 24h što nikad nije tačno. Koliko majstora toliko računica koliko gubitaka ima objekat.
Jedan od dobrih približnih načina je da se zna kolika je potrošnja (ko se greje na struju zna koliko potroši za 24h) i to podeli sa razlikom temperature u sobi i prosečnom dnevnom temperaturom. Juče je prosečna spoljnja temperatura bila 7,8*C i kad se oduzme od sobne (22.5*C) dobijam razliku od 14,7. Potrošio sam 91kw za grejanje i imam gubitke objekta od 91/14,7=6,19kw/*C na dan. Pošto se snaga izražava u KWH onda je to 6,19kw/24h=0,258kw na čas po *C.
Oni što troše gas množe svaki potršeni m3 sa oko 9kw. 1m3 cera, hrasta, itd ima oko 2000kw. Za ugalj se daje taj podatak. Ovo se sve može računati i na nivou prošle zime: zna se koliko sam čega potrošio, zna se prosečna temperaura i račun je lak.
Sada, ako hoću da mi TP pokrije potrošnju do -5*C treba mi TP od 0,258*(22,5-(-5))=0,258*27,5=7,09kw
Ako hoću da mi TP pokrije potrošnju do -10*C treba mi TP od 0,258*(22,5-(-10))=0,258*32,5=8,38kw
Ako hoću da mi TP pokrije potrošnju do -15*C treba mi TP od 0,258*(22,5-(-15))=0,258*37,5=9,68kw
Ova računica važi i za sve druge vrste kotlova.
[ aviator @ 31.01.2013. 19:17 ] @
Citat:
tihi2: Ako je tih 8kw bilo dosta za 20tak dana u februaru prošle zime onda su gubici stvarno toliki. Mada, razlika je prevelika i vrlo verovatno da si se dogrevao još nečim.
Druga stvar je što se projektuje da TP pokrije 70-80% grejanja a ostatak se nadomesti drugim izvorom (najhladnijih desetak dana zime). Projektant može da kaže da 8kw zadovoljava 70% zime i neće pogrešiti, kao ni onaj koji je rekao da treba TP od 15kw (jer zadovoljava 90% zimskih potreba).
Malo ljudi greje kuće sistemom voda/vazduh. Kako si to izveo i kako regulišeš temperature u svakoj prostoriji? I pošto, naravno.

U pravu si potpuno da se ulazi u svestan rizik i da mora da postoji alternativni sistem grejanja - ispod -5 (tj temperature koju ti podesis) mogu da se ukljucuju elektricni grejaci. I to su mi svi posteno napomenuli i onaj od 18kw i onaj od 8kw. Ja imam i stari kotao na cvrsto gorivo pa mi nije bilo toliko bitno kako cu se eventuelno grejati 10-tak dana. Pisao sam vec i o tome da sam analizirao listing dnevnih temperatura u Beogradu za zadnjih 70 godina (koji moze da se nadje na netu) i zakljucio da se tih 10-15 dana ne desavaju vrlo cesto tako da mogu da podnesem cak i grejace na struju kao alternativno grejanje tih dana. Prosle godine su grejaci bili podeseni da se ukljucuju i ukljucivali su se , a ove sam ih "softverski" namerno iskljucio, hteo sam da proverim sta se desava na nizim temepraturama: pumpa je svo vreme uspevala da postigne sama potrebnu temperaturu (temperatura u kuci je po danu izmedju 23 i 24 stepena).. Ali, ova zima nije toliko jaka, nije bilo vise uzastopnih dana sa jako niskim temperaturama tako da za npr. ovakvu zimu uopste ne bi trebalo alternativno grejanje.
Najveci neprijatelj TP u mom kraju su nestanci struje, ili ispadi faza - tad jedino pomaze stari kotao i agregat ili inverter koji tera staru cirkulacionu pumpu.
Prosle godine i sa strujnim grejacima je racun za sezonu bio daleko manji nego za dotadasnje grejanje na cvrsto gorivo (brikete), ali da budem jasan jer mozda nisam dobar primer, meni nije bio prvenstveni cilj usteda sto je poenta ovog foruma, vec da se na bilo koji nacin otarasim lozenja i bacanja pepela. Citao sam mnogo pre dve godine o sistemima grejanja i zahvaljujuci bas ovom forumu pronasao svoje "idealno resenje": sada sam sebi ujutro opet licim na gospodina a ne na garavog lozaca. Usput se ispostavilo da sam i ustedeo na novcu za grejanje koji mi otplacuje oko pola rate kredita - pa kud lepse?

Izvinjavam se, sad tek vidim da sam napravio bitan lapsus - sistem je vazduh/voda sa radijatorima a ne voda/vazduh.
[ todorbgd @ 31.01.2013. 19:25 ] @
Postoji jos jedan momenat u celoj prici ato je da se COP menja u zavisnosti od temperaturu vode koja se greje. Tako da u koliko se koristi neka varijanta niskotemperaturnog grejanja, recimo podno, sa temperaturom do 35 stepeni COP je veci i moguce je grejati se sa manjom TP odnosno njena snaga je veca. E sad vecina trgovaca prikaze u karakteristikama upravo tu neku naj idealniju varijantu i onda kad prikacite sve to na sistem ne dobijete nista.
Poenta cele price je da treba dobro razmisliti koga ce te izabrati da izvodi radove i kakve su mu reference i garancije. Dzaba matematika ako se posao izvede traljavo.
[ Milos.Markovic011 @ 04.02.2013. 18:02 ] @
Za grejanje kuce od 300 kvm, izolacije 5 cm, radijatori... Dobio sam sledecu ponudu TP vazduh-voda Midea MGCSL-D30W/RN1, dakle 30 KW (dva digitall scroll kompresora) bez elektricnih grejaca. Izlazna temperatura vode max 50 c pri temperaturi od - 10 a u tom slucaju neophodan joj je kapacitet od 13.12 KW i trosi struje od 7.38kw! pa se dalje povecava kapacitet koji joj je neophodan i potrosnja struje pri 50c ukoliko temperatura raste sve do + 13 stepeni kada koristi maximalan kapacitet i trosi 12. 20 KW struje, sto naravno nije neophodna izlazna toplota vode na + 13 stepeni... ali u proseku trosi oko 7. 24 KW pri spoljnoj temperaturi od -6 i 8.04 KW pri -2 pa 8. 74 na +2 grejuci vodu na 45 c . cena 5300 + 400 e ugradnja. Garancija 3 god. S obzirom da imam el kotao od 9 kw na 3 grejaca, spojili bi njega sa pumpom pa bi on eventualno dogrejavao kad je bas zima... ali plasi me sto sama pumpa nema el. grejace u sebi, i sto joj je maximum 50 c toplota vode pri - 10 c zanima me da li bi neka pumpa manjeg kapaciteta mogla da iznese tu kvadraturu pri manjoj potrosnji struje... sta mislite o ponudi ?
[ tihi2 @ 04.02.2013. 21:21 ] @
TP je za niskotemperaturno grejanje i ako su radijatori u sistemu onda ih mora biti značajno više, skoro duplo da bi se temperatura vode spustila na 50*C a da u kući bude toplo. Ako sada greješ kuću, onda znaš koja je temperatura polazne vode na npr 0*C i to ti može biti pouzdan orjentir (moralo bi da bude oko 40*C). Ako je 50*C, piši propalo.
Imam malo manju kvadraturu (270m2, 10cm izolacije na zidovima i 15cm vune na plafonu, na -20*C gubici 10kw/h) i po gruboj računici tvoji gubici bi bili oko 15kw/h na -20*C (zavisno šta imaš na plafonu, pretpostavio sam 10cm vune, stiropora ili šta već).
Pravio sam simulaciju potrošnje slične TP za mesec decembar 2012 i potrošnja bi ti bila oko 1500kw više i oko 760kw niže tarife. Koliko je para, sam ćeš izračunati. Tu nisam računao cirkulacionu pumpu koja ide uz tvoju TP a koja je od 1.2kw.
Ta TP radi do -10*C ali ima oko pola kapaciteta. Kada bi uzeo slabiju (rekao bih da su one sa jednim kompresorom dosta jeftinije, obično snage do 24kw) i planirao da pokriješ temperaturu do -10*C (prošle zime je bilo 3 takva dana, ove zime nijedan) a da nedostatak energije nadoknadiš drugačije, može biti da bi uštedeo i više od 1000evra.
Neki drugi proizvođači prave pumpe koje rade i na -20*C, a uobičajeno je da greju vodu do 55 ili 60*C.
Pošto tražim rešenje i za sebe, iznenađen sam koliko sve proizvođača prodaje na našem tržištu. Za sada najbolja ponuda za mene 2700evra, 18kw, radi do -20, greje do 60*C, trajno do 55*C.
Za tebe, 24kw, na -7 daje 10kw sa COP=2, u izvornom cenovniku 20% skuplja.
[ homerruma @ 04.02.2013. 21:32 ] @
Citat:
Za sada najbolja ponuda za mene 2700evra, 18kw, radi do -20, greje do 60*C, trajno do 55*C.

Ponuda za vazduh-voda ili voda voda?
[ tihi2 @ 04.02.2013. 22:31 ] @
Vazduh-voda. Ja se mnogo plašim kvaliteta vode, imam bunar od 50mm za zalivanje u dvorištu, a na nekoliko mesta sam video da budženje i štednja na bunaru ne donosi ništa dobro. A 1600evra mi je puno za bunar.
Jedina prednost voda-voda sistema je da je snaga konstantna i ne zavisi od spoljnje temperature. Cop je skoro jednak a početna investicija dosta veća.
[ Gavara @ 05.02.2013. 05:56 ] @
Bunari su dosta skupa varijanta pogotovo ako ne živite negde u blizini Novog Sada. Ovde na objektu naše firme bušićemo na 20 metara dubine da bi uzeli vodu iz preseka sa krupno zrnastom strukturom peska koja neće prolaziti kroz filter i začepljavati izmenjivač. Naravno vodu morate da vratite u drugi bunar jer vas zakon na to obavezuje. Bacanje u kanalizaciju nije dozvoljeno. Morate da uradite elaborat i projekat crpljenja i za to dobijete odgovarajuće dozvole jer crpite bogastva ove zemlje. Nama treba dva profi bunara 2 x 20 m prečnika 160 mm . Prosečan metar bunara sa materijalom ide od 50 do 60 eura po metru zavisno od kvaliteta materijala. Naš će izaći 40m x 60 eura , pa treba vam još oprema tipa glava bunara ,pumpa za crpljenje , obavezni vodomer i sl te ova naša dva će izaći 4000 eura.
Naravno može to neko i da vam sve uradi jeftinije i nabudži ali onda budete mirni možda dve godine!
[ anon301718 @ 05.02.2013. 07:12 ] @
Kazes obavezan VODOMER.....kada sve uradis po zakonu to znaci da taj vid grejanja nije ISPLATIV........
[ tihi2 @ 05.02.2013. 07:43 ] @
Baš to i pričam. Kao i većina stvari u Srbiji, ako se radi po Zakonu bude preskupo. Ja sam dobijao ponude za bunar do 25m dubine (treba mi 20m) prečnika 160mm po 40evra ali da moje bude dovoz i kupovina 2-3t zeolita.
Znam za rešenja gde se stavlja jača obična cirkulaciona pumpa koja iz bunara prečnika 50mm vuče vodu (voda se zapravo kapilarno popne sa 20m na dubinu od 5-6m i tu stoji). Ali...
[ Milos.Markovic011 @ 05.02.2013. 08:59 ] @
Za sada najbolja ponuda za mene 2700evra, 18kw, radi do -20, greje do 60*C, trajno do 55*C.
Za tebe, 24kw, na -7 daje 10kw sa COP=2, u izvornom cenovniku 20% skuplja.

predlog marka? koji model ?
[ cokacunami @ 05.02.2013. 14:13 ] @
tihi2,

Kazi nam sta si izbunario - koju pumpu, model, cenu. Tvoja iskustva mnogima pomazu,
pa i ovaj podatak moze mnogima olaksati.

Nije moderator moron da ne zna da ti ne reklamiras nikoga.

[email protected]
[ tihi2 @ 05.02.2013. 14:19 ] @
Karakteristike su ove:
_____________-15_____-7______2_______7______15______20
_____35*C___2.13____2.67____3.18____3.59____4.19____4.28
COP_45*C___1.78____2.33____2.76____3.34____3.81____4.12
_____55*C___1.49____2.06____2.58____3.09____3.67____3.89

_____35*C___9.70___12.26___14.37___16.53___18.89___19.6
KW__45*C___8.20___10.71___12.76___15.38___14.43___18.91
_____55*C___6.98____9.48___11.84___14.23___16.8____17.82

Inače je jedna kineska firma, prodaje se i kod nas po toj ceni, ja sam kontaktirao prodavca.
Išao sam u subotu kod čoveka koji je ima da vidim kako radi i nemam primedbe. Prodaje se i na nemačkom tržištu sa svim sertifikatima za EU. Valjda je i to neka garancija.
[ sasalabud @ 05.02.2013. 17:12 ] @
Zato se koriste sonde vertikalne ili povrsinske i sto vreme vise prolazi,energetski su sve izdasnije i COP je uvek isti bez obzira na spoljnu temperaturu i nema prljanja izmenjivaca i i i...
[ lavbanjalucki @ 05.02.2013. 17:25 ] @
[quote]sasalabud:
Zato se koriste sonde vertikalne ili povrsinske i sto vreme vise prolazi,energetski su sve izdasnije i COP je uvek isti bez obzira na spoljnu temperaturu i nema prljanja izmenjivaca i i i...[/q
Gitarista,hajde nam malo objasni kako to da su sonde izdašnije što vreme više prolazi.Onako,u par rečenica,ako može?

[ sasalabud @ 05.02.2013. 17:53 ] @
Vidi lavebanjalucki,nije tesko ni objasniti ni shvatiti.Iako se vertikalne sonde po postavljanju u busotinu zalivaju bentonitom,vremenom struktura oko sonde postaje kompaktnija a samim tim je omogucena brza i bolja temperaturna regeneracija.Kod postavljanja horizontalnih sondi to jos vise dolazi do izrazaja jer se u tom slucaju ne zalivaju bentonitom vec je potrebno bas da vreme ucini svoje tj. da se zemlja dobro slegne.
[ BaneKI @ 05.02.2013. 18:34 ] @
Dobro vece, narode! Treba mi pomoc oko TP-e, kuca je od 110m2, grejna povrsina je 90m2, podno grejanje je u pitanju. Izolacija je 10cm stiropor spoljni zidovi, plafon je 10cm presovane trske i 10cm mineralne vune. Nova je stolarija, nova kuca je u pitanju. E, sad: koja TP je najbolja, vazduh-voda ili voda-voda!? I ako moze obrazlozenje zasto bas ta pumpa! Nadam se da cu dobiti pravi odgovor od ljudi koji imaju iskustva sa tim pumpama. Hvala!
[ lavbanjalucki @ 05.02.2013. 18:35 ] @
To objašnjenje mogu da prihvatim kao logično i možda ispravno.Odrednicu "vremenom" nismo gledali sa istog aspekta,ti si mislio na duži vremenski period(godine,recimo)a ja sam mislio na jednu sezonu a uverio sam se da (horizontalni)zemljani kolektor gubi na izdašnosti što dalje odmiče zima i dolazi proleće,što je,takože,logično.Dakle,u tvojoj tvdrdnji radi se o vremenu od nekoliko godina a kod mene od par meseci.Sad je jasno.ok.
[ sasalabud @ 05.02.2013. 19:26 ] @
Ako je pravilno postavljena,pod tim mislim na dovoljnu duzinu i dobru dubinu i horizontalna bi morala da obezbedjuje rad sa istim COP-om do proleca
[ sale_ch @ 05.02.2013. 20:38 ] @
moze li malo vise infomacija o sondi? koji matrijali? Neke reference? Kolika je cena postavljanja?
[ sasalabud @ 05.02.2013. 22:57 ] @
Moze, za izradu sondi se koriste polietilenske cevi takozvani alkatan koje se i kod nas i u svetu koriste u vodovodu za razvod vode i zemnog gasa.Domaci proizvodjaci rade vrlo kvalitetne cevi svih preseka koje ni po cemu ne zaostaju u odnosu na one strane proizvodnje.Deklarisani radni pritisak je 10b sto je vise nego dovoljno za primenu u funkciji geosondi za rad TP.Empirijski je izmereno da jedna vertikalna sonda duzine 100m,u zavisnosti od sastava tla isporucuje 5-7,5Kw toplotne energije na sat za rad TP.To je podatak sa interneta,ljudi su tako izmerili u dosadasnjoj praksi i ja nemam razloga da ne verujem.Dakle,tu se ne pravi nikakva racunica vec se uzima zdravo za gotovo.Evo primer, ako ti za grejanje objekta treba 15Kw i imas takvu TP,potrebne su ti dve sonde na dubinu po 100m iz kojih ces dobijati vodu konstantne temperature oko 13C i mozes slobodno racunati na COP 5 pa i vise u slucaju da ides na niskotemperaturno podno grejanje.Usput bas te briga za pesak,necistoce i ziva bica iz bunarske vode,jer tvoj sistem je zatvoren hermeticki i nista ne moze da prodre u njega i da ga onecisti.Drugo,bas te briga i za spoljnu temperaturu,tvoja TP ce raditi sa max.COP-om i na -40.Sledece,ceo sistem ti radi sa obicnom cirkulacionom pumpom za centralno grejanje koja trosi manje od 90W sto ce ti leti biti ukupna potrosnja struje za hladjenje cele kuce jer ces bajpasom premostiti TP tako da ti sistem podnog grejanja preko cirkulacione pumpe bude direktno vezan na geosonde.Tada vodu iz sondi koja je opet negde oko 13C cirkulaciona pumpa gura u podove a sobni termostati kontrolisu rad pumpe a prigusenjem protoka regulises da temp. poda ne padne ispod 17C da ne bi doslo do znojenja podova.To su sve razlozi koji govore u prilog tome da je koriscenje sondi u velikoj prednosti u odnosu na ostale nacine koriscenja TP mada je u startu nesto skuplje ali se kroz max. COP kao i komfor koriscenja bez odrzavanja vrlo brzo isplati Drugih referenci nemam osim sto sam u svom dvoristu postavio horizontalnu sondu od 300m na dubinu od 4,5m.Nazalost nisam stigao pre zime da pustim u rad ali cu se sledeceg leta sigurno hladiti na taj nacin.Mene je kostalo oko 2000e i materijal i busenje zemlje

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 06.02.2013. u 04:04 GMT+1]
[ Gavara @ 06.02.2013. 06:02 ] @
Stoji sve to što si rekao i sonde jesu dobra stvar. Bušenje 30 eura po metru zalivanje još 5 eura. Ako je tlo kao u Vojvodini ne mora zalivanje jer voda koje ima izobilje obavlja taj posao odnosno vezuje zemlju i sondu. Materijal cevi obična po narodski okiten cev Može da se kupi i gotva Renhau i sl ali cena poražavajuće velika. Za sondiranje sam pričao sam sa više firmi . Mogu uglavnom da buše do 120 m u dubinu ali najdužu što su uspeli sondu da uvuku je 100 m.Cena sa njihovim materijalom grubo 5000 eura ( Energynet npr.). Snaga kao što je Sasa rekao u tim granicama a tek kada se uradi karotaža tla može se preciznije dati snaga.
Inače kada računate koliko energije treba da dobije TP od izvora energije (zemlja ili voda) uzmite u obzir i COP tj. da će ukupnu izlaznu snagu u onu toplotnu uticati i rad kompresora . Npr ako je TP toplotne snage 15 KW i COP je 5, tada isparivaču treba Qisp=15*( (5-1)/5)= 12KW. Znači da je ovo snaga potrebna isparivaču da dobije od zemlje. U ovom slučaju verovatno opet trebaju dve sonde.
Inače o onom što je pričano kako površinski kolektor gubi snagu je totalno tačno. Zemlja energetski osiromašuje i fluid sa sve manjom temperaturom iz meseca u mesec ulazi u pumpu. Posledica toga je da je naša TP pumpa u Bukovcu u januaru potrošila 60 Kwh više struje.
[ sasalabud @ 06.02.2013. 08:39 ] @
Gavro,podatak o tome koja se snaga moze ocekivati od povrsinske sonde nigde nisam mogao da nadjem pa sam uzeo kao pretpostavku da je polovina od snage vertikalne sonde,otud onih 300m u mom dvoristu a za kucu mi treba 10-takKw.Mozda sam i preterao ali od viska glava ne boli.Verujem da ste u Bukovcu dodali stotinak metara vise,taj problem ne bi imali.Takodje i dubina na kojoj je postavljena ne bi smela biti manja od 2m.Glavni zadatak koji se pred sondu postavlja je da obezbedi konstantan rad TP sa max. COP-om u toku cele sezone.To je i poenta koriscenja TP, sve ostalo je skoro besmisleno i zato ne treba stedeti na metrima a i ta ce sonda kako godine budu prolazile raditi sve bolje.
[ sale_ch @ 06.02.2013. 09:31 ] @
Citat:
Gavara:
Stoji sve to što si rekao i sonde jesu dobra stvar. Bušenje 30 eura po metru zalivanje još 5 eura. Ako je tlo kao u Vojvodini ne mora zalivanje jer voda koje ima izobilje obavlja taj posao odnosno vezuje zemlju i sondu. Materijal cevi obična po narodski okiten cev Može da se kupi i gotva Renhau i sl ali cena poražavajuće velika. Za sondiranje sam pričao sam sa više firmi . Mogu uglavnom da buše do 120 m u dubinu ali najdužu što su uspeli sondu da uvuku je 100 m.Cena sa njihovim materijalom grubo 5000 eura ( Energynet npr.). Snaga kao što je Sasa rekao u tim granicama a tek kada se uradi karotaža tla može se preciznije dati snaga.
Inače kada računate koliko energije treba da dobije TP od izvora energije (zemlja ili voda) uzmite u obzir i COP tj. da će ukupnu izlaznu snagu u onu toplotnu uticati i rad kompresora . Npr ako je TP toplotne snage 15 KW i COP je 5, tada isparivaču treba Qisp=15*( (5-1)/5)= 12KW. Znači da je ovo snaga potrebna isparivaču da dobije od zemlje. U ovom slučaju verovatno opet trebaju dve sonde.
Inače o onom što je pričano kako površinski kolektor gubi snagu je totalno tačno. Zemlja energetski osiromašuje i fluid sa sve manjom temperaturom iz meseca u mesec ulazi u pumpu. Posledica toga je da je naša TP pumpa u Bukovcu u januaru potrošila 60 Kwh više struje.




Znaci za TP snage 12 kw i COP-om 4/5 treba mi onda oko 10 kw snage sto bi se reklo dve sonde na dubini oko 100m ili u eurima 200m x 35 eura= oko 7000 eura za mesto u Vojvodini.

Na kojoj se udaljenosti buse dve sonde?
[ sasalabud @ 06.02.2013. 10:44 ] @
Buse se na 7-8m razdaljine.Ali istu tu snagu mozes dobiti i sa samo jednom busotinom.To je onda dosta jeftinije samo je sonda malo slozenija i opet to nije ni izbliza cena dve busotine po 100m.
[ sale_ch @ 06.02.2013. 10:58 ] @
Kolika je onda dubina potrebna odprilike? 130m?

Mogu li onda sondu da postave na tu dubinu?
[ sasalabud @ 06.02.2013. 18:19 ] @
Nisam do sada imao priliku da vidim da se postavljaju na tu dubinu i bilo bi skupo busenje a nema ni potrebe jer se dobija samo 1C na svakih 30m dubine
[ Gavara @ 06.02.2013. 19:30 ] @
Na mestu gde napraviš površinski kolektor možeš samo da posadiš travu. Sa prostorm koji su meni dali ja sam napravio u Bukovcu najbolje što sam mogao. A to što će pumpa trošiti po sezoni 200kwh više jer zemlja oko nje osiromašuje to je neznatna cifra.
Ja u principu više očekujem od tog kolekotra sledeće grejne sezone dok se zemlja slegne i lepo prione uz cevi.
Trenutono završavamo ugradnju jedne voda/voda od 30 KW. Pošto je upitanju javni objekat za sada nesmem reći ni gde. Nadam se da će obezbediti potrebne priključke i da ćemo testirati grejanje već ove sezone. Ova na vodu će i hladiti pa jedva čekam da vidim i tu kako se ponaša
[ lavbanjalucki @ 06.02.2013. 19:35 ] @
Saša,moram da ti skrenem pažnju na par stvari u kojima DEBELO griješiš:
Podataka o horizontalnim kolektorima ima mnogo,samo ih ti nisi uspio pronaći.Naime,horizontalni kolektori se koriste mnogo više nego dubinske sonde svuda oko nas osim u Vojvodini jer tamo su vode na malim dubinama pa je to jeftinija varijanta.S obzirom na karakteristike tvog objekta,dužina od 300m tebi je sasvim dovoljna ali tvrdnjom da je najmanja potrebna dubina-2m,dovodiš u zabludu one koji žele ovde nešto da nauče! A to što si ti svoje kolektore ukopao na dubinu od 4,5m je čista glupost!!! Dragi moj gitarista,zemni kolektori se ukopavaju na dubinu između 0,8 i 1,4 m. zavisno od konfiguracije terena i sastava zemljišta.OBJAŠNJENJE:Na dubini od 4,5m ne postoji niti teoretska mogućnost da dođe do neophodne REGENERACIJE
zemljišta,niti dole može da dopre vlaga prilikom padavina,topljenja snega i sl.niti postoji mogućnost da dole dopre toplota koju sunčeva energija šalje na zemljicu nam čarnu tokom onih meseci kad mi ne grijemo nego se istim tim kolektorom hladimo.Dakle,kad tvoja TP jedno "usisa"tu toplotu koju će kolektori da preuzmu od zemlje,samim tim oko kolektora će se stvoriti hladnoća koja neće ni na koji način/osim ono malo toplote koju iz objekta"uteraš"u zemlju tokom letnjih vrućina ali to je minorno)moći ponovo da se pretvori u,tebineophodnu, toplotu za rad TP u sledećoj sezoni grejanja.Dakle,ti si napravio nešto što nije horizontalni kolektor a mnogo daleko je od dubinske sonde,no da se mi nebi ovde prepucavali,pred nama je pa ćeš i sam videti svu istinu o ovom što ti ja ovde pišem.
[ sasalabud @ 06.02.2013. 20:55 ] @
Pazi bogati,mora da su svi koji placaju hiljade evra za sonde na 100m dubine sisli s pameti jer tamo ne dopire sunceva toplina kad tako tvrdi nauka iz Banjalike.Vidi Bogoljube, ne znam otkud tvoja potreba da se samnom prepucavas i sa takvim prizvukom pominjes moje zanimanje.Zar ti mislis da se ja stidim sto sam izmedju ostalog i gitarista i sto sam pola zivota proveo svirajuci po hotelima i kafanama.Usput sam eto i naucio kako se treba ophoditi prema pomahnitalim alkoholicarima.Iako se kako vidim koristis internetom,izgleda da ti shvatanje nije bas vrlina pa i ne uspevas da pohvatas ono sto je bitno,a ja sam upravo izgubio volju da tebi ista vise objasnjavam.Bice da je tacno da pred svinje ne treba biserje prosipati.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 07.02.2013. u 14:42 GMT+1]
[ lavbanjalucki @ 06.02.2013. 21:24 ] @
Ne kažem ja da ti ne umeš da sviraš i da ne umeš sa alkoholičarima,ja samo kažem da kolektor na toj dubini neće biti funkcionalan.To su zakoni majčice zemlje a ne kafanski zakoni.A ja nisam imao nameru da se s tobom prepucavam nego da skrenem pažnju na neispravnost tvog postupka.Nije problem što ti ne znaš nego što nećeš da učiš.Vidiš,ja sam ovde naučio kako se pravi solarni kolektor i -napravio! Naučio kako se podešava pelet kotao a u cilju smanjenja potrošnje peleta i- uspio.Naučio kako se pravi akumulator toplote i-napravio,svojim rukama ali nisam bio drčan i prepotentan nego sam učio od onih koji znaju kojima ovim putem od srca zahvaljujem na pomoći.A tebe,ako put nanese u Republiku Srpsku,dođi do mene da vidiš šta sam sve napravio a i kolektor ću da napravim i to tačno tri puta bolji od tvog.
Eto,neću više,da nas nebi sankcionisali(a trebali bi).
[ sasalabud @ 06.02.2013. 21:24 ] @
Citat:
Gavara:
Na mestu gde napraviš površinski kolektor možeš samo da posadiš travu. Sa prostorm koji su meni dali ja sam napravio u Bukovcu najbolje što sam mogao. A to što će pumpa trošiti po sezoni 200kwh više jer zemlja oko nje osiromašuje to je neznatna cifra.
Ja u principu više očekujem od tog kolekotra sledeće grejne sezone dok se zemlja slegne i lepo prione uz cevi.
Trenutono završavamo ugradnju jedne voda/voda od 30 KW. Pošto je upitanju javni objekat za sada nesmem reći ni gde. Nadam se da će obezbediti potrebne priključke i da ćemo testirati grejanje već ove sezone. Ova na vodu će i hladiti pa jedva čekam da vidim i tu kako se ponaša



Gavro na kojoj je dubini kolektor u Bukovcu? a mozes ako hoces i kukuruz da sejes.Kod mene je citav park iznad kolektora jedino ne mozes nista da gradis na tom terenu ako temelji idu na dubinu kolektora
[ Gavara @ 07.02.2013. 05:52 ] @
Ovako. Kolektor ide na dubine veće od 1m što je negde malo više od tačke dokle može da zemlja zamrzne. U suštini preporučuje se dubina od 1,2 m . Nepreporučuje se dubina veća od 2m jer sunčeva energija akumulirana je u gornjem sloju do 2m. Kolektor u Bukovcu je kopan na 1,3m. Zatim je stavljen pesak 5 cm pa na njega cev pa opet 5cm peska. Zadatak peska da štiti cev od fizičkog oštećenja usled nečistoća (kamenčići i sl.) . Ali njegova uloga je još važnija. Naime kako fluid u kolektoru se očekuje da padne ispod nule on ima zadatak da upija vlagu sa spoljašnjeg omotača cevi i na taj način spreči formiranje ledenog omotača. Led je savršen izolator i može da napravi problem. Taj pesak je uvek vlažan tako da provodi toplotu i nije izolator.
Sasa za ono si upravu. Nisko rastinje pa i kukuruz ajd da kažemo da može. Ali problem je to što je to najčešće dvorište gde ljudi hoće drvo, garažu i sl. Ti im uzmež 500 kvadrata placa gde nedolazi u obzir ni drvo da zasade.
[ sasalabud @ 07.02.2013. 08:07 ] @
Gavro,moje dvoriste je park star preko 50 godina.A kada se rade vodovodne instajacije nikada se ne postavljaju na manje od 80cm dubine da ne bi zimi smrzavale ej,a to je negde oko 0C a nama za dobar COP treba 11-12C.Sve sto sam video na youtube postavljaju na min 6-8 ft.Jedan fit je 30cm.Iz dubinske sonde se dobija i 14-15c,otkud onda tamo ta temperatura ako sunce greje samo prva 2m? Proveri ove moje navode.Mislim da ti je 1,3m jako plitko i zato nemas ni COP kakav bi mogao biti ni izdasnost za celu sezonu. Savetovao sam se sa sumarskim inzinjerom pre postavljanja sondi i kaze da nema nikakvih problema i za nisko ni za visoko rastinje zato sto je sve pa i cetinari u toku zime u fazi mirovanja jedino mu se nije svidela ideja da preko leta sa solarnog kolektora deponujem u zemlju toplotu i od toga sam odustao.Pothladjenje usled dejstva sondi listopadi nece ni osetiti a cetinari isto ili ce to samo prepoznati kao malo jacu zimu a njima zima nikako ne smeta sto znaci da mozes da sejes i sadis sta god hoces.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 07.02.2013. u 09:23 GMT+1]
[ Lyinx @ 07.02.2013. 17:00 ] @
Evo ovako
kolektor se u principu stavlja na dubinu 1,2 do max 2 m zbog regeneracije koju omogucava kisa naime ako stavis kolektor u vecu dubinu postoji mogucnost dakle mogucnost da okolina kolektora zimi zamrzne sto nije neobicno a zbog dubine na kojoj je kolektoir povrsinska voda leti nije u stanju da istopi taj led i to je to naravno sve zavisi kakva je zemlja na tom podrucju
Za info: po 1 m kolektora mozete dobiti 20-40w toplinske energije zavisi od tipa zemlje a nesto malo i od tipa cevi (alkatena)

a sto se tice vertikalnih sonda to je potpuno druga prica:
imate sonde koje se stavljaju u dubinu 100m + dakle ove sonde koriste geotermalnu energiju zemlje naime na svakih 25 m dubine je zemlja toplija u principu za 1 st/C opet zavisi od podrucja dakle kod ovih se koriste zatvoreni sistem kruzenja tekucina ide dole ugrije se i vraca u TP
A imate i krace sonde koje u stvari nisu sonde nego koriste podzemnu vodu
a te opet mozete da koristite na dva nacina prvi je da crpite ovu vodu do TP pa je onda kroz drugu busutinu vracate ovo moze ako je voda cista i ima dovoljno veliki protok inace su problemi
ili stavite dovoljnu veliku povrsinu sondi/koletora u taj nivo podzemnih voda i koristite zatvoreni sistem dakle isto kao kod geotremalnih sondi ili povrsinskog kolektora dakle oduzimate energiju podzemnim vodama kroz cev-alkaten sto je po meni bezbednije naime nema prjavstine u sistemu i kad slucajno nema dovoljno podzemne vode sistem radi dalje samo sa manjom snagom

[Ovu poruku je menjao Lyinx dana 07.02.2013. u 18:14 GMT+1]
[ CBC @ 08.02.2013. 08:45 ] @
Mozda nisam bio dovoljno observantan kad sam propustio srz pitanja?

Na prvom metru naravno, ali, samo je pitanje vremena dok se povrsinski deo neohladi toliko da se najefektivniji deo ( sa najvecim delta T) nespusti nize gde je konstantniji priliv energije (manji atmosferski poremecaj). Sama dubina koja je optimalna zavisi od podzemnih voda i od konstinencije povrsinskog sloja, dakle, postoje izvesne i znacajne geografske razlike koje se moraju uzeti u obzir. Generalno, za recimo Svedsku vazi jedno pravilo kada se ide na vertikalne sonde, samo tada kada neraspolazete dovoljnom povrsinom na placu za postavljanje horizonalne slinge ili ukoliko nezelite da vam dvoriste bude raskopano sto izaziva nove troskove i vreme za restauraciju travnjaka. Ovde su cene izvodbe prilicno izjednacene bilo da je vertikalna ili horizontalna izvodba, vise je postala stvar estetike.

Edit: Kolektor zahteva oko 400 kvadrata za normalnu kucu u Svedskoj, poleze se na oko 1m dubine ( varajacija na klimatsku zonu). Postoji i novi kompaktni kolektor patentiran i isproban i radi na svega ukupnih 40 kvadrata, dakle 10 puta manje povrsine.

U pitanju je ozbiljan i renomiran proizvodjac, tako da nesumnjam u korektnost podataka.

http://www.ivt.se/pages/product.asp?lngID=261&lngLangID=1

Visina kolektora je 2m i ubacuje se u zemlju na dubini GORNJEG DELA od 1m gde su i prikljucuje u mreezu sa drugima. Svaki kolektor sadrzi 40m cevi i ima zapreminu od 40l.


[Ovu poruku je menjao CBC dana 08.02.2013. u 10:00 GMT+1]
[ sasalabud @ 08.02.2013. 08:59 ] @
Svaka sonda i horizontalna i vertikalna rade celom svojom duzinom.Sto duza to bolja.Sto vise vremena voda provede putujuci kroz sondu,vise ce energije pokupiti usput.Kad stavis dzezvu na vrelu ringlu voda ne prokuva odmah,sto duze stoji sve je toplija i na kraju prokuva.U RTB-Bor u takozvanoj Borskoj jami postoji kafic na jednom napustenom horizontu na 400m dubine i tamo je temperatura stalno 16C i prilicno je vlazno,ovo pominjem usput zbog one kisnice,pogledajte na youtube.Kad bih mogao da spustim sondu na tu dubinu i dobijem jedno petnaestak stepeni moja bi TP valjda radila sa COP 8. Sa 15C na 35 za podno-ajde tihi sta kaze racunica?
[ anon301718 @ 08.02.2013. 09:51 ] @
Mozda ja nisam bas lepo ispratio o cemu ste pisali ali cini mi se da se ovde pricalo o DUBINI na kojoj je idealno postaviti sondu-izmenjvac--zato sam pitao na kom METRU --mislio sam na dubinu zemlje......da li je bolje plice ili kopati duboko........
[ CBC @ 08.02.2013. 11:58 ] @
Citat:
sasalabud:
Svaka sonda i horizontalna i vertikalna rade celom svojom duzinom.Sto duza to bolja.Sto vise vremena voda provede putujuci kroz sondu,vise ce energije pokupiti usput.Kad stavis dzezvu na vrelu ringlu voda ne prokuva odmah,sto duze stoji sve je toplija i na kraju prokuva.U RTB-Bor u takozvanoj Borskoj jami postoji kafic na jednom napustenom horizontu na 400m dubine i tamo je temperatura stalno 16C i prilicno je vlazno,ovo pominjem usput zbog one kisnice,pogledajte na youtube.Kad bih mogao da spustim sondu na tu dubinu i dobijem jedno petnaestak stepeni moja bi TP valjda radila sa COP 8. Sa 15C na 35 za podno-ajde tihi sta kaze racunica?


Razumemo se ali za neke koji nevide koincidenciju, vise kracih sondi u paraleli takodje rade isti posao, usporuje cirkulaciju po svakoj sondi dok u sumi nosi istu energiju jer je protok u jedinici vremena isti (ciljno). Uz sve to se da manipulisati sa materijalom koji je bolji termicki provodnik ali uvek ima ono ali koje srecu kvari, naime, iako materijali koji se koriste za kolektor nisu najbolji termicki provodnici, besmisleno je raditi sa boljim jer je ovako ograniceno po svakom duznom metru kolektora i dato vremena zemlji da se termicki "regenerise". Odatle proizilazi da je tvrdnja da sto je duza linija aktivnog kolektorskog dela da je i efikasnost bolja. Posebno bitno za horizontalne kolektore a manje za vertikalne jer vertikalni na dubinama na kojima su vec se nalaze permanento u "zizi", elem opkruzeni su 360° sa izvorom energije koji je homogen za razliku od plitko polozenih horizontala. Odatle i cinjenica da vertikalninkolektori nose vise energije sa sobom (u istom protoku).
[ CBC @ 08.02.2013. 12:06 ] @
Citat:
Zoran Petrović:
Mozda ja nisam bas lepo ispratio o cemu ste pisali ali cini mi se da se ovde pricalo o DUBINI na kojoj je idealno postaviti sondu-izmenjvac--zato sam pitao na kom METRU --mislio sam na dubinu zemlje......da li je bolje plice ili kopati duboko........


Zelis li tacno tempiranje za klimtske uslove gde si i o zemljistu gde nameravas da postavis kolektor, jos nije kasno, zrtvuj 20ak € i kupi na pijaci 3-4 elektronska termomentra ili kod kineza?

Zakucaj cev od vodovoidaneku od pola cola do dva metra dubine, izvuci je pa naguraj sondu od termometra na dva metra, na metar i po i trecu na metar, zatrpak nazad zemljom i vrsi observaciju razlike temperature na raznim dubinama u zavisnosti od spoljne temperaturere.
Neces morati nikog vise da pitas isto pitanje jer ces sam znati najbolje sta vazi za tvoje uslove.

Moja omiljena izreka je: meriti je znati.
[ bakara @ 09.02.2013. 11:52 ] @
Preporucujem da se suzdrzite od licnog prozivanja, ovo sto je dosad napisano je vec dovoljno za udaljavanje sa foruma.

Nemam nameru da glumim policajca, dobili ste upozorenje.

Hvala!
[ tihi2 @ 09.02.2013. 16:35 ] @
Možda malo pogledati kako rade oni koji od toga žive i imaju zilione evra za istraživanje... pa makar ukrasti koju ideju...
http://www.rehau.com/RS_sr/gra...269786/raugeo_pe-xa_sonda.html
http://www.rehau.com/RS_sr/gra.../raugeo_helix_pe-xa_sonda.html
ugradnja krajnje komplikovana, vidi se na
http://www.youtube.com/watch?v=c2mO0pI_tCE
[ Gavara @ 10.02.2013. 08:24 ] @
Citat:
sasalabud:
E hvala ti,ali pitanje je bilo upuceno ovom sto je odrzao predavanje i hoce dolare da bih ga stimulisao da stavi prst na celo i malo razmisli,i on i onaj iz Banjaluke i onog sto im je ispricao te gluposti o kisnici i da sunce greje samo plitko.A najvise me iznenadjuje Gavra.Izvini Gavro ali cela pokrajina lezi na vodi a i ti pricas o kisnici i postavljas sondu na 1,30 gotovo na granici da mrzne od gude, i od nje ocekujes da extrakuje toplotu iz zemlje.Ako zagudi na -35 - 37 a nije nemoguce,smrznuce ti kolektor od gude a ne od freona zato sto si bukvalno shvatio pojam povrsinski kolektor.I jos nesto,eej,da sam ti ja direktor,nebi se ti kod mene leba najeo.Pa Gavro,cigani sipljivog konja hvale kad prodaju a ti firmu koju predstavljas kao prodavac kudis u svakom postu pricom o tome kako ste najskuplji od svih.Ti razjuris i ono malo potencijalnih kupaca takvom antipropagandom firme za koju radis.Ja takvog trgovca jos nisam sreo.Izvini brate ali morao sam da ti kazem,ja te tako vidim.



Ne taman posla pogotvo kada takav komentar dobijem od tebe, pošto je očigledo da o 90% stvari o kojim pričaš nemaš pojma. Pre svega u kolektor se stvalja etilen glikol tako da se sigurno neće zamrznuti. Toplota koju Zemlja akumulira od Sunca zadržava se na dubini od 1-2m . Toplota koja dolazi od unutrašnjoosti zemlje počinje od 10 m dubine.
I još nešto. Voleo bih da mi pokažeš kolektor koji si ti napravio na 4m dubine pa da vidim kako ćeš ga prvenstveno izvesti i koliko će to da košta a onda kako će funkcionisati.
I prestani pričati o stvarima o kojima nemaš pojma.
[ Lyinx @ 10.02.2013. 16:25 ] @
Taj kolektor u dubini 4m od onog koji ima milione dollara (lol)
(a i trebat ce mu da sa bagerom ukopa u dubini 4m 300-600 metara cevi - iskopati 1000-2500 m3 zemlje i onda vratiti nije bas za jedan dan ;))
moze da radi samo
1. ako je teren od sljunka dakle voda moze iz povrsine bez problema do 4m dubine ali to i znaci da je potreban vrlo veliki kolektor naime sljunak ne sadrzava puno energije
2. ako je kolektor puno veci (skuplji) nego treba da bude pa tako ne dolazi do podhladjivanja kolektora
3. ako je kolektor stavljen na nivo podzemnih voda dakle uzima energiju vode ali onda to vise nije kolektor za TP zemlja voda nego voda voda (drugi principi)

ali to su sve specificke situacije...
u principu vazi ono vec napisano i da pametno je da se u kolektor stavi otopina glikola i vode (antifriz) mada ne treba puno glikola naime glikol kao takav smanjuje prenos energije








[Ovu poruku je menjao Lyinx dana 10.02.2013. u 17:40 GMT+1]
[ sasalabud @ 11.02.2013. 23:52 ] @
@tihi,
hvala ti sto se trudis,ali vidis da ne vredi,niti sta gledaju,niti citaju i nista do njih ne dopire
@Gavra,
stvarno ja ne razumem zasto si ukopao silne pare pod zemlju ako iz nje dobijas oko 0C i nize pa ti treba glikol.Veci COP bi imao da si isao na vazduh-vazduh i jos bi ti ostao pun dzak para.Sta li se to desava izmedju drugog i desetog metra dubine?
@Lyinx,
zivo me interesuje,koliko m3 zemlje mozes specificki da iskopas dnevno?
@lavbanjalucki,
ti bi mogao da budes malo pristojniji
[ sasalabud @ 12.02.2013. 00:38 ] @
Citat:
CBC: Razumemo se ali za neke koji nevide koincidenciju, vise kracih sondi u paraleli takodje rade isti posao, usporuje cirkulaciju po svakoj sondi dok u sumi nosi istu energiju jer je protok u jedinici vremena isti (ciljno). Uz sve to se da manipulisati sa materijalom koji je bolji termicki provodnik ali uvek ima ono ali koje srecu kvari, naime, iako materijali koji se koriste za kolektor nisu najbolji termicki provodnici, besmisleno je raditi sa boljim jer je ovako ograniceno po svakom duznom metru kolektora i dato vremena zemlji da se termicki "regenerise". Odatle proizilazi da je tvrdnja da sto je duza linija aktivnog kolektorskog dela da je i efikasnost bolja. Posebno bitno za horizontalne kolektore a manje za vertikalne jer vertikalni na dubinama na kojima su vec se nalaze permanento u "zizi", elem opkruzeni su 360° sa izvorom energije koji je homogen za razliku od plitko polozenih horizontala. Odatle i cinjenica da vertikalninkolektori nose vise energije sa sobom (u istom protoku).




Upravo sam to uradio.Postavio sam 20 x po 15m u vidu lepeze iz jedne sabirno-razvodne tacke i sve paralelno pocev sa 3 zavrsno na 5m dubine
[ Gavara @ 13.02.2013. 22:50 ] @
Citat:
sasalabud:
@tihi,
hvala ti sto se trudis,ali vidis da ne vredi,niti sta gledaju,niti citaju i nista do njih ne dopire
@Gavra,
stvarno ja ne razumem zasto si ukopao silne pare pod zemlju ako iz nje dobijas oko 0C i nize pa ti treba glikol.Veci COP bi imao da si isao na vazduh-vazduh i jos bi ti ostao pun dzak para.Sta li se to desava izmedju drugog i desetog metra dubine?
@Lyinx,
zivo me interesuje,koliko m3 zemlje mozes specificki da iskopas dnevno?
@lavbanjalucki,
ti bi mogao da budes malo pristojniji


Prvo i prvo ne dobijam 0C iz zemlje već njoj to šaljem da zagreje. A što se tiče ovog sistema vazduh-vazduh, predložiću u mojoj firmi da am ubuduće ti projektuješ takve sisteme
[ Milos.Markovic011 @ 14.02.2013. 12:05 ] @
Dobar dan. dobio sam ponudu za Termotech TP VAZDUH-VODA od 14kw Hybrid solution dakle unotrasnja jedinica ima bojler sa vodom od 500l koji je spojen sa kolektorima na krovu koji prikupljaju energiju za rad pumpe zimi (min.) i leti, ima Zubadan kompresor, radi do spoljne temperature od -25 nema dodatne grejace, za spoljnu jedinicu je COP-4.19 na +7 c a angazovana snaga 3,34 kw, na -10 c je COP-3,8 pa se sve racuna prema tome. Isto je i za vece modee od 22kw gde je angazovana snaga od 6kw... tek stigla na nase trziste, sta mislite o tome ? naravno cena je dupla u odnosu na klasicne pumpe ali i COP je veci... ako neko hoce mogu da mu posaljem prezentaciju pumpe na mail pa da mi uzvrati detaljnijom analizom sto bi mi znacilo!!! Pozdrav drugari! nemojte da se svadjate :)
[ lavbanjalucki @ 14.02.2013. 13:02 ] @
Molim,pošaljite meni prezentaciju te TP biću Vam zahvalan,lepo zvuči,još da vidimo cenu i ostale karakteristike.
Hvala.
[ kv74 @ 23.02.2013. 17:43 ] @
pozdrav!imam par pitanja u vezi podzemnih kolektora pa me interesuju vasa misljenja.konkretno razmisljam o prohronskim rebrastim gibljivim cevima da se iskoriste kao podzemni kolektor.debljina zida cevi je oko 0.3-0.4mm,precnika ima od 3/8" do 1" i cev 1/2" od 1m duzine ima 35-40% vecu povrsinu od ravne cevi. neka moja matematika,nisam siguran da je najtacnija,je da metal ima mnogo bolju toplotnu provodnost od plastike,a posto je povrsina cevi 35-40% veca,samim tim bi i duzina samog kolektora i iskopanih kanala bila puno kraca.interesuje me gde se moze naci toplotna provodljivost materijala,konkretno prohrona?hvala unapred na vasim misljenjima
[ tihi2 @ 23.02.2013. 18:47 ] @
Moje mišljenje.
1. Debljina zida treba da je dovoljna da cev izdrži pritisak od 3-4 bara.
2. To što je rebrasta cev i ima veću površinu (po meni) je važno ako je cev u vodi ili vazduhu. Zemlja će teško to iskoristiti i gotovo sigurno će taj prostor između rebara cevi biti uvek neiskorišćen (zaleđen?).
3. Okiten i plastične cevi imaju provodljivost oko 0.30-0.35, a metali od 0.60 do 0.70 (bakar).

Po kojoj ceni nabavljaš te cevi? To se do sada nije radilo jer je preskupo. Svakako mora biti vodootporni a verovatno i kiselootporni inox...
[ sasalabud @ 23.02.2013. 20:22 ] @
To ne moze nikako valjati zato sto je zemlja veoma los termicki provodnik i treba joj vremena da se termicki regenerise.Zato se koriste plasticne sonde jer je i plastika los termicki provodnik i otud onda i velika duzina i velika povrsina tako da ta voda pri prolasku ipak ima vremena da se podgreje i pritom ne rashladi previse okolinu sonde tako da zemlja ima vremena da se regenerise.Velika duzina je neophodna.
[ kv74 @ 23.02.2013. 22:16 ] @
da,da,cevi su atestirane na 15bara,inace se koriste u vodovodnim(za povezivanje bojlera1/2"i vodokotlica3/8") i gasnim instalacijama.ima ih u oznakama AISI 321,316,316L,304,mislim da je 316 kiselootporan.sto se tice rebara,mislim da bi fini pesak tipa"dunavac"lepo popunio rebra i da bi sa toplotnim provodjenjem od 0.7 znatno smanjio kopanje i povrsinu potrebnog placa za kolektor.ne znam dali bi bilo problema sa protokom,verovatno nije isti protok u glatkim i rebrastim cevima
[ sasalabud @ 24.02.2013. 14:21 ] @
Nameravam da postavim dva mocna vakumska heat pipe kolektora i vezem ih u sistem zajedno sa TP zemlja-voda za niskotemperaturno grejanje i sanitarnu vodu.Takodje nameravam da ih postavim pod uglom 60 stepeni u odnosu na horizontalu,dakle pod uglom za zimsko sunce.Mislim da ce iako su tako postavljeni leti biti dovoljno sanitarne vode a manje problema oko pregrevanja
-Zelim da i solarne kolektore i TP preko neceg povezem sa PC,mislim da je to nekakav interface koji treba da ima mogucnost da prati 7-8 temperaturnih sondi i na ekranu da prikazuje grafikone sa trenutnim vrednostima u realnom vremenu,i da sve to pamti tako da se iz tih podataka mogu recimo jednom godisnje izvuci neki zakljucci.Takodje trebalo bi da PC ima i mogucnost upravljanja citavim sistemom.Potrebno mi je resenje,moze i na pp
[ sasalabud @ 25.02.2013. 13:53 ] @
Hvala momci ,skoro je reseno a ne mora sve na pp,moze i ovde cisto zbog teme
[ Lyinx @ 27.02.2013. 17:29 ] @
Citat:
kv74:
pozdrav!imam par pitanja u vezi podzemnih kolektora pa me interesuju vasa misljenja.konkretno razmisljam o prohronskim rebrastim gibljivim cevima da se iskoriste kao podzemni kolektor.debljina zida cevi je oko 0.3-0.4mm,precnika ima od 3/8" do 1" i cev 1/2" od 1m duzine ima 35-40% vecu povrsinu od ravne cevi. neka moja matematika:-),nisam siguran da je najtacnija,je da metal ima mnogo bolju toplotnu provodnost od plastike,a posto je povrsina cevi 35-40% veca,samim tim bi i duzina samog kolektora i iskopanih kanala bila puno kraca.interesuje me gde se moze naci toplotna provodljivost materijala,konkretno prohrona?hvala unapred na vasim misljenjima


Iz zemlje mozete da izvucete 20-40w po metru (zavisi od cega je zemlja) dakle treba vam velika duzina a to nije bas jeftino ako koristite NiCr Celik
promeri manji od jedne cole ne dolaze u obzir zbog velikog otpora vode o cevi koja ima recimo 200m duzine iz istog razloga su rebra losa solucija naime na pumpi zbog otpora(veca potrosnja) gubite vise nego dobivate i potrosnja pumpe se naravno racuna
Ova ideja bi imala mozda smisla da je taj kolektor uronjen u vodi (podzemno) onda mozda i ako zaboravimo problem jace pumpe sto opet nije bas neka kalkulacija mozda je bolja cev od NiCR celika ali bez rebara(unutra) barem pravokutnih na cev
[ baggio @ 06.03.2013. 17:19 ] @
Jel ima neko iskustva sa Gorenje toplotnim pumpama i kako to radi?
[ Lyinx @ 08.03.2013. 20:21 ] @
kolega ima jednu od 1990 jos radi

a te nove koliko cujem nisu jeftine nisu najbolje u EU ali jesu visi rang
[ gedza ns @ 28.03.2013. 19:27 ] @
Pozdrav svim forumasima. Posto vec tri dana visim na ovom forumu posto sam u nedoumici koju TP da kupim jer sam progurao ovu zimu nekako, a sledecu necu da cekam nespreman. Nisam nikakav strucnjak sto se tice grejanja pa mislim da je ovo najbolji nacin da se informisem posto vidim da na forumu ima skolovanih i strucnih lica sto se tice TP.
Imam kucu od 150m2 grejne povrsine koja je ozidana cigla+5 cm stiropor+blok (sendvic zid) plafone nisam malterisao nego sam lepio 5 cm stiropora utiplao, navukao mrezicu i dve ruke lepka, stolariju sam ugradio PVC Rehau 5-komorne profile u koje sam ugradio solar stakla ( niskoemisiona punjena argonom) uradio sam podno grejanje u celoj kuci ( podna izolacija kondor od 4 mm, najlon, 3cm stirodura, alu-folija cevi alupex i kosuljica 3-6sm) kao podove sam
uradio keramiku. Iz razgovora sa trgovcima koji prodaju TP koji mi nisu ulili neku sigurnost sam dosao do saznanja da im je
glavni cilj samo da ti uvali nesto i da kod njih sve moze sto cisto sumnjam. U pocetku me je najvise interesovala TP voda/voda ali su mi neki majstori rekli da mi to nije najpametnije resenje jer nemam kanalizaciju da mi sluzi za povratni vod, a
da ce se drugi bunar zasititi tj. prepuniti pa cu morati da busim novi. Da servisiranje TP voda /voda mora da se uradi svake
druge godine i da servis kosta 500 eura sto mi je nenormalna cena jednog obicog servisa. Onda sam se nasao na ovom forumu i poceo da se interesujem za TP vazduh/voda ali nisam siguran dali je to dobro resenje.
Zamolio bih nekog od vas forumasa da mi pomogne u ovoj dilemi. Kuca mi se nalazi u okolini Novog Sada i nisam jos uradio demit fasadu ali planiram da uradim stiropor od 5 cm.
[ Gavara @ 29.03.2013. 18:39 ] @

Što se tiče same izvedbe tj. ugradnje i implementiranja vazduh/voda jeste daleko lakša, jeftinija ali i neefikasnija varijanta. Voda je za razliku od vazduha izvor kojem temperatura jako malo osciluje, svega par stepeni u toku godine. Sa vazduhom je situacija daleko neizvesnija i ne možeš se samo osloniti na njih, već moraš imati neku varijantu za podršku u danima kada je temperatura izrazito niska . Tada će vazduh/voda pumpi naglo pasti snaga i neće moći pokriti gubitke ili će potpuno stati na ekstremnim temperaturama (naše na -20C). Naglašavam da se njen odabir nevrši na osnovu potrebnog kapaciteta u najhladnijem danu jer se to smatra neekonomičnim. Takođe se smatra da ona treba da zagreva dom u 80% slučajeva, a da se u ostalih 20% koristi drugi izvor energije. Tada će imati zadovoljavajući COP i cela priča ć eimati smisla.
Sa vodom uvek imaš sigurno grejanje. Imaš izvor energije koji će i u najhladnijim danima davati 10C. Problem su naravno bunari. Ako si tu u okolini NS-a to je dobra situacija jer je voda blčizu. Ali problem je što to ne može biti bilo kakva voda. Profi se radi sledeće . Buši se bušotina i radi karotaža. Na osnovu snimka kamere gleda se koji sloj ima vodu sa krupno zrnastom strukturom peska i odatle se crpi voda. Ovo garantuje da filter neće propustiti pesak i da zapuši instalaciju. Upojni bunar se takođe dubinski definiše karotažom. Istina je da će upojni raditi dve godine i da će mu posle toga trebati čišćenje. Neće se zasiti ako se uradi kako treba a ne majstorski a ne "od oka", ali problem ej što je voda čim napusti zemlju postaje gvožđevita. Znači instalaciju zatvara kamenac na pojedinim mestima, i mora da se čisti kiselinom a to nije tako skupo. Dobro je imati kanalizaciju pa u slučaju zapušavnja voda da ode tamo. Naravno to je zakonom zabranjeno jer svu vodu koju si u svrhu rada TP uzeo dužan si po zakonu vratiti nazad
Pumpi ne treba servis od 500 eura svake dve godine zato što se držiš jednog jednostavnog pravila. Nikada voda ne sme iz bunara proći kroz toplotnu pumpu. One nemaju fizičkog konakta a u svrhu prenosa energije koriste se izmenjivači. U suprotnom situacija je katastrofa jer će kamenac srediti toplotnu pumpu.
Problem je i cena bunara od 50 do 60 eura po metru dužnom kod profi firmi. Za NS ide otprilike 20 m izvorni i 20 m upojni što biva 40m x 60 eura = 2400 eura. Treba ti još pumpa bunarska i dva šahta što je oko 1000 eurića tako da cena nije ni malo naivna.
Nadam se da sam ti malo pomogao a odluka je na tebi!
[ gedza ns @ 30.03.2013. 08:12 ] @
Zahvaljujem se Gavari na odgovoru, ali razmisljao sam o svemu ovome i zakljucio da se kod TP voda/voda ipak radi o velikoj i komplikovanoj investiciji zbog cene bunara, ciscenja istih, moze da se desni da das lovu za bunare iskopas i da na kraju nemas dobar hemijski sastav vode i onda si bacio lovicu bez veze. A ja opet kazem da nisam nikakav majstor da bih znao da petljam oko ciscenja bunara pa ciscenje kiselinom i ko zna sta jos. Mislim da cu se ipak odluciti za vazduh/voda jer si mi sam rekao da je jednostavnija za ugradnju i jeftinija, a kad pogledam na temperature kod nas u Vojvodini mislim da to nisu neke niske temperature a i nema puno dana u toku godine kad budu temperature ispod -10 c. Da li bi neko mogao da mi kaze otprilike koje snage bi mi TP vazduh/voda trebala za moju kucu ? Da li je bitno na koju stranu sveta treba postaviti onu jedinicu sto se postavlja napolje? Jer mislim da ako bi je postavili na severnu stranu stalno bi uvlacila hladan vazduh ( jer kod nas najvise duva severac ), a ako bi bila mozda na istocnoj strani cim svice sunce bi grejalo u nju i verovatno bi dobijala koji stepen vise toplote ( nemam pojma mozda lupam gluposti stvarno se ne razumem ). I jos jedno pitanje da li je bolje kupiti neku TP od neke firme kao npr. Midea, Daikin, Samsung, ... ili bi bilo bolje naci nekog majstora koji sastavlja TP i ako je posten i zna taj posao da radi mogao bi da me posavetuje sta bi bilo najbolje da se ugradi u TP. Unapred se zahvaljujem na odgovorima.
[ tihi2 @ 30.03.2013. 12:10 ] @
Gavara, zašto misliš da je COP manji kod predimenzionisane TP? Osim početne veće investicije radiće isto kao i manja.

Ono što sam ja uspeo da zaključim je:
1. TP vazduh/voda ima bolji COP od TP voda/voda ako se koristi cele godine tj i za grejanje i hlađenje jer je prosečna godišnja temperatura u NS veća od 10*C koliko se dobija iz zemlje i zimi i leti.
2. Za COP svi daju poluinformaciju: TP voda/voda uglavnom ima COP=4 ali se tu računa samo kompresor a ne i potopna pumpa od bar 500-600w koja radi kad i kompresor. Zato, realno, taj COP=3.5 na TP od 12kw. Za manje snage COP je još niži.
3. Kod vazduh/voda COP=4 na oko +7*C a prosečna zimska temperatura za NS je +5*C. Tu pošteno treba uračunati i ventilatore (koji se takođe prećutkuju kao potrošač kao i potopna pumpa) koji su oko 150W svaki (za 12kw ima jedan, a za 18kw dva komada). Tako, realni COP=3.1. Čak neka je i COP=3.
4. Dakle, investicija u bunar i oko njega od oko 3000evra treba da pokrije uštedu od COP=0.5! To će da bude kroz mnooogo godina. Zapravo kupujete dve TP.
5. Razlika u ceni TP voda/voda od 12kw i vazduh/voda od 18kw (i daje 9.5kw na -20*C) je oko 500evra.
6. Prosečna temperatura za NS ove zime je bila mart=7.2*C, februar=5.75*C, januar=4.6*C, decembar=3.1*C, novembar=11.3*C
7. Svaka TP voli da ima akomulator toplote od bar 500l. Time se predimenzionisanost anulira jer omogućuje duži neprekidni rad i duži period kada je ugašena što produžava vek TP. Investicija od oko 500evra.
8. Ako pogledamo prodaju TP, daleko više se u svetu prodaju vazduh/voda i u Skandinaviji gde je puno hladnije nego kod nas. Slučajno?
9. Gavara kaže "Sa vodom uvek imaš sigurno grejanje", a ja kažem da vazduha uvek ima.
10. Ako je već razmišljanje o tipu TP, onda bi više razmišljao o zemlja/voda i to vertikalnim sondama jer bi one zapravo stajale u vodi (na 20m je voda u NS) i imale veliku iskorišćenost. Ali i to je investicija od bar 1000evra.
[ sunfan @ 30.03.2013. 14:55 ] @
tihi

Kod mene u selu: MD30 D ( 12 kw) vazduh-voda 1680 eura a voda-voda MD30 ( 12 kw) 1780, geotermalna iste snage 1720 eura. U Nemackoj ide kao alva.

Da li su ovo ok cene ?

[ tihi2 @ 30.03.2013. 16:49 ] @
I ja sam bacio oko na takvu samo MD50 od 18kw. Trebala bi da košta oko 2100evra.
Te cene su približne Nemačkim i sa carinom i porezom su, po meni, poštene. Dovoljno niske da se ne isplati uvoziti iz Nemačke.
Ali, ovde je uobičajeno zaraditi po prodatom komadu 1000evra... pa još malo na ruke, tj puštanje u rad, podešavanje itd.
[ bakara @ 30.03.2013. 20:19 ] @
Moze meni na PP ime firme koja prodaje te TP?
[ cokacunami @ 31.03.2013. 07:07 ] @
Molim i meni na email ime firme koja prodaje te TP?


Dodao bih jedan bitan, po meni odlucujuci aspekt:

Ni u izboru TP se nemozete voditi zapadnim tj. tehnickim kriterijumima, jer ovde ima profesionalizma koliko i postenih politicara.

Jediina ispravna logika je predupredioti sve BITNE negativne mogucnosti, a takav pristup ostavlja TP vazduh/voda kao najmanje los izbor.
Logika: nece valjda bas mene, je preskupa.

Tacno je da se dobije nesto manja teoriska usteda, ali u srpskoj praksi to teoriski manje izadje kao mnogo veca STVARNA usteda.
Plus osetno manja inicijalna investicija.

Ako se ta TP dobro pokazala kod svaba, to moze biti pravi izbor.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 31.03.2013. u 08:17 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao bakara dana 31.03.2013. u 12:48 GMT+1]
[ Gavara @ 31.03.2013. 08:14 ] @
Tihi kod ovih što mi prodajemo nije tako. Kod naših uređaja COP nije isti za uređaje različite snage a istog tipa i modela. Manji je kod uređaja većih snaga ( mislim na vazduh/voda). Ta razlika je nekih 0,4 vrednosti COP-a. Ali problem je u tome što one na -15 C imaju duplo manju snagu nego na +7 C. Sama početna investicija zna biti znatno skuplja ako ćeš dimenzionirati sistem za rad na -18 C kako nalažu propisi za Novi Sad. Sam si dao podatke o temperaturama, te se vidi da to nema smisla raditi. Zato moraš imati podršku u tih nekoliko kritičnih dana a dimenzionirati uređja da pokrije 80 % vremena jer se može desiti prošlogodišnjih par nedelja ( februar 2012) kada nećeš imati grejanje zadovoljavajuće sa TP. To su neke direktive Evropske kojih se pridržavamo jer mi nemamo toliko iskustvo kao oni (sistemi ovi kod njih rade još od 70 tih godina prošlog veka)pa ih za početak slušamo.
Akumulacija je obavezna kod TP. Za svaki kilovat snage preporučuje se 20l vode. Tako da ako predimenzioniraš TP trebaće ti i veći akumulator. Cena možda ćeš reći da nije nešto veća za 500 l u odnosu na 200l , ali veruj da prostor može biti problem barem kod onih ljudi sa kojima sam ja sarađivao.
TP voda/voda mogućnost aktivnog i pasivnog hlađenja.
TP vazduh/voda najčešće samo pasivno hlađenje. Kako kuća ima samo podno grejanje onda je samo pasivno hlađenje interesantno. Nadam se da ta MD to može obezbediti.
Što se tiče vertikalne sonde investicija ti je 5000 eura (izvor Energy Net zvanična ponuda) Zalivanje betonitom u Vojvodini netreba zbog vode a dobijaš od 5 do 7 KW snage i niko ne može ništa konkretnije da ti kaže. Golo bušenje ti ide 30 eura po metru a materijal može da bude i tvoj.
[ tihi2 @ 31.03.2013. 12:25 ] @
Gavara, skroz si u pravu.
Snaga za vazduh/voda je duplo manja na -15 nego na +7 (10.5kw u odnosu na 18kw).
Ova od 18kw je skuplja 300evra od one od 12kw.ne smatram to mnogo većom investicijom.
Rezervno grejanje mora uvek da postoji i u stanu a ne u kući. makar bila grejalica u jednoj sobi.
Prošlog februara je bilo -20 ali prosečna dnevna temperatura je bila oko -10 (baš ću pogledati podatke kao najgore stanje koje je bilo).
80% poktivenosti grejanja je ok. Ipak to oni na zapadu koriste dugo i treba ih poslušati. Ali, kada kupuju Viessman od 12kw (košta oko 5000evra) ili od 18kw (košta 9000evra) tri puta razmišljaju šta se isplati. umesto da uzmu veću TP oni biraju kotao na lož-ulje u pola cene pa prave bivalentno grejanje.
Prostor je uvek problem i kod nekih je nepremostiv. Ja sam moj akomulator prvo stavio u kotlarnicu pa onda zidao zid.
Ja sam aktivno i pasivno hlađenje potpuno suprotno razumeo: pasivno je kad ne radi TP tj kad vodu od 10*C direktno šaljem u radijatore, a aktivno je kada to radi kroz TP. Svakako nemam uslove za to i nije mi interesantno.

Posebno mi je značio tvoj komentar za sonde. Potvrdio si ono što sam ja čuo da bentonit u NS nije potreban jer je voda blizu.
Ne znam koje se sonde prodaju u Kaću (pitaću u ponedeljak) ali ni varijanta sa okiten cevima od Peštana nije za odbaciti: imaju oko 30% manju termo provodljivost ali koštaju 80din/m. Negde ispred sam stavio link kako je te sonde rešio Rehau. To svako može napraviti sam. Do 20m poznanik je sam izbušio bunar svrdlom Fi 100mm, voda se kapilarno podigla na oko 5m dubine i tako stoji. Umočiti okiten kao izmenjivač u tu vodu i stvar je gotova. Jedan dan - jedan bunar i za nedelju dana sve gotovo. Ušteda, mala sitnica: 150*30=??? evra. Cena bušenja sigurno nije ista za bunar za vodu i za rupu kakva bi ovde bila dovoljna.
Računica kaže da za 10kw energije treba sonda od 500m, 4 komada ide u jedan bunar tj 80m/bunaru pa treba 6-7 bunara dubine po 20m.
Treba pitati bunardžije ali ta investicija polako stiže do 1000evra. Ako je 500evra ušteda na slabijoj TP, ostaje da se ekonomski opravda još 500evra.
I naravno, zamka je da to još niko nije uradio i da se ne zna na kakve probleme se još može natrčati.
Retko koji majstor će pristati da ide neutabananim stazama...
[ beethoven015 @ 31.03.2013. 18:00 ] @
moze i meni kontakt na PP

hvala,
[ anon301718 @ 01.04.2013. 07:25 ] @
Da li moze i meni tip T.pumpe na PP................
Hvala.......
[ dukaz @ 05.04.2013. 09:29 ] @
Voleo bi ija ako moze na pp
[ plajos @ 12.04.2013. 15:00 ] @
Molim Vas i meni na email ime firme koja prodaje te TP?
Ja sam novi ovde i planiram ugradnju Vazduh-Voda TP.
Hvala unapred
[ plajos @ 14.04.2013. 10:59 ] @
Hvala na brzom odgovoru, cujemo se uskoro...
[ zmajurina @ 14.04.2013. 21:18 ] @
Posle skoro milijardu godina (a mozda i nesto vise), doslo je do nekog razvoja situacije u izgradnji nase kuce, barem u najavi. Nisam hteo da se javljam ranije kako me neki ne bi prozivali jer sam u planu nabavke TP vec 100 godina, pa da im ne kvarim temu sa svojim postovima.... ovo je sve, naravno, sarkasticno..... i namenjeno samo osobama kojima je smetalo, a svima ostalima se izvinjavam zbog citanja ovog dela posta.

Prvo pitanje: koga angazovati da uradi proracun klimatizacije kuce? Imate li kakvu preporuku? Koliko moze da kosta taj projekat?

Drugo pitanje: na osnovu proracuna najverovatnije cemo se odluciti za geotermalne sonde. Ima li ko preporuku firme koja se time bavi? Okvirna cena?

Za pocetak toliko, a moze i meni u poruke ime te firme za koju se svi raspituju.

Zahvaljujem.

pozz
[ kwarc @ 17.04.2013. 13:27 ] @
Molim vas da posaljite i meni kontakt te firme na pp.

Hvala vam unapred!
[ plajos @ 17.04.2013. 17:20 ] @
Poštovani,

zna neko jeftinije rešenje za puffer (rezervoar) od 300-400 litara,

po mogućnosti da je pod pritiskom sistema da ne bi trebalo ugrađivati

izmenjivače!!!! Ito za gore spomenute vazduh-voda toplotne pumpe!

Unapred hvala za optimalno rešenje

[ lavbanjalucki @ 18.04.2013. 11:00 ] @
Rezervoar od 300-400l???Po meni,jedva da se i može nazvati rezervoarom.Ispod 1000l sve je smešno.
[ plajos @ 18.04.2013. 12:26 ] @
nemoj da potcenis, to je samo za kuvanu rakiju!!!!

inace slazem se ali mi treba samo za puffer kod TP...

inace je postojece grejanje, zidno, podno, cak i radijator na gasna pec

trazim informaciju gde je najjeftinije (ne mora biti izolovano)

pozz Lajos

[ cokacunami @ 01.05.2013. 12:49 ] @
Tražeći novu klimu, slučajno sam otkrio da novosadska firma Attos koja je i uvoznik, pored Gree klima nudi i njihove toplotne pumpe.

http://www.attos.rs/green_harbur.html

Inace i ozbiljna beogradska firma ACS nudi i Gree klime, i toplotne pumpe.

http://www.acs-klime.rs/Toplotne_Pumpe_vazduh-voda_11-16Kw.php

http://www.acs-klime.rs/GREE_Jade.php

VERSATI GRSCQ16Pd / Na-M(I) · Cena:3948 €

Gree Versati INVERTER spoljna jedinica i Hidro unutrasnja jedinica
Trofazno napajanje 380V.Pomoćni el.grejači od 3-9kW.
Opseg rada u grejanju -20C GREJE / HLADI

Mislim da smo konacno na pragu resenja TP.

Brošure o TP:

http://www.btmalta.com/user_files/19/cac-2013.pdf
http://greemalta.com/products/...rsati--Air-to-water-Heat-Pump-

Sto se klima tiče, moj best buy- za oko 30,000din izbor su 2 Gree klime:

http://www.acs-klime.rs/GREE_Jade.php
http://www.eponuda.com/klime/v...35gek-klima-uredaj-cena-220081

PS: od Attosa čekam cenu; ovu Vivax klimu proizvodi Gree.
[ rade.zrnic @ 01.05.2013. 18:31 ] @
E pa @cokacunami, ti ćeš da studiraš još neko vreme...
[ cokacunami @ 02.05.2013. 05:47 ] @
Rado sinovac, al sumnjam.

Ja doguro do Msc.Eng. al neverujem da ce mi Sv. Pera dati fore za dalje studije.
[ rade.zrnic @ 02.05.2013. 06:28 ] @
@cokacunami, mišljah na termo pumpe...
[ cokacunami @ 02.05.2013. 11:18 ] @
Zrnicu kućo,

Mnogo su ti skupe reči. Ajd pomozi malo da te razumemo.

I da znaš, nemam plitku matericu, al sam ćoškast.
[ Dominator08 @ 05.05.2013. 18:49 ] @
Pozdrav svima!

Čitam ovu temu nekoliko dana zanimajući se za toplotne pumpe, s tim da su meni potrebne za poslovni a ne stambeni prostor. Prostor ima oko 2000m2, i trenutno se zgrada greje na naftu što čini troškove izuzetno visokim. Ja bih voleo da uštedim na grejanju ukoliko je to moguće, a siguran sam da jeste, pa bih voleo da čujem neki savet od vas..
Zgrada se nalazi u Pančevu pa postoje mogućnosti bušenja bunara, ali mi je čovek koji se bavi time rekao da to nije izvodljivo zbog niskih temperatura i da bi moralo da se dogreva na neki način. Tek čitajući ovu temu sam video da postoje TP tipa vazduh-voda što bi meni najviše i odgovaralo. Razmišljao sam i o grejanju na pelet, ali bih više voleo da novac uložim u nešto pametnije što će se isplatiti na duži rok, a toplotne pumpe vidim kao bolju investiciju.

Naravno, ne očekujem da mi neko putem interneta reši ovaj problem ali mi je svaki savet dobrodošao, bilo šta što me može i usmeriti na neku stranu pa da se raspitam dalje, a vidim da se neki od članova i bave prodajom TP pa bi i neka ponuda koristila..

U zgradi koju je potrebno grejati se nalazi većinom PVC stolarija, nisam siguran da li postoji neka izolacija na zgradi pošto je dosta stara.. zgrada ima 2 sprata i grejanje je na radijatore..

Da li je neko imao iskustva sa grejanjem većih prostora na toplotne pumpe?
[ Gavara @ 06.05.2013. 06:21 ] @
Što se tiče veličine objekta to nije problem zagrejati pa sve i da je veća kvadratura. Ako si čitao naše postove mogao si primetiti da jedan od zajedničkih zaključaka koji smo u globalu doneli je taj da objekat mora biti dobro izolovan kako bi uopšte imalo smisla grejati ga TP. Tada ćeš moći ga grejati sa nisko temperaturnim režimima , tj nećeš terati kompresor da dugo radi i na taj način troši struju. Dobro je pitanje da li sa postojećim radijatorima možeš da ugreješ objekat s obzirom da sa toplotnom pumpom nećeš imati tako visok stepen temperature vode kao sa naftom. Ako je sistem star verovatnoi je projektovan na režim 90/70 dok se kod toplotnih pumpi neperporučuje zagrevanje vode na veće temperature od 55. Idealno je negrejati vodu sa TP ni iznad 45 tj koristi 35 kako bi ostvario najbolji efekat. Tako da ti se to može javiti kao prvi problem. Moj savet ti je da prvo izoluješ objekat.
Ovaj majstor što ti je rekao da je bunarska voda hladna i da bi je nekako trebalo dogrejati ustvari nije shvatio način rada TP. Ovom vodom se ne greje objekat već se ona predaje freonu da ispari i tako počinje ciklus rada. Važan je konstantan dotok vode u jedinici vremena (lit. po sec.) a poželjno je da ima što veću temperaturu. Na poslednjem objektu koji sam ja radio ima 13.9 C što je OK.
Uvek postoji naravno i vazduh / voda varijanta koji smo ako se ne varam zaključili da je za sada najjeftinija varijanta za izvođenje a i dosta dobra za ove naše predele pošto nemamo neke extra niske temperature barem ne duži vremenski period.
[ cokacunami @ 06.05.2013. 06:35 ] @
Da dopunim Gavru:

Najpamtnije ti je da ti strucnjak proracuna izolaciju tako, da mozes da koristis postojece radijatorsko CG.

Sa zidom od siporeksa i 8 cm stiropora, i 15-20 cm stiropora na plafonu, temp. tople vode u mom radijatorskom CG je 95% vremena 32-35C.
Radijatori su Al Globalovi, i NISU VELIKI.
[ mali genije @ 06.05.2013. 07:35 ] @
Evo i ja da dodam nesto posto je to na mom terenu.
Voda u Pancevu je u proseku 16c i ima je koliko hoces,i posto znam kakvi sve frizider majstori prave i prodaju tp i kakve buse bunare ovakvi odgovori me uopste ne iznenadjuju.
[ Dominator08 @ 07.05.2013. 13:31 ] @
Hvala svima na odgovorima i izdvojenom vremenu!

Citat:
Gavara:Ako si čitao naše postove mogao si primetiti da jedan od zajedničkih zaključaka koji smo u globalu doneli je taj da objekat mora biti dobro izolovan kako bi uopšte imalo smisla grejati ga TP.


Svakako, to sam shvatio da mora da se uradi i mislim da bi i pored ulaganja u izolaciju i adaptaciju same zgrade mogao da ustedim pa sam sa tom namerom postavio pitanje.

Citat:
Gavara:
Dobro je pitanje da li sa postojećim radijatorima možeš da ugreješ objekat s obzirom da sa toplotnom pumpom nećeš imati tako visok stepen temperature vode kao sa naftom. Ako je sistem star verovatnoi je projektovan na režim 90/70 dok se kod toplotnih pumpi neperporučuje zagrevanje vode na veće temperature od 55. Idealno je negrejati vodu sa TP ni iznad 45 tj koristi 35 kako bi ostvario najbolji efekat. Tako da ti se to može javiti kao prvi problem. Moj savet ti je da prvo izoluješ objekat.


Covek koji je zaduzen za odrzavanje grejanja mi kaze da je temperatura vode na izlasku iz kotla 60C. Samo kada su temperature izuzetno niske onda se povecava temperatura za desetak stepeni..
Ako je idealno da TP radi na 35C da li to onda sigurno znaci da bi morali da povecavamo broj radijatora (ili nekih drugih grejnih tela?) ili teoretski postoje sanse da se sa odgovarajucom izolacijom zadrzi postojeci sistem radijatora?

Citat:
Gavara:
Ovaj majstor što ti je rekao da je bunarska voda hladna i da bi je nekako trebalo dogrejati ustvari nije shvatio način rada TP. Ovom vodom se ne greje objekat već se ona predaje freonu da ispari i tako počinje ciklus rada. Važan je konstantan dotok vode u jedinici vremena (lit. po sec.) a poželjno je da ima što veću temperaturu. Na poslednjem objektu koji sam ja radio ima 13.9 C što je OK.


Mozda se ja nisam dobro izrazio, covek je rekao da bi moglo da se greje sa TP tipa voda - voda ali da bi tokom perioda niskih temperatura bilo problema tj da bi moralo da se dogreva na neki nacin, to je ono sto sam video citajuci ostale postove da je tacno i da ljudi obicno koriste el. grejac za tako nesto..

Ono sto sam video na ovoj temi je da TP tipa voda - voda imaju bolji COP,
pa me zanima da li bi mi savetovali da onda idem na tu opciju (ako je vec temperatura vode, kao sto kaze mali genije, 16C) ili na vazduh - voda? Radije bih dao vise novca u startu pa da kasnije bude isplatljivije nego obrnuto.


Citat:
cokacunami: Da dopunim Gavru:
Najpamtnije ti je da ti strucnjak proracuna izolaciju tako, da mozes da koristis postojece radijatorsko CG.


Da li postoji neka firma za preporuku koja se bavi tim strucnim proracunima ili odredjeni pojedinci? I to bi mi znacilo..

Citat:
mali genije:
Voda u Pancevu je u proseku 16c i ima je koliko hoces,i posto znam kakvi sve frizider majstori prave i prodaju tp i kakve buse bunare ovakvi odgovori me uopste ne iznenadjuju.


Hvala na informaciji!



[ Gavara @ 07.05.2013. 15:01 ] @
Izolacijom i adaptacijom ćeš postići da sa istim grejnim telima koristiš manje temperaturne režime jer 60 C izlazne temp. je već dosta visoka za TP a preko toga sve je uzalud.
Treba ti za radijatore temp 45C kao idealna ako je ikako moguće a da radijatori nebudu ogromni.
Voda kao izvor je pouzdana tokom cele godine i nema većeg uticaja na pad kapaciteta TP u zavisnosti od godišnjeg doba.
[ mali genije @ 07.05.2013. 18:54 ] @
Ima ko u Pancevu da ti uradi proracun to nije problem,gavara je opiosao sta bi trebalo odraditi
i jos definisati dal je radionica u pitanju ili kancelariski prostor.
[ bata13 @ 20.05.2013. 21:12 ] @
pratim ovaj forum dugo ali se nisam ukljucivao u razgovor molio bi ako mozeda mi se posalje kontakt za te md toplotne pumpe posto ne mogu slati meilove hvala pozdrav svim forumasima
[ sale_ch @ 23.05.2013. 11:22 ] @
Ljudi kako ide sa dozvolama za busenje bunara?
Sta raditi pogotovo ako imate nezgodnog komsiju koji jedva ceka da vas prijavi nadleznoj inspekciji?
[ tihi2 @ 23.05.2013. 12:43 ] @
Koliko ja znam, za dubinu do 20m ne treba nikakva dozvola. Baš bi bilo lepo da to neko proveri. Možda čak zavisi i od opštine do opštine...
Ako je skupo ili ne sme, preći na vazduh-voda. Investicija je manja i COP skoro isti.
[ frenkijevac1 @ 23.05.2013. 18:58 ] @
Kakva dozvola!? Samo busi hahahha
[ Dominator08 @ 13.06.2013. 22:43 ] @
Aj da pitam ovde, znam da ne mogu dobiti neki dobar odgovor... ali nemam šta da izgubim:

Da li vam deluje mnogo 100.000E za toplotnu pumpu i svu opremu koja ide uz to, a potrebno za grejanje oko 2500kvm? Čisto onako orijentaciono, ako je ikako moguće..
[ mali genije @ 14.06.2013. 07:51 ] @
Citat:
Dominator08: Aj da pitam ovde, znam da ne mogu dobiti neki dobar odgovor... ali nemam šta da izgubim:

Da li vam deluje mnogo 100.000E za toplotnu pumpu i svu opremu koja ide uz to, a potrebno za grejanje oko 2500kvm? Čisto onako orijentaciono, ako je ikako moguće..

Pitanje je neprecizno za bilo kakav odgovor.
Oprema se isporucuje i kalkulise na osnovu zahteva tako da moze da bude vise ili manje para od
navedene cifre
[ anon301718 @ 14.06.2013. 10:13 ] @
Citat:
Dominator08:
Aj da pitam ovde, znam da ne mogu dobiti neki dobar odgovor... ali nemam šta da izgubim:

Da li vam deluje mnogo 100.000E za toplotnu pumpu i svu opremu koja ide uz to, a potrebno za grejanje oko 2500kvm? Čisto onako orijentaciono, ako je ikako moguće..



Toplotna pumpa moze biti isplativa ako je u pitanju stambena zgrada sa mnogo stanova..............da nebi izvodjac radova kupovao za svaki stan po jedan gasni kotao onda moze da bude isplativije resenje TP za celu zgradu............naravno da za to postoji detaljan proracun i projekat.
[ Gavara @ 14.06.2013. 20:47 ] @
Za 2500 kvadrata recimo da ti treba 125 KW snage grubo, zavisno od izolacije,tipa i namene objekta. Naše pumpe su dosta skupe u tu svrhu bi ti bile potrebne dve i samo one bi te koštale oko 43.000 eura.. Sada ne znam sta ide tebi još u tih 100.000 eura. Verovatno izvor energije. Ako živiš u Vojvodini potrošio bi još oko 15.000 eura na bunare i dozvole. Ako radiš sonde vertikalne mnogo više (cca . 11 sondi ili 55.000 eura)Da li ti je tu i grejni sistem u objektu?

Ono što će možda vam biti interesanto da vam prenesem . Prosla dva dana sam imao tehničare iz Švedske koji su došli u kontrolu da vide objekte koje smo u toku 2012 i 2013 izveli. Raspitao sam se za cenu sonde tamo i dobio odgovor. Cena je 30 eura po metru. Komplet bušenje, postavka i njihov materijal. Znači sve. Primera radi naše firme traže 30 eura samo za bušenje.
Tačnu energiju koju dobiju iz sondi zavisi od mesta gde je izvode, a geolozi ih bez problema oskrbe sa podacima. Buše i postavljaju obično 150 m dubinu.
[ sasalabud @ 27.06.2013. 16:31 ] @
Gavro ti opet kudis pumpe svoje firme kako su skupe.Ja to stvarno ne mogu da razumem.
[ Gavara @ 27.06.2013. 21:03 ] @
Varaš se. Nekudim ih već govorim realno. Cena im je jaka ali su zato vrhunskog kvaliteta i pravljene od vrhunskih materijala, i na duže staze se veoma isplate.
Evo vam još jedan podatak od Šveđana. Kod njih se očekuje da povratak investicije uložene u TP bude od 8 do 10 godina (upitanju domaćinstva). Naše TP rade u proseku 15 godina bez većih problema a onda se očekuje zamena kompresora i rad cele TP još 10 godina.
[ sasalabud @ 27.06.2013. 23:33 ] @
tako lepo obrazlozi pa to onda drugacije zvuci jer onako stvarno izgleda kao da sa cenom razjurujes potencijalne kupce.
[ Gavara @ 28.06.2013. 14:19 ] @
Nisam se ovde učlanio da bih vijao potencijalne kupce. Nisam trgovac, već tehničar tako da o TP volim da govorim realno, bez uvijanja i preterivanja.
Oduvek sam tvrdio da mi prodajemo vrhunske pumpe, ali period isplativosti dosta visok.
[ sasalabud @ 29.06.2013. 00:34 ] @
Uzgred da ti kazem da ja ovog leta pasivno hladim kucu podno.
[ Gavara @ 30.06.2013. 18:33 ] @
Prava stvar i sve se više preporučuje pasivno hlađenje i podnim i predimenzionisanje fan coil uređaja da bi pasivno hladili objekat.
[ IjanB @ 02.07.2013. 14:40 ] @
Pozdrav svima,

pratim ovu temu i zeleo bih da cujem misljenje forumasa jer resavam pitanje grejanja u porodicnoj kuci. Grejna povrsina je oko 450 m2 (podrum - 45m2, 2 sprata - u osnovi 145 m2 podeljeno na 4 stana - 2 po spratu, i potkrovlje 90m2) ali izolacije nemamo, tek tamo seldece jeseni planiramo stiropor 8cm, u podrumu se nalazi elektro kotao 24kW a u dva stana na prvom spratu je razvuceno podno grejanje, planirali smo da postavimo toplotnu pumpu voda-voda pored elektro kotla. E sad, interesuje me koliko je u stvari meni potrebno snage u novoizgradjenoj kuci sa novom PVC stolarijom ali bez fasade da bih u podu ostavrio 25 C i da li je uopste dovoljno tih 25 C pri velikim gubicima bez fasade? Iznad prvog nivoa koji bi se grejao ove sezone cca 150 m2 je drugi nivo koji je zatvoren PVC stolarijom ali nije dalje radjen (siva faza) isto je i sa potkrovljem. Mislio sam mozda da na pod tih gornjih stanova poslazem onaj izolacioni materijal poput stirodura samo je tanji ali kazu ima iste izolazione karakteristike, kako bi sprecio bar tu malo gubitak toplote.
Pitam ovo jer ne znam na koju varijantu i model toplotne pumpe da idem, da li da odmah uzmemo (zaduzivanje jbg) tp za celu kvadraturu iako ce se par godina grejati samo prvi nivo ili se to ne isplati? Da li ici na vazduh voda, iako smo planirali voda-voda ako je cena bolja, lakse odrzavanje, laksa ugradnja? I koje proizvodjace/modele predlazete za obe varijante.
Nama je pre par godina covek predlozio voda voda i ja sam isao da vidim objekte gde su izveli te radove i to je zaista izgledalo super. E sad proslo je neko vreme i vidim da se javljaju neki novi momenti pa vas molim za neke predloge pre nego sto pocnem da jurim izvodjace i trgovce.

Pozdrav i hvala,
[ tihi2 @ 02.07.2013. 20:44 ] @
Imaš standardne probleme gradnje kuće na parče tj po principu "da se ja uselim, pa da rešim kako-tako grejanje za ovu zimu, a onda ću staviti izolaciju"...
Najveći problem je ujednačenost polazne vode po etažama. Potrebno je da njena temperatura bude približno ista.
Ako ti je podno izračunato i postavljeno po sadašnjim potrebama kuće (tj bez izolacije) pojaviće se potreba da se tako urade i ostale etaže. To znači da, kada se stavi 10cm izolacije (to je danas standard i samo će se povećavati) potrebna energija kuće se smanjuje 4 puta. Ako je sada projektovana temp. vode 40*C trebaće da bude 25*C. Ili potrošio si 4 puta više para za podne cevi nego što je to bilo potrebno. I to za svaku etažu.
Ako ti je grejanje projektovano kao da imaš izolaciju, znači da će ti biti hladno na zimu.
Ovakve egzibicije su moguće za radijatorsko grejanje jer ako je zima mogu da guram vodu i od 90*C, ali za podno maksimum je oko 40-45*C. Ako si gledao kad je majstor radio, morao bi imati na svakih 5cm cevi u podu.
Po meni, bez neke dodatne grejalice ili TA peći ćeš se teško ogrejati.
Svakako ti savetujem da na pod 2. sprata staviš 15cm mineralne vune ili nečeg sličnog. To će puuuno pomoći da ti bude toplije.
TP nema smisla bez izolacije jer ne daje višu temperaturu vode od 50*C (i tada je najneekonomičnija). Da ne pričam da ti treba TP 4 puta veće snage nego kad staviš izolaciju.
[ cokacunami @ 09.07.2013. 17:44 ] @
Čuli Kinezi da će i Srbistan u Jevropu, pa nas odma počastili:

http://www.gree.rs/versati.html


A i Švabe, da ne zaostanu, za Kinezima

http://www.bosch-climate.rs/pr...ulacioni-bojleri-200-2000-lit/


Pitanje

Možete li mi preporučiti čoveka ili firmu za projektovanje sistema grejanja i kljimatizacije (podno) sa TP (verovatno Gree) za poslovni objekat stambene namene
1. Faza podno CG-hladjenje sa TP za objekat oko 600m2
2. Faza dogradnja akumulator toplote od oko 4000-6000l
3. Faza povezivanje 2 postojeca objekta (sa radijatorskim CG), oko 400m2, na sistem TP & aqumulator toplote
4. Faza grejabnje bazena sa TP

[email protected]
065-872-2968
[ anon301718 @ 10.07.2013. 15:02 ] @
Ovo je velika povrsina ..............tebi treba ovako nesto.

http://www.etazgrejanje.com/katalog.php?prodID=647

http://www.robur.com/documenti...R_12-2005_b-20090225142601.pdf
[ cokacunami @ 11.07.2013. 06:11 ] @
Hvala Zorane,

Hardver zahteva detaljnu i ozbiljnu analizu, ali tek nakon projekta.

Blic pogledom Fujitsu je DUPLO skuplja od Gree-a. Za te pare mora
mnogo da ponudi, jer je Gree #1 proizvodjac u svetu i partner Daikina.

Tu cu, nakon detaljne moje analize, angazovati profesionalca i pozvati
predstavnika obe firme, i dati im priliku da mene i mog prof. konsultanta
ubede cinjenicama sta da izaberemo.

Za razliku u ceni, komotno mogu da za svaku TP ubacim i TP - za backup
sistema i pojacanje sistema u kriticnim temperaturama. A to je MNOGO!

Veliko ime je garancija samo za jedno: visoku cenu.
Ako Gree bude mogao da pismeno garantuje overnight opremu rezervnih delova
iz bilo kog evropskog servisa, po mom sadasnjem sagledavanju, 90% je verovatnoca
da ce dobiti posao.

http://www.coolshop.rs/fujitsu...na-pumpa-wsyk160dc9-woyk160lct


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 11.07.2013. u 07:22 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 11.07.2013. u 07:23 GMT+1]
[ anon301718 @ 11.07.2013. 08:57 ] @
http://cseresznye.net/images/s...erstage_1394_1_EN_HP_SM_01.pdf
http://cseresznye.net/images/s...erstage_1394_1_EN_HP_SM_01.pdf

Analiziraj malo ovo gore to je za Fujitsu.Ako se odlucis za bilo kog proizvodjaca trazi da ti pokaze kompletnu dokumentaciju ovog tipa kao sto je gore" Service i Technical manual "...........ako sam dobro razumeo tvoja kvadratura je mnogo velika daj boze da ti zavrsis posao sa TP ovakvih konstrukcija i tipa.A ako to ne pomogne onda " CILER "............
[ cokacunami @ 12.07.2013. 06:05 ] @
Hvala Zorane.

Velicina objekta je relativna stvar. Izolacija (=toplotni gubitak) je determinisuci.

Primer moja kuca (12,4cm stiropor+ dobra stolarija i termo reflektujuca stakla)ima oko 200m2 grejne povrsine
(ukupno oko 300m2) a celu zimu sam je grejao sa 6KW, i pored znacajnih gubitaka na hladnim mostovima (2+2 terasae).
Temperatura vode u RADIJATORIMA je bila oko 32C.

Novi objekat ce imati 12cm izolaciju i to 100%- apsolutno bez hladnih mostova, tako da sam siguran da ce TP16Kw SIGURNO uraditi posao.
Vreme isplativosti izolacije od 12 cm je 2,7 godine! Da nije u pitanju velika investicija, definitivnio bih isao na 20cm izolacije.
[ tihi2 @ 29.07.2013. 08:07 ] @
Drugar i ja smo odlučili kupiti direktno od kineza ovu toplotnu pumpu

http://www.ebay.de/itm/Luft-Wa...rkt%3D1%26sd%3D390611261508%26

i to posle bar 100 razmenjenih Emailova sa kinezima u zadnjih godinu dana.

Zašto ova TP?
1. na papiru je kao i slične, cena je kao i kod drugih te snage,
2. ima sve setifikate i prodaje se u Nemačkoj (što mi je presudna stvar jer se tamo ne može prodavati koješta),
3. prodaje se i kod nas, postoji uvoznik, ali je cena 3700evra. Ima sve delove na lageru jer mu kinezi sa TP daju delove u vrednosti 5% od kupovine. Kupuje na kontejner i to po 2-3 puta godišnje po 120 komada (kako sam nezvanično čuo od uvoznika ali i od kineza). Naravno, lepi svoju etiketu na spoljnju jedinicu, farba u drugu boju i ta TP se više ne zove Meeting tj prodaje je kao svoju proizvodnju. Po tom pitanju kinezi su vrlo fleksibilni, pa su me pitali koji naziv pumpe hoću da oni fabrički napišu, a mogu da pošaljem i logo firme pa da izgleda kao da imam "proizvodnju TP u Kini".
4. priključivanje na sistem je vrlo jednostavno jer je TP mono-blok tipa.

Prva varijanta je bila ići u švabiju pa doneti, ali to izađe isto kao i uvoz. Ukupna cena je oko 2200evra (TP, prevoz, carina, porez, špediter), isporuka na kuću (računao Kina do NS).
Ako bi uzeli samo nas dvojica, TP i transport su skuplji za oko 200evra po komadu.

Ima li ozbiljno zainteresovanih za kupovinu? Ako ima, pišite isključivo na PP da ovo ne bude prodavnica.

Za sve dodatno što znam stojim na raspolaganju.

[ cokacunami @ 29.07.2013. 13:35 ] @
tihi2,

Iako mi je malo rano, ja bih se nakon proucavanja tehnickih detalja.
mozda prikljucio sa kupovinom 2 TP.

Mozes li postaviti linkove za tehnicku dokumentaciju?

Posebno je bitna tabela promene parametatra efikasnosti sa promenom spoljne
temperature i promena grejnog kapaciteta sa promenom spoljne temperature,
kao temperatura izlazne vode za napajanje CG pri spoljnoj temp. od 0C. -7C i -15C.

Ima li kakvog cenovnog napretjka na polju akumulatora toplote?
To je jos (cenovno) neresena oblast, a bez toga, TP radi manje od pola posla u ustedi.

PS: Kako stvari stoje, blizu sam odluke da gradim sa Yutung blokom od 375cm debljine,
Jer ima ozbiljne prednosti u odnosu na blok+demifasada, i osetno brze se zavrsava objekat,
a cenovno je priblizan (kad se sve uracuna).

Pozdrav
Milan
065-872-2968
[email protected]
[ dusankostic79 @ 29.07.2013. 17:29 ] @
Dali neko ima ikakva iskustva sa gasnim toplotnim pumpama, kolike su im cene?
[ sasalabud @ 30.07.2013. 21:23 ] @
Pozdrav svima,
Kao sto napisah u proslom postu, ja se ovog leta hladim podno pasivno. Do pre 7 dana pustao sam vodu iz mreze kroz podni system jer nakon renoviranja kuce vise nemam ni jednu klimu na istoj a ja sam covek koji ne podnosi vrucinu.Potrosnja vode oko 1 kubik dnevno,temp poda 20C u kuci prijatnih 23C,ali sam primetio da svakog narednog dana kako su temperature rasle I temp.vode iz mreze raste za 0,2C pa sam pozurio da kompletiram I pustim u funkciju system sondi koji sam prosle god. postavio pod dvoriste na prosecno 4m dubine.Kako je prilikom prvog punjenja sonde utvrdjeno da je sve u redu I da nigde ne curka odmah sam je povezao na podni system.Zar je moguce da 300m sonde ima tako losu izmenu da ne moze da spusti ispod 19C???.Jutros sam otkacio kucu sa sonde I vratio na mrezu a sondu sam preko pumpe vezao da vrti samo kroz sondu,dakle ne hladi kucu nego samo tera vodu kroz sondu I ceo dan merim temp.vode koja izlazi iz zemlje neverovatnih 18.2C a ocekivao sam negde oko 12C jer na toj temperature su vrsacki podrumi. Sada sam jos uvek prilicno zbunjen,ne znam koliku cu temperature imati za rad TP.
[ anon301718 @ 31.07.2013. 07:24 ] @
Da li si probao da korigujes brzinu fluida..-- da promenis stepen-brzinu pumpe pa da vidis da li ima nekih promena.........
[ sasalabud @ 31.07.2013. 09:48 ] @
Na GRUNDFOSU ima mogucnost dve brzine ali se promena brzine uopste ne odrazava na promenu temp. dolazne vode iz sonde kada radi ovako samo pumpa I sonda bez podnog.Kad se u krug ukljuci I podno, onda je pri vecoj brzini protoka temp povratne vode iz sonde. veca za 0,1C.Napomenucu da je instrument sa kojim merim vrlo precizno bazdaren.Koristio sam ga na inkubatoru za lezenje japanskih prepelica
[ sasalabud @ 31.07.2013. 18:03 ] @
Sada mogu sa sigurnoscu da tvrdim da je ovo najjeftiniji I najkomforniji nacin hladjenja kuce.Prosle god. sam u ovo vreme placao 8000 struju za rad dve klime a sada isti posao radi pumpa od 70W.Sto se komfora tice I to je neuporedivo.Nema duvanja,nema hucanja,bucanja ni u kuci ni u dvoristu,jednostavno zraci hladno. Ako I na zimu budem imao ovu temp. dolazne vode iz sonde bice COPOVA kolko dusa iste.
[ Bokimuz @ 12.08.2013. 02:07 ] @
Pozdrav svima. Nov sam na ovom forumu...

Nedavno sam kupio stan u Nišu: dupleks, 110m2 (četvrti sprat + potkrovlje), novogradnja. U stanu je urađena priprema za centralno grejanje (centralni ormarić iz koga je razvedena cevna instalacija do svih soba). Moja ideja je ugradnja toplotne pumpe vazduh - voda, a da grejna (tj. rashladna) tela u sobama budu vetilokonvektori (fan coil). S obzirom da je u pitanju veća kvadratura stana, smatram da bi se ulaganje u tako nešto isplatilo na duže staze.
Svaki vaš stručni savet bi mi bio dragocen. Takođe, molio bih vas i za savet u vezi sa sanitarnom toplom vodom.
Zamolio bih vas i za linkove ili kontakte prodavaca takve robe. Ako nešto od tih podataka nije primereno javnom iznošenju na forumu, može i na PP.

Hvala unapred!
[ lajos80 @ 14.08.2013. 00:25 ] @
Bio sam u kuci koji je opremljen sa fan coil-erima. Njihoa poenta je u tome sto greju sa hladnijom vodom naspram radjatorskog sistema tako sto duvaju vazduh. Bas mi se to ne svida, u sobi je 25c a imas osecaj kao da hladi, osecas kako vazduh kruzi u prostoriji . Takode dize prasinu po sobama. Najveca prednost fan coil-era je sto mogu i da hlade. Mada dosta nas sa jednim klimom od 1.2 Kw rashladimo kucu , a ako ti hoces da se hladih sa fan coil-erima posebno u svakoj sobi, mislim da ce biti komforno ali i papreni kilowat sati. Ja ti predlazem postavi umesto njih vece panelne radjatore, mozes se grejati i sa njima na niskotemperaturni rezim. Prolistaj temu unazad
[ major58 @ 27.08.2013. 18:04 ] @
Poruka za tihi2 i sve ostale zainteresovane!
U postupku sam nabavke jedne toplotne pumpe vazduh-voda toplotne snage 16 kW, koja ima dvostepeni kompresor.
Radi se o pumpi Foshan Shunde Yuelly EH5013-16 od 16kw grejne snage, koja radi na spoljnoj temperaturi do -25*C i može da zagreje vodu do 80*C, a moze i da hladi putem fenkojlera.
U razgovorima sa jednim dobavljacem iz Beograda, dobio sam vest da bi ona mogla da kosta oko 2.500 do 2.700 evra u Beogardu, ali fabrika iz Kine insistira da se naruci minimum dve takve pumpe.
Tihi2, ako si zainteresovan salji pp, jer koliko sam citao sve tvoje postove, tebi takvo nesto odgovara.Poziv vazi za sve ostale zainteresovane.
Imam samo pitanje za tebe:koje tradijatore koristis i kako si ih dimenzionisao s obzirom na nisku temperaturu vode iz akumulacionog rezervoara?
Inace da ucesnicima foruma da prenesem da planiram uvodjenje centralnog grejanja (u oktobru), tako sto chu prvo da uradim izolaciju fasade sa 16 cm stiropora i 20 cm na podu potkrovlja, a unutra chu zidove da radim gips karton plocama.
Korisna povrsina dvospratne kuche je 190 kvadrata, a toplotni gubici su 6,7 kW na spoljnoj temperauri -20*C i unutrasnjoj +20*C.
U podrumu che biti smestena dva Centrometalova akumulatora toplote od po 1.000 l vode i solarni bojler od 200 litara, koji che biti povezani na vakuumski solarni apsorber.
Naravno, podrazumeva se toplotna pumpa samo da aukumulira toplotu nochu.
Vise detalja uskoro.
Pozdrav

[Ovu poruku je menjao major58 dana 27.08.2013. u 19:46 GMT+1]
[ bakara @ 27.08.2013. 19:33 ] @
@major58

Nemoj molim te ovde da koristis ovo "CH", jako je tesko za citanje.

Hvala!
[ rade.zrnic @ 27.08.2013. 19:55 ] @
@major58, jako bih volio da saznam kako radi ta TP koja greje vodu do 80 stepeni Celsijusa a da ima taj prenosni odnos takozvani COP 1/3.5 ? Pa neka bude i dvostepena...
Pozdrav
[ major58 @ 27.08.2013. 20:15 ] @
Rade!
Evo podataka iz tabele - COP/EER (A-15/W35)/(A35/W7) - 2.34/2.37
U pitanju je Scroll kompresor - dvostruki - EVI (Panasonic)
snaga grejanja 16,8 kW/potrosnja 3,7 kW (A7/W35)
16.5/4.15 kw (A7/W45)
11/4.53 kw (A-15/W35)
11.5/4.79 kw (A-15/W45)
11.9/5.02 kw (A35/W7)
Ako oni mene lazu, lazem i ja tebe!
[ rade.zrnic @ 28.08.2013. 04:50 ] @
@major58,
bavim se rashladnim uređajima tako da ponešto znam o tome. Kritične temperature kondenzacije svih komercijalnih freona su ispod 60 stepeni Celsijusa i sve preko toga drastično povećava pritiske u kondenzatorima, trpi kompresor a struje motora se povećavaju do graničnih vrednosti. COP strmoglavo pada do izjednačenja, tj. koliko si uložio, toliko i dobiješ...
Nisam mislio niti rekao da Ti lažeš, samo još jednom proveri šta se krije iza te tvrdnje od 80 stepeni...
Pozdrav
[ cokacunami @ 28.08.2013. 08:49 ] @
Ne otvarjte diskusiju o 80c- 99% sam siguran da je u pitanju vec klasicna kineska nedorecenost, tj da 80c ostvaruje uz upotrebu el. grejaca.

major58,
Da bi i nas ostale zainteresovapo, trazi kinezima kompletnu dokumentaciju za hladece i grejuce parametre i stepene efikasnosti.
Tek tada se mozemo zainteresovati. Inace, sa ovim nepotpunim, za ozbiljniju analizu skoro bezvrednim podatcima, sumnjam da ces imati odziva.

Plus ?: garancija, evropski servisni centar, evropski distributer,???... itd.

[ rade.zrnic @ 29.08.2013. 05:34 ] @
G. Sergeant @cokacunami, nisam ni nameravao da otvaram diskusiju o tome, hteo sam da pomognem čoveku da zna ključne stvari.
Drugo, ukoliko postoji fizički kontakt između freonskog kruga i grejnog kruga, nemožeš upotrebiti grejače, neminovno podgrevaš i freonski krug.
Učinilo mi se da ovo nije trgovačka tema...
Bitna stvar pri kupovini TP je garancija prodavca o verodostojnosti podataka, dužini garantnog roka i naravno da će svaki eventualni servis da uradi osoba koja zna problematiku. Cena? naravno...
Kupiti kinesko ili ne? To be, or not to be? Naše je samo da budemo zdravi, sve ostalo prave Kinezi, da se ne zavaravamo.
Pozdrav
[ tihi2 @ 29.08.2013. 06:54 ] @
Naravno da high temp do 80*C nema smisla jer je COP negativan. I još u uslovima -25 za EVI? Čisto bacanje struje.
Foshan koristi R410A i ako se pogleda tabela, taj kompresor bi morao da izdrži pritisak koji ide u nebo. R22 je i dalje zakon po pitanju pritisaka.
[ = IGY = @ 09.09.2013. 17:48 ] @
http://www.kupujemprodajem.com...od-2300-eura-1970142-oglas.htm

Da li neko zna konkretno koji je ovo model pumpe?

Takodje zanima me sta mislite o ovoj: http://www.kupujemprodajem.com...9-oglas.htm?filter_id=22167779

Vidim da je ista cena upitanju pa se dvoumim...
[ rovaccccc @ 10.09.2013. 09:16 ] @
ja ne vidim nista sporno sto je kod toplotne pumpe zrak-voda cop 3,5 imajuci u vidu da zrak-zrak imaju cop i do 5,5,jedino sto taj cop na -15 je puno manji,kod zrak-zrak cop je obicno oko 2,ali -15 ovdje se desava par dana u godini,sta je sa ostalih 150-180 dana kad je cop odlican
[ idm @ 23.09.2013. 19:55 ] @
Zadnjih meseci se slabo razmenjuju informacije o toplotnim pumpama na ovom forumu. Evo sada je pravo vreme (uskoro krece grejna sezona ) da oni koji su vec ugradili toplotnu pumpu ohrabre ostale i daju argumente u korist toplotnih pumpi iz licnog iskustva , a ne samo da je toplotna pumpa "preskupa" igracka za nas obicne.
[ sasalabud @ 29.09.2013. 14:21 ] @
Citat:
cokacunami:
tihi2,

Iako mi je malo rano, ja bih se nakon proucavanja tehnickih detalja.
mozda prikljucio sa kupovinom 2 TP.

Mozes li postaviti linkove za tehnicku dokumentaciju?

Posebno je bitna tabela promene parametatra efikasnosti sa promenom spoljne
temperature i promena grejnog kapaciteta sa promenom spoljne temperature,
kao temperatura izlazne vode za napajanje CG pri spoljnoj temp. od 0C. -7C i -15C.

Ima li kakvog cenovnog napretjka na polju akumulatora toplote?
To je jos (cenovno) neresena oblast, a bez toga, TP radi manje od pola posla u ustedi.

PS: Kako stvari stoje, blizu sam odluke da gradim sa Yutung blokom od 375cm debljine,
Jer ima ozbiljne prednosti u odnosu na blok+demifasada, i osetno brze se zavrsava objekat,
a cenovno je priblizan (kad se sve uracuna).

Pozdrav
Milan
065-872-2968
[email protected]



Posto vidim da gradis nov objekat,ti u startu imas ogromnu prednost u odnosu na nas koji smo renovirali staro I bili uslovljeni nekim okolnostima koje smo prinudjeni da postujemo.Ti gradis ispocetka onako kako zelis I volis I zato
, bicu Slobodan da ti dam par saveta jer ako u startu napravis greske one te prate do kraja.Vidim da vrlo ozbiljno razmisljas I racunas na akumulacioni sud za vodu. GRESKA!!!! Ogromno ulaganje,slozena prateca oprema,veliki gubici energije koje ne mozes da izbegnes,veci kaoacitet trazi I veci proctor,pa trazi I odrzavanje itd.Predlazem ti da umesto centralnog grejanja sa radijatorima dobro razmislis o podnom grejanju.Radijatori su ti u startu veca investicija ,zauzimaju proctor,traze vecu polaznu temperaturu vode sto automatski smanjuje COP,najtoplije je na plafonu a tamo ne boravis I tamo su I ogromni gubici.Dakle ako razmisljas na ovaj nacin,umesto da ulazes u rezervoar od recimo 3-4 kubika vode,ja bih radje ulozio 10-12kubika betona pri izradi kosuljice sa podnim grejanjem.10cm stiropora prema zemlji je dovoljno.Nema odrzavanja,nema gubitaka,ne zauzima proctor itd. Jedini uslovno receno nedostarak je produzeno inicijalno zagrevanje ali to ne mora uopste da se oseti ako blagovremeno krenes sa grejanjem. Nemoj ovo da shvatis kao da ti nesto popujem ali vidim da si mlad I samo zelim da ti skrenem paznju na nesto o cemu mozda nisi razmisljao.Ja sam renovirao staru kucu I trenutno se grejem podno ali na grejne kablove jer na zalost TP jos nisam sastavio ali sada je na redu I bice uskoro.Sada grejem 26 kvadrata I pri ovim temperaturama trosim oko 5kW dnevno
[ anon301718 @ 30.09.2013. 07:45 ] @
Posto sam ja izasao iz tih " slatkih " muka gradnje i uredjenja zivotnog prostora zelim da ti dam jedan savet...............pokusaj da se raspitas o ljudima tipa --- gradjevinac,inzenjer termodinamike,majstor za grejanje,staticar,arhitekta,proizvodjac prozora i vrata PVC-AL.............da li oni koriste u svojim kucama podno grejanje.To su ljudi koji imaju znanja a vezano za grejanje-- neki vise-- neki manje.Pa ti pokusaj da ucis i od drugih.........
Ja sam protivnik podnog grejanja.............jeste ono jedan od nejefikasnijih oblika grejanja po pitanju ustede energenta........ALI.........to je tvoj dom gde treba da odrastaju i tvoja deca i cela porodica a u domu se provodi najveci deo dana.Kada se budes raspitao koji oblik grejanja koriste ovi ljudi gore koje sam naveo ti dobro razmisli o tvom nacinu grejanja.Nemoj da mesas poslovni i stambeni prostor.Pozdrav.................
[ sasalabud @ 30.09.2013. 12:46 ] @
Citat:
anon301718: Posto sam ja izasao iz tih " slatkih " muka gradnje i uredjenja zivotnog prostora zelim da ti dam jedan savet...............pokusaj da se raspitas o ljudima tipa --- gradjevinac,inzenjer termodinamike,majstor za grejanje,staticar,arhitekta,proizvodjac prozora i vrata PVC-AL.............da li oni koriste u svojim kucama podno grejanje.To su ljudi koji imaju znanja a vezano za grejanje-- neki vise-- neki manje.Pa ti pokusaj da ucis i od drugih.........
Ja sam protivnik podnog grejanja.............jeste ono jedan od nejefikasnijih oblika grejanja po pitanju ustede energenta........ALI.........to je tvoj dom gde treba da odrastaju i tvoja deca i cela porodica a u domu se provodi najveci deo dana.Kada se budes raspitao koji oblik grejanja koriste ovi ljudi gore koje sam naveo ti dobro razmisli o tvom nacinu grejanja.Nemoj da mesas poslovni i stambeni prostor.Pozdrav.................


Vidi,ja sam u neku ruku bas iz struke.Godinama sam proizvodio i prodavao el.kalorifere,usput sam imao prilike da vidim sve i svasta,da boravim i u poslovnim i u stambenim objektima grejanim na sve moguce nacine.Dugo sam se i pripremao za rekonstrukciju stare kuce.Mogu slobodno reci da sam studiozno pristupio problemu jer sam imao mogucnosti da vrlo precizno merim temp.od podova do plafona.Usput na netu sam pratio kakvi su trendovi i tendencije u svetu na tom polju.I posle svega,odlucio sam da u svoju kucu ugradim podno grejanje iz vise razloga.
-to je najrentabilniji i najekonomicniji nacin grejanja jer trazi nisku polaznu temperaturu vode do 35C za razliku od radijatora i fancoilera oko 60C.Dakle usteda energije u samom startu.
-max.komfor,u prostoriji nema glomaznih radijatora i cevi koji zzauzimaju prostor i traze odrzavanje
-nema duvanja,stvaranja utiska promaje i dizanja prasine
Imao sam priliku da boravim u kuci sa podnim grejanjem gde je bilo nepodnosljivo ali iskljucivo zbog krivice korisnika.Tip je nagario temperaturu poda na preko 30C i to je bilo zaista neprijatno.Pretpostavljam da si imao slicno iskustvo ili si cuo tako nesto pa otud tvoja odbojnost prema podnom grejanju.Ako zelis vrlo rado cu te ugostiti kako bi imao priliku da steknes prave utiske o ovom nacinu grejanja i hladjenja,jer ja na ovaj nacin i hladim kucu pasivno i to me ne kosta skoro nista.pozz.
[ cokacunami @ 01.10.2013. 08:24 ] @
sasalabud-e,

Hvala na preporuci.

Ozbiljno proucavam podno grejanje, i dosao sam do jedne bitne cinjenice za koju mislim da valja da podelim sa vama:

Kada sam projektanta grejanja pitao za garanciju da mi pri temperaturi poda od 26C, t vazduha biti 22C, rekao
mi je da moze, ali mu trebaju podatci koje treba da definise proektant gradjevinske fizike.

Iz toga sam zaključio, da je suština, da se najpre odredi kolika treba da bude deblina izolacije, da bi podno grejanje
moglo da ispuni gornji zahtev, koji je uslov za zdravo podno grejanje, pa da se onda izoluje objekat.

Odatle se nameće zakljucak, da je svaki drugi postupak diletatski, i neumitna posledica je loše - nezdravo izvedeno podno
grejanje koje izaziva zdravstvene probleme. Dakle, kao i u svemu drugome, moraš znati zta radiš, ili je PRESKUPO!

A o akumulatoru toplote grešiš (kao i o mojim godinama). Iako metalni akumulator, inicijalno zahtva poveliku investiciju, on
omogucava najnizu cenu grejanja. tihi2 će ti to iskustveno potvrditi.

Posto bi meni trebao AT od 12-15,000l, razmisljam o AT koji bi se napravio do vodonepropusnog betona, i bio ukopan
u zemlju, sa 10-20cm izolacojom od 2-komponentne purpene ? Eventualno uraditi prohromsku kosuljicu od 1-2mm,
prvenstveno zbog prikljucaka i čistoće vode.

Ima li ko ideja-sugestija za takvu varijantu?
[ anon301718 @ 01.10.2013. 08:42 ] @
Pa ima istine u tome da ljudi cesto prave greske kod podnog grejanja.Po mom misljenju podno grejanje zahteva visoko kvalitetnu gradnju objekta a jos kvalitetniji nadzorni organ.Smatram da podno grejanje treba postaviti samo u objekat koji je u startu projektovan za ovakav oblik grejanja...........nemoj da zameris.

Ponuda gradjevinskog,izolacionog i drugih materijala je mnogo raznolika i napredovala je u svakom pogledu ali ljudi moji u zadnje vreme sam poceo da vidjam svakakve kombinacije-- izgradnja stambene zgrade-- klima blok 36 cm + 10 cm stiropora i to je objekat koji ima NADZORNI ORGAN koji ce sve to da potpise.Kaze covek " gazda reko tako " hoce da reklamira malu potrosnju energije-- takva je moda.Za ovako nesto bi trebalo krivicno da se odgovara pred zakonom.
[ anon301718 @ 01.10.2013. 08:57 ] @
Citat:
cokacunami:





Kada sam projektanta grejanja pitao za garanciju da mi pri temperaturi poda od 26C, t vazduha biti 22C, rekao
mi je da moze, ali mu trebaju podatci koje treba da definise proektant gradjevinske fizike.









Polazna temperatura vode 26 C .........raspitaj se koliko to kosta da se napravi objekat i da li u Srbiji ima takvih objekata....???????????????


[ Java Beograd @ 01.10.2013. 09:15 ] @
Citat:
anon301718:Ponuda gradjevinskog,izolacionog i drugih materijala je mnogo raznolika i napredovala je u svakom pogledu ali ljudi moji u zadnje vreme sam poceo da vidjam svakakve kombinacije-- izgradnja stambene zgrade-- klima blok 36 cm + 10 cm stiropora i to je objekat koji ima NADZORNI ORGAN koji ce sve to da potpise.Kaze covek " gazda reko tako " hoce da reklamira malu potrosnju energije-- takva je moda.Za ovako nesto bi trebalo krivicno da se odgovara pred zakonom.
Objasni malo. Šta je ovde kriminalno loše ? Šta je zapravo "klima blok 36 cm" ? Jel misliš na ovo
[ anon301718 @ 01.10.2013. 09:57 ] @
Pa to se cini na prvi pogled da je odlicna kombinacija i da ce toplotni gubici za taj objekat biti jako jako mali.............ALI.............toplotna provodljivost ovog bloka je jako mala .........to i dalje deluje da je dobra kombinacija i ako uzimas u obzir potrosnju energenata za zagrevanje- tebi ovo deluje odlicno- a gde je problem ..........e pa problem je taj sto na bilo koji klima blok NE-SME da se stavi stiropor 10 cm jer ces VLAGU zarobiti u zidu i doci ce do degradacije strukture zida.Samo lud covek moze da stavi 10 cm stiropora na klima blok mada ljudi to rade vise iz NE-znanja.Prave se pametni.Mala toplotna provodljivost-- sa prolaskom toplote kroz strukturu bloka zajedno putuje i vlaga i zato se na klima blok nanosi izolacioni sloj materijala koji ima daleko losije karakteristike od pravog stiropora 5-10 cm ili sto bi mi SRBI rekli " DISE ".Potrebno je da tu vlagu IZNESES van zida.Zarobljena vlaga u zidu je VELIKI PROBLEM.

[ anon301718 @ 01.10.2013. 10:10 ] @
Citat:
Java Beograd:
Citat:
anon301718:Ponuda gradjevinskog,izolacionog i drugih materijala je mnogo raznolika i napredovala je u svakom pogledu ali ljudi moji u zadnje vreme sam poceo da vidjam svakakve kombinacije-- izgradnja stambene zgrade-- klima blok 36 cm + 10 cm stiropora i to je objekat koji ima NADZORNI ORGAN koji ce sve to da potpise.Kaze covek " gazda reko tako " hoce da reklamira malu potrosnju energije-- takva je moda.Za ovako nesto bi trebalo krivicno da se odgovara pred zakonom.
Objasni malo. Šta je ovde kriminalno loše ? Šta je zapravo "klima blok 36 cm" ? Jel misliš na ovo

dA TO SE ZOVE klima-blok.
[ homerruma @ 01.10.2013. 10:14 ] @
Citat:
cokacunami:
sasalabud-e,

Hvala na preporuci.

Ozbiljno proucavam podno grejanje, i dosao sam do jedne bitne cinjenice za koju mislim da valja da podelim sa vama:

Kada sam projektanta grejanja pitao za garanciju da mi pri temperaturi poda od 26C, t vazduha biti 22C, rekao
mi je da moze, ali mu trebaju podatci koje treba da definise proektant gradjevinske fizike.

Iz toga sam zaključio, da je suština, da se najpre odredi kolika treba da bude deblina izolacije, da bi podno grejanje
moglo da ispuni gornji zahtev, koji je uslov za zdravo podno grejanje, pa da se onda izoluje objekat.


Odatle se nameće zakljucak, da je svaki drugi postupak diletatski, i neumitna posledica je loše - nezdravo izvedeno podno
grejanje koje izaziva zdravstvene probleme. Dakle, kao i u svemu drugome, moraš znati zta radiš, ili je PRESKUPO!



Ovo podebljano mi nije bas najasnije molim pojasnjenje za nas laike.
[ Java Beograd @ 01.10.2013. 10:59 ] @
Citat:
anon301718:.......e pa problem je taj sto na bilo koji klima blok NE-SME da se stavi stiropor 10 cm jer ces VLAGU zarobiti u zidu i doci ce do degradacije strukture zida.Samo lud covek moze da stavi 10 cm stiropora na klima blok mada ljudi to rade vise iz NE-znanja.Prave se pametni.Mala toplotna provodljivost-- sa prolaskom toplote kroz strukturu bloka zajedno putuje i vlaga i zato se na klima blok nanosi izolacioni sloj materijala koji ima daleko losije karakteristike od pravog stiropora 5-10 cm ili sto bi mi SRBI rekli " DISE ".Potrebno je da tu vlagu IZNESES van zida.Zarobljena vlaga u zidu je VELIKI PROBLEM.

A kako bi vlagu zarobio u zidu, kad zid sa unutrašnje strane nije ničim sprečen da "diše" ? Jesu li ovo zvanične preporuke za ovu vrstu blokova ?

[ sasalabud @ 01.10.2013. 11:50 ] @
cokacunami,izvini sto se godina tice,ne znam zasto ali mislio sam da si student
A 26C temp poda je vec previse.Sa tom temp.poda imaces u dobro izolovanom objektu 25-26C temp.vazduha na 1,5m visine od poda a ne 22C.Ako zelis ambijent 22C sa takvom izolacijom kakvu planiras nece ti biti potrebno vise od 22 u podu.Kod mene je trenutno 21 pod I 21 ambient a izolacija je 5cm stiropor.Takav bazen kakav planiras ce te kostati vise nego pola kuce! Razmisli jos malo o sto debljim kosuljicama u koje se postavlja grejanje I nikako im nemoj dozvoliti da rade sa polusuvim betonom.Ja sam jednu ekipu koji nisu hteli da rade sa pravim mokrim betonom najurio,pa kad sam doveo druge I oni su pokusali da me navuku na polu suvi,a kad su culi da sam one najurio zbog toga onda su se latili posla I uradili kako treba.Preporucuje se debljina kosuljice od min.6cm.Da sam na tvom mestu uradio bih 60cm.To je daleko jeftinije od toga sto planiras,drugoti neces tu vodu da grejes na30=35c nego na 60 pa onda ide mesni ventil pa kontrola itd. a COP na 30 I 60 C nije isti.Sa tako debelim plocama mogao bi da premostis I 7 dana kad ja sa ovim od 15cm premostim 24h sa padom od 2C.Dobro ,ovo jos nije prava Zima ali...Da sam mogao ja bih isto to sto ti predlazem uradio ali ispod pola kuce imam podrum cije ploce nebi izdrzale tu tezinu .
Sto se tice tih blokova,to su obicni giter blokovi samo malo drugaciji model I to nevalja nista u odnosu na siporex ili itong blok zato sto ovi nasi dziberi ne znaju da rade sa tim.Ni posle toliko godina nisu naucili da stave na svaki ozidan red blokova jedan sloj gaze I onda kad stavlja malter da lepi sledeci red malter ne upada u rupe .Ovako oni trpaju dok ne dobiju sloj od desetak mm I taj blok vise nije ono sto bi trebao da bude nego na kraju dobijes betonski zidOvo sa gazom sam slucajno primetio prolazeci kraj gradilista u nemackoj
[ anon301718 @ 01.10.2013. 14:34 ] @
Citat:
Java Beograd:


A kako bi vlagu zarobio u zidu, kad zid sa unutrašnje strane nije ničim sprečen da "diše" ? Jesu li ovo zvanične preporuke za ovu vrstu blokova ?

[/quote]

Ajde da probam da ti objasnim -- toplota iz prostorije-sobe krece se kroz zid-blok ka spoljnoj sredini a samim tim i vlaga putuje zajedno a toplotna provodljivost tih blokova je jako mala i kada ga ti zakucas sa stiroporom od 10 cm onda je to CAOOOO.............klima - blok 36 cm nikada ali nikada ne ide zajedno sa stiroporom 10 cm nego se zavrsni sloj radi drugim materijalom koji u sebi ima delove da kazem mlevenog stiropora ili sto mi Srbi kazemo da "DISE ".............proveri na stranice proizvodjaca tih klima blokova to sigurno pise............
[ anon301718 @ 01.10.2013. 19:08 ] @
Mozda nije tema ali samo da dodam........

Na ovoj stambenoj zgradi ispuna-monta-rapid je od stirodura- to su velike kocke debljine 20 cm sa rupom za nosace okruglog oblika.To je dobro resenje ko pravi kucu da zna i postoje posebni elementi na koje se moze okaciti luster,plafonjera........................sa sirokim navojem.Tako da dobijate plocu sa 20 cm stirodura...........
Druga cesta greska je da ljudi ne shvataju pravu svrhu parne brane kod unutrasnje izolacije-- parna brana je OBAVEZAN deo unutrasnje izolacije jer mora da spreci prodor vlage u strukturu mineralne vune.A kod nas se obicno kaze " Ma koji ce mi k.... ta folija nisam lud da bacam pare za to "........i treba znati da je toplota nosioc vlage.Zimi kada toplota prolazi kroz zid ona iznosi i deo vlage...........
[ nitko666 @ 10.10.2013. 09:26 ] @
Zanima me koristi li netko kinesku Meeting pumpu voda-voda ili zemlja-voda i kakva su iskustva?
Vidim da se po Njemačkoj prodaju ko alva, a i ovdje u Hrvatskoj je odlična cijena.
Dogovaram 12kW MDS30D trinity (dodatno grijanje PTV) na komplet podno grijanje (170m2 novoizgrađene dobro izolirane kuće).
Ako nekog zanima cijena - sa porezom i 2g garancije ispada 1900EURa u trinity verziji, 1700EURa bez trinity.

No sva kineska dokumentacija koju sam dobio je manjkava i to me jako obeshrabruje, čekam još da me prodavač poveže sa nekim tko je to kupio.
Npr - nigdje nema podatka kako radi upravljanje temperaturom polaznog voda, meni treba niskotemperaturno grijanje - podno je projektirano za 30-35C. Na pumpi samo pise da radi do 60C, nigdje nije opisano kako upravlja temperaturom - da li prema vanjskoj temp, soboj temp ili temp povratnog voda ili sve te kako se utječe na tu temp.

Ako netko ima instaliranu ili je instalirao - moze li sta napisati kako Meeting TP vodene rade u praksi?
[ cokacunami @ 10.10.2013. 12:16 ] @
Deluje solidno.

>>>>http://www.heatpumpfactory.com...id=20105815654<<<<

Fabricka garancija je 14 meseci.
Kineski rulet.

Obratite paznju na snagu : 24kw je pri 30C, a pri -7C je oko 10-11Kw.

U Nemačkoj:

>>>http://www.ravensbergersolar.d...245-KW-Meeting<<<<

Znaci da su bez poreza 1625 E
Ako bismo nas nekolicina otisli po 3-4-5 pumpi to bi se isplatilo.
Ja imam komsiju koji dovozi namestaj i tehjniku iz Nemacke.
Baš ću da ga pitam za transport.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 10.10.2013. u 13:57 GMT+1]
[ tihi2 @ 10.10.2013. 12:52 ] @
TP je on/off, podešava se temperatura polaznog i povratnog voda. Može da se podesi da se gasi na 35*C a da se pali na 30*C, date su krive snage i COPa na spoljnjim temperaturama...
Za tu od 12kw se preporučuje akomulator toplote od 500-800l.
Sve piše.
[ nitko666 @ 10.10.2013. 13:08 ] @
Odmah ste krenuli u raspravu o Meeting zrak-voda, njih se prodaje najvise i o njima se puno vise zna.
Napisao sam da mene zanima za Meeting voda-voda (ili zemlja-voda).

[Ovu poruku je menjao nitko666 dana 11.10.2013. u 08:03 GMT+1]
[ cokacunami @ 15.10.2013. 13:28 ] @
Trazio sam od nemacke firme ravensbergersolar.de ponudu za 2 komada CIF Beograd i dobio sam odgovor:

"We don’t sell Meeting heating pumps because it is waste." (sr...)
[ tihi2 @ 15.10.2013. 17:13 ] @
Citat:
cokacunami: Trazio sam od nemacke firme ravensbergersolar.de ponudu za 2 komada CIF Beograd i dobio sam odgovor:
"We don’t sell Meeting heating pumps because it is waste." (sr...)
Verovatno su prodali stotine komada pa su prestali... naravno da ih nikada nisu ni prodavali, ali zaključak imaju... ove što sad prodaju mi baš ulivaju poverenje... obasuše me podacima o karakteristikama čudo jedno. Prava mačka u džaku, proizvođač "svetski poznat".
[ nitko666 @ 17.10.2013. 09:43 ] @
Istina - ovi sto kazu da je neki proizvod od konkurencije "smece" nisu bas referenca s kojom bi trebalo imati posla. Pogotovo kada se ista ta konkurencija prodaje daleko vise od njih, a Meeting sam vidio da prodaje po Njemackoj i Norveskoj (tamo sam nasao informacije) te pumpe ko alvu. Jasno da ih prodaje zato sto su jeftine.

Ja sam upravo narucio MDS30 Trinity voda-voda. Stici ce kroz mjesec-dva pa mogu ovdje napisati kako radi usred zime.

Sama pumpa me ne brine - kompresor je copeland scroll sto svi ugradjuju, izmjenjivaci topline mogu biti losiji u postocima no nema tu bitne razlike.
Ono sto me brine jest elektronika i senzori - to bi moglo raditi probleme pa da pumpa stane, zastupnik ovdje u hr kaze da ima rezervu na skladistu.
Vidjet cemo pa cu napisati iskustvo.
[ tihi2 @ 17.10.2013. 17:00 ] @
I ja sam naručio MD50D vazduh/voda pa ću videti šta sam dobio. Kad stigne.
Proverio sam ono što sam mogao da proverim, video je u radu, postoji uvoznik sa brdo rezervnih delova, pričao sa njim 7-8 puta, pozitivno mu je iskustvo... proizvođač u Kini mi je potvrdio da se uvoze oko 150 komada godišnje u Srbiju (to je rekao i prodavac u Srbiji ali nisam baš hteo da poverujem jer prodati 150 komada toplotnih pumpi u Srbiji je baš lepa cifra).
E sad, ne prodaju se kao Meeting već uvoznik je prodaje kao svoj brend, pod svojim imenom. Čak menja i spoljašnji izgled pa tek kad se otvori, ko zna može da prepozna. I naravno, cena je veća, kao i sve brendirane TP.
Imaju sve sertifikate za EU pa valjda ne može biti neka velika prevara. Sve se uzdam da bi udruženje potrošača u Švabiji debelo naplatilo lažne podatke.
[ Miljković Dragan @ 17.10.2013. 21:08 ] @
Citat:
tihi2: I ja sam naručio MD50D vazduh/voda pa ću videti šta sam dobio. Kad stigne.
Proverio sam ono što sam mogao da proverim, video je u radu, postoji uvoznik sa brdo rezervnih delova, pričao sa njim 7-8 puta, pozitivno mu je iskustvo... proizvođač u Kini mi je potvrdio da se uvoze oko 150 komada godišnje u Srbiju (to je rekao i prodavac u Srbiji ali nisam baš hteo da poverujem jer prodati 150 komada toplotnih pumpi u Srbiji je baš lepa cifra).
E sad, ne prodaju se kao Meeting već uvoznik je prodaje kao svoj brend, pod svojim imenom. Čak menja i spoljašnji izgled pa tek kad se otvori, ko zna može da prepozna. I naravno, cena je veća, kao i sve brendirane TP.
Imaju sve sertifikate za EU pa valjda ne može biti neka velika prevara. Sve se uzdam da bi udruženje potrošača u Švabiji debelo naplatilo lažne podatke.


Ako može telefon ili mail na PP. Mene zanima Meeting MD30D 12KW koju sam našao na sajtu za 1428 eura sve sa porezom (19%). Koliko je ovde i da li je vredi donositi spolja ? Da li taj uvoznik i montira, ima li delova, kakva je situacija sa garancijom...itd.
[ sasalabud @ 22.10.2013. 18:22 ] @
Pozdrav svima,
upravo je moja TP zavrsena I postavljena na svoje mesto.Ostalo mi je jos da je povezem na instalaciju sa kucom I sondom I cekam coveka iz Bg. da donese inverter.Danas sam opet merio temperaturu vode iz sonde u protoku I ima tacno 17C.Izgleda da mi sonda lezi u nekoj vodenoj zili koja se spusta niz breg po steni koja je tik ispod sonde.Pisacu kada je pustim u rad,da tad pozz.


ovo sam postavio pre neki dan ali na pogresnu temu,pa eto sada ispravljam gresku
[ idm @ 25.10.2013. 17:12 ] @
pozdrav sasalabud

reci nam jesi li pustio svoju TP u rad. Molim te posalji mi svoju e-mail adresu na pp
[ sasalabud @ 26.10.2013. 01:16 ] @
Nisam na zalost jer mi sada ne odgovara,jos uvek je prilicno toplo pa mislim da sacekam da zagudi da bih imao pravu sliku.Bojim se da pri ovim spoljnim temp. ne dobijem nesto sto bi me samo zavaralo
imas pp
[ = IGY = @ 19.11.2013. 15:41 ] @
Konacno sam ugradio Toplotnu pumpu voda-voda, imam podno grejanje, kuca je ~80m2.

Posto sam nov u ovome zanima me da mi razjasni neko ko zna zasto je bolje meriti povratni vod i naspram njega stelovati pumpu.
Do sada sam se grejao na gas i uvek recimo zadam mu 40C ulazni vod, sada mi je namesteno da se kompresor pali spram povratnog voda.

Na tih 40C ulaznih sam imao po termometrima na cevima recimo povratni od 32C, sada kada imam tih 32C na povratnom ulazni mi je 35C?

Da li je to bolje ili losije i zasto?

Hvala unapred.
[ plajos @ 25.11.2013. 11:38 ] @
Meeting MD30D u aktivnom radu i testiranju od 01.11.2013.godine puffer od 1500lit, na 100m2!
[ tihi2 @ 25.11.2013. 22:31 ] @
Daj neke podatke (potrošnja struje, temperatura polazne vode, koliko puta se dnevno pali).
[ plajos @ 26.11.2013. 10:07 ] @
Do 25. nov oko 200-220kW potrosnja, dnevno se palio 3 puta *na sat i do sat ipo*
(zbog mojih zezanja i 4 puta zbog timer-a koji koliko dobar toliko bez veze!)
flow-switch sam obuzdao pa sad radi svoje!
[ ako td @ 11.12.2013. 20:00 ] @
Žašto niko ne piše o toplotnim pumpama ?
[ sasalabud @ 13.12.2013. 06:56 ] @
Juce sam konacno pustio u rad moju home made TP. Inicijalno je zagrevala oko 50 kvadrata poda u delu kuce koji do sada nisam grejao.Temp. podova je na startu bila 7C I nakon 8sati neprekidnog rada dostigla je 15C.To inicijalno zagrevanje traje dugo,prosao sam kroz to kada sam startovao el. grejne kablove u delu kuce u kom zivim.Zagrevanje do 22C temp poda je trajalo 28 sati neprekidno.Prvi utisci su mi fantasticni samo nisam smeo da je ostavim nocas da radi jer jos nije vezana na automatiku .Posebno sam zadovoljan temperaturom dolazne vode iz sonde.U startu je bila 13,4C,nakon 8 sati rada pala je na 12,2C a pola sata po prekidu rada TP opet sam startovao pumpu koja tera vodu kroz sondu I merio 13,4C.Prava merenja ce biti tek kada se kuca istemperira I kada bude normalan rezim rada.pisacu...
[ sasalabud @ 14.12.2013. 16:11 ] @
Temperatura gasa na usisnoj strain kompresora je 10C pri tom temp. vode koju vraca u sondu je samo 2C niza od dolazne. Genije,Gavro sta se ovde dogadja?
[ mali genije @ 14.12.2013. 18:00 ] @
Za pocetak pomoci moras detaljno da opises/uslikas sistem,dao si premalo podataka
za bilo kakvu dijagnozu.
Mozes i da upotrebis telefon i ohladis pivo :))
[ sasalabud @ 15.12.2013. 01:09 ] @
Vidi,cudno mi je sto skida samo 2C sa vode iz sonde,ocekivao sam da bude negde 5-6C.Moguce da je protok kroz isparivac prevelik a necu da prigusujem bojim se da mi ne smrzne jer je u sistemu obicna voda.Ti znas gde sam a pivo je vec na svom mestu.pozz
[ Gavara @ 16.12.2013. 06:19 ] @
Citat:
sasalabud:
Temperatura gasa na usisnoj strain kompresora je 10C pri tom temp. vode koju vraca u sondu je samo 2C niza od dolazne. Genije,Gavro sta se ovde dogadja?



E to uopšte nije problem . Treba da smanjiš brzinu cirkulacijone pumpe na strani "rasoline" (brine), tj u tvom slučaju ovu što tera vodu da cirkuliše kroz sonde. Treba da namestiš da je razlika polazne i povratne temperature od 3 do 5 C.
Kod mojih je lako jer imam frekvetno regulirajuću pumpu pa mogu da je opteretim u procentima. Kontam da imaš pumpu sa tri brzine, pa smanji jednu brzinu. Ako imaš kosi regulirajući ventil što je standardna armatura za ugradnju, možeš prigušiti i sa njim.
[ sasalabud @ 18.12.2013. 08:30 ] @
Gavro imam pumpu sa sve brzine ali ne dobijam nista smanjenjem protoka,mislim na temp.gasa na usisu uvek je oko 10C. Vidi,prvi uslov da bi moja TP radila je da kuca trazi grejanje,drugi uslov je da iz sonde dolazi 12C I kad padne na 11 prekida rad TP bez obzira sto kuca I dalje trazi grejanje.Pauza dok se temp. iz sonde ne digne na 12 traje oko 25min.i onda TP dobije uslov da ukljuci I radi narednih 25min dok ne padne na 11C.Kad se kuca istemperira pause izmedju dva ukljucenja su I po 90min I za to vreme temperature vode iz sonde dodje I na 13,4C ali kad krene da radi vrlo brzo pada na 12.Jos uvek radim neke modifikacije na automatizaciji.pozz

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 18.12.2013. u 10:03 GMT+1]
[ Gavara @ 18.12.2013. 18:27 ] @
Ajd napiši kolika ti razlika i koje teperature imaš na ulazu i izlazu izmenjivača na strani "sondi".
Žašto nedaš da teperatura padne ispod 11C
[ sasalabud @ 18.12.2013. 19:11 ] @
Dolazna iz zemlje 12 a povratna u zemlju 10.Zato sto hocu da radi sa najvecim COP-om
[ Gavara @ 18.12.2013. 20:27 ] @
A sada kontam zašto to radiš. Možeš tako kombinovati dok nemaš potrebe za grejanjem u objektu. Kada to postane primarno onda cinculacija ne dolazi u obzir.
Koliko konstantno radi vremenski pumpa i svuče sa 13.4C ispod 12 C kada je ti gasiš? Temperatura gasa na usisu će pasti tek posle nekog vremena rada. Kako bude dobijala manju teperaturu vode iz sonde srazmerno će naravno i padat i ona. Ako hoćeš veću razliku temepratura na polazu i povratu u sondu, smanji brzinu cirkulacione pumpe i daj više vremena gasu da odnese tu energiju. Po preporukama proizvođača treba da ti je razlika od 3 do 5C.
Danas sam puštao u NS jednu našu od 40 KW. Sistem voda/voda . Na polazu voda 10.6C na izlazu 6.9C. To sam naštelovao određivanjem brzine protoka kroz izmenjivač na strani "rasolina". Temperatura na usisu je bila 6 C. Videću kada se sistem stabilizuje sutra kakava je situacija pošto verujem da zbog tromosti podnog će raditi 24 h bez prestanka. Pogotvo što objekat nije gotov pa su gubici zbog šetkanja i prolaza majstora veliki.
[ ako td @ 19.12.2013. 07:54 ] @
Tihi ,da li je puštena u rad tvoja pumpa. Želeo bih da čujem utiske.
[ sasalabud @ 19.12.2013. 13:43 ] @
Kako to mislis Gavro da nemam potrebe za grejanjem nego cinculiram??Vec nekoliko dana ne palim grejne kablove a u toj kuci zivim.Vidi,ne isklucujem ja TP nego ona radi ili ne radi u zavisnosti od ona dva uslova a danas ce dobiti I treci a to znaci da prekine rad kada tenp. polazne vode za kucu predje 30C jer mi se cini da je to prava temperature polazne vode za PG a ja nemam akumulator toplote od par hiljada litara pa da mogu sa mesnim ventilom da podesavam nego imam ugradjeno oko 8kubika betona u kosuljice gde su postavljene cevi podnog grejanja.E kad se tih 8 kubika betona plus ne znam koliko kubika zidova kuce istemperira na 23C,ja od poda do plafona imam prijatnih 22C vrlo precizno mereno.Naravno da su kosuljice prema zemlji a u jednom delu kuce prema podrumu odnosno to je vise suteren nrgo podrum ali navikao sam da ga zovem podrumom pa neka tako I ostane izolovane sa 5cm stitopora,fasada mi je takodje 5cm stiropora a plafoni su 8cm stiropora I to iznutra jer nemam plocu nego karotavan.Kada sam ulazio u sve ovo razmisljao sam I ja o tom rezervoaru akumulatoru tople vode I dosao do zakljucka da to bas nema puno smisla jer je mnogo jeftinije izliti koji kubik vise betona jer svakako moras da lijes beton ako pravis podno grejanje I skladistiti tu energiju tu gde zivis I nema gubitaka,nego kupovati skupocene rezervoare sa pratecom opremom,mesni vent. I ostalo sto jos trazi I odrzavanje.Da I ne pricamo o tome koliki Cop moze da postigne TP ako od nje trazis da nagura 70-80C u takav rezervar I onda ga gurnes u neku supu jer takav rezervar trazi I veliki proctor.U mom slucaju to bi bio suteren gde mi se nalazi I TP a tamo je trenutno +4C a zna da bude I hladnije I onda kakva god da je izolacija na tom rezervoaru gubici energije su neminovni
Gavro sinoc je u vrscu bilo -3 I ja sam malo pratio rad pumpe I merio vremena I to izgleda ovako.Nakon 15min rada dolazna voda iz sonde padne na 11C I pumpa se iskljucuje.Sledi pauza od 32min.Za to vreme se regenerise I popne na 12 sto je jedan od uslova da se ponovo ukljuci I sve ispocetka.Ciklusi su prilicno ujednaceni,bude nekad razlika 5-10sec. I tako dok ne dostigne zadatu vrednost na sobnim termostatima.Kad se to dogodi onda sledi pauza od 100-120min dok temp.poda ne padne za 1C.To je fabricki nastelovan histerezis koji se ne moze menjati.Za to vreme temp.dolazne vod iz sonde ode na 13,4C.Usput moram reci da sve to tako radi I pored sigurno velikih gubitaka jer nisam jos stavio izolaciju ni na freonsku instalacilu ni na vodenu prema kuci jer planiram jos neka varenja.pisacu dalje pozz
[ tihi2 @ 19.12.2013. 21:40 ] @
Moja TP radi, postavljena je i sada pokušavam da je podesim da radi što bolje. Ovako to izgleda bez oplate.

Nisam hteo da se javljam bez rezultata,a još ih nemam.
Prvi utisci su da radi, očekivao sam da malo manje troši, ali kad se preračuna ispada da kinezi nisu ništa slagali.
Konkretno, troši oko 70kw na potrebnih 146kw energije. To je COP oko 2, na +1*C za 24h što sam i očekivao.
Naravno, u tehničkim podacima piše COP=2.5 ali se tih 0.5 izgubi na ventilator(2x150w)+pumpa(200w).
To isto rade i za TP voda/voda gde je potopna pumpa 0,75-1kw pa kad se to uračuna COP sa 4 (koji svi navode kao najjaču prednost TP voda/voda) padne na 3. A investicija je još poštenih 1600 evra za bunare.
Na prosečnih +5*C za NS, trebalo bi da daju isti COP a da ja uštedim pare za bunare.
Videćemo da li će i biti tako.
Svaki dan sam menjao fabričke parametre i ostavljam 24h da vidim potrošnju, pa ponovo podešavam. Tako sam smanjio potrošnju sa 80kw/dan prvog dana.
Ovih dana je temperatura od -1 do +2 pa tu nema problema sa poređenjem.

[ sasalabud @ 20.12.2013. 03:49 ] @
Auu Tihi to ce ti potrositi preko 2 MW mesecno,kakva ti je racunica pa ova moja home made drdabela sada u ovako nedovrsenom stanju trosi 14kW dnevno a kad je dovrsim bicer to ispod 12,a u kuci lepo toplo 22Ca u Vrscu -6 dok ovo pisem
[ Gavara @ 20.12.2013. 06:11 ] @
Pazi Saša ako ti na taj način postižeš da kako kažeš objekat bude zagrejan, ti si na "konju",onda možeš da dopustiš da vijaš visok COP i uživaš u toplini doma.
A što se tiče tihijeve pumpe taj COP kod Kineza je dosta nizak. Ne znam koja je izlazna temperatura vode koju guraš prema sistemu, ali kod mojih pumpi ide tu oko 3.6 do 4 na toj temperaturi. Cirkulacione pumpe kojima su opremljene su nisko energetske i neprelaze 100 W potrošnje. Najveći potrošač od pumpi koji sam do sada ugradio je Sub TWI 6-B bunarska pumpa koja daje 27 kubika na sat ali troši 1.5 KW.
Druga strana medalje je to da su naše vazduh/voda pumpe toliko skupe da se verovatno više isplati uložiti kao tihi u ovu kinesku!
[ cokacunami @ 20.12.2013. 06:48 ] @
Bravo Gavro,

Konacno da je neko od ljudi iz struke sagledao srž problema.
Nemože da se biznis vodi na jedan način u svetu, a na drugi u Srbiji.

Da vam iskusan čika pokloni znanje: ko prvi nadje ozbiljnog kineskog snabdevača
i razradi kanal za direktan uvoz, bilo iz Kine, bilo sa Evropskog lagera, odneće šnjur.

Trenutno mi jos nije aktuelno, ali kad bude, ja cu naci kinesku firmu koja ce mi isporuciti
Grijevu inverter pumpu za moj objekat, a gospoda koji hoce da žive od 5 prodatih pumpi
godišnje, neka traže ovce, koje će plačati njihovu poslovnu nesposobnost, ili pohlepu.

To savetujem i tebi Gavro, i ostalima u TP biznisu.
Ljudi, cela Amerika živi na ugradnjama i održavanju, a srbosi bi u 21 veku da žive na dranju u prodaji!

Da vas još malo stimulišem: Ajde neka neko od ljudi koji umeju da racunaju (tihi2,....)napravi uporednu
analizu, sa inverter TP (recimo Grijevom' jer ćemo, pre ili posle, sagledati da je ona najbolje rešenje),
pa da vidimo šta kaže matematika.

Ljudi, pa nije bogati zapadni svet, u kome se, verujte mi, pare mukom zarađuju, blesav.
Kad bi obična TP dovoljno dobro radila posao, ko bi bio blesav da kupuje inverter!

[ cokacunami @ 20.12.2013. 07:12 ] @
sasalabude,

Po pitanju upotrebe Akumulatora toplote, nisi u pravu.
Prvo, za njegovo zagrevanje se ne koristi TP, vec elektrogrejaci (el.kotlovi), i to od 23h do 07h kada je struja 4 puta jeftinija.

I ja sam po savetu arhitekte prvo razmisljao o kosiuljici akumulatoru, ali sam po savetu 3 projektanata grejanja, odustao od takvog
akumulatora, jer je suvise inertan i nefleksibilan, i cini podno grejanje nezdravim. A po ceni je približan ukopanom AT-u.

Ukopani AT (sa 20cm izolacije od 2 kompnentne pur pene, ima gubitak od 0,5% na dan) ima ogromnu prednost što sa njime možeš
da koristis SVAKI energent, i što ti omogućava mnogo višu temperaturu akumulacije od betonske kosuljice, koja podizanjem temperature
postaje nezdrava za krvne sudove.

Ja ću ukopanim AT-om da grejem 1100m2. Tacno je da pocetna investicija nije mala, ali je tačno i da ništa drugo ne daje nižu cenu
grejanja i veću pouzdanost, što su kod mog objekta najvažniji parametri.
Nađite mi šta se ne kvari, skoro da ne zahteva održavanje, a daje 1Kwh energije za 1,xz dinara!


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 20.12.2013. u 08:28 GMT+1]
[ tihi2 @ 20.12.2013. 12:04 ] @
Sve je pitanje ko koliko hoće i može da uloži.
I naročito, sve je pitanje poštenja onoga ko piše i da li to što piše ima izmereno ili ne. Na forumu se svašta može naći a uglavnom oko potrošnje svi smanjuju.
Pošto sam 5-6 godina na ovom forumu, svašta sam se načitao. Oni koji prate forum znaju da imam objekat od 270m2, da imam 10-11kw/h gubitaka na -20, da svakih 20 minuta merim spoljnu temperaturu i da imam posebno brojilo samo za grejanje. Dakle, imam sve preduslove da pošteno izmerim i dokumentujem podatke i rezultate.
Prvi su onakvi kakve sam rekao. Jučerašnji su da je potrošnja za 24h pala na 58kw. Ostaje još prostora za podešavanje, videću da li može bolje.

Sa 14kw potrošene struje, da je COP fantastičnih COP=4 daje ukupno 56kw energije. Podeljenih na 24h je 2,3kw/h što je na 0*C dovoljno za objekat od oko 80m2 (objekat sa 5-10cm izolacije). Ja grejem 3 puta veći objekat. I u NS piše da je -3*C a na mom meraču pored kuće piše +0,5.
Citat:
Gavara:A što se tiče tihijeve pumpe taj COP kod Kineza je dosta nizak. Ne znam koja je izlazna temperatura vode koju guraš prema sistemu, ali kod mojih pumpi ide tu oko 3.6 do 4 na toj temperaturi. Cirkulacione pumpe kojima su opremljene su nisko energetske i neprelaze 100 W potrošnje. Najveći potrošač od pumpi koji sam do sada ugradio je Sub TWI 6-B bunarska pumpa koja daje 27 kubika na sat ali troši 1.5 KW.
Druga strana medalje je to da su naše vazduh/voda pumpe toliko skupe da se verovatno više isplati uložiti kao tihi u ovu kinesku!
Ne mogu da kažem da su kinezi slagali: pošteno su naveli da je za spoljnjih +2*C, izlaznu temperaturu vode 55*C COP=2,53. I naravno, kad se uračunaju ventilatori i cirkulaciona pumpa taj COP je oko 2. Naravno, izmereno na brojilu za 24h. Ni ostali renomirani proizvođači nisu puno bolji, možda im je COP za oko 0,5 veći ali ni oni nisu uračunali ventilatore i cirkulacionu pumpu.
Ova cirkulaciona je, po meni, malo velika i nema brzine (video sam istu takvu sa 3 brzine koja bi mi više odgovarala) i preporučuju je za ovaj model TP. Uzeo sam komplet, pogotovo što je više nego duplo jeftinija od Grundfosove takve.
Kod voda/voda nije trošak cirkulaciona pumpa već potopna, koja vuče vodu iz bunara. Kad se njena snaga uračuna u potrošnju struje (uložena struja: dobijena energija) COP pada za oko 30% i što je najgore, što manje energije treba COP je sve lošiji jer se fiksnih 0,75-1kw mora trošiti stalno. Ovo pričam za TP od oko 12-15kw kojoj treba oko 3m3 vode na sat sa dubine od 20m.
Za Daikin vazduh/voda od 18kw koja košta 10000evra nemam para i nikada ne može uštedeti razliku u ceni od 8000evra, koliko god da je bolja.

Cokacunami, pošalji neki link za tu Grijevu TP. Iskorišćenost invertera se teško računa. Jedina stvarna prednost je što može lepo da radi i bez akomulatora (1000l košta oko 500evra). Obična TP se bez akomulatora prečesto pali i gasi. Što se energije i potrošnje tiče ne vidim prednost.
Sve stoji kako kažeš za akomulator. Imam to iskustvo zadnje 4 zime. Pošto je procurio, kupio sam drugi od 1000l i vezao na TP. Cela računica se isplati jedino kod nas jer, koliko znam, nigde nema odnosa niže:više 4:1. Nova Ministarka je najavila da će se to promenuti, ali se više nije javljala. Ako se otvori tržište, a mora od 2015. za domaćinstva, ovo će se prvo promenuti. Ako se odnos promeni na 2:1 onda je TP opet dobitna kombinacija. Tu velika akomulacija predstavlja promašenu investiciju. Zato nisam kupio ponovo 2.5m3 jer bi mi to bilo preveliko za TP.

Ako poredim cenu grejanja na TP i na gas, za moj slučaj je ušteda preko 30%. Ako poredim grejanje TP i akomulatorom na noćnu tarifu onda je račun veći za oko 15-20% ali nema loženja (ložio sam na temp nižoj od -3*C). Žena je razočarana jer će sada računi biti nešto veći. A ko će žene zadovoljiti?



[ cokacunami @ 20.12.2013. 16:36 ] @
http://gree.rs/dokumentacija.html

http://gree.hr/index.php/katalozi

ftp://ftp.energynet.rs/GREE/WE...WEB%20GREE/GMV_katalog_SRB.pdf

ftp://ftp.energynet.rs/GREE/WE...KA%20WEB%20GREE/GREE%20CAC.pdf
[ dlalic @ 20.12.2013. 17:22 ] @
@cokacunami

U pravu si. Dokle god je odnos vt/nt=1/4 ovo je najjeftinije.Isto je tako potpuno izvesno da ce se ovaj odnos brzo menjati iako je to socijalna i politicka kategorija kod nas.
U okruzenju (CG,HR,BIH) je listom 1/2.
[ tihi2 @ 20.12.2013. 20:06 ] @
To i jeste stvar o kojoj pričam: tu nema nikakvih podataka a oni FTPovi ne rade. Na papiru ta nije ništa bolja od moje. Malo je slabija (18kw:16kw) i manje troši (4,4kw:4kw). A uslovi merenja su isti voda 30/35, spoljna temp +7*C, a COP je 3,59:4. A kad dođemo do cene odnos je 2000evra:4300evra. Sve sam ja to izračunavao zadnje 2 godine i nisam našao računicu. Bio sam nekoliko puta i u Gree u NS i u EnergyNetu u Kaću, ali sve je to papreno... pogotovo što oni ugrađuju zbog garancije a to puštanje u rad se dooobro dodatno plaća.
Ja mogu da na neviđeno potpišem da je Fujitsu Waterstage od 16kw bolja od moje ali ako pogledaš podatke za nju na
http://www.coolshop.rs/fujitsu...na-pumpa-wsyk160dc9-woyk160lct
tamo ne piše ništa mnogo bolje (COP je 3,59:4,1; potrošnja 4,4:3,7kw), a cena je tričavih 649 000 din iliti odnos 2000:5600evra. Po meni se to ne isplati. Meni je bitno da kinezi nisu slagali za podatke koje su dali. Sa njima sam i računao.
Najbliža kod nas je bila Midea od 12kw (meni je mala pa je otpala) po 2500eura.
[ sasalabud @ 20.12.2013. 21:10 ] @






































Evo nekoliko slika te opake masine























[ sasalabud @ 21.12.2013. 02:57 ] @
Cokacunami, moji podovi su na temperature 23C I to je meni I vrlo prijatno I vrlo zdravo jer od nogu se zebe.Sad tek ne razumem cemu ti ogromni rezervari tople vode uz TP,kad ne mozes ni da ih zagrevas ni da ih dogrevas ni da im odrzavas temperature uz pomoc TP jer je razlika u temperaturama na kojima su efikasne TP I temperaturama na kojima se deponuje energija u rezervoarima prevelika e pa onda razmisli malo zar nije pametnije svaku car koju dobijes jeftino od TP gurnuti u kosuljicu I uzivati na toplom podu jer viska ne moze da bude,cim se pojavi TP se iskljucuje I ne trosi struju
[ cokacunami @ 21.12.2013. 04:39 ] @
sasalabud,-e

Ja sam govorio o akumulatciji energije, da se struja OUOPŠTE NE KORISTI U SKUPLJOJ TARIFI.
Tada podni akumulator postaje nezdrav, jer da bi se energija akumulirala, temperatura poda mora da bude osetno viša a time i nezderava.

Molim te potvrdi mi ove podatke: ti imas temperaturu vazduha od 22C (mereno na kojoj visini?) kada ti je temperatura poda 23C?
Kolika ti je TADA temperaytura napojne vode podnog grejanja?

Veliki AT sluzi da se SKUPLJA STRUJA OUOPŠTE NE KORISTI! Tj da grejem objekat sa 2,0 din/Kwh, i malo višom eksplatacionom cenom od 2,0x din/Kwh!!!,

Bojim se da većina vas nema ni predstavu o stvarnoj isplativosti TP, jer ne kalkuliše cenu eksplatacije.
A ne kalkulišete je, jer vam je niko neće dati, posto bi tada TP biznis stao (u Srbiji sigurno)= zbog niske STVARNE uštede.
A naročito zbog visokih nabavnih cena TP u Srbiji. Plus, nepostojanje lagera rezervnih delova, što NIKO ne kalkuliše, a što će svako od nas
DVOSTRUKO platiti- kroz enorman stres (kad ti porodica ostane usred zime bez grejanja) i cenu alternativnog grejanja.



tihi2,
ftp linkovi rade, ali kada na njih kliknes na web strani.
http://gree.rs/dokumentacija.html
Skini GREE CAC.pdf

Meni je serija GVM najinteresantnija- deluje mi da bi to mogao biti plod saradnje sa Daikinom.
Inače, tebi interesantan kapacitet GMV-Pd160W/NaB-K , u Slovaačkoj kosta 2 656,29 € bez pdv-a.
Recimo slovacka cena GRS-CQ16Pd/Na-K je 6127 € , a beogradska dilerska je 5300 €
To mi govori da bi kineska cena GMV-Pd160W/NaB-K mogla biti oko 2000€, čime smo na cilju -Best-buy!

Meni je interesantan model GMV-Pdm450W/NaB-M koji kosta 7,700€, ali posto ekvivalentan Toshibin
model kosta 8500€ to i nije neka cena (premda verujem da je unutra Daikin tehnolohgija).
Na osnovu američkih cena, moja target cena je oko 5000-6000€.

Ako te dobro razumem, ti tvrdiš da je jedina energetska usteda Gree/Fujitsu invertera COP veci za oko 0,5 - što energetski iznosi oko 15%!?
Ako si ti u pravu, ceo svet je gomila budala.
To bi za sve bilo veoma važno da utvrdimo, jer je logički malo verovatno da je tako (premda, iz mog životnog iskustva, uopšte nije nemoguće).

Moja zdravorazumska logika je, da koristiti 3 kompresora, i 3 invertera, da bi se ušedelo 15% je tehičko -finansijska besmislica.
Dakle, mora da ima MNOGO više od toga (ili uštede, ili drugih JEDNAKO VAŽNIH parametara). Recimo, nailazim na COP= 4,6

Recimo Toshiba daje SEER/ESEER=7,02/7,57 a SCOP/ESCOP= 5,83/607 za model AP1624HT8 E (45/50Kw).

Iz tvoje opaske o AT-u sam sagledao da je pametno da ga pravim kao dvodelni (a možda i trodelni), otprilike 1:4, jer ako cenovni odnos 1:4 potraje i samo 2 godine,
investicija ce se isplatiti ( sa 2 din/Kwh!). A nakon poskupljenja, zatvorim veći deo AT-a i nastavim da koristim manji sa TP-om. A mogu da isprobam i efekat
korišćenja TP na celim AT-om.

Na tvojim slikama vidim 2 izmenjivača. Jel to tvoja "home made" hidro jedinica? A i kompresor se vidi?????

Posto je moja PROCENA različita, jako me interesuje kako si dobio ovu računicu: " Ako poredim grejanje TP i akomulatorom na noćnu tarifu onda je račun veći za oko 15-20%..."

Koliku si racunao cenu struje kojiu koristi TP ?
Moja je procena da ce i sa cenom nocne struje od 4din Kwh, cena grejanje na AT biti i dalje najeftinije (ako se uračunava i CENA EKSPLATACIJE TP), od neložećih sistema grejanja!




























[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 21.12.2013. u 09:09 GMT+1]
[ tihi2 @ 21.12.2013. 08:17 ] @
Da ne bi ovo poprimilo neke druge okvire, ja govorim iz pozicije da sam se grejao zadnjih 5 zima na akomulator toplote od 2500l, isključivo na struju i to sa 2kw više i preko 4000kw niže tarife. Ti tek razmišljaš o tome. Sada si me naterao da stvarno izračunam i brojke sve pokazuju. I u pravu si: pogrešio sam za onih 15-20%.

Moja kuća ima 270m2, 11kw gubitaka (kako koje koeficiente uzmem od 10-11 ali neka je 11kw) na -20 spoljnih, temp u sobama 22*C, za grejanje posebno brojilo i akomulator od 2000l.
Za kuću mi je na prosečnih 0*C za 24h potrebno 6kw/h, što je za 24h ukupno 145kw, a za 30 dana to je 4320kw.

Ako tih 4320kw potrošim u nižoj tarifi (što sam naravno i radio) to me košta 17590din po EPS kalkulatoru na http://www.elektrosrbija.rs/kalkulator/

Ako imam TP i skroman COP=2 (koji je stvaran i stvarno ga imam na 0*C sa ovim kinezom) potrošiću 2160kw. Neka su oni pola u nižoj a pola u višoj tarifi (skoro da je tako jer se kuća počinje da greje od 4h i po skupoj se samo održava temperatura a danju je i znatno toplije) što znači da potrošim 1080kw više i 1080kw niže tarife. Po istom onom kalkulatoru to košta 16465din.

Ako iskoristim mogućnost da TP prebacujem i na drugo brojilo (naravno da imam 1-0-2 prekidač) gde je priključen ostatak kuće i gde trošim oko 1100kw, pa tih 500kw neiskorišćene plave zone prebacim da ih iskoristi TP, ukupan račun za utrošenih 1080+1080kw je 13023din.

Dakle,
akomulator..........4320kw...17590din
TP.....................2160kw...16465din
TP samo u plavoj..2160kw...13023din

Pošto se nisam baš jako rasanio, možda sam nešto i pogrešio, ali ne verujem.
Toliko o isplativosti u eksploataciji. A o onom da se greje objekat za 1,xy din/kwh i 1,5din/Kwh može samo da se sanja. Najniža cena 1kw je zelena zona (samo do 350kw), niža tarifa i iznosi 1,623din/kw.

Ostaje još visina investicije. Pogledao sam linkove i to na papiru je isto kao i kinez: COP je 3,5 kod obe za iste uslove. To što je inverter je pitanje opredeljenja, isto kao i za obične klime. Ljudi kupuju inverter klime zato što obične zimi ne greju ispod -5*C. TP su napravljene (bar ova i većina) da rade do -15*C. Cena koja se plaća je smanjenje COPa (na oko -10*C je iskoristivost otprilike kao i običnog grejača tj uštede nema) i smanjenje snage (govorim o TP vazduh/voda).
Računica se potpuno gubi ako za akomulator treba platiti 1000evra a za TP 6000evra.

Po meni, ako se opredeliš za inverter akomulator ti uopšte ne treba: TP će sama smanjivati kapacitet koliko objekat traži sve će biti u redu.

To da su ovi napolju blesavi - nisu. Sigurno je za brendirane TP bolja usluga, servis i (verovatno) ekonomičnost. Zapad je to, može da se plati i kupi se brend, imidž. Isto je i za vozni park: ima se može se. Ko će da kupi na zapadu najjeftiniji auto na svetu, onaj Indijski Tata? Niko neće ni da ga pogleda. Čak i kod nas, gleda se potrošnja. Na zapadu to nema veze. Ali polako se okreću, kako je para sve manje.

Ova moja TP je monoblok. Ja je poredim sa prozorskom i split klimom. Prednost TP sa odvojenim hidromodulom je samo što je izmenjivač u kotlarnici i ne može da se smrzne. Obično je tu i ekspanziona posuda i sva ostala elektronika. Ova moja ima automatiku da svakih 30 minuta provrti vodu 30s za svaki slučaj.
Ja sam se opredelio za monoblok iz praktičnog razloga: potrebno je na TP spojiti samo vodu i sve radi. Kad sam čuo da je "puštanje u rad TP" 300-500evra odmah sam shvatio da ću to uraditi sam. TP sa odvojenim hidro-modulom ne mogu sam: mora se zvati neko da vari cevi, vakumira, pusti gas, doda koliko treba i ko zna šta još.

Baš sam iznenađen računicom. Mislio sam da je skuplje sa TP zbog više tarife. Valjda nisam pogrešio.
[ cokacunami @ 21.12.2013. 09:36 ] @
Ova računica je mnogo bliža realnoj, ali I njoj fali nekoliko bitnih stvari:

-Cena eksplatacije TP? To ćemo znati kroz jedno 5 godina.

-Dodavanjem još 2 brojila cena 1Kwh postaje 3,49din/kwh (tvoja je 4,09din/kwh), a brojila se otplate za jednu sezonu.

Posle toga imamo čistu uštedu, a 4320kwh dobijamo po ceni od 15,077din, čime mesecno štedimo 2500din, iliti skoro 15%.
Ako procenimo godisnju eksplatrtacionu cenu na 20% nabavne cene, onda ušteda raste na bar 20%

U tekstu si sam naveo da stepen iskoristivosti TP na -10C je 1, tako da je tada APSOLUTNO NERACIONALNA UPOTREBA TP.

A PO MENI, JE TO VEĆ NA -5C. JER JE TADA CENA EKSPLATACIJE I CENA STRUJE DALEKO PREMASUJU KORISNI EFEKAT.

Dakle, nakon ozbiljnije (detaljnije racunice), siguran sam da bi AT dao ustedu od oko 30%! A možda i više.

I to, uz neuporedivo viši stepen pouzbdanosti I niže troškove održavanja.
[ tihi2 @ 21.12.2013. 11:59 ] @
Citat:
cokacunami: Ova računica je mnogo bliža realnoj, ali I njoj fali nekoliko bitnih stvari:
-Cena eksplatacije TP? To ćemo znati kroz jedno 5 godina.
Da, i ja sam prethodni akomulator kupio da traje večito (od stakloplastike, da ne rđa) pa je procurio posle 3. zime. Garancija 2 godine.
Citat:
cokacunami:-Dodavanjem još 2 brojila cena 1Kwh postaje 3,49din/kwh (tvoja je 4,09din/kwh), a brojila se otplate za jednu sezonu.
Ajde malo računanja i argumenata. 2 nova brojila koštaju 2000 evra. Ja za celu sezonu neću potrošiti 600 evra. Kako onda da uštedim 2000evra?
Citat:
cokacunami: Posle toga imamo čistu uštedu, a 4320kwh dobijamo po ceni od 15,077din, čime mesecno štedimo 2500din, iliti skoro 15%.
Kada bi stavili 15 novih brojila, onda bi se zadržali u zelenoj nižoj tarifi i 1kw=1.6din. Ima li to smisla? Naravno, uz malu investiciju od 15000evra u brojila.
Citat:
cokacunami: Ako procenimo godisnju eksplatrtacionu cenu na 20% nabavne cene, onda ušteda raste na bar 20%.
Ovo ne znam šta znači. Ako misliš na održavanje TP, onda se priseti kako se održava klima uređaj, i to samo sa spoljnom jedinicom. Spoljnja jedinica se samo izduva kompresorom i ništa više. Možda još sličnije, koliko košta održavanje frižidera ili zamrzivača.
Citat:
cokacunami: Dakle, nakon ozbiljnije (detaljnije racunice), siguran sam da bi AT dao ustedu od oko 30%! A možda i više.
I to, uz neuporedivo viši stepen pouzbdanosti I niže troškove održavanja.
Nisam siguran da si ozbiljno (detaljno) pročitao brojeve. U mom slučaju je grejanje na TP jeftinije 25% nego grejanje na akomulator (koji sam imao i grejao se na njega).
Ako hoću da pokrijem i temperaturu do -10, treba mi još 1000l akomulator, dakle 3000l. I to više nije 4320kw struje već oko 6000kw.
Ako mogu da te posavetujem, kada projektuješ veličinu akomulatora, opredeli se do koje temperature on treba da zadovolji potrebe. Isto važi i za TP. Ispod te temperature treba da radi rezervno grejanje.
Ja sam akomulator projektovao do -3*C (prosečna temp za 24h, što NIJE minimalna izmerena koju kažu na TV) i trebao mi je od 2500l. Za 4 zime se pokazalo da je računica ispravna, čak da može i nižu temeraturu da pokrije ali od oko 21h temp u sobama pada sa 22 na oko 21*C.
TP sam izabrao takve snage da mi pokrije potrebe do spoljnjih -7*C. To ne znači da ću je i terati dotle. Ali bitno je da može da radi i do -20.
Nisam video nijednu računicu koja pokazuje kako si izračunao da je ušteda 30% u korist akomulatora. Izračunaj to na tvojih 1100m2.
A šta će biti 2015. kada odnos niže i više tarife bude 2:1?
[ sasalabud @ 21.12.2013. 13:00 ] @
cokacunami,

do prosle godine sam imao zamrzivac star 30g. koji nikad nije video majstora I koji nikad nije pomeren sa mesta gde je postavljen kad je kupljen I kada se pokvario ja sam ga bacio.Sad ti meni reci kolika mi je bila cena eksploatacije tog zamrzivaca za teih 30g.Zasto se ti unapred uzbudjujes zbog nekih eventualnih stvari koje ce se mozda dogoditi I koliko ce to onda da kosta a usput razmisljas o AT koji nameravas da napajas socijalnom strujom za koju je sasvim izvesno da ce vrlo brzo nestati kao pojam sa ovih prostora.
Vidi, temp. poda 23, 10cm od poda 22, 150cm od poda 22, 10cm od plafona 21,5.citaj dalje...


Gavro,
prigusio sam protok kroz sondu.Sada u svakom trenutku skida 5C sa temp. dolazne vode I cini mi se da sada dobijam najvecu snagu od tP.Probao sam da skidam I 6 I 7C ali mi sa 5 deluje da je najbolje.Moja drdalama sada radi ovako: ukljucuje kada temp.dolazne vode dostigne 12C.U istom trenutku temp. na razvodu za kucu je 21C (temp.ambienta 5C) I kompresor radi narednih 15min.Za to vreme dostigne na razvodu 30C I onda se iskljucuje jer temp dolazne vode iz zemlje padne na 11C.Narednih 5-6minuta pada jos za 0,2C I onda pocinje da raste.Potrebno je tacno 30min. da dostigne 11C.Na slikama od juce vidi se da nista jos nije termicki izolovano,danas cu to da radim I ocekujem jos bolje rezultate
[ sasalabud @ 21.12.2013. 13:04 ] @
cokacunami,

do prosle godine sam imao zamrzivac star 30g. koji nikad nije video majstora I koji nikad nije pomeren sa mesta gde je postavljen kad je kupljen I kada se pokvario ja sam ga bacio.Sad ti meni reci kolika mi je bila cena eksploatacije tog zamrzivaca za teih 30g.Zasto se ti unapred uzbudjujes zbog nekih eventualnih stvari koje ce se mozda dogoditi I koliko ce to onda da kosta a usput razmisljas o AT koji nameravas da napajas socijalnom strujom za koju je sasvim izvesno da ce vrlo brzo nestati kao pojam sa ovih prostora.
Vidi, temp. poda 23, 10cm od poda 22, 150cm od poda 22, 10cm od plafona 21,5.citaj dalje...


Gavro,
prigusio sam protok kroz sondu.Sada u svakom trenutku skida 5C sa temp. dolazne vode I cini mi se da sada dobijam najvecu snagu od tP.Probao sam da skidam I 6 I 7C ali mi sa 5 deluje da je najbolje.Moja drdalama sada radi ovako: ukljucuje kada temp.dolazne vode dostigne 12C.U istom trenutku temp. na razvodu za kucu je 21C (temp.ambienta 5C) I kompresor radi narednih 15min.Za to vreme dostigne na razvodu 30C I onda se iskljucuje jer temp dolazne vode iz zemlje padne na 11C.Narednih 5-6minuta pada jos za 0,2C I onda pocinje da raste.Potrebno je tacno 30min. da dostigne 12C.Na slikama od juce vidi se da nista jos nije termicki izolovano,danas cu to da radim I ocekujem jos bolje rezultate

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 21.12.2013. u 18:55 GMT+1]
[ cokacunami @ 23.12.2013. 15:36 ] @
Sasalabud-e
Nisi mi odgovorio: kolika ti je temperatura NAPOJNE vode u podnom grejanju, kad ti je t-poda= 23C?
Što se tiče tvog 30god. Starog zamrzivača, on je radio kako je radio. Ono što je sigurno da NIJEDAN više neće tako raditi.
Pitaj Tihi-ja kako on vidi tvoje pitanje o 30g, u svetlu činjenice da je njemu AT crkao posle 3 godine?
Svi mi moramo da kalkulišemo cenu eksplatacije, da bismo za 2-3-4-n godina kad uređaj crkne, mogli da kupimo drugi. Amorztizacija je sastavni deo troškova,
svakog uređaja. To je elementarna (kapitalistička) ekonomioja. U suprotnom, vodimo ekonomiju kao Grčkistan, Srbistan,…= pravo u propast!

tihi2
Lepo kaže narodna: što je brzo to je kuso.
Žureći, a u želji da ti pre odlaska odgovorim, nisam ni čitao ni računao dovoljno pažljivo.
Izvinjavam se zbog toga. Zato ću ovog puta pažljije :
Suština je da: grejanje na TP, koja ima prosečan COP=2, ne može da bude jeftinije od grejanja na AT, ni kada noćna struja bude samo 2x jeftinija od dnevne.
Ajmo redom:
-Cena eksplatacije svakog uređaja je iznos koji se dobije sabiranjem svih troškova eksplatacije i mora da uključuje I trošak amortztizacije ( % ukupne cene TP).
Ti si tvoju platio 2000€ i ako si planirano da traje 5 godina, na sve troškove, godišnje se dodaje 20% tj. 400€. Oni koji plate TP 10,000€ treba da dodaju 1500-2000€ godišnje.
Za tvoju kuću, ako se greješ na AT.: Dodavanjem još 2 brojila, po 25Kw, (svako košta oko 700€), dovodimo celokupnu eksplataciju u zelenu i plavu zonu, pa imamo da je:
Broilo #1 za 1599kw=5093din
Broilo #2 za 1599kw =5093din
Broilo #3 za 1122Kw =3902 din
Što je ukupno 14,088din, A trošak amortizacije je bar 5 puta niži nego kod TP. Kao I trosak održavanja.
Sve to se ne vidi u kalkulaciji, a moralo bi.
Ako se greješ na TP, tada se 2160Kwh drugacije koristi. 2/3 (1440) po dnevnoj=višoj tarifi, a 720 po nižoj, nocnoj. Kalkulator RD-a daje cenu od 23,785din, na jednom brojilu.
Ako dodamo još jedno broilo, onda cena tih 2160Kwh pada na 18,537din plus 700€, a mesecno štedimo 5,212din (tj 46€). Dakle, za 15meseci otplatimo to 2. Brojilo.
Čak i u ovoj povoljnijoj varijanti grejanje na TP nas SAMO ZA UTROŠENU STRUJU košta 4,449din više tj 39€. Kada dodamo amortizacioni trošak -godisnjih 400€/12meseci= 33 €,
dobija se MESEČNA ušteda od 72€. Plus troškovi održavanja, sigurno 4x niži.
Posto si bistar momak, uzmi I zapisuj sve troškove koje budeš imao oko TP, pa na kraju napravi saldo.
Čak I kod tako visprenog , racionalnog I štedljivog momka, kalkulacija ce biti DEBELO u korist AT-a, dokle god ne padne odnos cene struje noćna/dnevna na ½.
E tad će, možda, prevagnuti u korist TP,
ali samo, pametno kupljenog (uvezenog iz Kine) invertera.

Ako sam se zeznuo negde u računici, ispravi, da ljudi imaju korist.
[ sasalabud @ 23.12.2013. 18:50 ] @
Napisao sam ti da je 30C ali ti ne citas pazljivo,ali vidi moj AT Je debela betonska kosuljica izolovana prema zemlji I zidovima tako dasu mi svi dubici iz AT-a zracenje prema gore I to je ono sto meni treba u kuci.Odrzavanje se svodi na povremeno ciscenje metlom sto se I inace radi sa svim podovima a nadzivece I mene I tebe I nase naslednike



Tihi,nebih ja da sam na tvom mestu tako olako donosio zakljucak da neko laze na forumu u vezi potrosnje.Zamisli da tvoja TP umesto na spoljnoj temp. radi konstantno u rasponu izmedju 11-12C bez obzira kolika je spoljna temp. I da od nje zahtevas samo 30C za podno grejanje, a moja tako radi.Naravno da ne moras da verujes u moja pisanija,zato te ja evo pozivam da budes moj gost I da se licno uveris a ja cu se truditi da ti budem dobar domacin.Jedino sto trazim od tebe je da po povratku u NS na ovom forumu verno opises ono sto si video.pozz

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 24.12.2013. u 07:02 GMT+1]
[ tihi2 @ 25.12.2013. 18:48 ] @
Da se sad ne citiramo previše i merimo čiji je veći...
Ako se računa potrošnja za celu zimu onda je prosečna zimska temperatura u NS +5*C. Na toj temperaturi ova moja TP ima poštenih oko COP=3 za izlaznu vodu od 45*C. Ono COP=2 je bilo na prosečnih 0*C za 24h i za vodu od 55*C. Inače, cele prošle zime je bilo oko 20 dana sa prosečnom temp (za 24h) manjom od 0*C.
U zadnjih 5 dana potrošio sam
Temp----VT---NT---Ukupno
3,36-----30---28----58
3,08-----29---28----57
5,59-----32---29----61
4,52-----11---29----40
5,89-----13---28----41

Toliko o odnosu pola:pola za VT:NT.
I ja sam mislio da je bilo toplije ovih dana ali izmereno je ovako. Doduše, birao sam da budem na suncu, a merač je u hladu, pa valjda odatle takav utisak. Ili smo željni sunca.

Poboljšanje je posledica i snižavanja temperature polazne vode jer sada noću grejem bez ograničenja (možda i tu ima prostora za poboljšanje) a danju do 40*C. Prvih dana sam grejao do 55*C i trošio oko 70kw/dan.

Ako bih nešto opet investirao, pre bi bilo 1000evra u radijatore duplo veće površine čime bih smanjio temperaturu vode sa 55 na 42*C na spoljnjih -20.

Saša, ne znam zašto se osećaš prozvanim. Svaka TP bi na ulaznih +12*C a izlazne temp vode od +35*C, trebala da ima stvarni COP=4 (renomirane pišu i veći). Ja sam samo procenio da mi se ne isplati uložiti 1600evra za bunar i potapajuću pumpu za tih oko 5*C razlike (obično je temperatura u bunaru +12/+7 tj prosečna +10*C a temp vazduha je +5*C) i nešto bolju iskoristivost i ekonomičnost. Ti uzimaš iz zemlje i kad bi pustio TP da stalno radi dobio bi prosečnu polaznu temperaturu od oko +10*C.
[ sasalabud @ 26.12.2013. 04:19 ] @
Ne moze stalno da radi.Nakon 40min.rada temp. dolazne vode padne sa 12 na 10C a uslovi su sada postavljeni tako da kada padne na 10 iskljucuje kompresor I onda je potrebno oko 60min.da se sonda regenerise na 12C,ali to se u kuci uopste ne oseca jer su podovi istemperirani na 23C.Cak se ne oseti ni kada termostati sa sondama u kosuljici izmere 23,5 I onda se iskljucuje jedan od uslova za rad TP a to je da kuca trazi grelanje.Tada su pause mnogo duze I traju oko 3 sata za koje vreme temp. u kosuljicama padne sa 23,5 na 22,5 .Termostati koje sam upotrebio su namenski bas za podno grejanje I imaju histerezis od 1C.To je tako fabricki I ne moze se menjati ali se to ne odrazava na temp.ambijenta,ja bar ne osecam I nebi ni znao kad nebih video sta pise na displeju.Kad se malo primire ove proslave pisacu I ja stanje brojila sad ne mogu stalno rade rerne I ves masina tako da nebih dobio pravu sliku a nisu ovo ni spoljne temp. koje su interesantne
[ sasalabud @ 26.12.2013. 04:20 ] @
Ne moze stalno da radi.Nakon 40min.rada temp. dolazne vode padne sa 12 na 10C a uslovi su sada postavljeni tako da kada padne na 10 iskljucuje kompresor I onda je potrebno oko 60min.da se sonda regenerise na 12C,ali to se u kuci uopste ne oseca jer su podovi istemperirani na 23C.Cak se ne oseti ni kada termostati sa sondama u kosuljici izmere 23,5 I onda se iskljucuje jedan od uslova za rad TP a to je da kuca trazi grelanje.Tada su pause mnogo duze I traju oko 3 sata za koje vreme temp. u kosuljicama padne sa 23,5 na 22,5 .Termostati koje sam upotrebio su namenski bas za podno grejanje I imaju histerezis od 1C.To je tako fabricki I ne moze se menjati ali se to ne odrazava na temp.ambijenta,ja bar ne osecam I nebi ni znao kad nebih video sta pise na displeju.Kad se malo primire ove proslave pisacu I ja stanje brojila sad ne mogu stalno rade rerne I ves masina tako da nebih dobio pravu sliku a nisu ovo ni spoljne temp. koje su interesantne
[ sasalabud @ 26.12.2013. 11:53 ] @
Vidi Tihi, imam prijatelja koji je ziveo u svedskoj 25g.Sestra mu je jos uvek tamo I prosle godine je bio kod nje I gostima desetak dana.TAMO JE VIDEO STA RADE SVEDJANI ZADNJIH 3-4god.Pre su uvece potpuno iskljucivali gradsku toplanu a ujutro ukljucivali.Sada uopste ne iskljucuju ali su smanjili temperature sa 60 na 40C a radijatori po stanovima su ostali isti I to dobro funkcionise,stanovi su topli I ljudi zadovoljni.Svedjani su se dobro preracunali I nasli da im se tako vise isplati.POkusaj I ti ne kosta te nista pre nego sto investiras u nove radijatore,kad to njima funkcionise sto nebi I kod tebe.Znaci isti radijatori,temp. sa 60 na 40 I radi bez prekida I kaze to ima bolji efekat nego kad su nocu gasili
[ tihi2 @ 29.12.2013. 13:32 ] @
To je činjenica i ja nikada noću nisam gasio grejanje. Smanjujem za oko 1*C (na 21.5) i ujutru u 5 vraćam na režim 22.4 + -0.2*C. Tako mi se potrošena energija nadoknadi dok još traje niža (noćna) tarifa.
Taj 1*C se dosta oseti i spavanje je mnogo prijatnije nego kad sam držao 24h istu temperaturu.
Radijatori su svakako rešenje zbog većeg COPa TP. Ali tek kad ovi odu u večna lovišta (napuniše 20g, ali daj Bože da rade još dugo).
[ Rodni kraj @ 29.12.2013. 16:53 ] @
Postovanje,

Sve sam procitao o toplotnim pumpama (trajalo je danima) i mnogo sam naucio i saznao. Uz ponajvecu pomoc ovog foruma i par izuzetnih strucnjaka na ovom forumu sam odlucio da cu ugraditi vazduh-voda ali mi treba vasa pomoc.

Koja bi snaga toplotne pumpe trebala da bude:
- kuca prizemna nekih 82 m kvadratnih, podno grijanje, zid standardni suplji blok, 10 cm stiropor (Austrijski) na vanjskoj strani, veliki tavan (u buducnosti moze polsovni prostor) po gredama podaskano sa folijom za krov, izmedju greda 10 cm staklene vune, preko 2 cm stiropor, paropropusna folija i regips. Kotlovnica u sklopu kuce nekih 10 m kvadratnih.

Interesuje me da li moze (i da li je pametno) vanjska jedinica toplotne pumpe da se stavi u kotlovnicu?

Hvala vam unaprijed.
[ aviator @ 29.12.2013. 19:53 ] @
Citat:
Rodni kraj: Postovanje,

Sve sam procitao o toplotnim pumpama (trajalo je danima) i mnogo sam naucio i saznao. Uz ponajvecu pomoc ovog foruma i par izuzetnih strucnjaka na ovom forumu sam odlucio da cu ugraditi vazduh-voda ali mi treba vasa pomoc.

Koja bi snaga toplotne pumpe trebala da bude:
- kuca prizemna nekih 82 m kvadratnih, podno grijanje, zid standardni suplji blok, 10 cm stiropor (Austrijski) na vanjskoj strani, veliki tavan (u buducnosti moze polsovni prostor) po gredama podaskano sa folijom za krov, izmedju greda 10 cm staklene vune, preko 2 cm stiropor, paropropusna folija i regips. Kotlovnica u sklopu kuce nekih 10 m kvadratnih.

Interesuje me da li moze (i da li je pametno) vanjska jedinica toplotne pumpe da se stavi u kotlovnicu?

Hvala vam unaprijed.


Ja moju kucu od 170 m2 sa radijatorima grejem sa TP vazduh voda Vitocal 200-S od 8 kW uspesno evo vec trecu godinu a izolacija je 5 cm stiropora i pvc stolarija. Tvoje podno grejanje je jos manje zahtevno.

Nije moguce da spoljna jedinica bude unutra jer je njoj potrebna velika kolicina vazduha koji mora da "preradi" pri cemu izduvava dosta hladniji vazduh.

Uzgred, obrati dobro paznju gde ces da postavis spoljnu jedinicu da ti se ne desi kao meni da moras da je premestas jer je komsiji posle 3 godine poceo da smeta bas taj hladan vazduh koji mu je duvao u bastu. Srecom imao sam dobru podrsku koja mi je taj problem uspesno i brzo resila...



[ sasalabud @ 29.12.2013. 20:47 ] @
izgleda Tihi da nisi dobro procitao.Napisao sam da su smanjili temp. vode koju salju u radijatore sa 60 na 40C a nisu menjali odnosno nisu povecavali povrsinu radijatora.


Rodni keaj, odgovor na tvoje pitanje je ne moze spoljna jedinica u kotlarnici,inace tvoja kuca je iste kvadrature kao I moja samo ti imas bolju izolaciju.Kod mene je 5cm stiropora.Za tvoju kucu treba TP do 8kW I to sa rezervom snage.Nisam video da se takve nude na trzistu sve je uglavnom vece snage.Svoju TP sam sam pravio,uz pomoc jednog momka koji be bavi feshladnim uredjajima jer za taj posao su potrebni I posebni alati I oprema I najvaznije je znanje I iskustvo iz te oblasti.Za TP koja tebi treba obrati se Sunfan-u ,on je skoro imao takve TP ako nije sve rasprodao ili kupis jednu klimu 18-24-vorku I jedan plocasti izmenjivac od 20 ploca I zoves da ti montiraju spolnu jrdinicu na spoljni zid kotlernice I to na suncanu stranu a pl. izmenjivac u kotlarnici umesto unutrasnje jedinice klime,onda plocasti izmenjuvac preko cirkulacione pumpe na instalaciju podnog grejanja.

U mom slucaju tek tada su nastale prave muke jer za dve godine traganja po raznim forumima kao sto ti sada radis,nisam uspeo da saznam ama bas nista konkretno,sve je to nesto uopsteno,povrsno I na kraju nista.Uglavnom to ljudi ni ne znaju a oni koji znaju nece da kazu.Mene je ideja TP privukla zbug onih velikih COP-ova I sada me interesuje rad TP samo sa majvecim COP-om.Zadnjih desetak dana kako sam je pustio u rad borim se sa COP-ovima I evo danas mogu da kazem da se osecam kao pobednik.Ne znam sa kojim COP-om moja TP radi niti mogu to da izmerim ali sam uspeo da ukapiram zakonitosti kako to radi I evo danas izmereno na strujomeri potrosnja za celu kucu dakle I TP I normalna upotreba svih uredjaja osim rerne I ves masine,za 24 sata 15kW I jos postoji prostora za poboljsanja koja ce doprineti vecem COP-u.Prvo sto cu uraditi je da cu dodati jednu spoljnu jedinicu vazduh-freon jer evo zadnjih desetak dana spoljna temp.je veca od temp vode koju ja dobijam iz zemljane sonde a to automatski znaci vise COP-ova.Pisacu dalje
[ Gavara @ 30.12.2013. 07:41 ] @
Niste u pravu. Mi imamo modele od jedne nemačke firme koja je u našem konzorcijumu, koji se montiraju u prostoriji. Jednostavno jedan kanal vuče svež vazduh koji daje pumpi energiju , dok drugi kanal baca otpadni vazduh.
Ako mi neko objasni kako se ovde postavljaju slike, mogu vam nakačiti da vidite.
Najmanja snaga koju mi imamo za ove je 6 KW
[ sasalabud @ 30.12.2013. 15:39 ] @
Gavro talo sa kanalima mozes svaku da montiras
slike mozes da postavis preko shakscope-a
[ Rodni kraj @ 30.12.2013. 16:36 ] @
Hvala vam na brzim odgovorima i pomoci.
Ako moze jos nesto da upitam.

Posto imam i ja "dorog komsiju" bas na 2-je strane (zapad i sjever) kuce gdje sam mislio da postavim vanjsku jedinicu interesuje me koliko daleko dostize hladni izlazni zrak, posto imam 4 m sa 1e strane a sa druge oko 1 m s tim sto ovo puse na sokak moga komsije.

Koliko mogu max. udaljene biti vanjska i unutrasnja jedinica tako da bih isao na suncanu stranu?

Ne bih da pravim pumpu, jer tu treba malo vise znanja ili imati nekoga takvog u blizini a nisam takav i nemam nekog ko se razumije u to.

Zamolio bih vas Gavara za te unutrasnje pumpe (8 KW) da mi posaljete na mail, naravno sa specifikacijama i cijenama.

[ aviator @ 30.12.2013. 19:42 ] @
Citat:
Rodni kraj: Hvala vam na brzim odgovorima i pomoci.
Ako moze jos nesto da upitam.

Posto imam i ja "dorog komsiju" bas na 2-je strane (zapad i sjever) kuce gdje sam mislio da postavim vanjsku jedinicu interesuje me koliko daleko dostize hladni izlazni zrak, posto imam 4 m sa 1e strane a sa druge oko 1 m s tim sto ovo puse na sokak moga komsije.

Koliko mogu max. udaljene biti vanjska i unutrasnja jedinica tako da bih isao na suncanu stranu?

Ne bih da pravim pumpu, jer tu treba malo vise znanja ili imati nekoga takvog u blizini a nisam takav i nemam nekog ko se razumije u to.

Zamolio bih vas Gavara za te unutrasnje pumpe (8 KW) da mi posaljete na mail, naravno sa specifikacijama i cijenama.


Ja sam vezbao pozicioniranje spoljne jedinice i zakljucak je da je maximalna duzina vodova bez gubitaka do 10 m. Preko toga radi slabije, probali smo 15 metara ali nije valjalo. Sad sam na 5 metara razmaka spoljne i unutrasnje jedinice.

Spoljna jedinica sa 1 ventilatorom duva hladan vazduh do 4-5 metara da se oseti, preko toga je zanemarljivo.

I mene interesuje kako radi ta varijanta sa unutrasnjoim spoljnom jedinicom - koliki je precnik tih vazdusnih kanala i koliki razmak mora biti izmedju njih da izduvni hladan vazduh ne utice na usisni kanal? Desava li se zaledjivanje u kanalu koji izbacuje hladan vazduh?
To mi deluje malo komplikovano zbog busenja otvora za kanale u odnosu na samo dve tanke cevi za fluid koje povezuju spoljnu i unutrasnju jedinicu
[ mali genije @ 30.12.2013. 20:40 ] @
:))





[ tihi2 @ 30.12.2013. 22:22 ] @
Stvarno su dve cevi. Mislio sam da su cevke od krstarice a ono od svemirskog broda! Na mojoj TP su ventilatori od 50cm a i ovo je tu negde, samo malo četvrtasto.
I izduvani vazduh nije značajno hladniji (2-3*C) ali dobro duva, do oko 3m dobacuje i brate ima ga mnogo (oko 2-3000m3/h).
Citat:
sasalabud: izgleda Tihi da nisi dobro procitao.Napisao sam da su smanjili temp. vode koju salju u radijatore sa 60 na 40C a nisu menjali odnosno nisu povecavali povrsinu radijatora.
Meni temeratura polazne vode nikada nije veća od 45*C. Kad je oko +10 napolju onda je oko 35*C. Tu nema prostora za smanjivanje.

[ Gavara @ 31.12.2013. 07:38 ] @
Kako bi bilo dobro kada bi mi neko objasnio kako se ovde upload-uju slike.
Moja dolazi u kompletu sa rešetkama i kanalima. Montira se u ugao kuće. Sa jedne strane uima svež a izbacuje sa druge. Nije komplikovana za ugradnju a cena prava sitnica:). Kako se nisam ni učlanio na ovaj site da bih prodavao pumpe ne bih o ceni. Reći ću samo da je upitanju pumpa nemačke firme "Alfainotec" i ako ostaviš mail poslaću ti instalatersko uputstvo u kom možeš sagledati pumpu.
Problem povarata hladnog vazduha bilo kakve temperature je nebitan, zato što nema šta da se zaledi u kanalu. Jedino se mora izolovati da nebi došlo do kondezovanja u toploj prostoriji.
Hladan vazduh i njegovo širenje zavisi od snage jedinice. Kod mojih npr za snage do 10 KW ne sme da bude prepreka do 3m. Većih snaga do 5m. U zavisnosti na kojoj brzini radi ventilator (ima dve) može se osetiti malo i preko te dužine.
Što se tiče rastojanja. Mi imamo dva modela vazduh/voda TP. Split gde je veza spoljašnje i unutrašnje jedinice do 30 metara a instalacijia je freonska. I mono blok samo spoljašnja jedinica koja od ostale instalacije može biti neograničeno udaljena što će samo uticati na prečnik cevi i cirkulacionu pumpu.
[ mali genije @ 31.12.2013. 08:32 ] @
Citat:
Gavara: Kako bi bilo dobro kada bi mi neko objasnio kako se ovde upload-uju slike.
Moja dolazi u kompletu sa rešetkama i kanalima. Montira se u ugao kuće.

A sta ako nemas slobodan ugao,opet mora ko na ova na slikama sve na jedan zid:))

upload
http://www.elitemadzone.org/t332927-0#2023447
[ tihi2 @ 31.12.2013. 10:51 ] @
Citat:
Gavara:
Kako bi bilo dobro kada bi mi neko objasnio kako se ovde upload-uju slike.
Odeš na www.photobucket.com prijaviš se, pošalju ti na Email pasword, odeš na njihov sajt, prijaviš se pod svojim imenom i passwordom i UPLOADuješ slike sa svog računara. Sliku koju posmatraš na sajtu podeliš sa drugima tako što klikneš na IMG adresu sa desne strane (time kopiraš link). Taj link zalepiš na forum i slika je svima vidljiva.
Kako nema šta da se zamrzne? Šta je sa vazduhom koji ulazi sa npr +1 a izlazi kao -2*C. Na izmenjivaču mora da ima leda.
[ Gavara @ 31.12.2013. 11:46 ] @
Hvala na pomoći!
[ idm @ 31.12.2013. 19:39 ] @
Dragi forumaši sretna vam NOVA 2014. GODINA uz želju za dobro zdravlje i mir u okruženju, a za ostalo snađite se !!!
[ tihi2 @ 01.01.2014. 09:27 ] @
Ako je problem blizina komšije, postoje modeli većine proizvođača koji strujanje vazduha usmeravaju na gore kao na slici nekog kineskog proizvođača
http://sundez.en.alibaba.com/p...mtn_tracelog_log_id=7874089038
http://www.ebay.de/itm/17-8-KW...ain_77&hash=item461848c570
Meni je to malo elegantnije od tunela...
A postoje i drugi usmerivači
http://www.ebay.de/itm/Buderus...ain_77&hash=item51b7400473


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 01.01.2014. u 10:40 GMT+1]
[ sasalabud @ 02.01.2014. 02:20 ] @
Tihi, kako namestas temp. izlazne vode iz TP,odnosno dali ti namestas protok vode ili samo setujes a automatika radi ostalo.Pitam zato sto nameravam da stavim jedan ventil sa motorom samo nesto nisam bas ubedjen da ce od toga biti koristi.Sada to kod mene radi ovako- startuje kompresor I pri ovom protoku postepeno dize temperature prema kuci.U pocetku to ide prilicno brzo a kako se temp. priblizava ka 30C sve sporije.Dok stigne na 30 iskljuci se uslov za rad jer kuca vise ne trazi grejanje.Ako bih stavio taj ventil sa motorom on bi start kompresora docekao vec namesten na mali protok prema kuci tako da bi za par minuta dostigao 30C I onda bi se otvarao I na taj nacin drzao temp. na 30C.To mogu lako da izvedem samo ne znam kako je to uradjeno na fabrickim uredjajima I dali bi od toga bilo kakve koristi.
[ tihi2 @ 02.01.2014. 08:32 ] @
Izlazna temperatura vode se reguliše na 2 načina (ako postoji još koji neka me stručnjaci dopune):
1. izlaznom temperaturom na TP. Tu je najveća temperatura koju TP može da daje i zavisi od ugla ekspanzionog ventila. Kod mene na 15* daje 40*C, na 10* daje 51*C a na 8* daje 59*C. Dalje nisam išao, u uputstvu piše da može da se podešava do 5*.
2. Tu temperaturu na ekspanzionom ventilu možeš skinuti protokom vode: što je protok veći izlazna temp vode je manja. Ja sam dobio pumpu koja nema brzine (i vrlo sam nezadovoljan jer sam video istu takvu sa 3 brzine) i moja izlazna temperatura iz TP je oko 2-3*C veća od ulazne vode. Mada teorija kaže da je isto, velika količina vode male temperature i duplo manja količina vode duplo veće temperature, ja bi se bolje osećao sa manjom količinom vode. Mogu da ventil malo zavrnem ali mi žao da gušim pumpu, više bi voleo da smanjim brzinu i snagu na elegantniji način.
Moj sistem je značajno drugačiji: meni TP greje rezervoar od 1000l i održava zadatu temperaturu (danju se pali na 35 a gasi na 40*C, a noću je režim 40-45) i radi samostalno. Druga cirkulaciona pumpa uzima tu istu vodu (zatvoren sistem pod istim pritiskom) i tera je u kuću preko mešnog ventila kome se ugao otvaranja reguliše motorom brisača od stojadina i zupčanicima od bicikla. Kada postoji potreba za grejanjem u kući, mešni ventil se otvara, uzima vodu iz rezervoara i, ako treba, smanjuje njegovu temperaturu pa mi u kuću šalje vodu od oko 35*C.
Ovako sam napravio dva odvojena sistema, pri čemu, rezervoar mogu da grejem i strujom i loženjem i TP, a tu zagrejanu vodu šaljem u kuću. Svakih nekoliko godina odnosi cene energenata se promene a ja imam spremno rešenje.
Da sam na tvom mestu, ja tu ne bih ništa menjao. Ti si se opredelio da imaš najveći COP a ja da imam uvek toplu kuću. Kad zazimi, tebi ostaje da skineš granicu ulazne vode na npr 10*C i sve će biti u redu.
Eventualno, možeš smanjiti ugao ekspanzionog ventila da dobiješ veću polaznu temperaturu. Ja sam prvih nekoliko dana ostavio na fabričkim podešavanjima i TP je radila ceo dan, skoro se nije gasila. A onda sam ukapirao zašto: otvor ekspanzionog ventila je bio na 15* a ja sam mu podesio temperaturu rezrvoara na 50*C. Jadna TP to nikako nije mogla da dostigne. Liči mi kao da se tebi to sada dešava. Kad temperatura ulazne vode ne bi pala ispod 12*C, kada bi se tvoja TP ugasila?
Pošto su nam TP on-off, bolje je da kad radi zagreje vodu i ugasi se nego da stalno radi. Gledao sam potrošnju na brojilu i potrošnja struje je 3.6kw/h ako je ventil na 15* a 4kw ako je na 10*. Jeftinije mi je da dostigne zadatu temperaturu pa se ugasi nego da stalno radi.
Ti bi morao imati još neki kriterijum gašenja TP vezan za temperaturu u kući. Kad ovako nije hladno, može da se desi da u kući bude pretoplo.
Meni je sistem potpuno automatski: TP održava temperaturu u akomulatoru 35-40*C a u kuću ide preko mešnog ventila koliko treba da u kući bude 22.2-22.6*C.
[ sasalabud @ 02.01.2014. 17:29 ] @
Vidi,jedini uslov da bi kod mene krenuo kompresor je da neki od kucmih termostata da signal da trazi grejanje.One druge uslove koje sam u startu postavio sam izbacio jer su iskljucivali TP I pre nego sto se kuca zagreje.To nije bilo dobro resenje.Kada sam shvatio da zemljana sonda ima svoja ogranicenja,da ne mogu bezgranicno da iz nje crpim a da joj temp. ne pada,onda sam COP-ove poceo da jurim na drugi nacin.Jedno od resenja koje sam smislio I koje sam trazio da majstor Srdja odmah I ugradi,na sta je bio malo skeptican jer tako nesto u svojoj preksi jos nije video cu sada ovde opisati jer ne zahteva veliko ulaganje I vrlo je primenljivo na vec postojece uredjaje ne samo TP nego I na klime rash.vitrine,komore itd...Radi se o tome da je mene moja stara klima 15g.nervirala sto ne krene da hladi odma kad se ukljuci nego joj je trebalo dobrih 5-6min. dok se zalaufa.Sada znam da je to bilo potrebno vreme da nabije pritisak u kondenzator,da se Freon kondenzuje I u tecnom stanju dodje na kapilaru I tek onda moze da krene hladjenje pa sam resio da u trenutku kada kompresor prekine rad zakljucam kondenzator odnosno da u njemu zadrzim pritisak koji je bio u trenutku iskljucenja kompresora,pa kad startuje sledeci put ne krece izpocetka da nabija pritisak nego samo nastavi tamo gde je stao.Sad sam vec siguran da je ovo vec dovoljno geniju I da tacno zna sta sam uradio,a idemo dalje.Na potisnu granu,na sam ulaz u kondenzator sam stavio jednosmerni ventil a na izlaz iz kondenzatora ispred expanzionog ventila el.magnetni ventil koji dobija napon na spulnu samo kada radi kompresor.I pun pogodak...Tacno se ponasa onako kako sam zeleo I onih 5-6min. se svelo na par sekundi I eto odma novih COP-ova
[ tihi2 @ 02.01.2014. 20:56 ] @
Ipak si promenuo način upravljanja a nisi prijavio...
Ta tvoja ideja je ok, samo ne znam koliko je dobra za kompresor jer će sada on biti stalno pod pritiskom. To mu neće pomoći da bude dugog veka.
U uputstvu za moju TP sam našao preporuku da ne radi neprekidno više od 12 sati. Čim se ugasi, odmah se otvara ekspanzioni ventil i pritiska nema.
Možda grešim, ali ako je pod pritiskom meni je to isto kao da radi.
Ja se protiv tog problema borim akomulatorom: Kod mene se pali retko (3-4 puta na dan) ali kad se upali radi oko sat vremena, pa tih 3-4minuta dok ne nabije pritisak nisu značajni. Pa opet 2-3 sata ne radi i nema pritiska.
[ sasalabud @ 02.01.2014. 21:53 ] @
Nebi mogao ni da krene pod tim pritiskom nego izmedju kompresora I jednosmernog ventila se nalazi el.mag.razvodnik kojim se bira rezim grejanje-hladjenje pa se ili na njemu ili na ventilu na samom kompresoru taj vod rastereti I on krece potpuno normalno bez pritiska I tek kad u tom vodu napravi veci pritisak od onog koji je u kondenzatoru,probija jednosmerni ventil I istog trena pocinje grejanje a za to je potrebno onih par sekundi taman da se zalaufa.Znaci,kompresor startuje potpuno rasterecen a po broju ciklusa racun kaze da u toku 24sata ovako ustedi oko 3kW.Eto COP-ovi a to je oko 20% od ukupne potrosnje za ceo dan

--Tihi,tako malo radi a napravi 50kW dnevno?? Vidi.Ti si dobar racundzija,meni ovo pravi ustedu 20%,vidi koliko bi to bilo kad bi ugradio na tvoju kineskinju a oba ventila kostaju dvadesetak evra

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 02.01.2014. u 23:49 GMT+1]
[ tihi2 @ 03.01.2014. 09:37 ] @
Pošto je moja TP pod garancijom, dok to ne prođe ništa ne budžim.
Potrošnja za zadnja 4 dana.
Spoljna temp___VT____NT___Ukupno___Gubici kuce___COP
____6,89______12____25______37_______103_______2,78
____6,01______14____26______40_______109_______2,72
____5,86______16____20______36_______110_______3,05
____5.74______20____18______38_______110_______2,89

Zadnja 2 dana sam ponovo promenio taktiku i povećao COP na 3.
Mislim da ovo i ne može bolje da radi, ipak je to vazduh/voda.
Naravno, merena je ukupna potrošnja TP+cirkulaciona pumpa+ventilatori i ovo je stvarni COP na posebnom brojilu odvojenom samo za grejanje. Dakle IZMERENO.
Odnos cene struje VT:NT je 44:56 za ceo prošli mesec.
[ sasalabud @ 03.01.2014. 12:22 ] @
A kako racunas gubitke kuce? Bez toga ne mogu znati koliki mi je COP
Gavro,vidi nekako informisi one tvoje o ovom resenju,mozda im se I dopadne.Evo ga u radu moze da se vidi u svakom momentu da to radi bas tako kako sam opisao.Na slikama koje sam postavio se jednosmerni ne vidi jer je ispod izolacije ali se elektromegnetni jasno vidi ispred expanzionog ventila.Pa mozda I ponude neku paricu,necu odbiti a mozemo I da delimo,mada iskreno mislim da nakon 50-60g.upotrebe TP,nisaam bas ja taj baja koji je otkrio nesto tako epohalno.Pitanje je zasto to jos niko nije video???To bi morala biti standardna konfiguracija svih uredjaja koji rade sa freonom.EVO MOJ PRIMER-MOJA tp JE TROSILA 15Kw ZA 24 SATA PRE UGRADNE OVOG RESENJA.zA TIH 24 SATAIMAM 20 CIKLUSA Sad vidim da mi ovo cudo preslo na velika slova a ne mojom voljom,sad je dobro,i tih 20 ciklusa svaki put zalece po 5min. dok postigne pritisak,pa racunaj to je 100min.u toku jednog dana.Sa ovim resenjem to se svelo na 20 x par sekundi.A moj kompresor trosi 2kW na sat pa za ovih 100min.to bude vise od 3kW a to je 20% od ukupne potrosnje za taj dan.Zamisli samo koliko klima radi u Srbiji I kakav bi energetski bilans bio na kraju svakog leta,auu ako ovo stigne do ministarke!!! mozda labud postane I neki budza...
[ tihi2 @ 03.01.2014. 19:20 ] @
Ja za moju znam jer sam se grejao na struju i merio spoljnju temperaturu.
Tebi ostaje samo da izračunaš na osnovu propusnosti izolacije, prozora, poda i plafona.
[ sasalabud @ 03.01.2014. 20:42 ] @
Tihi,


2. Tu temperaturu na ekspanzionom ventilu možeš skinuti protokom vode: što je protok veći izlazna temp vode je manja. Ja sam dobio pumpu koja nema brzine (i vrlo sam nezadovoljan jer sam video istu takvu sa 3 brzine) i moja izlazna temperatura iz TP je oko 2-3*C veća od ulazne vode. Mada teorija kaže da je isto, velika količina vode male temperature i duplo manja količina vode duplo veće temperature, ja bi se bolje osećao sa manjom količinom vode. Mogu da ventil malo zavrnem ali mi žao da gušim pumpu, više bi voleo da smanjim brzinu i snagu na elegantniji način


cirkulacionu pumpu mozes da gusis kolko hoces jer sto je vise gusis ona sve lakse vrti zato sto vrsi manji rad.Najlakse radi I najveci broj obrtaja postize kad potpuno ugusis protok.Onda vrti freylauf,ne vrsi nikakav rad.
[ Gavara @ 04.01.2014. 05:51 ] @
Ne znam Labude. Možda je problem što kažu tada životni vek uređaja zbog konstantnog velikog pritiska u njemu. Već sam davao nekim pronalazačima adrese šveđana , jer su hteli da im prezentiraju svoja poboljšanja. Mogu i tebi nije problem.
[ gedzans @ 04.01.2014. 11:54 ] @
Citat:
nitko666:
Istina - ovi sto kazu da je neki proizvod od konkurencije "smece" nisu bas referenca s kojom bi trebalo imati posla. Pogotovo kada se ista ta konkurencija prodaje daleko vise od njih, a Meeting sam vidio da prodaje po Njemackoj i Norveskoj (tamo sam nasao informacije) te pumpe ko alvu. Jasno da ih prodaje zato sto su jeftine.

Ja sam upravo narucio MDS30 Trinity voda-voda. Stici ce kroz mjesec-dva pa mogu ovdje napisati kako radi usred zime.

Sama pumpa me ne brine - kompresor je copeland scroll sto svi ugradjuju, izmjenjivaci topline mogu biti losiji u postocima no nema tu bitne razlike.
Ono sto me brine jest elektronika i senzori - to bi moglo raditi probleme pa da pumpa stane, zastupnik ovdje u hr kaze da ima rezervu na skladistu.
Vidjet cemo pa cu napisati iskustvo.

Prošlo je već dosta vremena i nisi nas obavestio dal ti je stigla TP i dali si je priključio, ako jesi nebi bilo loše da nam kažeš utiske i potrošnju za ovo vreme jeste da nije neka zima al šta je tu je.
[ sasalabud @ 04.01.2014. 14:31 ] @
Citat:
Gavara:
Ne znam Labude. Možda je problem što kažu tada životni vek uređaja zbog konstantnog velikog pritiska u njemu. Već sam davao nekim pronalazačima adrese šveđana , jer su hteli da im prezentiraju svoja poboljšanja. Mogu i tebi nije problem.




Gavro,citaj pazljivo, u trtenutku kada kompresor stane zatvara se I el.mag.ventil koji se nalazi ispred expanzionog ventila na izlazu iz kondenzatora.Na ulazu u kondenzator stavljen je jednosmerni ventil koji pusta samo u pravcu ka kondenzatoru.I kad stane kompresor u tom trenutku se zakljuca sve ono sto je nabio u kondenzator I jedan mali deo u potisnoj grani izmedju kompresora I jednosmernog ventila koji se nalazi tik uz kondenzator.Na istom tom vodu se nalazi I preklopnik grejanje-hladjenje koji ako ga na kratko aktiviram u prvih 20-tak sekundi po prestanku rada kompresora cuje se ono pssssss I tada se oslobodi pritiska cela potisna grana.Moj plan je I bio da prekid rada kompresora da uslov za start jednog tajmera koji bi na par sekundi ukljucio ovaj preklopnik I time rasteretio potisni vod ali se pokazalo da to radi samo ako se dogodi u prvih 20-tak sekundi,ako prodje minut mozes da ga ukljucujes kolko hoces neces vise cuti rasterecenje,sto znaci da se vod vec rasteretio sam od sebe bas na tom preklopniku grejanje-hladjenje I sada je pod pritiskom samo kondenzator.Znaci sve ostalo na uredjaju ukljucujuci tu I kompresor je na mnogo manjem pritisku nego obicno zato sto je veci deo freona zakljucan u kondenzatoru.Sam motor kompresora moze da se zalece lako dok god ne nabije veci pritisak u potisnu granu nego sto je pritisak u kondenzatoru.Istovremeno expanzioni ventil u trenutku ukljucenja novog ciklusa dobija tecan Freon I saalje ga u isparivac a sa druge strane takodje odmah krece grejanje vode koja prolazi kroz kondenzator.Ovo je sada max.opisano kao da sam pisao patentnu prijavu,i vec zovu ljudi pitaju sto sam to ovako objavio,pokrasce me I sl...Ne bojim se zato sto prvo nisam siguran da je to patent odnosno da neko do sad nije vec uradio istu stvar.Drugo nemam ja para da tako nesto zastitim.Trece,kinezi kad bace oko na nesto tu svaka zastita gubi smisao I pretvara se u bacene pare.I cetvrto,meni najvaznije je da svaki od ovih mojih postova ima tacan datum I vreme kada sam ga objavio I ukoliko dodje do necega to ce biti dovoljan dokaz za svaki sud cija je to svojina,Zato opusteno,meni je problem to sto ne znam koliko mi je to donelo COP-ova,jedino znam da sa ovim brojem ciklusa meni to donosi ustedu od 20% od ukupne potrosnje za rad TP.

-za sada koliko vidim ni ovde se ne javlja niko ko je vec video ovakvo resenje ali to ne mora da znaci nista
[ sasalabud @ 04.01.2014. 16:46 ] @
Inace imam veoma lose iskustvo sa patentnim zavodom.1985g.mi se rodio prvi sin I negde u aprilu 86g.kad je imao 5 meseci kad je beba prosla kontrolu kukova I bogu hvala bi sve u redu, ali je nekako bas u to vreme postao I nepodnosljivo dosadan jer nije vise hteo da lezi negi je stalno neko morao da ga nosi na ruke I nikom to u pocetku nije bilo tesko ali ovaj ga pretera do daske.Nesmes da ga spustis u krevetac ili kolica ni na par sekundi.Odma se dere kao djavo. Padne meni na pamet da ga okacim da visi na oprugu od starog expandera ali ne bas bukvalno da visi nego da malo nogicama dodiruje jastuk koji se stavlja tu gde ga kacis da visi.Odmah to jutro odem u robnu kucu I kupim setalicu za bebe.To je bio system kajseva u koji ser beba ubaci I sluzilo je da kad dodje vreme da treba da prohoda mozes malo da ga treniras I da bude bezbedno jer ima I povodac tako da mozes da ga zadrzis ako krene da padne.I vec do podneva ja sam uradio neke izmene koje su morale biti uradjene I kacim bebu prvi put za probu na verandu ispred ulaznih vrata u kucu.Bilo je jako lepo vreme I toplo I namestim duzinu tako da nogicama samo dodiruje jastuk.i kad se prvi put nesto batrgno I kad ga je opruga povukla gore,iz momenta kapira da mora malo da batrgne nogicama da bi poleteo ponovo.I tada pocinje takva cika I dreka da su poceli ljudi iz komsiluka da dolaze da vide zasto tako vristi beba.A on vristi iz sve snage ali od srece I zadovoljstva .Istog dana je stekao vestinu da se vrti u krug precnika 1,5m I u visinu oko 1m tako da jedan jastuk vise nije bio dovoljan I kad se nakon jedno sat satipo umori samo mu padne glava na grudi I zaspi.U pocetku smo ga prebacivali u krevetac da spava a posle vise ne.Kad se probudi samo nastavi tamo gde le stao.

I vidim ja da imam nesto sto ce mi doneti bogatstvo.Pravac Beograd Kolarceva ulica patentni zavod da se informisem kako,sta...Tamo me doceka vrlo lupka I predusretljiva sluzbenica,da mi formulare I sve lepo objasni.Potreban je tehnicki crtez sa tacnim merama,fotografija,i detaljan opis kako uredjaj radi,pa onda dokaz o uplati za zastitu po nekoj njihovoj skali.Uradim ja sve to osim uplate I vec sutra opet kod nje Pa kaze,mozete zastititi samo za srbiju,pa za celu jugoslaviju pa za evropu I za ceo svet.Kad sam video tarife meni doslo zlo.Morao bi da prodam auto da zastitim samo za srbiju,i vidi ona da hocu da odustanem I onda kaze da postoji I mnogo povoljnija varijanta a to je da zastitim kao model I to bi za ceo svet bilo oko 250 DM.Daj odma uplatnicu,odem platim I krenem kuci zadovoljan .Negde na pola puta svatim da me upecala ko sarana ali bilo je gotovo.Ja sam dao pare I zastitio nista.Svako je mogao da unese I najmanju izmenu u necem nebitnom I da proizvodi I nista mu ne mogu.I tako je I bilo.Ona murva iz patentnog zavoda je valjda isti dan prosledila nekom svom ebacu u NS moju prijavu I nije proslo ni mesec dana mene poceli da zovu prijatelji I kazu video sam sinoc tvoj padobranac na reklami na tv.Ja sam to nazvao padobranac jer beba visi u tome bas kao sto padobranac visi na padobranu.I sad ne mogu da docekam vece da vidim reklame I docekam I ljudi kad se onda labud nije slogiro valjda nece nikad.Lepo vidim moj padobranac I beba skace u njemu samo je umesto gurtni koje sam ja zastitio kao model on nakacio plasticne gace koje su se koristile preko pelena kad se beba upisa da ne probije na odelce I promenio je I ime nazvao je to babyjump I gruvao je po 10 puta na vece I valjda celu godinu bez prestanka.Mora da se I neko od vas seca toga.Posle sam cuo da reklamira I u nemackoj svajcarskoj svedskoj....a ja ulozio u gurtne,nitne kopce,niklivanr cevi,opruge I to me navuko neki matori savic iz s.pazove na 2000 komada sa cenom-vise kom. manja cena po kom.....sad sam se unervozio I nemoghu vise...
[ SKIDANOVIC @ 06.01.2014. 17:22 ] @
Citat:
aviator:


Ja moju kucu od 170 m2 sa radijatorima grejem sa TP vazduh voda Vitocal 200-S od 8 kW uspesno evo vec trecu godinu a izolacija je 5 cm stiropora i pvc stolarija. Tvoje podno grejanje je jos manje zahtevno.




Postovanje ,

Koliko stepeni moze da nagura u sobama na 0 C napolju i koliki je stvarno COP ? (COP = Coefficient of Performance).
Naravno koliko bi mene kostalo mozda znate za skoro identicne prilike kao kod vas ?

Zahvaljujem
[ plajos @ 06.01.2014. 18:59 ] @
Pozdrav svima, želim puno jeftine energije u 2014.godini! I mirne Božićne praznike sa porodicom!

Posebno pozdrav za TIHI sa kojim aktivno testiramo Meeting TP pumpe!

Kako se godinama bavim postavljanjem instalacija za CG, gde sam pored standardnih radijatorskih
grejnih tela, postavljao sam podno i zidno grejanje. (koji su po mom mišljenju u određenoj kombinaciji
najbolji i najprirodniji ali ne treba izbegavati ni radijatorsko grejanje u određenim prostorijama...)

Svaka kuća je priča za sebe, kao i svaki vlasnik zna šta mu je najudobnije! I to je najbitnije!

Meni je bilo bitno da u kući uvek bude ista temperatura (naravno tu mislim na dnevnu sobu, trpezariju, kuhinju,kupatilo i sl. spavaća soba
se reguliše posebno!) U kući uvek 24 sata 22-23 stepeni. Grejanje radi 24 sata. Akumulacija 1500 litara, nezavisni krug za grejanje i toplotnu
pumpu. Kao rezervu za grejanje imam gasnu peć za ispod -5-10 stepeni i električni grejač od 3x3kW. Svaki dan beležim podatke potrošnje struje
i mogu vam reći da sam zadovoljan.
Za prošlu godinu za grejanje cele kuće platio sam oko 70.000 dinara, a ove godine biće prepolovljeno! Novembar 4000 Decembar 9,500 din.
Grejanje toplotnom pumpom, uz adekvatan sistem grejanja i izolovanom kućom garantovan je min. COP od 3!

Kao primer za računicu onima koji su u dilemi predlog mi je da izračunaju koliko košta trenutno 1kW nekog energenta.

U zavisnosti od distributera i gasne peći 1kW gasa je između 6,5-7,5dinara!!!
1m3 gas= 9.44kW struje u idealnim uslovima!!! Iskoristivost i distributivni troškovi rade protiv nas! pa 1m3 plaćamo oko 60din....

1. Izolacija kuće, 2. Dobar sitem..., 3. Toplotna pumpa, 4, Akumulacija, 5. Upravljanje (Alpha2 pumpe) i automatika.

Znam da svako malo drugačije gleda na ove stvari ali nema ništa za džabe. Pitali su me koliko će biti toplo u kući a ja
pogledam na njega ...pa koliko ložiš...

Pozdrav svima i izvinite za intermecco!
Lajos
[ cokacunami @ 07.01.2014. 05:33 ] @
plajos-e,

Šta ti znači:..... nezavisni krug za grejanje i toplotnupumpu.
[ tihi2 @ 07.01.2014. 07:55 ] @
Baš kao i što piše: dva nezavisna kruga. Obično se tako radi u sistemu sa akomulatorom.
Prvi krug je
TP - izmenjivač_u_ rezrvoaru - cirkulaciona_pumpa - TP,
a drugi krug je
rezervoar - radijatori - druga_cirkulaciona_pumpa - rezervoar
i rade nezavisno: TP greje rezervoar na zadatu temperaturu i održava temperaturu u rezervoaru (može se grejati grejačima, ložiti ili bilo kako) a u kuću ide topla voda kad postoji zahtev za grejanjem.

Ja ima sličan sistem, takođe dva kruga ali nemam izmenjivač već istu vodu koristim i u radijatorima i u TP i ceo sistem ja na istom pritisku.

Prednost Lajoševog rešenja je što u prvom krugu može da naspe antifriz ili glikol (treba mu nekoliko litara) i sistem ne može da se zamrzne. Mana je što se na izmenjivaču gubi 3-5*C pa ako TP daje 45*C rezervoar neće biti nikada topliji od 40*C.
Prednost mog rešenja je što nema gubitka tih 3-5*C (odgovarajući izmenjivač košta oko 200evra) i COP mi je automatski veći, ali postoji mogućnost smrzavanja jer je preskupo staviti 1200l glikola. Ali moja TP (i Lajoševa i verovatno većina) ima zaštitu od smrzavanja i svakih 10 minuta provrti vodu 30 sekundi bez obzira da li radi ili ne. Jedino je problem kada nema struje a hladno je. Ima tu još nekoliko rešenja, ali smislićiu nešto za dogodine.


[ plajos @ 07.01.2014. 14:46 ] @
Slojevitost vode u rezervoarima može biti veliki problem (gore topla a dole hladna voda) ali može se i to rešiti u zavisnosti
kako je rešeneo kretanje vode u samom rezervoaru, koji može biti veliki problem kod vertikalnih rezervoara!

Što se tiče odvojenih krugova i da je primarni krug ubačeno sredstvo protiv smrzavanja. Kod mene razlika je unutar 1 stepeni celsiusa
i bitno ne utiče na rad odnosno iskoristivost. Činjenica je da može biti značajan problem, zato polako i pametno.

Moj sistem je bivalentan sa gasnom peći. Kako sam rekao zidno,podno i radijatorsko grejanje.

Želim da u krug grejanja ubacim Grunfosov Alpha 2 sa kuntinualnim radom i mešnim ventilom, pitanje - dali neko ima konkretno iskustvo,

konkretno o upravljanju i eventualnu preporuku gde najbolje kupiti.
Hvala Lajos
[ plajos @ 07.01.2014. 14:48 ] @
Grundfos!!!!!

nije grunfos hi...
[ tihi2 @ 07.01.2014. 19:17 ] @
Citat:
plajos:Sto se tiče odvojenih krugova i da je primarni krug ubačeno sredstvo protiv smrzavanja. Kod mene razlika je unutar 1 stepeni celsiusa
i bitno ne utiče na rad odnosno iskoristivost. Činjenica je da može biti značajan problem, zato polako i pametno.

Teorija kaže da bi temperatura izmenjivača i okoline bila jednaka potreban je izmenjivač beskonačne dužine. Ako uporediš temperaturu izlaza TP (parametar A3 i A5) i temperaturu rezervoara videćeš da je to najmanje 10*C.
Ja sam imao izmenjivač dužine 120m, Fi 20 od aluplex cevi koji je imao gubitke oko 4-5*C pri prenosu. Da bi mi gubici bili 2*C, izmenjivač bi morao biti dužine oko 500m što bi se teško moglo i staviti u rezervoar. Da ne pričam koliko i košta.
Citat:
plajos:Moj sistem je bivalentan sa gasnom peći. Kako sam rekao zidno,podno i radijatorsko grejanje.
Kakvu si matematiku našao sa gasnom peći? Kada je uključuješ?
[ aviator @ 07.01.2014. 19:50 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
Citat:
aviator:


Ja moju kucu od 170 m2 sa radijatorima grejem sa TP vazduh voda Vitocal 200-S od 8 kW uspesno evo vec trecu godinu a izolacija je 5 cm stiropora i pvc stolarija. Tvoje podno grejanje je jos manje zahtevno.




Postovanje ,

Koliko stepeni moze da nagura u sobama na 0 C napolju i koliki je stvarno COP ? (COP = Coefficient of Performance).
Naravno koliko bi mene kostalo mozda znate za skoro identicne prilike kao kod vas ?

Zahvaljujem


Zahtev moje zene je da temperatura ne bude ispod 23 stepena i to je ispunjeno, najcesce je i 24 i na 0 stepeni pri cemu je izlazna temperatura vode oko 45 stepeni
Procitaj moje ranije poruke 16.12.2011. i 11.04.2012, tu je detaljno analizirana potrosnja , a cena kolika je danas ne znam, ja placam kredit od 85 eur na 5 godina

[ idm @ 07.01.2014. 22:13 ] @
plajos
poslao sam vam pp poruku !
[ sasalabud @ 07.01.2014. 22:50 ] @
Sad bas ne kapiram cemu taj glikol u primarnom krugu kad se taj krug ne hladi nego greje.Kod mene cak ni u zemljanoj sondi nema glikola jer vidim da se tu nikada temp. nece ni pribliziti nuli,mada je to krug koju se hladi.
Inace malo sam ovih dana pratio moju TP I strujomer mada su temp takve kakve su opet, mora da se greje.I dosao sam do sledece racunice.Grejanje cele kuce na 22C ambient me kosta dnevno pola pakle cigara a ja popusim dve pakle.Eto tako radi Home made TP I tek sada ne vidim cemu tolike raspreve oko raznih MIDEA--GREE-ova I sl. kad je to toliko prosta masina da prostija ne moze biti I radi bukvalno kao sto je predstavljeno na onim animacijama na You tube
[ CBC @ 08.01.2014. 00:24 ] @
sasalabud .. Vidim, zazivela tema ponovo, cim malo zahladni :) Glikol kao alkohol smanjuje povrsinski naboj vode, laksa evaporizacija cini da je emulzija brza na termickoj primopredaji. Sta mislis zasto bi se inace koristio i leti u SUS motorima, dize tacku kljucanja, ok, ali istovremeno je tecnost bolji transparent zbog kako navedoh, nize napetosti povrsine. Ukoliko se zeli jos bolji provod, u sekundaru, tim bi trebalo koristiti aditiv tipa water wetter, elem, akselerator koji cini da povrsinska napetost vode opadne drasticno.

Pozz CBC
[ sasalabud @ 08.01.2014. 01:20 ] @
CBC pozdravljam te I drago mi je da si tu.Slazem se sa svim sto si napisao samo nemoj gubiti iz vida da to u mom slucaju ne igra bas nikakvu ulogi ni u promilima zato sto je sonda za razmenu temp sa zemljom polietilenska cev koja je veoma los termicki provodnik,a znam da znas zasto se u tu svrhu ne koriste neki drugi materijali sa boljom termickom provodljivoscu.pozz
[ Gavara @ 08.01.2014. 06:07 ] @
Glikol se u primarni krug stavlja i zbog mogućeg otkaza u radu pumpe . U tom slučaju ako pumpa iz bilo kog slučaja stane sa radom (otkaz, nestanak struje itd.) dolazi do stvaranja leda u primarnom krugu i "kidanja" elemenata pumpe (izmenjivač i spoljni razvod).
Da bi se ovo sprečilo ugrađuju se i tzv. anti-frodt ventili, kojem zadate da na određenoj temperaturi koju vi smatrate kritičnom, otvaraju klapnu i ispuštaju sadržaj. Na taj način, ako dobro nesmislite sistem mogu da vam isprazne i čitav objekat, što je opet manja šteta nego da dođe do zamrzavanja. Ako se dobro osmisli sitem mogu da budu efikasni.
Inače glikol mnogi ne vole zato što je 30 % gušći od vode i opterećuje više cirkulaciono pumpu. menja svojstvo posle tri do pet godina i mora da se menja. Postepeno se zhavata na zid cevi i armature i smanjuje presek.
Bez obzira na sve nekako je najsigurnije rešenje.
[ sasalabud @ 08.01.2014. 10:52 ] @
Moja TP kao I cela instalacija je u suterenu I tu za 60g koliko je stara kuca nikada nije smrzlo.Mozda cu morati sondu da punim glikolom ako bas padne blizu nule ali za sada mi ne izgleda da do kraja zime to moze da se desi.
[ SKIDANOVIC @ 08.01.2014. 11:02 ] @
Veliki pozdrav svim majstorima , a i imaocima TP.

Jedno pitanje koje mi je palo na pamet a mozda je i korisno nekome ( meni jeste ).

Elem da li neko od vas koristi ili je pak video kombinaciju TP i Solarni panel za grejanje ( radijatorima ) , znaci TP+SP = Grejanje .
Da li se uopste ta investicija isplati i koliko se u praksi pokazala ?


Zahvaljujem


-
[ cokacunami @ 08.01.2014. 11:27 ] @
Ima li medju glikolima nesto kvalitetnije , ili je sve mala privreda?
[ sasalabud @ 08.01.2014. 13:29 ] @
[quote]SKIDANOVIC:
Veliki pozdrav svim majstorima , a i imaocima TP.

Jedno pitanje koje mi je palo na pamet a mozda je i korisno nekome ( meni jeste ).

Elem da li neko od vas koristi ili je pak video kombinaciju TP i Solarni panel za grejanje ( radijatorima ) , znaci TP+SP = Grejanje .
Da li se uopste ta investicija isplati i koliko se u praksi pokazala ?


Ako mislis na panele koji proizvode struju,DA I kako vidim cena evro po watu pada I sigurno ti se investicija isplacje za par godina a garancija na vek trajanja je 25g.Ako pak mislis na one druge,s njima se neces grejati a ni kombinacija TP radijatori ti nije najsrecnije resenje
[ sunfan @ 08.01.2014. 15:31 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
Veliki pozdrav svim majstorima , a i imaocima TP.

Jedno pitanje koje mi je palo na pamet a mozda je i korisno nekome ( meni jeste ).

Elem da li neko od vas koristi ili je pak video kombinaciju TP i Solarni panel za grejanje ( radijatorima ) , znaci TP+SP = Grejanje .
Da li se uopste ta investicija isplati i koliko se u praksi pokazala ?


Zahvaljujem


-

Naravno da moze.U svetu se sve vise koriste solarni kolektori kao ispmoc osnovnom sistemu . Nesto tako za sledecu godinu priprema plajos ( mozes da ga pitas ) , a ovde pogledaj kombinacije - imas i sa TP voda -voda a i sa vazduh-voda- www.solartirol.at

Pozdrav

[ ELTI @ 08.01.2014. 15:36 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
Veliki pozdrav svim majstorima , a i imaocima TP.

Jedno pitanje koje mi je palo na pamet a mozda je i korisno nekome ( meni jeste ).

Elem da li neko od vas koristi ili je pak video kombinaciju TP i Solarni panel za grejanje ( radijatorima ) , znaci TP+SP = Grejanje .
Da li se uopste ta investicija isplati i koliko se u praksi pokazala ?


Zahvaljujem


-

Ja vec 4 godine koristim kombinaciju toplotne pumpe i solarnih kolektora. Solarni kolektori su sa vakumskim cijevima sa indirektnim izmjenjivacem topline. Sto se tice fotonaponskih kolektora naravno da se mogu koristiti ali im je efikasnost za ovakvu primjenu jako mala i vjerovatno se ne bi isplatili.
[ SKIDANOVIC @ 08.01.2014. 18:17 ] @
Izvinjavam se sto nisam bio jasan , mislio sam na Solarne panele za potpomaganje grejanju , a osnovno grejanje da bude toplotna pumpa.
Znaci samo je GREJANJE u igri posto TP ne moze u hladnim danima da greje kvalitetno onda da solarno zagrevanje vode pomogne .
Ta kombinacija mi je nekako interesantna , ali ne znam kakvi su troskovi i da li se uopste isplati .

[ sasalabud @ 08.01.2014. 18:31 ] @
Sunfan,pozdrav,e,jedino ti sa vakumskim cevima mogu nesto da urade na ovom podneblju zimi al su skupi.Leti mogu svaki
Elti zasto mislis da ako instaliras kilovata koliko ti treba nije dovoljno efikasno?
[ SKIDANOVIC @ 08.01.2014. 18:42 ] @




Ovo sam mislio....
[ sunfan @ 08.01.2014. 19:57 ] @
Citat:
SKIDANOVIC



Ovo sam mislio....


Lepo si izreklamirao kolege, ali si omanuo. TP i solarac na ovoj semi samo greju sanitarnu vodu.

Malo pre sam Ti lepo poslao link ali izgleda ne zelis da se malo udubis u celu pricu. Da parafraziram Bakaru :da morate i sami nesto da odradite a ne da dobije sve sazvakano.
[ SKIDANOVIC @ 08.01.2014. 20:27 ] @
Nisam nikoga reklamirao , samo sam postavio sliku sta sam mislio kada sam pitao da li se isplati dodatni solarni panel za dogrejavane vode .
Nema ni linka , a ni tel broja kao ni imena firme ama bas nista , tako da kritika ne stoji .

Procitao sam svaku stranicu jer me to interesuje ali nigde nista konkretno bar za mene.
Niko od prodavaca ili montera ne garantuje uspesno grejanje ispod 0C , a neki ni ispod 5C , a ovde se pisu bajke da radi i do - 15C .
Kada sam trazio pismenu garanciju da ce uredjaj raditi na -10C nisam ga dobio vec mi kazu da to lose radi ispod 0C , a za dogrevanje citaj grejanje ispod NULE moram da imam drugi ili elektricni ili kotao na plin , cvrsto gorivo, sto ce reci iznad nule TP ispod kako se ko snadje.

Zato je i postavljeno pitanje sta bi se dobilo ako bi se dodatno instalirao solarni sistem da li bi grejalo ? E to ako znate napisite ?

Zahvaljujem
[ ELTI @ 08.01.2014. 20:58 ] @
Citat:
sasalabud:
Sunfan,pozdrav,e,jedino ti sa vakumskim cevima mogu nesto da urade na ovom podneblju zimi al su skupi.Leti mogu svaki
Elti zasto mislis da ako instaliras kilovata koliko ti treba nije dovoljno efikasno?


Pa ne isplati se jednostavno zbog jos uvijek visoke cijene fotonaponskih panela. Ako izracunas koliko vremena treba da se otplate kroz normalnu cijenu KW/h vidjet ces da se ne isplate. Fotonaponski paneli se isplate samo ako tako proizvedenu el. energiju prodajes drzavi po povlastenoj tarifi (3-4 puta visoj od cijene energije po kojoj je placa domacinstvo) ili ih postavis tamo gdje ne postoji el. mreza a njeno dovodjenje je preskupo.
[ ELTI @ 08.01.2014. 21:02 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
Izvinjavam se sto nisam bio jasan , mislio sam na Solarne panele za potpomaganje grejanju , a osnovno grejanje da bude toplotna pumpa.
Znaci samo je GREJANJE u igri posto TP ne moze u hladnim danima da greje kvalitetno onda da solarno zagrevanje vode pomogne .
Ta kombinacija mi je nekako interesantna , ali ne znam kakvi su troskovi i da li se uopste isplati .


Moji paneli naravno potpomazu grijanje, ali TP uredno moze da radi i bez njih. Na mom grijanji iako u puferu postoje el. grijaci (bivalentno) za 4 godine se jos nikad nisu ukljucili.
[ SKIDANOVIC @ 08.01.2014. 21:10 ] @
E to hvala na odgovoru ,

e sad jos jedno pitanje , majstore koje sam zvao su me odvracali od puffera recima stace mi to , pa netreba to za TP . A iz vasih postova vidim da je korisno pa mi sada nije jasno da li puffer treba ili ne ? Ipak je to popricna investicija pa treba i to znati.
[ sasalabud @ 08.01.2014. 22:31 ] @
Elti zivis u Rijeci,kad je zadnji put kod tebe bilo ispod nule?
[ sasalabud @ 10.01.2014. 00:33 ] @
Gavro,dosao sam do zakljucka da onih 3-5Crazlike izmedju dolazne I povratne temp. na sondi sluzi za bolju razmenu izmedju sonde I zemlje ali imam dobru razmenu I sa 2C razlike.Temperatura gasa na usisnoj grani mi je jednaka temp. povratne vode na sondi pa mi je bolje da idem na najveci protok I onu razliku od 2C jer tada mi je najveca temp.gasa na usisu a to znaci I veci COP
[ ELTI @ 10.01.2014. 10:26 ] @
Citat:
sasalabud:
Elti zivis u Rijeci,kad je zadnji put kod tebe bilo ispod nule?

Pa bilo je i ove godine, doduse neznatno, ali bilo je proslih godina i do -7. Ali treba imati obzira da je ovdje temperatura od -5, kad je bura mnogo gore nego kad je -15 bez bure.

@SKIDANOVIC.
Pufer je bitna stvar pogotovo ako imas kombinaciju solarnih panela i TP. Pufer je akumulator energije koji po danu moze akumulirati toplotnu energiju kad je suncano da bi tu energiju mogao koristiti po noci ili sutradan ako je oblacno. Pufer ujedno smanjuje broj startanja TP. Ja imam pufer od 750l, jer mi veci nije mogao fizicki stati u prostor inace bih ugradio jos veci.

Sto se tice TP ja ne bih htio mnogo pametovati, vidim tu se pominje mnogo toga, od nekih home-made, noname kineskih pa na dalje. Jedno treba znati, "koliko para toliko muzike" Mozda netko u startu misli da ce profitirati ako kupi neku jeftinu kinesku pumpu, ali treba imati na umu da se takve stvari kupuju na duzi period, ipak treba kupiti nesto za sto ce se moci po potrebi kupiti neki rezervni dio i imati podrsku za servisiranje.

Osim toga treba vidjeti kakav komfor pruza koja pumpa....koliko je pouzdana, da li samo grije ili moze i da hladi...upravljacka jedinica i periferni senzori...optimizacija rada TP prema individualnim uvjetima objekta..koliki je stvarni COP, kakva je servisna mreza?. Postoji nekoliko razlicitih standarda po kojima proizvodjaci prikazuju svoj COP sto nije uvijek isto. Ako bi to pojednostavili pa usporedili to sa autima...i Fico i Mercedes su auta, i jedan i drugi ce preci od tocke A do tocke B, ali je razlika ipak velika.

Savjet onima koji razmisljaju o TP je da moraju biti svjesni toga da ako ce napraviti dobar sistem onda ce to morati i dobro platiti. Za malo para se ne moze napraviti nesto dobro i pouzdano.

Jos jedan savjet kolegama iz Srbije...nemojte dugorocno planirati sa cijenama el. energije kakve sada imate i to kombiniranje sa vise brojila...to nece dugo potrajati budite sigurni. Sa takvim cijenama vlast samo kupuje socijalni mir. Mozete planirati samo sa ekonomskim cijenama el. energije kakve su u Europi.

Na kraju opet bih svima preporucio TP kao opciju za buducnost. Toliko komfora ne nudi niti jedna druga klimatizacija.

[ SKIDANOVIC @ 10.01.2014. 12:15 ] @
Da li neko ima iskustva sa TP Gree Versati sa R410A ?
[ tihi2 @ 10.01.2014. 12:35 ] @
ELTI, koja je cena struje u HR? Ima li tarifa i, uopšte, kaži kako se to računa.
Svakako nas čeka izjednačavanje ali ja ne bih rekao da je struja u Srbiji baš prejeftina - najviše 10-20% je jeftinija od proseka Evrope, a i to je pitanje.
Jedina razlika koju nigde nisam video je da je niža tarifa 4 puta jeftinija. Kad se to ukine i bude 1:2, cena struje će biti ista kao i u Evropi. I bez ikakvog poskupljenja.
Svakako je to individualna računica svakog potrošača (koji je odnos niže i više tarife), a dolazimo u apsurd da mali potrošač plaća skuplje 1kw nego veliki: fiksni trošak po brojilu je oko 650din/mesčno (oko 6 evra) a cena za potrošeni kilovat je ista.
Prošle 4 zime sam se grejao na akomulator toplote od 2500l i trošio 3200kw niže i 2kw više tarife. Prosečna cena 1kw mi je bila 3,78din (0,0328 eura/kw) a ukupan račun 12100din (105eura).
Od decembra kada sam prešao na toplotnu pumpu, ako računam COP=2 i potrošnja pola niže a pola više tarife (što sam ostvario za zadnjih mesec dana pri čemu je COP oko 2.5), prosečna cena je 6,01din/kw (0,0523eura/kw) a ukupan račun 9616din (79,3eura).
Svi uslovi grejanja objekta su jednaki.


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 10.01.2014. u 13:50 GMT+1]
[ sunfan @ 10.01.2014. 13:45 ] @
http://www.vecernji.hr/hrvatsk...eu-a-kolike-u-hrvatskoj-560658
[ sunfan @ 10.01.2014. 13:52 ] @
http://www.politika.rs/rubrike...-u-Srbiji-najjeftinija.lt.html

Prosto da se ne prica bez argumenata.
[ sasalabud @ 10.01.2014. 14:37 ] @
Imam nesto utisak da su ovde svi generalno protiv samogradnje I domace pameti, a kao glavni adut pominje se servisna mreza I originalni delovi.Kao da to crkava svaki cas I onda je vozas od servisa do servisa dok ne nadjes nekog da je popravi.Moja je sastavljena od Danfos delova I ima ih maltene po samoposlugama I svaki frigo mehanicar moze na njoj da odradi sta treba I eno je samo prede a zovi je fico nemam nista protiv.E,taj fico me je kostao 850E+kompresor od stare klime koja je radila 15g.a da nikad nije videla majstora,e moj fico je ista ta masina samo su izmenjivaci drugi I umesto kapilare ima expanzione ventile.Ne znam koliki COP postize I nemam dvotarifno brojilo ali vec vidim da cu se grejati u pola cene nego do sada na plin a to je meni sasvim dovoljno I drazi mi je fico nego da mi neko sada parkira daikin-mercedes
[ ELTI @ 10.01.2014. 15:53 ] @
@Sasalabud
Kolega koliko vidim ti onda ne cijenis niti svoje znanje niti svoj rad, niti onih ljudi koji su ti pomogli da sagradis "Ficu". Trebas znati da nisu svi pametni i sposobni kao ti. Ovo mi je poznato kao Balkanski sindrom...mi smo najpametniji i mi sve znamo...pravimo toplotne pumpe, sami postavljamo cijevi, sami razvodimo struju i vodu, sami kopamo bunare, sami popravljamo auto, sami zidamo kuce i sve ostalo oko nje po projektu iz svoje glave..sami koljemo svinje, sami pravimo rakiju. Ispade da su svi ljudi u svijetu koji kupuju toplotne pumpe blesavi. Cudno onda sto vecina njih u prosjeku puno bolje zivi od nas na Balkanu. Nazalost na ovim nasim prostorima ce ljudi tesko shvatiti da svako treba da radi svoj posao....jedan vas zemljak je to dobro opisao, poslusao sam to negdje na Youtobe ...nesto kao definicija budzevine i karabudzevine...bas sam se dobro nasmijao.
Nemoj moj komentar pogresno shvatiti, ako ti stvarno mozes da napravis tako funkcionalnu pumpu za tako malo para onda stvarno ne vidim zasto vec nisi bogat. Sa takvim cijenam cas potuci i Kineze i sve ostale. Ja kad bih to mogao vec bih ih pravio naveliko. Ja bi isto znao napraviti TP ali za vrijeme koliko bi mi bilo potrebno da to napravim kako treba, radeci svoj posao zaradim za pumpu koja je priznata kao vrhunska u cijelom svijetu. Ja ti zelim da ti tvoja pumpa zimi sto bolje grije, ljeti sto bolje hladi, sto manje struje trosi i da sto manje zavirujes u nju i sto rjedje dostimavas.

Ja koristim TP vec 4 godine i za to vrijeme jos nikad nije trebalo nista doradjivati ili dostimavati. Jedino sto moram s prelaza sa grijanja zimi prebaciti 2 ventila na hladjenje ljeti i po potrebi promjeniti vrijeme ukljucivanja i gasenja na termostatu.
[ SKIDANOVIC @ 10.01.2014. 17:36 ] @
Citat:
sunfan:
http://www.politika.rs/rubrike...-u-Srbiji-najjeftinija.lt.html

Prosto da se ne prica bez argumenata.




Upravo tako a ovaj komentar jednog citaoca Politike vredi procitati o nasoj nazovi jeftinoj struji koja nema 220V nego 190 i samim tim trosimo vise .

Evo ga komentar koji dosta toga govori :

O racunima za struju. Kad sam pricao nekim ljudima koji zive preko oni su gledali malo sa nevericom. Platio sam novi priljucak 1000e, sa sve postavljanjem nosaca,pa potom zamenu na 25a osigurace kao da su pozlaceni i izgradio novu kucu. Otisao sam na odmor i nakon povratka,meni stize racun za avgust kad nije utrosen nijedan jedini kilovat, sa svim silnim naknadama,pdv-om,angazovanom snagom itd.. od 1027 dinara..Posle sve te price kako je nas kilovat najjeftiniji,sad molim strucnjake da objasne koliko kosta taj nijedan ili da je bio samo jedan kwh potrosnje i kolika je onda njegova cena??? U svakom slucaju cim nije nista potroseno ,nije nista ni angazovano razumljivo. EPS su klasicni lopovi, kao i oni sto na ulici otimaju novcanike... Treba to menjati definitivno, nije to ni blizu eu,a ni ostatka sveta...



_
[ CBC @ 10.01.2014. 17:49 ] @
ELTI: "Trebas znati da nisu svi pametni " .... Ljudi se nedele na pametne i manje pametne vec na nacitane i na neuke!


"ako ti stvarno mozes da napravis tako funkcionalnu pumpu za tako malo para onda stvarno ne vidim zasto vec nisi bogat".... Srela se dva skolska 20 godina posle mature, te ce ovaj sto se obogatio: Znas, cudi me da ti sto si tako pametan nisi bogat, na sta ce mu ovaj odgovoriti. Znas, i ja sam se bas pitao na koji fazon si se obogatio.

Neshvati me pogresno ali crnis ga i ismejavas za "Balkanizam" sa jos vecom dozom istog?! Nekad nije na odmet preispitati svoje poglede, koliko god covek misli da se uspeo na lestvici civilizacije, uvek ima jos!

Pozz CBC

[Ovu poruku je menjao CBC dana 10.01.2014. u 19:00 GMT+1]
[ CBC @ 10.01.2014. 17:58 ] @
SKIDANOVIC.. U Svedskoj, bez potrosenog kilovata ima da se plati taksa na prikljucak, prema angazovanoj snazi, 16A je za domacinstvo, 25A je za radionice i vec taksa ide na gore. U proseku, svi koji imaju grejanje van EL sistema, imaju prikljucaknza domacinstvo. Otprilike 1/3 totalnog racuna je taksa na prikljucak. Nema dve tarife, nema plave, crvene i sta ti znam kakve zone, cena kW je bez obzira na broj utrosenih ista. Taksa za angazovanu snagu se placa elektrodistribuciji koja je postavila brojivo, njihovo je, te istovremeno je fizicki vlasnih elektromreze (lokalno, oni su je sagradili). Utrosena energija se placa bilo kome sa kimmste sklopili ugovor da je vas isporucilac energije ( nazovimo ROAMING da bi sebrazumeli).
[ ELTI @ 10.01.2014. 18:22 ] @
Citat:
CBC:


Neshvati me pogresno ali crnis ga i ismejavas za "Balkanizam" sa jos vecom dozom istog?! Nekad nije na odmet preispitati svoje poglede, koliko god covek misli da se uspeo na lestvici civilizacije, uvek ima jos!

Pozz CBC

[Ovu poruku je menjao CBC dana 10.01.2014. u 19:00 GMT+1]

Izvini kolega, ali zasto bi pojam Balkanski ili neki slican pojam povezan za geografsko podrucje bio uvredljiv? Nemamo razloga biti nesretni zbog toga sto smo se tu rodili i sto tu zivimo...To sto na tim podrucjima ne zivimo bas onako kako bi smo htjeli ili bar onako kako bismo trebali, nije problem geografskog podrucja. Meni nije bio cilj nikoga uvrijediti, ako je to netko tako shvatio onda ima moje duboko izvinjenje.
[ sasalabud @ 10.01.2014. 20:42 ] @
Hvala ti na lepim recima I zeljama,ipak nije bas tako.U onih 850E uracunati su ugradjeni delovi I ruke majstor Srdja.Vrlo,vrlo cenim znanje a iz ove oblasti pre dve god.kada sam u okviru rekonstrukcije cele kuce morao da resavam I pitanje grejanja,nisam znao bas nista.I resio sam da bude podno I TP.Ne znam kakve su cene sada ali onda su TP voda-voda bile 5-6000E.Naravno da mi je to bilo preskupo s obzirom da sam znao da je I moja stara klima nista drugo nego TP vazduh-vazduh,pa sam malo kroz one otvore na limu zavirio u nju I video da tu nema nista spektakularno,resim ja da od nje pravim TP za grejanje I hladjenje podno.Znao sam u startu koja je moja uloga I koliki su mi dometi I da ce posao morati da odradi profesionalac.Racunao sam da ce ceh da bude oko 2000 jer sam hteo da tu ubacim I neki inverter medjutim to je iz odredjenih razloga otpalo I zavrsilo se na onih 850 materijal I ruke.Ja sam sada jako zadovoljan jer se nikada do sada nisam ovako grejao pogotovo ne celu kucu I vidim da ce biti I jeftino.A nema tu bas puno prostora za budzenje I budzevine nego kako mora I gotovo.pozz
[ sasalabud @ 10.01.2014. 21:24 ] @
Vidi,sto se bogacenja od TP biznisa tice


Citat:
cokacunami:

Ima li medju glikolima nesto kvalitetnije , ili je sve mala privreda?



dok god bude ovakvih pitanja I velicanja stranih u svetu priznatih firmi od toga ovde nema nista.Ima kod nas nekoliko domacih koji su krenuli ali I pored toga sto ljudi rade kvalitetno jer I da hoce da mursuju ne mogu,nema delova koje radi mala privreda nego ugradjuju danfos I sl. zbog ovakvih,mrka kapa
[ tihi2 @ 10.01.2014. 21:33 ] @
Citat:
Pa ajde onda da pričamo argumentima.
Vladimire, ova računica na linku koji si dao je pravi primer manipulacije oko cene struje. Ista priča kao, neki jedu kupus, neki meso, pa se može zaključiti da svi jedemo sarmu. A i podaci su 2 godine stari, pred zadnje poskupljenja (zato sam i tražio od ELTIja da napiše kako se računa struja u HR). Tipičan primer naručenog teksta za široke narodne mase. Pošto sam imao prilike da te upoznam, znam da ne nasedaš na sve što piše na papiru bez provere.
U tekstu nedostaje glavni podatak KOLIKO JE POTROŠENO VIŠE A KOLIKO NIŽE TARIFE pa o prosečnoj ceni 1kw se može samo pisati u intervalu od X do Y.
A intervali su (prema EPS kalkulatoru na http://www.elektrosrbija.rs/kalkulator/ ):

Rbr--Viša_tarifa--Niža_tarifa--Dinara--Dinara/1kw--Eurocenti/kw
1-------350----------0--------3323------9,49-------8,256
2---------0--------350-------1619------4,63-------4,022
3-------175--------175-------2471------7,06-------6,139
4-------600----------0-------5772------9,62-------8,365
5---------0--------600-------2241------3,74-------3,248
6-----1600-----------0------15566------9,73-------8,459
7---------0-------1600-------4370------2,73-------2,375
8-----2000-----------0------23381-----11,69-----10,165
9---------0-------2000-------6699------3,34-------2,912
jednotarifno
Rbr--Potrošeno_jednotarifno--Dinara--Dinara/kw--Eurocenti/kw
10----------350--------------3039------8,68-------7,550
11--------1600--------------13760------8,66-------7,478
12--------2000--------------20600-----10,30-------8,956
13--------3200--------------41122-----12,85------11,174

Fiksni trošak za potrošenih 0kw je 1032din/mesečno.
EPS jako krije strukturu potrošnje jer kad bi ovi u zgradama (a ima ih možda i pola svih potrošača) pogledali svoje račune videli bi da plaćaju vrlo skupo struju (grejanje plaćaju toplani pa se uklapaju u zelenu zonu "koja je najjeftinija". Kakva laž!!!).
Inače, prosečna cena za decembar 2013. za jednu distribuciju EPSa čije podatke sam uspeo da saznam je 7.7din/kw tj 6,695 eurocenti/kw. Verovatno je slično u celom EPSu.
U januaru će sigurno biti još veća kad se počne ozbiljnije grejati na struju.
Toliko o prosečnoj ceni od 5eurocenti/kw.
Svako lako može izračunati pošto je za njega 1kw struje gledajući svoj račun.

@ELTI
Ne može se sporiti da je renomirana TP sa boljom podrškom i većim garancijama od kineza, ali i te renomirane se prave u Kini. A kinezi rade za naručioca a rade to isto kao No Name ili pod svojim (ne renomiranim) imenom.
Samo ću ti dati 2 primera:
Matičnu ploču za PC računare sam kupovao u pola cene (Microstar i Gigabyte) koje nisu imale naštampan logo a iz iste su fabrike. Te ploče su se jednako kvarile (oko 3% kvara u garanciji) kao i one "brendirane" i jednako se ponašale jer su iz iste fabrike.
I danas imam 4 godine staru navigaciju marke GPS od 5". To je potpuno identična navigacija Blueberry koja je koštala 350evra (tada je 5" bilo jako veliko) a kupljena ovde za 150evra.
Hoću da kažem da su kinezi ionako sve iskopirali do dž i da tu nema puno mrdanja. Znaju svoje domete (tj znaju da ne znaju) pa iskopiraju do zadnjeg detalja. Mene su pitali koji logo da stave na moju TP ili da pošaljem svoj logo da ga stave.
Gde su kratki? Pa u razvoju. Razvoj traži mnogo para i stručnjake. Zato kasne koju godinu. Dakle, birajući kineza, odrekao sam se 0.5 u COPu za cenu od 4000evra. Izračunao sam da se to isplati jer tih 0.5 u većem COPu (tj oko 100evra/zimi) mi se može vratiti za 40godina.
Ko ne pati od brendiranih stvari a pokušava da uštedi što-šta bira jedno. Kome je važna sigurnost i ime firme bira drugo. Zato i postoje i jedni i drugi.
[ ELTI @ 10.01.2014. 22:27 ] @
Slazem se u sustini sa dosta toga sto si rekao..u svemu tome, sreca je nasa da mozemo da biramo.
Ja sam se dugo vremena grijao na drva bez centralnog grijanja, nisam se naravno smrznuo i mogao bih tako zivjeti i do kraja zivota. Kad sam odlucio ugraditi centralno grijanje nisam si mogao dozvoliti experimente, ipak sam morao klimatizirati 2 stana pa 100m2 i jedan posl. prostor od 35m2.Prije svega sam procitao jako mnogo literature o TP i vjerujte mi da sam jako puno naucio o tome. Zato je moj izbor bio nesto iz vrha TP sto je provjereno, razvijeno i proizvedeno u Europi. Necu pominjati proizvodjaca da mi ne bi netko prigovorio da nekoga reklamiram. Naravno necu reci da su TP drugih proizvodjaca lose, ili da su neke lose samo zato sto su proizvedene u Kini ili bilo gdje drugdje.
Sreca je i u tome da tehnika i tehnologija napreduju svaki dan, TP ce sigurno bar u jednom duzem periodu postati i ostati standard suvremenog grijanja, bar za sada su bez konkurencije sto se tice komfora i cijene grijanja.
[ CBC @ 10.01.2014. 22:35 ] @
Dacu vam primer cene struje u Svedskoj.

kw, cista cena, sa ugovorom o stalnoj ceni na do godinu dana sd vrti oko 50öre, elem, 6 dinara. Na tih 6 jos 6 u razne pireze i PDV, dakle oko 12 din kW. Fiksna cena za opterecenje mreze prema osigurackoj grupi za 16A je na godisnjem nivou reda 5000 din. Dakle, vrlo lako izracunati koliko cete imati racun za na godisnjem nivou. Za uporedjenje, prosecna neto mesecna plata je oko 160.000 din. Dakle, da, imate preskupu struju, svi na balkanu, cene vam definitivno nisu "socijalne" ma sta vam trabunjali ti vasi. :(
[ cokacunami @ 11.01.2014. 17:53 ] @
"cokacunami:

Ima li medju glikolima nesto kvalitetnije , ili je sve mala privreda?"


"dok god bude ovakvih pitanja I velicanja stranih u svetu priznatih firmi od toga ovde nema nista.Ima kod nas nekoliko domacih koji su krenuli ali I pored toga sto ljudi rade kvalitetno jer I da hoce da mursuju ne mogu,nema delova koje radi mala privreda nego ugradjuju danfos I sl. zbog ovakvih,mrka kappa"

sasalabud-e

Poštoto si me prozvao, i to ne baš pohvalno, da ti čika odgovori, i poduči te malo:

U zemlji gde ne postoji pravna zaštita potrošača ( tržišna inspekcija više ne može ni da kažnjava!),
gde, gde sistem stimuliše prevarante i lopove, gde ne postoji tradicija poslovnovnosti, dge se nezna
da je neki trgovac kažnjen, a ne daj bože uhapšen zbog prevare,….., gde sudovi traju DECENIJAMA!),
svako sa 2 grama mozga, I sa 2-3 dinara više u dzepu, će uvek pre da plati za proizvod proizvođača
svetskog ugleda, nego da rizikuje I plaća za proizvod a da ne zna šta će dobiti za svoje pare.

JER NEMA PRAVNU ZAŠTITU KAO POTROŠAČ!

Primer na www.kupujemprodajem, I drugim sajtovima ćes naći desetine firmi koje nude PVC stolariju.
Cenovnik stolarije ćeš naći samo kod NAJEFTINIJIH! Jesu li oni drugi (skuplji) “sakati” ?
Ne sinovac, već traže ovce da ih šišaju. Na 80% zahteva za ponudu nisam dobio ćak ni kurtoazan odgovorm,
a 95% ponuda ne prihvataju ugovor I bankarsku garanciju, nego traže avans ( OD 60% pa NAVIŠE!).
Iako sam u zahtevu naglasio da ovogodišnje reference i cenovnik stolarije predstravljaju veliku garanciju za
dobijanje posla, niko mi nije poslao!

Zato se sinovac, ni mlađi od mene (63), ni nepismeniji od mene ( Mr.Ing. mašinstva), i neiskusniji od mene
(3 pasoša, 3 državljanstva, od čega 2 belosvetska) ne kupuju ništa rizično, ako imaju izbora.

Zdravo živo , I čestitam na samogradnji TP.
[ sasalabud @ 11.01.2014. 21:08 ] @
Zahvaljujem,a nisam imao nameru nesto posebno bas tebe da ciljam,jednostavno ,bio si mi tu prvi pri ruci kao najsveziji primer a nisam nesto bio raspolozen da listam dalje a ima toga jos puno.Jednostavno ljut sam zbog takvog odnosa prema domacim proizvodjacima I domacoj pameti,jer kao sto napisah,dok god to bude tako gacacemo po blatu.Ma nas covek bre izmislio struju bez koje te belosvetske renomirane firme ne mogu da prave svoje famozne uredjaje a mi takav odnos imamo prema domacima I to nisu neki pojedinacni
ispadi ,to je kao neka epidemija koja traje vec godinama I neko to vrlo pazljivo neguje.A kazi mi koja od tih firmi ima patent na TP? Ni jedna!!! a frizideri se prave vec preko 70g.
I sam eto pises da te ni jedan od tih skupih nije udostojio ni odgovora na tvoj zahtev nego cute i cekaju neku ovcu da osisaju a ti I dalje zelis da u njihovo renomirano ime ulozis novac ako vec imas izbor da nebi kupio nesto rizicno.Izvini ali ja to ne mogu da razumem...pozdravljam te
[ cokacunami @ 12.01.2014. 04:35 ] @
sasalabude,

Ti skuplji nisu stranci, vec naši, koji prodaju strani PVC.

Oni biraju i da li će imati cenovnik, i da li će proizvod imati dotadašnji kvalitet, a sa takvima, ni tebi ,
ni nama potrošačima, ne vrede ni Tesle, ni Milankovići, ni Pupini, .... već samo opreznost- kroz izbor onoga što je sigurno.

A uzrok ovakvom stanju i nepoverenju je LOPOVSKA DRŽAVA !

Samo lopovima odgovara haos i neuredjenost - bespravna država, jer u noj mogu da Miškovićuju ("bananišu") .
Samo u lopovskoj državi premijer može da se druži sa "bananom" i da ostane premijer!
A biraju ga one iste ovce koje PVC bizniosmeni ( i drugi Srbistanski biznismeni) čekaju da ošišaju.

Rado bi ja rekao sasalabude, hajde da i meni napravimo TP.
Al kome da se obratim za zaštitu ako me sasalabud zezne, kad su "banane" i premijeri tako
skrojili državu, da mogu da slobodno "bananišu"!? Kolubara, Azotara, Galenika,.....

Na zapadu postoji BeterBiznisBiro od koga svaku "banananu" prođe volja za šišanje ovaca, a sudovi
adekvatnom zaštitom potrošača-ogromnim kaznama, odgovore i malobrojne "bananane" koje pokušaju šišanje!
I nikome ne pada na pamet da "bananiše," jer SE NE ISPLATI!

Ovde su premijer i kompanija, i nakaradnim zakonima, i neprimenjivanjem donetih zakona zaštitili "bananane" !
Zato se i prmijer i dopremijer grabe za policiju, Biju, službe,.... a ne za ekonomiju, nauku, školstvo....
Da bi im policija i službe dali informacije o svakome, da ga mogu da ga pritisnu i ošišaju.....

U Slobinom Srbistanu, tržišna inspekcija je mogla da kažnjava firme šišače ovaca. I jeste.
U "denmokratskoj" Srbiji NEMOŽE!

UPRAVO ZATO, DA BI SE BANANE BOGATILE šišajući narod.

A pošto banane ne znaju da pameću i radom zarađuju novac, one rade ono što znaju - ŠIŠAJU narod.

Zato i tebe, sasalabude, i mene, boli glava, i ni ti ni ja (ni hiljhade drugih) nemožemo da dođemo do izražaja.

PONAVLJAČIMA (i gluposti naroda, koju je komunizam gajio 50 godina), moj sasalabude, TREBA DA SE ZA
OVAKVU DRŽAVU ZAHVALIMO.
PONAVLJAČI, KOJI NI DANA RADNOG STAŽA U PRIVATNOM BIZNISU NEMAJU, I NI DINARA U PRIVATNOM
BIZNISU NISU ZARADILI, SE GRABE ZA POLITIKU.
I vode nam državu.
[ tihi2 @ 12.01.2014. 09:44 ] @
Ne mislim da je u današnje vreme velika mudrost i domaća pamet sastaviti toplotnu pumpu. To je tehnologija odavno (1961. prva zgrada u koju je ugađena TP u Švajcarskoj). Menjale su se samo performanse i gasovi, princip je ostao isti.
I ja sam više od godinu dana pokušavao da sastavim TP. Pročitao sam sve što mi je došlo pod ruku, posebno servis mauele i svu literaturu koju izdaje Emerson (proizvođač Copeland kompresora), instalisao njihove programe koji proračunavaju kapacitete, veličine, površine, protoke, temperature i iskoristivost. Pronašao prodavce u Srbiji koji uvoze preporučene delove, dobio ponude, razgovarao sa njima nekoliko puta (momci iz Emersona i u BG i u ZG i iz Evrope su stvarno face, odgovaraju u istom danu sa rešenjem ili potpitanjem) i stao. Šta nisam rešio? Elektroniku tj. upravljanje TP. To razvija svaki proizvođač za sebe. Mogao sam da kupim gotovu elektroniku, ali ne znam da li bi dobro radila u mojim uslovima. I odustao od toga.
Sasalabud je stisnuo petlju, rizikovao i napravio TP. Jedini problem je šta je dobijeno. Svakako mnogo jeftiniju TP i zadovoljstvo da to radi i greje i saznanje da je to sam smislio i sve vreme bio u pravu da to tako može.
Ali, kod pravljenih TP se teško dobijaju pravi objektivni parametri. Po pravilu, ne zna se
1. koje su karakteristike kompresora (pogotovo ako nije nov poznatog proizvođača)
2. koliki su ulazni i izlazni pritisci
3. koliki je COP na kojim temperaturama
4. ne postoje zaštite od prevelikog i premalog pritiska, nedostatka pritiska vode, nedostatka protoka, nedostatka faze itd.
Još gore, te podatke je trebalo imati na početku, da se odluči da li uopšte da se to radi. I kad bi se pravila ponovo ista takva TP - ne bi bila ista. A tako se ne može prodavati. Zato postoje atesti, sertifikati, licence itd.
Kupiti renomiranu TP je za nas još preskupo, ali ni održavanje nije jeftino: ovlašćeni serviseri debelo naplaćuju to ovlašćenje. Mali servis za Forda kod "neovlašćenog" servisera sa materijalom kupljenog kod ovlašćenog je 7000din a u ovlašćenom servisu košta 17000din. Sam materijal košta 5000din i kad ja to uradim sve sam (platim još 500din da mi u auto-moto savezu promene ulje i flter, da se ne prljam i da ne bacam ulje nego da oni recikliraju) onda sam ja šta? Ekonomičan ili se petljam u tuđ posao. A to je 10 minuta posla. Ovlašćenom se može jer produžava garanciju pa se s novim kolima mora tamo. Ista priča je i za obavezu da se za klime pozove jednom godišnje ovlašćeni servis i time produži garancija. Slažem se da to treba, ali to ne može da košta 3 puta više nego kod drugih koji čiste klime.
U Srbiji ni ovlašćeni prodavac ili servis nije nikakva garancija: komšiji se pokvario gasni kotao vrlo poznatog proizvođača. Zvao servis, došao serviser popravio i uzeo 2000din za izlazak (popravka besplatna - kotao pod garancijom). Za nedelju dana isti problem. Zove servisera, dođe, popravi i traži 2000din. Komšija mu ne da jer nije prvi put popravio. Posle 10 dana opet isti problem, serviser neće da dođe jer mu nije platio izlazak prošli put. Naravno, komšija zove inspekciju, zaštitu potrošača i ko zna još koga i - niko nije nadležan. Kažu tužite ih, uloži 100evra u tužbu i za 3-4 godine dobićeš (možda) sud i obeštećenje. Rešenje? Zvao "neovlašćenog" servisera, dao mu 1500din, ovaj popravio i više se nije kvario. A motiv kupovine je bio da proizvođač ima "razvijenu servisnu mrežu".
@cokacunami
ova politička ocena boli koliko je istinita. Moja deca se ubiše učeći na FTNu, dok komšija, prosek dobar iz srednje škole, koji nije mogao da upiše nijedan državni fakultet, završava Gigatrend a da se nije oznojio i već stažira u gradskoj kući. Naravno da mu se smeši rukovodeće mesto u nekom gradskom preduzeću, samo da završi. Drugi tatin sin nije mogao da završi ni taj faks, tata direktor ga zaposlio u svoju (državnu, naravno) firmu i svako jutro tatin vozač dolazi po sina u 7:30 da ga vozi na posao "da se dete ne maltretira po autobusu i da se odmori". Prizor koji gledamo svako jutro s prozora. Šta ja treba da radim, da to snimim i zakačim na Youtube? A onaj iz Futoga prevozio kupus u službenom autu po nalogu šefa i dobio otkaz jer je zloupotrebio službeni auto. Šef rekao "izvini, velika frka ne mogu da te zaštitim".
[ cokacunami @ 12.01.2014. 10:38 ] @
tihi2,

Sve to što konstatuješ, je čista dijalektika: 50+13 (a narocito ovih 13) godina negativne selekcije
daje adekvatan rezultat - dominaciju NEKVALITETA = propast.

Evropa nam je, i poslednja, i jedina nada.

PS: da upravo to, snimi i zakači na Youtube, i pošalji link što većem broju medija!

Dok svako od nas ne bude menjao stvari u svom dvorištu, i vlast ne bude imala zort od javnosti, nema nam napredka.

Muka me hvata i na pomisao da je Vučić taj koji je na srpsku političku scenu uveo odgovornost i smenjivanje neadekvatnih kadrova!

A nase demokratske "princeze" još uvek su u čudu - zašto su izgubile izbore.

Zbog njihovog moronstva, za koji mesec ćemo dobiti novog Slobu.

E tad će nam zakukazti majka, od osvete ponavljača.




[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 12.01.2014. u 11:49 GMT+1]
[ CBC @ 12.01.2014. 11:54 ] @
Oza vas koji zelite da ugradite zastitu od gubitka faze, postoje jednostavni kontaktori tipa sve ili nista. Fali li jedna faza, iskljucen je. Pritiske na ulazu i izlazu, mogunse jednostavno pratiti NTC otpornicima jer je pritisak zavistan od temperature. Nije neka posebno komplikovana elektronika i koristi se kao software resenje na invertorima i sluzi za referensu stelovanja obrtaja kompresora izmenom frekvenzije. Principijelna sema odgovara cruse contoleru za odrzanje brzine na automobilima sa target vrednostima. Stvarno nekapiram zasto pravite toliku frku oko prilicno jednostavnih stvari. Naravno da kalibracija sistema u razvoju uzima vreme i resurse ali nije nepremostiva. Ostalo je kod nas puno sposobnih da ovo odrade samo sto pored znanja koje imaju nazalost neznaju gde da ga primene a to je najveci problem. Puno puta sam koristio nase kapacitete gde kad im objasnim sta mi treba i kako, bez problema su odradjivali i hardware elektroniku i programiranje iste. Znaci, samo morate vi da znate sta zelite i da objasnite i tako ce biti napravljeno! Nepodcenjujte domace kapacitete, imaju dobro teoretsko znanje ali bez iskustva primene istog.
[ tihi2 @ 12.01.2014. 13:08 ] @
U samogradnji napravljena TP koja ima isti komfor podešavanja i iste sigurnosne provere kao fabrička košta više nego fabrička. Iz jasnih razloga cene pojedinačnih delova (veliki kupuju na veliko i to je puno jeftinije).
Ovo što sam naveo su stvari kojih se obično odriče u samogradnji. Prošao sam to kad sam hteo da je pravim. Kompresor Copeland košta 600evra, izmenjivači Sweep koštaju 500evra i sve ostalo... i TP košta 1300evra. Ako se hoće zaštita od nestanka faze +30evra, zaštita od visokog pritiska +20evra, od niskog +20 evra, merenje spoljnje temperature +30 evra, zaštita od nestanka cirkulacije +30evra... i tako u nedogled. A cena se zida.
I pravu stvar si rekao u
Citat:
CBC: Principijelna sema odgovara cruse contoleru za odrzanje brzine na automobilima sa target vrednostima. Stvarno nekapiram zasto pravite toliku frku oko prilicno jednostavnih stvari. Naravno da kalibracija sistema u razvoju uzima vreme i resurse ali nije nepremostiva. Ostalo je kod nas puno sposobnih da ovo odrade samo sto pored znanja koje imaju nazalost neznaju gde da ga primene a to je najveci problem. Puno puta sam koristio nase kapacitete gde kad im objasnim sta mi treba i kako, bez problema su odradjivali i hardware elektroniku i programiranje iste. Znaci, samo morate vi da znate sta zelite i da objasnite i tako ce biti napravljeno! Nepodcenjujte domace kapacitete, imaju dobro teoretsko znanje ali bez iskustva primene istog.
JA moram da znam šta hoću pa će mi uraditi neki elektroničar koji nema veze sa TP niti sa frigomehaničarem. A onda JA treba da nađem rešenje ako sam negde pogrešio ili nešto ne radi kako sam zamislio. Odakle samograditelju takvo iskustvo?
Niko ne potcenjuje domaću pamet, ali nije pamet iskopirati nečije rešenje ili ići proverenom stazom. Kakva je pamet potrebna da se pokrene Emersonov program i da se za date parametre (potrebna snaga, vrsta gasa, izlazna temepratura vode, povratna temepratura vode i još 2 ili 3) dobije šema kako to izgleda sa specifikaciojom delova (koji kompresor, koji izmenjivač, koji ekspanzioni ventil...) i tehničkim karakteristikama (kolika je potrošnja struje, kolika je dobijena energija tj koliki je COP i to na kojoj temperaturi).
Ja imam pravljenu elektroniku za upravljanje grejanjem koja ima 11 senzora temperature (na svakoj cevi), može da upravlja sa 2 motora-mešača (na 12V u oba smera, jedan za mešni ventil zakotao na loženje a jedan za održavanje zadate temperature polazne vode u kuću) i može da uključuje i isključuje 4 uređaja koji rade na 220V (dve cirkulacione i dva z asvaki slučaj ako nešto još smislim). Sve podatke beleži koliko se često želi (ja sam stavio svakih 20 minuta i u 64KB tako stane ceo mesec), režim grejanja se može menjati koliko god puta hoće dnevno, nedeljno, mesečno. Nalazi se u kotlarnici a ja skidam podatke preko UTP kabla na svoj računar u sobi. Tako imam sve podatke za zadnje 4 godine. Tako nešto ja nisam imao da kupim i morao sam da pravim. Ali sam JA smislio šta mi treba, JA sam smislio algoritam kako se time upravlja, JA sam pisao program u C-u kako to treba da radi. Koliko ljudi to može?
Zašto tako nešto nisam mogao da kupim? Pa nisu to nebulozni zahtevi.
Cela elektronika me je koštala 100evra a ja za 30-40 evra imam da kupim diferencijalni termostat koji nema ni datum, ni vreme niti išta pamti. Oni što približno rade koštaju od 300evra pa naviše.
Za mene je to znanje i pamet. Naravno, slava pripada sinovcu koji je tu elektroniku projektovao, sastavio i doneo.
Ali poenta je, zašto sam ja to trebao uopšte da znam. Zašto nije dovoljno da izaberem "programator" koji može sve što ja hoću?
Danas u Srbiji je postalo OBAVEZNO da se mora znati bar koliko i majstor inače će te zavrnuti. Sa rezervoarom od 2500l od stkloplastike sam tako prošao. Našao renomiranog majstora, dogovorio za cenu, 5-6 slojeva kevlara i on uradio. Posle 3 godine procurio. Zovem ja, dođe vidi i kaže "napala ga osmoza". Garancija bila 1 godinu i nema rešenje osim da se sve sastruže brusilicom i da se stave novi slojevi tj novi rezervoar. Odustao ja od toga. Kad sam ga razbijao vidim da ima samo 2 sloja kevlara. Požalim se nekom što pravi brodove od stakloplasike i on kaže da se to "prodaje na kilo i da 1kg košta oko 2,5 evra". Moj nije imao ni 70kg. I po tome sam treba da zaključim da nije stavio 5-6 slojeva već 2. Odakle da ja to znam?
[ CBC @ 12.01.2014. 13:44 ] @
Znam sa kakvim se problemima sve tucete i istinski se divim svima koji i dalje nastavljaju. Sto se tice samogradnje na profesionalnom nivou, uvek je izvdodljiva, to je primarni deo na koji sam ciljao. Jer upustanje u samogradnju je uvek iz razloga ako trziste nenudi to sto zelite. U protivnom, uvek su komercijalna resenja najisplatljivija. Bez obzira na drzavu, nijedna firma nije osnovana da bude crveni krst vec se navodi po ekonomskim principima.Sad, za razliku od firmi kod vas, kod nas smo uceni da nam je firma dete koje uzdizemo, vaspitavamo i da sa jim treba da se jednog dana ponisimo, da imamo tretman prema firmi da moramo da se brinemo o njoj da bi se ona osecala dobro i da bude cenjena u drustvu kao sto to zelimo od nase dece. Jedan dobar deo karika ovog lanca nazalost nedostaje u poslovanju u vasem okruzenju. Odatle svi problemi.
[ Dexic @ 12.01.2014. 15:12 ] @
Da pitam nesto direktno vezano za temu:
Da li postoje TP voda-voda koje mogu da koriste protocnu vodu (iz obicnog vodovoda) i koliko su one efikasne, koliko vode/struje trose da zagreju recimo jedan bojler?
[ sasalabud @ 12.01.2014. 18:33 ] @
Tihi, ti dobro znas da pre godinu dana ja nisam znao ni sta je to COP,pa si me ti lepo edukovao, a evo danas vec se grejem na TP koju sam sam izgradio.Nisam znao sta je COP ali sam osetio da tu ima nesto I da ja to bas zelim,malo da dobijem za dzabe.Usput sam video da to nije neka komplikovana masina.Bio sam u situaciji da moram da se opredelim kako ce se ubuduce kuca grejati I hladiti pa sam u okviru renoviranja stare kuce uradio I podno grejanje I odluka je bila TP,mada kad imas podno mozes na njega da kacis sta hoces I da trosis koji god hoces emergent.Tako sam paralelno sa TP ostanvio I mogucnost da prikacim I plinski protocni bojler pa cak moze I da radi paralelno sa TP ako bude potrebe.
Vidi,el,kontrola koju si opisao je I vise nego dovoljna da vodi TP kroz siguran I bezbedan rad.Kod mene je to jos prostije izvedeno ali su bezbednosne mere uklucene.Od ona tri termoregulatora koji se vide na slici onaj srednji u sadejstvu sa sobnim termoreg vrsi potpunu kontrolu rada TP.Ona dva kontrolisu trenutnu temp polazne I povratne vode na sondi I ako nema razlike u temperaturi od barem 2C, sve se iskljucuje.Onaj srednji sto pokazuje temp.polazne vode prema kuci ima dve sondice.Jedna od njih je postavljena da meri temp. freona na izlazu iz kondenzatora koja se jako brzo penje ako nema protoka vode kroz kondenzator I kad se popne na 25C ukljucuje alarm I istovremeno iskljucuje sve komplet.Jedna od mera je da obe cirkulacione pumpe I kompresor rade na istoj fazi.Sve to ukupno garantuje siguran rad.Sobni termoreg. salju zahtev za grejanje kuce kad je to potrebno.Na njima takodje postoji mogucnost progremiranja 7 dana u nedelji u 7 razlicitih rezima rada u toku svakog dana I imam indikaciju u svakom trenutku dali TP trenutno radi ili je u pauzi.
Koliko COP-ova postize ne znam ali da ih ima ima ih.Do ove zime sam koristio samo dva lozista I grejao samo dve prostorije oko 35 kvadrata sa plinskim pecima I nikada se nisam ovako ugrejao na 22C a trosio sam 300=320kubika plina.Sada kuca ima spolja 5cm stiropora I greje se kompletna kuca uz potrosnju oko14kW dnevno.Greje se svih 80 kvadrata 24h.
Tihi imas ti neke svoje nacine znam da si vrlo vest u tome pa vidi molim te izvedi iz ovih podataka racunicu koliko je to COP-ova.Zivo me interesuje a nemam proizvodjacku deklaraciju.Hvala ti unapred
[ ELTI @ 12.01.2014. 20:07 ] @
Citat:
Dexic:
Da pitam nesto direktno vezano za temu:
Da li postoje TP voda-voda koje mogu da koriste protocnu vodu (iz obicnog vodovoda) i koliko su one efikasne, koliko vode/struje trose da zagreju recimo jedan bojler?


Toplotna pumpa ne zna da li je voda iz geotermalne sonde, mora, rijeke ili gradskog vodovoda, njoj je bitna samo temperatura vode. "NAZALOST" znam konkretan slucaj gdje se jedna drzvna ustanova grije bas na takav nacin. Pitka voda iz gradskog vodovoda se koristi za rad TP i zatim ispusta u kanalizaciju. Vrlo nemoralno i odvratno, ako se prisjetimo koliko ljudi u svijetu nema vode i vecinu svog jadnog zivota provode oko nosenja vode da bi im obitelj nekako prezivjela. Surovi kapitalizam to ne vidi kao pitku vodu nego dio grafikona u kojem je stavka voda prikazana kao neki energent. Da se mene pita takve korisnike bih strpao u zatvor i dnevno im dao samo 2dcl vode za pice.
[ tihi2 @ 12.01.2014. 20:08 ] @
Iz ovih podataka koje si dao se dobijaju nebulozni rezultati.
300m2 gasa ima oko 2850kw što bi bilo oko 95kw/dan a ako računamo iskoristivost peći na gas od oko 90% to je oko 85kw. Ako su uslovi isti onda sa ovih 14kw imaš COP=6 što je teoretski maksimum (jedino je jedan forumaš, vlasnik firme, koji se više ne javlja tvdio da je dobio COP=8). Taj COP sigurno nemaš. Jedino da gubitke precizno sračunaš mereći površinu svakog zida, plafona i poda sa detaljnim opisom od kog materijala i koje debljine je urađen.
[ sasalabud @ 12.01.2014. 20:27 ] @
Ej Tihi,ja htedoh da ti napisem ali nisam,da se ne zbunis kad dobijes rezultat I da mislis da je nebuloza I jos pazi -Gasom je grejano 35kvadrata a sada 80.
Ovo jos nije prava Zima,videcemo...a izvestaj o potrosnji dobicu od ED u pismenoj formi
[ sasalabud @ 12.01.2014. 21:01 ] @
COP=6 je teoretski max za one brendirane,renomirane,ove domace home made rade NO LIMIT
[ yt7pwr @ 12.01.2014. 22:09 ] @
Citat:
tihi2:
Iz ovih podataka koje si dao se dobijaju nebulozni rezultati.
300m2 gasa ima oko 2850kw što bi bilo oko 95kw/dan a ako računamo iskoristivost peći na gas od oko 90% to je oko 85kw. Ako su uslovi isti onda sa ovih 14kw imaš COP=6 što je teoretski maksimum (jedino je jedan forumaš, vlasnik firme, koji se više ne javlja tvdio da je dobio COP=8). Taj COP sigurno nemaš. Jedino da gubitke precizno sračunaš mereći površinu svakog zida, plafona i poda sa detaljnim opisom od kog materijala i koje debljine je urađen.


Verovatno je slovna greska i rec je o 300m3 gasa sto je za 35m2 stvarno previse. Tu kolicinu mozete potrositi manje ili vise korisno ali mozete i protraciti koristeci sobne peci koje umesto da toplotu izbacuju ispred sebe na dole one greju prostor iza sebe gde je obicno zid. Tako rade peci proizvodjaca sa juga Srbije i svi koji ih imaju se zale na njih i njihovu potrosnju uz tvrdnju da su im noge stalno hladne. Centralno sa gasom je prica za sebe i ako imate odlicnu izolaciju racun je dosta manji ali i dalje veliki.
Sa gasom je problem njegova cena odn. nacin obracuna. Za Novembar je cena za m3 bila visa od 50dinara a za Decembar je navodno smanjena (posle dogovora sa Ruskim dobavljacem se zvonilo na sva zvona) ali je krajnja racunica da je gas zapravo poskupeo jer sam za utrosenih 256m3 dobio racun na 13300,00 dinara (51.95din/m3!!!). Na moju potrosenu kolicinu su volsebno dodali dve stavke (Svedeno SM3 i Svedeno po kvalitetu) posle kojih je "potrosnja" skocila na 278,51m3. Ova matematika se ne uci u skoli vec na ulici i zato sa velikom paznjom pratim ovu temu jer je to grejanje buducnosti po razumnoj ceni.
[ sasalabud @ 12.01.2014. 22:27 ] @
U pravu si,jedna je bila ALFA VRANJE stara 40g. a drugo je bio smederevac nabudzen plinskim brenerom a kuca zidana sljaka blokovima sa onom starinskom fasadom bez izolacije
[ sasalabud @ 12.01.2014. 23:38 ] @


ovo moj beli uziva u carima podnog grejanja




a ovo je zidni thermostat sa zadatom I trenutnom temp.poda
[ SKIDANOVIC @ 13.01.2014. 10:54 ] @
Nesto nisam cuo da neko ima ovde COP 6 .

Slazem se da je dobro sklopljena TP u samogradnji dobro resenje ( citaj jeftinije ) ali to nikada ne moze biti kao original ma sta vi pisali .


E sad jedno pitanje za poznavaoce prilika sta mislite o ovom uvozu iz Madjarske geoterm technic , po kompnentama nije lose .. da li je neko probao ?



OGLAS


[ msulentic @ 13.01.2014. 14:56 ] @
Evo svježih podataka o potrošnji moje TP:

mjesec kwh prosječna vanjska temperatura
10/2013. 222 9,1
11/2013. 445 5,0
12/2013. 636 -1,1
01/2014. 197 3,8

MAX Feed 30-31(dan-noc)
MIN Return 24-25
Indoor tmp 22-24
površina kuće 132m2 neto
[ tihi2 @ 13.01.2014. 22:41 ] @
Pokušavam da analiziram tvoje podatke...
Kakva je to formula za dT za COP?
Jeli moguće da je evaporator in -3.6*C? Pa to je voda-voda, ne bi smela da ima minus temperature ili ja grešim?
Jeli moguće da je condenser in +60.6*C? Da li to ukazuje na nedovoljan protok?
Na grafikonu je crvena linija otišla i do 70*C. Compressor discharge?
Ovo je pitanje i za stručnjake forumaše. Da se nešto nauči.
[ msulentic @ 14.01.2014. 12:08 ] @
Gledaj vrijednosti samo u stupcu Value, ostalo zanemari.
[ Dexic @ 14.01.2014. 12:24 ] @
Citat:
ELTI:
Toplotna pumpa ne zna da li je voda iz geotermalne sonde, mora, rijeke ili gradskog vodovoda, njoj je bitna samo temperatura vode. "NAZALOST" znam konkretan slucaj gdje se jedna drzvna ustanova grije bas na takav nacin. Pitka voda iz gradskog vodovoda se koristi za rad TP i zatim ispusta u kanalizaciju.

Imas li ideju, tj. da li znas, koliko bi takva TP uopste bila efikasna i koliko ona vode potrosi? Misleci za primenu koju sam naveo, dakle bojler. Voda koja bi se ohladila bi se lako iskoristila, ako nije neka nenormalno velika kolicina.

I da li postoje klima uredjaji za hladjenje koji bi mogli vodu da ovako koriste? Tu bi tek sigurno bila odlicna iskoriscenost vode posle.
[ MiskoNo1 @ 14.01.2014. 14:16 ] @
Citat:
msulentic:
...
MAX Feed 30-31(dan-noc)
MIN Return 24-25
Indoor tmp 22-24
površina kuće 132m2 neto


Pretpostavljam da je u pitanju podno grejanje. Koja je pumpa u pitanju, pošto imam sličnu površinu kuće, pa kad sam video potrošnju vrlo sam se zainteresovao. :-)
Može odgovor i na PP, da neko ne shvati kao reklamu.
Pozdrav.
[ sasalabud @ 14.01.2014. 18:40 ] @
Dexic, u prvom momentu izgledalo mi je suludo ali sada vidim da je to jedna od onih ideja koje nekom ako ima crece padnu na pamet jednom u zivotu a ostalima nikad,kao loto.Jedini uslov bi bio da imas dva prikljucka na vodovodnu mrezu izmedju kojih postavis cirkulacionu pumpu I izmenjivac ali ispred vodomera jer tu vodu neces ni trositi nego je ohladjenu za par stepeni vracas u mrezu.Naravno moras znati u kom smeru se voda krece kroz tvoju ulicu I onda gradsku mrezu koristis kao dva bunara,iz prvog uzimas u onaj nizvodno vracas I netreba ti nikakav bojler.Ovo bi funkcionalno bilo odlicno resenje samo mora biti I ilegalno jer ti niko nece dozvoliti da uradis tako nesto
[ CBC @ 14.01.2014. 21:47 ] @
Malo cu vam zagolicati mastu: http://grundels.se/in_english jer ovo je najnovije resenje. Imam iskustva sa izolacioonim staklom, koje ima metalni coating sa spoljne strane u cilju filtracije, propusta vidljivi spektar, IR stop! Posedujem podatke o temperaturi spolja i iznutra sa spoljnim i unutrasnjim temperaturama za prozor pre dodavanja izolacionog stakla i posle, sve to naspram prozora sa originalnim 3 stakla sistemom i argonskim punjenjem. Prostudirajte, imam slike sa IR termometrom koji kaze da su argonski prozori blef. U Svedskoj gde je cena rada visoka ovo resenje je postalo veliki bum, jer je ugradnja, rad sa materijalom, po kvadratnom metru prozora scega 150€. Tako da, pomalo mi je zao svih koji su istrcali pred rudu jureci za PVC stolarijom sumnjivog kvaliteta bez da su dobili maksimalnu ustedu. Mozda neko od vas dobije i poslovnu ideju, mene licno nezanima trziste Srbije ni na koji nacin te cu rado podeliti tehnicke podatke koji stoje u pozaditi.

Pozz
[ tihi2 @ 14.01.2014. 22:28 ] @
Ajde malo više o tim prozorima. Baš ovih dana to gledam kao sledeću investiciju.
Mogao bi otvoriti posebnu temu da ne kvarimo temu toplotne pumpe.
[ Dexic @ 14.01.2014. 23:04 ] @
Citat:
sasalabud:
Dexic, u prvom momentu izgledalo mi je suludo ali sada vidim da je to jedna od onih ideja koje nekom ako ima crece padnu na pamet jednom u zivotu a ostalima nikad,kao loto.Jedini uslov bi bio da imas dva prikljucka na vodovodnu mrezu izmedju kojih postavis cirkulacionu pumpu I izmenjivac ali ispred vodomera jer tu vodu neces ni trositi nego je ohladjenu za par stepeni vracas u mrezu.Naravno moras znati u kom smeru se voda krece kroz tvoju ulicu I onda gradsku mrezu koristis kao dva bunara,iz prvog uzimas u onaj nizvodno vracas I netreba ti nikakav bojler.Ovo bi funkcionalno bilo odlicno resenje samo mora biti I ilegalno jer ti niko nece dozvoliti da uradis tako nesto

Pazi, mene zanima ako neko ima uopste iskustva sa pumpama koje vodu koriste za grejanje/hladjenje koliko one trose vode/struje.

Ako bi mi trebao kubik da zagrejem bojler od 100l, to je pak i neisplativo (isplativije je 2kW potrosnje struje, nego jedan kubik vode, cak i u crvenoj zoni).
Ali ako bi mogla to biti bolja potrosnja, tipa do 200L, ta voda bi imala primenu u kanalizaciji posle, tako sto bi se uradio poseban odvod te vode.
Nesto mi kaze da za vodu-vodu to nije izvodljivo, jer ako se dotera voda temperature 10*C, da zagrejem istu na 40*C, trebam barem 3x vise koju bi ohladio na 0*C :)
Ali za hladjenje leti, gde bi mogla i za kanalizaciju i za kupanje eventualno da se koristi ta (zagrejana) voda (koriscena da se hladi prostor), mislim da ideja ne samo da nije nelegalna, vec je i odlicna.
[ sasalabud @ 14.01.2014. 23:40 ] @
Au,brate nisam te odma ukapirao,sad mi je jasnije.pozz
[ cokacunami @ 15.01.2014. 04:39 ] @
CBC,

koliko vidim ovo je resenje za kvalitetne stare drvene prozore na kojima se želi poboljšati izolacija.

Za nove prozore Uw=1.2 nije nista posebno - ima ga svaki bolji 5-komorni PVC profil sa dvoslojnim niskoemisijonim termo staklom.

Osim restauracije starih prozora, ima li kakve druge prednosti?

Za Argon je poznato da "curi" . Jedina stakla sa sporo curećim Argonom pravi Surčinski Sava....

Na blic sam pogledao sajt, i nism primetio ništa da se "zakačim" .
[ Gavara @ 15.01.2014. 07:47 ] @
Geotermalne tolpotne pumpe sistem voda/voda "troše" različito energiju vode u zavisnosti od veličine toplotne pumpe.
Tako moje od 8 KW toplotne snage troše nekih 0,7 l/s pa sve do onih 160 KW koje troše 14 l/s. To su velike količine.
Vodu koji si kupio od vodovoda dotični neće sigurno "primiti" nazad i na taj način tebi učiniti uslugu i snabdeti te jeftinimin izvorom energije za TP.
[ tihi2 @ 15.01.2014. 12:36 ] @
@Dexic
Ne razumem tvoj motiv za tim.
Matematika kaže da klasično rešenje košta
Fiksni trošak 150evra (prohromski bojler od 80l sa garancijom na 10 godina),
Variajbilni trošak: da se napuni bojler treba 4kw energije što je 9,72din/danu tj 3547din/godišnje tj 30 evra/godišnje.
Za 10 godina to je 450evra.
Ako je mali, može se kupiti 2 ili kupiti veći, od 160l ili 200l sa grejačem od 6kw. Svakako računica ostaje ista.

Ne postoji TP, solarno, gas, ugalj, drva ili bilo šta drugo koje manje košta.
Jedino kradena struja ili kraden gas.

Inače, takvih kompletnih rešenja ima ali nisam video voda-voda već samo vazduh-voda. Ima ih puno npr http://www.ebay.de/itm/Buderus...ain_77&hash=item35c49e9081

Druga je stvar ako hoćeš da kažeš da imaš "bojler koji se greje toplotnom pumpom". Zadovoljstvo nema cene i svaka investicija je tada opravdana.

Količine vazduha i vode za TP su vrlo velike. Obična klima od 12kBtu (tj 3.5kw) traži 500-800m3 vazduha/čas (na čas!) a toplotna pumpa od 12kw 2.5-3.5m3 vode na sat (opet na sat!). Tu nema budževine.
[ msulentic @ 15.01.2014. 13:29 ] @
Citat:
MiskoNo1:
Citat:
msulentic:
...
MAX Feed 30-31(dan-noc)
MIN Return 24-25
Indoor tmp 22-24
površina kuće 132m2 neto


Pretpostavljam da je u pitanju podno grejanje. Koja je pumpa u pitanju, pošto imam sličnu površinu kuće, pa kad sam video potrošnju vrlo sam se zainteresovao. :-)
Može odgovor i na PP, da neko ne shvati kao reklamu.
Pozdrav.


Imas detalje u mojim postovima od prosle godine.
[ Dexic @ 15.01.2014. 14:22 ] @
Citat:
tihi2:
Količine vazduha i vode za TP su vrlo velike. Obična klima od 12kBtu (tj 3.5kw) traži 500-800m3 vazduha/čas (na čas!) a toplotna pumpa od 12kw 2.5-3.5m3 vode na sat (opet na sat!). Tu nema budževine.

E, to me je zanimalo... mislio sam da mnooogo manje vode treba barem za hladjenje prostorija (kao klima uredjaj da radi).


Ne znam sta je problem vodovodu da primi takvu vodu nazad, kad je to efektivno cista voda, samo je toplija, kad su kanalizacione vode i vode posle kupanja enormno prljavije?? A nista ne krades tu, ti bi te kubike platio.
[ sasalabud @ 16.01.2014. 21:27 ] @
CBC voleo bih da vidim tvoje misljenje o ovom resenju sa dva prikljucka na vodovodnu mrezu.Ono sto sam opisao gore
[ plajos @ 17.01.2014. 18:03 ] @
Pitao sam za Alpha2

......svi su jako zauzeti sa štednjom!

Čujem kako računaju, pa računaju COP!

pa morao sam potražiti i sad testiram...

Pre sam imao WILO koji je po mom ok pumpa sa 3 brzine i max 96W.

Skupo jeste, malo troši jeste!!!!

Uskoro biće standard za nove kuće!!!

PS za tihi i ovaj ima jednu brzinu ali dobru ...





[ tihi2 @ 17.01.2014. 20:28 ] @
Ne znam šta bih dobio sa auto adapt. Koliko sam čitao, namenjena je objektima koji imaju varirajuće zahteve za protokom tj temperturom, najčešće termostatski ventili na radijatorima zatvore a onda nema potrebe da pumpa radi punom snagom pa eto posla za autoadapt.
Pošto je moja (a i tvoja i većina na ovim prostorima) TP on-off tu nema promena zahteva, kad radi zahtev je 100% a kad ne radi zahtev je 0. Ne vidim da tu ima šta da se prilagođava. Samo može da proceni da nije potreban toliki protok (a treba oko 5m3/sat, tvoja oko 3000m3/sat) pa da malo priguši protok i da TP izbaci sigurnosni režim da se kompresor ne pregreje. A i flow-switch će reagovati, tako da ja to ne bi stavljao.
Za kuću možda ima smisla, ali ja ni tamo nemam termostatske ventile.
Koju ti pumpu imaš za TP? Kolike snage?
Bio mi je serviser za ovu moju TP u drugarskoj poseti i kaže da ne smanjujem snagu pumpe (hteo sam na leto da je zamenim sa nekom npr Grundfos 100/160/240w) jer onda kompresor radi na većoj temperaturi, manji je COP i ne doprinosi njegovoj dugovečnosti. Ima logike u tome. Meni puno što je pumpa snage 240w, puno mi struje.
[ idm @ 17.01.2014. 21:15 ] @
Pre vise godina , tacnije 18.1.2003. na ovom forumu postavljena je tema TOPLOTNE PUMPE tako da želim da četitma rađendan ovoj temi. Tema polako iz faze "dečije bolesti" ulazi u fazu "puberteta" , a kakva će biti situacija do "punoljestva" ostaje da se vidi.
Živeli i neka za svakog forumaša razmena iskustava predstavlja zadovoljstvo !!!
[ popusicko @ 17.01.2014. 22:46 ] @
Pumpa koju sam 90% odlucio da kupim je sa kupujem-prodajem oglasa.Siva 16kw.Klasicna
kineštura.Video sam je u radu i vrlo mi fino deluje.Nije bucna,očas posla postigne temperaturu.
Ima cirkularni-kružni izmenjivač za koji prodavac (dipl.ing) tvrdi da se ne prlja bunarskom vodom i da nije potreban jos jedan krug sa izmenjivačem.
Ono što meni treba a ne postoji na pumpi je priključak za sanitarnu vodu.Da li bi iz glavnog izlaza iz TP ,mogla voda za grejanje da se provuče kroz
bojler-izmenjivač pa dalje u instalaciju grejanja.Mislim da bih sa 40-43 stepena sanitarne vode bio zadovoljan.
Još jedna stvar na koju mi je skrenuo pažnju je debljina odlaznog voda,koja MORA biti 1 col i ni trunku manja pošto pumpa poludi kad je manji izlaz.
U slucaju da sanitarna voda moze da se greje na ovaj nacin,sta raditi u momentima kad grejanje nije nuzno a sanitarna voda jeste?Napraviti bajpas i
odmah posle bojlera vratiti vodu u TP?Da li to smeta pumpi s obzirom da je putanja vode kratka i temperatura skoro ista kao polazna?
[ Gavara @ 18.01.2014. 06:21 ] @
Na toplotnim pumpama je česta pojava da nemaš priključak za sanitarnu vodu. Tada grejanje sanitarne vode se rešava preko trokrakog ventila (režim rada je tada "on-off"). Znači na ulaz ventila se dovodi izlaz iz TP. Pravac "1" predstavlja tada odvod tople vode prema grejnom sistemu. Pravac "2" predstavlja odvod vode prema sanitarnom bojleru. Povrati se vezujuu jednu tačku i vraćaju na pupmu. Pumpa ima senzore i meri vodu za grejni sistem (najčešće u akumulatoru koji igra ulogu hidrauličke skretnice) i bojleru. Od tvojih potreba ti ćeš zadati režime i prioritete i tada će pumpa uz pomoć onog mešnog ventila tebi određivati pravce koje će otvarati i šta će grejati .
Izmenjivač u bojleru se bira naspram snage pumpe tako da ima dovoljnu snagu da odvede energiju zagrejane vode i da vrati pothlađenu vodu u TP. Tu je isto bitna i brzina cirkulacione pumpe.
[ tihi2 @ 18.01.2014. 07:16 ] @
To što Gavara piše izgleda ovako

Jedino što bi (po meni) možda moglo i sa jednom pumpom koja je između akomulatora i trokrakog ventila.
Možda može i samo sa donjom pumpom, mada sa 2 pumpe može istovremeno da greje i kuću i vodu.
[ sunfan @ 18.01.2014. 08:37 ] @
Gavara je i mislio, ako se ne varam , sa jednom pumpom i automatikom koja ima opciju " prioritet", kao kod solarne automatike.
[ tihi2 @ 18.01.2014. 11:15 ] @
Da, samo je to mnogo lakše ako TP ima u sebi tu elektroniku koja upravlja trokrakim mešnim ventilom (moja ima i imao sam problem da to isključim jer tu mogućnost ne koristim).
Ovako se mora kupiti neka dodatna, obična ili solarna elektronika, pa odrediti granice kad koja grana da radi, upravljanje motorom...
Nije tako jednostavno, možda i ne tako jeftino, ali sigurno ima gotovih rešenja koji to dobro rade.
Ne znam zšto su ovi tako iskomplikovali šemu...
[ plajos @ 18.01.2014. 12:48 ] @
Sanitarna voda odvojena!
[ sunfan @ 18.01.2014. 13:38 ] @
Jos kad bi bio bojler sa dva izmenjivaca. Tako izbegnemo cirkulacionu pumpu koju sada imamo izmedju eksternog izmenjivaca i bojlera, a na nizi izmenjivac povezemo povratni vod iz grejanja.



[ plajos @ 18.01.2014. 13:49 ] @
Osnovno načelo da mora biti odvojeno!
A ono kako ko rešava, sa koliko puffera izmenjivača, koliko para tolko muzike!

Umemo mi da komplikujemo-komplikuju...

Mnogo zavisi od konkretne situacije i trenutne potrebe.

[ plajos @ 18.01.2014. 18:39 ] @
Citat:
tihi2:
Ne znam šta bih dobio sa auto adapt. Koliko sam čitao, namenjena je objektima koji imaju varirajuće zahteve za protokom tj temperturom, najčešće termostatski ventili na radijatorima zatvore a onda nema potrebe da pumpa radi punom snagom pa eto posla za autoadapt.
Pošto je moja (a i tvoja i većina na ovim prostorima) TP on-off tu nema promena zahteva, kad radi zahtev je 100% a kad ne radi zahtev je 0. Ne vidim da tu ima šta da se prilagođava. Samo može da proceni da nije potreban toliki protok (a treba oko 5m3/sat, tvoja oko 3000m3/sat) pa da malo priguši protok i da TP izbaci sigurnosni režim da se kompresor ne pregreje. A i flow-switch će reagovati, tako da ja to ne bi stavljao.
Za kuću možda ima smisla, ali ja ni tamo nemam termostatske ventile.
Koju ti pumpu imaš za TP? Kolike snage?
Bio mi je serviser za ovu moju TP u drugarskoj poseti i kaže da ne smanjujem snagu pumpe (hteo sam na leto da je zamenim sa nekom npr Grundfos 100/160/240w) jer onda kompresor radi na većoj temperaturi, manji je COP i ne doprinosi njegovoj dugovečnosti. Ima logike u tome. Meni puno što je pumpa snage 240w, puno mi struje.


Veliki su pesnici proizvođači, pišu i oni svašta!
Ovo pišem jer znam da ponekad zbunjujemo zainteresovane...
Za priključak vode na strani grejanja do 10kW Cu 22mm preko 10kW min Cu 28mm
Maksimalna brzina vode 2.4m/s u ravnom Cu cevovodu zbog erozije i drugih stvari.
Protok obično od 10lit/min do max 35lit/min.
Ako imamo razliku temperature vode ulaz-izlaz bar delta t = 5 K (stepeni celsiusa) onda izgledaju
ovako protoci kroz izmenjivač toplotne pumpe (praktični primeri-može biti odstupanja)

grejanje TP u kW / protok vode u m3/sat
6.0kW/1,04m3/h - 8.45/1,47- 11.1/1,88 - 13.6/2,34 - 15.1/2,67 - 22/3,8 27/4,6

Na primer proizvođač u upustvu napisao 5500litara na sat maksimalni protok u izmenjivaču????
uz priključak DN25 ili 1col , pa taj ko je to pisao kafe kuvarica.....
Naravno moramo koristiti takve izmenjivače toplote sa kojima možemo postići
pad temperature ulaza i izlaza od min 5 celsiusa! To se može postići samo u kontrolisanim uslovima,
zatvoreni sistem, definisane površine izmenjvača i ogovarajuće strujanje tečnosti, pritisak itd.
Ulaz u rezervoar i mešanje u rezervoaru iako je pod pritiskom nisu kontrolisani
uslovi naročito kad i vadimo energiju na drugoj strani iz rezervoara.
Za MD50D na primer dovoljna pumpa od 30/6 ili 32/6 koji troši manje od 100W.

Što se tiče ON-OFF režima toplotne pumpe, mora da radi tako i kad zagreje rezervoar na podešenu
temperaturu treba da isključi, naravno ima drugih i skupljih rešenja i mogućnosti!
Iz rezervoara preko izmenjivača ili direktno ubacuje se topla voda u sistem za grejanje.
Preovladava mišljenje u novijim raspravama da pumpa treba da bude stalno uključena
(u kom režimu to zavisi od upravljanja odnosno automatike), podešava se temperatura vode
sa mešnim ventilom u zavisnosti od spoljne temperature, ovakvi regulatori već dosta dugo su u upotrebi.
ON-OFF sistem termostatom naravno ostaje i dalje u upotrebi naročito gde se pokazalo dobro.
Što se tiče Autoadapt funkcije Alpha2 pumpe jeste da je najinteresantniji gde postoji nezavisna
automatska regulacija temperature svake prostorije, ima i druge dobre osobine ali nije ovde mesto reklame.
A umesto obične pumpe stavite Alpha2 L koja je mnogo jeftinija, koja nem Autoadapt i ovaj će
da troši samo 1/4-1/5 struje onosu na obične!!!!!!!!
I korisnici čvrstog goriva su suočeni sa trendom da moraju imati rezervoar za toplu vodu
kako bi iskoristili mogućnost novih peći koje koriste pelet.
Nažalost grejna tehnika traži sve veće investicije...
[ tihi2 @ 18.01.2014. 21:11 ] @
Pošto je izlaz iz TP i dobijena cirkulaciona pumpa 1", ja sam to povezao sa CU22mm. Ako je to možda tanko za deklarisanih 18kw, pumpa od 240w će to kompenzovati. Bitno je da se ne čuje strujanje vode.
Što se protoka tiče, ne mogu da ga izmerim (nemam čime) ali temperatura izlazne vode je 5-6*C niža od izlaza na gasnom kraju izmenjivača TP. Znači da je protok dovoljno velik da odnese energiju. Meni to izgleda ok.
Više bih voleo kada bi protok bio manji pa da je ta razlika 2-3*C, ali šta je tu je.
Jeste da Alpha2 troši malo struje ali verovatno i papreno košta. Nisam siguran da bi pamtila podešavanja jer je TP isključuje kad dostigne zadatu temperaturu. A kad se ponovo uključi, otišla bi na fabrička podešavanja. Možda odgovarajuća a možda i ne.
[ CBC @ 19.01.2014. 00:23 ] @
Citat:
sasalabud:
CBC voleo bih da vidim tvoje misljenje o ovom resenju sa dva prikljucka na vodovodnu mrezu.Ono sto sam opisao gore



Postoji u Svedskoj od 2008 godine , 7 toplotnih pumpi svaka od po 40kW, u pitanju je postrojenje za preciscavanje vode.

http://www.cirkulation.com/200...upp-fastighet-med-eget-vatten/

Iseci tekst i ubaci u Google prevodilac, koji hoces jezik.

Usteda na grejanje je u ovom projektu 110.000€ godisnje, i to kako ces naci u tekstu sa Etanolom kao kroz izmenjivace toplote, u cilju da se gas nebi u slucaju havarije izmesao sa pijacom vodom.

Tako da sa svakom litrom u sekundi sa delta T od jednog stepena imas oko 4kW (grubo).

Pozz CBC

[ plajos @ 19.01.2014. 10:19 ] @
Ovo bi trebalo da bude normalno i mora biti maksimalno kontrolisano sa odgovarajućim dozvolama

a to možeš samo gde je i mentalitet zaštite okoline na pravoj visini. Lepo kaže da minimalno pada

temperatura vode u reci. Sigurno imaju i odgovaraću službu koja prati promene

i ti podaci su javni!

PS Pored naših reka ima ih mnogo koji već koji to godinama koriste ...

RE: tihi2

alpha pamti podatke
daj mi tip tvoje pumpe


[ tihi2 @ 19.01.2014. 12:40 ] @
Tip pumpe je Xinhu GPD25-8S, ima samo jednu brzinu 245w, 1.1A. U ceni je ušla TP MD50, cirkulaciona pumpa Xinhu GPD25-8S i flow swič HFS-25.
Koju ti imaš? Xinhu pump GPD25-6S ili si nešto posebno kupio.
[ sasalabud @ 19.01.2014. 20:28 ] @
Ja se vec grejem na sopstvenoj sondi,dakle imam reseno pitanje,ovo je resenje za one koji nemaju I cudi me kako ne prepoznaju da je to idealno I jeftino resenje.Upotrebiti SWEP izmenjivac,nov.Svi njihovi izmenjivaci su atestirani na 35 bara sto je daleko vise od pritiska u gradskoj mrezi I od pritiska u isparivacu na freonskoj strani tako da ne postoji nikakva opasnost od mesanja freona I vode.Cak I da kojim slucajem dodje do mesanja freona I vode jedina steta je sto ti uredjaj ostaje bez gasa a iz vode ce ispariti onog momenta kad izadje iz cevovoda.
Lajose ne moze ovde sve da bude legalno I ne verujem da bih danas imao sondu da sam pokusao da je uradim na legalni nacin
[ plajos @ 19.01.2014. 20:55 ] @
Grundfos UPS Basic 25-6 dve brzine 70W!!! i lepo gura razlika min 5 stepeni. Pratim temperaturu sa 8 sondi. Dosad sam progurao do 55 stepeni. Sad je ovo
ekstremno napolju. Ali rezervoar zagrevam do 45 izlaz sad u sistem grejanja 34-36 stepeni, unutra u kuću 22-23 stepeni.
(izmenjivač je takav da ima minimalan otpor jer je sa više paralelnih vezanih cevnih izmenjivača pa presek ulaza veći od preseka cevovoda)

http://www.unacl.com/EnProDetail.aspx?cid=1308
http://www.unacl.com/EnProDetail.aspx?cid=1310
http://www.unacl.com/EnproType1.aspx?cid=152
http://shxinhu.en.alibaba.com/.../C_Class_Circulation_Pump.html

pogledaj linkove ...

pumpa je "interesantna-dušu dalo za jedan ozbiljniji solarni sitem" mislim i siguran sam da ako bi umesto ovoga stavio npr. WILO 30/6 96W isto bi ti odradio

čak mislim i bolje i jeftinije! HFS-25 ovo imam i ja samo ugradjen u Cu 28mm (switch moglo bi biti bolji, razmišljam o nekom drugom rešenju).

RE: sasalabud
SWEP je ok kvalitet, napolju si kupio, gde mogu dobiti info...

Za legalnost - nismo mi problem sa sitnim koliko toliko nelegalnim stvarima, nego što ne dobijemo podršku
od države za ovakve investicije...e to je problem i licemerje što svi samo pričaju i ....

Pozz
[ sasalabud @ 19.01.2014. 21:13 ] @
Lumen doo-Subotica
[ cokacunami @ 20.01.2014. 06:45 ] @
Svi samograditelji i vlasnici TP bookmark-ujte ovu stranicu.
Trebace.

http://www.lumen.rs/index.php/sr/

Dobro proučite sajt ima puno toga da se nauci.

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 20.01.2014. u 07:56 GMT+1]
[ nitko666 @ 20.01.2014. 12:39 ] @
Da javim da je meni stigla i montirana Meeting MDS30D voda-voda toplotna pumpa sa grijanjem sanitarne vode (12kW).

Pumpa sa svim davanjima u HR je ispala manje od 2000EURa, kompletna kotlovnica (sa TP, bojlerom, potopn. pumpom, ventilima, ekspanzionim i cijevima) je bila 4000EURa.
Uspio sam dobiti i 1800EURa subvencije tako da je pumpa prakticki placena subvencijom. Znači moj ukupni ulog u kotlovnicu sa TP ispada 2200EURa.

Spojena je na 2 bunara, trenutno voda koju izvlaci ima 14-15C a ohladjena voda se vraca na 11-12C. Dobavna potopna pumpa je 180W.

Sanitarnu vodu grije tako da ima 3puti ventil koji preusmjerava medij na bosch solarni bojler te u njemu ima senzor temperature. Sanitarnu vodu sam stavio da grije 50C i to je prioritet.

Zadnja 3 tjedna grije kucu od 170m2 (dobro izolirana novogradnja) sa podnim grijanjem i 200l sanitarne vode te radi odlicno (doduse vani je toplo).

Namjestio sam tako da nocu na jeftinoj tarifi zagrije pod (povratni vod) na 32C, a u dnevnoj skupljoj tarifi na 28C - tako da se po danu rijetko i pali.

Nemam jos neke konkretne podatke o potrosnji, no kad je prvi puta grijala bojler - zagrijala je 200l vode za 25C (15C na 40C) u 20min. Teoretski za to treba 6kWh, a TP troši 3kW što je za 20min jednako 1kWh. Po toj teoriji COP se približava 1:6 (ovo uzmite vrlo okvirno ali zvuči odlično).

Trenutno senzori kažu ovako: Ulaz vode iz bunara 15C, izlaz 12C. Povrat iz podnog grijanja 27C, odlaz u podno 35C. Temperatura bojlera sanitarne vode 50C.
Još imam probleme na nekim krugovima podnog grijanja, treba izolirati cijevi i tako. Kad se to sve završi imat ću neke realnije podatke pa ću poslati.

[ SKIDANOVIC @ 20.01.2014. 13:37 ] @
Lepo i pedantno odradjeno , a i nije skupo kad drzava placa pola .
Daj jos neku sliku , njih nikad dosta .
[ sunfan @ 20.01.2014. 16:42 ] @
Sa srecom .
Lepo je videti kad neko uradi nesto konkretno pa to jos podeli sa ostalima.
[ plajos @ 20.01.2014. 18:36 ] @
Bice sve vise zarazenih! Cestitamo...
[ idm @ 20.01.2014. 20:44 ] @
tihi2:

imao bih dva pitanja:

1-budući da ste iz Novog Sada , da li možda imate neku informaciju kako se u praksi pokazuju toplotne pumpe koje pravi firma Artel iz Novog Sada ?
2-Da li jos neko iz Novog Sada ili njegove okoline pravi toplotne pumpe ?
[ tihi2 @ 20.01.2014. 23:12 ] @
Odustao sam od pravljenja jer nisam uspeo da nađem dovoljno pouzdanog frigotehničara koji bi mi garantovao uspeh.
Obišao sam dosta firmi u NS, ne znam da li baš i Artel, ali me niko nije ubedio da ima napravljenih i prodatih više od 5 komada a od toga se može pogledati u radu jedna ili nijedna. Sve je bilo još nekako dok se pričalo kako to dobro radi, kako je COP velik, kako su računi manji 5 puta i slično, ali NIKO nije bio spreman da to što priča i napiše u ugovoru i potpiše. Rekao sam bilo kakve uslove da stave, ali da napišu da na x temperaturi pod tim i tim uslovima ova TP daje COP=Y. NIKO. Čak i u zemlji Srbiji gde bi ja to sudom isterao za 10 godina, niko neće da potpiše. Važno je da je za 200m2 dovoljna TP od 16kw i da se investicija isplati za 2-3godine. Ok, dobro, može li to da se napiše u ugovor? Ma neeee, zašto bi to pisali, ne možemo to da garantujemo, to mi iz iskustva pričamo...
Nisam naišao ni na jednu TP koja ima bilo koji svetski priznati standard, osim papira sa mašinskog fakulteta (video sam iz Niša, možda ima i drugačijih) koji proglašavaju za dokaz o testiranju i sertifikat. A kad se pročita šta tamo piše, vidi se da piše da "uređaj nije štetan za okolinu" i da se može proizvoditi. Nisam naišao ni na jednu koja uopšte ima objektivno (i nezavisno tj od neke institucije) merenje iskoristivosti tj COPa.
Osim toga cena je bila uglavnom 2-4 puta veća nego što koštaju sami delovi koje ja mogu uvesti.
Da, za bunar NIKO ŽIVI nije hteo da da bilo kakvu garanciju, čak i za "ključ u ruke" kažu da to "zavisi" i da ne ulazi u garanciju ili daju garanciju od 1 godine uz veću cenu.
Procenio sam da je to mačka u džaku.
Inače Artel, kad si ga već spomenuo, uopšte ne navodi koliki je COP njihovih TP. Očigledno to nije važan podatak. I drugi beže od toga kao đavo od krsta.
Možda ja pogrešno razmišljam, ali delovi za moju TP koštaju ispod 1000evra. Frigomehaničar to sastavlja (i stavlja gas) za 300evra. E za te pare sam spreman da rizikujem i da pravim sam. Ali da dobijem isto to za 3-4000evra nisam.
Sad kad čitam šta sam napisao ispada da sam napljuvao domaću pamet. Nisam, ima pametnih i dobrih ali i previše onih koji bi na brzinu da maznu kintu, a kad isporuče pa to radi loše - niko nije kriv. Prodavac to nije ni garantovao, što jeste - jeste.
I opet ono što važi valjda samo u Srbiji: moraš znati skoro kao majstor inače ćeš biti zakinut. A posle, pre ćeš zvati i platiti drugog majstora da popravi stvar nego što ćeš isterati da ti popravi onaj koji je zabrljačio.


[ sunfan @ 21.01.2014. 06:59 ] @
mali genije

imas poruku na pp
[ homerruma @ 21.01.2014. 11:38 ] @
Citat:
I opet ono što važi valjda samo u Srbiji: moraš znati skoro kao majstor inače ćeš biti zakinut. A posle, pre ćeš zvati i platiti drugog majstora da popravi stvar nego što ćeš isterati da ti popravi onaj koji je zabrljačio.


Ova ti je pametna!!!
[ plajos @ 21.01.2014. 14:48 ] @
Pa vredi malo citati, testovi tp u svajcarskoj

http://institute.ntb.ch/ies/ko...entrum-wpz/pruefresultate.html

pa ...
[ sasalabud @ 21.01.2014. 21:37 ] @
Nije to bas tako Tihi,sacuvaj boze,da je tako kako ti pises otpadi bi bili puni klima I drugih rashladnih uredjaja a idi probaj da pronadjes makar jednu klimu-nema...To bre ljudi popravljaju.Ne znam ko je tebe tako isprepadao pa sada siris paniku po forumu.Ljudi bre to rade profesionalno,imaju potrebnu opremu za taj posao,imaju firme I od toga zive.Kako bi radili mesari? Svaki ima rashladnu komoru+komoru za duboko zamrzavanje I to niko ne kupuje gotovo vec se formira prema respolozivom prostoru,uradi se izolacija a ostalo zavrse frigoristi.Ja bih te prvi otero u k.... da si mi kao proizvodjacu postavio takve uslove I zahtevao takve garancije kao sto si trazio od domacih.Bas me zanima dali su ti kinezi dali takve garancije! I zar mislis da su ti kinezi ugradili u TP expanzioni ventil bolji od danfos-ovog?

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 22.01.2014. u 02:24 GMT+1]
[ msulentic @ 23.01.2014. 10:47 ] @
Link na online podatke Frauenhofer instituta gdje prate rad nekoliko pumpi:

https://wp-monitor.ise.fraunhofer.de/english/index/messdaten.html

[ yt7pwr @ 23.01.2014. 12:48 ] @
Zanimljiv link. Jedno pitanje u vezi njega: za svaku zgradu je data ukupna duzina busotine u zemlji. Da li to znaci
da je 3x33m isto sto i jedna od 100m? Pitam ovo jer kod mene je relativno lako i jeftino izbusiti zemlju do 60-70m
a sve preko toga iziskuje profesionalnu opremu jer se nailazi na stenu koju treba probiti. I jos jedno pitanje: da li
je neko pravio sondu za te dubine i kako?
Goran
[ tihi2 @ 23.01.2014. 16:08 ] @
Imam neki fajl koji se zove RAUGEO pa pokušaj na Googlu da nađeš nešto. Rehau je to vrlo zanimljivo rešio, može se iskoristiti ideja. Posebno rešenje gde je najniža tačka sonde a gde se smer vode menja na gore.
Ima 2 rešenja (rupa od 50cm dubine 5m i širine 15cm a dubine koliko se hoće) a postoje i podaci o provodljivosti. Ima na Internetu i ceo proces polaganja. Pogledaj http://www.youtube.com/watch?v=5g5ey5RLQsE
Pošto, pretpostavljam, nećeš kupovati original, i okiten ima svoju provodljivost pa ako je bušenje jeftino - rešenje je dobro za male pare.
[ sasalabud @ 23.01.2014. 20:37 ] @
Citat:
yt7pwr:
Da li to znaci da je 3x33m isto sto i jedna od 100m?

Goran


Jeste,cak je ako ih vezes paralelno I bolje jer tada se fluid kroz njih krece tri puta sporije nego kroz jednu dugacku pa samim tim provede vise vremena u sondi sto znaci da ima vise vremena za razmenu temperature sa zemljom.
[ tihi2 @ 24.01.2014. 23:09 ] @
Na sajtu http://www.eurocooling.com/articlerhodia.htm sam našao karakteristike freona R417A u poređenju sa R22 i sa R407C.
Za majstore u branši, može li uopšte R417A da se kupi kod nas i koliko košta?
[ gamacentar @ 25.01.2014. 08:48 ] @
Pozdrav forumasima!

Da li medju vama ima onih koji bi zeleli da ucestvuju u izgradnji TP vazduh voda? Imam dva kompresora od 6kw elektro snage, pa ako je neko raspolozen za saradnju neka se javi u pp.

Pozdrav
[ komshija @ 25.01.2014. 16:21 ] @
Pozdrav za sve učesnike foruma, kao i za sve koji učestvuju u ovoj jako zanimljivoj temi. U prethodnim postovima neko je pomenuo da će biti sve više "zaraženih" u ovoj temi pa i ja kao jedan od njih da se priključim. Čitam ovu temu zadnjih par meseci i iskren da budem radujem se svakom vašem uspehu.

Naime, posedujem kuću koja je nekih 140 m2 u osnovi. Potrebno bi bilo grejati prizemlje i sprat u ukupnoj površini od oko 170m2. prozori su PVC REHAU. Zidovi su spolja betonski blok, a unutra cigla na kant. Ploča na tavanu će biti izolovana sa 15cm vune i preko toga popatošena sa smrčevim podom. Takođe da napomenem da su dva zida ,tj. istočni i zapadni direktno spoljni zidovi a da je severni indirektno spoljni kao i južni. Grejanje je planirano radijatorsko. Jedan prijatelj mi je odradio ugrubo proračun svega togai rekao mi da će mi kotao od 20 kw biti dovoljan. Zanima me i vaše mišljene? Planiram da mi radijatori budu u što nižem temperaturnom režimu, što ću postići povećanjem površine istih.

Vidim da se @tihi2 greje na sistem vazduh voda, a @sasalabud na sistem zemlja voda. Imam više dilema pa ću za početak izneti par.

Bunar posedujem i dubok je 32 metra ručno iskopanih . verujem da bih mogao da obezbedim neku količinu vode od 5 do 7 m3 vode u samom bunaru, ali trenutno ne mogu znati koliki mi je dotok. Za to moram čekati proleće, pa onda pražnjenje istog i merenje. Kopanje - bušejne drugog bi me koštalo jako puno, s obzirom da sam geografski postavljen na vrh brda, pa sam razmišljao o nekoj kombinaciji, a Vi kao iskusniji me posavetujte da li je to moguće. Mislio sam da vodu iz bunara izvlačim a da istu po povratku vratim u bunar ali prethodno da prodje kroz cev položenu u zemlju na nekih 1,5m dubine, u dužini od recimo nekih 200m. Da li bi to bilo dovoljno da se voda delimično ugreje i kako takva vrati ponovo pri dno bunara?

Druga varijanta bi bila postavljanje kolektora spiralnog oblika po uzoru na REHAU sistem. Međutim na njivom sajtu nađoh da je ta varijanta predviđena za snage do 10 kw, a reklo bi se da sam ja daleko od toga. Koliko se sećam @sasalabud ima sličan sistem, pa bih voleo da i on prokomentariše isto.
Citat:
tihi2: Imam neki fajl koji se zove RAUGEO pa pokušaj na Googlu da nađeš nešto. Rehau je to vrlo zanimljivo rešio, može se iskoristiti ideja. Posebno rešenje gde je najniža tačka sonde a gde se smer vode menja na gore.
Ima 2 rešenja (rupa od 50cm dubine 5m i širine 15cm a dubine koliko se hoće) a postoje i podaci o provodljivosti. Ima na Internetu i ceo proces polaganja. Pogledaj http://www.youtube.com/watch?v=5g5ey5RLQsE
Pošto, pretpostavljam, nećeš kupovati original, i okiten ima svoju provodljivost pa ako je bušenje jeftino - rešenje je dobro za male pare.

Na ovakav nekakav sistem sam mislio.

Citat:
sasalabud: Jeste,cak je ako ih vezes paralelno I bolje jer tada se fluid kroz njih krece tri puta sporije nego kroz jednu dugacku pa samim tim provede vise vremena u sondi sto znaci da ima vise vremena za razmenu temperature sa zemljom.


Da li vođen ovom analogijom mogu zaključiti da je isto i 20 rupa po 5 metara dubine?


unapred se zahvaljujem

Izvinjavam se svima zbog ovako dugog posta, akumuliralo se previše pitanja posle čitanja ove teme

Pozdrav
[ sasalabud @ 25.01.2014. 18:09 ] @
Mozes to da zakljucis,kod mene je 20 x 15m I evo to radi odlicno ali preporucujem ti da uradis spoljnu izolaciju kuce stiroporom bar 5cm ili deblje I ako nije kasno razmisli o podnom grejanju.Ljudi ne znaju sta je to I pricaju svakojake gluposti a istina je da je to maximalan komfor uz minimalan utrosak energije.
[ sunfan @ 25.01.2014. 18:50 ] @
Citat:
sasalabud: Mozes to da zakljucis,kod mene je 20 x 15m I evo to radi odlicno ali preporucujem ti da uradis spoljnu izolaciju kuce stiroporom bar 5cm ili deblje I ako nije kasno razmisli o podnom grejanju.Ljudi ne znaju sta je to I pricaju svakojake gluposti a istina je da je to maximalan komfor uz minimalan utrosak energije.


Barem 12 cm i u pod 10cm, podno grejanje...
[ komshija @ 25.01.2014. 19:06 ] @
Citat:
sasalabud: Mozes to da zakljucis,kod mene je 20 x 15m I evo to radi odlicno ali preporucujem ti da uradis spoljnu izolaciju kuce stiroporom bar 5cm ili deblje I ako nije kasno razmisli o podnom grejanju.Ljudi ne znaju sta je to I pricaju svakojake gluposti a istina je da je to maximalan komfor uz minimalan utrosak energije.


Saša, zahvaljujem na odgovoru, na žalost podno nije opcija pošto je celo prizemlje već odrađen pod, a na spratu su već dve trećine odrađene. Izolaciju ću raditi, ali ni to trenutno nije na redu zbog ograničenog budžeta. Ne znam koliko je to merodavno, ali primera radi leti kada su tropske vrućine napolju na nekih 35 do 40 stepeni, u kući temperatura ne prelazi 25 stepeni. Kolika je kvadratura kuće koju ti greješ? da li su tvoje sonde spiralne ili prave. Video sam da si TP sam pravio i divim se upornosti zaista. Kako ti se čini ideja sa bunarom?

Hvala puno na komentarima i @ sunfan
[ sasalabud @ 25.01.2014. 20:08 ] @
Ja grejem 80kvadrata.Bunar I 200m horuzontalne sonde nije dobra ideja.Empitijska merenja su pokazala da 100m vertikalne sonde daje 4-7kW energije a horizontalna upola manje+ treba imati u vidu da povrsina placa pod sondama mora biti 2x veca od povrsine grejnog prostora.
[ komshija @ 25.01.2014. 23:10 ] @
Znači tih 200 ili više metara ne bi bilo dovoljno da zagreje za koji stepen vodu pa da je takvu vratim u bunar. Ipak ću ja izgleda kao i tihi2 na kraju pribaviti neku vazduh voda. Imam placa mnogo više nego duplo od te kvardrature koja se greje, ali ne bih da otkrivam 400 m3 zemlje .
[ tihi2 @ 25.01.2014. 23:16 ] @
Imaš varijantu sa vertikalnim bušenjem. Ako stavljaš u rupu 4 cevi, to na dubini od 25m dođe 100m cevi.
Još nisam video, a ni ovde pročitao da je neko napravio u samogradnji TP vaduh-voda.
[ komshija @ 25.01.2014. 23:30 ] @
@tihi2

Možda se nisam lepo izrazio ali ja ne želim da pravim toplotnu pumpu, već da istu kupim, samo je pitanje da li raditi vertikalne bušotine, površinski kolektor ili bunar. Mislim na isplativost. Kako ste vi zadovoljni sa svojim sistemom vazduh voda?
[ tihi2 @ 26.01.2014. 12:19 ] @
Ako je kupovina gotove TP u pitanju onda je stvar mnogo lakša.
Ja sam razmišljao o vertikalnim buštinama ali bi mi bušenje odnelo dosta para. Druga varijanta je bila da se buši ručno 150mm, dubine 20m ali sam se plašio odronjavanja. Inače, rešenje ima prenost jer se voda kapilarno popne do 5m dubine i praktično je ceo izmenjivač (tj pravilno se zove sonda) u vodi. Trebalo bi mi 5-6 takvih rupa na 6-7m razmaka i ispada da bi celo dvorište izbušio.
Cena TP vazduh-voda i voda-voda (tj zemlja-voda) je skoro ista. U radu su iste za iste temperature.
Razlika je što voda-voda i zemlja-voda imaju istu snagu i COP bez obzira na spoljnju temperaturu dok vazduh-voda gubi svoju snagu i COP sa nižom temperaturom.
Ali, ako se to uproseči za jednu prosečnu zimu, razlika je oko 5*C na ulazu u TP što daje prednost od oko COP=0,4 za TP sa izvorom voda i zemlja. Za moju kuću to znači 718kw razlike tj oko 4700din godišnje uštede na struji. Procenio sam da je to premala razlika.
Investicije su različite: TP se mora kupiti (vazduh-voda nešto snažnija) a u vazduh-voda nema dodatnog ulaganja dok u ova druga dva ima i to poprilično (1000-1600evra).

Što se tiče rada, evo danas je -7*C, noćas je bilo -12*C, u kući je 22.4 (plus/minus 0.2).

Detaljni trenutni podaci:
Evaporator temp= -10
Return gas= -12
Exhaust temp= 54
Environmetnt temp= -7
Outlet water temp= 43
Water tank temp= 41 (varira 39-45)

Na brojilu sam upravo gledao, troši 3.78kw/h. Ove zime nisam potpalio kotao na čvrsto, a neću ni danas.
Za ovih 25 dana prosečna temperatura u NS je bila 8.36*C, potrošio 769kw struje, po gubicima kuće bilo potrebno 2333kw za grejanje, što znači da je COP=3.03
Danas će verovatno COP biti 2 i odnos tarifa viša:niža će biti verovatno 60:40 ali to ne može da pokvari mnogo prosek za ceo mesec.

[ sasalabud @ 26.01.2014. 16:42 ] @
Kupis klimu 24-vorku I jedan plocasti izmenjivac recimo swep sa 20 ploca I jedan expanzioni ventil sa diznom 4-vorkom I to sve ne kosta vise od 800e.onda se spoljna jedinica kaci na kucu klasicno kao I svaka klima a u kucu uvodis samo bakarne cevi kao za unutrasnju jedinicu klime,e umesto unutrasnje jed.klime na te cevi vezes plocasti izmenjivac I imas TP vazduh-voda od 10kW.Taj posao moze da odradi svaki od servisera koji se bave montazom klima.Nikakav problem nije ni zamena kapilare I expanzionog ventila.Kad podvuces crtu imas TP vazduh-voda 10kW +unutrasnju jedinicu ( koju mozes da prodas kao fancoiler za recimo 100e) I sve te onda kosta 700e.
[ popusicko @ 26.01.2014. 22:22 ] @
Kako se pokazuju TP na ovim minusima srecni vlasnici istih?
Hajde neke informacije iz prve ruke.
[ sasalabud @ 26.01.2014. 23:11 ] @
Kod mene isto,doduse malo se poremetio onaj odnos vreme rada-vreme pause koji je bio negde 1:3 dok je bilo toplije,sada je oko 1:1,7.U Vrscu je sada -10C.
[ komshija @ 28.01.2014. 12:35 ] @
Citat:
sasalabud:
Kupis klimu 24-vorku I jedan plocasti izmenjivac recimo swep sa 20 ploca I jedan expanzioni ventil sa diznom 4-vorkom I to sve ne kosta vise od 800e.onda se spoljna jedinica kaci na kucu klasicno kao I svaka klima a u kucu uvodis samo bakarne cevi kao za unutrasnju jedinicu klime,e umesto unutrasnje jed.klime na te cevi vezes plocasti izmenjivac I imas TP vazduh-voda od 10kW.Taj posao moze da odradi svaki od servisera koji se bave montazom klima.Nikakav problem nije ni zamena kapilare I expanzionog ventila.Kad podvuces crtu imas TP vazduh-voda 10kW +unutrasnju jedinicu ( koju mozes da prodas kao fancoiler za recimo 100e) I sve te onda kosta 700e.


Zanimljivo rešenje, moram priznati. Pitanje je samo kako kontrolisati samo spoljnu jedinicu pošto verovatno unutrašnja poseduje elektroniku za kontrolu spoljne jedinice? Relativno povoljno se mogu naći samo spoljne jedinice, ali nisam siguran oko ovog dela za kontrolu rada. Da li ste vi Saša ili neko drugi sa foruma, upozanti sa tim?
[ mali genije @ 28.01.2014. 12:45 ] @
@komshija http://www.elitemadzone.org/t19098-15
[ sasalabud @ 28.01.2014. 14:34 ] @
Da, najjeftinije I najbolje je da izvadis kompletnu elektroniku iz unutrasnje jedinice,prepakujes je u nesto odgovarajuce I mozes da koristis I daljinski za upravljanje.Samo treba sondicu koja je sada nakacena na izmenjivac unutrasnje jed. pazljivo otkaciti I zalepiti je direktno na plocasti izmenjivac koji koristimo umesto unutrasnje jedinice
[ SKIDANOVIC @ 28.01.2014. 15:03 ] @
O kom plocastom izmenjivacu je rec ? Moze li neka slika ?
[ plajos @ 30.01.2014. 17:01 ] @
Za one koji znaju ruski ili Google može da prevodi

samsvojmajstor

http://www.ecotoc.ru/alternati...gy/heat_pumps/d749/p2#comments

http://www.ecotoc.ru/alternative_energy/heat_pumps/

[ anon3017188 @ 30.01.2014. 22:21 ] @
Evo ako nekog interesuje o novom freonu-gasu R 32 kome je zakonskom normativom dozvoljeno da se koristi u uredjajima.Tako da sada osnovni-najjeftiniji modeli Fujitsu klima uredjaja poseduju COP 5

http://www.fujitsugeneral.com.au/product/334/astg09kmca/

A kvalitetniji-skuplji modeli nekih klima imaju COP preko 6.Ovo su zemlje gde je dozvoljena upotreba R32

http://www.airah.org.au/imis15...n/2013/Nov13/HVAC_Nov13_01.pdf

Tako da je sada dostupno kupiti kompresore sa novim freonom R 32 sa kojim je moguce dobiti COP 6 i vise.


[ tihi2 @ 31.01.2014. 07:51 ] @
Glas razuma za vijanje što većeg COPa...
Neka jedan objekat troši za celu zimu 20000kw energije (tj oko 12m3 drva ili 5-6t mrkog uglja ili 2400m3 gasa).
Toplotnom pumpom sa (standardnih) COP=4 će potrošiti 5000kw a kvalitetnijom TP sa COP=5 će potrošiti 4000kw struje.
Razlika je 1000kw. Ako troši nižu i višu struju pola:pola (što je realno) ušteda će biti oko 6000din tj oko 50evra (za celu zimu!!!).
Ne kažem da se veći COP ne isplati već da TP sa većim COPom treba da bude NEZNATNO skuplja.
Glavni kriterijum je uvek početna cena!
[ anon3017188 @ 31.01.2014. 09:03 ] @
Citat:
tihi2:

 Glas razuma za vijanje što većeg COPa...
Glavni kriterijum je uvek početna cena!


Pa kako se meni cini tvoja TP radi 24 h odnosno i nocu-danju ali sacekaj jos malo do sledece godine kada se promeni odnos skupa-jeftina struja pa na tu racunicu dodaj i poskupljenje struje koje ce biti sigurno.E onda izvedi racunuci koliki uticaj ima COP vrednost.
Drugo ,svako ko zeli da sam gradi TP imace na raspolaganju kompresore koji rade sa R 32 sa kojim je moguce dobiti jako visoke vrednosti COP -a.
Ja sam ovo napisao u ovoj temi da bi se ljudi informisali i shvatili da TP postaju jos efikasnije i kao takve opravdano postaju sve interesantnije.
[ SKIDANOVIC @ 31.01.2014. 10:06 ] @
[ SKIDANOVIC @ 31.01.2014. 10:37 ] @
_

Desavanja u Nemackoj na trzistu toplotnih pumpi.
Svaka treca novosagradjena kuca ima ugradjenu TP .
Odnos voda/zemlja sa vazduhom je 35,2 prema 64,8 u korist vazduha.
Intersantno je da je split sistem ponovo u rastu u odnosu na mono .





_
[ tihi2 @ 31.01.2014. 11:00 ] @
Baš to i mislim, R32 nema značajno bolje karakteristike od R410A ni od R22 (koji je zabranjen kao neekološki a inače omiljen kod nas). A kako bi i imao kad se već nalazi u R410A sa (valjda) 30%. Jedina prava prednost je što može da se dodaje dok se R410A mora ceo menjati.
Osim toga traži još veće pritiske u radu što je kod nas vrlo velik problem.
Na grafikonu Skidanovića se lepo vidi da se COP=5.5 postiže u ... ATINI (Grčka) gde je prosečna godišnja temperatura bliže 30*C nego 20*C. I sada je tamo +15 a kod nas -3*C. Dakle, za nas je (možda) porediv Strsbur i o tim COPovima=5 možemo samo da sanjamo. Još uvek.
Skoro sve samogradnje kod nas su na R22 jer se izmenjivači (do 30bara) mogu lako kupiti za 200-250evra. Za R410A treba izmenjivač od 40-45bara a to mora biti brendiran i nisam uspeo da nađem nijedan na lageru (kad sam tražio pre 2 godine). Čak su se svi iznenadili kad sam pitao za pritisak, pola prodavaca nije znalo da mi kaže do kog pritiska rade ti što ih prodaju. Može da se naruči ali je bar duplo skuplji.
Inače, ako je snaga TP dobro isprojektovana ne bi trebalo da radi više od 60% vremena na 0*C. Stalno može da radi tek na -20*C.
Kuća se zagreje od 4 do 7 ujutru, višak energije (po noćnoj tarifi) se smesti u rezervoar. Sad kad je -3, TP se pali prvi put oko 10h, radi sat-sat i po, pa ne radi sat. Pa ni klima ne radi 24h, kad zagreje isključi kompresor. Jedini problem je što nema gde taj višak (noćne) toplote da čuva sem u zagrejane zidove. Osim toga, danju je uvek toplije nego noću (i za 10*C) pa se danju manje struje troši jer su manje potrebe a i veći je COP (ako je vazduh-voda).
Ako TP radi stalno, znači da je preslaba, sem ako nije inverter.
Nisam ni znao da sam kupovinom vazduh-voda u trendu. Vodila me ekonomija a ne moda.
[ SKIDANOVIC @ 31.01.2014. 11:37 ] @
Tihi svaka ti dala..... , u pravu si 100 % za sve sto si gore napisao , delim tvoje misljenje i razmisljanje.
Sve je vise onih koji odustaju od skupe investicije voda-voda , jer sa vazduh-voda ipak vise isplati iako nepostize visoku
izlaznu temp kao voda-voda .

Suma sumaru ULAGATI u IZOLACIJU a ne u preskupe TP .
[ Gavara @ 01.02.2014. 06:15 ] @
Opšta preporuka je da se vazduh/voda toplotne pumpe dimenzionišu na 60-70 % potrebnog kapaciteta, koje će zadovoljavati 90 % vremena i tako smanji investicija. Dodatni izvor energije koristi se u onih 10 % jer se one svakako nisu u tom periodu efikasne.
[ tihi2 @ 01.02.2014. 11:45 ] @
Po meni, ovo je preporuka koju nikada ne bi (i nisam) poslušao.
Onaj deo da "TP treba da zadovolji 90% potreba" je OK, ali to svakako nije 60-70% kapaciteta.
Ako se radi o TP voda-voda, gde je ta preporuka još i primenljiva, lično ne vidim razloga da (na svojih 11kw/h gubitaka) kupim TP od 8kw a ne od 12kw za razliku od 300-400evra. Sa 12kw sam rešio sve svoje probleme a ukupno ulaganje bi bilo oko 3000 umesto 2600evra . Hoće li takav sistem trošiti više struje? Neće. Kad dostigne zadatu temperaturu ugasiće se.

Ako se radi o TP vazduh-voda onda bi se morao ubaciti u računicu još jedan bitan faktor a to je spoljnja temperatura. Ili još tačnije do koje spoljnje temperature hoću da mi TP bude jedino grejanje. Kapacitet bi trebao biti bar 1,5-2 puta veći (na +7*C za koje uvek postoje podaci) nego gubici kuće. Takva TP je upotrebljiva do npr -5 ili -10*C a to je i više nego dovoljno.

Ja sam uzeo TP vazduh-voda od 18kw na +7*C a koja ima 11kw na -7*C. Bila je skuplja oko 500evra u poređenju sa prvom slabijom od 10kw (na +7) i 7kw na -7*C. Meni na -7*C treba baš oko 7kw energije za kuću.
Iskustvo je da sve radi ok, da kupljena TP može da greje sama, velikih minusa nije bilo pa ne znam kako bi se na -10 ponašala. Kada TP radi pri maksimalnim mogućnostima onda radi stalno, a 24h*3kw=72kw/dan. Jeftinije je da TP dostigne zadatu temperaturu pa se ugasi.

I da ne bude zabune, ova preporuka što je napisao Gavara je preporuka iz zapadne literature koju smo mi preuzeli. I kod nas to piše po knjigama ali treba imati u vidu (a to nigde ne piše) da recimo u Kanadi, imaju tarifni sistem koji računa struju potrošenu na spoljnjoj temperaturi ispod -7*C kao 3 ili 4 puta skuplju. Zato su za njih (a to se može videti kod svih njihovih sistema) urađeni bivalentni sistemi gde TP zadovoljava 60-80% potreba a ostatak gorionik na lož-ulje. Automatika prebacuje na -7*C na lož-ulje uvek. To se radi prvenstveno zbog tarifnog sistema za struju ali i sigurnosti (zato lož-ulje, koje je kod kuće i sa inverterom radi na akomulator i kad nema struje, a rezerva nije struja kao što mi smatramo da može biti back-up; mi naravno imamo kao rezervu drva i loženje ili gas). Struja za grejače ne može biti rezerva struji za TP. Šta ako nema struje 3-4 dana?

Ova računica važi i kod nas: ako je -10*C a ima se TP vazduh-voda onda je jeftinije po danu upaliti kotao na gas, dok je noću jeftinije upaliti TP bez obzira što je tada COP blizu 1.
U našim uslovima, retko ko će za nov objekat kupiti TP manje snage i još neki kotao umesto TP pune ili veće snage jer je uvek skuplje imati 2 kotla. Uglavnom se TP kupuje kao drugi sistem a već se poseduje neki provereni način grejanja (loženje, ili gas) pa onda TP prelazi u glavno grejanje a ono staro u "rezervno". Na prste jedne ruke mogu se izbrojati kućni sistemi koji će automatski preći na drugi energent.

Inače, moja potrošnja struje za mesec januar 2014. sa prosečnom temperaturom od +6,37*C je 12000din (za 270m2 tj gubici kuće 10-11kw). Nisam uopšte ložio, a potrošio sam 10m3 gasa dok sam eksperimentisao šta mi je jeftinije.
[ anon3017188 @ 03.02.2014. 15:34 ] @
Citat:
tihi2:

Nisam ni znao da sam kupovinom vazduh-voda u trendu. Vodila me ekonomija a ne moda.




@tihi2

Sta je to u tvom sistemu grejanja sto moze da se nazove " ekonomicnost ".Koliko ja znam ti imas TP vazduh - voda ,akumulator toplote, radijatorsko grejanje.
Meni ovo izgleda sve pogresno - ispravi me ako gresim.





[ tihi2 @ 03.02.2014. 16:31 ] @
Citat:
tihi2:Inače, moja potrošnja struje za mesec januar 2014. sa prosečnom temperaturom od +6,37*C je 12000din (za 270m2 tj gubici kuće 10-11kw). Nisam uopšte ložio, a potrošio sam 10m3 gasa dok sam eksperimentisao šta mi je jeftinije.
Ako može bolje, voleo bih da čujem nove ideje.
[ anon3017188 @ 03.02.2014. 18:46 ] @
Pa vidi ovako-- od sledece godine tvoj sistem grejanja moze da sluzi za " prakticnu nastavu " gde bi ljudi videli kako NE-treba raditi sistem grejanja.

Koliko ja znam TP ima najveci stepen iskoriscenja kod podnog grejanja.
A kod tebe je radijatorskog tipa--znaci smanjena ekonomicnost.
Toplotu treba skladistiti u objekat-pod.......a ti imas akumulator toplote-opet smanjena ekonomicnost.
Zato ja kazem da je kod tebe sve naopako.
Mozda je bilo bolje da si ponudio na prodaju " akumulator toplote " ,mozda bi se neko javio kome je stvarno potreban a taj novac da ulozis u TP sa vecom COP vrednost kako bi poboljsao efikasnost zbog radijatorskog sistema.
A sto se tice tvoje potrosnje struje koju ti iznosis to nebih da komentarisem jer ja imam svoj kriterijum u sta " verujem " a na sta se samo " nasmesim ".

Nadam se da si sada shvatio zasto kazem da kod tebe nema " ekonomicnosti " i da je sve postavljeno " naglavacke ".
Ja licno mislim da ovoj tvoj sistem nije " trend " na zapadu niti ce ikada biti.
[ MomciloZemunac @ 03.02.2014. 20:52 ] @
Citat:
anon3017188
Toplotu treba skladistiti u objekat-pod.......


Da li ovo možeš da objasniš ...


[ anon3017188 @ 03.02.2014. 21:33 ] @
...."AKUMULIRATI ".....

kombinacija TP + akumulator toplote 1000 l + pod = smanjena efikasnost.

kombinacija TP + pod-objekat = dobra efikasnost.

Pretpostavljam da ti je sada jasnije.
[ SKIDANOVIC @ 03.02.2014. 21:49 ] @
A sta cemo ako nemamo podno grejanje ??? da se smrznemo . Ovo sto se kod nas radi je nadogradnja na postojece a retki su oni koji rade sve iznova. Dobra izolacija i vrhunsko odradjeno podno grejanje retko ko ima .
Jedan prijatelj skoro namestio Valliant TP voda-voda i sve to sa podnim grejanjem i to ga izaslo preko 10.000 eura. Nisam siguran koliko je izaslo busenje bunara do 150 metra .
Moramo da shvatimo da je takvih slucajeva vrlo malo mozda 10 % a ostalih 90% se krpi kako ume i zna a sve to u cilju ustede na grejanju.
Svi mi znamo sta je najbolje ali ako ne moze daj sta das je isto dobro.

Kad bi TP bila 1.000 eura svi bi je imali i nebi bilo problema ali........ zivot je surov.
[ MomciloZemunac @ 03.02.2014. 21:55 ] @
anon3017188

Da .. jeste .. ali tada se TP mnogo često uključuje , što po pisanju na ovom delu foruma nije dobro za samu pumpu . To mogu potvrditi iz oblasti gde sam ja majstor. Slično je i sa naj običnijim dizel motorom koji kada se jednom startuje i pusti da radi 500. sati , posle rastavljanja nema oštećenja na njemu kao kod onih koji se pale i gase češće gde se najvitalniji delovi mnogo brže troše . Ovo je dokazano u praksi ... možda je takav slučaj i sa TP.

Ovakvi motori za one koji će se naći zaprepašćeni kako i zbog čega rade po 500. sati se koriste za razne primene.Najveći Evropski ribnjaci, dizel motore koriste za prepumpavanje vode Poenta je što rade konstantno na istoj radnoj temperaturi i broju obrtaja , time im je vek trajanja mnogo duži od onih što se češće startuju i zaustavljaju.

Da li je takav slučaj i sa TP. Verujem da jeste, jer su delovi kompresora takođe podložniji habanju sa čestim promenama temperature tokom njihovog rada. Krajnji rezultat je na štetu kompresora koji je u TP najskuplji deo.

Druga priča je sa Inverter TP. ...

[Ovu poruku je menjao MomciloZemunac dana 03.02.2014. u 23:16 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao MomciloZemunac dana 03.02.2014. u 23:22 GMT+1]
[ Dexic @ 03.02.2014. 22:22 ] @
Citat:
tihi2:
Inače, moja potrošnja struje za mesec januar 2014. sa prosečnom temperaturom od +6,37*C je 12000din (za 270m2 tj gubici kuće 10-11kw). Nisam uopšte ložio, a potrošio sam 10m3 gasa dok sam eksperimentisao šta mi je jeftinije.

Koliko je to kWh? (posto imamo nocnu tarifu, to moze prilicno da menja stvari)
[ tihi2 @ 03.02.2014. 23:21 ] @
Brojilo samo za TP ima VT=826kw, NT=754 po EPS kalkulatoru to je 10269din
Brojilo za kuću ima VT=689kw i NT=841kw što je 9204din.
U septembru, kao neutralnom mesecu, račun je bio oko 7000din, tj potrošim ukupno oko 1200kw. Dakle ostaje mi oko 2000kw za grejanje mesečno.
Ovo bi moglo još manje kada bi malo promenuo taktiku: TP sam uvek gasio na pola sata popodne, a ona se gasila sama oko 6 ujutru jer su se od 5h uključivali grejači na rezervoaru (2x6kw, po jedan na svakom brojilu) pa je temperatura rezervoara prelazila zadatu za TP od 45*C. Preporuka koju sam negde pročitao je da za TP nije dobro da se pali više od 3 puta na sat niti da radi duže od 12 sati u cugu. Ovo drugo niko živi ne poštuje i verovatno je bez veze, ali pošto imam viška kilovata do crvene tarife, nije mi važno. Ujutru je i najhladnije pa je i COP najmanji. Grejači se gase u 6:50h a TP se pali kad temperatura u rezervoaru padne ispod (sada kad ovako duva) 38*C.
Naravno da pišem stanje brojila svaki dan u 18h i svaki dan računam COP. Dok mi ne dosadi.

Ne razumem zašto neki ne mogu da razumeju prost zakon fizike:
površina_gejnog_ tela x temperatura_fluida x koeficient_provodljivosti = dobijena_energija
Ako dovoljno povećam površinu radijatora, smanjiću temperaturu vode da bi dobio ugodnu temperaturu sobe. Ili ako dodam izolaciju, smanjiću potrebe kuće a time i temperaturu vode za postojeće radijatore.
Puno ljudi je imalo neizolovanu kuću pa stavili Demit fasadu od 5cm i time smanjili temperaturu vode na pola. Da su stavili izolaciju od 10cm smanjili bi temperaturu vode 4 puta. A to znači umesto sistema 90/70 imali bi 45/40 tj isti režim kao podno grejanje.
Podno dobro radi na temperaturi vode od najviše 45*C samo zato što je površina cevi u podu dovoljno velika. Isto to postižem povećanjem površine radijatora. I to nije velika nauka, lako se izračuna.
[ sasalabud @ 03.02.2014. 23:58 ] @
Meni podno odlicno radi sa 30C polazno,imam 23C temp,poda I 21,5-22C temp ambijenta.TP se pali I gasi 8 puta u toku 24h.
[ cokacunami @ 04.02.2014. 04:27 ] @
Po teoriji, ako su kompresor i pumpa dobro konstruisani i izvedeni, po analogiji sa motoima, idealno je, da se nikada ne gase.
Zato sto je start svake mašine, najnepovoljniji deo režima rada -najlošije podmazivanje. Kada mašina dostigne radni režim radi
u idealnim uslovima i ima najmanje trenje- a time i najmanje gubitke, najmanje habanje i najmanju potrošnju i njena učinkovitost
(stepen iskorišćenja) je najviši - što za TP znači najmanja potrošnja struje, najduži vek trajanja i najređi servis.
I za nju je akumulator toplote idealan- ukluči se u 23h i isključi u 07h ujutro = IDEALNO.


sasalabude (i ostali vlasnici TP-i),

Ako si pratio, molim te napiši nam parametre rada tvoje TP u ovim ledenim danima sa košavom. To su oni ekstremni uslovi koje treba
znati, i da bi se valjano isprojektovalo podno grejanje, i izabrala adekvatna TP.
[ Gavara @ 04.02.2014. 06:08 ] @
Preporuka vam je da se rezervoari postavljaju na instalaciju koja nema minimum 20 litara za KW snage toplotne pumpe. Ako nezadovoljavate taj uslov pumpa će se često paliti i gasiti.
Kriterijumi nisu tako strogi. Očekuje se da će se pumpa paliti i gasiti u toku godine od 2000 pa čak sve do 16000 puta u zavisnosti da li greje i hladi i zagreva TPV. Sve preko vog narušuje je i skraćuje životni vek.
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 07:06 ] @
@tihi2
Kazi mi kakvi su tvoji planovi za sledecu godinu-pretpostavljam da ces izbaciti taj " akumulator toplote " ili mozda planiras da ga i dalje zadrzis ?
Zanima me sta kazu komsije kada padne noc a tisina zavlada komsilukom-- jel ima primedbe na buku.

[Ovu poruku je menjao anon3017188 dana 04.02.2014. u 08:24 GMT+1]
[ tihi2 @ 04.02.2014. 07:29 ] @
26.01.2014. kada je bilo mnogo hladnije sam napisao:
Citat:
tihi2:Što se tiče rada, evo danas je -7*C, noćas je bilo -12*C, u kući je 22.4 (plus/minus 0.2).
Detaljni trenutni podaci:
Evaporator temp= -10
Return gas= -12
Exhaust temp= 54
Environmetnt temp= -7
Outlet water temp= 43
Water tank temp= 41 (varira 39-45)

Na brojilu sam upravo gledao, troši 3.78kw/h.
Preporuka iz knjiga je da rezervoar bude 50l/kw, minimum je kao što Gavara kaže. Ali, pitanje je koliki uzeti?
Jedni prodavci TP vazduh/voda, koje vrlo poštujem, preporučuju 150-200l na (moju) snagu od 18kw jer smatraju da je ta voda potrebna samo kada TP vazduh/voda ide u defrost pa da se to uzimanje enegije iz sistema ne oseti u sobi.
Najveći kapacitet koji ima smisla je onaj koji omogućava da se preko noći skupi dovoljno energije za ceo dan. To zavisi od temperature polazne vode i gubitaka objekta. Koliko je to zavisi od svakog objekta i grejanja ponaosob i svaki je slučaj za sebe.

Ja imam 11kw gubitaka i za 24h na 0*C mi treba 132kw. Polazna voda na toj temperaturi mi je 38*C. Da bi akomulirao dovoljno energije za ceo dan treba mi akomulator od 132/20=6,6m3!!! Ogromno, gde bi to smestio?
Ako bi preko temperature rezervoara od 55*C uključio grejače mogao bih da podignem temperatutu na npr 90*C. Tada bi mi trebao rezervoar od 132/60=2,2m3. (Ja sam imao rezervoar od 2.5m3, grejao se na struju i sve je bilo savršeno, računica je tačna).
Za to bi mi trebalo oko 30kw za TP i oko 50kw za grejače po danu. Mesečno je to 2400kw samo za grejanje + 1200kw kućne potrebe, a to je debelo u crvenoj zoni i verovatno jaaako papreno.

Ja imam na raspolaganju samo 2000kw za grejanje a da ne uđem u crvenu zonu.

Izabrao sam akomulator od 1000l (pre svega jer je to najširi koji može da prođe kroz vrata), grejem ga noću sa TP do 50*C, a onda se uključe grejači koji podignu temperaturu rezervoara na 65-70*C, a kuća je zagrejana u 7h. Kad se voda ohladi na 35*C, pali se TP da dogreje. Kako bude toplije napolju, tako će se po danu TP manje paliti, ostajaće mi više kw za grejače koji noću imaju COP=4. Na oko +10*C TP mi se uopšte neće paliti.

Ono što akomulacija u betonu kod podnog grejanja ne može, je da sačuva energiju za ceo dan. Nemoguće je zagrejati pod na 50*C ujutru u 7h pa da se TP do podne ne pali. I nemoguće je kontrolisati akomuliranu energiju iz poda i tražiti na kašičicu.
Zato dobro izolovani objekti imaju problem previsoke temperature jer kad sine i ovo februarsko sunce, dodaje dovoljno energije da bude pretoplo. A zar to nije bacanje energije? Gašenje podnog ne pomaže jer se prvi efekti vide tek za 3-4 sata.
Što se tiče upravljanja, grejanje radijatorima je kao upravljanje autom (brzo startuje, brzo i staje) a podno kao upravljanje kamionom (sporo startuje, sporo i staje). Ne govorim o drugim prednostima jednog i drugog sistema.

Anon, pažljivo pročitaj poruke (bar poslednjih nekoliko strana) i pokušaj da ih razumeš. Mogu samo da ti čestitam što si za 2,5 meseca članstva na forumu uspeo da napišeš 315 komentara. Meni je za to trebalo 2 godine.
Buka je 55-60db koliko se sećam po prospektu. Subjektivni utisak na istoj razdaljini je da se više čuje komšijska Fujitsu 9-ka, pre svega zato što je na 3m visine, a moja TP je na 60cm od zemlje okrenuta prema bašti i drugim dvorištima. Sa ulice se uopšte ne čuje. To nije nikakav problem.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 04.02.2014. u 08:57 GMT+1]
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 07:38 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
A sta cemo ako nemamo podno grejanje ??? da se smrznemo .


Pa ti kao da si se " rodio sa TP "-- zasto bi se neko smrzao ako nema podno grejanje ? Pa postoje i drugi oblici grejanja.Ja stvarno nerazum zasto gurati nesto na silu ako vec za to nemas uslova.
[ Dexic @ 04.02.2014. 07:50 ] @
Citat:
tihi2:
Ja imam 11kw gubitaka i za 24h na 0*C mi treba 132kw. Polazna voda na toj temperaturi mi je 38*C. Da bi akomulirao dovoljno energije za ceo dan treba mi akomulator od 132/20=6,6m3!!! Ogromno, gde bi to smestio?

Nesto mi se ovde ne slaze, tj. ne kapiram. To ispada da tebi treba 132*30=~4000kWh mesecno, na 0*C prosecno vani. Posto je januara bila, kako kazes 6.37*C prosek, znaci trebalo ti je manje.
Potrosio si skoro 1600kWh samo na TP, plus na grejace koliko vec. Ispada da ti imas ispod COP=2?
Da nemas vece gubitke?

Inace, koliko se od tih 270m2 greje stvarno? Cini mi se odlicna potrosnja!
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 07:56 ] @
Citat:
tihi2:

Najveći kapacitet koji ima smisla je onaj koji omogućava da se preko noći skupi dovoljno energije za ceo dan.



Ali tarifa struje noc-dan se menja i cena struje ide gore-- gubis tu prednost koju si imao sa cenom nocne struje.Drugo noc je najgori period za rad TP vazduh-voda-- to sigurno znas.
Stvaras TP najlosije uslove za rad a samim tim i efikasnost je svedena na najmanju meru, pa onda trosis energiju za garevanje ogromne kolicine vode kada je efikasnost uredjaja najniza!!!!,pa taj akumulator ima svoje gubitke.........-- po meni je to sve " naglavacke "--pa nisu to drva koja su najjeftinija to je " bre " struja koja je skupa.
Znaci ti ces i sledece godine da imas akumulator toplote ?

[ cokacunami @ 04.02.2014. 07:59 ] @
Tihi2,
".....treba mi akomulator od 132/20=6,6m3!!! Ogromno, gde bi to smestio?"

6,6m3=1,75m x 1,75m x 2,2m

A to moze da stane u skoro svaki podrum, a jos bolje predvideti i napraviti ukopani AT kod gradnje novog objekta.

Što se gubitaka takvog ukopanog akumulatora tice (na oko 12-15C konstantne podrumske temperature) oni su
ako se pametno gradi (20cm izolacije) mali - 1/2% na dan, a drugo, ti gubitci istovremeno, dobrim delom greju kucu.



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 04.02.2014. u 09:23 GMT+1]
[ sunfan @ 04.02.2014. 08:22 ] @
tihi
Na taj buffer od 1000 lit. povezi dva vakuumska kolektora sa po 30 cevi , videces razliku. Ovo je skromno misljenje jednog komercijaliste. Naravno, znas gde mozes da ih kupis:))))

cokacunami

E moj prijatelju, kad mi malo vise koristili tudju pamet gde bi nam kraj bio....
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 08:23 ] @
Citat:
tihi2:

Anon, pažljivo pročitaj poruke (bar poslednjih nekoliko strana) i pokušaj da ih razumeš. Mogu samo da ti čestitam što si za 2,5 meseca članstva na forumu uspeo da napišeš 315 komentara. Meni je za to trebalo 2 godine.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 04.02.2014. u 08:57 GMT+1]


Malo duze sam ja na ovom forumu............ANON301718 -





[Ovu poruku je menjao anon3017188 dana 04.02.2014. u 09:38 GMT+1]
[ tihi2 @ 04.02.2014. 09:02 ] @
Citat:
Dexic:
Citat:
tihi2:
Ja imam 11kw gubitaka i za 24h na 0*C mi treba 132kw. Polazna voda na toj temperaturi mi je 38*C. Da bi akomulirao dovoljno energije za ceo dan treba mi akomulator od 132/20=6,6m3!!! Ogromno, gde bi to smestio?

Nesto mi se ovde ne slaze, tj. ne kapiram. To ispada da tebi treba 132*30=~4000kWh mesecno, na 0*C prosecno vani. Posto je januara bila, kako kazes 6.37*C prosek, znaci trebalo ti je manje.
Potrosio si skoro 1600kWh samo na TP, plus na grejace koliko vec. Ispada da ti imas ispod COP=2?
Da nemas vece gubitke?

Inace, koliko se od tih 270m2 greje stvarno? Cini mi se odlicna potrosnja!
Stvarno grejem 270m2.
Napisao sam negde pre (verovatno ti je promaklo) da mi je svaki grejač od 6kw vezan na po jedno brojilo. Na onom brojilu koje mi je samo za grejanje imam TP i grejač od 6kw, a na drugom kuću i grejač od 6kw. Grejače palim tajmerima po proceni potrošnje 2-3-4-5 sati.
Sada si me naterao da sračunam i ispada da mi je trebalo 3020kw za grejanje a ja potrošio 2000kw struje. COP=1.5. Ali to je FINANSIJSKI COP jer sam optimizovao najmanji račun za struju.
Stvarni COP TP je oko 2.5-3 a grejača 1. Pa kad upalim grejač po nižoj tarifi imam COP=4, a kad upalim TP po višoj tarifi imam COP=3. Jeftiniji mi je grejač sve dok imam struje u plavoj zoni i dok je VT četiri puta skuplja.
Dakle, TP po nižoj tarifi ima recimo COP=8 (ali samo do 50*C), grejač po nižoj tarifi COP=4, a TP po višoj tarifi COP=2.5-3. Dobitna kombinacija je da ukupno što manje košta a ne da se za 1kw struje dobije najviše toplotne energije.

Kada se jednog dana promeni tarifni sistem onda ćemo ponovo računati šta nam je najjeftinije. Za ovu zimu je bilo ovako.

Efikasnost TP vazduh-voda na temperaturama -5 do +5 je COP=2,5-3. Kada tarifni sistem bude da je VT samo duplo skuplja od NT, grejače neću paliti. TP će tada noću imati COP=6 a danju COP=3 i grejaću vodu do 35*C.

Cokacunami, znam za tvoju ideju za rezervoar ispod celog objekta. Ali to može samo za novi objekat. Rezervoar od 6m3 pod pritiskom ne može da košta manje od 3-4000evra, a malo ko ima otvor od podruma ili kotlarnice 2mx2m kako predlažeš. Za mene je to prevelika i neisplativa investicija, pa sam kupio za 500evra rezervoar od 1000l. Ako me godišnje grejanje košta 600evra, i neka tim rezervoarom od 6m3 mogu da uštedim 30% (što je vrlo optimistički), godišnje ću uštedeti 200evra. Investicija od 3000evra koja štedi 200evra godišnje će se isplatiti ipak za puno godina.

Vlado, to je sledeća investicija. Veći mi je problem šta ću sa tolikom toplom vodom leti, a nemam bazen kao ti. Jedino da ga kopam.
[ sasalabud @ 04.02.2014. 09:32 ] @
Citat:
cokacunami:



sasalabude (i ostali vlasnici TP-i),

Ako si pratio, molim te napiši nam parametre rada tvoje TP u ovim ledenim danima sa košavom. To su oni ekstremni uslovi koje treba
znati, i da bi se valjano isprojektovalo podno grejanje, i izabrala adekvatna TP.




Evo ovako sam prosao kroz ovo cudo sto je protutnjalo preko Vrsca.Prvih par dana nisam uopste ukapirao sta se dogadja a dogadjalo se to da se kuca naglo rashladila.Kuhinja I dnevni boravak 26kvadrata palo na 19C,Kupatilo I predsoblje 18kvadrata 18C,a dve sobe ukupno 35kvadrata normalne temperature 22C.Parametri na instrumentima koji vode rad TP isti kao I pre kosave,temp podova ista a vise od pola kuce hlaadno I bogami dobro sam se zabrinuo da nisam pogresio sa 5cm stiropora izolacije kuce.I onda sam u nameri da nesto kuvam prisao sporetu I onda shvatio da iz aspiratora bije svom snagom velika kolicina jako hladdnog vazduha I onda se setim da I na kupatilu imam istu takvu ventilacionu cev fi 110.Jos jesenas sam ja kupio plasticne zaluzine za obe ali eno jos stoje u kutijama nisam ugradio a posto za ugradnju sada nisu postojali uslovi morao sam da improvizujem I tako ssam uzeo rolnu wc papira stavio u najlon kesu I spola zaglavio u ventilacione cevi.To je istog momenta resilo problem.

polazna voda prema kuci 30C
temperature poda 23C
temperature ambijenta 22C
jednotarifno brojilo januar mesec 870kw sve ukupno

I nikad se u zivotu nisam ssladje grejao
[ sunfan @ 04.02.2014. 09:32 ] @
tihi
cokacunami je mislio na otvoreni sistem i takav rezervoar nije skup. Proguglaj malo pa ces videti resenja, kucaj -solar space heating.

Namerno sam napisao 2x30 cevi zbog leta, a koliko mi se cini imas tri-cetiri bojlera + napravi se jedan eksterni izmenjivac ( postavis ga na fasadu) , malo bakra i alu lima i preko trokrakog ventila automatika usmerava vodu na njega. Kada padne temp. u buffer-u automatika opet radi svoje. Nemoj da se plasis sve to vunkcionise kako treba. Smislili drugi , ja kopiram.

[ tihi2 @ 04.02.2014. 10:17 ] @
Ja sam napustio otvoreni sistem (onaj od 2500l je bio takav) iz 2 važna razloga:
1. Moram imati izmenjivač i na njega gubim 5*C temperature pa mi je akomulacija još manja. U mom slučaju, grejem vodu na 50*C sa TP, u rezervoar stigne 45*C a u kuću mi treba 35. Akomuliranje samo 10*C tj 11kw/m3 vode. Premalo. To se ne oseti ako su grejači u upotrebi, potroši se više 6kw/m3 vode. Velika prednost je oko 3 puta niža cena rezervoara pa se veći trošak struje kompenzira.
2. Ako nemam izmenjivač onda moram preći na otvoren sistem i imati ekspanzionu posudu veličine 10% od ukupne količine vode (650l za 6,5m3 rezervoar) i to na najvišoj tački sistema tj pri vrhu kuće. Problem prilaska, smrzavanja, izolacije a Boga mi i težine (oko 700kg) je očigledan.
Naravno, sve se može rešiti ako treba, ali se meni učinilo prekomplikovanim.
Solarno da, znam da ima automatike koja sve rešava (imam i ja nekih ideja) ali dok država malo ne pomogne ili bar skoči standard - teško.
Valjda niko ne može da te urazumi kao žena. Gleda ova moja, pa kaže "a da mi sad prvo malo sačekamo da nam se vrate te pare što si investirao tj uštedeo na papiru?".
[ Banko2013 @ 04.02.2014. 10:43 ] @
Pozdrav sivma sa foruma/teme.

Prelistao sam ovde podosta strana u temi i nasao informacija koje su mi potrebne ali ipak ne sve, a posto se ja u bilo sta vezano za grejanje ne razumem, hteo bih da postavim par pitanja pa ako nekome nije problem da mi malo pojasni i da konkretnih odgovora.

Ovako stvari stoje: kuca od 80kvadrata ( na sprat koji je identican prizemlju , ima odvojen ulaz sa spolja , ali se trenutno ne koristi tako da on nece biti relevantan za pricu), zidana krajem '60ih , recicemo kvalitetno ( po recima mog dede ), koliko se secam po njegovoj prici spoljni zidovi su radjeni " jedna ipo cigla" ( to ovako napominjem jer se ne razumem u te stvari ne znam sta to treba tacno da predstavlja po pitanju kvaliteta ), sa jos uvek dobrom stolarijom ( drvena , dupli prozori koji jos uvek sasvim dobro dihtuju ). Krajem '80ih je uvedeno centralno grejanje na naftu/struju. Do pre 10 godina se i moglo na naftu kada je i gornji sprat bio u upotrebi pa se placalo po pola ( dve porodice ), posle je nafta bila skuplja od struje, pa se preslo na struju. Kotao na struju je od 18kW , tako mi je receno ( tri grejaca po 6kW).
I to je moglo da prodje neki period. Od kada se sprat vise ne koristi, instalacija je presecena tako da je centralno grejanje i taj kotao na struju sada samo za prizemlje.
Posto je taj vid grejanja mnogo skup, a primanja jos gora ( sa godinama je sve poskupelo a plate ili ostale iste ili cak manje ), sad se tih 80 kvadrata greje sa TA pecima ( doduse samo 3 prostorije sa 3 peci , 1 velika i 2 male TA peci ), a centralno je namesteno da radi pumpa samo da " mulja" vodu kako ne bi zaledilo kada padne ispod nule. To sa TA pecima je ok ali ne i dovoljno, tako da se kombinovalo kada se peci vec ishlade pali centraln na par sati i to je to ( centralno na dva od ona tri grejaca ). Racuni za struju su opet bili itekako veliki, a opet je to bilo cisto da se kaze da je toplo, tri para carap i pod cebad vec posle 18-19h.

Nasulusao sam se dosta o ovom vidu grejanja toplotnih pumpi, pa onda i nacitao po internetu, i shvatio da je to za nase uslove prilicno skupa investicija, ali ne i neizvodiva ( krediti pozajmice itd.. ), tako da sad ovde bih hteo da pitam sve koji imaju iskustva i znanja a shodno situaciji da mi pomognu koliko mogu:

1. Koja je bolja varijanta, vazduh-voda ili voda-voda ( imajte u vidu da je kuca u Sapcu, gde su podzemne vode da kazem ne tako duboko, gledajuci po primeru komsija koji imaju podrume pa malo malo muku muce sa poplavom istih ) , samo uz malu napomenu da je dvoriste u kojem se nalazi kuca jako malo ( 12x22 metra ako se dobro secam )

2. Koliko bi kostala celokupna investicija za toplotnu pumpu, dakle sve sto je potreno da bi se ugradilo na postojece centralno grejanje, od samih elemenata, do ugradnje i "za ruke" itd.

3. Koliki bi bili odprilike mesecni racuni za struju za to grejanje imajuci u vidu sve gore podatke navedene o stanju kuce.

[ Dexic @ 04.02.2014. 11:05 ] @
Citat:
tihi2:
Sada si me naterao da sračunam i ispada da mi je trebalo 3020kw za grejanje a ja potrošio 2000kw struje. COP=1.5. Ali to je FINANSIJSKI COP jer sam optimizovao najmanji račun za struju.
Stvarni COP TP je oko 2.5-3 a grejača 1. Pa kad upalim grejač po nižoj tarifi imam COP=4, a kad upalim TP po višoj tarifi imam COP=3. Jeftiniji mi je grejač sve dok imam struje u plavoj zoni i dok je VT četiri puta skuplja.
Dakle, TP po nižoj tarifi ima recimo COP=8 (ali samo do 50*C), grejač po nižoj tarifi COP=4, a TP po višoj tarifi COP=2.5-3. Dobitna kombinacija je da ukupno što manje košta a ne da se za 1kw struje dobije najviše toplotne energije.

OK, finansijski gledano je bolje da napravis akumulator koji, preko TP, nocu akumulira dovoljno za 5 dana :)
Ali, gledam samo tehnicku efikasnost same TP. Nije fer reci da ima "nocni COP=6" a "dnevni COP=3".

Ono sto je mene interesovalo je koliki je stvarno gubitak mesecni, jer 3000kWh na 270m2 je strava dobra izolacija, barem ja tako mislim! :) Da se to prevede na neki prosek od 60m2, to dodje ~650kWh da je potrebno, sto znaci da bi dobre klime mogle da greju u zelenoj zoni maltene :) (mada iskreno, ovaj januar je bio prilicno topao)
Kako je bila potrosnja prosle godine, ako si i tada imao isti sistem?
[ sunfan @ 04.02.2014. 11:07 ] @
tihi

Videla gospodja da ti je racunica tanka :))))

Salu na stranu, betonski rezervoar od 23 m3 sa debljinom zidova 20 cm , samo beton generise 10000 kw + voda u rezervoaru.Izolacija rezervoara 60 stirodura sa svih strana. Na krovu 180 kom. vakuum cevi. TP i el.grejac kao backup , dugorocno resenje, za tvoje gubitke, ali da povecas radijatore, eventualno zidno grejanje...
Na ovaj nacin tokom cele godine filujes rezervoar, trosak nula.Sunce radi za tebe .

Problem je kod nas, sto se auto kupuje za ceo zivot a krucijalne stvari za najvise par godina, pa onda na novo.
[ plajos @ 04.02.2014. 11:08 ] @
Montažni okrugli otvoreni rezervoar, koji može da se unese kroz standardna vrata!
Upakovano nisu širi od 50 cm i visine od 1,20 do 1,70m.
Izolacija minimum 5-6cm! PUR !!!
Prečnik montiranog rezervoara 1-5m !
ceo svet koristi! I nadam se da će biti uskoro u ponudi i kod nas!!!!!!
slicni kao ovi!

http://www.stsscollc.com/tanks...eating-and-domestic-hot-water/

Žalosno je kad neko nekoga napadne bez argumenata i to naročito kad čovek štedi i zaista želi da

štedi prema svojim mogućnostima!

Nažalost svi učimo prvenstveno na sopstvenim greškama!

Smatram da ovaj forum namenjen onima koji žele da podele sa svima svoje uspehe, neuspehe, i onima

koji su voljni da drugima pomognu i da skrenu pažnju kako bi ili kako ne bi trebalo raditi neke stvari!

Gospodo i 1 dinar je ušteda!!!!

TP za tri meseca kod mene potrošio 1400 kW, i jako sam zadovoljan! Kod mene je COP preko 40-50%!

Pozdrav dobronamernim i tolerantnim ljudima!


[ tihi2 @ 04.02.2014. 13:31 ] @
Citat:
Dexic: OK, finansijski gledano je bolje da napravis akumulator koji, preko TP, nocu akumulira dovoljno za 5 dana :)
Ali, gledam samo tehnicku efikasnost same TP. Nije fer reci da ima "nocni COP=6" a "dnevni COP=3".
Što bi čuvao vodu za 5 dana kad mogu svaku noć da dogrejem? Taj COP, možda je nezgrapno ali nisam znao kako to da zovem. Recimo, noću me 1kw košta (1/2)x cena_niže_tarife a danju 1kw košta 2x cena_niže_tarife. Ni to nije puno bolje.
Citat:
Dexic: Ono sto je mene interesovalo je koliki je stvarno gubitak mesecni, jer 3000kWh na 270m2 je strava dobra izolacija, barem ja tako mislim! :) Da se to prevede na neki prosek od 60m2, to dodje ~650kWh da je potrebno, sto znaci da bi dobre klime mogle da greju u zelenoj zoni maltene :) (mada iskreno, ovaj januar je bio prilicno topao)
Kako je bila potrosnja prosle godine, ako si i tada imao isti sistem?
Rekoh da imam 11kw/h gubitaka na -20*C. To je 11/40=0,275kw/h po stepenu celziusa.
Znači 0,275 x 22,5 (sobna temperatura - spoljnjih 0*C) x 24h (ceo dan) x 30 (dana koliko ima mesec) = ukupna potrebna energija. Dakle, za januar je to 0,275 x 15,75 x 24 x 30 = 3118kw. Koristan je i podatak 0,275*22,5=6,2kw/h tj toliko mi treba energije za kuću na sat na 0*C.
I nije to svemirska izolacija: Prizemlje, cigla sa 10cm stiropora, sprat sendvič zid 25+5+15, potkrovlje sendvič zid 25+10+15, a plafon sa 15cm mineralne vune. Viđao sam i puno bolje.
Koeficienti sve govore:
25cm cigla = 1,5
25cm+5cm stiropora = 0,6 (2,5 puta bolje)
25cm+10cm stiropora = 0,38 (4 puta bolje)
25cm+15cm stiropora = 0,27 (5,5 puta bolje)

Tri puta manja površina neće trošiti tri puta manje. Neka kuća ima 100m2, 10x10m.
Neka na pod ima gubitke od 1500kw, na zidove 2500kw i na plafon 1500kw. Dakle kuća 100m2 ima 5500kw gubitaka.
Ako dozidaš sprat, sa istom izolacijom, ta kuća će imati gubitke na pod od 1500kw, na prizemje 2500kw, na sprat 2500kw i na plafon 1500kw. Dakle kuća 200m2 ima 8000kw gubitaka. Uvećanje površine duplo a gubtaka 45%
Ako dozidaš još sprat, sa istom izolacijom, ta kuća će imati gubitke na pod od 1500kw, na prizemje 2500kw, na 1. sprat 2500kw, na 2. sprat 2500 i na plafon 1500kw. Dakle kuća 300m2 ima 10500kw gubitaka. Uvećanje površine tri puta a gubtaka za 90%.

Prošla godina nije reper jer mi je rezervoar procurio pa sam svako veče dodavao oko 200l vode u njega i nije bio pun, ali prethodne godine su bile ok.

Vladimire, ideja ti je super, zašto onaj tvoj bazen ne pretvoriš u zimski akomulator energije? Bazen imaš, vakuum cevi imaš punu garažu, kupiš malo bakarnih cevi i stirodura za poklopac i rešena stvar.
[ velika_dilema @ 04.02.2014. 14:12 ] @
pozdrav svima! :o) drugari, imam veliku dileJu, sto bi se reklo :oD naime, ukratko, keva i ja se dvoumimo izmedju 2 toplotne pumpe: viesmann od 8 i olimpia splendid od 12 KW. bili su i jedni i drugi, pogledali prostor, iz viesmanna smatraju da je dovoljna njihova, ali bi u jednom trenutku morala da se menja drvenarija, i da se uradi izolacija; a druga ponuda je olimpia splendid, 12 KW, stan je 80-ak kvadrata, sta mislite? objasnicu u pm zasto se dvoumimo, svakom koga interesuje...
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 14:29 ] @
Citat:
tihi2

Prizemlje, cigla sa 10cm stiropora, sprat sendvič zid 25+5+15, potkrovlje sendvič zid 25+10+15, a plafon sa 15cm mineralne vune. Viđao sam i puno bolje.




@tihi2

Jeli ovo moguce...........pa tebi svaki sprat na kuci ima svoju razicitu dimenziju - znaci svaki sprat ima zub.
[ cokacunami @ 04.02.2014. 14:35 ] @
tihi2,

Mala ispravke:
1.) Nisi uračunao cenu eksplatacije u kalkulaciju troskova i uštede.
2.) Drugo, adekvatan akumulator treba da eliminiše dnevi rad izvora grejanja.
Sa nocnom 4 puta jeftinijom strujom, i u optimalnom mehanickom režimu rada (permannentno uključen), ušteda mora da bude mnogo veća od 30%.
Pogledaj moju (raniju) kalkulaciju.
[ cokacunami @ 04.02.2014. 14:36 ] @
tihi2,

Mala ispravke:
1.) Nisi uračunao cenu eksplatacije u kalkulaciju troskova i uštede.
2.) Drugo, adekvatan akumulator treba da eliminiše dnevi rad izvora grejanja.
Sa nocnom 4 puta jeftinijom strujom, i u optimalnom mehanickom režimu rada (permannentno uključen), ušteda mora da bude mnogo veća od 30%.
Pogledaj moju (raniju) kalkulaciju.
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 15:00 ] @
Citat:
velika_dilema:
pozdrav svima! :o) drugari, imam veliku dileJu, sto bi se reklo :oD naime, ukratko, keva i ja se dvoumimo izmedju 2 toplotne pumpe: viesmann od 8 i olimpia splendid od 12 KW. bili su i jedni i drugi, pogledali prostor, iz viesmanna smatraju da je dovoljna njihova, ali bi u jednom trenutku morala da se menja drvenarija, i da se uradi izolacija; a druga ponuda je olimpia splendid, 12 KW, stan je 80-ak kvadrata, sta mislite? objasnicu u pm zasto se dvoumimo, svakom koga interesuje...


Ako su u pitanju TP vazduh -voda i spreman si da izdvojis vecu kolicinu para mislim da je pogresno dati novac proizvodjacu koji samo lepi nalepnicu na tudji proizvod .A bogami dobro naplacuje.
Mnogo je pametniji izbor obratiti se nekom kompletnijem proizvodjacu koji stvarno ima iskustva u toj oblasti.
[ lumpy986 @ 04.02.2014. 16:25 ] @
Mala informacija, ocekuje se krajem ove ili pocetkom sledece godine da se promeni tarifni sistem, tacnije odnos skupa jeftina ce biti 1:2 a ne kao do sada 1:4 u korist nize tarife. Izvor informacija je EPS.
[ tihi2 @ 04.02.2014. 16:31 ] @
Citat:
cokacunami:
tihi2,

Mala ispravke:
1.) Nisi uračunao cenu eksplatacije u kalkulaciju troskova i uštede.
2.) Drugo, adekvatan akumulator treba da eliminiše dnevi rad izvora grejanja.
Sa nocnom 4 puta jeftinijom strujom, i u optimalnom mehanickom režimu rada (permannentno uključen), ušteda mora da bude mnogo veća od 30%.
Pogledaj moju (raniju) kalkulaciju.
I tako se vratismo na stranu 111 ove teme... ispod tvoje kalkulacije se nalazi moja kalkulacija. Sa razlikom što ti tvrdiš nešto što sam ja imao, probao, (pokvarilo se inače ne bih menjao), uzeo drugo, izmerio i napisao.
Da me ne razumeš ponovo pogrešno, grejanje na nižu tarifu struje je sigurno najjeftinije, sve do crvene tarife i ako se nema više tarife. Sa sve većom potrošnjom struje cena 1kw je sve veća i za 3-4000kw se približava na oko 4.1din/1kw. Moja investicija je smanjila potrošnju struje na 2000kw/mesečno i time oborila prosečnu cenu 1kw struje a i ukupan račun.
Kada budeš uradio to što predlažeš, sešćemo uz piće i meze da merimo.
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 17:30 ] @
Citat:
lumpy986:
Mala informacija, ocekuje se krajem ove ili pocetkom sledece godine da se promeni tarifni sistem, tacnije odnos skupa jeftina ce biti 1:2 a ne kao do sada 1:4 u korist nize tarife. Izvor informacija je EPS.


Ma ne vredi da im pricas o poskupljenju struje i promeni tarife vidis da su dogurali do meze i rakije,ljudi uzivaju.
Ima jedna lepa izreka .

Dok se pametni napametuju
budale se nazive.

Fjodor Mihajlovic Dostojevski

[ plajos @ 04.02.2014. 17:47 ] @
Pa ako je EU navidiku

Cena struje u Mađarskoj

Do 110 kWh 14,17 din/kWh
Preko 110 kWh 14,68 din/kWh

Jeftina tarifa 9,07 din/kWh (8 sati dnevno)

Geo tarifa za toplotne pumpe dnevno minimalna isporuka struje 20 sati

10,71 din/kWh


GAS

Za 1000 m3 treba platiti 44800 din
1500 66700 din
2000 89800 din
2500 113000 din
3000 136000 din

Pa šta kažete...
Raditi samo raditi Lenin
[ tripioo @ 04.02.2014. 18:19 ] @
Ako neko zna-- dali u Madjarskoj ili zemljama Evrope koriste te akumulatore toplote od 1000 l ili 2000 l za grejanje svojih kuca .Ja sam procitao da se oni koriste kod kotlova na cvrsto gorivo i nekada kod nas kada je struja bila mnogo jeftina.
[ anon3017188 @ 04.02.2014. 18:39 ] @
Citat:
plajos:
Pa ako je EU navidiku
Cena struje u Mađarskoj
Do 110 kWh 14,17 din/kWh
Preko 110 kWh 14,68 din/kWh



@plajos
Pa struja kao energent uopste nije diskutabilna-- Ali to treba raditi " pametno " i naravno dugorocno da bi nesto bilo " ekonomicno ".... Akumulator toplote " u kombinaciji sa ne-inverter TP i radijatorskim sistemom sigurno da ne moze biti ekonomicno resenje za sledecu zimu.

[ terzic @ 04.02.2014. 23:18 ] @
Poz kolege.
Posle par godina konacno da skupim vremena da malo ispitam mogucnosti samougradnje toplotne pumpe, pa vas molim za iskrene savete.
Imam ispred kuce bunar dubine 4.5m,ozidan metarskim betonskim prstenovima, uvek pun, pumpa u njemu koja je nekada pohranjivala 3-4 kuce vodom.
Kuca je 300 kvardata,sa 5cm stiropora izolacije.Ne bih je celu grejao ( za sada), pola-150kvadrata.Imam u planu da u toj drugoj polovini odradim podno grejanje.
Trenutno mi je grejanje na drva i radijatorskim sistemom sa 40-60 stepeni mi solidno greje kucu.
Da li je za ovih 150 kvadrata izvodljivo neki kompresor od 2.5-3.5 KW sa upotrebom voda-voda sistema?
Ako nista drugo, dovoljno mi je da sa nekih 40-50 stepeni odrzavam toplotu do -10 stepeni ( spoljna T) a dogrevao na drva.
-Da li moze da se koristi voda iz ovog bunara posto nije ispod zemlje ( zbog konstantne temperetare) iako pumpa povlaci vodu sa dna.
-Da li je dovoljno 4.5m dubine x 1.2m sirine vode za ovu kvadraturu ? Inace sam imao iskustva posle praznjenja zbog ciscenja ,da se bunar u toku noci ceo napuni za 7-8sati.
-Da li je princip TP isti kao ledomata, stim da na isparivac ide izmenjivac za vodu iz bunara a na kondezator izmenjivac za vodu za grejanje objekta?
-Da li je jos nesto potrebno ugraditi u ovaj sistem osim kompresora, 2 izmenjivaca, 1 sušača i 1 elektromagnetnog ventila kao na ledomatu ( za smer freona) _
Za sada tolik, poz !
-------------------------
[ sasalabud @ 05.02.2014. 07:14 ] @
Terzicu, samo napred!!!!!!!!!!! Ne obracaj paznju na dezurne kocnicare kojima je zivotna misija da kad vec za nesto nisu sposobni ubacuju klipove u tockove onima koji su sposobni I zele da rade I vuku napred.TP je prosta masina I vec si sam naveo skoro sve sto ti treba.Mislim I da ti je bunar dobar s tim sto neces rashladjenu vodu iz TP vracati u isti.Ja se evo lepo I jeftino grejem sa home made TP.Tvoje je da nabavis potreban material a varenja I punjenje gasom prepusti nekom serviseru koji je opremljen potrebnim alatima za taj posao.Moja je sastavljena bukvalno za jedan dan.Samo napred!!!!!
[ deki969 @ 05.02.2014. 09:45 ] @
i ja razmišljam oko toplotne pume voda-vazduh...
ideja je da se TP kupi direktno u Kini...

http://www.sun-tree.cn/product...ion%20of%20heat%20pump%20.html
ovo je firma, kod koje je kolega sa foruma kupio direktno, voda-voda sistem, čini mi se...

da li neko, ko je već duže u ovim vodama, može da predloži jedan, dva modela, sistem voda-vazduh, za npr. 150, max 200kvm...

pozdrav


[ terzic @ 05.02.2014. 11:37 ] @
Citat:
sasalabud:
Terzicu, samo napred!!!!!!!!!!! Ne obracaj paznju na dezurne kocnicare kojima je zivotna misija da kad vec za nesto nisu sposobni ubacuju klipove u tockove onima koji su sposobni I zele da rade I vuku napred.TP je prosta masina I vec si sam naveo skoro sve sto ti treba.Mislim I da ti je bunar dobar s tim sto neces rashladjenu vodu iz TP vracati u isti.Ja se evo lepo I jeftino grejem sa home made TP.Tvoje je da nabavis potreban material a varenja I punjenje gasom prepusti nekom serviseru koji je opremljen potrebnim alatima za taj posao.Moja je sastavljena bukvalno za jedan dan.Samo napred!!!!!


Znam da ne ide povratna vida u isti bunar.To mi nije problem, kao ni varenje , nego cisto da me neko iskusniji posavetuje zbog dugotrajnosti kompresora, neka sitnica moze mnogo da znaci.
Izmenjivace bi moga i sam da napravim ako gotovi nisu mnogo skupi ( za 3.5kw kompresor).
Ako si u mogucnosti , pusti mi neki nacrt ili savet.
POZ


___
[ CBC @ 05.02.2014. 11:51 ] @
Neznam da li je neko vec mislio o tome ali da napomenem, efikasne izmenjivace mozete napraviti koristeci expander od klime iz auta. Ubaciti ga u cev ogovarajuceg dijametra i kroz cev terati vodu. U pitanju je aluminijumska konstrukcija namotana u spiralu, sa velikom povrsinom za izmenu, oko 20cm precnika i oko 40cm duzine.
[ SKIDANOVIC @ 05.02.2014. 14:07 ] @
Da li je ovo moguce da se dobije ovako visoka izlazna temp od 75C . sistem vazduh-voda .

TP vazduh - voda 75C






_
[ sasalabud @ 05.02.2014. 18:01 ] @
A sto se ti unapred brines o dugotrajnosti kompresora? To ne zavisi nista od tebe nego od onoga ko ga puni gasom.Ti se samo potrudi da angazujes profesionalca a ne dileju.Kompresor koji sam ja upotrebio je star 15g. I eno ga prede ko macor.Pogledaj bilo koju animaciju TP na you tube I to ti je to I nebih se ja zezao sa pravljenjem izmenjivaca,kupis brate mili plocaste I to je to a ne da posle razmisljas dali imas dobru izmenu ili sta je
[ tihi2 @ 05.02.2014. 20:28 ] @
Citat:
SKIDANOVIC:
Da li je ovo moguce da se dobije ovako visoka izlazna temp od 75C . sistem vazduh-voda .
TP vazduh - voda 75C
Kažu da dvostepene to mogu. Mada i na mojoj je fabrički podešena temepratura od 92*C za zaštitu kompresora. Znači kad bi radila na 80*C, mogla bi se skinuti topla voda od 70-75*C. Verovatno je COP mali ali može. Jedno jutro je (kad sam zaboravio da vratim merač temperature u rezervoar) temperatura u rezervoaru u 7:30 bila 72*C. Po tome ispada da i jednostepena može da daje 70*C.
[ CBC @ 05.02.2014. 21:16 ] @
Mereno na kondenzeru sa IR termometrom na IVT vazduh-vazduh! Inverter, naravno! Po ukljucenju dok nakuplja energiju pre nego krene sa ventilatorom, 82°C. R410
[ SKIDANOVIC @ 08.02.2014. 21:16 ] @
Kako prodjoste sa ovim hladnim danima , mislim na obicne TP vazduh-voda koje daju max 50C ?
Ovo hladno vreme je bas bilo dobra proba za jeftinije Kineze a i za skuplje Markirane TP .
[ tihi2 @ 08.02.2014. 21:59 ] @
Nije bilo problema jer nije bilo ni zime. Januar je imao (u NS kod mene u gradu) minimalnu_temperaturu=-6 ; maksimalnu_temperaturu=+17,5 ; prosečnu_temperaturu=+5,7. Zvanična merenja van grada su za oko 1-2 stepena manja.
[ Kicpet @ 09.02.2014. 16:16 ] @
Citat:
tihi2: Nije bilo problema jer nije bilo ni zime. Januar je imao (u NS kod mene u gradu) minimalnu_temperaturu=-6 ; maksimalnu_temperaturu=+17,5 ; prosečnu_temperaturu=+5,7. Zvanična merenja van grada su za oko 1-2 stepena manja.


Odakle crpiš podatke o temperaturi u NS (min/max/prosek)?

[ tihi2 @ 09.02.2014. 19:14 ] @
Sa svoje elektronike tj svog merača svakih 20 minuta zadnjih 5 godina postavljen na 0,5m od kuće, na 2m visine, severna strana.

I, ako smem, da konstatujem da na ovom sajtu više nema malvera (najzad posle ovog današnjeg popravljanja). Hvala Administratorima.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 09.02.2014. u 20:27 GMT+1]
[ sasalabud @ 13.02.2014. 15:30 ] @
Upravo sam dobio januarski racun za struju 870kw 7240din.Grejana cela kuca 80kvadrata.Racunam da je pola od toga otislo na grejanje a pola mi je redovna potrosnja I to mi onda dodje upola jeftinije nego kad sam gasom grejao samo pola kuce.Ja sam s ovim jako zadovoljannnn n
[ SKIDANOVIC @ 13.02.2014. 16:59 ] @
Odlicno , sto bi rekli pa to i jeste svrha .......da dobro greje a malo trosi.
[ nitko666 @ 14.02.2014. 10:41 ] @
Kako sam i sam na ovoj temi tražio konkretna iskustva sa toplinskim pumpama,
da sad ja napišem svoja nakon par mjeseci korištenja.

Kao što sam već pisao pumpa je kineska Meeting MDS30D voda-voda 12kW 220V sa grijanjem sanitarne vode.
Kuća je 180m2 neto, dobro izolirana (10cm stiropor i stolarija 1.1W/m2K), komplet podno grijanje.
Pumpa je namještena na povrat 28C u dnevnoj tarifi i povrat 32C u nocnoj tarifi - tako da se danju rijeđe pali nego noću.

Evo izračun struje za 01/2014 (nije bio baš pretjerano hladan mjesec ali neka informacija jest):
Dnevna tarifa: 600kWh Noćna tarifa: 750kWh
Nemam zasebno brojilo, tako da je ovo sva struja - grijanje, topla voda kao i ostala struja u kući (oko 300kWh mjesečno sam trošio bez grijanja i tople vode, većinom dnevne tarife - nekom interpolacijom bi izračunao da je pumpa na grijanje i toplu vodu potrošila 400/650kwh).

U međuvremenu sam otvorio pumpu da vidim koji je kompresor i komponente, pa evo još par sličica:






[Ovu poruku je menjao nitko666 dana 14.02.2014. u 11:58 GMT+1]
[ SKIDANOVIC @ 14.02.2014. 17:41 ] @
Novo je novo , a i firmirano .
Da li si merio max temperaturu vode koju daje tvoja TP ?
Koliko je ta tvoja potrosnja za prosli mesec u evrima ?
[ tihi2 @ 14.02.2014. 19:41 ] @
@nitko666, kako regulišeš da li topla voda ide u grejanje ili u bojler za kupatilo?
Koja je cena kw struje kod vas i kako se računa?
Možeš li da pročitaš model kompresora? Na slici se vidi samo početak "model:" a ostalo je prekriveno izolacijom.
Koji gas koristi? R407 ili R417A?
[ nitko666 @ 14.02.2014. 22:07 ] @
Max.temp je deklarirana 60C. Meni nikad nije trebalo toliko jer mi odlazni vod ima cca 7-8C vise od dolaznog - sto znaci da je to 40C u nocnom rezimu kad je povratni vod postavljen na 32C ili maksimalno 50C kada grije sanitarnu vodu na 40C.

Regulaciju sanitarna voda / podno grijanje obavlja sama pumpa - spojena je preko 3way ventila na solarni bojler i podno grijanje. U bojleru se nalazi senzor temperature i kada padne ispod 40C pumpa grije bojler (koji je postavljen kao prioritet) a tek nakon sto zavrsi sa bojlerom nastavlja sa podnim grijanjem na 32C povrata. To radi odlicno.
Postoji i trinity model ove pumpe koji moze istovremeno grijati sanitarnu vodu i time hladiti podno/chiller - ali samo kao 3fazna.

Cijena struje u hr je ovisna o dobavljacu, ali cca 1kn(0.13€)za dnevnu tariju (07-21) i 0.5kn(0.065€) za nocnu tarifu (21-07) po kWh.
Prosli mjesec sam potrosio ukupno cca 130€ struje, od toga je otprilike 100€ otislo na toplinsku pumpu - grijanje i sanitarnu vodu.

Kompresor je ZR72KCE-TFD, R407.

Evo krivulja od pumpe, sigurno ce nekome biti zanimljivo:

[ tihi2 @ 14.02.2014. 22:39 ] @
Do sada sam mislio da je oznaka TFD oznaka za trofazne kompresore.
Možeš li, kada TP radi, pročitati i napisati A parametre (A1-A9) sa displeja?
Znaš li koliki su ti gubici kuće?
Generalno, mislim da je potrošnja mala (ako računam da je prosečna temperatura bila kao u NS).
[ mali genije @ 14.02.2014. 22:39 ] @
Pogledaj ponovo ZR72KCE je trofazni kompresor
[ SKIDANOVIC @ 14.02.2014. 22:41 ] @
Ja sam se nameracio bas na taj model i tu velicinu 12KW voda - voda . Deluje mi veoma primamljivo .
Koliko vode trosi na sat `?
[ nitko666 @ 15.02.2014. 08:11 ] @
Kompresor je taj samo ima još neku oznaku na kraju za 1 fazni bio sam ga našao na netu - potrazit cu opet pa javim.

Paremetri:
1 28C povrat iz podnog
2 37C odlaz u podno
3 5C vanjska temp
4 12C povrat u bunar
5 15C ulaz iz bunara
6 42C temp u bojleru

Troši oko 3m3/h bunarske vode.

Gubici kuće su mi teoretski 6.5 kW za 40K.


[ tihi2 @ 15.02.2014. 10:44 ] @
Ja sam mislio da imamo isti displej i da redom ispišeš podatke, one sa settings (A1-coil temp, A2-return gas temp, A3-Exhaust temp itd do A9-Opening angle of valve) da vidim kako si to ispodešavao... ja sam tu malo eksperimentisao.
Ja nemam voda-voda ali se (koliko sam pročitao) preporučuje da bunarska voda ulaz/izlaz ima razliku od 5 stepeni (smanjiti protok bunara?). Kakve pumpe i kolike snage si stavio (obe) i sa koje dubine bunarska vuče vodu?
6.5kw gubitaka je i po mojoj odokativoj računici realno.
Zanimljivo mi je da je viša struja 14 a niža 10 sati na dan.
Nožda sam dosadan, ali kad se uđe u podešavanja onda je svaki detalj važan.
Hvala ti na dosadašnjim odgovorima, vrlo su korisni.
[ tihi2 @ 16.02.2014. 19:29 ] @
Kicpet, našao sam on line podatke temperature za NS na adresi vreme.in.rs
Nisam baš nešto pregledao, ali vidim da meri oko 1,5 do 2*C više od moje. A moja meri oko 1-2*C više od one zvanične na Šančevima.
Danas je inače postvljena prva merna stanica u NS za javnu upotrebu, pa kad proradi biće podataka. Vidi na http://www.021.rs/Novi-Sad/Ves...-temperature-u-Novom-Sadu.html
[ randa @ 17.02.2014. 07:35 ] @
Imam stan u novoj zgradi gde zbog nesavesnog investitora nije uključeno gradsko daljinsko grajanje (investitor neće da plati toplani milionsku taksu za priključak zagrade, iako su sve instalacije odrađene, čak je i grejanje radilo u probnom periodu nekih par meseci) pa sada razmatram opcije. U stanu je montiran radijatorski sistem, i postoji razvodna kutija iz koje se topla voda distribuira crevima, u podu, do svakog radijatora. Stan nije korišten ove zime, baš zbog nemogućnosti grejanja. Daljinsko grejanje u mom gradu je i inače skupo, euro po kvadratu a plaća se tokom cele godine. Stan ima oko osamdesetak kvadrata, i standardno je izolovan.

Trenutno sam najviše naklonjen ideji da uzmem jednu Meeting toplotnu pumpu http://www.heatpumpfactory.com/info.asp?act_id=270 koju bih držao na terasi, i jedan veći boiler (neki u rangu ove pumpe - jeftin) za sanitarnu vodu i akumulaciju energije iz toplotne pumpe, koji bi imao dodatni elekto grejač, za dogrevanje vode, u hladnim noćima kada se koeficijent toplotne pumpe približi jedinici, a jeftina je struja. Bojler bi u ovom slučaju služio i kao elektrokotao, tj. low tech sigurnosna varijanta u slučaju havarije na toplotnoj pumpi u nezgodnom trenutku. Nije mi baš najjasnije da li bi tada topla voda išla iz boilera u radijatore ili direktno iz toplotne pumpe u njih. Inače radijatori su klasični aluminijumski za centralno, pa sam u dilemi da li je potrebno i njihovo menjanje, i instaliranje panelnih, nisko temperaturnih radijatora.

Ostali stanari u zgradi su instalirali elektokotlove ili koriste peći.

Šta mislite?

[Ovu poruku je menjao randa dana 17.02.2014. u 09:01 GMT+1]
[ tihi2 @ 17.02.2014. 10:06 ] @
To je dobro rešenje, pitanje je koliko se isplati.
Prvo bi trebalo da znaš koliko ti energije treba tj kolika je površina spoljnjih zidova, od kog materijala su i koje debljine i koji je grad u pitanju. Pitaj komšije za sličan stan koliko struje koriste za grejanje, za januar npr.
Koji su radijatori? Svi radijatori mogu biti niskotemperaturni, samo je stvar u njihovom broju (tj površini).
Posle toga bi se mogla napraviti neka kalkulacija.
[ randa @ 17.02.2014. 11:03 ] @
Fasadni zidovi imaju dužinu odprilike 11 metara, a spratna visina je mozda 2 i 80 ili 3 metra, od te površine možda trećina odpada na otvore, a zid je višeslojni, opekarski blok, mineralna vuna oko 5cm, opeka na kant mislim, i onda malter i fasadni premazi, grad je u jugozapadnoj srbiji, na oko 500 metara nadmorske visine, u kotlini, a zgrada je pored reke, tako da je malo vetrovitije.

Verovatno su ugrađeni neki od ovih jeftinijih aluminijumskih radijatora http://www.etazgrejanje.com/katalog/aluminijumski-radijatori/ . Mogao bih možda prebrojat sve člankove i na osnovu neke uobičajene temperature za centralno grejanje dobit koliki su projektovani toplotni gubici u stanu, a onda izračunat koliko bi još članaka trebalo da se doda da bi se tako dobijeni toplotni gubici anulirali u sistemu koji radi na temperaturi od 55 celzijusa, kolika je maksimalna temperatura za pomenutu toplotnu pumpu.

Ili da ubacim radijatora koliko maksimalno fizički može da stane na fasadnom zidu, kako di dobio što manju zahtevanu radnu temperaturu, tj. veći COP, pošto su aluminijumski radijatori relativno jeftini.

Kod ove toplotna pumpe kompresor je napolju, i takozvani hidro modul (cirkulaciona pumpa, expanziona posuda), zar ne? To bi trebalo da je bolje rešenje kad je akustika u pitanju? Stim što je verovatno i izmenjivač toplote napolju, u sklopu iste kutije, što je verovatno loša strana ovakvog rešenja, jer se gubi toplota pre nego što uđe u stan?

[Ovu poruku je menjao randa dana 17.02.2014. u 12:51 GMT+1]
[ tihi2 @ 17.02.2014. 14:00 ] @
Podatke daješ od oka i otprilike i tu nema puno pomoći. Za radijatore je važno koliki su i koliko ih ima.
Ali, gubici stana ne bi trebali da su veći od 1.5kw/h tj treba oko 400kwh/mesečno za prosečnu zimu. Čak i da trošiš 2/3 više i 1/3 niže tarife to je ukupno manje od 3000din/mesečno struje. Elektro kotao košta 200evra.
TP MD20 je oko 1000evra, treba ti još ekspanziona posuda i cirkulaciona pumpa (to nema MD20 jer je tipa monoblok i nema hidromodul). Koliko možeš da uštediš? Čak i da sa TP uštediš svih 3000din/mesečno treba ti 40 meseci grejanja da vratiš investiciju. Realno je duplo više.
Nije komšiluk slučajno kupio elektrokotlove.
[ sunfan @ 18.02.2014. 11:25 ] @
randa

Imam na prodaju MD 20 za 1200 eura sa pripadajucom cirkulacionom pumpom.

Cena u fabrici MD 20 je 772 $ a MD50 1372 $.


Pozdrav

[ nitko666 @ 20.02.2014. 14:30 ] @
Citat:
tihi2:
Ja sam mislio da imamo isti displej i da redom ispišeš podatke, one sa settings (A1-coil temp, A2-return gas temp, A3-Exhaust temp itd do A9-Opening angle of valve) da vidim kako si to ispodešavao... ja sam tu malo eksperimentisao.


Mislim da TP zrak ima drugaciji display pa i parametre.

Ovo su upute od Meeting voda-voda pumpi, tamo su objasnjeni parametri (na chinglishu ali moze se shvatiti):
Meeting water to water heat pump Operational Manual MDS 30D

Npr. slika mog displaya dok grije sanitarnu vodu:

[ tihi2 @ 20.02.2014. 18:03 ] @
Jeste drugačiji ali sam mislio daima iste podatke koji se mogu podešavati.
Na brzinu nisam našao parametre u tvom uputstvu, ne znam zašto je to drugačije. Možda da pišeš Jenny ili Judy da ti pošalje dodatno (servisersko?) uputstvo ako ima.
Ja mogu da podešavam i ugao superheata (Emerson je naknadno izdao preporuku da se poveća ugao u odnosu na fabrički i TP je znatno tiša posle toga), ugao ekspanzionog ventila (direktno utiče na snagu TP i COP), compensation of superheat itd.
Ne verujem da se to kod MD30 ne može podešavati. To su podešavanja samog kompresora koja značajno utiču na rad i COP cele TP. Nema veze što je ulaz voda a ne vazduh.
[ nitko666 @ 21.02.2014. 06:42 ] @
Koliko vidim nema nista od toga, a i na vodi su razlike u temp manje pa time i tlakovi daleko manji.

No ja sam kontaktirao sa hr zastupnikom a ne sa tvornicom, Jel možeš dati kontakte da ih pitam?
Zanima me još nekoliko stvari koje zastupnik ne zna.
Može na PM.
[ tihi2 @ 21.02.2014. 10:04 ] @
Poslao sam ti kontakte na PM pre 9.
[ yt7pwr @ 21.02.2014. 11:14 ] @
Nije toplotna pumpa ali moze da bude zanimljivo:
http://www.energetskiportal.rs...p-solarne-toplane-u-badnjevcu/
Ovde se tvrdi za rezervoar:
Citat:
Sistem izolacije jezgra akumulatora je takođe patentirano rešenje profesora Petrovića koje omogućava da relativni toplotni gubici budu manji od 6% na godišnjem nivou.
Video sam na drugim mestima da se istrazuje sa solima NaCl (tacan sastav je naravno tajna) kao materijom kojom se transportuje i skladisti energija jer na visokim temperaturama postaje tecnost a na minusima ne mrzne. Da li je to i ovde slucaj? I samo 6% gubitaka godisnje?
[ tihi2 @ 21.02.2014. 20:22 ] @
Sve je ovde poznato osim medijuma koji je patentiran i tajna. Koncentracija sunčevih zraka se koristi kod sunčanih topionica odavno, ali je uvek bio problem kada nema sunca (oblačno kada rade slabije ili noću kada ne rade nikako).
Taj medijum za skladištenje koji pominju ima moć od 450kwh/m3 dok voda na 90*C ima 105kwh/m3. Dakle uštedeli su prostor 4.5 puta, ali je temperatura umesto 90*C 800*C.
Smanjenje gubitaka na 6% je i sada moguće debljom izolacijom apsorbera.
Ovo za pravljenje struje 24h me nisu ubedili jer energiju ne skladište kao struju već kao toplotu. Jedino iz toga da koriste parnu mašinu pa pretvaraju u struju što će imati primetne gubitke.
Može li se grejati ceo grad ovako? Može, mogao je i do sada. Samo treba imati dovoljno veliki akomulator da se uskladišti toplota preko leta i da se koristi preko zime. Meni bi trebao akomulator vode od 170m3 da bi se grejao cele zime na letnju solarnu varijantu. Kad malo bolje pogledam, to je 10x10x2m. Nije ne izvodljivo tj nije neka naučna fantastika.
Mislim da je sve realno prikazano, da je moguće uraditi i da nije prevara.
@Cokacunami, eto primene za onu tvoju ideju, novo svetlo baca grejanje akomulacije solarnom energijom a ne toplotnom pumpom ili grejačima.
[ CBC @ 21.02.2014. 20:45 ] @
Pre neku godinu sam u OVOJ temi postavio link kako se ceo deo grada greje energijom toplotnih pumpi u toku dana dok su pumpe nocu skladistile energiju u rezervoare sa soli. Princip je jednostavan i primer osnovne skole gde se najveca energija skladisti oko tacke temperature promene agregatnog stanja. Sta je sad mr. dr. ing. doc. Srbija patentirao i gde, pa, tocak ili toplu vodu... :(
[ cokacunami @ 22.02.2014. 05:05 ] @
tihi2,

Lepa deja sa jednom OGROMNOM manom-inicijalna cena je totalno neinteresantna sa našim kamatnim stopama.
Ni reči nema o ekonomiji-koliko decenija treba da se ulagaanje isplati?
[ tihi2 @ 22.02.2014. 16:51 ] @
Možda za nekog to i nije tako nedostižno.
Malo sam opet računao i ispada da za akomulator od 200m3, sa zidovima od 30cm betona (po 70evra/m3), stiroporom od 40cm (2evra/m2 za 10cm), 50m2 solarnih kolektora (po 100evra/m2) treba oko 13000evra.
Mene bi grejanje na gas koštalo oko 1300evra/zimi pa ispada da bi se isplatilo za 10 godina (ako se ne računa priključak i gasni kotao).
Koliko sam video, Wiessman, Siemens, Vaillant (http://www.ebay.de/itm/Vaillan...ain_77&hash=item35ce36dc60) i još neki renomirani proizvođači svoje TP od 12kw sa bunarima i montažom prodaju i po više od 10-12000evra.
Ostaje, ko kreće iz početka, da se uloži u veliki akomulator i solarce a ne u TP. Dugoročno se sigurno isplati.
[ sunfan @ 22.02.2014. 17:29 ] @
Posto sam slab sa matematikom, da li ima neka dobra dusa ( po mogucstvu bankar ) koja ce da izracuna koliko ce 12000 eura vredeti za 10 god.



Hvala unapred
[ tihi2 @ 22.02.2014. 19:07 ] @
Pogledaj gde treba uložiti pare ako ih imaš... dole je uporedna tabela.
http://dragandejkovic.wordpress.com/tag/monetarno-zlato/
Inače u zadnjih 5 godina ceo svet je proizveo 5% više robe, ali je naštampao 20% više novca u novčanicama. Dokle tako može?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 22.02.2014. u 20:19 GMT+1]
[ SKIDANOVIC @ 28.02.2014. 14:29 ] @
Majstori nesto ste se ucutali !!!
Ima li nekih novosti u svetu toplotnih pumpi ?
[ tihi2 @ 02.03.2014. 15:55 ] @
Rezultati rada MD50 za februar 2014. Uslovi rada: gubici objekta 11kw, unutašnja temperatura 22.5*C plus ili minus 0,15*C, akomulator 1000l, posebno brojilo samo za grejanje pa je uračunata potrošnja TP+2kom ventilatora od po 150w + cirkulaciona pumpa od 240w.
Do 3.02. jedno podešavanje parametara rada TP, do 9.02. drugo. Tačno se može videti na grafikonu. Imam još 2-3 ideje ali nisam stigao da probam.
Da, dopuna: od 4.02. do 4.03. (kada mi čitaju struju) biće 408 više i 378 niže tarife tj 5200din za grejanje.


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 02.03.2014. u 17:40 GMT+1]
[ nitko666 @ 05.03.2014. 08:01 ] @
Na osnovu cega dobivas ove podatke?

To su mjereni podaci ili pretpostavljeni?
Posebno mi nije jasno otkud ti gubici kuce i COP?
[ tihi2 @ 05.03.2014. 09:59 ] @
Gubici kuće su, naravno, izračunati. Na osnovu merenih podataka i to na sledeći način: 4 zime sam se grejao na struju, merio temperaturu spoljnju i unutrašnju i pisao potrošnju sa posebnog brojila koje je odvojeno za grejanje. Na osnovu toga znam koliki su mi gubici u zavisnosti od spoljnje temperature. Recimo, gubici po 1*C su mi 0,275w/h, za 24h gubici su 6.6kw/h po *C. To znači da ako je prosečna spoljnja temp 12.5*C, a ja grejem na 22.5, moji gubici su 66ke na dan.
naravno da sam gubitke keće računao i na osnovu izolacije i upotrebljenih građevinskih materijala. Računica se slaže da su gubici oko 11kw/h kada računam na oba načina.
Najpreciznije bi bilo da se na izlazu stavi kalorimetar, ali ja ga nemam. Za mene je i ovo dovoljno precizno.
[ Bokimuz @ 05.03.2014. 19:02 ] @
U potrazi za najboljom varijantom za grejanje i hlađenje stana (dupleks, 110m2) pomoću toplotne pumpe vazduh-voda i fancoilera, dobio sam i jednu ponudu koja malo odstupa od moje osnovne zamisli. U pitanju je multi-split marke Gree (http://www.gree.rs/multi.html) - jedna spoljna jedinica na koju se priključuju 4 unutrašnje. Ovo mi zadovoljava potrebe, a i cena mi je prihvatljiva (prilično niža u odnosu na varijatnu sa toplotnom pumpom i fancoilerima). S obzirom da je i ovo jedna vrsta toplotne pumpe, zanima me šta mislite o ovom sistemu? Koje su prednosti, a koje mane u odnosu na moju prvobitnu zamisao? Da li i sa ovim sistemom postižem uštedu kao i sa toplotnom pumpom? Šta se dešava sa COP-om?
Hvala unapred!
[ tihi2 @ 05.03.2014. 20:08 ] @
To je u stvari toplotna pumpa vazduh/vazduh.
Posebno se mora voditi računa da se uzme dovoljno snažna jer što je manja spoljnja temperatura snaga TP se smanjuje (na -10*C je oko 30% slabija nego na +7 za koje podatke javno daju). Tražiti kolika je snaga na npr -10*C.

Dobre strane:
1. To jeste toplotna pumpa
2. Ušteda energije tj struje a time i para
3. Niža investicija (ako ti tako kažeš)
4. Inverter je pa smanjuje snagu u odnosu na zahteve kuće
5. Jednostavnija konstrukcija u odnosu na fan coil i jednostavnji prenos energije (fan coil prenosi energiju freon-voda, pa voda-vazduh, a unutrašnja jedinica samo freon-vazduh)

Loše strane (po meni):
1. Duvanje (to su unutrašnje jedinice iste kao kod klime)
2. Pitanje je da li je 4 dovoljno, jer u prostoriji gde nema unutrašnje jedinice nema ni grejanja (ili hlađenja) ili je ono značajno slabije.
3. Rešiti grejanje kupatila, kuhinje i manjih prostorija grejanjem na struju npr grejalicama, radijatorima na struju itd što kvari koncepciju.
4. Odvođenje kondenzacije sa unutrašnjih jedinca (ali to se mora rešiti za svako hlađenje - i sa fan coilima)
5. Raspored toplog vazduha po visini (obično se unutrašnja jedinica stavlja blizu plafona, a toplao vazduh ide na gore, može da se malo pomogne usmerivačima ali je na podu razlika najmanje 5*C)
6. Buka (u odnosu na podno i radijatorsko, fan coil se takođe čuje)

Ljudi se greju na takav način, od tebe zavisi da li ima više argumenata za ili ti možda navedene loše strane ne smetaju.
[ Bokimuz @ 07.03.2014. 21:48 ] @
Hvala, tihi2, na detaljnom odgovoru. Ja sam rešio da uvedem taj multi split sistem. Pisaću o rezultatima... Pozdrav!
[ nitko666 @ 07.03.2014. 22:03 ] @
Ja sam danas bio u prilici napraviti mali eksperiment sa svojom MDS30D.
Kako sam iz nekih razloga praznio spremnik tople vode (200l), imao sam priliku mjeriti koliko topl.pumpi treba da ga ponovno zagrije na 40C.

Za ugrijati 200l vode sa 19C na 42C trebalo je 33min.


Kako imam 2 senzora temp. u spremniku pratio sam oba i uzimao srednu vrijednost.

Budući da znam koliko vode grijem u kojem vremenu bilo je jednostavno izračunati dobivenu toplinu:
Q = m*c*dT = 19253.3 kJ = 5.35 kWh

Toplinska pumpa mi sa svim cirk.pumpama troši 2.8kW električne energije, šta znači da je za 33min utrošila 1.54kWh.
Ukupan COP = 3.5 Na početku dok je voda bila hladnija je bio bolji, kasnije sve lošiji.

Ovo je konačni rezultat:

P1 je utrošena električna energija (kWh)
P2 je dobivena toplina (kWh)
COP je izračunati COP.

Treba uzeti u obzir da je grijanje sanitarne vode rad u nepovoljnom režimu gdje se temp kruga na izlazu kreće oko 50C (max 55C na kraju).
[ tihi2 @ 08.03.2014. 11:51 ] @
Rezultati su odlični. COP=3.5 je odličan, bio bi bolji kad bi grejao do 35*C a ne 40, ali ovoliko treba.
Fabrički COP je preko 4, ali (ako pogledaš uslove) oni greju vodu sa 15 na 45*C, što bi ti i dobio. Naravno, ne računaju ni potrošnju cirkulacionih pumpi (kolike snage su tvoje?).
Sve u svemu, kinezi za naše modele nisu slagali karakteristike.
Ne znam da li imaš mogućnost da izmeriš, moja TP troši od 3.6-4.6kw/h zavisno na koju temperaturu vode grejem. Malo mi je to zbunjujuće jer oni pišu 4.4kw/h i tačka. Oba kompresora su on-off pa ne znam odakle ta razlika. Logika kaže da sa manjim pritiskom (tj manjom temperaturom) treba manje i energije, ali zašto onda nisu napisali 3.6-4.6kw/h?
[ tripioo @ 08.03.2014. 20:22 ] @
Citat:
Bokimuz:
Hvala, tihi2, na detaljnom odgovoru. Ja sam rešio da uvedem taj multi split sistem. Pisaću o rezultatima... Pozdrav!



Mozda je pametnije uzeti sa GWHD 42 NK - koji ima mogucnost do 5 unutrasnjih jedinica.Treba uzeti u obzir i rezervnu snagu i dugovecnost kompresora.
Imas i Midea multi u ponudi od 41000(9000 - 48000 ) BTU za pristojnu kolicinu para.
[ doktor dare @ 13.03.2014. 14:29 ] @
Pozdrav svima!

Imam kucu od 290m2 (75m2 od toga se vodi kao poslovni prostor) privezanu na sistem centralnog grejanja (toplana Kraljevo). Poceli su da stizu racuni po kalorimetru (za sada samo za poslovni prostor, a od jeseni i za stambeni deo), pa sam poceo da trazim alternativni nacin grejanja. Poskupelo je bezobrazno, iako je i do sada bilo skupo.

U mom kraju se masovno prelazi na pelet i troskovi su mi uglanom poznati. Toplotna pumpa me interesuje, mada ovde nema nikoga da se greje na taj sistem. Vec danima istrazujem internet i konsultujem se sa ljudima iz struke u vezi sa TP.

Kuca je na sprat (2 celine vertikalno podeljene), gradjena ciglom zidovi 30cm (zajedno sa betonom sa obe strane nakon rekonstrukcije posle zemljotresa), izolovana sa 2 strane stiropor 5cm (druge 2 strane su zadrzale originalni izgled iz 1936god), tavanica izolovana polovina 5cm stiropor, druga polovina tervol, odlicna stolarija (polovina drvo-aluminijum, druga polovina drvo). Radijatorski sistem (vec sada sa malo vecim brojem rebara. Posedujem bunar sa velikom kolicinom vode, 2 brojila (kuca i poslovni prostor). Ako nesto znaci, tokom noci bez grejanja se ohladi za 4-5 stepeni.

Sto vise citam i raspitujem se sve sam dalje od odluke. Mnogi me odvracaju od TP, nedovoljno efikasno, veliki racun za struju, nemam rezervni sistem grejanja kod veoma niskih temperatura...Razmisljam da uradim elaborat o energetskoj sfikasnosti kako bi imao blizu predstavu da li je TP sistem koji je efikasan/ekonomican u mom slucaju.

Jel imate neki savet?

[ rovaccccc @ 13.03.2014. 15:33 ] @
Citat:
Bokimuz:
Hvala, tihi2, na detaljnom odgovoru. Ja sam rešio da uvedem taj multi split sistem. Pisaću o rezultatima... Pozdrav!

Koliko kosta taj multisplit gree.
Kad sam trazio za svoju kucu grijanje takodje sam razmisljao dali multisplit ili vise komada singlesplit.
Odluka je pala na dva komada single split.
-multisplit je bio skuplji
-moras uzet extra jaku vanjsku da bi mogla sve podmirit a sve sto je jaci to je manje stedljiv,manji COP
-kad biras vanjsku jedinicu moras naci specifikacije kolko toplote moze da izbaci na -15 osim ako ce ti to biti samo pomocno grijanje
-po meni glavna mana multisplit sistema je defrost,kad vanjska zamrzne ona tad prestane grijat unutra i pocinje da odmrzava vanjsku jedinicu,to traje od 3-5min najbolji uredjaji pa do 15-20min.Znaci kod multisplit odjednom staju svi uredjaji po stanu,a ako je svaki uredjaj za sebe onda kad jedan odledjava ostali griju unutra obicno.

Cijena jednog fujitsu uredjaja nominalne snage 4kw je 600-700€ .
Dva takva uredjaja su snazna otprilike kao multisplit gree 24ka sa linka koju si postavio,bas me zanima koliko kosta taj multisplit.

Sto se tice pokrivanja kvadrature kod mene su dva single uredjaja pokrili sprat kuce 85m2,sto se tice kupatila imam grijalicu koju upalim mozda 3 puta za cijelu zimu,obicno nam ne treba.Mi imamo dobru izolaciju na kuci a klime su postavljene u sobe i gledaju prema vratima na hodnik pa je tako cijela kuca topla,s tim sto je u drugim sobama temp niza za 1*C otprilike.

[ anon3017188 @ 13.03.2014. 19:41 ] @
@Doktor dare

Po mom misljenju, mislim da treba da odustanes od toplotne pumpe.Velika je to kvadratura 290 m 2 i to radijatorski sistem grejanja ,kuca stara gradnja ..............morao bi " gomilu " para da ulozis.A onda je pitanje isplativosti posle ulozenih para.

Ako planiras renoviranje kuce onda razmisli o podnom grejanju jer po meni jedino tada ima svrhe da razmisljas o toplotnoj pumpi.
[ tihi2 @ 13.03.2014. 21:43 ] @
@doktor dare
Glavni kriterijum da bi se TP isplatila je potrošnja struje koja treba da bude u plavoj zoni tj da ne ide u crvenu. To znači da je račun za struju 10-13000din mesečno (najviše).
Gubici kuće mogu biti najviše oko 4.5kw/h pri unutrašnjih +20 i spoljnjih -20*C.
Izračunajte gubitke kuće (ili neka Vam to neko izračuna) i odgovor će biti jasan.
[ doktor dare @ 13.03.2014. 21:50 ] @
Citat:
anon3017188:
@Doktor dare

Po mom misljenju, mislim da treba da odustanes od toplotne pumpe.Velika je to kvadratura 290 m 2 i to radijatorski sistem grejanja ,kuca stara gradnja ..............morao bi " gomilu " para da ulozis.A onda je pitanje isplativosti posle ulozenih para.

Ako planiras renoviranje kuce onda razmisli o podnom grejanju jer po meni jedino tada ima svrhe da razmisljas o toplotnoj pumpi.


Nazalost, kuca je renovirana posle zemljotresa i to prilicno opsirno. zadrzan je sistem grejanja jer je jos uvek bila prihvatljiva cena.


[ doktor dare @ 13.03.2014. 22:04 ] @
Citat:
tihi2:
@doktor dare
Glavni kriterijum da bi se TP isplatila je potrošnja struje koja treba da bude u plavoj zoni tj da ne ide u crvenu. To znači da je račun za struju 10-13000din mesečno (najviše).
Gubici kuće mogu biti najviše oko 4.5kw/h pri unutrašnjih +20 i spoljnjih -20*C.
Izračunajte gubitke kuće (ili neka Vam to neko izračuna) i odgovor će biti jasan.


Onako laicki, moj proracun potrosnje struje nikako se ne zavrsava u plavoj tarifi. Mada, za ovu kvadraturu, a prema trenutnoj ceni grejanja, sve sto je ispod 2000€/sezoni je usteda vise nego duplo. Bio bih spreman da placam struju prosecno 200€ (tj. za sezonu oko 1200€) samo za grejanje, mozda cak i malo vise, a da mi se isplati.
Racun za struju od 100-tinjak eura za grejanje na TP (barem po onome sto sam uspeo da iskopam), placa se za kvadrature oko 150-200m2, naravno ko se greje na temperaturu od npr. 24 stepena (ne racunam ovu poslednju zimu). U sustini, vrlo malo ima iskustava sa TP instaliranom na postojeci radijatorski sitem grejanja.

Sto se tice racunanja gubitaka...ko to moze da uradi? Jel se to radi prilikom izrade elaborata o toplotnoj efikasnosti. To mi je ideja da uradim kako bi imao neku ideju o potencijalnoj potrosnji energije.
U januaru sam npr. potrosio oko 9500Kwh , prema kalorimetrima...ali ne mogu taj podatak da upotrebim u kontekstu potrosnje TP.
[ tihi2 @ 13.03.2014. 23:25 ] @
Ne možete procenjivati da je 100evra za 50 ili 150 ili 300m2. To uopšte nije mera.
Ja imam TP od 18kw, kuću od 270m2 i potrošio sam oko 800kw za grejanje za februar u NS i to radijatorsko grejanje.
To da nema iskustva takođe nije tačno. Pa nije to izmišljeno juče!
Pročitajte malo stranice ispred pa ćete videti da ima ljudi koji se tako greju (imate čak tamo moje detaljne grafikone). Potrebno je samo pametno proračunati i podesiti sistem da se isplati.
Gubitke treba neko da izračuna, može i kroz energetsku efikasnost, može i neki nezavisni inžinjer ili neko ko to zna.
Ako je to po kalorimetru 9500kwh onda bi to bilo oko 3200kwh struje i to znači da TP nije za Vas. Da bi se isplatila treba Vam još jedno električno brojilo.
Ali varate se da će sa peletom biti jeftinije. Naprotiv.
[ doktor dare @ 14.03.2014. 08:34 ] @
Citao sam iskustava na stranama ispred. Nemam u Kraljevu nikoga sa takvim iskustvom do koga mogu da dodjem. Inace znam da stvar nije od juce. Moj otac je posle posete Francuskoj jos 80-ih planirao da ugradi TP u staru kucu gde smo ziveli tada.
Inace, grub racun je i bio da mi treba 3000+Kwh struje sto nije malo. Znam da se ne racuna potrosnja struje po kvadraturi, vec je to neki odnos iz mojih saznanja od ljudi koji koriste TP. Ovakve ustede kakve vi imate su ono sto daje prednost TP, ali treba doci do toga, a nisam siguran na koji nacin bi mogao da optimizujem sistem (kucu i sistem grejanja). Ja nisam inzinjer i ne razumem se dovoljno u problematiku da bi sam uspeo sve to da izracunam, a neke inzinjere sam vec kontaktirao.
Sto se tice el.brojila, jedno od 2 koja imam je potpuno neoptereceno, tako da bi sva potrosnja isla samo na to brojilo, mada i pored toga trebalo bi jos jedno da bi se ostalo u plavoj tarifi.
Sto se tice peleta, nisam mislio na ustedu, vec ukoliko se ispostavi da nemam, odnosno da ne mogu da ispunim adekvatne uslove pri kojima bi mi TP bila isplativa.
[ anon3017188 @ 14.03.2014. 09:07 ] @
@Doktor dare

Da li si mozda razmisljao da na svoj objekat gledas kao dve potpuno odvojene celine ? Tako da bi mozda mogao jedan deo da pokrijes TP vazduh-vazduh multi sistem -- poslovni deo n.p.r a stambeni deo da pokrijes nekim drugim energentom pelet,ugalj,gas....itd.Moje misljenje je da ce gradsko grejanje postati najskuplji oblik grejanja i ova godina nije pravi pokazatelj jer je to tek prva-probna godina pa se tek treba nadati poskupljenju -- nece oni prve godine odmah da poplase narod .
U svakom slucaju za tvoju kvadraturu je potrebno povece ulaganje u finansiskom smislu da bi imao efekat ustede.Pretpostavljam da ti je ta cinjenica poznata.
[ doktor dare @ 14.03.2014. 17:17 ] @
Razmisljao sam o svim mogucim varijantama...i dalje razmisljam, analiziram, skupljam informacije.
Verovali ili ne, grejanje je pre prelaska na kalorimetre (od januara pos. prostor, a od jeseni i stambeni) kostalo 340000din/sezona (placano po kvadraturi), nakon prelaska na kalorimetre, samo pos. prostor je poskupeo oko 100000din (po proseku iz januara koji nije bio nesto narocito hladan). To je vec sada 440000din sa tendencijom povecanja sledece godine. Skoro da ne postoji energent koji je tako skup.
Pokusavam da saznam da li mogu da ulozim u nesto cime bi sistem TP optimizovao (u mom slucaju) da bude rentabilan, jer mi deluje dugorocno stabilniji od npr. peleta, mada ocekujem u perspektivi i poskupljenje struje.

Inace objekat je vertikalno podeljen na jedan deo koji je stambena celina, i drugi deo koji je u prizemlju pos. prostor, a na spratu drugi stambeni prostor. Trenutno postoje i 2 podstanice za CG, i planiram da ih spojim u jedan sistem (posto je porodicna kuca u pitanju). 2 celine vertikalno podeljene su skoro identicnih kvadratura.
[ tihi2 @ 14.03.2014. 20:41 ] @
Jedini pravi put za uštedu je IZOLACIJA.
Kada grejanje već toliko košta, polovina godišnjeg računa je dovoljna da se doda na onih 5cm još 5cm (bolje bi bilo još 10cm) stiropora na polovinu kuće gde to može. Tamo gde fasada ne sme da se dira, na spoljnje zidove sa unutrašnje strane staviti stiropor ili mineralnu vunu i gipsane ploče. Na tavan staviti 15cm mineralne vune. To sve košta do 2500evra a prepoloviće već račun za grejanje sledeće grejne sezone (bez obzira na čega se grejali).
Kada se to uradi, onda se ne bi trošilo 9500kwh već 5000kwh, a to znači 1600kwh struje toplotnom pumpom i mesečnim računom (u najhladnijim mesecima) oko 9000din.
Cela priča je da se spuste gubici objekta ispod 10kw/h na unutrašnjih +20 i spoljnjih -20*C, bez obzira na veličinu.
Jedino su važni gubici, kvadratura ne igra nikakvu ulogu.
[ anon3017188 @ 14.03.2014. 20:52 ] @
Citat:
tihi2: Jedini pravi put za uštedu je IZOLACIJA.


Ovo gore je sigurno tacno.Moze da se razmislja i o "unutrasnjoj izolaciji" na spoljnim zidovima.--nemoj da imas predrasuda o " unutrasnjo izolaciji " jer to funkcionise odlicno.
Toplotne pumpe koje mogu da imaju veliki kapacitet na niskim spoljnim temperaturama mogu mnogo struje da povuku-- nije to bas tako mali input kw.
[ doktor dare @ 14.03.2014. 21:34 ] @
Hvala puno na korisnim savetima!
Iako sam manje vise i sam razmisljao na ovu temu, ovo mi zvuci kao konkretan predlog. Svakako cu to imati u vidu. Kako se odlucuje za debljinu unutrasnje izolacije?
[ anon3017188 @ 14.03.2014. 22:17 ] @
Debljinu unutrasnje izolacije odredjuje debljina profila i rigips -- cini mi se da je profil 3 cm a rigips 1.8 - nisam bas siguran.Unutra ide mineralna vuna i obavezno parna brana.Znaci samo spoljni zidovi.To posle okrecis i nista se ne primecuje.Mozes i da okasis radijatore a cevi da provuces unutra da se ne vide.............to ti pricam jer tako je kod mene.
Postoje razne predrasude oko unutrasnje izolacije ali ovo je izolacija samo spoljnih zidova a efekat je znacajan.Kod mene je na plafonu stirodur 2 cm.A takodjer pomocu rigipsa mozes da napravis i neki moderan fazon enterijera.
[ tihi2 @ 15.03.2014. 08:20 ] @
Citat:
doktor dare:Iako sam manje vise i sam razmisljao na ovu temu, ovo mi zvuci kao konkretan predlog. Svakako cu to imati u vidu. Kako se odlucuje za debljinu unutrasnje izolacije?
Kao i obično, ekonomija. Napraviti proračune za nekoliko varijanti i videti za koliko godina će vratiti uloženo kroz uštedu na grejanju.
Ne znam sada sve cene ali kad sam ja radio onda je bilo otprilike ovako (koliko znam cene izolacije su ostale iste a cene grejanja su skočile u nebo da tendencijom da dobace svemir):
1. bez izolacije tj samo zidovi, godišnji troškovi grejanja 100
2. sa 5cm stiropora, uloženo se vraća za 1.8 zima, troškovi 45
3. sa 10cm stiropora, uloženo se vraća za 4 zime, troškovi 28
4. sa 15cm stiropora, uloženo se vraća za 9 zima, troškovi 22
Propisani standard kod nas je 10cm (od prošle-pretprošle godine - ona priča o energetskom pasošu stana ili zgrade) sa tendencijom povećanja. Na Zapadu, minimum je 15cm a stavlja se i 30-40cm.
Kada se već radi, razlika u ceni stavljanja izolacije od 5cm i 10cm je samo u materijalu, a 5cm stiropora ili 5cm mineralne vune košta 100din/m2. Suludo je ne staviti 10cm Demita kada sa 5cm izolacije košta 10, a sa 10cm 11evra.
Stavljanje izolacije sa unutrašnje strane spoljnjih zidova je jedino rešenje za mnoge zgrade a i lakše je (jeftinije?) nego stavljati Demit fasadu (može sve iz sobe da se uradi, ne treba velika skela za zgradu, a posebno može u varijanti sam svoj majstor da se radi), pogotovo ako je skoro stavljena ili je fasada u dobrom stanju. Postoje rešenja za sve debljine izolacije, jedino odluka o debljini izolacije zavisi od toga da li je prihvatljivo da soba bude manja npr 12cm.
Jedina loša strana stavljanja izolacije sa unutrašnje strane je smanjenje inertnosti grejanja (zid se zagreje i održava temperaturu duže i kad se isključi grejanje) ali to je mala površina u odnosu na celu sobu pa se neće mnogo osetiti.
[ Gavara @ 15.03.2014. 08:23 ] @
Doktor Dare!

Veličina tvog objekta je idealna za primenu voda/voda toplotnih pumpi i to ukoliko:

1. Imaš arteriski bunar sa odgovrajuće izrađenom instalacijom za eksplatisanje količine vode koja otprilike će biti od 0.6-1 l/s
2. Izoluješ objekat tako da tvoj stari sistem grejanja može da radi sa niskotemperaturnim režimom. Da kada napolju bude najhladnije tvoja temperatura u radijatorima ne prelazi 58 C a da prosečna temp. u zimskim uslovima u sistemu bude 45 C. Bilo bi kud i kamo bolje da mogu gore navedene temp. da budu što niže da bi ostvario što bolje učinke rada TP.

Za sve ovo obrati se projektantskoj kući za termomašinske instalacije u Kraljevu. Obično mašinski inženjeri u poslednje vreme rade i elaborate o energetskoj efikasnosti. Kaži im šta imaš - kakav objekat, neka izračunaju gubitke sadašnje, buduće posle sanacije. Isprojektuju ti TP i daju prosečnu potrošnju i vreme otplate izolacije i TP. To ti je par 100 eura a jedini pravi način da vidiš šta i kako ti se isplati.
Tihi je upravu kada kaže da je čista glupost porediti potrošnju objekata po kvadraturi . Pri računanju objekata uzima se pod jedan podneblje jer najniža spoljna projektna temperatura nije ista za sve gradove u Srbiji. Položaj u odnosu na strane sveta, staklene površine, visina prostorija, da li jeobjekat izdvojen ili u nizu i sl. Tako da porediti kvadraturu i potrošnju je smešno.
Druga bitna stvar je temperaturni režim . Ulazna temp. izvora energije u TP koja treba da je što viša, i izlazna temp. vod koja greje objekat koja treba da je što niža. Kod mojih pumpi COPi ide od 2,69 do 7,42, a t arazlika u COP-u zavisi od gore navedenih stvari. Tako je i kod konkurencije
[ doktor dare @ 15.03.2014. 08:54 ] @
Hvala puno!
Kuca je kompletno renovirana posle zemljotresa pre 2 godine, i to teska gradjevinska rekonstrukcija jer su bila solidna ostecenja, tako da sada mogu da razmisljam samo o unutrasnjoj izolaciji, ali i to ograniceno, jer su zidovi na racun prostorija vec podebljani torket betonom i armaturom u debljini od 4-5cm.
Vec mi je bio jedan masinac koji se bavi ovim stvarima, malo smo analizirali i treba da se urade proracuni.
U svakom slucaju, da sam znao pre rekonstrukcije sta me ceka, drugacije bih postupio. Sada moram dobro da odmerim da ne bi bio u prilici za 5-10 godina opet sve da menjam.
[ plajos @ 15.03.2014. 11:28 ] @
Ako se već radi unutrašnja izolacija i gipsane ploče, ispod ubaciti cevi za zidno grejanje i povezati na
postojeći sistem, eto ti sniženje temperature vode u celom sistemu.
Svakako ići na dva nezavisna sistema i eventualno (svakako kod ovakve potrebe) ubaciti i solarno kao ispomoć u prelaznim periodima.
[ sasalabud @ 19.03.2014. 10:53 ] @
Kad ti je hladno ne gutas dzemper nego ga oblacis.Unutrasnja izolacija ne valja,bacices pare.Po svaku cenu spoljna!!!!!!!
[ plajos @ 19.03.2014. 11:44 ] @
Slažem se da zgrade prvenstveno treba izolovati spolja!

Naša najlepša reč ALI ponekad postoje potrebe za unutrašnjom izolacijom,
odnosno postavljanjem minimalne unutrašnje izolacije u posebnim slučajevima
kada na postojeću podlogu - pod ili zid postavljaju se grejne instalacije.

P.S. Ono sa džemperom iz iskustva ili neko reko?
[ popusicko @ 19.03.2014. 19:08 ] @
Po stoti put ponavljam.Gips i stiropor unutra su fenomenalna izolacija.
DOKAZANO u 12-ogodisnjoj praksi.
Zadnjih godina imam i spolja demit fasadu ali i dok je nisam imao super je bilo.
Kad grejes u takvim prostorijama treba ti malo vremena i malo energenta da
brzo postignes temperaturu.
Otprilike kao da sedis u zamrzivacu sanducaru.hehehe
Najzad,niko ti ne brani i da preko zamrzivaca obuces dzemper
[ rovaccccc @ 19.03.2014. 19:49 ] @
Citat:
sasalabud:
Kad ti je hladno ne gutas dzemper nego ga oblacis.Unutrasnja izolacija ne valja,bacices pare.Po svaku cenu spoljna!!!!!!!

Moze li i objasnjenje,zasto bas mora.
[ anon3017188 @ 19.03.2014. 20:24 ] @
Citat:
sasalabud:
Kad ti je hladno ne gutas dzemper nego ga oblacis.Unutrasnja izolacija ne valja,bacices pare.Po svaku cenu spoljna!!!!!!!


Mislis na akumuliranje toplote,povecanu vlaznost," baraka " efekat......???
Ne zaboravi da milioni zive u montaznim kucama,gips je siroko rasprostranjen materijal...itd.Mada mozda ti imas neku bolju preporuku za @Doktor dare.
[ randa @ 22.03.2014. 08:11 ] @
Spoljašnja izolacija odgovara objektima u kojima se konstantno boravi i grejanju koje nije konstantno uključeno (stambene zgrade, centralno grejanje). Unutrašnja izolacija odgovara objektima koji se povremeno koriste (sportski objekti, kulturni, verski) i grejanju koje radi nekoliko sati dok se taj objekat koristi (obično grejanje uduvavanjem toplog vazduha kako bi se što pre postigla odgovarajuća temperatura).

Spoljašnja izolacija omogućava akumulaciju toplote koju odaji radijatori (danju), u masivnom unutrašnjem delu zida, a onda se ta energija vraća u stan noću, kada je centralno grejanje isključeno. Tako zagrejan zid povećava i konfor u stanu, jer zrači toplotu nazad u stan, što je mnogo prijatnije nego da sedite pored hladnog zida. Pored pogodnosti zimi, tu je i pogodnost leti, jer masivan zid sa unutrašnje strane i izolacija sa spoljne, ne dozvoljavaju preterano zagrevanje prostorije, pa vam često nije potrebna klima, što kod izolacije sa unutrašnje strane nije slučaj, jer se taj višak toplote mnogo sporije upija u zidove.

Amerikanci grade kuće od sendvič zidova koji imaju drvene ramove, i ispunjeni su izolacionim materijalom (najsličnije unutrašnjoj izolaciji). Takve kuće nemaju mogućnost akumulacije toplote u zidovima pa imaju potrebu za konstantnim grejanjem, uduvavanjem vrućeg vazduha, kojeg greju gasni kotlovi. Ali u tim kućama baš zbog ove karakteristike zidova, leti zna bit pretoplo, pa im je klimatizazacija isto neophodna.
[ tihi2 @ 22.03.2014. 08:48 ] @
Soba koja je veličine 4x4m ima (najviše) 2 spoljnja zida površine 20m2 (minus površina prozora ili balkonskih vrata) a površina unutrašnjih zidova, plafona i poda je 52m2. Tu ne računam ni stvari u sobi koje takođe akomuliraju toplotu.
To znači da će se akomulacija zidova smanjiti za oko 25% što je (skoro) neprimetno.
Skroz druga priča je da se stavi stiropor na sve zidove (ili montažni objekat što @randa kaže) i plafon kada zidovi nemaju nikakvu akomulaciju.
[ anon3017188 @ 22.03.2014. 12:47 ] @
[quote]


Spoljašnja izolacija omogućava akumulaciju toplote koju odaji radijatori (danju), u masivnom unutrašnjem delu zida, a onda se ta energija vraća u stan noću, kada je centralno grejanje isključeno. Tako zagrejan zid povećava i konfor u stanu, jer zrači toplotu nazad u stan, što je mnogo prijatnije nego da sedite pored hladnog zida. Pored pogodnosti zimi, tu je i pogodnost leti, jer masivan zid sa unutrašnje strane i izolacija sa spoljne, ne dozvoljavaju preterano zagrevanje prostorije, pa vam često nije potrebna klima, što kod izolacije sa unutrašnje strane nije slučaj, jer se taj višak toplote mnogo sporije upija u zidove.
[/quote

Potpuno si promasio temu..................mi ovde pricamo o " Unutrasnjoj izolaciji " spoljnih zidova !!!!!! koja je preporucena @doktor dare kao jedno od resenja da se smanje toplotni gubici

[ rade.zrnic @ 23.03.2014. 00:43 ] @
@tihi2 i @anon3......., očigledno, ili niste pročitali komentar @randa kako treba, ili ga niste razumeli. Odakle taj proizvoljni podatak od "neprimetnih" 25%?
[ tihi2 @ 23.03.2014. 06:54 ] @
@rade
Naravno da sam dobro pročitao i dobro razumeo i moj komentar je potpuna podrška @randovog komentara. Na forumu nikada ne iznosim paušalne i od oka komentare...
Sve što je @randa napisao podržavam, a računica je sledeća:
Soba 4x4m ima 4 zida, od toga najviše 2 spoljnja (površine 2x4x2.5m=20m2).
Takođe ima jš 2 zida koji nisu spoljnji iste površine (20m2).
Ima i plafon i pod koji su površine od (2x4x4m)=32m2.
Dakle, ukupna površina zidova, plafona i poda koji akomuliraju toplotu je 72m2.
Ako se sa unutrašnje strane spoljnjih zidova stavi stirpor kao izolacija onda ti spoljnji zidovi više ne mogu akomulirati toplotu iz sobe (to je 20m2).
Tih 20m2 u ukupnoj površini svih zidova, plafona i poda čini 20:72 tj 27,7%.
Kada se oduzme površina prozora od bar 1.5m2 (prozor 1.2x1.2m) onda taj procenat pada na oko 25%.
To znači da ako se stavi stiropor sa unutrašnje strane spoljnjih zidova smanjenje akomulacije toplotne energije sobe će biti oko 25% što se (po meni) skoro ne oseti.
A to znači da izolacija sa unutrašnje strane nema loših efekata i da mislim da je to u mnogim slučajevima jeftinije i apsolutno isplativo (teško će se stanari zgrade lako i brzo dogovoriti da stave demit fasadu na zgradu. Ovako, ko ima nešto para može na svoje zidove da uradi sa unutrašnje strane sam, kad hoće).
A skroz druga situacija je kada se stavi izolacija na sve zidove i plafon sa unutrašnje strane jer se tada sposobnost akomulacije energije zidova skoro skroz gubi.
Kada bi se stavila izolacija na sve zidove i plafon (imam takav slučaj 2 kuće daje od moje) onda bi akomulaciju energije imao samo pod a to je 16:72 22% tj. 78% akomulisanja bi se izgubilo što se sigurno oseti. Takve su montažne kuće gde su i pregradni zidovi tanki i uglavnom od drveta (1").

Inače, višeslojna izolacija se računa redno tj materijal1 x koeficient_provodljivosti + materijal2 x koeficient_provodljivosti + materijal3 x koeficient_provodljivosti + ...
pa je teoretski (sa stanovišta kvaliteta izolacije) svejedno kojim redosledom su poređani materijali u zidu.

Možda sam bio nejasan, a sada je valjda jasno šta sam mislio.
[ Gavara @ 23.03.2014. 07:06 ] @
Randa hvala na ovim informacijama. Tvoja zapažanja i konstatacije imaju "zdravu" logiku!
[ cokacunami @ 23.03.2014. 08:27 ] @
Napomena: Pri izboru unutrasnje iolacije, ne zaboravuite da je stiropor/stirodur KANCEROGEN.
[ anon3017188 @ 23.03.2014. 13:28 ] @
Citat:
rade.zrnic:
@tihi2 i @anon3......., očigledno, ili niste pročitali komentar @randa kako treba, ili ga niste razumeli. Odakle taj proizvoljni podatak od "neprimetnih" 25%?


Mi ovde pricamo o DELIMICNOJ unutrasnjoj izolaciji a @randa prica o objektima koji imaju 100 % unutrasnju izolaciju tako da komentar @randa nema nikakve veze sa predlogom koji je dat za @doktor dare.

[ anon3017188 @ 23.03.2014. 13:34 ] @
Citat:
cokacunami:
Napomena: Pri izboru unutrasnje iolacije, ne zaboravuite da je stiropor/stirodur KANCEROGEN.


Ako hoces da naucis o stetnosti materijala koji se koriste u izgradnji objekta moj savet ti je da procitas malo o tehnologiji proizvodnje cementa.Procitaj o cementu " popovac " koji se proizvodi po tehnologiji Holcim-a .A imas i " Kosjeric " koji se razlikuje.

[ SKIDANOVIC @ 12.04.2014. 17:01 ] @
Odgovor na pitanje ili konstataciju da li je STIROPOR KANCEROGEN ??

Stiropor je polimer nastao iz stirena i zove se polistiren. Istina, on može sadržavati različite aditive, koji nisu bitni za našu priču. Od polistirena se rade različiti uporabni predmeti, od čaša do izolacijskih materijala. Njegova kvaliteta ovisi o uspješnosti polimerizacije stirena i nekim drugim činiteljima. Inertan je i nehlapljiv, ali u njemu mogu zaostati mali fragmenti polimeriziranog materijala ili čak sam stiren u obično izrazito niskim koncentracijama. Taj neizreagirani stiren ili kratki fragmenti bi mogli isparavati.

Međutim, stiren sam po sebi nije neki jako opasni materijal. Smatra se štetnom tvari pri višim koncentracijama. One ključne opasnosti se gube pri njegovim koncentracijama u zraku ispod 5%, a koncentracije u zraku isparene iz lošeg polistirena su barem 100-1000 puta niže kod tek polimeriziranog polistirena. Vremenom se koncentracije stirena smanjuju na nemjerljive vrijednosti. Dakle, nemate se razloga bojati vaše polistirenske izolacije u kući.

Mirno uživajte u svojem stanu svjesni da štedite energiju i da ste ekološki svjesna osoba. A sigurno ste ostvarili i prilične uštede što se tiče grijanja stana. I to dokazuje da ste ekološki napredni jer veća potrošnja energije je značajka ekološki neprosvijećenih osoba. Ako imate prilike učinite i druge zahvate s kojima ćete se pokazati kao prijatelj okoliša (npr. solarne ploče ili nešto slično) onda to bez oklijevanja učinite, ako vam dopuštaju financijske mogućnosti.

Jedino nemojte vjerovati svemu što piše na internetu. Kao pametan čovjek logikom zdravog razuma odjelite žito od kukolja.

prof. dr. sc. Franjo Plavšić





_
[ anon3017188 @ 12.04.2014. 20:40 ] @
Evo na ovoj temi sam postavio neke detalje za razne TP,pa ako nekog interesuje moze da pogleda..........


http://www.elitemadzone.org/t432371-0-Toplotna-pumpa-vazduh-voda

Ima i nekih testova u realnim uslovima rada.
[ zeljezara @ 13.04.2014. 11:04 ] @
Parapetno ventil konvektor TIP MKF 2 MIDEJA
Dvocjevni sistem.

Dali neko ima ovako nesto.Kako sluizi .
Mozel to na obicno radijatorsko grejanje da malo smanjim forlauf a da ne izgubim kilovate sto sam imao.Mslim ako je radijator sa 60 c imao 2 kw sa ovim bi mogao polaznom tem. 40 da dobijem tih 2 kw.Onda bi mogla pumpa bez prepravljanja sistema samo da zavrnem ovo i gotovo.

[ cokacunami @ 13.04.2014. 16:01 ] @
SKIDANOVIC-u -i/ili Prof.dr.sc. Franjo Plavišiću,

Ne znam da li ste ista osoba, kao što ne znam za koga radite?

Ono što znam je da sigurno ne radite ni za srpski, ni za hrvatski narod, već za nečiji NE-ZDRAVSTVENI INTERES!

Za svakog Prof.dr.sc je, blago rečeno, VEOMA NEODGOVORNO igrati se informacijama o materijama koje UBIJAJU ljude!
I krajnje je neozbiljno, neprofesionalno, površno, ∑= NENAUČNO, baratati pojmovima koji su nedopustivi u svakom naučnom izražavanju:

1.)"… on može sadržavati različite aditive, koji nisu bitni za našu priču. "
Kako, Profesore (!?), neindentifikovani aditiv može biti nebitan !? Samo se poznata supstaca može okarakterisati kao bitna ili nebitna!

2.) "Taj neizreagirani stiren ili kratki fragmenti bi mogli isparavati".
U tehnikim naukama, Profesore (!?),pojam "bi mogli isparavati", se koristi samo lkada se nešto pokušava sakriti, zamagliti, ne definisati tačno stanje.
Čak i naučna buranija, magistarskog nivoa, koristi precizne pojmove : isparava ili neisparava.

3.) "Međutim, stiren sam po sebi nije neki jako opasni materijal".
Krajnje neozbiljno, Profesore(!?)!
I Arsenik nije neki jako opasan material! Kada je u tragovima!

4.)" Smatra se štetnom tvari pri višim koncentracijama. One ključne opasnosti se gube pri njegovim koncentracijama u zraku ispod 5%".
Kolike su te, više koncentracije? Nakon koliko vremena dolazi do 5% koncentracije u zraku, Profesore(!?), i od kolike koncentracije počinje !?

5.) " Vremenom se koncentracije stirena smanjuju na nemjerljive vrijednosti".
Nakon koliko vremena Profesore(!?) U čija pluća odlazi taj ispareni stiren (I ostali, "ne tako jako opasni", isparivači, Profesore(!?)?

Od "sladunjavog" ostatka teksta, koji je mnogo sličniji političkom predizbornom govoru, nego naučnom tekstu, mi je muka.

Pozivam, sve vas kolege sa foruma, zajedno sa “DOBRONAMERNIM” Prof.dr.sc. Franjom Plavišićem, da nađete ijednog SVETSKOG proizvođača stiropora, KOJI TVRDI DA JE STIROPOR NEŠKODLJIV!

Ako nijedan svetski PROIZVOĐAČ stiropora to ne tvrdi (a svima bi prodaja jako skočila, kada bi SMELI da to tvrde), onda vam je jasno čime se to Prof.dr.sc. Franjo Plavišić bavi .

Očigledno je, da je Prof.dr.sc. Franjo Plavišić, pripadnik one grane "nauke" koja propagira i neškodljivost GMO biljaka, zdravost česmovaće, "lečenje" hemoterapijom i radijacijom,
a suprotstavlaju se, ili ćutke sabotiraju legalizaciju lećenja Canabisovim uljem, čuteći istovremeno o mas-ubicama - duvanu i alkoholu,...

Ja takvu "nauku" smatram GENOCIDNOM, i grozim je se, jer samo zahvaljujući njoj, profito-manijački biznis uspeva u svom delanju, koje vodi uništenju ludske rase, i života na planeti.

Preko 90% plastike i plastičnih proizvoda, koju danas koristimo, je KANCEROGENO! Uključujući pl. kese u koje nam pakuju hranu, pl.flaše u koje nam pakuju vodu i sokove, hranu,....
U neškodljive plastike se može (i to vrlo uslovno) svrstati samo plastika odobrena za upotrebu od strane Americke FDA.

Od II Svetskog rata, industrija je proizvela preko 60,000 novih hemiskih jedinjenja, od kojih je približno 4,800 KANCEROGEO!
Prisustvo preko 96% od tih 4,800, NIKO NE UTVRĐUJE, NI U VODI, NI U VAZDUHU, NI U ZEMLJI!

I pored toga, ministarstva zdravlja upućuju svoje građane da piju "ZDRAVU" česmovaču, i sabotiraju legalizaciju lečenje Canabisovim uljem!

Kome god da verujte, I šta god da učinite, budite sigurni u jedno: da svi dobijamo samo ono što zaslužimo.

Zato, OPREZNO BIRAJTE SVOJU SUDBINU, jer u životu NEMA POPRAVNOG!
Nepodnošliva lakoća postojanja, je STRAŠNO SKUPA!

Svetsaka epidemija kardiovaskularnih bolesti i bolesti karcinoma, je stvoriteljev evolucioni
filter, kojim se ljudski rod oslobadja glupih i lenjih.

Da li ćemo opstati, ili izumreti, kao dinosaurusi, zavisi isključivo od nas.
Svakog pojedinačno, i svih zajedno.

Ovo je moj pojedinačni doprinos opstanku.





[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 14.04.2014. u 09:31 GMT+1]
[ anon3017188 @ 13.04.2014. 17:00 ] @
Unutrasnja, DELIMICNA izolacija " spoljnih zidova " moze se uraditi i bez upotrebe STIROPORA-STIRODURA a pomocu mineralne-kamene vune ,parna brana i rigipsa.

U zemlji Srbiji pored "PROMAJE" nekada se vodila polemika i o " GLETOVANJU ZIDA " ,pa se tada pricalo kako zid nece moci da DISE jer glet masa zatvara svaku poru i dolazi do stvaranja kondenzacije-budji.Ali na svu srecu nas koji smo ostali da zivimo u ovoj zemlji Srbiji taj problem je prevazidjen.Pa tako sada se koristi i masinska obrada zidova,plafona,poda............i polako stizemo civilizovan svet. Ali problem PROMAJE jos uvek je prisutan.
[ Gavara @ 16.04.2014. 06:00 ] @
Citat:
zeljezara:
Parapetno ventil konvektor TIP MKF 2 MIDEJA
Dvocjevni sistem.

Dali neko ima ovako nesto.Kako sluizi .
Mozel to na obicno radijatorsko grejanje da malo smanjim forlauf a da ne izgubim kilovate sto sam imao.Mslim ako je radijator sa 60 c imao 2 kw sa ovim bi mogao polaznom tem. 40 da dobijem tih 2 kw.Onda bi mogla pumpa bez prepravljanja sistema samo da zavrnem ovo i gotovo.




To su jedni od najčešće korišćenih fan-ova na našem tržištu u poslednje vreme. Ja sam ih ugradio u dv a objekta. Jedan objekta je u funkciji već godinu dana, grejali su i hladili pasivno te i aktivno i nemam nikakvih primedbi. Bučniji su nekoliko decibela od konkurencije pogotov na trećoj brzini. Naravno kineski su ali su sertifikovani. Oni praktično predstavljaju izmenjivač i ventilator sa tri brzine. Maska je malo nezgodna za montažu. U stvari dok neskontaš princip. Lamelice u gornjem delu su pomerljive što kod nekih npr. kao Galleti i nije slučaj pa može biti nezgodno.
Jedino što je krajnje kod njih nezgodno je ugradnja njegovih trokrakih ventila ako insistiraš da se onemogući protok vode kroz njih kada nerade. Gabariti su pozamašni a na tebi je da smisliš armaturu i creva i sve to povežeš. Na ovom zadnjem objektu ja sam ihm ontirao zato što centralni BMS upravlja sa njima .

Ako te zanima mogu slikati zajedno sa trokrakim pa ćemi opet neko objasniti kako da postavim slike
[ zeljezara @ 16.04.2014. 17:36 ] @
Nego Gavara
Sta predlazes povecati radijatore ili ugraditi ventilkonvektore da bi nekako dosao na niskotemperaturno.
[ Gavara @ 17.04.2014. 07:43 ] @
To uopšte nije lako pitanje!

Naravno da sa strane efikasnosti sam pre za postavljanje fan coil uređaja. To nosi sa sobom daleko veću investiciju ali i veću efikasnost. Osim nabavke uređaja i upravljača za njega, na to mesto morate dovesti struju i odvesti kondezat. Dobijate mogućnost aktivnog i pasivnog hlađenja.

Radijatore možete pojačati ali vodeći računa da presek cevi koji vodi do radijatora i cirkulaciona pumpa koju posedujete sada, moći da obezbede cirkulaciju kroz sada sva da kažemo nova grejna tela. Videćete da snaga radijatora po članku drastično pada, sa smanjenje temperaturnog režima, i da neke niske temperaturne režime koji su efikasni na fan-u možete sa radijatorima samo da sanjate. Treba da znate da tu se neradi o povećanju od dva-tri članka, već o drastičnom povećanju u zavisnosti od toga šta imate i želite postići ( npr. to može krenuti od povećanja 1.6 puta pa naviše). Mnogo je jeftinija varijanta ali može prouzrokovati niz problema sa mrežom i nemate mogućnost hlađenja već na leto opet ćete imati hlađenje split sistemom u jednoj sobi!
[ cokacunami @ 20.04.2014. 13:58 ] @
Prvo, nema jeftinog resenja. Najjeftinije je samo kada se gradi objekat, pa se sve isprojektuje i uradi kako treba.

Kompromisno resenje: pojacavanje radijatora; moze da se izvede ali se dodavanjem rebara, cena grejanj se ne smanjuje.

Mnogo bolje kompromisno resenje: stavljanje dovoljno debelu izolaciju, u kojoj ce postojeci radijatorski sistem biti dovoljan.
Ovo reenje i rapidno smanjuje troskove grejanja.

Sa dobrom izolacijom, fan-coil sistem je nepotreban i toplotnom pumpom i podnim grejanjem se moze ostvarivati sasvim udobno hladjenje.
Dakle mnogo je pametnije uloziti novac u debelu izolaciju i smanjiti cenu grejanja, nego u nezdrave , skupe i kvarljive fan-coile i placati
visu cenu grejanja i dodatnu cenu odrzavanja.

Na mojoj kuci (12,4cm stiropora) sa radijatorskim grejanjem, 90% vremena t napojne vode je 30-38C;
5% vremena je ispod 30C, i 5% vremena je iznad 38c.

Celu ovu sezonu sam grejao 200m2 (ukupno ima 280m2) sa 6Kw.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 20.04.2014. u 15:16 GMT+1]
[ tihi2 @ 21.04.2014. 10:24 ] @
Objekat bez izolacije nije za TP i tu nema računice.
Objekat sa dobrom izolacijom (10 i više cm stiropora) je za TP ali ja ne vidim matematiku koja pokazuje da se isplate fan-coili. Fan-coili su 3 puta skuplji od radijatora i samo donose komplikacije (odvođenje kondenzata, izolacija cevnog sistema, buka). Teško se radi naknadno i mnogo efikasnije je staviti klimu od 300evra za hlađenje leti.
Objekti sa poluizolacijom su oni koji imaju 5cm izolacije (takva preporuka bila pre 10 godina) sa lepom i dalje dobrom fasadom, a sa prevelikim toplotnim gubicima. Za njih je jedino isplativo rešenje povećavanje površine radijatora, toliko da polazna voda na spoljnjih 0*C bude oko 35*C.
Citat:
cokacunami: Kompromisno resenje: pojacavanje radijatora; moze da se izvede ali se dodavanjem rebara, cena grejanja se ne smanjuje.
Ne smanjuju se gubici objekta ali se cena grejanja na TP smanjuje.
Smanjivanjem temperature polazne vode sa 45 na 35*C kod TP se smanjuje potrošnja struje od 10-15% a time je i račun manji (jer se povećava COP, naravno).
[ cokacunami @ 21.04.2014. 11:56 ] @
100% sam saglasan sa tihi2-em.

Fan-col ima smisla samo za centralizovane AC sisteme gde se žele postići niske unutrasnje temperature,
pre svega javni objekti-bioskopske , kongresne sale itd. Tj tamo gde se želi postici brza neutralizacija
porasta toplote (ulazak veceg broja ljudi).

Za kućnu upotrebu su bacanje para, jer sa 15cm izolacije i 10 cm razmaka izmedju cevi podnog grejanja,
hladjenje sa TP (kroz podno grejanje) postaje sasvim prihvaljivo (+jeftino, +pouzdano).
[ anon3017188 @ 24.04.2014. 14:36 ] @
Ovo su neke najave koje nas ocekuju.A to je vec sledeca zima.

http://www.vaseljenska.com/eko...vine-prvo-poskupljenje-struje/
http://www.vestinet.rs/aktueln...upljenje-struje-je-neminovnost

posle ovoga mozemo da ocekujemo i poskupljenje ostalih energenata a COP vrednost TP i stepen izolacije objekta bice sve znacajniji.
[ Mirko1947 @ 13.09.2014. 09:17 ] @
Molio bih da mi neko objasni prednosti toplotne pumpe vazduh-voda u odnosu na druge vidove grejanja. Ugradio bih toplotnu pumpu Olimpia Splendid ali bih voleo malo detaljnija objasnjenja od onoga sto se nalazi na sajtu proizvodjaca. Hvala!
[ tihi2 @ 21.09.2014. 23:37 ] @
Prednost jdnostavna: manja investicija jer se ne kopa 2 bunara (ako se pošteno radi to košta oko 1800evra).
TP vazduh-voda i voda-voda koštaju skoro isto za isti objekat.
Za celu zimu COP za TP vazduh-voda je oko 10% manji tj potrošiće do 10% više struje za prosečnu zimu (prošla nije bila prosečna, bila je toplija pa je razlika bila oko 5%).
[ djolemali @ 28.10.2014. 17:21 ] @
Pozdeaf forumasima , citam , trazim i opet sam na pocetku.Zelim u kucu uvesti CG i dvoumim se izmedju peleta i TP.Kuca je izolovana sa 12 cm. stiropora i nova stolarija.Zelim uraditi podno grijanje i sad mi treba vasa pomoc.Kuca je 100m2.Volio bi kada bi neko mogao da mi pojasni princip rada TP i orjentaciono koliko iznose mjesecni troskovi za struju , recimo u januaru na -10c .Totalno me zbunjuje podatak da sa\2 kw ja dobivam 6kw iz zraka, ili sam ja nesto krivo shvatio.UNaprjed hvala
[ zoran @ 28.10.2014. 17:49 ] @
Nisi ništa krivo shvatio, samo si pod uticajem našeg (teškog) mentaliteta. Ne daj se... na dobrom si putu.. SAMO BATALI PELET !

Nisam ispratio celu temu, ali dobra toplotna pumpa može da da puno više. Ti si dao primer 1:3. Kod dobrih (i skupih) to je i duplo više, ali je investicija, bar na našim prostorima puuuuno velika i kada sve staviš na papir (i održavanje), ne isplati se. U nekom normalnom svetu se i te kako isplati, jer su i cene normalne. Ovde kod nas misle da je to svemirska stanica, pa otud i takve cene.

Kao što je neko već rekao , teba uložiti u, ne dobru, nego u odličnu izolaciju i to je 90% posla. Zatim možeš da se greješ i na "upaljač".
Pritom je veoma važno razmisliti i uzeti u obzir ventilaciju objekta, jer tako dobro zadihtovan, nema ulaska svežeg vazduha i postoji velika verovatnoća kondenzacije (zavisi od tipa gradnje objekta i još dosta drugih faktora).
Prilikom ugradnje ventilacije, poželjno je upoznati se i sa REKUPERATORIMA vazduha. Veoma važno ako vam je bitna svaka dalja ušteda.

Neka moja iskustva možete pročitati ako pronađete moj prethodni post. Tema ispod ove..

Svi koji razmišljaju o ovakvom i sličlnim vidovima grejanja, na pravom ste putu ! I znajte da će se u buduće ovakve teme sve više razvijati..
[ djolemali @ 28.10.2014. 18:08 ] @
Hvala ti na brzom odgovoru , i nemoj da mjesas tezak mentalitet i bosanca , bosanac je bosanac i tu je kraj ..........malo sale....ja jos nisam svario ni ove TP ,a ti meni jos naturio nekakve REKUPERATORE , E TEK SAD JE BELAJ...Zanima me stvarna usteda,ako se ispune svi preduslovi......12 cm stiropor , nova stolarija,100m2 +TP = eura
[ rovaccccc @ 28.10.2014. 18:08 ] @
Citat:
djolemali:
Pozdeaf forumasima , citam , trazim i opet sam na pocetku.Zelim u kucu uvesti CG i dvoumim se izmedju peleta i TP.Kuca je izolovana sa 12 cm. stiropora i nova stolarija.Zelim uraditi podno grijanje i sad mi treba vasa pomoc.Kuca je 100m2.Volio bi kada bi neko mogao da mi pojasni princip rada TP i orjentaciono koliko iznose mjesecni troskovi za struju , recimo u januaru na -10c .Totalno me zbunjuje podatak da sa\2 kw ja dobivam 6kw iz zraka, ili sam ja nesto krivo shvatio.UNaprjed hvala


Nisi krivo shvatio :-)

-toplotne pumpe imaju jedan podatak COP on ti u prevodi znaci koliko puta vise dobijes toplote nego sto potrosis struje,ali to je na +7 vani

-ali zato postoji podatak SCOP koji moze biti orijentir koliki je COP prosjecno za cijelu sezonu,ja bi se toga drzao samo kao orijentir,a ne sa tolikom preciznoscu.

-COP se obicno krece od 3 do 5 kod nas,zavisno koliko dobar uredjaj nabavis

Znaci uredjaj koji ima COP 4,on za potrosen 1kw struje izbaci 4kw toplote .

A orjentaciono koliki bi bili mjesecni racuni za to.
Najbolje bi bilo da nadjes nekog u blizini ko ima izolaciju slicnu tvojoj i podno grijanje i grije se na struju.
Njegov racun podijelis sa 4 recimo....zavisno koji cop.

Uglavnom grijanje na to je jako jeftino da se ne brines. :-)

[ anon3017188 @ 28.10.2014. 20:44 ] @
Evo za pocetak pogledaj ovde jer ces moci da shvatis da taj odnos 1 : 3 nije uvek isti

http://www.fujitsu-general.com...wer/wsyg140dc6-woyg112lct.html

Jednostavno moras malo da istrazujes i naravno moras sam da steknes neko misljenje o tome....

http://www.elitemadzone.org/t4...hnicki-podaci-klima-uredjajima

Imas raznih proizvodjaca i raznih korisnih informacija...............
[ Allexxandar @ 05.11.2014. 12:11 ] @
Pozdrav.

Dosta sam pročitao o toplotnim pumpama, pogotovo o sistemima vazduh-voda.
Nešto mi nije jasno:
cena toplotne pumpe se kreće od 3000EUR (valjda Midea) pa preko 7000EUR za Daikin i slične.
Za cenu jedne (solidne) toplotne pumpe mogu kupiti 8 (solidnih) split sistem inverter klima jedinica sa sve ugradnjom (a kod toplotne pumpe se ne završava sve na kupovini već nešto treba i da greje: radijator, fancoil, podno... znači još novca ).
Šta oni nama u stvari prodaju i zašto to toliko košta?
Sa 8 inverter klima mogu pokriti celu kuću tako da u sobama imam po 2 klima jedinice, a ostatak po želji postaviti u hodniku, kuhinji, ostavi...

Da li je bolje kupiti 8 klima (inverter) ili jednu toplotnu pumpu?

Hvala
[ tihi2 @ 05.11.2014. 16:56 ] @
Pa prodaju ime, servisnu službu i verovanje da je to dobar uređaj.
Cena je, naravno, prilagođena domaćem tržištu tj zarada 10-15% od cene uređaja ili minimum 500-1000evra (zavisi šta je veće) + puštanje u rad + obavezni godišnji servis.
TP koja kod nas košta 3000evra košta 1200evra u Nemačkoj (kad se skine izvozni porez) i trošak je oko 30% naša carina i porez + transportni trošak (oko 300evra, sedneš u auto i doneseš). Za onu skuplju odnos je isti a ušteda još veća.
TP od 3000evra je porediva sa klimama od preko 700evra.
Klima i TP rade isto ali pitanje je izbora sistema grejanja. Svaka ima prednosti i poneki nedostatak. Generalno, jedan uređaj treba da je jeftiniji od više komada manje snage.

Prednosti klime bi bile:
1. kupovina po komad, razvučena investicija.
2. regulacija u svakoj sobi posebno
3. nema dodatnog ulaganja za grejanje

Nedostaci:
1. ruženje sobe i fasade spoljnim i unutrašnjim jedinicama
2. duvanje
3. buka
4. dizanje prašine
5. krckanje krilaca
6. održavanje više uređaja

Prednosti TP i sistema grejanja:
1. centralizovan izvor grejanja
2. smeštanje u kotlarnicu i oko nje.
3. u slučaju promene cena energenta lak prelazak na jeftiniji
4. centralizovano upravljanje

Nedostaci:
1. veća početna investicija
2. rizik u slučaju kvara jer onda nema grejanja

Lično mislim da smo se uverili da i kineske klime (a skoro sve su made in PRC i brendirane i one koje nisu) nisu toliko lošije koliko su jeftinije i da sasvim dobro rade.
Kinezi od svakog brenda sve, ali baš sve pokradu i naprave onoliko koliko je poznati proizvođač naručio plus pristojnu količinu bez imena koja se prodaje skoro upola jeftinije.
Ostaje im tehnologija, delovi, razrađen posao. I šta ih košta da pod ko zna kojim imenom plasiraju isti proizvod po nižoj ceni sa malim izmenama u izgledu i možda po nekom nebitnom tehničkom rešenju.
Ako se pogledaju specifikacije TP jako je mala razlika između brendiranih i ostalih TP. U realnom radu je još manja. Zašto? Pa zato što imaju iste kritične delove. Znaju kinezi da niko u Evropi neće da kupi TP koja nema Copeland kompresor, elektronski ekspanzioni ventil (Alco i sličan) i samo to i ugrađuju. Da li je ventilator ovaj ili onaj, da li je ružnije sa lošijom završnom obradom nije previše važno kad košta preko 1000evra manje.
[ zoxor @ 05.11.2014. 17:09 ] @
Citat:
Allexxandar:
Pozdrav.

Dosta sam pročitao o toplotnim pumpama, pogotovo o sistemima vazduh-voda.
Nešto mi nije jasno:
cena toplotne pumpe se kreće od 3000EUR (valjda Midea) pa preko 7000EUR za Daikin i slične.
Za cenu jedne (solidne) toplotne pumpe mogu kupiti 8 (solidnih) split sistem inverter klima jedinica sa sve ugradnjom (a kod toplotne pumpe se ne završava sve na kupovini već nešto treba i da greje: radijator, fancoil, podno... znači još novca ).
Šta oni nama u stvari prodaju i zašto to toliko košta?
Sa 8 inverter klima mogu pokriti celu kuću tako da u sobama imam po 2 klima jedinice, a ostatak po želji postaviti u hodniku, kuhinji, ostavi...

Da li je bolje kupiti 8 klima (inverter) ili jednu toplotnu pumpu?

Hvala


Dve godine sam se lomio po ovom pitanju iako se bavim klimatizacijom a na kraju sam se ipak odlucio za varijantu sa top singl klimama prvenstveno zbog
finansijskog momenta ali i iz nekih drugih razloga kao sto je problem postavljanja podnog grejanja u postojecoj kuci (podizanje poda) zatim resenje hladjenja
fan coil uredjajima je katastrofa skupo. Zatim nemas tolku bojazan od kvarova. Jeste sigurno komfornije sa TP i podnim grejanjem ali iskreno u dobro
izolovanoj kuci ja licno nemam nikakvih zamerki za grejanje sa splitevima.
[ cokacunami @ 05.11.2014. 17:44 ] @
Mala devijacija, ali nekima će biti od koristi :

Proletos (u Maju) mi je zatrebala hladna prostorija (komora ) od oko 12m3 za cuvanje hrane i nekih sirovina.

Nakon dobijanja ponuda od 1500E -2500E, odlucio sam se na kreatrivnost.

Na internetu sam kupio novu Vivax-ovu 12-ticu, za 28,000 din (koju inače proizvodi kineski Gree)
i u konsultaciji sa komsijom naprabvio sam komoru za 400E.

Stavio sam stiropor 10cmm na zidove, plafon i pdove (+2cm stirodur) i komsija mi je ugradio klimu
(50E) i samo je zamenio klimin termostat sa jednim U elementom-koji služi da vara klimu tj. da je
ne isklučuje uopšte.

Klimin utikac sam stavio u tajmer od 500 dinara (2sata radi pa 1/2 sata ne radi).

Za 6 meseci nije ni štucnula. U komori je stalno oko 9-10C.
Inače komsija (AC majstor) je bio oduševljen kvalitetom Gree klime.
Rekao mi je da je to najbolja kineska klima koju je video.

Eto. Neće da šteti, a to znači da koristi.

Pozdrav
[ anon3017188 @ 05.11.2014. 20:29 ] @
Citat:
Allexxandar:

Da li je bolje kupiti 8 klima (inverter) ili jednu toplotnu pumpu?

Hvala


Probaj da u tvom mestu nadjes nekog kome je posao klimatizacija ali moras da znas osnovno pravilo kod izbora "majstora"- dobar majstor para vredi.
Da on pogleda i da svoje misljenje.
Upotreba TP za grejanje nije moguce koristiti u svakom objektu !!!!!!!
Znaci , tu ne vazi ono pravilo ima " MIKA " pa hocu i ja -- nemoj da me pogresno shvatis .
Moras da odredis toplotne gubitke za tvoj objekat pa posle toga da napravis racunicu-kalkulaciju i svoja razmisljanja usmeris u jedan pravac.
[ anon3017188 @ 05.11.2014. 20:48 ] @
Citat:
Allexxandar:
Pozdrav.

Da li je bolje kupiti 8 klima (inverter) ili jednu toplotnu pumpu?

Hvala


Moze da se primeni i nesto ovako.................

http://www.fujitsu-general.com...N05-28/images/airstage_j2s.jpg
http://www.grappa.co.rs/multi
[ anon3017188 @ 05.11.2014. 21:14 ] @
Citat:
cokacunami:
Mala devijacija, ali nekima će biti od koristi :
Proletos (u Maju) mi je zatrebala hladna prostorija (komora ) od oko 12m3 za cuvanje hrane i nekih sirovina.
Nakon dobijanja ponuda od 1500E -2500E, odlucio sam se na kreatrivnost.


Malo je bezveze banalizovati ............kazes " komora "..........koja je temperatura u komori tebi potrebna , vrednost robe koju cuvas.............itd.........pretpostavljam da su ti ljudi preporucili profesionalnu opremu koja nikada nije jeftina.Drugo takva oprema i zadovoljava sve strozije norme, standarde i kontrole koji se uvode u Srbiji.

[ tihi2 @ 05.11.2014. 23:33 ] @
Citat:
zoxor: Dve godine sam se lomio po ovom pitanju iako se bavim klimatizacijom a na kraju sam se ipak odlucio za varijantu sa top singl klimama prvenstveno zbog
finansijskog momenta ali i iz nekih drugih razloga kao sto je problem postavljanja podnog grejanja u postojecoj kuci (podizanje poda) zatim resenje hladjenja
fan coil uredjajima je katastrofa skupo. Zatim nemas tolku bojazan od kvarova. Jeste sigurno komfornije sa TP i podnim grejanjem ali iskreno u dobro
izolovanoj kuci ja licno nemam nikakvih zamerki za grejanje sa splitevima.
Niko ne kaže da TP ide samo uz podno grejanje. Zez je u temperaturi polazne vode koji ne bi trebalo da je veći od 50*C. Ako je to dovoljno da u kući bude toplo - onda je sve ok. Ja imam panelne radijatore i TP se gasi na 40*C a pali na 30*C. fan koili su za sada samo u bankama i kod onih koji mogu to da plate. Prava prednost im je hlađenje ali to se rešava upola jeftinije od jednog fan-coila - običnom klimom od 200evra.
Ako objekat nije bar prosečno izolovan (5cm stiropora/vune) onda ni klima tu ne može raditi dobro.
Kao i svako grejanje na struju povlači i preduslov da se ne pređe 1600kw/mesečno inače je preskupo.
Pitanje je isto kao i da li se grejati na gas pećima u svakoj sobi ili kotlom? Peć za svaku sobu je skuplje nego jedan kotao.
A ako se nema ništa (ni kotao ni radijatori ili podno) onda ostaje da se sračuna isplativost klima. Ako se one izaberu, proceniti rizik da grejanje strujom bude ubrzo odjednom preskupo. Dovoljno je samo poskupeti struju 20% i smanjiti odnos tarifa sa sadašnjih 1:4 na 1:1.1 (kao u svim okolnim zemljama) i grejanje na struju automatski poskupljuje za 70% (za onog ko uspe da troši pola skupe a pola niže tarife) i gas postaje isplativiji.
Srbija je ovo, mora se biti spreman na sve.
[ zoxor @ 06.11.2014. 09:27 ] @
Slazem se ne mora podno mogu samo fan coili (glomazni,skupi,bucni). Ako ides vodu 50 stepeni reci laku noc visokom COP.

Poenta je u tome sto ako pretpostavimo da nemas nikakvo grejanje varijanta TP bice ti duplo skuplja nego sa splitevima pa
je na tebi da izracunas da li ti se to isplati. Ja sam to racunao racunao pa sracunao da ja za razliku mogu da placam struju
godinama plus imam opremu nezahtevnu za odrzavanje.
[ tihi2 @ 06.11.2014. 10:27 ] @
Citat:
zoxor: Slazem se ne mora podno mogu samo fan coili (glomazni,skupi,bucni). Ako ides vodu 50 stepeni reci laku noc visokom COP.
Poenta je da može i sa radijatorima. Ja imam, samo kao ilustracija, u sobi 4x4m panelni radijator Tip22 od 100cm koji košta 6000din. Fan koil košta oko 300evra a koliko košta podno? A izolacija nije svemirska, jedan zid sendvič sa 5cm stiropora i drugi sa 10cm stiropora.
Na 50*C bi grejao kada napolju bude -20*C što prošle zime nije bilo.
Fan coili nisu ništa bučniji ni skuplji od klime.
Ostvareni COP za prošlu zimu je 2.7 i to mereno na posebnom brojilu sa izmerenom stvarnom potrošnjom u koji ulaze i ventilatori (300w) i cirkulaciona pumpa (650w). Tehnički podaci daju veći COP jer to ne računaju, već samo COP kompresora (i moj kompresor ima COP=3.6 na +7*C).
Kada se grejanje pravi od početka onda se razmatraju rešenja za sledećih 20-30 godina. Pa i poskupljenje i čak nestašica tog energenta.
Razmatrao sam ja i rešenje sa klimama, ali je bilo mnogo skuplje jer imam 17 prostorija za grejanje. Ko ima manje, može o tome da razmišlja.
I naravno kome ne smeta duvanje.
Neki leti otvore prozor pa voze auto 60-70kh/h. Ja to nikad nisam voleo. Čak i kad hladim sobu pokušavam da nisam tu kad duva. Neko to voli, ili mu bar ne smeta.
[ frenkijevac1 @ 06.11.2014. 19:06 ] @
tihi, na koliko metara imas bunar i koju si temperaturu vode dobio na pumpi? Ja planiram da povezem na radijatore, imam bunar 100m dubine, trebalo bi da dodam jos jedan radijator u dnevnu i to bi bilo to, sa 40 stepeni grejanje...
[ tihi2 @ 06.11.2014. 22:09 ] @
Nemam bunar, TP je vazduh-voda. 80% TP koje se prodaju po Evropi i Skandinaviji su vazduh-voda ili vazduh-vazduh. Kad tamo može, može i kod nas južnjaka još pre.
100m je vrlo duboko, voda bi bila oko 16*C (temperatura vode raste 4*C/100m dubine), velik COP ali to kvari pumpa koja izbacuje tu vodu koja pojede COP. Morala bi biti bar 1.5kw jer su ove što vuku sa 20m dubine oko 750w. Ima tabela o tome, proveri.
[ frenkijevac1 @ 07.11.2014. 00:14 ] @
Jel moze na tu vazduh-voda da se doda elektricni dodatni grejac kad su nize temperature? Kolike snage treba da bude pumpa za 120m2 stan - bar okvirno da znam otprilike sta da gledam.
[ tihi2 @ 07.11.2014. 07:35 ] @
Ima mesto, ima podešavanje ali nisam tražio da ga ugrade. ne treba. Ovako radi do -20*C, a niže od toga retko kad ima.
Kao što znaš, i obične klime mogu da rade i na većem minusu (i do -10*C) iako su predviđene do -5*C. Kritično je paljenje kompresora kada je ulje hladno tj gusto. Ali na tim niskim temperaturama se komprsor neće gasiti pa nema ni problema.
Pumpa zavisi od visine, ali trobrzinska do 100w mora biti dosta.
Ono ispred sam mislio na potopnu pumpu u bunaru koja gura vodu sa 100m dubine.
Inače, za dubinu od 20m se obično stavljaju potopne od oko 750w ako je TP voda-voda i to je trošak koji niko neće da uračuna jer onda COP nije ni blizu onom koji piše u dokumentaciji.
Iz istog razloga, za TP vazduh-voda niko neće da uračuna snagu ventilatora (kod mene 2x150w).
U oba slučaja fabrički COP pada sa "fenomenalnih" 4 na ne tako dobrih manje od 3.
[ frenkijevac1 @ 07.11.2014. 08:37 ] @
aj da lupim ovako, pa da mozda ostanem ziv ... ako sam imao racun za grejanje 200e i stavim pumpu sa copom 3, znaci da cu istu kolicinu energije, platiti manje tri puta. :)
[ tihi2 @ 07.11.2014. 12:22 ] @
Ne platiti manje već potrošiti manje struje. Plaćanje zavisi od odnosa potrošnje više i niže tarife.
[ sanda lukic @ 30.11.2014. 08:15 ] @
Pozdrav svima,
Molim vas za preporuku kome da se obratim (kojoj firmi u Srbiji) radi informacije o ugradnji toplotne pumpe, u pitanju je stan u Beogradu 87m2.
Hvala puno na odgovoru!
[ zoxor @ 30.11.2014. 11:37 ] @
Potrebna vam je samo ugradnja ili uredjaj i ugradnja?
[ tvrdoglavi @ 30.11.2014. 12:09 ] @
TP boljih proizvodjaca rade na -25 i generalno vam ne trebaju dodatni grejaci, iako ih uglavnom i same pumpe tog tipa imaju integrisane u hidromodulu, od 6 ili od 9 kw uglavnom.

sto se tice rada toplotnih pumpi na radijatore, kod nas u srbiji je gotovo idealna situacija. naime, svi koji vec imaju radijatorsko grejanje u starim kucama, projektovano na kuce bez izolacije, kad dodaju izolaciju od 5cm, dobijaju gotovo idealne uslove da temperatura ne predje 50 stepeni. drugo, mnogi nisu radili nikakve projekte pa su im majstori šac metodom stavljali 1 rebro po kvadratu, sto opet uz dodavanje izolacije daje sasvim pristojnu kolicinu grejnih tela. ako se radi o novim grejanjima, tu ne treba stedeti na radijatorima, a teorijski, radijator na niskoj temperaturi daje oko 40% snage koja mu je kataloski data na vodi 90/70 tako da ako racunate da solidno izolovani objekat treba 50 do 60w po kvadratu, a da jedan clanak kataloski ima 180, dobijate bas takvu racunicu, i skoro da napamet mozete izracunati. kod panela, 1m uglavnom daje oko 2,2kw znaci da se moze racunati da ce na niskoj temperaturi dati oko 900w.

u svakom slucaju, ako nemate izolaciju, bolje je da prvo o tom ulagajnu razmisljate, jer cete uz svaku vrstu energenta to isplatiti, a tek nakon toga razmisljati o svemu dalje.
[ tvrdoglavi @ 30.11.2014. 12:11 ] @
Citat:
anon3017188:
Citat:
Allexxandar:

Da li je bolje kupiti 8 klima (inverter) ili jednu toplotnu pumpu?

Hvala


Probaj da u tvom mestu nadjes nekog kome je posao klimatizacija ali moras da znas osnovno pravilo kod izbora "majstora"- dobar majstor para vredi.
Da on pogleda i da svoje misljenje.
Upotreba TP za grejanje nije moguce koristiti u svakom objektu !!!!!!!
Znaci , tu ne vazi ono pravilo ima " MIKA " pa hocu i ja -- nemoj da me pogresno shvatis .
Moras da odredis toplotne gubitke za tvoj objekat pa posle toga da napravis racunicu-kalkulaciju i svoja razmisljanja usmeris u jedan pravac.



u potpunosti se slazem, svaki objekat je prica za sebe i treba naci pravog strucnjaka da vam ponudi najbolje resenje za vasu.
[ sanda lukic @ 30.11.2014. 14:31 ] @
Citat:
zoxor:
Potrebna vam je samo ugradnja ili uredjaj i ugradnja?


I jedno i drugo. Napominjem da u stanu trenutno nema nikakvog grejanja, ranije se grejalo pomocu TA peci...
[ sanda lukic @ 30.11.2014. 14:35 ] @
Hvala vam puno na detaljnom odgovoru.
U stanu (u pitanju je stara zgrada) trenutno nema ni izolacije ni grejanja (ni radijatora, ranije se grejalo na TA peci)
Ako znate molim vas napisite mi kojoj firmi da se obratim da dodje i pogleda prostor i predlozi mi adekvatno resenje za grejanje. Hvala!
[ sanda lukic @ 30.11.2014. 14:37 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
TP boljih proizvodjaca rade na -25 i generalno vam ne trebaju dodatni grejaci, iako ih uglavnom i same pumpe tog tipa imaju integrisane u hidromodulu, od 6 ili od 9 kw uglavnom.

sto se tice rada toplotnih pumpi na radijatore, kod nas u srbiji je gotovo idealna situacija. naime, svi koji vec imaju radijatorsko grejanje u starim kucama, projektovano na kuce bez izolacije, kad dodaju izolaciju od 5cm, dobijaju gotovo idealne uslove da temperatura ne predje 50 stepeni. drugo, mnogi nisu radili nikakve projekte pa su im majstori šac metodom stavljali 1 rebro po kvadratu, sto opet uz dodavanje izolacije daje sasvim pristojnu kolicinu grejnih tela. ako se radi o novim grejanjima, tu ne treba stedeti na radijatorima, a teorijski, radijator na niskoj temperaturi daje oko 40% snage koja mu je kataloski data na vodi 90/70 tako da ako racunate da solidno izolovani objekat treba 50 do 60w po kvadratu, a da jedan clanak kataloski ima 180, dobijate bas takvu racunicu, i skoro da napamet mozete izracunati. kod panela, 1m uglavnom daje oko 2,2kw znaci da se moze racunati da ce na niskoj temperaturi dati oko 900w.

u svakom slucaju, ako nemate izolaciju, bolje je da prvo o tom ulagajnu razmisljate, jer cete uz svaku vrstu energenta to isplatiti, a tek nakon toga razmisljati o svemu dalje.


Hvala vam puno na detaljnom odgovoru.
U stanu (u pitanju je stara zgrada) trenutno nema ni izolacije ni grejanja (ni radijatora, ranije se grejalo na TA peci)
Ako znate molim vas napisite mi kojoj firmi da se obratim da dodje i pogleda prostor i predlozi mi adekvatno resenje za grejanje. Hvala!
[ tvrdoglavi @ 30.11.2014. 14:58 ] @
Citat:
sanda lukic:
Hvala vam puno na detaljnom odgovoru.
U stanu (u pitanju je stara zgrada) trenutno nema ni izolacije ni grejanja (ni radijatora, ranije se grejalo na TA peci)
Ako znate molim vas napisite mi kojoj firmi da se obratim da dodje i pogleda prostor i predlozi mi adekvatno resenje za grejanje. Hvala!


poslato vam je u inbox
[ tihi2 @ 30.11.2014. 19:22 ] @
Za 87 m2 NEMA ekonomske opravdanosti za ugradnju toplotne pumpe. Sami izračunajte koliko godina se može te grejati za investiciju od 4-5 000 evra.
Toplotna pumpa se isplati za površinu od najmanje 200m2 i to dobro izolovanu sa najmanje 5-10cm mineralne vune ili stiropora.
Kad nema nikakvog grejanja, najjeftinije je dodati inverter klime na TA peći i kombinovati do crvene zone.
Trebali bi razmišljati ovim redosledom:
1. Izolovati spoljnje zidove. Ako ne može spolja sa fasade, onda izolovati sa unutrašnje strane. Jeste da smanjujete sobe ali tih 10cm vam smanjuje račun za grejanje 3-4 puta.
2. Zamenuti prozore ako nisu plastični ili noviji drveni.
3. Uzeti jednu ili dve inverter klime. One rade na istom principu kao i TP ali je puno manja investicija. I to uzeti ako treba i kad se utvrdi da treba.
Na 87m2 tada ne bi smeli da potrošite više od 1000kwh u januaru a to je do 4000din po sadašnjim cenama. Da ste priključeni na toplanu u NS plaćali bi 9400 din mesečno i to svih 12 meseci.
Ne znam koliki Vam je račun za struju ali koliko mislite da bi uštedeli toplotnom pumpom?
[ tvrdoglavi @ 30.11.2014. 22:20 ] @
ekonomska opravdanost je jedno ali komocija koju pruza centralno grejanje sa TP uz cenu je drugo
[ sale_ch @ 01.12.2014. 14:24 ] @
Tichi:

Kako tvoja tp? I dalje zadovoljan?

Pozdrav
Sale
[ lajos80 @ 01.12.2014. 21:18 ] @
Citat:
tihi2:
Za 87 m2 NEMA ekonomske opravdanosti za ugradnju toplotne pumpe. Sami izračunajte koliko godina se može te grejati za investiciju od 4-5 000 evra.
Toplotna pumpa se isplati za površinu od najmanje 200m2 i to dobro izolovanu sa najmanje 5-10cm mineralne vune ili stiropora.
Kad nema nikakvog grejanja, najjeftinije je dodati inverter klime na TA peći i kombinovati do crvene zone.
Trebali bi razmišljati ovim redosledom:
1. Izolovati spoljnje zidove. Ako ne može spolja sa fasade, onda izolovati sa unutrašnje strane. Jeste da smanjujete sobe ali tih 10cm vam smanjuje račun za grejanje 3-4 puta.
2. Zamenuti prozore ako nisu plastični ili noviji drveni.
3. Uzeti jednu ili dve inverter klime. One rade na istom principu kao i TP ali je puno manja investicija. I to uzeti ako treba i kad se utvrdi da treba.
Na 87m2 tada ne bi smeli da potrošite više od 1000kwh u januaru a to je do 4000din po sadašnjim cenama. Da ste priključeni na toplanu u NS plaćali bi 9400 din mesečno i to svih 12 meseci.
Ne znam koliki Vam je račun za struju ali koliko mislite da bi uštedeli toplotnom pumpom?

[ tvrdoglavi @ 01.12.2014. 21:39 ] @
izgleda se lajoš slaže
[ lajos80 @ 01.12.2014. 22:01 ] @
Izvinjavam se nisam namerno pisao, a nemogu da brišem. Molim nekog moderatera da izbriše! Hvala
[ tihi2 @ 01.12.2014. 22:41 ] @
Ja jesam zadovoljan za sada.
Kad me već spominjete malo podataka iz novembra 2014.
Pokušao sam da napravim dve ose, pa je leva u KW a desna za vrednosti temperature i COP. Dakle stubići se čitaju sa leve a linije sa desne strane.

[ tvrdoglavi @ 01.12.2014. 22:45 ] @
tihi, za koliko m2?
[ tihi2 @ 01.12.2014. 23:12 ] @
270m2, za ovo vreme prosečne izolacije od pola površina sa 5cm a pola sa 10cm izolacije. Zapravo, 10-11kw/h gubitaka na -20/+20.
[ tvrdoglavi @ 02.12.2014. 07:44 ] @
Citat:
tihi2: 270m2, za ovo vreme prosečne izolacije od pola površina sa 5cm a pola sa 10cm izolacije. Zapravo, 10-11kw/h gubitaka na -20/+20.


kao da smo se dogovarali, i kod mene 850kw za istu kvadraturu za novembar
[ sale_ch @ 02.12.2014. 08:08 ] @
tvrdoglavi

Kakva je izolacija kod tebe ili koliki su gubici? Radijatori ili podno grejanje?
Koju TP imas?

[ tvrdoglavi @ 02.12.2014. 08:45 ] @
negde sam vec napisao, ali nema veze, ponovicu, zid cigla 45, izolacija 5cm, na severu 10cm. raiijatori. TP je fujitsu waterstage 14kw
[ speja @ 03.12.2014. 09:13 ] @
Sta mislite o ovome? Jes kinez ali radi....

http://www31.zippyshare.com/v/5304669/file.html (uputstvo od tp)

drugar uzeo od 8KW i radi kao luda. Kad to kazem mislim na potrosnju (po ovom vremenu oko 0 trosi oko 25 kw na dan) i konfor.
Ima radijatore, tem. vode 40, 45 (ima i dodatni grejac (3kw) koji pali ako bas treba pa moze vodu da greje do 70 ).....
Greje 65 kvm na 23 stepena, izolacija stiropor 10cm... Platio je (pumpu i ugradnju) 2.500 E....
[ zoxor @ 03.12.2014. 09:44 ] @
Samo TP trosi 25KW ili ukupno sa ostalom potrosnjom?
[ speja @ 03.12.2014. 10:15 ] @
5 racunara sa monitorima, jedan server, 3 stampaca, bojler, kafe aparat i TP. Stim sto racunari, stampaci.. rade od 9 do 17h, a server 24h... tp 24h.... to mu je na jednom brojilu. Firma je u pitanju
[ speja @ 03.12.2014. 12:42 ] @
Ispravka 35 KW... moja greska.. :(((((((
[ zoxor @ 03.12.2014. 12:54 ] @
To je podosta za tako mali stan sa tako dobrom izolacijom jedino da nije potkrovlje pa slabo izolovano na gore ili nije useljen stan iznad.
[ speja @ 03.12.2014. 13:03 ] @
Pa otvoreno sa 3 strane ( sa 4 je komsija). Stalno se otvaraju, zatvaraju vrata, kuvaju kafe, peru sudovi, pusi se pa se provetrava (veleprodaja kancelarijskog materijala)..... nocu zamo za tp, i bojler (ne koristi se posle 17h) i server... oko 6-7kw (ima 2 tarifno brojilo).... U svakom slucaju ne ulazi u crveno! sto je sa predhodnim vidom grejanja (kotao na struju) bilo kao dobar dan (ne smem ni da napisem koliko je placao struju). Mislim da nema isplativijeg, a konfornijeg grejanja...
[ zoxor @ 03.12.2014. 13:10 ] @
Poslovni prostor je ipak nesto drugo. U svakom slucaju dobili su ono sto su hteli manji racun za struju :)
[ speja @ 03.12.2014. 13:46 ] @
zoxor... da nisi slucajno pogledao onaj .pdf... uputstvo... mozes li pogledati i reci mi svoje misljenje? kako ti to zvuci i izgleda bar na papiru....
Koliko sam ukapirao ti imas neku TP, a ja ne znam nikoga (sem drugara) ko ima tu napravu. Mozda mozemo da se cujemo tel. (posalji mi poruku
ili ja cu tebi) pa da malo popricamo ako si voljan ili ako je neko drugi voljan. Narucio bih i ja jednu pa bi mi svako iskustvo dobro doslo..

Ja sam za sada na FUJITSU inverterima :) 14 nocria i dve 7 LEC. Prezadovoljan sam ali imam neku kombinaciju pa bih uzeo i TP
za deo kuce (hodnik, kupatilo, WC) gde imam podno (zajedno 20kvm). Neka temp vode bude 40 C. Podno ce da bude super radijatori
u kuci ce biti mlaki ali tu su japanci da odrade glavni deo posla :) a mozda i zavrnem radijatore jer japaci rade ko ludi :)


[Ovu poruku je menjao speja dana 04.12.2014. u 09:18 GMT+1]
[ tihi2 @ 03.12.2014. 14:14 ] @
TP za 20m2? Ispod 200m2 nema matematike za to.
Malo je sumnjivo da joj treba 13A za grejač od 3000w, što bi značilo da onda ne radi kompresor tj ne može da radi i grejač i kompresor, pa ispade onda grejač jedino grejanje.
Ostale karakteristike su kao i svaka TP tj klima.
[ zoxor @ 03.12.2014. 14:17 ] @
Grejem se na spliteve. Ima tu nekih clanova koji imaju vazduh-voda napisace ti nesto pretpostavljam. Nemam neko posebno misljenje

o ovom uredjaju nepoznat je, cenom je ok, karakteristike ne znamo, pouzdanost ce tek vremenom da se pokaze.

Ako moze da se dodje do rezervnih delova u narednim godinama moza da se proba iako ja licno bi nesto proverenije, ali ako gledas samo

cenu onda i nemas neku alternativu.
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 14:20 ] @
Citat:
speja:
zoxor... da nisi slucajno pogledao onaj .pdf... uputstvo... mozes li pogledati i reci mi svoje misljenje? kako ti to zvuci i izgleda bar na papiru....
Koliko sam ukapirao ti imas neku TP, a ja ne znam nikoga (sem drugara) ko ima tu napravu. Mozda mozemo da se cujemo tel. (posalji mi poruku
ili ja cu tebi) pa da malo popricamo ako si voljan ili ako je neko drugi voljan. Narucio bih i ja jednu pa bi mi svako iskustvo dobro doslo..

Ja sam za sada na FUJITSU inverterima :) 14 nocria i dve 7 LEC. Prezadovoljan sam ali imam neku kombinaciju pa bih uzeo i TP
za deo kuce (hodnik, kupatilo, WC) gde imam podno (zajedno 20kvm). Neka temp vode bude 40 C. Podno ce da bude super radijatori
u kuci ce biti mlaki ali tu su japanci da odrade glavni deo posla :) a mozda i zavrnem radijatore jer japaci rade ko ludi :)

[Ovu poruku je menjao speja dana 03.12.2014. u 15:04 GMT+1]


ja imam vazduh voda TP, ali ne razumem bas sta bi ti grejao sa njom pa molim pojasnjenje da bih mogao da ti dam najbolji moguci odgovor
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 14:22 ] @
Citat:
speja:
Sta mislite o ovome? Jes kinez ali radi....

http://www31.zippyshare.com/v/5304669/file.html (uputstvo od tp)

drugar uzeo od 8KW i radi kao luda. Kad to kazem mislim na potrosnju (po ovom vremenu oko 0 trosi oko 25 kw na dan) i konfor.
Ima radijatore, tem. vode 40, 45 (ima i dodatni grejac (3kw) koji pali ako bas treba pa moze vodu da greje do 70 ).....
Greje 65 kvm na 23 stepena, izolacija stiropor 10cm... Platio je (pumpu i ugradnju) 2.500 E....


meni fujitsu trosi 60kw po ovom vremenu za 270m2
[ speja @ 03.12.2014. 17:22 ] @
Tvrdoglavi..... Imam stan (kuca, na gornjem spratu sam ja sa porodicom ) 78 kvm. Kuca je tako pozicionirana da bi TP bila montirana na južnu stranu, severna strana kuce je naslonjena na komšiju...Do ove godine sam se grejao na el.kotao od 12kw (radio samo grejac od 6KW) i spuco toliko para da to nije normalno (bar meni). Pred ovu zimsku sezonu sam pazario (zahvaljujuci kolegama sa foruma (tema klima uredjaji...) kojima se ponovo po ko zna koji put ... HVALA!!!!) Fujicu invertere i time pokrio veci deo stana (55-60kvm). To sve radi super i toplo je i potrosnja je vrlo prihvatljiva i..... ali u delu stana (kupatilo, wc, hodnik) je hladnjikavo (navikli na podno grejanje).
E sad. Posto ima nekih trange frange kombinacija uzeo bih TP (gore pomenutu u uputstvu) od 8KW. Bila bi podesena na temperaturu za podno grejanje ( oko 35 koliko znam), radijatori bi bili topli (mlaki) u celom stanu a japanci :) bi dogrevali. U slucaju neke sulude zime ova TP ima dodatni grejac od 3KW koji se pali po potrebi.... Ako hoces posalji mi tel. na poruke pa da se cujemo.... uf valjda sam nekako objasnio... ko razume, shvati će :)
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 17:56 ] @
imas link ka sajtu a na sajtu telefon :) razumeo sam sta ti je ideja, kontam da imas nedovoljno velike radijatore, pa bi da podesis za podno temp, a da dogrejes ako zafali sa inverterima.

[ rovaccccc @ 03.12.2014. 17:59 ] @
Za lovu koja bi se dala na tp zrak-voda.....moze se cijeli zivot grijat kupatilo nekom grijalicom i da puuuuuuno love ostane kusura :-) vjerovatno .
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 18:27 ] @
Citat:
rovaccccc: Za lovu koja bi se dala na tp zrak-voda.....moze se cijeli zivot grijat kupatilo nekom grijalicom i da puuuuuuno love ostane kusura :-) vjerovatno .


moguce, ali nije sve u lovi, ima nesto i u osecaju kad ti je sve toplo, a ne da se iz kupatila kroz hladan hodnik okupan u sred zime smrzavas....
[ rovaccccc @ 03.12.2014. 18:48 ] @
Cudno mi je da 3 invertera ne pokriju prostor da je svuda toplo,ja sam sa dva komada uspio pokrit.Nabavio sam grijalicu samo zbog kupatila,ali ju ne koristimo jer nam ne treba.Sve otvoreno sve toplo.

Ako je stvar navike na podno grijanje koje je svakako broj 1 sto se tice konfora,trebalo je bar nabavit tu TP prije invertera,pa grijat se na to.

Ovako puno para ode,a ako nabavi jos i tp nece se nikad isplatit.
[ rade.zrnic @ 03.12.2014. 20:41 ] @
Citat:
speja:
Sta mislite o ovome? Jes kinez ali radi....

http://www31.zippyshare.com/v/5304669/file.html (uputstvo od tp)

drugar uzeo od 8KW i radi kao luda. Kad to kazem mislim na potrosnju (po ovom vremenu oko 0 trosi oko 25 kw na dan) i konfor.
Ima radijatore, tem. vode 40, 45 (ima i dodatni grejac (3kw) koji pali ako bas treba pa moze vodu da greje do 70 ).....
Greje 65 kvm na 23 stepena, izolacija stiropor 10cm... Platio je (pumpu i ugradnju) 2.500 E....


Kaze mudrac zvani "Tihi" da se ne isplati ispod 250 KVM...
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 20:52 ] @
Citat:
rade.zrnic: Kaze mudrac zvani "Tihi" da se ne isplati ispod 250 KVM...


cudno je onda zasto se prave od 5kw navise
[ tihi2 @ 03.12.2014. 21:55 ] @
Zato što je za objekat od 200m2 sa izolacijom od 10cm tih 5kw dovoljno do spoljnjih -10*C tj pokriva se 80-90% zime. Onih 10% se pokriva alternativnim izvorima, od gasa, grejalica do loženja. A zašto ne pokriju 100% potrošnje? Pa zato što tih 10% potrošnje košta previše (recimo Fujitsu, Mitcubishi, Panasonic od 8kw su oko 6000evra a od 12kw oko 8000evra).
Preko grane je normalna izolacija 15cm, za Skandinaviju i 30cm, čak i kod nas je SADA standard 10cm izolacije, za 2-3 godine će biti 15cm. Sa dobrim prozorima takva kuća na spoljnjih -20*C (koje svake 5-te godine bude 3-4dana) ima 4-5kw gubitaka.
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 22:05 ] @
Citat:
tihi2: Zato što je za objekat od 200m2 sa izolacijom od 10cm tih 5kw dovoljno do spoljnjih -10*C tj pokriva se 80-90% zime. Onih 10% se pokriva alternativnim izvorima, od gasa, grejalica do loženja. A zašto ne pokriju 100% potrošnje? Pa zato što tih 10% potrošnje košta previše (recimo Fujitsu, Mitcubishi, Panasonic od 8kw su oko 6000evra a od 12kw oko 8000evra).
Preko grane je normalna izolacija 15cm, za Skandinaviju i 30cm, čak i kod nas je SADA standard 10cm izolacije, za 2-3 godine će biti 15cm. Sa dobrim prozorima takva kuća na spoljnjih -20*C (koje svake 5-te godine bude 3-4dana) ima 4-5kw gubitaka.


fujitsu od 8kw je 3700 a ne 6000 eura.
[ tihi2 @ 03.12.2014. 22:37 ] @
Ok, suština je ista. Razlika od 8 do 12kw je 3000evra.
http://www.ebay.de/sch/i.html?...epumpe+mitsubishi&_sacat=0
[ tvrdoglavi @ 03.12.2014. 22:41 ] @
Citat:
tihi2: Ok, suština je ista. Razlika od 8 do 12kw je 3000evra.
http://www.ebay.de/sch/i.html?...rmepumpe+mitsubi&_from=R40|R40|R40&_osacat=0&_from=R40&_trksid=p2045573.m570.l1313.TR0.TRC0.H0.Xwarmepumpe+mitsubishi&_nkw=warmepumpe+mitsubishi&_sacat=0


fujitsu od 16kw je 5400 eur. znaci razlika je 1700 eur.
[ rovaccccc @ 03.12.2014. 23:30 ] @
Jel se meni cini ili odjednom na svim temama kao neka prepucavanja pocela.Sta se desava sa forumom odjednom.

-Cinjenica je da su tp zrak-voda bolje po pitanju konfora od zrak-zrak sto potvrdjuje i speja koji se navikao na podno grijanje.
-cinjenica je i da su dobro skuplje od zrak-zrak,i da vise trose od zrak-zrak pa ce trebati vise vremena da se vrati ulozen novac

Ali posto svi imaju svoj novcanik nek svako sebi vaga,pa svako sebi izabere najbolje za njeg.

Pa da tema krene dalje :-)
[ tvrdoglavi @ 04.12.2014. 06:33 ] @
ma kakvo prepiranje, iznosenje cinjenica moze samo dobro da dodje :) i ja se slazem da se na vecim objektima pumpa brze isplati, ali to ne znaci da se na manjim nece isplatiti, i sto je jos najvaznije, a spomenuo si, daje komociju koje vazduh vazduh ne daje. ja licno ne volim grejanje na duvanje i drago mi je sto ne moram tako da se grejem, ali opet, ko ne moze da priusti TP nema boljeg, energetski efikasnijeg, cistijeg i komotnijeg grejanja od klime. tako da ko zeli da se jeftino greje centralnim grejanjem, TP mu je odlican izbor. a sto se isplativosti tice, ako je stan povezan na toplanu, gde ce pumpa da trosi 5 do 6 puta manje u novcu, onda su racunice vrlo isplative i na 80 m2....

e sad, ja se takodje ne slazem da treba meriti po nekim svetskim standardima, jer relano kod nas ce biti idealno da svi na stare kuce stave bar 5 ili 8 cm stiropora, pa su opet dobili mnogo.... a o novim kucama sa jako debelom izolacijom ulazimo u mali krug ljudi koji zidaju nove.... TP ne treba preceniti, slazem se da ju je bolje malo podceniti sa kapacitetom, posebno ako se ima jos neko vec postojece grejanje, ali ne previse, ne treba ici ispod 50 do 60 W po kvadratu ako je kuca izolovana...
[ rade.zrnic @ 04.12.2014. 07:48 ] @
Citat:
tihi2:
Zato što je za objekat od 200m2 sa izolacijom od 10cm tih 5kw dovoljno do spoljnjih -10*C tj pokriva se 80-90% zime. Onih 10% se pokriva alternativnim izvorima, od gasa, grejalica do loženja. A zašto ne pokriju 100% potrošnje? Pa zato što tih 10% potrošnje košta previše (recimo Fujitsu, Mitcubishi, Panasonic od 8kw su oko 6000evra a od 12kw oko 8000evra).
Preko grane je normalna izolacija 15cm, za Skandinaviju i 30cm, čak i kod nas je SADA standard 10cm izolacije, za 2-3 godine će biti 15cm. Sa dobrim prozorima takva kuća na spoljnjih -20*C (koje svake 5-te godine bude 3-4dana) ima 4-5kw gubitaka.


Prosto, moracu dograditi postojeci objekt od 120 m2 na 240 m2 da bih zadovoljio normative po @Tihi2 specifikaciji.
Svakom' ko se iole interesuje za ugradnju TP je jasno da je izolacija jedan od "cimbenika" koji se ne mogu zaobici.
Koliko smo u stanju (finansijski ) da zadovoljimo norveske ili skandinavske standarde?
Trenutno sam u zemlji koja ima drugi problem, kako ohladiti okolinu...? Ista meta, isto odstojanje...
@Tihi2, pokusaj dodati konstruktivniju analizu...
[ speja @ 04.12.2014. 08:08 ] @
rovaccccc.... prijatelju... pa na tvoju preporuku uzeh ove japance!!!! HVALA... Sve je super i u pravu si... inverteri rade sjajan posao. Nego navika je cudo. Moje ženske su navikle na tople plocice u kupatilu (tu je jos jedan mali WC), hodniku, pa onda sušač u kupatilu... ma ne pitaj me. A ovu tp mogu da uzmem za neki dug (drugo nema)... evo slika ce sve objasniti....


leca 7 se u spavacoj sobi (gore desno) ni ne ukljucuje jer nema potrebe. dole desno je decija spavaca soba pa LEC radi 24h kao i nocria...

[Ovu poruku je menjao speja dana 04.12.2014. u 09:29 GMT+1]
[ sale_ch @ 04.12.2014. 12:02 ] @
tvrdoglavi

Poslao sam vam poruku na privat.
[ sunfan @ 04.12.2014. 12:44 ] @
speja,

imas pp
[ tvrdoglavi @ 04.12.2014. 13:28 ] @
Citat:
sale_ch:
tvrdoglavi

Poslao sam vam poruku na privat.



ne mogu jos da pisem privat poruke, odgovoricu za dan dva
[ sale_ch @ 04.12.2014. 14:26 ] @
poslao sam mail
Citat:
tvrdoglavi: ne mogu jos da pisem privat poruke, odgovoricu za dan dva
[ tihi2 @ 04.12.2014. 18:01 ] @
Citat:
rade.zrnic:Prosto, moracu dograditi postojeci objekt od 120 m2 na 240 m2 da bih zadovoljio normative po @Tihi2 specifikaciji.
Svakom' ko se iole interesuje za ugradnju TP je jasno da je izolacija jedan od "cimbenika" koji se ne mogu zaobici.
Koliko smo u stanju (finansijski ) da zadovoljimo norveske ili skandinavske standarde?
Trenutno sam u zemlji koja ima drugi problem, kako ohladiti okolinu...? Ista meta, isto odstojanje...
@Tihi2, pokusaj dodati konstruktivniju analizu...

Učinila mi se ironija u tvom postu ali sam mislio da mi se samo učinilo...
Ne znam šta podrazumevaš pod "konstruktivnijom analizom" osim da lažem.
Ne znam koliko imaš dodirnih tačaka sa ekonomijom, ali svi mi to moramo biti više ili manje ako želimo preživeti. Dakle, štednja a pošto je grejanje najveća stavka onda prvo tu probati.
Nije me mrzilo da računam (sa greškom 10%) kako stvari stoje za objekat od 120m2 kao tvoj. Nisam hteo da računam sve one ekonomske termine koje je neophodno uraditi pre svake investicije (prelomna tačka, donja stopa rentabilnosti, kapitalna vrednost itd) već samo ono što je svima potrebno - vreme povraćaja investicije tj za koliko godina investicija postaje jeftinija nego neka druga vrsta grejanja.
Krenuo sam da kotao na struju košta 250evra a TP 2000evra i rezultat je na grafikonu.
Jasno je da je za takav objekat sa 5cm izolacije isplativost posle 8 godina, sa 10cm skoro 11godina a sa 15cm preko 15godina. Sa duplo većom kvadraturom ove godine su skoro duplo manje.
Ne kažem da 8 godina nije predugo, ali tu je već kraj veka TP a to znači nova investicija i taman kad treba da donosi uštedu treba da kupim novu. I opet ispočetka.
Za vikend sam bio kod brata i njegov komšija na sva usta hvali pelet kao savršeno jeftino grejanje. Pitam koliko troši, kaše oko 850kg tj oko 2 vreće/dan za novembar na 150m2 sa 5cm izolacijom. Pitam za cenu 170evra/t. Računa da je dosta 5t. Ispade zima 850evra za 150m2. On kaže da je to super jeftino, a mene na 270m2 zima ne bi trebala da izađe više od 300evra. Uz ot, kupio je peć za 2200evra.
Ako se tip grejanja bira iz ljubavi, onda ova računica nema smisla. Ako bar jednom forumašu pomogne da izračuna ili potraži pomoć za računanje, onda ova poruka neće biti samo gubljenje (mog) vremena.
[ speja @ 04.12.2014. 20:25 ] @
Ne bih da ulazim u diskusiju o isplativosti TP ili bilo kog drugog nacina grjanja ali..... ukoliko se neko greje na struju, a pogotovu
ovakvi kao ja koji su se grejali na el.kotao. Investiciju za TP ili vise Inerter klima isplatice za par godina (po mojoj matematici u mom slucaju
za 75 kvm, izolacija 8cm (demit fasada)). Matematika mi je, mozda pogresna... za struju sam davao u proseku oko 200e mesecno za struju
(ukljucujuci i domacinstvo) pocevsi od novembra do marta... to mu dodje oko 1000e. Sada sa inverterima (imam ih 3) necu
prelaziti 100e u proseku mesecno (sada mi je racun za novembar bio oko 5.400 din, prosle godine oko 13.600 a ni ovaj ni prosli nije
bio toliko hladan). U svakom slucaju razlika min. 50% ili ti 500e. Znaci za 4 god. isplacena investicija za invertere od 2.000e stim sto mogu i da se hladim leti.
TP bi mozda vise struje trosila (mada ne verujem jer ove invertere ne stedim, sada rade 24h na 24-25 stepeni) pa bi se investicija
u mom slucaju da sam uzeo TP isplatila za 5 god (za gore pomenutu kinesku varijantu od 2.500e). Da ne pominjem konfor TP u odnosu na klime.
Naravno to se odnosi na one koji vec imaju razvedene radijatore, podno.... govorim za moj slucaj....
[ speja @ 04.12.2014. 20:43 ] @
ah da i ovo mi nije jasno...

Citat:
tihi2:
Zato što je za objekat od 200m2 sa izolacijom od 10cm tih 5kw dovoljno do spoljnjih -10*C tj pokriva se 80-90% zime. Onih 10% se pokriva alternativnim izvorima, od gasa, grejalica do loženja. A zašto ne pokriju 100% potrošnje? Pa zato što tih 10% potrošnje košta previše (recimo Fujitsu, Mitcubishi, Panasonic od 8kw su oko 6000evra a od 12kw oko 8000evra).
Preko grane je normalna izolacija 15cm, za Skandinaviju i 30cm, čak i kod nas je SADA standard 10cm izolacije, za 2-3 godine će biti 15cm. Sa dobrim prozorima takva kuća na spoljnjih -20*C (koje svake 5-te godine bude 3-4dana) ima 4-5kw gubitaka.


Po ovoj matematici kaze da 5KW (5.000w) dosta za 200m2... to mu dodje 25w po kvadratu toplotne energije... a na gomili sajtova koji se bave ovom temom nadjoh da:
toplotna energija koja je potrebna za grejanje je za loše izolovan objekat 100W/m2; srednje izolovan objekat 75W/m2; dobro izlovan objekat 50W/m2, i pasivne kuce 20W/m2.

To znaci da je gore pomenuto izlaganje u redu ukoliko je to 200m2 super izolovane, energetski efikasne pasivne kuce.... cena kvadrata ovakve kuce je veeeelika i moze
se grejati i svećom... isplativost ovakve kuce je za jedno 100god.
[ tvrdoglavi @ 04.12.2014. 20:53 ] @
zato je on ugradio 18kw na 270m2, jer je dovoljno 5
[ tihi2 @ 04.12.2014. 22:07 ] @
[quote]speja:
ah da i ovo mi nije jasno...
Citat:
tihi2:Po ovoj matematici kaze da 5KW (5.000w) dosta za 200m2... to mu dodje 25w po kvadratu toplotne energije... a na gomili sajtova koji se bave ovom temom nadjoh da:
toplotna energija koja je potrebna za grejanje je za loše izolovan objekat 100W/m2; srednje izolovan objekat 75W/m2; dobro izlovan objekat 50W/m2, i pasivne kuce 20W/m2.

To znaci da je gore pomenuto izlaganje u redu ukoliko je to 200m2 super izolovane, energetski efikasne pasivne kuce.... cena kvadrata ovakve kuce je veeeelika i moze
se grejati i svećom... isplativost ovakve kuce je za jedno 100god.
Po m2 se ne izražavaju gubici. Tako su radili majstori u prošlom veku. Za svaku prostoriju ili objekat se računaju gubici svakog zida, prozora, plafona i poda.
I ta izolacija nije svemirska: 10cm na zidovima i 15cm po plafonu uvodi objekat u kategoriju dobro izolovan od oko 40w/m2. Daleko je to od pasivne kuće.
Ako fasada sa izolacijom od 5cm košta 12evra/m2, koliko košta fasada sa izolacijom od 10cm? Samo 1 i slovima JEDAN evro više (5cm stiropora je oko 100din). Koliko je to teško razumeti vidi se po tome koliko ih i danas stavlja izolaciju od 5cm.

Ja sam računao ne za 200m2 već za 120m2.

Podaci su sledeći:

Izolacija...Gubitaka...na +5...dnevno kw...mesecno kw....za zimu kw...mesecno din...Godisnje din...Godisnje EUR...TP kw mes...TP din mes...TP zima...Godisnje EUR...usteda sa TP...Usteda TP eur godošnje
..5cm.........5100.......1913......46.................1377.............6885..........8833.............44165................368..............551............3724.........18620.........155.............25545................212.875
10cm.........3960........1485.....36..................1069.............5346..........6880............34400.................287.............428.............2957.........14785.........123.............19615...............163.458
15cm.........2872........1077.....26....................775.............3877..........5085............25425.................212.............310.............2320........11600...........97.............13825................115.208

@tvrdoglavi, pošto ne razumeš da ti objasnim: TP vazduh-voda ima snagu od 18kw na +7*C a na spoljnjih -20*C snaga joj je 10kw (gle čuda, baš koliko meni treba).
[ ozocko @ 04.12.2014. 22:11 ] @
...ne vredi bacati bisere...

- bolje igrati klikere!
[ anon3017188 @ 04.12.2014. 22:44 ] @
Pa Supermen je rodom iz Srbije..............!!!! Kazu ljudi ...........
[ ozocko @ 04.12.2014. 22:52 ] @
ma jok - japanac, stoposto!
[ zoxor @ 05.12.2014. 06:08 ] @
Toplotni gubici jednog objekta se navode u odnosu na najnize projektne temperature koji su za evropu oko -20. Ako recimo imas 40 w/m2 na -20 na 0 ce biti 20 w/m2 na sobnoj temperaturi od 20
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 07:41 ] @
[quote]tihi2:
Citat:
speja:
ah da i ovo mi nije jasno...
Citat:
tihi2:Po ovoj matematici kaze da 5KW (5.000w) dosta za 200m2... to mu dodje 25w po kvadratu toplotne energije... a na gomili sajtova koji se bave ovom temom nadjoh da:
toplotna energija koja je potrebna za grejanje je za loše izolovan objekat 100W/m2; srednje izolovan objekat 75W/m2; dobro izlovan objekat 50W/m2, i pasivne kuce 20W/m2.

To znaci da je gore pomenuto izlaganje u redu ukoliko je to 200m2 super izolovane, energetski efikasne pasivne kuce.... cena kvadrata ovakve kuce je veeeelika i moze
se grejati i svećom... isplativost ovakve kuce je za jedno 100god.
Po m2 se ne izražavaju gubici. Tako su radili majstori u prošlom veku. Za svaku prostoriju ili objekat se računaju gubici svakog zida, prozora, plafona i poda.
I ta izolacija nije svemirska: 10cm na zidovima i 15cm po plafonu uvodi objekat u kategoriju dobro izolovan od oko 40w/m2. Daleko je to od pasivne kuće.
Ako fasada sa izolacijom od 5cm košta 12evra/m2, koliko košta fasada sa izolacijom od 10cm? Samo 1 i slovima JEDAN evro više (5cm stiropora je oko 100din). Koliko je to teško razumeti vidi se po tome koliko ih i danas stavlja izolaciju od 5cm.

Ja sam računao ne za 200m2 već za 120m2.

Podaci su sledeći:

Izolacija...Gubitaka...na +5...dnevno kw...mesecno kw....za zimu kw...mesecno din...Godisnje din...Godisnje EUR...TP kw mes...TP din mes...TP zima...Godisnje EUR...usteda sa TP...Usteda TP eur godošnje
..5cm.........5100.......1913......46.................1377.............6885..........8833.............44165................368..............551............3724.........18620.........155.............25545................212.875
10cm.........3960........1485.....36..................1069.............5346..........6880............34400.................287.............428.............2957.........14785.........123.............19615...............163.458
15cm.........2872........1077.....26....................775.............3877..........5085............25425.................212.............310.............2320........11600...........97.............13825................115.208

@tvrdoglavi, pošto ne razumeš da ti objasnim: TP vazduh-voda ima snagu od 18kw na +7*C a na spoljnjih -20*C snaga joj je 10kw (gle čuda, baš koliko meni treba).

sto se tice cene stiropora http://www.dominosrbija.com/termo-izolacija/ vidim da si upucen...ne kazem da se svaki cm ulaganja u stiropor ne isplati, ali pitanje je do koliko i kada.

a kad smo kod kapaciteta pumpi, po tvojoj matematici ce onda ta od 5kw na minus 20 imati 3kw, kako je onda to dovoljno za 200m2? posto nisam primetio da se oznake i kapaciteti pumpi u prodaji daju po kapacitetu na minus 20?

i zanima me nesto jos: koji telefon imas? koliko vremena ti treba da se isplati i po kojem dijagramu? isto me zanima i za kola? imas jedna? dvoje? nijedna? pokaznu za gsp? televizor nemas pretpostavljam vec sve gledas na racunaru? jeftinije je? masine za sudje i ves nemas jer se ne isplati, rucno je sve mnogo povoljnije? jedino me cudi sto zivis u toliko kvadrata kad se vise isplati ziveti u duplo manje, a verujem da bi se uspeli stisnuti....
[ ozocko @ 05.12.2014. 08:06 ] @
ovnere,
drzse ti sarafa i busilice,
mani se pisanija i racunjanja.
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 08:19 ] @
naravno, ja placam one koji racunaju.
[ dlalic @ 05.12.2014. 08:36 ] @
Prodavci su zagadili temu od silne zelje za samoreklamiranjem.

Umesto brojeva i konstruktivne price salju pp-ove sa reklamama i luftiraju usta besmislenim porukama da nabiju broj postova...
Citat:

ne mogu jos da pisem privat poruke, odgovoricu za dan dva


Svaka dva-tri meseca se neki pojavi da da svoj doprinos pa onda tema izgleda ovako kao prvih par postova na ovoj strani.
Tihi je jedan od retkih koji uopste, a jedini koji kontinuirano daje kredibilne rezultate rada

[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 08:51 ] @
Citat:
dlalic: Prodavci su zagadili temu od silne zelje za samoreklamiranjem.

Umesto brojeva i konstruktivne price salju pp-ove sa reklamama i luftiraju usta besmislenim porukama da nabiju broj postova...


Svaka dva-tri meseca se neki pojavi da da svoj doprinos pa onda tema izgleda ovako kao prvih par postova na ovoj strani.
Tihi je jedan od retkih koji uopste, a jedini koji kontinuirano daje kredibilne rezultate rada


kad nekoga citirate, onda vodite racuno o istinistosti onoga sto napisete! posto ste mene citirali, osecam se obaveznim da odgovorim na neprimerenu prozivu, i to iskljucivo argumentima:
kao prvo, lepo pise da ne mogu da pisem pp, a kamoli da sam ikome poslao pp! znaci vasa laz br.1
kao drugo, ne vidim da je reklama iznosenje cinjenica na neka neslaganja koja doticni takodje spomenuti gospodin iznosi. sto ne znaci da se generalno ne slazem sa njim nego samo u par stvari. svako iskustvo sa pumpama je dragoceno i siri svest ljudi ovde, i zato se ne slazem u delu gde se ljudi koji imaju manje objekte odvracaju od ugradnje istih, jer buducnost nije samo ekonomski 100% isplativo, nego i u odredjenim ekoloskim normama kojima se polako tezi i kod nas kao i u EU. a tp su na tom polju takodje nenadmasne.
a kao trece, bio bih zahvalan kad bi mi odgovorili gde sam ja reklamirao i sta?
[ rovaccccc @ 05.12.2014. 09:04 ] @
Ja ne kontam oko cega se vi raspravljate.
Ono o cemu govori tihi je tacno 1/1
Jasno ko dan,cak vam je i nacrtao.
On je pricao o tome hoce li se isplatiti neko ulaganje i kad.

A s druge strane ako neko ima viska para nek uzima sta hoce za svoje pare.
[ anon3017188 @ 05.12.2014. 09:08 ] @
Citat:
dlalic:

Tihi je jedan od retkih koji uopste, a jedini koji kontinuirano daje kredibilne rezultate rada



Uvek je pametnije imati vise informacija ali sa razlicitih strana.Viska tu ne moze biti.
Ali problem je , filtrirati i pametno iskoristiti informaciju.
Pa ko koliko ima pameti za sebe neka -- filtrira ,koristi za sebe.................
Iskustvo i pamet se ne kupuju u marketu.

[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 09:14 ] @
izgleda je to kod nas jednoumlje na ceni.... gospodin tihi se bas trudi, i racunice su mu dosta dobre, sto ne znaci da se moramo svi u svemu sloziti sa njim, ali ocigledno nekome smeta kad neko drugi iznese svoje misljenje
[ rovaccccc @ 05.12.2014. 10:19 ] @
Citat:
tvrdoglavi:meni fujitsu trosi 60kw po ovom vremenu za 270m2


Napadate covjeka a matematika njegova djeluje ok.

Tvrdoglavi ako ti pumpa trosi 60 kw na dan,to je 2,5 kw na sat.Svaki tvoj m2 trosi nepunih 10w struje na ovom vremenu.Zasto kazete da ne valja njegova matematika kad racuna 20-25w gubitaka.Puno je blize nego 50 ,75 ili 100w po m2.

ili ovako:
-tvoja pumpa trosi 60kw dnevno.
-1800 kw mjesecno
-ja gdje zivim to bi kostalo 140€
-recimo da tvoja tp ima cop 3
-ti stedis svaki mjesec 280€ u odnosu da se grijes na struju

Ustedis cca 1500€ po sezoni,treba ti 3-4 godine da vratis ulozeni novac,sto je dobar rezultat.

A sta je sa ljudima koji griju 60m2 ili 80 m2.
Oni godisnje nece ustedit vise od 400-500€.
Pa ce im trebat vise godina da vrate ulozeni novac.I taman kad ga vrate treba mijenjat i tp.

Konfora sto se tice isto je,bilo tp bilo obicno na bojler na struju.
Znaci TP uzimamo samo radi ustede.

Recimo ja nebi ulagao u nesto sto ce se ustedit tek za 8-10 godina......jer ko ce meni garantovat da se to nece pokvarit nakon 5 godina a tek za 10 .



[ dlalic @ 05.12.2014. 10:59 ] @
Naravno...
ali se to ne uklapa u mantru prodavaca. Al' nece da daju svoje racunice, nego ce da probaju da diskredituju tudje
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 12:48 ] @
Citat:
rovaccccc:
Citat:
tvrdoglavi:meni fujitsu trosi 60kw po ovom vremenu za 270m2


Napadate covjeka a matematika njegova djeluje ok.

Tvrdoglavi ako ti pumpa trosi 60 kw na dan,to je 2,5 kw na sat.Svaki tvoj m2 trosi nepunih 10w struje na ovom vremenu.Zasto kazete da ne valja njegova matematika kad racuna 20-25w gubitaka.Puno je blize nego 50 ,75 ili 100w po m2.

ili ovako:
-tvoja pumpa trosi 60kw dnevno.
-1800 kw mjesecno
-ja gdje zivim to bi kostalo 140€
-recimo da tvoja tp ima cop 3
-ti stedis svaki mjesec 280€ u odnosu da se grijes na struju

Ustedis cca 1500€ po sezoni,treba ti 3-4 godine da vratis ulozeni novac,sto je dobar rezultat.

A sta je sa ljudima koji griju 60m2 ili 80 m2.
Oni godisnje nece ustedit vise od 400-500€.
Pa ce im trebat vise godina da vrate ulozeni novac.I taman kad ga vrate treba mijenjat i tp.

Konfora sto se tice isto je,bilo tp bilo obicno na bojler na struju.
Znaci TP uzimamo samo radi ustede.

Recimo ja nebi ulagao u nesto sto ce se ustedit tek za 8-10 godina......jer ko ce meni garantovat da se to nece pokvarit nakon 5 godina a tek za 10 .





racunica je tacna, osim sto tih 2,5kw na sat je sa COP 3, tako da nije 10W nego 30W energije. po ovom vremenu, sto znaci da ce na minusu trebati mnogo blize tih 60 nego 20. o tome govorim, je ne napadam coveka, samo iznosim argumente. i kod par odgovora, sam samo dao cenu za koju je on tvrdio da je veca. ne znam zasto svi imate utisak da neko napada nekoga, ja samo izosim drugacije cinjenice, koje nisu pausalne, nego 100% proverene u praksi.

a sto se tice godisnje ustede, negde sam i tu racunicu pomenuo mislim, ali evo opet. za moj objekat godisnje u proseku treba oko 3200m3 gasa, sto po sadasnjoj ceni izadje oko 1500 eur, a kad se to pretvori u KW energije dobija se oko 22500KW. sa prosecnim COP 3, meni ce trebati oko 7500KW elektricne energije, sto iznosi po ovdasnjim cenama oko 450 eur. znaci plan, koji nije zasnovan na hipotezi nego na cistoj racunici i visegodisnjem pracenju je da ustedim oko 1000 eur, mozda malo vise godisnje.

i ne slazem se da ozbiljan uredjaj moze da traje samo 5 godina, realno je da traje izmedju 10 i 15, za kineze vec ne mogu to da tvrdim, ali i oni bi trebalo da izguraju bar upola manje.

za manje objekte se takodje ne slazem u racunici, jer se moze ustedeti upola ove sume, pa ako ima kineza za 2 do 3 hiljade, i tada se investicija isplati za 5 do 6 godina. to je u odnosu na gas, a u odnosu na struju je jos bolja racunica za bar 10 do 15%.
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 12:52 ] @
Citat:
dlalic:
Naravno...
ali se to ne uklapa u mantru prodavaca. Al' nece da daju svoje racunice, nego ce da probaju da diskredituju tudje

ti uporno pokusavas da inputiras nesto sto nije istina.
[ rovaccccc @ 05.12.2014. 16:07 ] @
Ok novi racun.
Tvrdoglavi stedi 1000€ godisnje,jer bi trosio 1500 umjesto sto ovako trosi 500.
Ali na 270 m2.

Zamisli da grijes 90m2.
Na gas bi u istim uslovima trosio 500€ a na tp bi trosio 166€.
Na 90m2 bi stedio 333€ godisnje.

Koliko godina treba da se otplati investicija ako je godisnja usteda 333€ :-).

Vrlo cesto ljudi spominju i manje od 90 m2 zamisli tek kolko njima treba godina da vrate ulozeno.

Tako da ono sto je tihi crtao apsolotno ima smisla.

A svako nek iznese svoje misljenje,ima pravo.

Ovo je moje misljenje.
[ zoxor @ 05.12.2014. 16:36 ] @
Mislim da je racunica vise u korist tp posto ste samo delili sa cop 3 a nije se racunala ogromna razlika u ceni da li ste mesecno potrosili 1000 ili 3000kw zbog zona
[ tihi2 @ 05.12.2014. 17:27 ] @
Neki su ovde zalutali. Pre koju godinu sam odlučio da ne odgovaram onima koji imaju manje od 50 postova. A onda se pojavilo nekoliko likova koji šalju 100 bezveznih i svađalačkih postova mesečno. Onda im moderator ukine nalog, a oni promene zadnji broj u imenu pa opet. 90% njihovih postova je izbrisano.

Ajde da se vratimo temi tj zašto smo ovde.

Priča je počela da se TP ne isplati za male objekte. Moja računica je za kuću od 120m2 a NIJE za kuću od 200m2 ili 270m2. Za 200m2 ili 270m2 važi druga računica i to nije "mali objekat".

Moji grafikoni su zasnovani na izmerenim podacima (svakih 20 minuta se meri spoljnja temperatura, posebno brojilo samo za grejanje, digitalni termometri za temperaturu vode, temperatura u kući 22.4-22.6*C itd.) i to za moju kuću. Većina nema mogućnosti za ova merenja, čak ni za prosečnu dnevnu temperaturu. Ako kuća ima jedno brojilo, nikada se ne zna koliko je otišlo za grejanje. Otprilike, da, i problem ne postoji dok je potrošnja u plavoj zoni.
Ovde nema „mislim“, „ne slažem se“, „pretpostavljam“. Subjektivni osećaj je isključen. Kao da ja ne bih voleo da mi je COP=4.5 kao što piše u tehničkim specifikacijama. Ali nije.

Ako se bira iz ljubavi, onda računica nije važna. Problem je što mnogi onda iskrivljuju činjenice ne bi li pokazali da su u pravu i da je njihova ljubav i isplativa.
Kupiti Mecedes ili Renoa? Nematerijalnu korist je teško meriti i ceniti. Ako neko osvoji cicu na Mercedes, možda se investicija isplatila? Neko smatra da je napuštanje loženja prelaskom na pelet nemerljivo i ne pitaju šta košta. Ali tu nema ekonomije. Moj komšija ima 3 godine starog Megana i prešao je 3000km do sada. Ekonomično? Naravno da ne, ali nema cene njegovo zadovoljstvo kada se „zabeči“ i ode u selo. Megana samo u selo i tera. Zapravo mu ne treba.

Na mom računu za gas piše da 1m3=34270kJ=9519W. U NS je to jedini dobavljač. Onda je
3200m3 gasa= 30400kw/za zimu, mesečno je to 5066kw a to je za klimu ili TP 1688kw/mesečno.

Svako ulaženje u crvenu zonu struje je katastrofa za novčanik. Treba razmisliti o razdvajanju brojila koje košta 350evra. Time se dobijaju 2 nezavisna brojila. I to je bolje nego na silu kupiti TP pa opet ulaziti u crvenu zonu.

I još jedna sitnica. Ja sam računao cenu TP od 2500evra jer sam je ja toliko platio. Povucite paralelnu liniju za koliko se povećava broj godina povraćaja investicije ako je TP Mitsubishi, Fujitsu, Panasonic koje koštaju 4000evra pa naviše. Skoro za duplo.
[ sunfan @ 05.12.2014. 17:58 ] @
tihi
Pošto si bio kod mene, sta mi predlazes za mojih 90 m2.

2500 ?
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 18:42 ] @
Citat:
rovaccccc:
Ok novi racun.
Tvrdoglavi stedi 1000€ godisnje,jer bi trosio 1500 umjesto sto ovako trosi 500.
Ali na 270 m2.

Zamisli da grijes 90m2.
Na gas bi u istim uslovima trosio 500€ a na tp bi trosio 166€.
Na 90m2 bi stedio 333€ godisnje.

Koliko godina treba da se otplati investicija ako je godisnja usteda 333€ :-).

Vrlo cesto ljudi spominju i manje od 90 m2 zamisli tek kolko njima treba godina da vrate ulozeno.

Tako da ono sto je tihi crtao apsolotno ima smisla.

A svako nek iznese svoje misljenje,ima pravo.

Ovo je moje misljenje.


njima treba 10tak godina ako uzmu brend ili 6, 7 ako uzmu kinesku. sto je opet ok. a postoji i druga racunica kad je neko na centralnom grejanju, onda je ono skuplje 2 ipo puta od gasa, znaci vise od 6 puta skuplje od TP. a recimo ne postoji mogucnost da se prikljuci gas, ili strujni kotao jer su ti stanovi ogranioceni kapacitetom koji mogu da povuku.


[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 18:53 ] @
Citat:
tihi2:
Neki su ovde zalutali. Pre koju godinu sam odlučio da ne odgovaram onima koji imaju manje od 50 postova. A onda se pojavilo nekoliko likova koji šalju 100 bezveznih i svađalačkih postova mesečno. Onda im moderator ukine nalog, a oni promene zadnji broj u imenu pa opet. 90% njihovih postova je izbrisano.

Ajde da se vratimo temi tj zašto smo ovde.

Priča je počela da se TP ne isplati za male objekte. Moja računica je za kuću od 120m2 a NIJE za kuću od 200m2 ili 270m2. Za 200m2 ili 270m2 važi druga računica i to nije "mali objekat".

Moji grafikoni su zasnovani na izmerenim podacima (svakih 20 minuta se meri spoljnja temperatura, posebno brojilo samo za grejanje, digitalni termometri za temperaturu vode, temperatura u kući 22.4-22.6*C itd.) i to za moju kuću. Većina nema mogućnosti za ova merenja, čak ni za prosečnu dnevnu temperaturu. Ako kuća ima jedno brojilo, nikada se ne zna koliko je otišlo za grejanje. Otprilike, da, i problem ne postoji dok je potrošnja u plavoj zoni.
Ovde nema „mislim“, „ne slažem se“, „pretpostavljam“. Subjektivni osećaj je isključen. Kao da ja ne bih voleo da mi je COP=4.5 kao što piše u tehničkim specifikacijama. Ali nije.

Ako se bira iz ljubavi, onda računica nije važna. Problem je što mnogi onda iskrivljuju činjenice ne bi li pokazali da su u pravu i da je njihova ljubav i isplativa.
Kupiti Mecedes ili Renoa? Nematerijalnu korist je teško meriti i ceniti. Ako neko osvoji cicu na Mercedes, možda se investicija isplatila? Neko smatra da je napuštanje loženja prelaskom na pelet nemerljivo i ne pitaju šta košta. Ali tu nema ekonomije. Moj komšija ima 3 godine starog Megana i prešao je 3000km do sada. Ekonomično? Naravno da ne, ali nema cene njegovo zadovoljstvo kada se „zabeči“ i ode u selo. Megana samo u selo i tera. Zapravo mu ne treba.

Na mom računu za gas piše da 1m3=34270kJ=9519W. U NS je to jedini dobavljač. Onda je
3200m3 gasa= 30400kw/za zimu, mesečno je to 5066kw a to je za klimu ili TP 1688kw/mesečno.

Svako ulaženje u crvenu zonu struje je katastrofa za novčanik. Treba razmisliti o razdvajanju brojila koje košta 350evra. Time se dobijaju 2 nezavisna brojila. I to je bolje nego na silu kupiti TP pa opet ulaziti u crvenu zonu.

I još jedna sitnica. Ja sam računao cenu TP od 2500evra jer sam je ja toliko platio. Povucite paralelnu liniju za koliko se povećava broj godina povraćaja investicije ako je TP Mitsubishi, Fujitsu, Panasonic koje koštaju 4000evra pa naviše. Skoro za duplo.

u proracunima se uzima da je 10kw energije 1,4m3 gasa, i onda dobijes malo drugaciju racunicu, to sto novi sad gas pise na svojim racunima je tacno kao i sami racuni koje izdaju.

i opet da ponovim, vecinu stvari koju si izneo je sasvim ok, nisam se slozio sa cenama pumpi koje si izneo, i sa jos par sitnica. inace, i ja merim potrosnju na posebnom brojilu, pumpa svakako ima na ulazu i izlazu termometre i meri digitalno obe vrednosti, napravio sam sklopku da mogu prebacivati potrosnju na dva brojila, i nisam izneo ni jedan podatak koji nije baziran na cinjenici.
[ rovaccccc @ 05.12.2014. 18:59 ] @
Pa super ako stedi 333€ godisnje i za deset godina ustedi brand.Znaci da brand kosta 3333 € sa ugradnjom.
Znaci pojeftinile pumpe,ja kad sam useljavao u kucu trazili mi 7000-8000 €.

Ali ja ipak nebi kupio nesto sto ce se otplatit tek za 10 godina.

Pitanje da li ce radit uopce toliko.Koliko je godina garancija.

Ja se odlucih za invertere koji se otplatise za 2 zime.
[ zoxor @ 05.12.2014. 19:03 ] @
Ne znam da li je svuda tako ali kod mene vise ne moze dva brojila na jednu stambenu jedinicu
[ tihi2 @ 05.12.2014. 19:23 ] @
Vlado,
po meni, dole klima, gore struja. Raspored u prizemlju je za to idealan. Svakako što manje ulaganje. Mada bi jedna od 12kw dobro došla, za grejanje zimi a leti za grejanje bazena i eto prepolovljeno vreme povraćaja. Ako je jako zima potpaliti prelepi kamin i uživati.
A pošto ti radiš to što radiš, red je da možeš nešto i da pokažeš, kao za solarce. To su one koristi koje se teško mere. Bez uzorka kao magla da se prodaje. Plus iskustvo u radu i podešavanju. Ovi serviseri za pelet bi podesili sagorevanje za 5 minuta da kotao imaju kući. Ovako, od fabričkih podešavanja ne smu da mrdnu.
Izgleda mi bez veze da serviser Berete ima u svojoj kući Vailanta. Ili da ovlašćeni prodavac za Reno vozi Mercedese. Odmah se vidi koliko veruje u to što prodaje...

Ne znam odkle odnos 10kw=1.43m3 gasa ali dobro. Koliko Nis gas laže to ni milicja ne može (i neće) utvrditi. Ja sam prestao da koristim gas kada mi je za ovu kuću bilo potrebno 2500m3 gasa. Posredno sam proverio izračunate gubitke kuće preko potrošnje struje i to je oko 20000kw. Pošto imaš istu površinu i sličnu izolaciju to je tu negde. Potrošnja struje za zadnjih 5 dana je 51kw/dan.

Jedino ograničenje za deljenje brojila je da je napojni vod prema kući nedovoljnog preseka ili da je dostignut limit potrošnje na trafo stanici. Kada bi tražio da potpišeš ugovor sa drugim snabdevačem (što imaš pravo) morali bi da ti daju. To nije nadležnost EPSa već Distributera a to su dve firme. Ne znam odakle si, ali piši molbu i neka ti napismeno odgovore. I zgrada je stambena jedinica, to nije kriterijum.
[ zoxor @ 05.12.2014. 19:43 ] @
Izvinjavam se nije stambena vec katastarska. Znaci ako imas kucu moras da je podelis da ti snimi geodet i katastarski da se zavede.
[ sunfan @ 05.12.2014. 20:18 ] @
tihi,
Hvala na odgovoru. Tako sam i ja razmisljao , stim sto bi pored TP ubacio akumulator toplote i jos jedan kolektor.
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 21:07 ] @
Citat:
rovaccccc:
Pa super ako stedi 333€ godisnje i za deset godina ustedi brand.Znaci da brand kosta 3333 € sa ugradnjom.
Znaci pojeftinile pumpe,ja kad sam useljavao u kucu trazili mi 7000-8000 €.

Ali ja ipak nebi kupio nesto sto ce se otplatit tek za 10 godina.

Pitanje da li ce radit uopce toliko.Koliko je godina garancija.

Ja se odlucih za invertere koji se otplatise za 2 zime.


realno je isplativost brza, jer ako recimo nemas gas, onda ti i za tu pricu treba skoro 2000 eur za prikljucak, kotao i ostalo, na struji treba pretpostaviti da ce cop biti veci od 3, jer bi kotao sigurno isao u crveno, a na tako manjem stanu pumpa ne bi, itd, itd... mada za manje objekte je svakako isplativije ulaganje u vazduh vazduh pumpe, kome ne smeta takvo grejanje sa -"duvanjem"

sto se tice kupovine, svako ima naravno pravo da odabere, svaka roba ima kupca. poenta moje price je da nije neisplativo, pa ko voli neka izvoli. na srednjim objektima izmedju 200 i 350m2 racunica je najbolja.
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 21:12 ] @
Citat:
tihi2:
Vlado,
po meni, dole klima, gore struja. Raspored u prizemlju je za to idealan. Svakako što manje ulaganje. Mada bi jedna od 12kw dobro došla, za grejanje zimi a leti za grejanje bazena i eto prepolovljeno vreme povraćaja. Ako je jako zima potpaliti prelepi kamin i uživati.
A pošto ti radiš to što radiš, red je da možeš nešto i da pokažeš, kao za solarce. To su one koristi koje se teško mere. Bez uzorka kao magla da se prodaje. Plus iskustvo u radu i podešavanju. Ovi serviseri za pelet bi podesili sagorevanje za 5 minuta da kotao imaju kući. Ovako, od fabričkih podešavanja ne smu da mrdnu.
Izgleda mi bez veze da serviser Berete ima u svojoj kući Vailanta. Ili da ovlašćeni prodavac za Reno vozi Mercedese. Odmah se vidi koliko veruje u to što prodaje...

Ne znam odkle odnos 10kw=1.43m3 gasa ali dobro. Koliko Nis gas laže to ni milicja ne može (i neće) utvrditi. Ja sam prestao da koristim gas kada mi je za ovu kuću bilo potrebno 2500m3 gasa. Posredno sam proverio izračunate gubitke kuće preko potrošnje struje i to je oko 20000kw. Pošto imaš istu površinu i sličnu izolaciju to je tu negde. Potrošnja struje za zadnjih 5 dana je 51kw/dan.

Jedino ograničenje za deljenje brojila je da je napojni vod prema kući nedovoljnog preseka ili da je dostignut limit potrošnje na trafo stanici. Kada bi tražio da potpišeš ugovor sa drugim snabdevačem (što imaš pravo) morali bi da ti daju. To nije nadležnost EPSa već Distributera a to su dve firme. Ne znam odakle si, ali piši molbu i neka ti napismeno odgovore. I zgrada je stambena jedinica, to nije kriterijum.


i kod mene je potrosnja od 44 do 48 kw u zadnjih par dana
[ tihi2 @ 05.12.2014. 21:37 ] @
Vlado,
Akomulator mi omogućava da imam odnos više/niže tarife pola/pola umesto 65/35 tj 1kw me košta 6,089 umesto 7,185din tj imam oko 1.1 din jeftiniji kilovat tj smanjuje račun za oko 70evra/po zimi.
Sad sam prvi put to računao, mislio sam da je više. Ali glavni razlog je da se TP pali do 4 puta na sat. Češće paljenje skraćuje joj vek (to ne važi za inverter).

Za kolektor nećeš pogrešiti jer imaš pouzdan i jeftin izvor, kupiti jedan godišnje i za koju godinu pokriti pola grejanja suncem.

Generalno, ako se ima kinta pitanje je gde uložiti pare: kamate su male, evro ne održava vrednost kroz robu, ulaganje u nekretnine sada nema smisla, a u kola itd je kao bačeno na ulicu.
Hoću reći, ako su pare pale s neba i ne zna se gde ih uložiti, TP je jedna od najisplativijih ivesticija. Ali, firme, banke itd dobro računaju isplativost, povraćaj, rizik i svašta još. Ko je tražio kredit zna o čemu pričam.
[ yt7pwr @ 05.12.2014. 21:51 ] @
Za mene je ovo veoma zanimljiva diskusija, posebno od kada sam dobio račun za gas za Novembar. Kada se se podeli krajnja cifra
sa brojem kubika dobije se oko 59 dinara za kubik! U Novembru je bila promena cene polovinom meseca tako da je sada cena i veća.
I opet onaj njihov mambo-džambo sa svedenim kvalitetom (gle čuda uvek je oko 9%) tako da je gas postao veoma skup! Ubacite
i ovo u kalkulacije o isplativosti TP. Već neko vreme planiram TP voda-voda jer će gas i dalje poskupljivati kako pada dinar.
p.s. distributer je Feromont a opština Stara Pazova.
[ ozocko @ 05.12.2014. 23:45 ] @
stara dobra opstina sa starim dobrim distributerom!

verovatno su vam, sopstvenim sredstvima, izgradili distributivnu mrezu,
pa sad zele da se naplate.

samo se pitam kada ce pekari poceti da naplacuju svoje proizvode za desetak procenata vise,
jer, zaboga, u toku proizvodnje su nehotice prosuli par dzakova brasna pa imaju gubitke -
nije u redu da isti padnu na njihova pleca, zar ne?
[ tvrdoglavi @ 05.12.2014. 23:59 ] @
Citat:
yt7pwr: Za mene je ovo veoma zanimljiva diskusija, posebno od kada sam dobio račun za gas za Novembar. Kada se se podeli krajnja cifra
sa brojem kubika dobije se oko 59 dinara za kubik! U Novembru je bila promena cene polovinom meseca tako da je sada cena i veća.
I opet onaj njihov mambo-džambo sa svedenim kvalitetom (gle čuda uvek je oko 9%) tako da je gas postao veoma skup! Ubacite
i ovo u kalkulacije o isplativosti TP. Već neko vreme planiram TP voda-voda jer će gas i dalje poskupljivati kako pada dinar.
p.s. distributer je Feromont a opština Stara Pazova.


za sta god da se odlucis, voda voda, vazduh voda, ustedeces bar 2/3 novca koji si do sada davao na grejanje.
[ tihi2 @ 06.12.2014. 14:06 ] @
Da, hvala na podršci za ovo što pišem, mada znam da ima mnogo više čitalaca koji se ne javljaju a smatraju da je ovo vrlo korisno.
Našao sam neku tabelu iz 2010 koju sam negde kačio, sada sam samo korigovao cene na 1EUR=120din. Računata je samo cena energenta.


Edit: izmenuo sam cene za struju poštijući blok tarifu


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 07.12.2014. u 13:16 GMT+1]
[ zoxor @ 06.12.2014. 20:03 ] @
Pelet 140 eur/t ???
[ aca405 @ 06.12.2014. 23:19 ] @
@tihi2
Odlična analiza troškova grejanja po energentima.

Imam samo jedno pitanje u poređenju el. energije i toplotne pumpe:
- čini mi se da razlika treba biti veća u korist TP jer ovako je samo broj kilovata podeljen sa COP (2.5), a pošto imamo u Srbiji i zone (zelena, plava, crvena) mislim da je ušteda još veća jer se smanjenjem broja kilovata silazi u jeftinije zone i uštede su veće?

Kao i ostali, već dugo računam da li je isplativo da ugradim TP i po računici je dug period vraćanja investicije (grejem oko 135 m2) a jedino me vuče da je ugradim to što ću preko leta dobiti hlađenje koje sada nemam.

Trenutno imam samo grejanje (podno grejanje + fan coil) a TP bi mi dodala konfor hlađenja i to je ono što su neki pisali, kao dobitak u konforu a ne u brojkama :)

Svakako, cene padaju svake godine i video sam Midea MGA-D16/SN1 može sa ugradnjom da se dobije za 3000 EUR.
Naravno, može i manja za moju kuću ali ovo je primer onoga što je ta firma imala odmah na stanju, ali malo je samo jeftinija 14 ili 12 KW.

Da li neko ima iskustva sa ovim Midea TP? Nisu inverter pa je verovatno pametno dodati neki bafer tj. vodeni rezervoar.

Ako imate još neku preporuku ili komentar, samo napred.
[ tihi2 @ 06.12.2014. 23:53 ] @
Cene se slobodno mogu korigovati, ne tvrdim da su tačne. Kažu da su kupovali pelet po te pare letos a sada je oko 180evra. I za mrki ugalj nisam znao, ima ga i za preko 100evra. E sad dal je mrki ili kameni nemam pojma. Cene se lako menjaju, ono što se retko vidi je odnos energije pojedinih goriva i to je prava vrednost tabele.
Ja sam naravno računao COP koji sam ostvario prošle zime. Verovatno voda-voda sistem može imati COP=3. Pretpostavio sam da ulazak u crvenu zonu ne sme da se desi. Ako se ulazi u crvenu zonu i gas je jeftiniji 4 puta pa treba njega koristiti. Svakako je isplativije ugraditi još jedno brojilo za 350-400evra. Svima je jasno da se na 200m2 grejanjem na struju na jedno brojilo ulazi u crveno i da je to finansijska katastrofa. Nisam računao zone i to je greška. Popraviću sutra.
Ja nisam ulazio u crvenu zonu.
@Aco, imaš tamo i monoblok modele koji su jeftiniji.
[ tvrdoglavi @ 07.12.2014. 08:28 ] @
Citat:
aca405:
@tihi2
Odlična analiza troškova grejanja po energentima.

Imam samo jedno pitanje u poređenju el. energije i toplotne pumpe:
- čini mi se da razlika treba biti veća u korist TP jer ovako je samo broj kilovata podeljen sa COP (2.5), a pošto imamo u Srbiji i zone (zelena, plava, crvena) mislim da je ušteda još veća jer se smanjenjem broja kilovata silazi u jeftinije zone i uštede su veće?

Kao i ostali, već dugo računam da li je isplativo da ugradim TP i po računici je dug period vraćanja investicije (grejem oko 135 m2) a jedino me vuče da je ugradim to što ću preko leta dobiti hlađenje koje sada nemam.

Trenutno imam samo grejanje (podno grejanje + fan coil) a TP bi mi dodala konfor hlađenja i to je ono što su neki pisali, kao dobitak u konforu a ne u brojkama :)

Svakako, cene padaju svake godine i video sam Midea MGA-D16/SN1 može sa ugradnjom da se dobije za 3000 EUR.
Naravno, može i manja za moju kuću ali ovo je primer onoga što je ta firma imala odmah na stanju, ali malo je samo jeftinija 14 ili 12 KW.

Da li neko ima iskustva sa ovim Midea TP? Nisu inverter pa je verovatno pametno dodati neki bafer tj. vodeni rezervoar.

Ako imate još neku preporuku ili komentar, samo napred.



kod TP bez invertera nije dobro predimenzionisati ih, tako da je bolje da uzmes neku koja je "knap" za tvoj objekat. sto se tice akumulacije, to je tihi pre neki dan dobro objasnio, dobijaju se ustede u smislu boljeg odnosa skupe i jeftine tarife, ali koliko se secam za njegov objekat su 70tak eur godisnje, znaci da za manji objekat to je jos manje i pitanje koliko je isplativo, tj koliko se brzo vraca dodatna investicija u to.
[ aca405 @ 07.12.2014. 08:52 ] @
Kada sam pisao o baferu nisam mislio na njegovu ulogu kao akumulator, već baš zbog toga da se ne bi pumpa palila često već da ima akumuliranu određenu količinu vode.

Rezervoar toplote mi je sam beton koji grejem i kada ga dobro zagrejem u toku noći, onda preko dana manje trošim skupe struje i sad sam grubo na odnosu 1:1 ali još nije počela jaka zima.

Takođe, imam potkrovlje koje nije još u funkciji ali će jednog dana biti i zbog toga moram da predimenzionišem sistem u odnosu na trenutne potrebe, pa ne vidim bolje rešenje od toga da uzmem malo veću pumpu i bafer (vodeni rezervoar) od ne znam koliko litara (recimo 200, ne više) i ta tako rešim da pumpa ne pali-gasi stalno pošto nije inverter.

E sad sve to moram još dobro da se preračunam jer sadašnje cene još ne idu u prilog tome da je vreme za kupovinu pumpe u mom slučaju.
[ zoxor @ 07.12.2014. 09:31 ] @
Svaki uredjaj koji hladi i greje vodu mora imati minimalnu kolicinu vode u sistemu zato se i predvidjaju baferi.

200 lit je vise nego dovoljno za inerciju. Carrier trazi za svoje uredjaje vise od 3,5 lit po KW.
[ tihi2 @ 07.12.2014. 11:58 ] @
Sve zavisi koja se TP izabere.
Ako se kupi inverter, onda nema potrebe za baferom jer ona smanjuje obrtaje i daje energije koliko se potroši pa nema viška. Problem je što je značajno skuplja (skoro duplo, za mene preko 1500evra skuplja).
Ako se kupi on-off onda bi trebalo imati bar 300l u sistemu da se ne bi palila češće od 4 puta na sat. Uglavnom je to teško bez bafera. Preporuka proizvođača za moju od 18kw je bila 500l. Pričao sam i sa serviserima i oni stavljaju od 200-300l. Kažu da je to potrebno samo za to da se objekat ne hladi kada TP ode u defrost (važi za vazduh-voda).
Ja sam uzeo od 1000l jer imam iskustvo sa baferom od 2500l koji se pokazao odlično. Režim u kojem TP radi je 20minuta radi pa sat i po do 2 ne radi. Sigurno se pali 2-3 puta ređe, pa ako sam joj produžio vek duplo - ivesticija se isplatila.
Donja granica snage TP je isporučena energija na -20*C. Grubo se može računati da TP vazduh-voda daje polovinu deklarisane snage na +7 koju prodavci obavezno daju. To važi i za klime.
Ako se uzme za broj veća on-off TP samo će pre zagrejati vodu i ugasiti se. Sigurno je skuplja i tu treba izvagati prednost i cenu.
Ovo 3,5l mi je jako malo. Jedino ako je inverter. Za kotlove na čvrsto je preporuka 50l/kw. Pošto u sistemu imam i kotao na čvrsto kao rezervu i to je doprinelo da uzmem 1000l.
[ tvrdoglavi @ 07.12.2014. 12:09 ] @
koliko traje defrost kod tvoje pumpe?
[ tihi2 @ 07.12.2014. 12:29 ] @
Izmenuo sam cene za struju pa sad tabela izgleda ovako:

Defrost se uključuje na temperaturi nižoj od +2. Ima 2 kriterijuma izlaska: vremenski (stavio sam 10 minuta, fabrički bilo 5) ili temperatura izmenjivača od 35*C (fabrički bilo +20*C ali sam video da ne odledi do kraja; od 20 do 35 stepeni joj treba oko 20 sekundi) pa koji se pre ispuni. U radu celi defrost traje 3-4 minuta i uključuje se na oko 30-40 minuta rada. Defrost samo vidim na displeju, u rezervoaru nema promene temperature vode iako mi je senzor samo 10cm niže.
[ zoxor @ 07.12.2014. 14:12 ] @
Citat:
tihi2:
Sve zavisi koja se TP izabere.
Ako se kupi inverter, onda nema potrebe za baferom jer ona smanjuje obrtaje i daje energije koliko se potroši pa nema viška. Problem je što je značajno skuplja (skoro duplo, za mene preko 1500evra skuplja).
Ako se kupi on-off onda bi trebalo imati bar 300l u sistemu da se ne bi palila češće od 4 puta na sat. Uglavnom je to teško bez bafera. Preporuka proizvođača za moju od 18kw je bila 500l. Pričao sam i sa serviserima i oni stavljaju od 200-300l. Kažu da je to potrebno samo za to da se objekat ne hladi kada TP ode u defrost (važi za vazduh-voda).
Ja sam uzeo od 1000l jer imam iskustvo sa baferom od 2500l koji se pokazao odlično. Režim u kojem TP radi je 20minuta radi pa sat i po do 2 ne radi. Sigurno se pali 2-3 puta ređe, pa ako sam joj produžio vek duplo - ivesticija se isplatila.
Donja granica snage TP je isporučena energija na -20*C. Grubo se može računati da TP vazduh-voda daje polovinu deklarisane snage na +7 koju prodavci obavezno daju. To važi i za klime.
Ako se uzme za broj veća on-off TP samo će pre zagrejati vodu i ugasiti se. Sigurno je skuplja i tu treba izvagati prednost i cenu.
Ovo 3,5l mi je jako malo. Jedino ako je inverter. Za kotlove na čvrsto je preporuka 50l/kw. Pošto u sistemu imam i kotao na čvrsto kao rezervu i to je doprinelo da uzmem 1000l.


To je minimum za masine da se odrzi inertnost sistema i nisam je ja izmislio nego Carrier. Akumulacioni sud mozes postaviti koliki god hoces ukoliko ti sistem radi 24h.
[ tihi2 @ 07.12.2014. 19:56 ] @
Nemoj da se ljutiš, nisam rekao da si izmislio već da je po meni to malo. Iz nekoliko pokušaja Google mi nije vratio nikakvu preporuku od Carriera. Verovatno ima u nekom manualu. Nikada nisam naišao na tako malu preporuku. Znam servisere koji uz TP stavljaju bafer od 100-150l.
Jedino što bi mi odgovaralo za tu brojku je preporuka za veličinu ekspanzione posude od oko 3.5-4l ali na 100l vode u sistemu. Mada svi stavljaju 10% od količine vode za svaki slučaj. Ali to niije ono o čemu pričamo.
[ zoxor @ 07.12.2014. 21:11 ] @
Ne ljutim se. Uglavnom kada se u manuelima predvidja buffer misli se na inerciju sistema tj kolicinu vode da masina moze nesmetano da radi odnosno da odnos snaga kolicina vode bude u odnosu koji odgovara masini da brzina grejamja/hladjenjea ne bi eventualno bila brza od reagovanja automatike na promenu u temperaturama i kod fix speed uredjaja da ne bude pevise startova kompresora. Kod malih uredjaja uglavnom sistem sam po sebi zadovolji tih 3,5 lit po KW ali kod vecih masina recimo 300,400,500 KW cesto se stavlja buffer da bi se ta kolicina ispostovala. U vasim slucajevima pricamo o akumulaciji i naravno tu ne mozemo preterati posto sa velikom akumulacijom imamo mogucnost i igranja sa odnosom jeftina-skupa struja jedino sto je vreme zagrevanja duze samim tim takav sistem nije pozeljno gasiti osim ako ne izvedemo bypass za brzo zagrevanje grejnih tela.
[ warme @ 08.12.2014. 16:05 ] @
Tihi2 trebao bi u svoju tabelu da uneseš toplotne pumpe voda/voda ili zemlja/voda, ovakvi sistemi mogu da funkcionišu sa koeficijentom korisnosti 5. Na 1kW uložene električne energije dobija se 5kW toplotne energije. Sa ovakvom kalkulacijom vreme otplate investicije je daleko brže.

Jako dugo pratim forum jer sam ovu temu pronašao kada sam započao sa projektovanjem svoje kuće.
Pre 3 godine u svoj stambeni objekat od 100m2 instalirao sam sistem zemlja/voda sa pasivnim hlađenjem i zagrevanjem sanitarne vode. Sistem od kada je pušten u rad funkcioniše bez greške. Moji ukupan račun za utrošenu električnu energiju na godišnjem nivou ne prelazi 20.000din. Da bih pojasnio ovaj sistem funkcioniše tako što toplonu energiju preuzima indirektno od zemlje pomoću geosondi - cevne zmije postavljene u prethodno izbušene rupe u zemlji. Kada je sistem na režimu hlađenja toplotna energija preuzeta iz objekta vraća se u zemlju. Ovaj sistem zagreva i sanitarnu vodu i to isključivo toplotnom pumpom tokom cele godine. Pošto sanitarni bojler ima dva izmenjivača ostala mi je mogućnost priključenja solarnog kolektora što planiram da uradim na proleće. Sem toplotne pumpe (scroll kompresora) jedini potrošači su još 2 cirkulacione pumpe sa ukupnom potrošnjom od 120W , kada sistem funkcioniše maksimalna potrošnja je 1,5kW manje nego kalorifer . Prednost ovakvog sistema je što se toplota uzima od zemlje čija je temperatura konstatna tokom cele godine i u proseku 15C. Mada je u mom kraju veoma lako i jeftino bušenje bunara želeo sam sistem koji funkcioniše bez održavanja, bez kontakta sa bunarskom vodom koju po zakonu treba vratiti nazad u zemlju, bez potreba za dodatnim izvorom toplote kao što su električni grejači (npr. sistem vazduh/voda koji je rešenje na mestima gde su bušenja jako skupa) i naravno koji ostvaruje odličan COP koeficijent korisnosti bez obzira na to kolika je spoljnja temperatura.

Pročitao sam na forumu da toplotna pumpa može maksimalno da funkcioniše 10 godina, što je donekle tačno a možda i predugo ako se radi o jeftinim Kineskim proizvodima za koje nema servisne mreže niti rezervnih delova i koje uvoze trgovci koji su do juče prodavali npr. Speedo gaćice, danas toplotne pumpe a sutra ko zna šta O koeficijentu ovakvih toplotnih pumpi ne vredi ni trošiti reči dovoljno je postavi pitanje trgovcu "koji kompresor i izmenjivači toplote se nalaze u toplotnoj pumpi koju mi nudite".
Toplotna pumpa u kojoj se nalazi Copeland scroll kompresor i Swep pločasti izmenjivači ne traje 10 godina. Kada sam prošle godine bio u poseti kod prijatelja u Švedskoj video sam da jedan Švedski proizvođač daje garanciju na svoje toplotne pumpe od 10 godina, u toj toplotnoj pumpi ugrađne su pomenute komponente.
Toplotna pumpa sastavljena od kvalitetnih i pravino dimenzinisanih komponenti, kroz čiji izmenjivač protiče čista tečnost (voda ili glikol) funkcioniše bez ikakvog održavanja i ovakav sistem traje minimalno 30 godina.
Još i dan danas VTČ12 toplotne pumpe funkcišu (moj komšija mašinski inženjer u penziji je ima). Banalan primer je i da svako u svome domaćinstvu poseduje rashladni uređaj, neki su stari 30 godina. Pri kakvom opterćenjem radi kompresor kada su letnje temperature ne retko 40C, tada je temperaturna razlika između hlađenog prostora i spoljnjeg vazduha 60C. Toplotne pumpe voda/voda ili zemlja/voda u kombinaciji sa podnim ili zidnim grejanjem funkcionišu pri daleko manjem opterećenju.
[ rovaccccc @ 08.12.2014. 16:32 ] @
Koliko je kostala ugradnja sistema zemlja-voda ako nije tajna.
Sve ukupno,pumpa,dijelovi,ugradnja,kopanje,radijatori,podno sta vec ???
[ anon3017188 @ 08.12.2014. 18:19 ] @
Citat:
warme:

Jako dugo pratim forum jer sam ovu temu pronašao kada sam započao sa projektovanjem svoje kuće.



Ovo gore napisano je prava stvar.Najbolje je napocetku odluciti koji oblik grejanja se koristi za grejanje objekta.
Ova sansa se obicno dobija jednom u zivotu i ko ima priliku ali i para treba je iskoristiti.
Sve ostalo je budzevina koja prodje sa vise ili manje uspeha.
[ warme @ 08.12.2014. 18:27 ] @
Da,
Toplotna pumpa - 3000E - domaća sa navednim komponentama, garancijom od 3 godine i obezbeđenim servisom koji ne znam kada će mi biti potreban, možda mojim unucima
Dodatak za pasivno - 500E
Podnog grejanje - 2000E
Sanitarni bojler 300L - 1000E
Bušenje i postavljanje geosondi - 3200E - sa bunarima 1000E i bunarskom pumpom - ja nisam želo da održavam izmenjivač pa sam se odlučio za geosonde.
Montaža i ostali delovi - 1000E

Ceo sistem se upravlja elektronski, spolja je postavljen senzor koji prati temperaturu i na osnovu nje podešava toplotnu pumpu. Moj posao je da zadam željenu temperaturu na zidnom termostatu. Kao primer navodim da ovakav sistem u Švedskoj košta 30.000E a nema nikakve razlike. Tako da sam ja prezadovoljan Ko gradi novi objekat ne treba da razmišlja o drugom načinu grejanja i hlađenja, još nije pronađeno bolje.
[ rovaccccc @ 08.12.2014. 19:44 ] @
Citat:
warme:
Pre 3 godine u svoj stambeni objekat od 100m2 instalirao sam sistem zemlja/voda


Jesam li dobro shvatio,ugradio si taj sistem da bi grijao 100m2 ?

I potrosnja na 100m2 je godisnje oko 20 000 dinara....jel to nesto kao 200 € otprilike.
[ tihi2 @ 08.12.2014. 20:18 ] @
@warme, nije ta tabela ekskluzivno moje vlasništvo, dopuni je kako misliš da treba.

Ja nisam stavljao druge TP sa većim COPom iz više razloga a glavni je što je obično realni COP preko 3 redak. Tu spadaju i klime koje (verovatno) stvarno imaju COP oko 5 jer nema gubitaka na izmenjivaču freon-voda.

Uzmimo moju TP koja ima Copeland kompresor (kinezi skoro više ništa drugo i ne stavljaju jer znaju da je niko neće kupiti) koja ima deklarisan COP=4 na +7*C. Isti taj COP navodi i Emerson, tj proizvođač kompresora, a ja u TP imam još potrošača (ventilatori 2x150w i cirkulaciona pumpa od 150w). Tako sam u novembru ostvario COP=3.3 na +10 (trebao bi biti na papiru veći od 4 zar ne?). Onaj COP=2.5 je ostvareni za celu prošlu zimu. I sad sam pogledao excell tabele i obradovao se: COP je za prošlu zimu bio 3.08. Bio sam siguran da je manji.
Za TP voda-voda i zemlja-voda osim (istog) kompresora potrošač je i potopna pumpa (za 20 se obično stavlja 750w) i cirkulaciona pumpa oko 100w pa kad se to stavi (u mom slučaju) na 4.6kw+0.8kw=5.4kw i sad 18kw/5.4 daje COP=3.3. Za manju površinu treba manja TP i ona od 12kw ima COP=12/3.8=3.1. I sve to ako se greje voda do 40*C. Za one sa radijatorima je to obično malo kad je ispod nule. Tu može još da se prizna 5-10% veći COP jer je ulazna temperatura veća, na podno itd.

Problem je cena:
vazduh-voda od 18kw= 2100evra
akomuator od 1000l= 400evra

Ako uporediš cenu tvog sistema i ovog pojavljuje se razlika u startu od oko 5000evra. Prošle godine me je grejanje koštalo oko 250evra, a grejem 270m2. Čak kad bi sa drugim sistemom imao besplatno grejanje, mogao bih da se grejem 20 godina za razliku u početnoj investiciji. Tvoja TP je bar 2-3 puta slabija (nisi napisao snagu, ali pretpostavljam 5-7kw). Moja TP je priključena na postojeće panelne radijatore, nov objekat je nova matematika.

Tih 5000evra ja nisam imao niti ih imam sada. I to je glavno. Jeste tvoj sistem efikasniji, jeste stabilniji, jeste jeftinije grejanje, ali za takav sistem ja nemam para.
Naravno da sam se zagrejao za sonde, našao sam Rehau Hekix sonde, pa fenomenalno rešenje da se buši rupa od 10cm dubine npr 20m i u nju gura 4 cevi, ali sve je to ispalo izvan mojih mogućnosti.

[ tvrdoglavi @ 08.12.2014. 20:28 ] @
meni deluje da to nije ni blizu COP 5 ako je potroseno 20 hiljada na 100m2
[ zoxor @ 08.12.2014. 20:40 ] @
Tp voda voda cop je oko 5 tp zemlja voda oko 4
[ rovaccccc @ 08.12.2014. 21:56 ] @
Ako sam dobro skontao to je grijanje za bogate :-).
Nije nesto sto ce se ustedit na racunima.

U odnosu na struju treba 10-15 godina da se otplati ulozen novac.
A u odnosu na zrak-zrak se nece nikad otplatit.
[ SKIDANOVIC @ 09.12.2014. 07:35 ] @
Baš bih voleo da vidim tu TP koja daje COP 5 a da je ispod 8,000 evrića , čista demagogija .
Dosta sam ih video i većina je budžena ili su Kineske tipa Meeting , Midea , Gree , a to su niskobudžetne TP i njima je COP max 3,5 i to u idealnim uslovima .
Nešto sam primetio da retko ko računa troškove koje proizvodi sama TP , a i tu je kompresor , ventilatori spoljne jedinice pa onda unutrašnja itd... kada se sve to stavi na papir umesto tih famoznih 3,5 dodje se do 3,0 a to je realno .
Nekoliko članova je stavilo stuno merilo i preko njega ide sva potrošnja i to pozdravljam to je pravi uvid u potrošnju , tu mislim na realno pisanje Tihi2 i jos po neko .

Moj kolega ima u celoj kući podno grejanje a kuća je dobro izolovana i njemu TP radi baš dobro ali i on plaća mesečno oko 100 eura samo za TP + ostali kućni troškovi . Tako sam video da se samo podno grejanje isplati .

[Ovu poruku je menjao SKIDANOVIC dana 09.12.2014. u 13:38 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 09.12.2014. 08:40 ] @
to 100 eur je vrlo pausalno i neodredjeno. u kojem mesecu? koliko m2? koja pumpa?
[ SKIDANOVIC @ 09.12.2014. 09:09 ] @
Kuća na dva sprata ima oko 160 kvm + garaza 60 kvm , a marke je Midea , on je zadovoljan jer je komfor idealan ne izigrava Peru ložača .
Toliko je trošio prošle zime a sada sa ovom blagom nisam pitao .

[Ovu poruku je menjao SKIDANOVIC dana 09.12.2014. u 13:39 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 09.12.2014. 10:37 ] @
i na osnovu toga si zakljucio da se samo podno isplati?
[ SKIDANOVIC @ 09.12.2014. 12:25 ] @
Da tvrdoglavi , bas tako niskotemperaturne TP do 35C to mogu lepo da odrade a stacemo kad treba u radijatore 50C pa do 60C u polaznom ??
[ tvrdoglavi @ 09.12.2014. 14:19 ] @
projektujes radijatore da polazna voda bude ista kao u podnom.
[ idm @ 09.12.2014. 18:44 ] @
warme (Marko Babić),

molio bih vas ako mozete da mi na pp napisete svoju e-mail adresu, unapred hvala !
[ warme @ 09.12.2014. 21:36 ] @
Moj stambeni objekat je 100m2 grejne površine. Pregledao sam račune za električnu energiju, utrošak na grejanje, sanitarnu vodu i pasivno hlađenje kreće se oko 150E - GODIŠNJE! Pri tome ja ne vršim nikakvu akumulaciju kada je jeftina struja (mada to mogu jer imam podno grejanje), nemam 2 i više brojila (za to sa ukupnom potrošnjom koja je daleko od crvene tarife nemam potrebe a to me nije i ne zanima me jer se ne oslanjam na trenutna pravila EPS-a, koja će da se promene kada se privatizuje). U mojoj kući je konstantna temperatura je 23C a subjektivni osećaj toplote znatno je višiši u odnosu na sisteme sa radijatorima ili fan coilima. Gradio sam novi objekat i nisam želeo da mi po zidovima vise radijatori, fan coili ili klime. Za mene je vazduh/voda nepotpuno rešenje, koje svakako nalazi primenu tamo gde drugog rešenja nema, a to sigurno nije veliki deo Vojvodine. Na moju odluku koji sistem da odaberem navelo me je i razmišljanje zašto Švajcarci koji važe za veoma štedljiv narod buše kamen i stavljaju geosonde, ako je sistem vazduh/voda ili vazduh/vazduh odlično rešenje... COP mog sistema sa podnim grejanjem i toplotnom pumpom je 5, proveren je baždarenim kalorimetrom i watmetrom. Svaki uređaj koji proizvede ova domaća firma testira se i kupac može da se uveri u istinitost. Vrlo su retke Kineske pumpe sa Copeland kompresorom, proveravao sam kada sam tražio uređaj za sebe. Trgovci u želji za što većom zaradom bez razmišljanja o posledicama i problemima oko održavanja, uvoze najjeftiniju Kinesku robu samo da bi bili konkurenti sa cenom. Sem toga, kompresor nije jedini bitan deo za kvalitetan uređaj, bitan je i tip izmenjivač toplote i elektronika odnosno algoritam rada gde su Kinezi jako slabi jer prave loše kopije, kao i sama konfiguracija odnosno konstrukcija uređaja. Dok sam se razmišljao da li odabrati voda ili zemlja/voda sistem saznao sam da postoje bunarske pumpe koje imaju potrošnju od 250W i 370W. Kako mi se čini da sam jedini ja koji na ovom forumu piše o sistemu koji nije vazduh/voda ili vazduh/vazduh.. Možda ostale koji su ugradili sistem zemlja ili voda/voda ne zanima da podele svoje iskustvo.? Ja u svojoj okolini znam da ima jako puno kuća koje se greju na ovakav sistem i sve ih je više. Verovatno oni ne razmišljaju o ovoj temi, jer su svoj problem sa grejanjem rešili
[ rovaccccc @ 09.12.2014. 23:47 ] @
Skontali smo da imas dobro grijanje.Svaka cast.Drago mi je da ima i onih koji to mogu sebi priustit,jer je to prevelika investicija za veliku vecinu ovdje.

Pogotovo sto ako trosi 150€ godisnje,cak i kad bi imao COP 5 znaci da stedi 600€ godisnje u odnosu na isto takvo podno na struju.
Ako kosta skoro 11 000 € znaci da treba skoro 20 godina da bi ustedila se ta razlika kroz racune,a uz isti konfor.

Ali obicna raja trosi 150-200 € godisnje na zrak-zrak,a ulaganje 1000-2000€.

Uglavnom sretno i nek te posluzi bar 30 godina :-)
[ tihi2 @ 10.12.2014. 07:19 ] @
Warme,
razumećeš da je to za veliku većinu prevelika investicija. Zato su takvi sistemi ovde retki. U Skandinaviji je (koliko znam) zakonska obaveza stavljanje toplotne pumpe u svaki objekat, a i država to dobro pomaže.
Ako ti nije problem, podeli sa nama što više podataka koje znaš (koje su sonde, kako postavljene, na koju dubinu, koje su dužine) i ostalo. Da nešto naučimo. Sigurno će biti i pitanja.
Retki su ljudi koji imaju takav sistem a znaju i da kažu podosta o njemu. Uglavnom su to videli (doživeli) napolju, platili ovde da se to uradi bez udubljivanja u detalje i tačka. I naravno, rešili svoj problem pa prešli na uživanje.
[ anon3017188 @ 10.12.2014. 13:01 ] @
Citat:
warme:
Moj stambeni objekat je 100m2 grejne površine.


Zanima me da li mozete da napisete strukturu zida (blok- vrsta,debljina), i debljinu sloja poda ( sloj preko cevi u podu ).
[ zoxor @ 10.12.2014. 21:55 ] @
U evropi zadnjih godina je tendencija porasta broja toplotnih pumpi vazduh-voda pa cak i u skandinaviji, pojavom novih mnogo efikasnijih uredjaja.
Ovo ne znaci da zemlja-vazduh nije dobar sistem naprotiv nego ima dosta ogranicenja u vidu cene i mesta ugradnje (ne moze u stan)

Projektovani vek trajanja copelandovih scroll kompresora je 15 godina kod TP zemlja-voda je mozda i vise zbog rada sa konstantnim temperaturama.

Kod scroll kompresora nema mogucnosti zamene pohabanih lezajeva. Ekspanzioni ventil je slicnog veka trajanja, jedino izmenjivac moze da traje mnogo
duze pod uslovom da masina ne dozivi havariju u vidu smrzavanja izmenjivaca.
[ anon3017188 @ 10.12.2014. 22:46 ] @
Citat:
zoxor: U evropi zadnjih godina je tendencija porasta broja toplotnih pumpi vazduh-voda pa cak i u skandinaviji, pojavom novih mnogo efikasnijih uredjaja.


Objavio sam jedan video snimak jednog klima uredjaja za grejanje -- najvise pregleda je bilo bas iz Norveske i Svedske.
Kod njih temperature znaju da budu bas niske ali interesovanje za toplotne pumpe ispada da je najvece.Zanimljiv detalj.
[ anon3017188 @ 10.12.2014. 22:52 ] @
Citat:
zoxor:
pojavom novih mnogo efikasnijih uredjaja.


Ja licno mislim da promenom zakona i dozvolom za koriscenje " blago zapiljivog " freona R32 , treba ocekivati poboljsanu efikasnost.Verovatno da ce cop vrednost otici bar za 1 gore.Prvi uredjaj je Daikin ururu-sarara koje ima bas dobru-odlicnu vrednost COP-a,SCOP-a.Verovatno da ce i kapaciteti toplote biti poboljasani-povecani na niskim temperaturama.
Problem je jer svaku novinu i poboljasnje prati i visoka cena ali vreme ce pokazati.
Mozda je najpametnije sacekati R 32.
[ rade.zrnic @ 11.12.2014. 03:21 ] @
Ubedljivo najbolje karakteristike za TP ima freon 22, problem je samo sto su oni koji su ga izbacili u atmosferu I 90%, odlucili da ga zamene "manje skodljivim". Tamo gde sam radio do pre nekoliko dana bas I ne haju za zabrane. Doduse, ne koriste TP u smislu ove teme, vec iskljucivo za rashladu, ali u svakom slucaju to je isto.
Pozdrav
[ zoxor @ 11.12.2014. 06:00 ] @
@rade zrnic U kojoj ste drzavi radili?
[ speja @ 11.12.2014. 08:41 ] @
Moze li mi neko reci da li pe postavljanje ekspanzionog suda obavezno u slucaju postavljanja TP? Gledao sam neke TP i neke imaju eksp. sud i manometar za pritisak (u hidromodulu), dok druge ni jedno ni drugo... predpostavljam da je predvidjeno dodavanje manometra za pritisak i eksp. suda van hidrobloka... Moj elektricni kotao (monoblok koji sam koristio do ove zime) ima u sebi i eksp. sud i manometar i termometar.
[ zoxor @ 11.12.2014. 21:19 ] @
Svaka vodena instalacija sluzila za grejanje ili hladjenje mora imati ekspanzioni sud i sigurnosni ventil a po potrebi termometar/manometar.
[ zoxor @ 11.12.2014. 21:23 ] @
Upotreba masina i postojeceg freona R-22 nije zabranjena u EU vec je zabranjena proizvodnja i nabavka novog freona.

Od 2020 pocinje potpuna zabrana.
[ anon3017188 @ 11.12.2014. 21:43 ] @
Citat:
rade.zrnic:
Ubedljivo najbolje karakteristike za TP ima freon 22, problem je samo sto su oni koji su ga izbacili u atmosferu I 90%, odlucili da ga zamene "manje skodljivim".


Pa ako cemo posteno i treba prvo " hemicari " da zarade pa onda svi ostali.Od njih je sve i poteklo.
Ali to je manje vazno -- vazno je da se od novih uredjaja ocekuje veca energetska efikasnost i to pravilo mora da se ispostuje.
Dolazi do takozvane " smene " uredjaja koji moraju biti efikasniji.
[ speja @ 15.01.2015. 18:18 ] @
Ima li ko iz Beograda da ima Fujitsu Waterstage? Interesuje me ako je moguce da vidim tu skalameriju i da mi neko iz prve ruke prenese impresije :)
[ mali genije @ 15.01.2015. 18:26 ] @
Citat:
speja: Ima li ko iz Beograda da ima Fujitsu Waterstage? Interesuje me ako je moguce da vidim tu skalameriju i da mi neko iz prve ruke prenese impresije :)

uzmi toshibu....bolja podrska
[ tvrdoglavi @ 15.01.2015. 19:20 ] @
Citat:
speja: Ima li ko iz Beograda da ima Fujitsu Waterstage? Interesuje me ako je moguce da vidim tu skalameriju i da mi neko iz prve ruke prenese impresije :)


imam ja ako ti nije daleko novi sad

Citat:
mali genije: uzmi toshibu....bolja podrska


i ako imas 25% vise novca za bacanje
[ speja @ 15.01.2015. 19:27 ] @
novca za bacanje nemam a interesuje me 6kw... pisao sam ranije da imam kombinaciju za nekog kineza ali imam fujitsu invertere i prezadovoljan sam pa rekoh.... doduse razlika u ceni je 50%... e sad da li je razlika opravdana.... ne znam... sto covek vise razmislja sve vise se zbunjuje :(

Mislim da su "Japanci" br.1, gde spadaju valliant, nibe, viessmann (mozda br.2) pa onda kinezi, ili....?
[ tvrdoglavi @ 15.01.2015. 19:37 ] @
to ces ipak morati sam da odlucis na osnovu svega sto imas kao iskustvo, cenu, cinjenice, nebuloze koje su napisane...itd...itd.... sto se tice uvida kako radi i svega ostalog, ako ti ns nije daleko, mozes slobodno svratiti da pogledas

a niko ne moze da bude pametan umesto tebe pa da ti kaze sta da uzmes.... ja licno sebi ne bih nikad uzeo kineza, posebno ne inverter kineski, ali opet, to je samo moje misljenje.... a kako kaze poslovica, misljenje je kao du*e svako ga ima....
[ speja @ 15.01.2015. 19:43 ] @
Tvrdoglavi..... da nemate u ponudi 6kw waterstage? Moze pp sa ponudom...cenom?
[ tvrdoglavi @ 15.01.2015. 20:09 ] @
Citat:
speja: Tvrdoglavi..... da nemate u ponudi 6kw waterstage? Moze pp sa ponudom...cenom?


ok
[ zoxor @ 15.01.2015. 20:17 ] @
Citat:
speja:
novca za bacanje nemam a interesuje me 6kw... pisao sam ranije da imam kombinaciju za nekog kineza ali imam fujitsu invertere i prezadovoljan sam pa rekoh.... doduse razlika u ceni je 50%... e sad da li je razlika opravdana.... ne znam... sto covek vise razmislja sve vise se zbunjuje :(

Mislim da su "Japanci" br.1, gde spadaju valliant, nibe, viessmann (mozda br.2) pa onda kinezi, ili....?


Valliant, Nibe i Veissmann su brendirani kinezi.
[ mali genije @ 15.01.2015. 23:02 ] @
Citat:
zoxor: Valliant, Nibe i Veissmann su brendirani kinezi.

Nibe su dobre makine sa njima imam lepo iskustvo a ima ih i u srbiji po dobroj ceni.

Citat:
tvrdoglavi: i ako imas 25% vise novca za bacanje

Neki put vredi dati neki dinar vise samo zbog ozbiljnije podrske servisa,nevezano za brend uredjaja.
[ speja @ 16.01.2015. 09:31 ] @
Da nema da se nadje neki polovan waterstage 6kw? Neko pazario pa ukapirao da mu treba jaca tp :)
[ bokivr @ 18.01.2015. 10:16 ] @
Pozdrav svima,

zainteresovan sam za ugradnju sistema TP vazduh-vazduh,povrsina etaze 85m2 (porodicna kuca,samo moja etaza). nema izolacije,
samo PVC stolarija.Sta mislite o ovoj ideji?
Koja bi jacina TP bila,koliko KW?
Kolika bi potrosnja struje bila?
Gledao sam sisteme Samsung - http://www.flux.rs/eco-tdm.php, Fujitsu Waterstage...
Sta bi ste mi vi predlozili od ovakvog resenja?
kako bi sve ovo trebalo izgledati tj ugraditi?
Ne interesuju me TP voda-voda,zemlja-voda...
Kakva su vasa iskustva sa TP vazduh - vazduh?

Hvala.
[ tvrdoglavi @ 18.01.2015. 10:33 ] @
vazduh-vazduh je obicna klima. to sto ti hoces je vazduh-voda. a ako razmisljas o ekonomicnosti, prva stvar koju treba da uradis je izolacija, pa posle toga razmisljaj dalje.
[ bokivr @ 18.01.2015. 11:29 ] @
@tvrdoglavi bez radijatora-bez podnog grejanja sistem je vazduh-voda? Samo sa split jedinicama unutar prostorija?

[Ovu poruku je menjao bokivr dana 18.01.2015. u 12:40 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 18.01.2015. 12:38 ] @
Citat:
bokivr: @tvrdoglavi bez radijatora-bez podnog grejanja sistem je vazduh-voda? Samo sa split jedinicama unutar prostorija?

[Ovu poruku je menjao bokivr dana 18.01.2015. u 12:40 GMT+1]


posto si spomenuo fujitsu WATERstage, to je sistem vazduh-voda. i bez radijatora i podnog grejanja, sa fan-coil uredjajima na primer.

ali sustina mog prethodnog odgovora je da bez izolacije ne mozes ici na niskotemperaturni rezim grejanja, ako je voda fluid u sistemu, a samim tim ako ne ides na nisku temperaturu ne mozes ni imati neke ustede. prva i osnovna stvar kod grejanja je smanjiti i eliminisati gubitke, a tek onda razmisljati o nacinu na koji ces se grejati.

a ako hoces vazduh vazduh, sa unutrasnjim jedinicama klima uredjaja, onda ti je bolje resenje zasebni split inverteri nego neka centralna klima.

i zaboravi samsung, kad su inverteri u pitanju.
[ bokivr @ 18.01.2015. 13:30 ] @
@tvrdoglavi hvala.
Sta mi preporucujes od zasebnih jedinica - invertera?
[ tvrdoglavi @ 18.01.2015. 14:05 ] @
mozes slobodno da me za sve detalje kontaktiras u pp
[ sunfan @ 29.01.2015. 06:59 ] @
Tvrdoglavi

"ali sustina mog prethodnog odgovora je da bez izolacije ne mozes ici na niskotemperaturni rezim grejanja, ako je voda fluid u sistemu, a samim tim ako ne ides na nisku temperaturu ne mozes ni imati neke ustede. prva i osnovna stvar kod grejanja je smanjiti i eliminisati gubitke, a tek onda razmisljati o nacinu na koji ces se grejati.

a ako hoces vazduh vazduh, sa unutrasnjim jedinicama klima uredjaja, onda ti je bolje resenje zasebni split inverteri nego neka centralna klima. "

Bravo, jedan od retko poštenih odgovora i komentara
[ dusankostic79 @ 15.05.2015. 21:27 ] @
Pozdrav svima. Zamolio bih vas za pomoc. Gradim kucu i planiram postavljanje podnog grejanja. Iz tog razloga sam uradio projekat za grejanje. Ali imam malu nedoumicu. Naime, ovakav graficki prikaz polaganja cevi za grejanje nisam do sada video mada nisa strucnjak za ovu oblast i sve sto sam do sada video je ono sto moze da se vidi na netu. Molim vas da malo pogledate i da izkomentarisete dali ovo valja.
Unapred zahvalan.
http://imageshack.com/a/img537/7571/fkSWNr.jpg
http://imageshack.com/a/img913/9971/ZFbwYt.jpg
[ Gavara @ 16.05.2015. 07:11 ] @
Na crtezu je prikazano tzv. "spiralno" tj kruzno motanje cevi. Po tom principu izrade kada pocinjete izradu kruga ostavljate dupli korak tj. rastojanje izmedju cevi sve dok nedodjete do centra. tada pravite & I vracate se prema kutiji I sabirniku I prakticno formirate krug sa odgovarajucim korakom koji je dat u projektu.
Najcesce ljudi znaju za tzv "zmiju" gde sa cevi idete u jednom smeru pa kada dodjete do kraja kruga motate za 180 stepeni u drugom smeru I tako dok nezavrsite krug.
Takav nacin motanja stvara vece otpore cirkulacionoj pumpi.
[ tihi2 @ 16.05.2015. 09:36 ] @
Oba načina motanja su ok. Tako oštro pod 90* kao na slici se ne može saviti cev pa će to biti nešto između spirale i tog što je nacrtano. Uglovi bi trebali imati poluprečnik od bar 25cm.
Pitanje je samo da li podno zaista treba da ide tako blizu zida, pogotovo pregradnih jer se tu obično stave neki ormani, komode itd pa grejanje nema efekat. Obično se takva mesta i ojačaju dodatno armaturom pri postavljanju grejanja.
[ rade.zrnic @ 16.05.2015. 20:14 ] @
Gde se tu vide dva nacina motanja? Na obe skice je potpuno isti nacin i ne postoji drugi. Uobicajeno je da razmak izmedju postavljenih cevi bude 200 mm. sto je precnik koji dozvoljava rucno motanje bez upotrebe alata za savijanje. Da bi se dozvoljaalo jednakomerno rastezanje kosuljice ne vodi se racuna o tome gde ce da bude postavljen namestaj. Ukoliko bi se kosuljica grejala nesrazmerno, dolazi do neminovnog pucanja.
Skica je samo skica i udaljenost obodnog ocevljenja od zidova se srazmerno rasporedjuje
[ dusankostic79 @ 16.05.2015. 21:07 ] @
Jasno je meni koji je nacin motanja ali me brine kako ce da se regulise kada kroz pojedine sobe prolaze delovi zmija iz drugih soba. I ja sam pitao zasto tako blizu zida ali je projektant rekao da bi tako trebalo i da nema problema. Ima li neko neki predlog kako bi trebalo da odradim regulaciju. Inace projektant je u projektu stavio sve naj skuplje komponente iz Rehau asortimana. I sad sve je to lepo ali papreno pa cu morati malo da odstupam od projekta bar sto se tice proizvodjaca i naj verovatnije cu da uzimam Henco. Sto se tice Izvora grejanja u planu je toplotna pumpa vazduh-voda ali u nekom narednom periodu.
[ tvrdoglavi @ 16.05.2015. 21:15 ] @
sustina projektovanja je da se izracunaju gubici i odaberu grejna tela. u ovom slucaju grejno telo ti je pod, i nema razloga da se bilo sta regulise, sustina cg je da imas ujednacenost temperature u celom objektu. tako da, ako si odabrao projektanta sa iskustvom, uradi kako je predvideo.
[ dusankostic79 @ 16.05.2015. 21:33 ] @
To je verovatno i naj veci problem jer sa kim god pricas iz te struke svi su prepuni iskustva, pre nego sto sam naisao na ovog projektanta pozovem ja jednu firmu (ugledniju firmu iz KG-a) i pricamo mi o podnom grejanju i o izvoru grejanja i kazem ja da bih voleo TP vazduh-voda on meni kaze to ne postoji i sve vreme mi prodaje kotao na pelet. Tako da sam poprilicno skeptican sto se njihovog iskustva tice pa sam zato potrazio dodatno misljenje ovde na forumu.
[ tvrdoglavi @ 16.05.2015. 21:41 ] @
zato sam i napisao "ako". mada izracunati gubitke nije neki problem, a sto se izvora grejanja tice, tu vec dolaze do izrazaja kojekakvi interesi. ti si napravio dobar izbor. ako se sve lepo i ravnomerno namota (a to vec zavisi od majstora kojeg izaberes), uz tp ces se jeftino i kvalitetno ugrejati.
kod mene u familiji je dve generacije masinskih inzinjera, i starija garda je bila skepticna povodom tp, ali posle sezone rada, skepticnost je nestala.
[ rade.zrnic @ 17.05.2015. 05:59 ] @
Sto se tice prolaska cevi koje ne bi trebale grejati prostoriju koju ne greju, resenje je prosto. I na potisnom i na povratnom vodu se navlaci izolacija i postavljaju se jedna do druge bez ikakvog razmaka. Pricvrscuju se na kosuljicu poluobumicama i ukucava se ista ekserima za beton. Takve cevi bez problema mogu da idu pored zida, Regulacija za svaku sobu se izvodi termoregulatorima koji se montiraju na kolektor. Koliko prostorija toliko termoregulatora.
Dovod i odvod od peci, bojlera ili izmenjivaca TP do kolektora se takodje pakuju u izolacionu cev, koja je od nekevrste elassticnog stiropora uvijna u alu foliju.
Pozdrav
[ rade.zrnic @ 17.05.2015. 06:01 ] @
Sto se tice prolaska cevi koje ne bi trebale grejati prostoriju koju ne greju, resenje je prosto. I na potisnom i na povratnom vodu se navlaci izolacija i postavljaju se jedna do druge bez ikakvog razmaka. Pricvrscuju se na kosuljicu poluobumicama i ukucava se ista ekserima za beton. Takve cevi bez problema mogu da idu pored zida, Regulacija za svaku sobu se izvodi termoregulatorima koji se montiraju na kolektor. Koliko prostorija toliko termoregulatora.
Dovod i odvod od peci, bojlera ili izmenjivaca TP do kolektora se takodje pakuju u izolacionu cev, koja je od nekevrste elassticnog stiropora uvijna u alu foliju.
Pozdrav
[ dusankostic79 @ 17.05.2015. 08:45 ] @
Postavljanje cevi planiram da izvodim sam zbog toga sam i radio projekat da bi sve bilo lepo definisano. Uskoro bi trebalo da krenem sa tim samo da dobijem malo slobodnog vremana, posto ovo savremeno robovlasnicko drustvo ne ostavlja puno vremena za van nastavne aktivnosti.
Hvala svima na savetima i odgovorima.
[ tvrdoglavi @ 17.05.2015. 09:04 ] @
samo napred, i pazljivo. koliko vidim po slikama projektant je izuzeo neke prostorije koje se ne greju, ostalo je sve ok, nema potrebe za bilo kakvim izolacijama, regulatorima i slicno. racunaj da u zavisnosti od izolacije, sa tp ces trositi izmedju 1,5 i 2 € po m2 za grejanje po sezoni, tako da nema potrebe da pravis temperaturne zone po kuci.
[ tihi2 @ 18.05.2015. 07:02 ] @
Jako je važno da ispoštiješ dva zahteva:
1. razmak između cevi treba da je svugde jednak (10-15-20cm koliko se opredeliš, izračunati po gubicima objekta)
2. dužina cevi treba da je približno jednaka (koliko vidim projektant je to odlično uradio jer su cevi oko 60m)

Samo napred!
[ msulentic @ 21.07.2015. 17:32 ] @
Malo sam se pozabavio temperaturnim loggerom, Arduino Mega, Ethernet shield i Xively servis.
Koga zanima nek klikne na link:
https://personal.xively.com/feeds/1523064812
[ tihi2 @ 21.07.2015. 22:28 ] @
Koje su površine kolektori? Zaboravio sam, koliki je bojler? Meriš li potrošnju struje?
[ msulentic @ 22.07.2015. 11:37 ] @
Dva kolektora po 2m2, bojler 200l, protok 430l/h.
Mjerenje struje jos nisam automatizirao, ali ću u budućnosti, sada to radim pješice na kontrolnom brojilu;-).
[ neznam nisam odavde @ 22.07.2015. 19:28 ] @
Dobro veče,Na velike preskoke sam pročitao skoro ceo forum i pošto se ovom temom u samogradnji bavim od 2012te godine odlučio sam da se pohvalim da imam toplotnu pumpu u samogradnji koja pouzdano radi .
Grejem 60 kvarata klasično radijatorima imam prosečno 22 stepena temperaturu stana i naravno ono što mi se naj dopada je sanitarna voda po ceni ispod 1 KW struje za jedno dogrevanje za 38 na 48 stepeni.Imam kod mojih dobrih prijatelja dosada samogradnjom napravljeno :4 TP voda voda i 2 TP vazduh voda i greju stanove od 90 kvadrata.tj.Kuće od 60 do 120 kvadrata .Naravno svima tamo sam dodao bojler jer je računica pokazala da ušteda struje na sanitarnoj vodi nam svima daje preko zime - bar prelazani period koji je najduži deo sezone takoreći besplatno, ako poredim sa onima koji greju vodu klasično + konfor + mesečno plaćnje tj nema više gomila para za gomilu ogreva sumnjivog kvaliteta i sumnjive količine.Trenutno je vrh moje samogradnje TP koja radi voda voda i vazduh voda i radi drugi mesec sa ušedom oko 20% u odnosu na dosadašnje rezultate merenja potrošnje u sistemu voda voda.Nadam se da ću sresti i druge samograditelje i moći razmeniti svoja iskustva sa drugim članovima koji vole ovu loptu na kojoj živimo i koji korištenjem ovog načina grejanja osim što zaista štede novčiće kojih nažalost je sve manje i sve se teže dolazi do njih, ujedno i smanjuju zagađenje CO2 sumporom gareži i drugim produktima nažalost naših dotrajalih i loših kotlova.
[ tihi2 @ 22.07.2015. 21:40 ] @
Kad to može da se vidi?
[ Yvan @ 23.07.2015. 07:18 ] @
Ili još bolje, za nas koji nismo iz NS, neka slika, sa opisom, informacije o upotrebljenim komponentama i sl...
[ neznam nisam odavde @ 24.07.2015. 15:03 ] @
Poštovani korisniče Dedola.(nadam se da sam dobro napisao Vaše ime.)vašu poruku sam pročitao na mom privatnom mejlu .Nažalost neumem da pronađem vašu poruku na forumu ili kako je već naziv ove stranice u koju gledam na ekranu kako bih Vam istim putem odgovorio.Molim ne zamerite što ovako odgovaram.Ako umete da mi pomognete kako da vas mejlom preko foruma kontaktiram pomagajteeeee.Naravno da ću vam pomoći oko vaše želje ali prvo morate napisati koji model klime,koja snaga (btu) koji gas i koliko grama je punjenje.Dosta je bitno i koji gasni kotao imate,dali umete da pročitate koju cirkulacionu pumpu koristi.Tačno tako smo mi počeli.Hausel 18 i Vailant 18. Osnovna ideja nam je bila da što je moguće više grejemo preko klime a kad ona nemože taj mesec izguramo gasom.Od 2012/2013 do danas nijednom nije gas uključen. Nebi bilo loše da malo napišete o sebi - nivo znanja tj veštine u rukovanju osnovnim alatima i stručnost.Dali imate osnovni frigo alat ? Manometre,nož za cevi i pertlalicu? Dali znate da lemite bakarne cevi ?.Naravno netrebate biti "veliiki" majsor da napravite onu najosnovniju verziju ,mi ( nas 4 prijatelja) je zovemo model 1 .Kolega je sa njom u konfiguraciji koju sam opisao odgrejao prvu zimu.Nemam ništa protiv ni da diskusija ide javno preko foruma .Takođe mi treba pomoć oko postavljanja fotografija.Što nas se više uključi tim ćemo lakše doći do konačnog cilja :Plative i isplative TP. Ja sam stigao do : Naj račun za struju za celo domaćinstvo 5100 din u januaru cela investicija U sistemu vazduh voda ispod 1000 evrosa.Za sada još nismo 100% sigurni da nam samootapanje radi bez greške , mada zima 2014/2015 nisam imao nijedno zaleđivanje spoljnje jedinice tako da bih morao ručno intervenisati.Pozdrav i hrabro napred !

Za članove koji su tražili fotografije ili da dođu da pogledaju odgovor je : Nekako mi ne uspeva da postavim fotografije i za sada ostanimo prijatelji na forumu,dok se ne iskristališe ko je trgovac ko je samograditelj a ko indigo papir ,jer nažalost nekoliko njih je pokušalo naš trud da unovči pa nisu dobro ni precrtali.Ništa ne prodajem ništa ne pametujem ! Želim da podelim svoja iskustva i da čujem tuđa. Izuzetno me zanima kakva su iskustva korisnika koji imaju Vazduh voda fabrička proizvodnja skromnije cene (što bi moj prijatelj iz ... veliki profesionalac i veliki čovek rekao :Jeftinih kineskih u mađarskoj ima da je tržište preplavljeno ) .Koliko sam sa foruma uspeo razumeti Tihi 2 je ima..Kod Vismana i drugih gde su uređaji skuplji od 5000 evrosa znam da sve radi tip top ali me odbija cena i dodatni grejač za vodu.
[ tihi2 @ 24.07.2015. 20:47 ] @
Jeste, ja imam jeftinijeg kineza.
Verovatno će Vam moj status biti jasniji ako pročitate ovu temu na forumu od 2012. godine.
Ako Vam pomaže, možete doći kod mene, možda Vam bude korisno.
Mene zanima šta ste uradili jer sam i ja krenuo istim putem pa odustao jer nisam imao nekoga ko bi mi mogao pomoći ako zapnem.

Imate premalo poruka (mislim da morate imati preko 10) da bi poslali privatnu poruku (PP) nekome.
[ neznam nisam odavde @ 24.07.2015. 21:52 ] @
Učim učim...ali kad čovek omatori onda lakše ulazi u stražnjicu nego u glavu.....verovatno ću savladati i ovu lekciju.
Status iz 2012 neumem da nađem ali se nečeg sećam kako sam na preskoke čitao.Kineska tehnologija generalno nije loša ali kolko sam na jednoj fotografiji vdeo rade sa koaksijalnim izmenjivačem.Cenom su 2012te bili mnogo povoljniji od pločastih ali ......O tom bi drug ivica mogao roman da napiše dve godine smo se sa njima drndali i odustali.Štaviše naši ručno rađeni su bili " bolji".Kod kineza je problem životni vek i mogućnost reparacije.Jedan moj profesor sa fakulteta je govorio da se grejanje i drugi veći sistemi voda kanalizacija stolarija projektuju na životni vek od 10 godina a linesko je projektovano na mnogo kraće.Kako se pokazala kod vas ?Dali imate velikih problema kod otapanja spoljne jedinice ?Dali kod procesa otapanja spušta temperaturu vode u grejanju ? na kojoj diferenciji temperature vode radite ? dali kontrolišete potis ili povrat? koji gas koristi vaš uređaj.Bio bih vam jako zahvalan da me nekako navedete na vaše statuse iz tog vremena.Ja radim isključivo sa starim klimama na R 22 jer se pokazao kao najzahvalniji.Pritisci su u razumnim granicama stari uređaji su pravljeni kako treba i ako treba ubacim nov kompresor od nekih 100 evrosa i mir.Život me je naučio da je najteže biti zadovoljan , a čitanje ovog i mnogodrugih foruma da se na ovakvim duiskusijama uvek nađe dovoljan broj agitatora koji temu razvodne i skrenu u neki pravac kako bi se forsirali drugi proizvodi ili neke usluge.Meni dosta toga pa da probam da bar nekom pomognem i zainteresujem ga da počne nešto novo da radi i svoje sive ćelije natera da gimnasticiraju.Žao mi je što ste odustali od svog projekta i mi smo bar 10 puta rekli da nećemo više a sad polako idemo ka 5toj verziji.Sve 4 prethodne pouzdano rade ali uvek ima mesta za malo bolje.čekam 5ti august da očitam interni strujomer i vidim potrošnju na verziji 4 Vazduh - voda - voda i saznam kolko me košta sanitarna voda.Za sada je to 1.2kw dnevno za prosečno 200l vode na 48 stepeni.Odustali smo od voda voda i ako je to najlakše napraviti i najstabilnije radi ali je definitivno najskuplje,i problemi sa upojnim bunarima o kojima vam kad prodaju ne govore su skoro nepremostivi.Da sam hteo da puštam vodu u kanalizaciju i prodajem svoje uređaje verovatno bih sad tragao za ovim dilkanom : "ne znam nisam odavde" da mu polupam nos.Mi mo grupa entuzijasta (4 povremeno i 8 "stručnjaka " koji ne žele da ih sivilo svakidašnjice zalepi ispred TV ekrana ili da politiziramo šta bi kad bi.
U velikoj evropskoj uniji se sa bunarima odavno neradi ili bušotine od 100-200metara (1 metar = 14 W pa računajte koja je to rupa i kolko ta zabava košta)ili Vazduh voda gde micubiši zubadan daikin hibrid viesman i vailant imaju briljantne uređaje ali je moj buđelar upao u crni luk pa kad pogledam u njega udare mi suze na oči i vidim kako te lepe sprave su sve dalje i dalje od moje kuće.Žao mi je što ste odustali od svog projekta ali ako ponovo počnete i vaša iskustva podelite sa drugima siguran sam daćete dobiti pomoć od drugih forumaša.
[ tihi2 @ 25.07.2015. 06:37 ] @
Teško ćemo uspeti da razmenimo sve što treba preko foruma. Imate na pp moj broj telefona pa ako ste raspoloženi javite se.
Sve je pitanje šta sa čime poredite. I posebno kako i čime merite.
TP više nije problem napraviti, pitanje je samo pošto. Kineske i ove renomirane se po ugrađenim vitalnim delovima ne razlikuju (i kod mene je kompresor Copeland, elektronski ekspanzioni ventil Alco), ali je zez u elektronici i kontroli svega toga. Kada bih zamenuo koaksijalni izmenjivač sa pločastim, cena TP bi bila bar 200evra više a dobio bih veći COP za 0,2-0,3. Ostale komponente nisu kritične.
R22 je zabranjen čak i kod nas kao dokazani uništitelj ozona, od 2020 se zabranjuje bilo kakva proizvodnja u svetu. A svi ekološki gasovi rade na većim pritiscima. Nisam hteo da pravim TP na R22 i nisam uspeo da pronađem u Srbiji izmenjivač koji izdržava pritisak od 50bara (R417 na 80*C pravi pritisak od 45bara ako se dobro sećam, a R22 samo 25bara) a da ne košta 500evra.
Ima tu još mnogo stvari za priču ali da ne smaram ostale.
Vi se javite za dalju diskusiju.
[ neznam nisam odavde @ 26.07.2015. 05:05 ] @
Poštovani Tihi
Dobio sam vašu poruku i hteo odgovoriti ali moram bit 7 dana član da bih mogao pp da pišem.I to će proći očas, a smatram da je uloga i smisao foruma da se diskusije vode javno i otvoreno kako bismo naša iskustva i mišljenja podelili sa većim brojem ljudi.
Molim Vas ne zamerite mi.
[ tihi2 @ 26.07.2015. 09:28 ] @
Poštovani Pero (nema smisla da Vas zovem ne znam nisam odavde),
Izgleda se nismo dobro razumeli.
Ja sam razumeo da ste napravili TP od klima, da one rade i da imate šta da pokažete. Pozvao sam Vas da vidite šta sam ja uradio i kako 2 zime radi moj sistem. Imam svakih 20 minuta izmerene podatke na 11 mesta za 2 zadnje zime i povremeno okačim grafikon po mesecima da se vide rezultati. A pošto je to NS treba Vam bar kretanje spoljnje temperature da bi ikakav rezultat imali.
Mislio sam da Vam poseta može biti korisna (jer sam ja Vaš put već prošao pre 5 godina) a možda i sa nekom Vašom idejom mogu da unapredim svoj sistem. Do sada je bilo bar 20 forumaša kod mene, razmenimo ideje, popijemo kafu, pivo i ostanemo u kontaktu.
Za krađu tehnologije se ne brinite, ta tehnologija je stara 70 godina i nemate šanse da se poredite sa novim materijalima i gasovima koji se danas koriste.
Bio sam radozano da vidim vašu računicu i merenja jer se na forumu povremeno pojave novi članovi koji npr. sa zakopanom okiten cevi od 20m imaju džabe grejanje, koji postižu COP=8 itd.
Izvinite što Vas nisam razumeo.
[ neznam nisam odavde @ 28.07.2015. 00:41 ] @

Pokušaću postaviti fotografiju
[ retko sta znam @ 05.08.2015. 14:54 ] @
Dugo već pratim ovu temu i nikako ne mogu da zaključim šta mi je najbolje, pa bi molio nekog ko ima iskustva da mi pomogne. Planiram da ugradim TP ali ne znam koje rešenje mi je najisplativije. U kući imam podno grejanje sa kotlom na struju (18 kW) koji pojede boga oca. Ustvari problem je crvena zona za struju, a ne sama potrošnja. Kuća je dobro izolovana, PVC stolarija 80 kvadrata koji se sada koriste i još toliko u potkrovlju za koje ne znamo kad ćemo srediti. Hvala unapred.
[ tihi2 @ 05.08.2015. 18:55 ] @
Prvi korak je razdvajanje brojila tj podnošenje zahteva EPSu da bi se dobilo još jedno brojilo. Košta oko 80000din ako se samo dodaje brojilo u orman.
To će prepoloviti račun i isplati se već prve zime. Imate EPS kalkulator (na http://www.elektrosrbija.rs/kalkulator/) pa podelite račun na dva brojila i sračunajte ukupan trošak.
Time se smanjuje račun. Ako 1000kw imate u crvenoj zoni, sa dva brojila je ušteda oko 10000din, pa puta 6 meseci...
Smanjivanje potrošenih kilovata može samo kupovinom TP ali računica zavisi od sadašnje potrošnje struje (zimi i leti).
[ anon3017188 @ 05.08.2015. 21:25 ] @
Citat:
retko sta znam:
Dugo već pratim ovu temu i nikako ne mogu da zaključim šta mi je najbolje, pa bi molio nekog ko ima iskustva da mi pomogne. Planiram da ugradim TP ali ne znam koje rešenje mi je najisplativije. U kući imam podno grejanje sa kotlom na struju (18 kW) koji pojede boga oca. Ustvari problem je crvena zona za struju, a ne sama potrošnja. Kuća je dobro izolovana, PVC stolarija 80 kvadrata koji se sada koriste i još toliko u potkrovlju za koje ne znamo kad ćemo srediti. Hvala unapred.


Mislim da imas dva resenja.Prvo i pravo resenje ja da kupis TP renomiranog proizvodjaca ( po mogucstvu Japan - vazduh - voda ) a drugo resenje je pelet.
Cena struje i zone za koju godinu ici ce u pravcu koji nece odgovarati potrosacima.Hije mi jasno zasto je taj el. kotao 18 kw.



[Ovu poruku je menjao anon3017188 dana 05.08.2015. u 23:02 GMT+1]
[ retko sta znam @ 05.08.2015. 22:21 ] @
Prema projektu, u šta se ja i ne razumem baš, izračunato je da je potrebna toplota za grejanje donjeg nivoa kuće 9,1 kw i projektant nam je savetovao da uzmemo kotao od 18 kw koji će moći da podrži grejanje i potkrovlja u nekoj budućnosti (nadamo se bližoj). Što se tiče razdvajanja brojila to je teško ostvarljivo jer se na placu već nalaze dva brojila od kojih je jedno vezano za kuću mojih roditelja a drugo je kod nas.
Mene interesuje koji bi to renomirani proizvodjači bili jer ako recimo gledamo visman ili bosch TP kao rešenje, za mene je to neostvarivo. Cene su jako visoke. Međutim video sam da recimo ima LG, Midea pumpi za drastično manje novca. E sad što se tiče kvaliteta ovih pumpi zaista nemam pojma ništa o tome. Ukapirao sam da su principu sve kineske TP. Ako imate neki dobar predlog napišite.
[ tihi2 @ 06.08.2015. 08:40 ] @
Razdvajanje uvek može, samo je važno da se ne vuče novi kabel sa ulice.
TP je druga faza, traži veću investiciju. A koja, pitanje je koji te prodavac u šta ubedi i koliko imaš para. Jeftinih kineza bez imena, srednje jeftinih kineza sa imenom (LG, Midea) i skupih poznatih brendova. Zajedničko im je da se svi prave u toj istoj Kini, često i na istoj proizvodnoj traci.
[ anon3017188 @ 06.08.2015. 09:29 ] @
Citat:
retko sta znam:
Prema projektu, u šta se ja i ne razumem baš, izračunato je da je potrebna toplota za grejanje donjeg nivoa kuće 9,1 kw i projektant nam je savetovao da uzmemo kotao od 18 kw koji će moći da podrži grejanje i potkrovlja u nekoj budućnosti (nadamo se bližoj).


Ako su tvoji toplotni gubici 18 kw po projektu koji je verovatno radjen za temperaturu od - 18 c ili - 20 c za izbor TP moras da uzmes u obzir temperaturu od - 5 ili - 7 c i na osnovu toga dimenzionises TP ( vazduh - voda ).Drugo moras da imas i rezervno grejanje za nize temperature.
Renomirani proizvodjaci su Toshiba,Fujitsu,Mitsubishi,Panasonic.......itd...............a Nemci , Visseman i slicni lepe nalepnice a predstavljaju se kao proizvidjaci..............

[ anon3017188 @ 06.08.2015. 09:45 ] @
Citat:
retko sta znam:
Ukapirao sam da su principu sve kineske TP. neki dobar


Naravno da ovo nije tacno da su sve TP Kineske...........kod renomiranih proizvodjaca ( citaj Japan ) , Kinezi se koriste kao jeftina radna snaga i Ekonomska politika izvoza koju koristi Kineska vlada a tehnologiju proizvodnje i kontrolu kvaliteta drze Japanci u svojim rukama.A to je sustina za kvalitet.Takodjer i Mercedes ima fabriku u Kini pa je pogresno reci da je Mercedes Kineski.Ali ima i onih koji lepe nalepnice ...............
Ove jeftine Kineske TP po nekom mom misljenju se jedino isplate ko ima mernu grupu .( struja ce biti sve skuplja ).
[ tvrdoglavi @ 06.08.2015. 16:03 ] @
Citat:
tihi2:
. A koja, pitanje je koji te prodavac u šta ubedi i koliko imaš para. Jeftinih kineza bez imena, srednje jeftinih kineza sa imenom (LG, Midea) i skupih poznatih brendova. Zajedničko im je da se svi prave u toj istoj Kini, često i na istoj proizvodnoj traci.


ne bih da vam kvarim zabavu, ali cisto da ne ostane kao dezinformacija gde se sta pravi....

http://www.dodaj.rs/f/2J/nR/2dKyS1Ju/20150806121627.jpg

http://www.dodaj.rs/f/2m/8m/4sKRTHfH/20150806121705.jpg
[ zoxor @ 06.08.2015. 18:00 ] @
Carrier scroll chilleri i TP imaju copeland ili danfoss kompresore alco ili danfoss ventile to imaju i masa italijanskih, grckih i naravno kineskih

masina a ipak performansama i kvalitetom ne mogu ni da primirisu Carrieru. Mozda tu ima ipak preko 100 godina razvoja i iskustva.

ne moze bas sve da se ukrade.
[ mali genije @ 06.08.2015. 22:19 ] @
Citat:
zoxor: performansama i kvalitetom ne mogu ni da primirisu Carrieru. Mozda tu ima ipak preko 100 godina razvoja i iskustva.

ne moze bas sve da se ukrade.

Moj covek :-) Carrier je Carrier.
[ tihi2 @ 06.08.2015. 23:42 ] @
Citat:
anon3017188:
Ove jeftine Kineske TP po nekom mom misljenju se jedino isplate ko ima mernu grupu .( struja ce biti sve skuplja ).
Merna grupa se isplati tek ako je potrošnja preko 2200kw mesečno (ako se dobro sećam).
Cela ideja je da se uopšte ne ulazi u crvenu zonu. Ja imam 55% više tarife i ukupan račun za januar je bio 10000din za potrošenih 1600kw.
[ zoxor @ 07.08.2015. 11:18 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
zoxor: performansama i kvalitetom ne mogu ni da primirisu Carrieru. Mozda tu ima ipak preko 100 godina razvoja i iskustva.

ne moze bas sve da se ukrade.

Moj covek :-) Carrier je Carrier.


Carrier i Toshiba ;-)

Pozdrav Kenijo!
[ mali genije @ 07.08.2015. 17:48 ] @
Citat:
zoxor: Carrier i Toshiba ;-)

Pozdrav Kenijo!

Z.....e ti bi mogao malo do nigerije da nahranis komarce :-)

TOSHIBA HI-POWER.

Sve karakteristike proizvoda iz serije ESTIA sačuvane su u smislu visokih standarda kvaliteta, uz proširenje temperaturskih granica primene i povišenje izlazne temperature fluida.
ESTIA HI POWER je savršeno rešenje za hladna područja ili za primene u kojima je potrebna temperatura vode od 60°C.
Vrhunska efikasnost
Inverterska tehnologija
COP do 4.88
Nominalni učinak uređaja do minus 15°C spoljašnje temperature
Regulisanje temperature u 2 zone
Temperatura fluida do 60°C
Tihe spoljašnje jedinice
Pumpa za vodu A klase
Zamrzavanje nema nikakve šanse
Radna temperatura do minus 25°C
Cisto da se zna ne radim Toshibu.............al ona dobro radi
[ anon3017188 @ 07.08.2015. 22:43 ] @
Ajde postavi tu tehnicku dokumentaciju da vidimo.Voleo bih da vidim koliko vuce struje kada odrzava nominalni kapacitet na - 15 c.
[ RUPICA @ 14.10.2015. 13:44 ] @
Pozdrav svim forumašima. Čitam ovaj forum oko godinu dana,kad imam vremena. U fazi sam izgradnje stambenog objekta u osnovi 80m2. Podrum ispod cele kuce ,prizemlje i visoko potkrovlje. Čitajući ovaj forum uvideo sam da je izolacija jako bitna za grejanje i hlađenje objekta. Ploca prema tavanu nije betonska vec podaščana i na nju 10cm blata,ispod 10cm mineralne vune, 2cm stirodura i gipsana ploca. u fazi sam ugradnje izolacije zidova 15cm stiroporom. Prozori su novi pvc sa low e staklima i alu roletnama. Komplet grejanje je podno,prizemlje i potkrovlje,podrum se za sada neće grejati.E sad ono glavno: kupio sam toplotnu pumpu vazduh-vazduh i planiram da je prepravim na zemlja voda tako sto cu unutrasnju jedinicu zameniti izmanjivacem swep 8kw koliko je i deklarisana toplotna pumpa na +7 spoljne temperature, a kondenzator spoljne jedinice da izbacim, izmerim duzinu cevi i istu duzinu da umetnem u rupi u zemlji koju cu zaliti kasnije mesavinom zemlje i peska razređeno vodom kako bi uslo u sve pore u rupi,kako ne bi vazduh ostao zarobljen i izmena toplote-hladnoće bila 100%. Zamolio bih sve dobronamerne forumase da daju svoje misljenje po pitanju da li ova moja zamisao ima ikakvog smisla,pošto je moje mišljenje da zemlja na dubini od 1,2m ne može da se zaledi... Zaboravih da napisem da je original spoljna jedinica probana sa swep izmenjivačem umesto unutrašnje jedinice i da je temperaturu 50l vode sa 15c na 40c dostigla za 6min. Hvala unapred...


[Ovu poruku je menjao RUPICA dana 14.10.2015. u 15:01 GMT+1]
[ neznam nisam odavde @ 14.10.2015. 14:49 ] @
Ovo sam video ali malo drugačije u nemačkoj.Oni nisu prepravljali ništa na TP nego su odgovarajućeg prečnika PVC cevi ( prečnik "ventilatora") ukopali na cca 150 cm pod zemlju i napravili "prsten" tako da im isti vazduh kruži i pod zemljom se "greje".mislim da je oko 60 m cevi i krivina ukopano.Vaša ideja mi se dopada ali me malo brine da se vlaga u zemlji oko same cevi ne zaledi i napravi izolacioni sloj.Naime kod nekih starih modela zamrzivača se na taj trik moglo smanjiti gubitak gasa u sanduku jedino nije smeo kompresor stati i morala je izolacija biti vlažna.
[ tihi2 @ 14.10.2015. 16:43 ] @
Ima smisla ali je veliko pitanje da li se isplati (koliko sam ja računao ne isplati se). Sem u slučaju da vam ovakva TP nije od bilo kakve koristi. A i onda je bolje prodati je pa kupiti drugu.
Za tu prepravku niko ne može da kaže šta će se dobiti. Izmenjivač mora biti tolike snage i površine da daje zahtevanu temperaturu vode (ako je previsoka COP će biti mali pa će grejanje biti preskupo, a ako je niska biće hladno).
Obratiti pažnju na gas. Ako se koriste ovi novi "ekološki" onda izmenjivač mora da radi na 35-40 bara a to nije ni jeftino ni lako naći.
I povrh svega, ne bih rekao da imate potreban alat, merne instrumente, iskustva i znanja da se u to upustite. Jedino za svoju dušu, pa šta bude.
Od cele TP vama ostaje samo kompresor i elektronika. Elektronika je programirana za TP vazduh/vazduh tako da je neupotrebljiva. Dakle, od cele TP vama treba samo kompresor. A on košta oko 200evra (za 8kw). Meni to liči na klanje vola za 5 kila mesa.
Ne verujem da ćete naći ozbiljnog majstora koji će se toga prihvatiti.
[ mali genije @ 14.10.2015. 19:29 ] @
Citat:
RUPICA: Pozdrav svim forumašima. Čitam ovaj forum oko godinu dana,kad imam vremena. U fazi sam izgradnje stambenog objekta u osnovi 80m2. Podrum ispod cele kuce ,prizemlje i visoko potkrovlje. Čitajući ovaj forum uvideo sam da je izolacija jako bitna za grejanje i hlađenje objekta. Ploca prema tavanu nije betonska vec podaščana i na nju 10cm blata,ispod 10cm mineralne vune, 2cm stirodura i gipsana ploca. u fazi sam ugradnje izolacije zidova 15cm stiroporom. Prozori su novi pvc sa low e staklima i alu roletnama. Komplet grejanje je podno,prizemlje i potkrovlje,podrum se za sada neće grejati.E sad ono glavno: kupio sam toplotnu pumpu vazduh-vazduh i planiram da je prepravim na zemlja voda tako sto cu unutrasnju jedinicu zameniti izmanjivacem swep 8kw koliko je i deklarisana toplotna pumpa na +7 spoljne temperature, a kondenzator spoljne jedinice da izbacim, izmerim duzinu cevi i istu duzinu da umetnem u rupi u zemlji koju cu zaliti kasnije mesavinom zemlje i peska razređeno vodom kako bi uslo u sve pore u rupi,kako ne bi vazduh ostao zarobljen i izmena toplote-hladnoće bila 100%. Zamolio bih sve dobronamerne forumase da daju svoje misljenje po pitanju da li ova moja zamisao ima ikakvog smisla,pošto je moje mišljenje da zemlja na dubini od 1,2m ne može da se zaledi... Zaboravih da napisem da je original spoljna jedinica probana sa swep izmenjivačem umesto unutrašnje jedinice i da je temperaturu 50l vode sa 15c na 40c dostigla za 6min. Hvala unapred...


[Ovu poruku je menjao RUPICA dana 14.10.2015. u 15:01 GMT+1]

Ne mozes samo da izmeris duzinu cevi i da ih ukopas jer time neces dobiti ama bas nista,sta mislis cemu sluze one alu. lamele navucene na cevi a za ukras nisu.
Za DX varijanu 30m sonde nosi 2-3KW energije u zavisnosti od sastava zemljista.sonde se ne zatrpavaju zemljom i peskom
vec masom koja je predvidjena za to.ako hoces da eksperimentises zatrpaj ih cistom zemljom ili glinom.
pozdrav.


PS.
Jel matori Dule gitarista jos drzi krcmu Karadjordje?
[ RUPICA @ 14.10.2015. 20:37 ] @
Matori Dule je jos u poslu pa se malo,malo i prosirava...
E sad nazad na temu. Što se tiče alata i instrumenata sve što mi je potrebno imam. Izmenjivac je swap testiran na 71bar. a gas je r407a i njegov max pritisak u radu je 25bari,ako nesto gresim vi slobodno recite. Zbog tih alu lamelica na kondenzatoru planiram da produzim dužinu cevi za cca 10%. Izmerena dužina je 60m i kad dodam 10% izađe 66m. Ja sam to rešio da napravim i da vam kazem da me jedini trošak izađe bušenje rupe(ako ne nađem nekog ko će to odraditi drugarski,ali opet sam dužan) i 66m bakarnih cevi koje neću sigurno vaditi iz zemlje. Gas i ruke su moje,to ne računam. TP mogu u slučaju ne uspeha vratiti u početno stanje. Nije samo kompresor ono što ću iskoristiti. tu je i zaštita visokog pritiska,tx ventil,zaštita od ispada faze(kompresor je trofazni). TP je Toshiba plaćena 28000din a izmenjivac je swap polovan ispravan placen 8500din. Volim da eksperimentišem i ako mi finansije dozvoljavaju,za sada da,ja ću to i uraditi. Samo sto ne znam da li da radim 4 sonde po 16m ili dve po 32m ili jednu od 66m. Hvala na prethodnim i budućim komentarima. Pitanje za malog genija:da li je ok da zamena al lamelica zamenim sa produženim cevima za 10% i kakva je to masa za popunu sondi za DX?
[ mali genije @ 14.10.2015. 21:24 ] @
Ne citas pazljivo sonda od 30m ima 60m cevi i 2-3kw po sondi.
Zasip za sondu je vrsta gline kojom se popunjava busotina,ne smes preterivati sa duzinom i brojem sondi
zbog brzine strujanja medijuma inace ces ostati bez ulja u kompresoru.
Dakle 60m Cu cevi 1/2"=2-3KW
[ RUPICA @ 14.10.2015. 21:49 ] @
Razumeo sam ja vas odlično,samo verovatno nisam tako i napisao. Da uzmemo pretpostavku da je 33m sonda,Da li je tih 2-3kw ok za potrebe moje pumpe,i ako bih naisao na podzemne vode da li je dobro za rad TP ili lošije? Bunari su mi suviše komplikovana investicija i niko ne može sa sigurnošću da ti kaže koliko će biti vode i do kad. Za kopanje dvorišta i postavljanje okiten creva nemam mesta,kao i za dva bunara razdaljine 10m(čitaj mali plac),a i nemam utrošak struje za pumpu koja će tu vodu gurati(veći COP). E sad manji COP na TP,veći zbog izbegnute pumpe za cirkulaciju vode tu sam negde na nuli. A možda i grešim. Trebao bih ovih dana da kopam septičku pa će i radovi oko bušenja i postavljanja Cu cevi da krenu. Samo da stane kiša... Svi saveti i kritike dobrodošli!
[ zoxor @ 15.10.2015. 06:13 ] @
@RUPICA
Ako ti je TP 8kW onda ti treba sonda 8kW. Opisi malo tu "rupu" gde zelis postaviti cevi.
Koliko je stara Toshiba?

@mali genije
Pozdrav.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 07:30 ] @
Kompresor i sve ovo sa njim što ide bi stajalo u podrumu,otprilike 1,2m ispod nivoa zemlje. Rupa u dubinu bi isla sa tih 1,2m pa do 33m,koliko sam izmerio da mi je bilo potrebno cevi da bih zamenio kondenzator spoljne jedinice. Fi rupe bi bio 10cm. Toshiba je mislim starije proizvodnje a model je RAV-264AH8-PE(spoljna jedinica). Našao sam ja na netu svu specifikaciju,uputstvo za upotrebu pa čak i kodove grešaka koje prijavljuje na daljinskom upravljaču ako nešto zataji. Da li je ikako moguće da sa DX dobijem 8kw sa ovom mojom zamisli. Kriva grejanja kaže da na spoljnih -10 dobijam oko 4,3kw,a sam kompresor je 2,2kw.
[ scroll @ 15.10.2015. 08:20 ] @
Pozdrav ja sam dosta radio sa dx sistemima u sakom slucaju moras imati dota nisku temperaturu polazog fluida za gejanje ne vise od 30-35c. ako hoces da ti bude dobar cop.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 08:24 ] @
Iskreno nisam ni planirao sanitarnu vodu da grejem,mislim da mi zadovoljava 30c polaznog voda. Molim za vaše mišljenje o ovom mom poduhvatu.
[ zoxor @ 15.10.2015. 11:39 ] @
Iskreno nisam nikad ulazio u pravljenje TP odokativnom metodom ali moj savet ti je da budes oprezan sa velicinom investicije jer sve to lako predje u skupu igrariju sa vrlo neivesnim krajnjim rezultatom.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 12:14 ] @
Hvala vam na brizi i na tome što ste iskreni. Nema puno ljudi koji će ti reći svoje iskreno mišljenje,pa makar ono bilo i loše po mene. Ja ću prihvatiti svaku kritiku ako mi neko to obrazloži na kraju možda,ali samo možda i odustati od celog plana. Ako to budem uradio,a nadam se da hoću, svi detalji će biti napisani na ovom forumu, od potrošnje,dobijene polazne temperature... Ja da znam sve ne bih nikoga ništa pitao. Ili da imam para na pretek platio nekoga ko zna pa neka se on jbv ili zvao projektante pa izvolite. Ili se na kraju grejao na kotao na struju. Sve to košta i to dosta. Idealno bi bilo da svako radi svoj posao i u tuđi se ne meša. Ali takva nam je država i svi moramo da secemo uši da bi krpilu dupe.
[ tihi2 @ 15.10.2015. 12:51 ] @
Zašto odustati? Ako postoji spremnost za probu onda se može nešto i dobiti.
Temperatura zemlje je oko 12-14*C na dubini do 100m. Sa jednom cevi 33m dubine će se svakako naići na vodu (Crepaja?) što uopšte nije loše.
Ne znam šta ostali misle ali preterivanje sa dužinom cevi u zemlji nema loše posledice po TP, naprotiv, zemlji će se oduzimati manje energije pa će se teže zalediti. Ovde se držim analogije sa TP voda/voda gde kad se poveća protok vode iz bunara onda se od te vode ne oduzme 5 već 4*C.
Možda bi i elektronika mogla da se prevari pa da čita kao da je spoljnja temperatura uvek 12-13*C.
Sve u svemu može da radi, samo gledaj koliko košta. Na Internetu ima dosta snimaka prepravki ali obično samo jedne strane a ne obe kao kod tebe.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 13:14 ] @
Što se tiče dužine cevi nije problem staviti dužu, već mi je pitanje kakve će posledice imati kompresor obzirom da se i deo ulja kreće kroz cev. Da li će sa te dubine pri startovanja moći da progura ulje koje se verovatno stalozilo na dno. Zato sa mislio da stavim 4 sonde po 8m. Manja količina gasa i ulja će ići kroz više sondi nego kroz jednu, tako da bi start kompresora bio lakši. Što se tiče elektronike, ona će i biti u podrumu kao i kompresor i okolna temp. bi bila priblizna 12-13c.
[ tihi2 @ 15.10.2015. 13:31 ] @
Sonde se stavljaju na daljinu od oko 10m međusobno. Pitanje je imaš li toliko mesta?
Nisam mislio na temperaturu elektronike već na temperaturu ulaznog fluida.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 13:59 ] @
Koliko sam ja video ima dve sonde priljubljene uz cevi, jedna je verovatno na ulazu gasa u kondenzator a druga na izlazu. Tako sam mislio i da ih stavim posle prepravke.
[ zoxor @ 15.10.2015. 14:07 ] @
mali genije je vec spominjao moguce probleme sa gubljenjem ulja a mogu da se jave i neki drugi problemi tako da ne treba mesati pojam DX sistema sa sondom i rasolinom gde taj napor od 100 metara savladava pumpa a ne kompresor mislim znaci nisam siguran ali 33 metara je mnogo za tvoj kompresor.
[ zoxor @ 15.10.2015. 14:10 ] @
Izvini nisam procitao do kraja ono sa 4x8m ali ako je mali genije u pravu da sa 60m imas 2-3kW onda ti je to mlo za tvoju TP od 8kW.
[ tihi2 @ 15.10.2015. 16:33 ] @
Sonde koje ja spominjem su sonde koje idu u zemlju. Nisam razumeo da planiraš da sa strane zemlje nemaš izmenjivač. Teško da bi neki kompresor izdržao 60m cevi.
Pogledaj RAUGEO_HELIX_PE_XA_brosura-data, Helix_Sales_Brochure_UK i RAUGEO_Ground-source_Sales_Brochure_827711_UK možda može biti od koristi. Tamo imaš i koeficiente provodljivosti i površine i raspored a i neka tehnička rešenja.
Svojevremeno sam gledao na Youtube kako se to radi.
[ Darko Nedeljković @ 15.10.2015. 17:19 ] @
Da li se neko od diskutanata greje na toplotnu pumpu? Ja planiram da nabavim i voleo bih da vidim uzivo kako radi i na sta se korisnici zale. Ne znam da li kod ovih vazduh-vazduh ima sta da se vidi, ili je to u principu malo kvalitetniji split sistem klima uredjaj, ali kod ovih sto su ukopali cevi ili busili bunare bih radije pogledao nego da kupujem na slepo.
[ tvrdoglavi @ 15.10.2015. 17:22 ] @
trenutno nisam diskutant ali se grejem na tp
[ RUPICA @ 15.10.2015. 18:23 ] @
Kondenzator na spoljnoj jedinici i ima 60m cevi,podeljeno na 4 dela. 14+16+16+14. Nešto baš i ne bih rekao da kompresor ne može da izgura dužinu,već je pitanje dubine.
[ zoxor @ 15.10.2015. 19:07 ] @
Citat:
Darko Nedeljković:
Da li se neko od diskutanata greje na toplotnu pumpu? Ja planiram da nabavim i voleo bih da vidim uzivo kako radi i na sta se korisnici zale. Ne znam da li kod ovih vazduh-vazduh ima sta da se vidi, ili je to u principu malo kvalitetniji split sistem klima uredjaj, ali kod ovih sto su ukopali cevi ili busili bunare bih radije pogledao nego da kupujem na slepo.


Svaki rashladni uredjaj je u stvari toplotna pumpa pitanje je samo da li je prilagodjena da greje i hladi ili samo da hladi odnosno greje.

I naj jeftinija kineska klima je TP vazduh-vazduh.

Na investitoru je da li ce TP biti obican split sistem ili split sa kanalskim razvodom ili TP voda-voda zemlja-voda vazduh-voda voda-vazduh
[ tihi2 @ 15.10.2015. 19:41 ] @
Klima uređaji imaju gasa za cevi do 3m dužine, za cev do 5m se dopunjava, a ne znam nikog ko ima cevi duže od 10m. Negde sam pročitao da se povećanjem dužine cevi smanjuje kapacitet, ako se dobro sećam za 5m kapacitet je 10% manji. Za 60m cevi nemam pojma.

Darko, ja se grejem na TP vazduh-voda a rezultate za prošlu zimu sam napisao negde u februaru-martu na ovom forumu. Sa sve spoljnjim temperaturama i grafikonima.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 19:48 ] @
I ja sam se raspitivao ko ima ili je video ovako nešto da i ja pogledam i uverim se sa sigurnošću šta i kako radi pa da se učim na tuđim greškama ali... Sad mi ostaje samo da iskopam kanalic na 1,2-1,5m i položim cevi horizontalno pošto je pitanje kako će kompresor da reaguje na dubinu od 30m. Ovako sam ubeđen da će da radi bez problema,samo sa temperaturom zemlje umesto vazduha.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 20:22 ] @
Citat:
tihi2:
Klima uređaji imaju gasa za cevi do 3m dužine, za cev do 5m se dopunjava, a ne znam nikog ko ima cevi duže od 10m. Negde sam pročitao da se povećanjem dužine cevi smanjuje kapacitet, ako se dobro sećam za 5m kapacitet je 10% manji. Za 60m cevi nemam pojma.

Darko, ja se grejem na TP vazduh-voda a rezultate za prošlu zimu sam napisao negde u februaru-martu na ovom forumu. Sa sve spoljnjim temperaturama i grafikonima.

spoljna jedinica vaše tp vazduh-voda ima hladnjak ili ti kondenzator kao kod automobila koji je napravljen od bakarnih cevi kroz koje struji freon i te bakarne cevi su o bložene aluminijumskim lamelicama zbog boljeg prenosa temperature na vazduh. E baš taj hladnjak hoću da izbacim i istu dužinu cevi koju sadrži hladnjak da ubacim u zemlju. Kako bih direktno freon grejao toplotom zemlje. To ti je moja prvobitna zamisao. Samo me interesuju moguće komplikacije i najbolja rešenja.
[ tihi2 @ 15.10.2015. 22:08 ] @
Treba negde po knjigama pronaći koliko je lošija provodljivost u zemlji od one u vazduhu. Da stavljaš cevi u vodu dužina bi mogla biti bar 5 puta manja. Od toga zavisi dužina.
Moji ventilatori (2kom) su prečnika 50cm i duvaju baš pošteno. Čitao sam za klime da ona od 12000Btu duva oko 1000m3 vazduha na sat. Vazduh koji izlazi iz moje TP je oko 5*C hladniji nego što ulazi, ali to je teško izmeriti jer je strujanje vrlo veliko. Možda bi preko toga moglo da se sračuna kolika je ulazna energija.
Hoću reći da nije merilo dužina cevi u vazduhu već potrebna energija. Ta energija je potpuno drugačija kada rade ventilatori i kad ne rade a dužina cevi je ista.
Ako se dobro sećam, negde sam pročitao da je preporuka da površina cevi u zemlji bude 3-4 puta veća od površine koja se greje. Nisam se udubljivao, izgleda mi sumnjivo.
Probaj uporediti one Rehau podatke i linkove, meni su puno pomogli kod gradnje izmenjivača u vodi.
[ scroll @ 15.10.2015. 22:36 ] @
25m dubina , sifon za podizanje uja , ista dubina sondi , expanzioni ventili prema broju sondi.
[ RUPICA @ 15.10.2015. 23:11 ] @
da li ću sa tim dobiti potrebnih 8kw za rad TP. I Naravno ,koliko je novaca još ponuđena modifikacija.
[ Darko Nedeljković @ 15.10.2015. 23:12 ] @
Citat:
spoljna jedinica vaše tp vazduh-voda ima hladnjak ili ti kondenzator kao kod automobila koji je napravljen od bakarnih cevi kroz koje struji freon i te bakarne cevi su o bložene aluminijumskim lamelicama zbog boljeg prenosa temperature na vazduh. E baš taj hladnjak hoću da izbacim i istu dužinu cevi...

Koji je spoljasnji prenik cevi?
Ja nikada nisam imao nijedan ispit iz oblasti termodinamike, ali verujem da na internetu mogu da se pronadju obrasci za prenos toplote konvekcijom. Ja ovako na brzinu nadjoh da se dodirna povrsina grubo racuna kao 2x stambena povrsina koja se greje. Pretpostavljam da znas da izracunas spoljnu povrsinu cevi, ako ne uprosteno to ti je trostruki precnik x duzina (prethodno precnik pretvoris u metre). Po toj racunici, za konvekciju toplote potrebne za grejanje 100 kvadrata treba okvirno dva kilometra colovne cevi.

Ja se sve nadam da sam te pogresno razumeo i da nisi toliko lud da zamisljas da konvekciju toplote mozes da pravis sa kapilarnom cevi, jer to jeste teoretski moguce, ali bi trebalo da ukopas otprilike 20-ak kilometara duzine

Ti si izgleda zaboravio na ventilator, koji cini da kapilarna cev bude u dodiru sa hiljadama kvadratnih metara vazduha na sat? Znam smesno zvuci izrazavati vazduh u kvadratnim metrima, ali ovde govorimo o dodirnim povrsinama pa mora tako. Kad bi iskljucio ventilator na spoljnoj jedinici, mogao bi da preneses toplote za grejanje jednog omanjeg akvarijuma, a ne stana. Naravno, ti znas da vlazna zemlja ima nekoliko puta veci koeficijent prenosa toplote od koeficijenta prenosa za vazduh, pa u skladu sa tim ako razmotas kapilarnu cev i zakopas u zemlju mozes da grejes 2-3 akvarijuma ili u najboljem slucaju jedan kvadratni metar stana

Ukratko, to nije uopste isti red velicine i nece da moze. Ako imas zelju i volju da nesto prepravljas, moras da namestis neko bure da bude izmenjivac i da stavis pumpu i kilometar cevi sa vodom. Ili tako, ili da projektujes kompresor tako da radi sa 20 kilometara kapilarnih cevi.
[ scroll @ 15.10.2015. 23:31 ] @
geothermal (geoexchange) heating & cooling systems( procitaj zadnju stavku)
[ zoxor @ 16.10.2015. 06:54 ] @
Citat:
tihi2:
Klima uređaji imaju gasa za cevi do 3m dužine, za cev do 5m se dopunjava, a ne znam nikog ko ima cevi duže od 10m. Negde sam pročitao da se povećanjem dužine cevi smanjuje kapacitet, ako se dobro sećam za 5m kapacitet je 10% manji. Za 60m cevi nemam pojma.

Darko, ja se grejem na TP vazduh-voda a rezultate za prošlu zimu sam napisao negde u februaru-martu na ovom forumu. Sa sve spoljnjim temperaturama i grafikonima.


Pa nije bas tako vecina kvalitetnih uredjaja ide do 25m u duzinu sa 10m visinskom razlikom dopunjuju se preko 15m i padovi kapaciteta nisu tako drasticni.
Ovo je za residential klime commercial klime idu i do 70m sa visinom 30m a o VRF i da ne pricam.
[ RUPICA @ 16.10.2015. 06:54 ] @
@ Scroll
Šta vi mislite o postu Darka Nedeljkovića?
[ RUPICA @ 16.10.2015. 10:01 ] @
Konkretno ovaj uređaj koji ja posedujem može da podnese produžene cevi do 30m sa dopunom gasa od 350g. Tako piše u brošuri koju je dala toshiba.
[ Darko Nedeljković @ 16.10.2015. 14:21 ] @
Pa eto, jedan promil tvoje zamisli je tehnicki izvodljivo, ostalih 999 promila toga sto hoces je tehnicki nemoguce ostvariti.
[ tihi2 @ 16.10.2015. 19:10 ] @
Možda ne bi bilo loše da razmisliš o prepravkama u dve faze tj da se prvo izmeni unutrašnja strana, izmeri šta se dobilo, pa onda kopati i menjati spoljnju stranu.
Tako će se znati šta se dobilo prvom izmenom a šta drugom. Pa onda eksperimentisati.
[ scroll @ 16.10.2015. 21:08 ] @
To što piše kolko cevi možeš da produžiš odnosise na celu klimu a ne na kompressor
[ RUPICA @ 16.10.2015. 21:18 ] @
Ja sam probao sa zamenom unutrašnje jedinice izmenjivacem freon-voda. Na spoljnoj temp. od 15c i temperaturom vode od istih 15c za 6min. temp. 50l vode na 40c,kada je odreogovala zaštita pritiska na TP. zbog toga što voda nije mogla da odnese dovoljnu temperaturu sa izmenjivača pa je samim tim i pritisak u sistemu rastao. Obzirom da u kuci imam 10m3 košuljice i 800m cevi u podnom to bi potrajalo malo duže,a i povratna temp. je planirana da bude max 25c, a ne 40c tako da zaštita u tom slučaju neće moći da odreaguje.
https://www.youtube.com/watch?v=Uv8bTAGr0tU
Na ovom principu je zamisljen rad TP kod mene. Baš ono što je SCROLL i rekao...
[ tihi2 @ 01.12.2015. 12:38 ] @
Tema malo zamrla. Aktivni su samo peletari. Da li to znači da ostali nemaju problema? Imaju bar podataka.
Statistika za novembar 2015. Prvi put sam uneo i podatke o vlažnosti vazduha iz dvorišta pa su sad merenja kompletna.
g

TP vazduh/voda ima za ceo novembar COP=3.9
Od 1.11-23.11.2015 ostvareni COP=4.3
Ali naišlo 5 dana vlažnosti vazduha preko 80% a spoljnja temperatura 3-4*C. To su najgori uslovi za TP i klime.
Potrošeno 851kw ukupno 5100din+fiksni deo dakle oko 5800din.
[ neznam nisam odavde @ 01.12.2015. 16:42 ] @
Iskreni respekt g.Tihi na vašem radu jako mi se dopada.Posebno mi se dopada proračun COP i primedba da se sve to dešavalo u najnepovoljnijoj vremenskoj situaciji.Svaka čast ,sa pažnjom pratim i dalje.
Ako vam nije problem da pojasnite kako je rešeno otapanje Vaše TP.Ja imam mali problem oko algoritma elektronike.Unapred hvala
[ tihi2 @ 01.12.2015. 18:30 ] @
Pošto je TP on-off tipa namešteno je da je defrost na 40 minuta ako je temperatura manja od -1. Traje najviše 8 minuta ili dok se ne ugreje do 35*C (šta pre bude).

Ponašanje je:
1. gasi se kompresor i ventilator (tako stoji 1min)
2. okreće se ekspanzioni ventil na hlađenje
3. pali se kompresor (traje dok se jedan od ona 2 uslova ne ispune)
4. gasi se kompresor (traje 2 min, puši se kao na parnjači i cedi se voda sa izmenjivača)
5. okreće se ekspanzioni ventil na grejanje
6. pali se ventilator (1min, osuši izmenjivač)
7. pali se kompresor

Fabrički je to bilo malo drugačije podešeno ali sam video da defrost od 5 minuta i 20*C nije dovoljan. Ostane izmenjivač mokar i kad dune ventilator odmah se formira led a on je odličan izolator.
[ neznam nisam odavde @ 01.12.2015. 21:03 ] @
ja sam pokušao ovako :
spoljna temperatura +3 i niža (od +3 do -3 je najkritičnije)
potis gasa je postigao maksimum i počinje da pada a prirast temperature u vodenoj strani jednak ili smanjuje
ili razlika izmeđuspoljne temperature i temperature spoljnog saća veća od -8
Otapanje traje dok spoljna ne ugreje na +30 ili kompresor ohladi ispod +25 ili max 10 min
ponekad zataji tj ne otopi skroz.
[ tihi2 @ 01.12.2015. 22:20 ] @
Mojih -1 je temperatura vazduha koji izbacuje ventilator a to je spoljnja temperatura oko +3 do 4*C i to je isto kao kod Vas.
Ovo za potis gasa ne znam ali ne znam zašto bi uslov bio da prirast temperature bude jednak ili da se smanjuje. Normalno je da će u početku biti velik prirast a kako dalje radi prirast je sve manji dok TP ne postigne maksimum i temepratura bude stabilna i prirast 0.
Ne znam zašto bi razlika spoljnje temperature i saća bila -8*C. Zašto je to važno? Jedino ako je to uslov za otapanje tj ako nije defrost vremenski programiran.
Otapanje je kod mene do +35*C, ne znam temperaturu kompresora. Fabrički je bilo 20*C i to je nedovoljno kad je velika vlaga i spoljnja temperatura 0 do +3*C. Tih 35*C zapravo istopi led koji izcuri i osuši spoljnju jedinicu.
I jako je važno da se sačeka 2 minuta da se ocedi i ispari voda. Kompresor se gasi na +35 a za 2 minuta se samo malo ohladi spoljnja jedinica pa zapravo na led deluje temperatura +35 cela 2 minuta. Kao kad ugasim ringlu a ona topla još 10 minuta.
Kontraefekat je smanjivati vreme defrosta. Kada je ispod nule može se ići i na 20*C i to lepo odledi, ali ko će pratiti kolika je spoljnja temperatura i kolika je vlažnost vazduha? Ovako je namešteno na najgore uslove a ako su uslovi za rad TP povoljniji onda ih ranije postigne.
Ja bih pokušao sa većom temperaturom. Grejanje sa 30 na 35 produžava defrost za oko 20 sekundi.
Treba posmatrati kako radi i podešavati (po meni) dva parametra: temperaturu kada se u defrostu gasi kompresor i koliko dugo se čeka da se upali ventilator. Ventilator mora da sačeka da led sa saća ispari.

[ neznam nisam odavde @ 02.12.2015. 05:28 ] @
Pokušaću da objasnim ovako :kad potis gasa prestane da raste znam da je kako ja to zovem prostorni volumen gasa najveći odnosno da je TP postigla svoj maksimum polaznog pritiska ujedno i temperature gasa.Temperatura povratnog gasa zavisi od ramzene na izmenjivaču tj.što je povratna voda toplija tim je i razmena manja odnosno vraća se topliji gas.Kad krene zaleđivanje spoljne jedinice primetio sam da pada potisna temperatura što je normalno jer je spoljna izmena manja a povratna temperatura gasa ostaje relativno ista jer je i voda sad već polako blizu zadane vrednosti.kad ove temperatur u odnosu na povratnu vodu dođu u neki odnos tj. kad prinos toplote više nije "pozitivan" (premali COP)znam da je zaleđenost spoljne jedinice veća od 30 % i treba odlediti.pošto se ovom temom bavim od 2012.primetio sam u ovih nekoliko zima da zaleđenost spoljne jedinice nije tolko uslovljeno spoljnom temperaturom kolko razlikom između spoljne temperature i temperature izduvnog vazduha tj,saća.To je razlog zašto toliko "komplikovan" algoritam za odleđivanje.Npr.Na +2 imam odleđivanje u svakom recimo 4tom ciklusu a na - 15 jednom na dan a 5 puta za noć.Koliko sam iz vaših ranijih postova razumeo vi imate rezervar za vodi ( bafer) i Energija koja je potrebna za odleđivanje je prisutna u "velikoj" količini.Moja TP je direktno u sistemu grejanja i kad se odledi spusti temperaturu sistema kolu treba naravno posle nadoknaditi, i zato sam se odlučio da više ne odleđujem prko četvorokrakog ventila nego direktno vrelim gasom,tj,koristim ""rezervu" toplote iz same fizičke mase kompresora i time sam dobio uštedu od oko 30 %
U svakom slučaju Vaši rezultati su na mene ostavili izuzetno pozitivan utisak i još jednom moj iskreni respekt vašem trudu i radu.
[ tihi2 @ 02.12.2015. 12:19 ] @
To je sasvim drugačiji način upravljanja koji bi trebalo da je mnogo bolji. U defrost ide samo kad je potrebno. Takav sistem imaju skuplje klime.
Ja sam proletos kupio meteorološku stanicu baš zato da bih uhvatio logiku i ponašanje jer na istoj spoljnjoj temperaturi imam dosta različite rezultate. Pokazalo se da vlažnost vazduha igra veliku ulogu. Sve preko 80% zahteva češći i duži defrost a danima bude i 100% (kao zadnjih 5-6 dana u novembru).
Primetio sam da je polazna voda iz TP posle defrosta oko 2*C veća od polazne vode pred defrost, što bi odgovaralo Vašem smanjenju "prinosa toplote".
Ako se spoljnja jedinca ne odledi skroz onda jedino ostaje da se produži vreme grejanja kompresora ili bar vreme mirovanja kada izmenjivač ostaje topao. Izmenjivač mora da se osuši pre nego što se uključi ventilator.
Moji rezultati su takvi. Ja ih ne friziram nego prikazujem, da ohrabrim investiranje u ovakav sistem. I pored COP=2.5 za celu prošlu zimu (koji je "kao" mali kad se pročita da se obećava COP=4-6) ovo je najjeftiniji način grejanja. Na Zapadu je uslov da zgrada ima TP da bi se tehnički primila i uknjižila. Nije to slučajno.
Ovo što Vi radite je mnogo više od običnog korišćenja. Ne sumanjam da ćete problem rešiti.
[ zoxor @ 03.12.2015. 21:56 ] @
Citat:
tihi2:
Tema malo zamrla. Aktivni su samo peletari. Da li to znači da ostali nemaju problema? Imaju bar podataka.
Statistika za novembar 2015. Prvi put sam uneo i podatke o vlažnosti vazduha iz dvorišta pa su sad merenja kompletna.
g

TP vazduh/voda ima za ceo novembar COP=3.9
Od 1.11-23.11.2015 ostvareni COP=4.3
Ali naišlo 5 dana vlažnosti vazduha preko 80% a spoljnja temperatura 3-4*C. To su najgori uslovi za TP i klime.
Potrošeno 851kw ukupno 5100din+fiksni deo dakle oko 5800din.


Malkice me buni COP od 9
[ neznam nisam odavde @ 04.12.2015. 04:31 ] @
pitanje za g.Tihi : Kako reaguje otapanje ako je napolju - 10 a podešeno je npr.-2 naime na ali se nudi jedna elektronika izuzetno jeftino dosta korektno i mislim da radi kao vaša ,http://www.aliexpress.com/item...d-water-heater/1582821282.html tu imam malo dilemu.Moje otapanje je vezano za spoljnu temperaturu i gleda razliku između isparivača i okoline kako sam već probao objasniti, a ove godine dodajem i senzor vlažnosti vzduha.Inače moram da primetim da imate jako dobar prosečan COP bez obzira na sve , jer je on dobijen kao rezultat realnih i stvarnih merenja.Šteta što nemate protokomer.A tih priča o COP 5 . 6 . itd imam pun kufer.Sve su to merenja u laboratorijskim uslovima a najčešće rezultati iz nekih softverskih paketa kojima računaju TP.Realno u praksi : sve preko 2.5 gledano u proseku za celu grejnu sezonu je po meni extra.Pratio sam modele od 5 -6 000 evra u nabavi i kad im klikne uključe elektro kotao od 12 kw na sat dva i ode COP k vragu a u katalogu kaže da je 5 , sa napomenom da je polazna voda 35 stepeni.




[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 04.12.2015. u 05:41 GMT+1]
[ zoxor @ 04.12.2015. 07:33 ] @
Elektrogrejaci recimo kod Toshiba Estia su pod punom kontrolom i postoji mogucnost odabira u kojim uslovima da rade ili uopste da ne rade.
[ tihi2 @ 04.12.2015. 13:59 ] @
@zaxor
Taj Cop od 7.4-8.8 je ipak nerealan i rezultat je nesavršenost merenja. Naime, ti dani su bili sunčani i pošto u referentnoj sobi (40m2) imam 4m2 prozora, sunce je grejalo i eto rezultata.
Ne znam kako da izmerim unetu energiju sunca jer nemam adekvatan merač. Mogao bih da računam da je 11-13h energija sunca oko 300w/h po m2, i to oduzmem od gubitaka kuće ali mi je to u ovom trenutku bilo prekomplikovano.
Računam da je i drugim ljudima koji se greju sijalo isto to sunce pa se podaci mogu porediti.
Ako bi išli baš jako precizno onda bi morao oduzimati i energiju od 3 žurke koje su bile u kući, gde se skupilo po 15-20 ljudi i to veče se grejanje uopše nije palilo jer su gosti doneli svaki po 300-400w/h toplote. Doduše i odneli su energiju ali ne u kw struje već u litrama piva, vina, sokova itd.
Ista priča je i za vetar: na istoj temepraturi, velika je razlika kad duva. Kako onda da računam? Možda kroz "subjektivan osećaj" koji se opet nekako računa.
Ja nemam laboratorijska merenja već stvarna u realnim uslovima. Kod mene je COP= gubici kuće / utrošena struja.
Koliko dobijem na grejanje sunca, toliko izgubim na duvanje vetra pa mi dođe na isto.
Nemam ugrađen grejač pa nemam ni tu vrstu problema i kontrole.
@petrović
Kod mene je podešeno na -1 a to znači da se defrost dešava kad je spoljnja temperatura ispod -1. I -10 je niže od -1 pa se defrost normalno odvija svakih 40 minuta.
Nemam protokomer i bio bih srećniji da mi pumpa ima 3 brzine. Ovako radi samo na 250w a mislim da bi jednako dobro (možda i bolje) radila na 180w ili čak 100w. pravo merenje bi bilo kalorimetrom ali to mi je malo preskupo za sada.
[ tihi2 @ 05.12.2015. 17:15 ] @
Ja slagao za cenu grejanja.
Izračunao 5800din što bi bilo kad bi bilo.
Naime, jeste cena 5900din ali postoji sad i akciza od 7.5% na prethodno. E to sve zajedno je osnovica za porez od 20%. I tako se ta cena nazida na 7625din.
Ja sam računao kao i prošle zime aliiiii tako se više ne računaaaa.
To znači da je 1kw plave zone u višoj tarifi poskupeo sa 9.7416din na 10.8876din tj za 11.76%. Toliko o tome da struja nije poskupela.
Sad sam to računao na http://www.elektrosrbija.rs/kalkulator/
[ bjokic83 @ 10.01.2016. 19:10 ] @
Imam nameru da ugradin TP, pa imam par pitanje, ako je neko raspolozen da mi odgovori.Da li je bolje busiti bunar fi 125 ili 80, u fi 125 bi potapali pumpu, a na bunar fi 80 bi postavili povrsinsku pumpu? Zanima me, koje su bolje pumpe sa plocastim ili cevnim izmenjivacima. Posto me majstori zbunjuju u potpunosti.Unapred zahvalan.
[ tihi2 @ 10.01.2016. 20:26 ] @
Potopna pumpa je pouzdanija ali i cela investicija je skuplja.
Površinska se obično stavlja neka polu-baštenska od 500-700w koja vuče sa 5-7m dubine (voda se kapilarno popne sa 20m na oko 5m).
U suštini nije presudno ako se odradi dobro.
Pločasti ili cevni izmenjivač, po meni, nije važno. Važna je specifikacija tj za koliku ulaznu temšeraturu vode daje traženu izlaznu temperaturu vode.
Pločasti su kompaktniji i skuplji. Ali to nije važno sem ako se pravi TP. A onda bih birao cevni jer je otpor cirkulaciji manji.
Veći problem je voda puna gvožđa u NS koja traži ozbiljan filter. Trake za zalivanje kap-po-kap mi nisu mogle da izdrže 3 meseca, zapuše se.
[ tvrdoglavi @ 10.01.2016. 20:38 ] @
Najbolje je da stavis vazduh voda tp.
[ zoxor @ 11.01.2016. 08:00 ] @
Jos jedan glas za toplotnu pumpu vazduh-voda.

Vecina renomiranih proivodjaca i ne nude toplotne pumpe voda-voda posto naglim razvojem sistema vazduh-voda oni prethodni su

postali inferiorni iz vise razloga a to su veliki pogonski troskovi rada bunarske pumpe i vrlo zahtevno odrzavanje bunarske strane izmenjivaca.

Prednost toplotnih pumpi voda-voda je u jednostavnosti i niskoj ceni samog uredjaja ali uz napomenu da vecina istih se prave u nekoj

vrsti samogradnje po domacim radionicama od komponenata na ciji kvalitet se mora obratiti paznja.

Toplotna pumpa vazduh-voda (paketna ili split) skoro da i nema potrebe za odrzavanjem i sad vec postoje modeli koji su deklarisani za rad

i do -25C a poredsvega postoji mogucnost da uredjaj ima svoje back-up elektro grejace ili da vodi elektro kotao.
[ letic @ 11.01.2016. 09:14 ] @
zoxor da li možeš da navedeš konkretan primer komercijalnih sistema, odnosno konkretno modela o kojima pricas.
Recimo neki model koji može da zagreva 100 kvadrata stambenog prostora.

Pa da proverim cene online i praktična iskustva vlasnika, jer tematika je interesantna, ali se ne bih upustao u uradi sam varijante, vec me interesuju provereni sistemi poznatih proizvođača.
[ zoxor @ 11.01.2016. 09:26 ] @
100 m2 je relativna stvar treba da se napravi barem gruba kalkulacija potrebne toplote.
Sto se tice toplotnih pumpi vazduh voda u split izvedbi to su Toshiba Estia, Fujitsu Waterstage, Mitsubishi Zubadan i slicno. Postoje i paketne odnosno monoblok tipa Carrier 30AW sa hidromodulom ili bez Toshiba nudi i varijantu VRF sa vodenim izmenjivacem.
Potrebno je da znas koja ti je snaga potrebna.
Ja mogu da vidim cene za Toshiba i Carrier a za ostale se raspitaj. @tvrdoglavi sigurno ima cene za Fujitsu.
[ zoxor @ 11.01.2016. 09:38 ] @
@letic

Postavlja se i pitanje sta imate od postojeceg grejanja da li su radijatori ako jesu koliki su odnosno da li ce vase potrebe zadovoljiti

u niskotemperaturnom rezimu. Idealna stvar za grejanje sa toplotnim pumpama vazduh-voda je podno grejanje a postoji i varijanta sa

ventilator konvektorima (fan-coil) koji mogu leti i da hlade.
[ warme @ 11.01.2016. 10:05 ] @
Pozdrav,
Jedini efikasan sistem grejanja baziran na toplotnoj pumpi jeste sa vertikalnim zemljanim kolektorima (geosonde), sistem zemlja/voda. Ovakvom sistemu nisu potrebni dodatni izvori toplotne energije kada je grejanje najpotrebnije i kada se najviše energije na grejanje troši, tu mislim na toplotnu pumpu vazduh/voda kojoj su potrebni dodatni električni grejači, gas, čvrsto gorivo, itd. Nema problema sa ledom na spoljnjoj jedinici koji sprečava preuzimanje toplote od spoljnjeg vazduha, nema bez potrebnog razbacivanja toplotne energije na otapanje spoljnje jedinice, tu mislim na toplotne pumpe vazduh/voda. Nema taloženja gvožđa, kamenca, itd. na izmenjivaču toplote, tu mislim na sisteme voda/voda. Toplotne pumpe zemlja/voda imaju stabilan COP koeficijent korisnosti tokom cele grejne sezone, veoma su trajne i što je najvažnije funkcionišu bez zastoja i potreba za bilo kakvim održavanjem. Ako želite da imate komforan, siguran i stabilan sistem grejanja sa kojim ćete imati minimalne troškove grejanja, pasivno hlađenje i grejanja sanitarne vode, bez bilo kakvog alternativnog izvora toplote, opredelite se za sistem zemlja/voda.
[ zoxor @ 11.01.2016. 10:14 ] @
Kod sistema sa geosondama bih ipak dodao cenu ugradnje geosondi koja bas i nije zanemarljiva.
[ neznam nisam odavde @ 11.01.2016. 13:55 ] @
@bokic
najbolje Vam je da se povežete sa g.tihi on je to doktorirao i ima vazduh vazduh godinama u radu i kolko vidim jako lepe rezultate ima
pozdrav
[ dlalic @ 11.01.2016. 16:01 ] @
@warme

Hajde dajte kalkulaciju za geosonde za leticevu kucu od 100m2, u poredjenju sa ekvivalentnim sistemom vazduh/voda
[ tvrdoglavi @ 11.01.2016. 16:15 ] @
Fujitsu waterstage highpower od 11kw izadje oko 5000 eur sa montazom i prikljucenjem na postojeci sistem cg...
[ tihi2 @ 11.01.2016. 17:05 ] @
Citat:
warme: Pozdrav,
Jedini efikasan sistem grejanja baziran na toplotnoj pumpi jeste sa vertikalnim zemljanim kolektorima (geosonde), sistem zemlja/voda. Ovakvom sistemu nisu potrebni dodatni izvori toplotne energije kada je grejanje najpotrebnije i kada se najviše energije na grejanje troši, tu mislim na toplotnu pumpu vazduh/voda kojoj su potrebni dodatni električni grejači, gas, čvrsto gorivo, itd. Nema problema sa ledom na spoljnjoj jedinici koji sprečava preuzimanje toplote od spoljnjeg vazduha, nema bez potrebnog razbacivanja toplotne energije na otapanje spoljnje jedinice, tu mislim na toplotne pumpe vazduh/voda. Nema taloženja gvožđa, kamenca, itd. na izmenjivaču toplote, tu mislim na sisteme voda/voda. Toplotne pumpe zemlja/voda imaju stabilan COP koeficijent korisnosti tokom cele grejne sezone, veoma su trajne i što je najvažnije funkcionišu bez zastoja i potreba za bilo kakvim održavanjem. Ako želite da imate komforan, siguran i stabilan sistem grejanja sa kojim ćete imati minimalne troškove grejanja, pasivno hlađenje i grejanja sanitarne vode, bez bilo kakvog alternativnog izvora toplote, opredelite se za sistem zemlja/voda.
Sve je to tačno, ali kod nas je takav sistem jako malo zastupljen. Kada sam ja rešavao svoj sistem (pre 3-5godina) nisam mogao da ga rešim geosondama ispod 7-8000evra. Sistemom vazduh/voda sam rešio za 2000evra. Pošto me zima košta oko 500evra ispada da bi investicija+cena grejanja na geosonde izjednačila sa sistemom vazduh/voda za tačno 20 godina. Pod uslovom da je grejanje na geosonde duplo efikasnije tj da je vazduh/voda COP=2.5 a na geosonde COP=5 (a baš i nije). Koliko su se cene u međuvremenu promenile? Ja sam razmatrao 2 dubinske od 100m i kao druga varijanta 10 sondi od 20m zrakasto izbušeno od površine pod uglom od oko 30*.
[ letic @ 13.01.2016. 11:10 ] @
Citat:
zoxor:
@letic

Postavlja se i pitanje sta imate od postojeceg grejanja da li su radijatori ako jesu koliki su odnosno da li ce vase potrebe zadovoljiti

u niskotemperaturnom rezimu. Idealna stvar za grejanje sa toplotnim pumpama vazduh-voda je podno grejanje a postoji i varijanta sa

ventilator konvektorima (fan-coil) koji mogu leti i da hlade.

Nema radijatora u kuci. Grejanje je zavisno od sezone, pre svega na TA peci i pec na drva. Ne greje se cela kuca zimi, vec 80 kvadrata, ali ja sam pitao za svih 100 da vidim koliko bi trebalo ulaganje.

Podno grejanje mislim da je to malo prevelika investicija jer bih morao da dizem podove.

Izolacija je 5cm stiropor, nadmorska visina oko 200m, stolarija nije sjajna, nije raspad, ali ima dvadesetak godina i pirka kad je kosava.

Mislim da 80kvadrata grejemo sa 6-12kW.
[ zoxor @ 13.01.2016. 13:29 ] @
@letic

Mozda ti je najbolje resenje split sistemi ako mozes po jedan u prostoriju.

Koji split? O tome se mnogo pisalo u temi "koja klima"
[ tvrdoglavi @ 13.01.2016. 19:54 ] @
Ja bih samo dodao umesto reci 'najbolje' bolje reci najpovoljnije...a opet dovoljno dobro.
[ zoxor @ 13.01.2016. 20:08 ] @
Tacno tako posto nema radijatore i ja sam mislio pod najbolje na najpovoljnije.
[ Nenad1234BGD @ 14.01.2016. 11:06 ] @
Citat:
letic:
Citat:
zoxor:
@letic

Postavlja se i pitanje sta imate od postojeceg grejanja da li su radijatori ako jesu koliki su odnosno da li ce vase potrebe zadovoljiti

u niskotemperaturnom rezimu. Idealna stvar za grejanje sa toplotnim pumpama vazduh-voda je podno grejanje a postoji i varijanta sa

ventilator konvektorima (fan-coil) koji mogu leti i da hlade.

Nema radijatora u kuci. Grejanje je zavisno od sezone, pre svega na TA peci i pec na drva. Ne greje se cela kuca zimi, vec 80 kvadrata, ali ja sam pitao za svih 100 da vidim koliko bi trebalo ulaganje.

Podno grejanje mislim da je to malo prevelika investicija jer bih morao da dizem podove.

Izolacija je 5cm stiropor, nadmorska visina oko 200m, stolarija nije sjajna, nije raspad, ali ima dvadesetak godina i pirka kad je kosava.

Mislim da 80kvadrata grejemo sa 6-12kW.


Mislim da je prvi korak da se stavi bolja stolarija, kako bi se smanjili toplotni gubici i da se razmišlja o tome da se poboljša izolacija. Samim tim će se smanjiti potreba za toplotom i u perspektivi (kad struja značajnije poskupi) će trebati još manja toplotna pumpa nego za lošije izolovan objekat.

Što se tiče samog rešenja, ako već postoji kotao na drvo on bi mogao da se ostavi koristi kao bek ap (bivalencija) izvor toplote u periodu kad efikasnost pumpe pada i tako smanjiti ukupnu angažovanu snagu koja je neophodna za pokrivanje 100% mogućih temperaturnih situacija...

Inače se slažem da je opcija ugradnje FC uređaja dobra investicija jer potrebe za hlađenjem su takođe značajne a kad je već priča o instalaciji toplotne pumpe - zašto ne rešiti ujedno i hlađenje.

[ tihi2 @ 14.01.2016. 11:56 ] @
Alternativni način grejanja je uvek dobar a neophodan ako postoji opasnost ulaska u crenu tarifu.
Drvenariju zameniti danas nije previše skupo: ja sam 4 drvena "vakumirana" prozora (3 komada 1.2x1.4m i jedan 0.8x0.8m) zamenuo u novembru za petokomorne plastične sa 3 stakla i argonom za 500evra. Sistem ključ u ruke: došli, skinuli stare, stavili nove i otišli. Prozori nisu bili jako loši (po mom subjektivnom osećaju i proceni) ali je sada 1-2 stepena u potkrovlju toplije.
Fancoil za mene ima problem cene (komad je od 300evra pa naviše) i odvoda kondenza ako se koriste za hlađenje (što se može lepo rešiti ali treba isplanirati i uraditi da se cevi ne vide).
[ dedola @ 14.01.2016. 12:08 ] @
Prosečna energija koja je potrebna za grejanje je oko 100W/m2, naravno sve zavisi od samog objekta, izolacije, stolarije... Ovo mi je prva sezona grejanja na TP vazduh voda, i potrebno će biti da se grejem na već postojeći plinski kotao kada su temperature -10 i niže. Sa jačom TP ne bi bilo potrebe za plinskim kotlom, ali pošto ti već imaš peć na drva, možeš ga koristiti kao ispomoć kao što je rekao Nenad, a kad budeš imao dovoljno novca staviš PVC i neće više biti potrebe za pećkom.
[ dlalic @ 14.01.2016. 12:33 ] @
@tihi

izvini za off, cena je bila komplet sa okapnicom, unutrasnjom "daskom", roletnama, ili samo za "gole" prozore?
[ tihi2 @ 14.01.2016. 12:47 ] @
Cena je za prozore sa komarnikom. Aluminiumske roletne sam imao pa su skinuli sa starih prozora. Okapnicu nisam stavljao a stavio sam unutrašnju plastičnu ploču 120x34cm (kupio u "Uradi sam" za oko 3000din za sve prozore pa isekao po meri običnim bonsekom. Posle bezbojnim silikonom zalepio na mesto. To je, rekao bih, okapnica za spoljnju upotrebu). Ako ti treba kontakt javi se na PP pa vidi šta nude. Dobri su, za preporuku. Najviše mi je odgovaralo što dođu, izmere pa urade po meri tako da nema nikakvih dodatnih radova.
[ apokalipso @ 14.01.2016. 19:34 ] @
Prvo da pozdravim ekipu i aktivne clanove i da se zahvalin Tihom na savetima koji su mi pomogli.
Meni je ovo druga sezona grijanja na toplotnu pumpu zrak-voda i usput da kazem da koristim kineski Sirac 18KW. Njega sam gotov pa dzaba dobio zato sam se za njega odlucio mada sam htio da kupim Mitsubishi pumpu.
Grijem 280m2 i neke izmjene ovoga ljeta prevo sam zadovoljan sa potrosnjom. Usput da kazem da je ovih 280m2 vecinom u velikom prozorima portalima i vratima. Izolacija je 12cm grafitnog stiropora. Iduce godine cu vjerovatno na ovaj sistem da uvezem i vakumske solarne kolektore. Ovo je moja potrosnja od 1.oktobra. Nije bas detaljna ali takva je.
1.10.2015     12516kw
13.10.2015  12721kw
18.10.2015  12786kw
21.10.2015  12869kw
25.10.2015  13023kw
28.10.2015  13108kw
1.11.2015    13254kw
4.11.2015    13434kw
10.11.2015  13702kw
15.11.2015  13885kw
19.11.2915  14052kw
22.11.2015  14193kw
26.11.2015  14496kw
30.11.2015  14815kw
6.12.2015    15207kw
10.12.2015  15527kw
13.12.2015  15767kw
19.12.2015  16232kw
25.12.2015  16663kw
11.1.2016    18050kw
Na keaju da kazem da je na pocetku temperatura na pumpi bila namjetena na 38 stepeni a kada je prije 10ak dana bilo hladno da sam podigao bio na 43 a u kuci je meni ugodnih 22.8 do 23.8
Lijep pozdrav iz Tuzle
[ tihi2 @ 14.01.2016. 20:31 ] @
Lepo to radi, dakle.
Vidim 2500kw za mesec dana (10.12-11.01.). Kod vas nema blok tarife? Koliko je to para? I pošto je struja uopšte?
[ apokalipso @ 14.01.2016. 21:13 ] @
2500kw x0.05€ plus 17%pdv.
Ja sam prezadovoljan. Mozda i moze bolje ali meni je extra
[ rovaccccc @ 14.01.2016. 21:20 ] @
Jel ta tp radi samo kad je jeftina tarifa ???
[ apokalipso @ 14.01.2016. 21:47 ] @
Uspit interesuje me koliku izlaznu temperaturu vode na pumpi ustimate.
[ apokalipso @ 14.01.2016. 21:48 ] @
Ma joook. Non stop radi tj kad joj treba. Mada sam primijetio da vecinom radi po noci. Po dani veoma rijetko
[ rovaccccc @ 14.01.2016. 21:59 ] @
Ne znam odakle onda podatak da je cijena za kwh 0,05€

Spomenuo si Tuzlu.
Ovdje ko ima jednotarifno brojilo cijena je 0,1346 KM (0,069€) po kwh.
A ko ima dvotarifno onda je jeftina 0,0841 KM (0,043€)........a skupa 0,1682 KM (0,086€).... bez pdv-a

[ apokalipso @ 15.01.2016. 14:47 ] @
Ja sam dao podatak zato sto imam externo brojilo koje prati samo toplotnu pumpu. To za cijenu ste u pravu ali ja vidim koliko mi potrosi jeftine struje a koliko skupe i kada se sve zboji dodje oko 0.11KM plus pdv a to sam stavio odoka 0.05€ jer po struci nisam ekonomista da racunam na cetvrtu decimalu iza zareza. Izvinite ako sam nekome racun pogrijesio
[ sunfan @ 15.01.2016. 15:20 ] @
apokalipso


Imate poruku na pp
[ idm @ 15.01.2016. 21:36 ] @
apokalipso

Da li toplotnom pumpom za grejanje vršite i pripremu tople sanitarne vode ili sanitarnu vodu pripremate na neki drugi način
[ apokalipso @ 15.01.2016. 23:48 ] @
Za sanitarnu vodu koristim Kronoterm toplotnu pumpu od 300l.
Zimi trosi oko 15KM struje a ljeti oko 20KM a non stop je upaljen i djecica se stalno kupaju
[ rovaccccc @ 16.01.2016. 01:30 ] @
Citat:
apokalipso:
Ja sam dao podatak zato sto imam externo brojilo koje prati samo toplotnu pumpu. To za cijenu ste u pravu ali ja vidim koliko mi potrosi jeftine struje a koliko skupe i kada se sve zboji dodje oko 0.11KM plus pdv a to sam stavio odoka 0.05€ jer po struci nisam ekonomista da racunam na cetvrtu decimalu iza zareza. Izvinite ako sam nekome racun pogrijesio


Kad si rekao da racunas cijena kwh 0,05€......pomislio sam da nemas neki ogromni spremnik vode.......koji grijes uglavnom na jeftinoj tarifi.

Mozes li napisat gdje si nabavio tu kinesku pumpu,kako i koliko kosta......moze i u inbox....da ne bude reklama
[ apokalipso @ 16.01.2016. 07:33 ] @
Nije reklama tako da mogu napisati. Kupio sam je od prijatelja koga su "majstori" preveslali i ubijedili ga da moze kod njega u kucu na radijatore bez izolacije i obicna drvena stolarija. Koristio pola sezone i prebaci se na pelet a ja od njega kupim citav sistem gotov pa dzaba jer je htio da se rijesi i bio je razoraran.
[ tihi2 @ 16.01.2016. 10:28 ] @
Tiičan problem sa TP vazduh/voda. Svi se uhvate za deklarisanu snagu a ne razmisle da je ta snaga važi za spoljnjih +7*C i ne uračunaju pad snage na nižoj temperaturi. Instališu i razočaraju se jer ne može da zagreje. Ajde kad to ne zna kupac - to je i normalno ali tako rade i majstori. Znam bar desetak primera. Zato i vlada fama da sa vazduh/voda ne može da se greje. Nije nego: u švedskoj može a kod nas ne može. Tamo je kao toplije.
TP vazduh/voda se kupuje skoro duplo veće snage od izračunatih gubitaka objekta.
[ popusicko @ 16.01.2016. 12:11 ] @
Zato kod voda-voda TP nema takvih problema.Temp bunarske vode je konstanta.Gubici nisu ,pa je duži rad pumpe neophodan kod hladnijih dana.
Svašta sam ovde pročitao.Deo koji se odnosi na kopanje i dimenzije bunara je u blagu ruku preteran.Za TP manje snage(20Kw) je sasvim dovoljan bunar 75mm sa isisnom cevi od 50mm.Potopne pumpe i širi bunari zaista nisu potrebni u npr Novom Sadu koji pliva na vodi.
[ rovaccccc @ 16.01.2016. 12:57 ] @
Jos da nam napisete cijenu tp voda-voda sa ugradnjom i sve ostalo :-)
[ tvrdoglavi @ 16.01.2016. 13:02 ] @
I da neko postavi snimak kako takva pumpa radi i koliko decibela emituje....
[ popusicko @ 16.01.2016. 13:05 ] @
20Kw, sama pumpa je bila 3100e,kopanje bunara-Temerinčani 300e,instalacija do pumpe i sve veze do razvodne table 300e.120m2 podno grejanje(jos 100 ce biti kad se finansije namaknu)Decembarska struja za grejanje je 7000din.
Inače ovakva tp je montirana pre mene uglavnom na radijatorskoj instalaciji.
Da,buka.TP se ne čuje ali je isisna bunarska pumpa vrlo piskutava.Takođe i povratna voda u kanalizaciju dobro lupa i čuje se.Ovo drugo ću rešiti kad bude toplije jednostavnom promenom mesta priključka.(u podrumu)
[ rovaccccc @ 16.01.2016. 13:30 ] @
Ima li tvoja pumpa ime ?
[ tvrdoglavi @ 16.01.2016. 13:31 ] @
Bas bih voleo da vidim snimak te besumne pumpe
[ rovaccccc @ 16.01.2016. 13:42 ] @
Nesto puno cijene variraju :-)

[ sunfan @ 16.01.2016. 13:48 ] @
Citat:
popusicko:
Zato kod voda-voda TP nema takvih problema.Temp bunarske vode je konstanta.Gubici nisu ,pa je duži rad pumpe neophodan kod hladnijih dana.
Svašta sam ovde pročitao.Deo koji se odnosi na kopanje i dimenzije bunara je u blagu ruku preteran.Za TP manje snage(20Kw) je sasvim dovoljan bunar 75mm sa isisnom cevi od 50mm.Potopne pumpe i širi bunari zaista nisu potrebni u npr Novom Sadu koji pliva na vodi.


Jesu li u NS popucale kuce u blizini hotela koji koristi TP ? Kazu da su plitki bunari a velika kolicina vode pa je došlo do isušivanja zemlje. Mozda sam pogresno cuo .
[ rovaccccc @ 16.01.2016. 13:50 ] @
Evo jos jedna zanimljiva slicica.
Pumpa kapaciteta 14 kw.......input power 4,61 kw.......glasnoca 80db.......zanimljivo .

[ idm @ 16.01.2016. 13:55 ] @
apokalipso

rekoste da sanitarnu vodu grejete sa toplotnom pumpom Kronoterm i vidim da je to vrlo isplativo.
Molio bih vas da mi odgovorite na par pitanja:
1- Mozete li mi malo opisati kako pumpa funkcioniše ?
2- Da li je bilo kakvih problema tj .kvarova na njoj ?
3- Da li ona ima kakav dopunski izvor toplote recimo el.grijač ili moze li se priključiti na neko centralno grejanje, kako je kod vas ?

Unapred hvala !
[ yt7pwr @ 16.01.2016. 13:58 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Bas bih voleo da vidim snimak te besumne pumpe

Ja sam video takvu TP voda-voda u Novom Sadu u bivšem lokalu mog brata. Pumpa je Kineska, 20Kw
i koštala je oko 2500 Eura plus bunar 20m, potopna pumpa i ugradnja. Greje oko 150m2 (dva lokala
u kući). Montirana je u samom lokalu a jačina zvuka je uporediva sa zamrzivačem popularno zvanim
sandučar od 400l. Jedino se za vreme starta čuje blaga vibracija lima kućišta same pumpe što bi se dalo
rešiti gumenim amortizerima (montirana je direktno na keramičke pločice). Imali su ideju i da je prodaju
pa je zato i izložena kao eksponat ali je ortakluk propao i za sada od toga nema ništa. Prošlu zimu je
odradila savršeno sa duplo manjim računom za struju (ušteda je veća pošto je vezan još jedan lokal).
[ popusicko @ 16.01.2016. 14:13 ] @
Citat:
sunfan: Jesu li u NS popucale kuce u blizini hotela koji koristi TP ? Kazu da su plitki bunari a velika kolicina vode pa je došlo do isušivanja zemlje. Mozda sam pogresno cuo .


Nije to velika količina vode kako zamišljaš.
Zaista sama TP nije bučna,Kad startuje se mako čuje ali kasnije tiho brunda.
Bunarska je bučna,kupljena u simu ,neka sa italijanskim imenom.
[ tihi2 @ 16.01.2016. 15:02 ] @
TP mora da se čuje, a bunarska (verovatno Pedrolo) je sigurno glasnija (pogotovo ako nije potopna). Ali ona se obično stavi u šaht sa poklopcom pa se ne čuje toliko.
U dvorištu se sigurno više čuje TP vazduh/voda (jer je napolju) ali ispod 60db. Ono 80db je stvarno strašno mnogo, toliku buku ni industrijske ne prave. Verovatno je greška.
[ popusicko @ 16.01.2016. 15:04 ] @
Jeste Pedrolo.Nemam šaht nego je jedna niska prostorija 1m visoka iskorišćena za instalacije.
[ apokalipso @ 16.01.2016. 21:52 ] @
Citat:
idm:
apokalipso

rekoste da sanitarnu vodu grejete sa toplotnom pumpom Kronoterm i vidim da je to vrlo isplativo.
Molio bih vas da mi odgovorite na par pitanja:
1- Mozete li mi malo opisati kako pumpa funkcioniše ?
2- Da li je bilo kakvih problema tj .kvarova na njoj ?
3- Da li ona ima kakav dopunski izvor toplote recimo el.grijač ili moze li se priključiti na neko centralno grejanje, kako je kod vas ?

Unapred hvala !


Pumpa je isto zrak-voda stim sto koristi zrak iz kotlovnice koja ne povrsine 10ak m2. U prospektu je pisalo sa mora biti minimalno 8m2 a ja imam 10ak m2 tj jedna manja manja 4 i veca 6m2 i imam flex cijev kao za napu koja prebacuje hladan zrak iz jedne prostorije u drugu jer ne smije da na istom mjestu usisava i isisava zrak. Ona inace radi do 7C ipod tih valjda slabo radi mada mi je u tim prostorijama uvijek 20ak stepeni pa nemam problema.
2. Problema nije bilo nikakvih osim jednom kada sam cistio kotlovnicu i iskljucio pumpu i nakon sto sam je upalio pocela se cudno ponasati tj bukvalno je pobudalila. Onda samo okrenem utikac (zamijenim fazu i nulu)sve normalno radi. Ovaj fenomen niko iz struke mi nije znao objasniti cak sam poslao i fabrici mail.
3. U sebi ima i grijac od 2kw mislim koji sluzi ako temperatura padne ispod 7 stepeni ali meni se grijac nije palio osim kda sam to okrenuo utikac.
Pumpa ima jos jedan izmjenjivac u sebi tqko da se moze spojiti na centralno grijanje ili solarne kolektore. Inace ima mislim 5 ili 6 modula rada. Samo TP, TP sa grijacem (ja to koristim), preko izmjenjivaca, i ostale kombinacije ovoga troga.
Inace sam nasao na netu podatak da im je ova TP za sanitarnu vodu proglasena u Svicarskoj 2 godine za redom na njihovim testovima.
[ apokalipso @ 16.01.2016. 22:01 ] @
Sto se tice TP voda voda to sam ja pokusao kod sebe i po protacunima morao sam raditi 3 busotine po 45m i taj sistem preko stele bi me izsao busenje,alkaten, pumpa, glikol.... oko 6000€ Problem je bio taj da mi nisu mogli garantovati da nece naletiti na slanu vodu jer sam dovodio ljude sa rudarsko geoloskog fakulteta (takva je Tuzla) a onda bi sve propalo pa se nisam odlicio. Imao je jos jedan faktor a to je da Tuzla ili tone ili klizi i sad ja ulozim tolike pare i klizne zemljise sto su mi isto objesnili strucni ljudi i ode onda moj sistem. Onda sam skontao da za 6000€ mogu kupiti 3 kinskem pumpe zrak-voda ili jednu kinesku a grijati se 6-7godina.

USPUT Tihi je apsolutno u pravu za kapacitet pumpe. Meni su za mojih ukupnih 290m2 izracunali da treba 11kw a pumpa mi je 18kw ali na 7C.
Dobro treba obratiti koliki je kapacitet pumpe na npr -10C ako su vam proracune za kucu radili na toj temperaturi a ne na 7C ili 2C kako znaju proizvodjaci
[ apokalipso @ 16.01.2016. 22:05 ] @
Jos jedna bitna stvar. Pumpa koja pokrece vodu u sistemu sa busotinama ja jaka gotov pa 1Kw a mnogi proizvodjaci kada pisu cop i potrosnju struje izostave tu stavku koja nije mala ako pumpa radi 15-16sati dnevno
[ tihi2 @ 16.01.2016. 22:43 ] @
Proizvođači uvek daju COP same toplotne pumpe.
Za TP voda/voda proizvođač i ne može znati gde se voda kod kupca nalazi pa ni kolika mu bunarska pumpa treba. Ali kod kupca to znači značajno manji COP. Ako je COP=4 za TP od 12kw onda sa bunarskom pumpom od 1kw COP pada na samo 3. A tu još nije uračunata cirkulaciona pumpa prema kući.
Za TP vazduh/voda nisu uračunati ventilatori koji mogu biti lepi potrošači (moji su 2x150w) pa i taj COP=3.5 zapravo padne na dosta ispod 3 (ako se doda i potrošnja cirkulacione pumpe). Za ovo baš nema opravdanja (jer se sve isporučuje u kompletu) ali proizvođači tako imaju bolje performanse svojih TP. Na papiru.
Svi ti COPovi su izmereni u laboratorijskim uslovima i realno su neostvarivi. Isto kao i potrošnja goriva u kolima (stvarna i fabrička potrošnja se uvek razlikuju na našu štetu).
[ popusicko @ 17.01.2016. 00:24 ] @
Citat:
apokalipso: Jos jedna bitna stvar. Pumpa koja pokrece vodu u sistemu sa busotinama ja jaka gotov pa 1Kw a mnogi proizvodjaci kada pisu cop i potrosnju struje izostave tu stavku koja nije mala ako pumpa radi 15-16sati dnevno

650w je bunarska i 240w cirkulaciona što jeste blizu kilovata.
TP u proseku radi tri puta dnevno po 2 sata na ovim temperaturama.
[ Nenad1234BGD @ 18.01.2016. 11:25 ] @
Sto se tice cirkulacionih pumpi, tu bi trebalo koristiti samo frekventno vodjene pumpe. Kod sistema voda voda, i potapajuce pupme mogu biti frekventno vodjene i na taj nacin se dodatno cuva ukupan COP sistema.

Takodje, kod voda voda sistema - sistem mora imati 2 bunara, jedan upojni i drugi crpni, nije ispravno raditi samo sa jednim bunarom iz niza razloga. Generalno voda voda ako se radi kako treba (2 bunara, dubina bunara do nivoa stabilnih voda, filteri i odrzavanje, izmenjivac...) nije nimalo jeftin sistem, ali uz pasivno hladjenje moze biti jako (jako) efikasan sistem.

Pod ovim jako jako mislim ukupan COP na nivou jedne godine i preko 7 (COP 5.77 za grejanje - frekventne cirkulacione i potapajuce pumpe + pasivno hladjenje kad samo cirkulacione rade).
[ kosticc.milan @ 18.01.2016. 13:47 ] @
Planiram da pravim TP vazduh-voda za kucu od 200m2 sa radijatorima, pa me interesuju Vasa misljenja.
Hteo sam da iskoristim kompresor hladnjace od 4kw el. snage R22 i da ga povezem na bojler 200l koji ce mi biti rezervoar tople vode. U samom bojleru bih ubacio spiralu koja bi menjala izmenjivac toplote, i on bi bio povezan na kompletan sistem grejanja. Kao spoljnu jed bi koristio isparivac od hladnjace sa expanz ventilom koja vec ima na sebi grejace za otapanje i grejni kabli u donjoj posudi. Izlaz iz bojlera bi nastavio i namotao oko spoljne jedinice kako bi je ujedno otapao i oborio temp na tom delu sistema.
Trenutno koristim kotao na gas koji greje vodu na 55C i imam dobru temp u prostorijama. Na nizima spoljnim temp ispod -15C povecao sam temperaturu vode na 60C da bi mi zagrejalo prostorije. Interesuju me Vasa misljenja oko ovog mpg razmisljanja?
[ zoxor @ 18.01.2016. 16:16 ] @
Ne bi da kvarim entuzijazam ali od opreme za hladnjacu tesko da ce ispasti nesto sto moze da greje a uz to da ne potrosi

vise nego sto greje barem po ovom sto si naveo kao ideju.
[ neznam nisam odavde @ 18.01.2016. 23:35 ] @
@ kosticc.milan
Samogradnja je lepa,ali malo više teorije i proračuna bi vam dobro došlo. Možda da pregledate forum unazad nekoliko meseci ima jako zanimljivih postova baš na temu kvadratura - snaga , Vazduh - voda polazna i povratna temperatura.Obratite pažnju dali je isparvač koji hoćete da koristite kao kondenzator predviđen za pritiske i temperature kondenzacije koje bi vama za navedene uslove rada trebali ,pošto kako ste naveli već ima ugrađen elektro grejač tj nije za reverzibilni modus rada predviđen, i dali je kompresor koji biste koristili klipni ili rotacioni.Možda za početak da zabeležite dnevnu potrošnju gasa i izračunate energetsku potrebitost vaše kuće,pa onda sa tim podatkom saglerdate koliko bi se vaš projekat uklopio u celu priču.Pokušajte ovako :Potrošnja(m kubni) x 9 (1 m kubni =9 kw ) x 0.96 (prosečan stepen iskorištenja gasnog kotla) .Trenutno zbog nižih spoljnih temperatura ovo vam je idealan period za ovakav eksperimenat.
Sa velikom pažnjom i interesovanjem pratim Vaš rad.

[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 19.01.2016. u 02:24 GMT+1]
[ apokalipso @ 24.01.2016. 08:27 ] @
Pozz za ekipu,

Interesuje me kolika vam je zadana temperatura vode na toplotnoj pumpi tj kolika je temperatura vode koja ulazi u kucu u pod
[ SG kamikaza @ 02.02.2016. 16:50 ] @
Pozdrav svim pumpasima...posto je ovo prva poruka koju pisem,uopste,na ovom forumu tj ovoj temi, da se predstavim ukratko.

Samu temu pratim vec par godina,i znam da ima svakakvih iskustava,pokusaja i saveta(odlicnih,dobrih i nikakvih).Po svemu sudeci,ove godine i sam postajem korisnik tp voda/voda koja bi grejala kucu 130 mkv,dobro izolovanu spolja od gore i sa unutrasnje strane,sa tendencijom dodatnog ulaganja u argon stakla,dodatak mineralne vune na tavanski deo... Generalno sam prelomio koju pumpu i od koga uzimam,jer sam prilokom zvanja oko 10ak domacih ponudjaca dobijao razne ponude i cene,cak sam prateci avanture tihi2 ovde stupio u kontakt i sa kineskom firmom meeting ali sam nekako odustao od njih ybog minimalne cenovne raylike u odnosu na onu koju dobijam u srbiji koja kasnije moze da rezultuje velikom glavoboljom usled nekog eventualnog kvara. Od 10 firmi sa kojima sam pricao, 9 je imalo barem po jedan podatak koji ne zele da kazu,inace meni bitan....tipa da je isporucena toplotna snaga tajna,ili da ne mogu da kayu/objasne nacin vodjenja pumpe tj kontrolu kako je resena,do toga da se na telefon javi sekretarica koja cita cene sa papira i objasnjava mi princip rada frekventno vodjenog kompresora,i preporuke strucnjaka da mi treba pumpa od bar 24kw toplotne snage....
Elem,da ne bude reklama,konkretno sam resem kupiti tp domace proizvodnje Wolf :) koje doduse koriste LG scrool kompresore, i u odnosu na one koje ista firma pravi sa copeland iste toplotne snage je jeftiniji oko 600e(sa copeland kompresorima se pumpe zovu sirius). Google koga zanima ime firme... Prevaga je konkretno pala na konto toga sto ni na jedno bitno pitanje nisam osetio nikakvo ustezanje pri odgovoru,cak mi je i ponudjeno da mi posalju sve napismeno da bi proucio sve dodatne karakteristike.Dobio sam i jedan broj od njihovog svezeg kupca iz NS,koji pumpom koja je meni preporucena greje 200mkv na podno grejanje,zadovoljan je,kaze da se nije prevario itd.
E sad konkretno posle ovog izlaganja,mene konkretno zanima da li neko ima neka dodatna iskustva sa ovim pumpama,kompresorima,neki dodatni savet.
Inace cena koju su rekli za taj model je 2300e 16kw,copeland 2800e 14 kw.
Samo busenje bunara mi ne predstavlja problem,imam bunardziju u blizoj familiji,kao ni sekundarni bunar,je imam mogucnost da uradim povrat eventualnog viska u atmosverske kanale,ili u najgoroj varijanti da to bude neka drenazna cev u mrtvom kraju dvorista koja bi primila sav visak iz sekundarnog bunara.
Svaki savet i pomoc su dobrodisli,a za neka dodatna pitanja stojim na raspolaganju!
Hvala unapred

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 26.06.2020. u 23:49 GMT+1]
[ tihi2 @ 04.02.2016. 08:34 ] @
Koje karakteristike ima ta TP? Na sajtu nema ništa (treba ulazna snaga, COP, uslovi merenja...). Verovatno ide na upit.
Razlika od 500 evra za bolji kompresor je preterana. Copeland te snage košta ispod 500evra (kod nas sa PDVom, transporom i svim troškovima) a LG ne može biti ispod 300, sem ako se nije nešto drastično promenulo od letos (a moglo je samo da bude jeftinije).
[ SG kamikaza @ 04.02.2016. 14:10 ] @
Pa na sajtu mozes naci podatak i uporediti cene samih kompresora,konkretno LG kosta 45k za 16 kw pumpu,a copeland za 14 kw oko 75-76 ako me secanje sluzi. Sami lg je 4 kw snage i deklarisu mi posle softwerskog preracuna u programu,za koji kazu da je samo za lg kompresore,cop 3.8 na 40 stepeni potisne vode. I da,ima vecu snagu tj potrosnju od copelanda slicne toplotne snage,sto su odma i naglasili. Bunarska pumpa odgovarajuceg kapaciteta za tu pumpu je 0.37 kw,shodno zahtevu minimalnog protoka. Nagrubo ukupan cop,ne racunajuci cirkulacionu posto za nju racunam da moram imati kakav god vid grejanja radio,racunam da je oko 3.5.
racunajuci toplotne gubirke kuce,spram situacije koja je sad aktuelna,ako sam sve dobro sabrao u najgoroj varijanti imam ~8 kw po satu na -10. Razlika od 500€ nastaje i na razlici cena kompresora,vecinski, a manjim delom zbog razlike u izmenjivacima,tj broju ploca. Licno mislim da je velikim delom razlika samo u doplati za ime brenda. Iskreno,jeftinije nisam nasao,mada nije mi primarno bitno da je najjeftinije...ali da sam dobio odgovor na sve sto sam pitao jesam! Valjda sam popravio sliku onoga sto te je zanimalo! I da,kinez trazi za mds40 voda voda, 1450$+50 sample fee,ne secam se koliko je bila ponuda za tvoju kad si ti kupovao!
[ tihi2 @ 04.02.2016. 22:58 ] @
Kinezi su sad manje aktuelni jer se dolar izjednačio sa evrom i sve je strašno poskupelo. Ja sam moju platio US$ 1020 a to je tada bilo oko 750 evra a sad je skoro 1000. I još gore, to je osnovica za sve ostale troškove, carimu, špeditera i na sve to PDV.
Biće to dobro, ne može tu da bude prevelike razlike. To je uhodana tehnologija...
Ja sam zadovoljan sa svojim COPom od 2.6 za Januar (račun je 10 000 din za ovoliku kvadraturu), a ti bi trebao da imaš bar 3 jer ti je voda bar 12*C za razliku od mog vazduha koji je 2.09*C za Januar.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 06:43 ] @
Bogami,bas je razlika sa kinezima! Jasno je kao dan za cop,pride sto nemam troskove za bunar kao sto bi neko drugi imao. Jedino me je interesovalo necije dodatno iskustvo sa konkretnom firmom iliti pumpom pored ovoga sto mi je taj jedan njihov kupac rekao. Trebalo bi danas sutra da odem do njega i pogledam u radu i licno se ispricamo. Kaze da mu je zadnjiracun bio 12k,jedno brojilo,jedina regulacija mu je sobni termostat podesen na 23 stepena. A zna li neko iz iskustva ili ako ima neko konkretno znanje,posto bi imao kombinaciju radijatora i fc,da li je bolje ici na aktivno ili pasivno hladjenje? Po onome sto sam ja citao,kad jše u kombinaciji sa aktivnim,smanjuje se cop same pumpe!
[ zoxor @ 05.02.2016. 07:30 ] @
Pasivno hladjenje je hladjenje bunarskom vodom a aktivno hladjenje je sa toplotnom pumpom kome jeste relativno nizak COP tacnije EER ( cop u hladjenju).
Pasivno hladjenje ima veliki nedostatak u vidu slabog ili nikakvog odvlazivanja vazduha tako da za potpun komfor bi trebalo da postoji i neki drugi uredjaj za odvlazivanje.
Neki modeli toplotnih pumpi voda-voda nisu reverzibilne tako da na to treba obratiti paznju.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 08:43 ] @
Daleko od toga da ne razumem razliku izmedju aktivnog i pasivnog hladjenja! Pitanje se odnosi na to da li pumpe koje imaju cervorokraki ventil imaju nesto slabiji cop u rezimu grejanje nego sto bi ista imala da nema opciju aktivnog hladjenja,ukoliko sam nejasno formulisao pitanje na prethodnom postu! Sustina svega je da li,ako je tako kako sam razumeo,ici samo na varijantu grejanja i eventualno kasnije uloziti dodatni novac za dodatni izmenjivac radi pasivnog hladjenja,da bi dobio povoljniji cop u rezimu grejanja! Ili ako sam pogresno razumeo sve to,odma uz neku minimalnu doplatu uraditi kombinovani uredjaj za grejanje i hladjenje!
[ zoxor @ 05.02.2016. 10:32 ] @
Nema razlike osim u ceni.
[ tihi2 @ 05.02.2016. 12:28 ] @
COP je skoro isti za grejanje i hlađenje.
Nisam video hlađenje radijatorima (problem je kondenzacija i curenje pa treba naći način da se voda koja curi odvede, kao i kod klima).
Ne znam koliko je prijatno stati na pločice koje su 15*C. Kad stanem na moje pločice koje su oko 20*C osetim (prijatnu) hladnoću ali hladnije od toga mislim da mi se ne bi svidelo.
Za pojedine regione (Afriku itd) se ugrađuju TP bez četvorokrakog ventila. One mogu ili da samo hlade ili da samo greju. Ima takvih i kod nas pa treba proveriti.
Hlađenje sa TP ima smisla jedino sa fankoilima (koji imaju rešeno odvođenje kondenzacije) jer se gura voda od 7*C a vraća u TP od 12*C. A kako jedan fankoil košta koliko i jedna klima tako se počne razmišljati šta je bolje i jeftinije...
Pasivno hlađenje je ok ali sa kompromisima:
1. ako se pusti bunarska voda direktno u sistem onda je prljavija voda sa puno više gvožđa u cevima što opet može biti problem.
2. ako se stavi dodatni izmenjivač, gubi se efikasnost jer se gubi oko 5*C na ulaznoj vodi.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 13:47 ] @
Rekoh da o hladjenju razmisljam jer cu imati kombinaciju radijatora i fc,ali imam direktan razvod od ormarica za svako grejno telo ponaosob,razvod je kroz kosuljicu u podu. Pricao sam sa njima danas,preporucuje pasivno i pozvao me da na leto dodjem kod njih i vidim kako su kod njih pustili pasivno hladjenje poslovnog prostora ~150 mkv sa izmenom do +2 u odnosu na bunarsku vodu,hladjenje sa 6 fc.Naravno leti bi u ormaricu zatvarao ventile ka radijatorima. Cena izmenjivaca kod njih je 200€ sa pdvom,a na kp moze da se nadje za 120-150€.
[ zoxor @ 05.02.2016. 14:50 ] @
@tihi2

U Africi (i ne samo u Africi nego i kod nas ako je potreba samo za hladjenjem) se koriste chilleri koji su u stvari osnovni uredjaji i od kojih u nekim slucajevima moze nastati toplotna pumpa dodavanjem reverzibilnosti da li sa freonske ili vodene strane.
Ja sam prvenstveno hteo da ukazem da neke TP vazduh-voda i narocito TP voda-voda nisu reverzibilne i mogu samo da GREJU.
Kod TP renomiranih proizvodjaca COP pri rezimu 35/30 moze da bude 4,5-5 EER pri rezimu 7/12 oko 3-3,5 naravno prosek ce biti priblizan posto je pad COP izrazeniji padom temperature neko pad EER porastom temperature.

@SG kamikaza

Da ne bude zabune nisam protivnik pasivnog hladjenja samo zelim ukazati na moguce nedostatak u vidu ne odvlazivanja.
FC treba da je adekvatno dimenzionisan za temperaturu koja ce proticati kroz isti.
Imao sam prilike da pustam chiller u kuci sa zidnim hladjenjem u rezimu 18/23 ali je ugredjen i kanalski split za odrzavanje vlage.
[ neznam nisam odavde @ 05.02.2016. 15:34 ] @
Imam TP vazduh voda i voda voda sa po 3 izmenjivača u svakom modusu rada i grejanjem sanitarne vode.Moj lični favorit je vazduh voda jer cena i posebno komplikacije sa bunarima i primarnim izmenjivačem po meni ne opravdavaju razliku u uštedi struje u naj hladnijim danima, a u periodu kad je spoljna temperatura veća od temp.vode sve je već odavno rečeno. .Jedino skrećem pažnju da kod vazduh voda ima malo zezanja kod otapanja spoljne jedinice kad je velika vlaga u vazduhu osim ako TP nema koaksijalni izmenjivač i bufer (među rezervoar)ali voda voda sa koaksijalnim traži velik protok.Ništa nije idealno. Ja za otapanje vazdušnog izmenjivača koristim energiju iz bojlera sanitarne vode.Što se tiče hlađenja uvek i samo pasivno jer nije tako ubitačno hladan vazduh ne boli grlo jer je vazduh suv i potrošnja struje je zanemariva par stotina vati kolko troši bunarska pumpa i ventilatori u FC u odnosu po minimalno 1.2 kw po jednom klima uređaju u hlađenom prostoru ili + snaga kompresora same TP + FC.Od hlađenja na radijatore naravno nema ništa - probao :( hladno ide dole a toplo gore pa bez ventilatora ili neke druge prinudne promaje to neradi kondenzacija i nije toliki problem limar crevo i eto.O ceni i elementima sve je davno rečeno :jeftino i dobro nema .jedino mi nije jasno šta traže bunarske i cirkulacione pumpe u proračunima COP ?
[ zoxor @ 05.02.2016. 15:46 ] @
Pumpe trose struju i imaju uticaj na ukupno iskoriscenje sistema odnosno dobijena kolicina toplote : utrosak struje svih elemenata sistema = COP sistema
[ tihi2 @ 05.02.2016. 16:12 ] @
Da, ja sam ovde uvek davao COP celog sistema (Kompresor+ventilatori+cirkulaciona pumpa (prema akomulatoru)+2. cirkulaciona pumpa (prema kući)). Za mene su to troškovi struje.
Za voda/voda bi to bilo kompresor+bunarska pumpa+cirkulaciona pumpa (+ još i druga cirkulaciona ako ima akomulator).
Zbog ovoga proizvođački COP=4.5 pada na realnih COP=3.5 (za moju TP piše da je na +2*C i vodu od 40*C COP=3 a moj stvarni, realni, postignuti COP=2.5).
Ako dobro razmišljam situacija je ovakva:
Da bi u sobi bilo 20*C na spoljnjih 0*C, neka je temperatura poda 25*C. Da bi leti na spoljnjih 40*C bilo 20*C u kući potrebno je da je temperatura poda 15*C.
Ne bih znao da kažem da li je to prijatno ili ne, ali znam da mi baš nije prijatno kad klima duva punom snagom.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 16:50 ] @
Jeftino i dobro itekako postoji,samo treba biti dovoljno pametan pa proceniti dobro! Da li je dobra pumpa istih elemenata za 2500€ ili je bolja pumpa istih elemenata koja kosta 4000+€??? Sve je to za voda voda standard....copeland swep dixell....pitanje je samo koliko je neko pohlepan prilokom preprodaje ili u slucaju za koji sam ja resen,koliko ceni svoj trud da sklopi nesto! Hladjenje nemam nameru da koristim po ceo dan,jer imam troje msle dece,vec jednostavno zelim da ublazim tj olaksam boravak u kuci za vreme podnevne ludnice u sred leta,eventualno blago rashladjivanje uvece zbog mirnijeg sna. Da sam ijednog trena imao sumnju u mogucnosti voda voda sistema odustao bi,ovako vec tri godine pratim komsiju tri kuce od mene kako to kod njega funkcionise bez problema. Na duge staze naravno da je bitan i finansijski faktor,zato prevaga za pasivno.
Zoxor
Nemam nista protiv ni da si ti protiv pasivnog hladjenja,svako ima svoj razlog za i protiv.
Sa cilerima od par desetina kw do par stotina kw svakodnevno imam posla,jer iste odrzavam,i svestan sam pogodnosti i mogucnosti pri koriscenju i za grejanje i hladjenje. Istim nam se greje i hladi upravnu zgrada od oko 1000mkv.
Licno moje misljenje je da u cop sistema tp treba racunati cirkulacionu koja bi se koristila za bafer,a primarnu svakako moras da imas kakav god vid centralnog grejanja imao, i nisam bas na puno slucajeva cuo i video da neko nju uracunava u trosak za grejanje. Ali opet,sto ljudi sto cudi,sto zena dvesta sisa :-D
[ rade.zrnic @ 05.02.2016. 17:26 ] @
@kamikaza napisa,
"Licno moje misljenje "...",a primarnu svakako moras da imas kakav god vid centralnog grejanja imao, i nisam bas na puno slucajeva cuo i video da neko nju uracunava u trosak za grejanje."
Ako ti je i ta pumpa u sistemu grejanja onda moraš i njenu potrošnju da uračunaš u troškove. Ponekad to nije ni zanemarljivo.
@Tihi2 napisa da mu COP osetno pada kad uračuna i njenu potrošnju. Jedino ako imaš njen el. priključak kod komšije, onda je zanemarljiva.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 17:45 ] @
Bez neke lose namere,ali kadnekog pitas koliko je potrosio za grejanje cujes odgovore:
10 kubika bukve za smederevac
15 Kubika bukve i tonu ugljana kotao
350 Kubika za gas
ili par tona peleta...nikad niko ne govori + xyz kw za cirkulacionu pumpu. Zato je nema u mojoj racunici. A ako bi pravili dodatne komplikacije u racunu onda u sistem tp da uvedemo potrosnju struje za elektroniku,sobni termostat pa i sijalicu koju bi palili u prostoriji gde je tp.
Ja je ne racunam,i nemam nista protiv ako je neko racuna,sasvim mi je ok. Da cu je racunati dogodine kad ubacim bafer,hocu,je dodajem jos jednu. Ovo je nesto o cemu mozemo danima pricati i ne naci sredinu oko koje se svi mozemo sloziti,zar ne?
[ rovaccccc @ 05.02.2016. 17:51 ] @
Oni na peletu i drvima nemaju cop :-) :-) :-)
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 18:06 ] @
Ja nisam ni rekao da imaju!!! Naveo sam potrosnju! Zar ne!
Govorim o ukupnoj potrosnji za navedene sisteme. Retki su oni koji su u to racunali i struju za pumpu.
[ rade.zrnic @ 05.02.2016. 18:07 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Bez neke lose namere,ali kadnekog pitas koliko je potrosio za grejanje cujes odgovore:
10 kubika bukve za smederevac
15 Kubika bukve i tonu ugljana kotao
350 Kubika za gas
ili par tona peleta...nikad niko ne govori + xyz kw za cirkulacionu pumpu. Zato je nema u mojoj racunici. A ako bi pravili dodatne komplikacije u racunu onda u sistem tp da uvedemo potrosnju struje za elektroniku,sobni termostat pa i sijalicu koju bi palili u prostoriji gde je tp.
Ja je ne racunam,i nemam nista protiv ako je neko racuna,sasvim mi je ok. Da cu je racunati dogodine kad ubacim bafer,hocu,je dodajem jos jednu. Ovo je nesto o cemu mozemo danima pricati i ne naci sredinu oko koje se svi mozemo sloziti,zar ne?

U pravu si potpuno... Možemo da se gložimo unedogled ali to temu neće unaprediti.
Koliko je koštao gas (u trenutku) + elektrika koja je angažovana za distribuciju u kući (objektu)...
Isto to za sve ostale načine "podgrijavanja" stambenog prostora...
Govorimo (pišemo) o TP, alternativi "čvrstih" izvora...
Znači sve što je uključeno u kolo prenosa topline iz jedne sredine u drugu bi trebalo da bude sublimirano u konačni koeficijent.
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 18:15 ] @
Drago mi je da si dobronamerno shvatio!
Cilj stupanja na forum mi je da steknem nova saznanja kroz konverzaciju,dobijem neki savet eventualno damneki kad budem bio korisnik. Nikako prepirka
[ rade.zrnic @ 05.02.2016. 18:35 ] @
Sasvim dobronamerno...
Nemam razloga za nešto drugo. Vidim po titlu da se baviš sličnim poslovima, pa eto da izmenimo iskustva.
"Ordiniram" sa sistemom gde su angažovane snage do 2MW. Nije po izrazu TP, ali sve je to isto ako me razumeš, hladnjača je u pitanju. Merna grupa broji i angažovanu snagu kompresora, evaporatora, potisnih pumpi (amonijačnih, vodenih i svu silu dodatnih motora). Sve se broji...
[ tihi2 @ 05.02.2016. 18:44 ] @
Ma nema prepirke, samo razmena mišljenja.
Meni je lako da to merim jer imam posebno brojilo za grejanje pa su mi svi potrošači vezani za kotlarnicu na tom brojilu (i elektronika za upravljanje i sijalica koju palim kad ulazim u kotlarnicu).
Inače, kad bi išli mak-na-konac ventilato u fankoilu je 20-80w pa ako radi pola vremena za mesec dana eto 20kw. Pa puta 5-6komada i ode 100kw.
Te potrošače ne treba zanemariti. Kod mene, jedna cirkulaciona 250w (potroši oko 100kw mesečno), druga cirkulaciona 80w (potroši 30kw), ventilatori 2x150w (100kw), sijalica 5kw ... i to sve bez kompresora koje je glavni potrošač (4.4kw/sat). Samo kažem da se skupi lepa potrošnja koja se baš nije očigledna...
[ neznam nisam odavde @ 05.02.2016. 18:55 ] @
Čini mi se da smo pomešali potrošnju i stepen iskorištenja .Odavno se zna koliko kw energije daje 1 kg uglja zavisno od vrste isto tako i za gas ,drvo ,pelet zavisno od sastava itd. npr: kod čvrstog goriva stepen iskorištenja max60% za gas se računa 95% i u opšte neigra ulogu snaga kotla ,broj i snaga pumpi , ventilatora i svega drugog pratećeg.Tako se i za TP računa koliko kw toplote daje osnovni agregat za 1 kw struje i izražava se kao COP .Što se mene tiče može se reći i 450% (COP 4,5) samo nemojmo smetnuti s uma da se COP daje za 32/28 stepeni potis / povrat i da on drastično pada povišenjem ovih vrednosti.Isto COP pada ako je slab dotok vode ili loš upojni bunar odnosno ako su Fe naslage na izmenjivaču velike, isto kao koad vazduh voda radi u režimu spoljne temperature nižem od -5 .
[ idm @ 05.02.2016. 19:18 ] @
SG Kamikaza,
molio bih vas da mi napisete vas e-mail (moze i u privatnoj poruci).
Unapred hvala !
[ SG kamikaza @ 05.02.2016. 19:25 ] @
t

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 26.06.2020. u 23:50 GMT+1]
[ zoxor @ 05.02.2016. 19:37 ] @
Ja se grejem toplotnim pumpama vazduh-vazduh i nemam cirkulacione pumpe.

U januaru potrosio 770 kW sto je oko 1000 W/h. Koliko bi mi trosila samo bunarska pumpa i jos jedna ili dve cirkulacione ??? :-):-):-)
[ rovaccccc @ 05.02.2016. 22:45 ] @
Onda ispada da voda-voda imaju dobar cop......samo sto osjetno vise trose struju od npr zrak-zrak :-)
[ scroll @ 06.02.2016. 14:00 ] @
pozdrav
[ scroll @ 06.02.2016. 14:02 ] @
nije baš tako loša tp voda voda
[ SG kamikaza @ 06.02.2016. 14:21 ] @
Moze neki info?snaga proizvodjac,kvadratura?
[ warme @ 06.02.2016. 14:28 ] @
Spominjenete potrošnju, na mom sistemu zemlja/voda sem scroll kompresora jedini potrošači su još 2 Grundfos cirkulacione pumpe sa ukupnom potrošnjom od 120W, kada sistem funkcioniše maksimalna potrošnja je 1,5kW manje nego fen za kosu. A od kada je sistem pre 4 godine pušten u rad ja nemam ni jedan zastoj, komfor je maksimalan, a o uštedi da i ne govorim. Tačno je da ovakvih sistema u Srbiji još nema puno instaliranih, ali će ih biti sve više i više. Njih instaliraju oni koji žele da imaju siguran, stabilan i efikasan sistem grejanja za ceo život. Oni koji ne žele da im spoljnje jedinice ukrašavaju fasadu na stambenom objektu, ispod kojeg zimi imaju klizalište ili kada nije tako hladno baruštinu, oni koji ne žele druženje sa majstorima svakih par meseci, nedelja ili dana. A koji žele da imaju COP koeficijent sigurno iznad 5, jer je izmeren. Čitam da mnogi uopšte ni ne znaju kako pasivno hlađenje funkcioniše, nema tu nikavog kondenza, vlage u vazduhu i ostalih priča. Suština je da nema duvanja, brujanja, dizanja prašine, a pre svega ne potrebne potrošnje električe energije. I jeste tačno da sistemi koji imaju aktivno hlađenje imaju manji COP koeficijent na grejanju. Zato gotovo svi eminentni prozvođači toplotnih pumpi u svoje pumpe ne ugrađuju ventile za prusmeravanje, već preporučuju pasivno hlađenje. Samo jeftine Kineske pumpe i neke koje sklapaju kojekakvi likovi imaju aktivno hlađenje. Moj sistem na pasivnom hlađenju troši 120W, kao jedna sijalica, pritom toplotu vraćam nazad u zemlju. Tako da ko ima novca da investira u pravu stvar koja će mu omogućiti udobniji život, a želi da ima savršeni sistem grejanja, ne treba uopšte o drugom sistemu da razmišlja. A oni koji nemaju, bolje da sačekaju i skupe novac pa ulože u pravu stvar. Na pitanje da li odabrati Copeland ili LG scroll kompresor, odgovor je jedostavan proveri koje kompresore ugrađuju poznati proizvođači toplotnih pumpi, pa se zapitaj zašto je to tako.. Pozdrav.
[ tihi2 @ 06.02.2016. 14:55 ] @
Sve je to tačno.
Kakve su Vam sonde, kako je to urađeno i pošto? Koji fluid ide u zemlju?
Rekao bih da grejete 120-150m2.
[ scroll @ 06.02.2016. 14:56 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Moze neki info?snaga proizvodjac,kvadratura?

grejanje oktobar novembar ,snaga oko13kw. 70m2 ,microma ,sastavio takozvani majstor(ja)

[ scroll @ 06.02.2016. 15:00 ] @
decembar
[ zoxor @ 06.02.2016. 15:00 ] @
Citat:
scroll:
nije baš tako loša tp voda voda


Naravno da nije. Ali polako gubi trku sa air source toplotnim pumpama.

Za nasu klimatsku zonu air source moze da se meri sa bilo kojom drugom TP.
[ SG kamikaza @ 06.02.2016. 15:04 ] @
Ne sumnjam u kvalitet izvedbe kod tebe,ali su to verujem pare za investiranje koje vecina nikad u zivotu nece imati da ulozi,a licno i ja da imam toliko opet bih radio voda voda,a ostatkom zavrsio nesto drugo. Isplativost celog sistema spram godina potrebnih za povrat ulozenog spram ustede je velika,a kod nas niko ne zna sta sutra nosi! Duvanja sa pasivnim nema samo u slucaju podno zidnog razvoda,a u slucaju sa fc ima itekako,do kondenzacije u zidovima i patosu uvek moze da dodje.
Cenim svako iskustvo po pitanju preporuke LG vs Copeland,ali samo ako je u pitanju licno iskustvo. To da vecina koristi copeland,znaju i vrapci,ali nije jedino resenje i nije ni on bezgresan! Da uporedim ponudu kod drugih znam i sam i vec ih dosta sve uporedjujem,ali u ovom slucaju negativan komentar ili preporuku po pitanju lg kompresora mogu samo od korisnika da prihvatim. Svestan sam da ih ima manje ili cak mozda par korisnika,zato sam ovde pitanje i postavio!
[ scroll @ 06.02.2016. 15:09 ] @
Citat:
zoxor: Naravno da nije. Ali polako gubi trku sa air source toplotnim pumpama.

Za nasu klimatsku zonu air source moze da se meri sa bilo kojom drugom TP.

Nebih rekao dok bude zime sa temperaturama ispod +7. Zaboravih da napišem da imam grejanje sa radijatorima , a zamislite ša bi bilo da imam podno........
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 15:30 ] @
Zasto mora bit zima ispod +7 :-)



Zamisli kolki je cop ostvaren s ovim....u oktobru i novembru :-)
[ tihi2 @ 06.02.2016. 15:42 ] @
Scroll i Warme,
Isti displej, znači da je ista TP voda/voda?
[ warme @ 06.02.2016. 15:49 ] @
Uz dužno poštovanje radoznalih ljudi koji posećuju forum. Ako sam sistem kupio, time nisam dobio pravo da javno delim informacije slike i tehnička rešenja. Na interentu je lako pronaći sve pa tako i firmu sa kojom sam imao saradnju, ko traži taj će i pronaći. Kontaktirajte proizvođača pa tražite ponudi i pitajte sve ostalo što vas zanima.. Ja mogu da kažem iz sopstvenog iskustva da nisam skupo platio svoj sistem. Kupljen je od domaćeg proizvođača koji je izveo kompletan sistem, od geosndi do instalacije. S obzirom da sam ponude tražio i od uvoznika (trgovaca) cena je bila duplo niža. Uz to sam shvatio da uvoznici, predstavnici na žalost imaju jako malo znanje i iskustvo.. Geosonde ako uzmem bušenje bunara, potopnu pumpu i upojne bunare, nisam skupo platio. Za to da imaš novca da uložiš u zemlja/voda i onda bi ugradio voda/voda govori da se nisi dovoljno informisao. Problemi kod voda/voda je upravo bunarska voda, koja je ne svuda ali na dosta mesta prezasićena mineralima pre svega gvožđem. Ako ga ima u većoj meri, gvožđe zapušava upojni bunar i onda je investitor primoran da mimo zakona vodu pušta u kanalizaciju. To što kod nas to niko ne proverava je druga strana. Takođe minerali se taloži u izmenjivaču toplote koji je onda potrebno ispirati, a to može da bude problem jer ga nije lako isprati.. pa se taloži u cevima, pumpi i svuda gde bunarska voda prođe.. Da ne bude zabune kod mene u Subotici sam bio da pogledam sistem koji funkcioniše bez održavanja već 10 godina, to je zato što je odgovarajući kvalitet vode. Međutim i pored toga ja sam se ipak odlučio za sigurniju opciju. FC ugrađivati u nov stambeni objekat nema smisla, ako bih bio primoran pre bih se odlučio za radijatore. Skupi su i a za moj ukus ružni i ne praktični, želim tišinu u svom domu, pogotovo dok spavam :) ali ima i drugih problema oko same regulacije koje mi je onomad objašnjavao izvođač. Ja imam kombinaciju zidnog i podnog grejanja i nikada na pasivnom hlađenju nisam imao vlagu, a sa pasivnim halađenjem imam prijatnih 26-27C kada je napolju +37C, više nego dovoljno. Kada sam instalirao sistem, i sam sam se plašio vlage, međutim poslušao sam izvođača posebno kada sam obišao i video par sistema u radu.
[ zoxor @ 06.02.2016. 15:51 ] @
Citat:
scroll:
Citat:
zoxor: Naravno da nije. Ali polako gubi trku sa air source toplotnim pumpama.

Za nasu klimatsku zonu air source moze da se meri sa bilo kojom drugom TP.

Nebih rekao dok bude zime sa temperaturama ispod +7. Zaboravih da napišem da imam grejanje sa radijatorima , a zamislite ša bi bilo da imam podno........


Ociglednodno niste u toku sa air source TP
[ scroll @ 06.02.2016. 15:54 ] @
Citat:
zoxor: Ociglednodno niste u toku sa air source TP
pa dajte da se edukujem šta to znaju te vazdušne tp? Po meni ništa više od voda voda sistema , samo imje teže jer treba da greju sa niže temperature.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 06.02.2016. u 17:14 GMT+1]
[ scroll @ 06.02.2016. 15:57 ] @
Citat:
tihi2:
Scroll i Warme,
Isti displej, znači da je ista TP voda/voda?

Jasam uzeo delove i sam sastavio meni tp.
[ SG kamikaza @ 06.02.2016. 16:09 ] @
Warme,
Tako formulisan odgovor,me navodi na misljenje kao da si deo tima koji je tu pumpu i pravio.ne kazem da je tako,ali lici. Ako si sistem kupio i potpisao ugovor kojim si obavezan da cutis o detaljima,razumem. Ako nisi,sve se svodi na dobru volju,tvoju! Informisan o mogucnostima i razlikama u vrsti izvedbe tp jesam,bilo ko o mojim mogucnostima materijalno/tehnickim nije,zato kazem voda voda sve i da imam para za zemlja voda! Problem bi bio tehnicke prirode uklopiti takav sistem. Mislim da bar cena tvog sistema ne bi trebalo predstavljati problem,da se javno kaze,ako nista bar zemljani deo! Hvala
[ zoxor @ 06.02.2016. 16:18 ] @
Citat:
scroll:
Citat:
zoxor: Ociglednodno niste u toku sa air source TP
pa dajte da se edukujem šta to znaju te vazdušne tp? Po meni ništa više od voda voda sistema , samo imje teže jer treba da greju sa niže temperature.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 06.02.2016. u 17:14 GMT+1]


Ovo mi lici na debate pre par godina oko toga da su plazma televizori bolji od LED

Vreme ce pokazati.
[ scroll @ 06.02.2016. 16:27 ] @
E sad nismo mnogo saznali.
[ neznam nisam odavde @ 06.02.2016. 16:34 ] @
Čini mi se da jedini imam TP voda voda i vazduh voda u jednom uređaju i mogu iz ličnog iskustva reći da vazduh voda mi je ekonomičniji gledano celu godinu osim u danima sa velikom vlagom u vazduhu kad je otapanje spoljne jedinice dosta problematično ako nemate bafer.čak i u danima sa - 10 mi vazduh voda radi barem jednako dobro kao i voda voda .Što se tiče gvožđa u vodi koje ubija prijemni bunar i primarni izmenjivač u potpunosti se saglašavam sa g.warme bio sam primoran da napravim sopstvene "alate" za čišćenje upojnih bunara i izmenjivača.Planiram da bušim 3 napojna na 15 m gde nema gvožđa ali je priliv slabiji a sva 4 (1 napojni 3 upojna 28 i 32 m )budu upojni.
[ idm @ 06.02.2016. 16:41 ] @
warme,

molio bih vas da mi u privatnoj poruci napisete vas e-mail.
Unapred hvala !
[ scroll @ 06.02.2016. 16:46 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde: Čini mi se da jedini imam TP voda voda i vazduh voda u jednom uređaju i mogu iz ličnog iskustva reći da vazduh voda mi je ekonomičniji gledano celu godinu osim u danima sa velikom vlagom u vazduhu kad je otapanje spoljne jedinice dosta problematično ako nemate bafer.čak i u danima sa - 10 mi vazduh voda radi barem jednako dobro kao i voda voda .Što se tiče gvožđa u vodi koje ubija prijemni bunar i primarni izmenjivač u potpunosti se saglašavam sa g.warme bio sam primoran da napravim sopstvene "alate" za čišćenje upojnih bunara i izmenjivača.Planiram da bušim 3 napojna na 15 m gde nema gvožđa ali je priliv slabiji a sva 4 (1 napojni 3 upojna 28 i 32 m )budu upojni.

Intersuje me kakva je vaša pumpa voda voda ako nije tajna.
[ idm @ 06.02.2016. 17:36 ] @
Scroll,
poslao sam vam pp poruku!
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 18:44 ] @
Kuca 85m2....sa finom izolacijom.....grije se na pumpe zrak-zrak vec cetvrta zima evo.......ako izvadim prosjek do sad trosio sam oko 120€ (kwh= 0,08€)struje po sezoni ukupno sve sto ode na grijanje (nema dodatnih pumpi ni nista drugo sto bi trosilo struju).

Zanima me......mogu li neke druge pumpe trositi manje .......koliko manje.......koliko kostaju......da bi mogao skontat koliko je vrijeme otplate ulaganja.

Poznate su mi ostale razlike sto se tice konfora i slicno.....sad me zanima bas potrosnja.



[ scroll @ 06.02.2016. 20:11 ] @
Citat:
rovaccccc: Kuca 85m2....sa finom izolacijom.....grije se na pumpe zrak-zrak vec cetvrta zima evo.......ako izvadim prosjek do sad trosio sam oko 120€ (kwh= 0,08€)struje po sezoni ukupno sve sto ode na grijanje (nema dodatnih pumpi ni nista drugo sto bi trosilo struju).

Zanima me......mogu li neke druge pumpe trositi manje .......koliko manje.......koliko kostaju......da bi mogao skontat koliko je vrijeme otplate ulaganja.

Poznate su mi ostale razlike sto se tice konfora i slicno.....sad me zanima bas potrosnja.

koje su te zrak zrak tp?
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 20:24 ] @
Kad sam trebao uselit u kucu na ljeto 2012..........nisam bio siguran sta da se radi........bjezao sam od peleta jer sam se grijao na to i nisam bio zadovoljan potrosnjom i poslom oko njega......bjezao od drva i uglja zbog posla oko toga.........plin i struja ovdje skupi.......odlucim privremeno za zrak-zrak i nabavim fujitsu nocria 14 (1000€).......i imao staru neku lg 12-ka isto inverter (ne vrijedi ni 500€ :-) )..........nisam bio siguran ni hoce li to raditi posao ...pogotovo kad dobro zahladni vani.......kontao sam da cu ici nekad na zrak-voda bar.......i to mi je ulaganje......ali prema situaciji ovdje opet puno manje nego voda-voda i slicno.

I onda se desava da mi ovo radi posao.......tako da iz godine u godinu sve manje razmisljam o skupom ulaganju u tp......niko mi i ne vjeruje koliko malo trosim.........imam temp 24*C....grijanje radi 24h dnevno.......sa konforom sam zadovoljan ali ima mjesta za napredak........da sam znao kako ce se sve odvijati.......stavio bih vise manjih uredjaja.......konfor bi bio malo bolji jer se uopce nebi osjetilo nikakvo duvanje kad je sa svih strana po malo.......i male vanjske jedinice se skoro uopce ne cuju da rade.......a na potrosnju svejedno nemam zamjerku ni ovako ni onako.

eto ukratko :-)
[ scroll @ 06.02.2016. 20:42 ] @
Ako dobro računam onda potrošiš 1500kwh za sezonu ja oko 1000kwh za 70m2 sa tempod 24-25c
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 20:50 ] @
Kuca.....stan.....visina...izolacija.....prozori....???

[ zoxor @ 06.02.2016. 20:54 ] @
Citat:
scroll:
Citat:
rovaccccc: Kuca 85m2....sa finom izolacijom.....grije se na pumpe zrak-zrak vec cetvrta zima evo.......ako izvadim prosjek do sad trosio sam oko 120€ (kwh= 0,08€)struje po sezoni ukupno sve sto ode na grijanje (nema dodatnih pumpi ni nista drugo sto bi trosilo struju).

Zanima me......mogu li neke druge pumpe trositi manje .......koliko manje.......koliko kostaju......da bi mogao skontat koliko je vrijeme otplate ulaganja.

Poznate su mi ostale razlike sto se tice konfora i slicno.....sad me zanima bas potrosnja.

koje su te zrak zrak tp?


TP vazduh-vazduh
[ tihi2 @ 06.02.2016. 21:05 ] @
To se kod nas narodski zovu klima uređaji a jesu u stvari toplotne pumpe.
Inače ako su proizvođači, uslovi, toplotne pumpe i cene tajna, imam i ja rezultate moje toplotne pumpe koju ne mogu da kažem kako radi a to ćete lako naći na Internetu.
Jako je dobra, lepa i skoro da ne troši struje. Rekao bih da ne potroši ni ovo što piše.
Sigurno je najbolja jer još na ovom forumu nisam video veći COP. Slikao sam displej da se uverite. Kad pogledam cene, ja sam je dobio skoro džabe.
Koga zanima neka potraži po Internetu, ja sam Vam dovoljno pomogao što sam Vam rekao da tako nešto postoji.


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 06.02.2016. u 22:34 GMT+1]
[ scroll @ 06.02.2016. 22:28 ] @
Citat:
rovaccccc:
Kuca.....stan.....visina...izolacija.....prozori....???


kuca 2,7m kombinovano stirapor vuna, 5cm,8cm ,13cm stirapor zidovi plafon 2cm stirapor 10cm vuna tavanica 20cm vuna. Za proslu iza ovu sezonu sam potrosio 1240kwh ukupno elektricme energije
[ anon3017188 @ 06.02.2016. 22:31 ] @
....xexexexeeee...........cirkus !!!............moze meni jedna slika COP 10.........to mi je srecan broj.
[ scroll @ 06.02.2016. 22:36 ] @
Citat:
tihi2:
To se kod nas narodski zovu klima uređaji a jesu u stvari toplotne pumpe.
Inače ako su proizvođači, uslovi, toplotne pumpe i cene tajna, imam i ja rezultate moje toplotne pumpe koju ne mogu da kažem kako radi a to ćete lako naći na Internetu.
Jako je dobra, lepa i skoro da ne troši struje. Rekao bih da ne potroši ni ovo što piše.
Sigurno je najbolja jer još na ovom forumu nisam video veći COP. Slikao sam displej da se uverite. Kad pogledam cene, ja sam je dobio skoro džabe.
Koga zanima neka potraži po Internetu, ja sam Vam dovoljno pomogao što sam Vam rekao da tako nešto postoji.


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 06.02.2016. u 22:34 GMT+1]

OVDE SE SAMO MALO PRETERUJE kao kod tp vazduh voda.
[ tihi2 @ 06.02.2016. 22:59 ] @
A koliko bi to bilo bez preterivanja?
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 23:00 ] @
Citat:
scroll:
Citat:
rovaccccc:
Kuca.....stan.....visina...izolacija.....prozori....???


kuca 2,7m kombinovano stirapor vuna, 5cm,8cm ,13cm stirapor zidovi plafon 2cm stirapor 10cm vuna tavanica 20cm vuna. Za proslu iza ovu sezonu sam potrosio 1240kwh ukupno elektricme energije


Imas skoro dvostruko deblju izolaciju na zidu.......i ako sam dobro razumio 6 puta deblju izolaciju u tavanu......i 17,64 % manju kvadraturu :-)





[ SG kamikaza @ 06.02.2016. 23:04 ] @
Warme
Sto se tice skrivenih parametara,cena,tehnickih izvedbi....od bas jedne firme iz te tvoje subotice sam i odustao. Zato sam i rekao ranije da lici kao da si deo tima koji ih pravi. Nece da mi deklarise grejnu snagu,kaze gase cirkulacionu pumpu kad postigne temperaturu i fc nikako ne mogu sa rafijatorima de se kombinuju. Ok,pitam razlog gasenja ako se nema bafer,vec samo ta cirkulaciona,nece da kaze....kao sve smo mi to merili i mi znamo bolje. Imam primer gde znam da njihova tp radi bez greske trecu godinu,ali ja ne kupujem slova na pumpi i hocu da znam sve o njoj!
Vidim da si i tihog pecnuo,meni se cini da se to ne dogadja cesto. Poenta foruma je razmena iskustva,misljenja i ideja...da je tvoj sistem tebi super,postujem,ali se to sve moze uporediti sa bilo cijom izjavom da se greje celu zimu za 50€,ali ne sme da kaze kako. Meni ako si imao nameru da pomognes u mojoj dilemi,nisi pomogao. Ako si hteo nekom drugom da pomognes u odabiru sistema,verujem da nisi,jer nista ti konkretno nisi rekao sto opravdava tvoju investiciju vise nego neku drugu.
[ scroll @ 06.02.2016. 23:04 ] @
ja nisam crtao displej to je to
[ scroll @ 06.02.2016. 23:13 ] @
Citat:
rovaccccc:
Citat:
scroll:
Citat:
rovaccccc:
Kuca.....stan.....visina...izolacija.....prozori....???


kuca 2,7m kombinovano stirapor vuna, 5cm,8cm ,13cm stirapor zidovi plafon 2cm stirapor 10cm vuna tavanica 20cm vuna. Za proslu iza ovu sezonu sam potrosio 1240kwh ukupno elektricme energije


Imas skoro dvostruko deblju izolaciju na zidu.......i ako sam dobro razumio 6 puta deblju izolaciju u tavanu......i 17,64 % manju kvadraturu :-)






pa kako imas dobru izolaciju ja na jedom zidu imam 5cm stir, na druga dva 8cm ina 4m zida imam 13cm, sta tvoje misljenje o dobroj izolaciji?
[ rovaccccc @ 06.02.2016. 23:14 ] @
Jedna sezona grijanja ima priblizno 200 dana.....odnosno 4800 sati.......ako te cirkulacione i bunarske pumpe sve skupa trose 200w .....ako rade stalno to znaci da potrose 960 kwh struje za sezonu grijanja.......a nismo jos ni dosli do TP :-)

[ tihi2 @ 06.02.2016. 23:27 ] @
@scroll
bila sprdnja bez uvrede i nije namenjena tebi. Tvoja slika mi bila dobra da se malo dotera potrošnja. I pokaže kako je moja anonimna TP fenomenalna.
Moja TP nema takvu statistiku ni displej na žalost.
Kao što se vidi u potpisu, ova moja koju imam nije ni blizu toliko dobra.
[ scroll @ 06.02.2016. 23:29 ] @
Citat:
rovaccccc: Jedna sezona grijanja ima priblizno 200 dana.....odnosno 4800 sati.......ako te cirkulacione i bunarske pumpe sve skupa trose 200w .....ako rade stalno to znaci da potrose 960 kwh struje za sezonu grijanja.......a nismo jos ni dosli do TP :-)

Meni je dosad ukupno 671h radila za ovih sezonu ipo pa nema tako puno kw meni ne radi cirkulaciona pumpa kad se tp ugasi.
[ neznam nisam odavde @ 06.02.2016. 23:32 ] @
@scrol
u režimu voda voda rade kompresor 0.9kw dva pločasta jedan koaksijlni ručni rad neumem opisati karakteristike membranski expanzioni ventil vodena pumpa pedrolo 6
Greje se 60 kvadrata stan radijatori + 100 l bojler dobijem prosečno COP 4.2 mereno zasebnim strujomerom i kalorimetrom sa usg merenjem protoka bez vodene i cirkulacione pumpe u režimu vazduh voda se meri i ventilator 30 w
prosečna dnevna potrošnja do -5 =12 kw ispod -5 =17 u režimu vazduh voda je potrošnja malo manja 10 / 15 osim u danima velike vlage( spoljna temperatura između +3 i - 3 ili jako maglovit dan) tad ode i na 25 kw i zato je dodan sistem voda voda koji je glasniji, pravi začepljenja u izmenjivaču i upojnom bunaru .Vođenje sistema kontroler sa 12 senzora ručni rad grejanje sanitarne vode sa 28 na 52 stepena u režimu voda 1.2 kw u režimu vazduh 0.9 leti ponekad i 0.7 kw za jedno grejanje .
[ scroll @ 06.02.2016. 23:47 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde: @scrol
u režimu voda voda rade kompresor 0.9kw dva pločasta jedan koaksijlni ručni rad neumem opisati karakteristike membranski expanzioni ventil vodena pumpa pedrolo 6
Greje se 60 kvadrata stan radijatori + 100 l bojler dobijem prosečno COP 4.2 mereno zasebnim strujomerom i kalorimetrom sa usg merenjem protoka bez vodene i cirkulacione pumpe u režimu vazduh voda se meri i ventilator 30 w
prosečna dnevna potrošnja do -5 =12 kw ispod -5 =17 u režimu vazduh voda je potrošnja malo manja 10 / 15 osim u danima velike vlage( spoljna temperatura između +3 i - 3 ili jako maglovit dan) tad ode i na 25 kw i zato je dodan sistem voda voda koji je glasniji, pravi začepljenja u izmenjivaču i upojnom bunaru .Vođenje sistema kontroler sa 12 senzora ručni rad grejanje sanitarne vode sa 28 na 52 stepena u režimu voda 1.2 kw u režimu vazduh 0.9 leti ponekad i 0.7 kw za jedno grejanje .

Moždaje zato lošiji voda voda sistem jer je računat sa 10c razlikom temperature , i što se začepjuje . Tako da imate problem isa tp i sa vodom. U tim uslovima je boja varijanta vazduh voda.
[ rovaccccc @ 07.02.2016. 00:33 ] @
Citat:
scroll:Meni je dosad ukupno 671h radila za ovih sezonu ipo pa nema tako puno kw meni ne radi cirkulaciona pumpa kad se tp ugasi.

Mene najvise impresionira ta izolacija :-)

Po toj potrosnji za sezonu i po........ispada da tvoja TP + ostali potrosaci uz nju......trose oko 1,8 kw struje na sat.........i da rade manje od 9% ukupnog vremena.........ostalih preko 91% vremena grijanje ne radi......izolacija izgleda nestvarno.

Ta pumpa radi 2 h dnevno.......ako ima cop 5 prosjek......to je 18 kwh toplote za dan prosjek.........ili 540 kwh toplote mjesecno.......po mojoj cijeni struje to je nesto preko 40€ struje mjesecno kad bi se grijao obicnim grijalicama konvektorima radijatorima.

A to vec vodi dalje.......zasto ulozit 10 000 - 20 000 € u toplotne pumpe i sve sto treba za to......ako ce stedit mjesecno 40€.....ili manje od 300€ godisnje u odnosu na neke radijatore na struju koji su skoro pa dzaba.


[Ovu poruku je menjao rovaccccc dana 07.02.2016. u 03:23 GMT+1]
[ tihi2 @ 07.02.2016. 07:16 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:
@scrol
u režimu voda voda rade kompresor 0.9kw dva pločasta jedan koaksijlni ručni rad neumem opisati karakteristike membranski expanzioni ventil vodena pumpa pedrolo 6
Greje se 60 kvadrata stan radijatori + 100 l bojler dobijem prosečno COP 4.2 mereno zasebnim strujomerom i kalorimetrom sa usg merenjem protoka bez vodene i cirkulacione pumpe u režimu vazduh voda se meri i ventilator 30 w
prosečna dnevna potrošnja do -5 =12 kw ispod -5 =17 u režimu vazduh voda je potrošnja malo manja 10 / 15 osim u danima velike vlage( spoljna temperatura između +3 i - 3 ili jako maglovit dan) tad ode i na 25 kw i zato je dodan sistem voda voda koji je glasniji, pravi začepljenja u izmenjivaču i upojnom bunaru .Vođenje sistema kontroler sa 12 senzora ručni rad grejanje sanitarne vode sa 28 na 52 stepena u režimu voda 1.2 kw u režimu vazduh 0.9 leti ponekad i 0.7 kw za jedno grejanje .
Ovo je zaista lepo i retko. Na istom sistemu imati izbor ulaza (evaporatora) vazduh ili voda! Kako to birate? To je isti freonski krug?
Da li manji COP na voda/voda znači da je izmenjivač (evaporator) za vodu trebao biti veće dimenzije?
Baš zbog velike vlažnosti koja je bila u decembru (22 dana je bila 100%) i ja razmišljam o alternativi.

[ scroll @ 07.02.2016. 11:00 ] @
Citat:
rovaccccc:
Citat:
scroll:Meni je dosad ukupno 671h radila za ovih sezonu ipo pa nema tako puno kw meni ne radi cirkulaciona pumpa kad se tp ugasi.

Mene najvise impresionira ta izolacija :-)

Po toj potrosnji za sezonu i po........ispada da tvoja TP + ostali potrosaci uz nju......trose oko 1,8 kw struje na sat.........i da rade manje od 9% ukupnog vremena.........ostalih preko 91% vremena grijanje ne radi......izolacija izgleda nestvarno.

Ta pumpa radi 2 h dnevno.......ako ima cop 5 prosjek......to je 18 kwh toplote za dan prosjek.........ili 540 kwh toplote mjesecno.......po mojoj cijeni struje to je nesto preko 40€ struje mjesecno kad bi se grijao obicnim grijalicama konvektorima radijatorima.

A to vec vodi dalje.......zasto ulozit 10 000 - 20 000 € u toplotne pumpe i sve sto treba za to......ako ce stedit mjesecno 40€.....ili manje od 300€ godisnje u odnosu na neke radijatore na struju koji su skoro pa dzaba.


[Ovu poruku je menjao rovaccccc dana 07.02.2016. u 03:23 GMT+1]

Ukupno imam potrošeno7229kwh toplotne energije . i nisam mnogo više uložio para od tvojih klima ,.onda uzmi ti grejalice na struju pa se grej snjima. I moj cop je biži 6 nego 5.
[ rovaccccc @ 07.02.2016. 11:21 ] @
U mom slucaju je izbor izmedju 1000-1500€ za zrak-zrak....... za zrak-voda mi je trebalo oko 10 000 €........a voda-voda je navodno jos skuplje.

Rekao sam vec da sam impresioniran tvojom izolacijom......a ne cop-om :-)

Sa mojom izolacijom trosio bi puno vise :-)

[ tihi2 @ 07.02.2016. 11:27 ] @
Koji je to model kompresora? Ko je proizvođač? Hoću i ja jedan takav.
[ neznam nisam odavde @ 07.02.2016. 11:44 ] @
Izvinjenje
sad vidim da sam napisao da u dnevnu potrošnju NE ulazi vodena pumpa ali ulazi i otud ta razlika u potrošnji 30 w ventilator 250 w pumpa izvinjavam još jednom.Kod mene su u upotrebi 5 izmenjivača 2 za bunarsku stranu 2 za vazdušnu i jedan na strani grejanja.Prebacivanje vazduh - voda na primarnoj strani je urađeno modifikovanim 4 kraka ventilom sa klime 24.Skromna potrošnja struje je rezultat i toga da sam zadovoljan sa 22 u dnevnoj a 18 u spavaćoj tako da mi je povrat na 34 što je skoro kao kod podnog (28 - 30) izolacija zidovi spolja 10 cm stiropor plafoni 4 cm iznutra (ovi plafoni su spustili potrošnju za bar 20%).
[ neznam nisam odavde @ 07.02.2016. 12:02 ] @
@tihi
poznat mi je problem sa otapanjem kod klasičnih vazduh voda sa koaksijalnim izmenjivečem ,jer vama pufer treba iz dva razloga.1 koaksijalni izmenjivači traže jako velike pumpe za vodu kao da recimo grejete bazen a 2 treba vam rezervar energije odakle će uzeti energiju kad otapa.Taj sam problem imao prve godine jer sam otapao iz grejne instalacije i onda se dešava "klackalica" grejem sistem pa ga ohladim zbog otapanja i tako u krug satima a u stanu onako ladnjikavo....
tek nova elektronika koja uključuje otapanje samo kad zaista treba i drugim načinom otapanja sam dobio dobre rezultate tako da kod drugara na vazduh voda ove godine imamo zaista veliku uštedu struje.Imao sam priliku kod svetski poznatog proizvođača zimus u danima velike magle da vidim kako otapaju ,naime imaju integrisan bojler sa 12 ili 18 kw grejačem kojim isti drže na 60 stepeni pa imaju energiju za otapanje.Posle 5 dana merenja došao sam do utiska da je to extra skupa i nezahvalna aparatura jer su za tih 5 dana potrošili više struje nego za ceo prethodni mesecZa kolege koje gase cirkulacionu pumpu zajedno sa kompresorom pitanje : kako ili šta reguliše trenutak uključenja i isključenja kompresora ?
[ anon3017188 @ 07.02.2016. 12:17 ] @
Citat:
tihi2:
Koji je to model kompresora? Ko je proizvođač?


To je dobro pitanje .
[ idm @ 07.02.2016. 13:47 ] @
ne znam nisam odavle,

poslao sam vam pp poruku pa bih vas molio da mi odgovorite !
[ tihi2 @ 07.02.2016. 14:14 ] @
@Pera Petrovic
I juče se otapala bez razloga (jer nije bilo leda) ali kad je mala vlažnost ja povećam vreme otapanja na 99minuta. To uzimanje energije se ne oseti (kao i što treba - zato je tu akomulator).
Ovo vaše rešenje mi je zanimljivo jer sam bio blizu rešavanja isparivača u zemlji. Naime, mislim da mi je trebalo oko 200m sondi tj 5 rupa prečnika 10cm dubine 20m. Mali rešivi problem je međusobna daljina od 10m, a imao sam i čoveka koji bi mi napravio alat da se buši. U SSM varijanti cela priča nije preskupa, postojale su varijante da se sonde prave od cevi za podno grejanje (Rehau, Henco od 20mm). Cevi bi zapravo stojale u vodi jer je voda u NS na 20m a kapilarno se podigne na 5m.
A onda sam odustao od pravljenja jer sam za iste pare kupio ovo što imam, bez rizika i eksperimentisanja. E sad je vreme za unapređenja...
[ warme @ 07.02.2016. 14:19 ] @
Iz onoga što se da zaključiti iz postova korisnika, a što sam na početku napisao jedini siguran i stabilan sistem koji funkcioniše bez održavanja, druženja sa majstorima ili samostalnog eksperimentisanja koje nema kraja je zemlja/voda ;) i eventulano voda/voda pod uslovom da voda sadrži minimalnu količinu minerala.. Da bi se posedovao efikasan i trajan sistem grejanja sa toplotnom pumpom, nemogu se zaobići neke činjenice. Fizika je egzaktna nauka...
[ zoxor @ 07.02.2016. 14:23 ] @
Dvorisna kuca je obavezna.

Posto nisam bas u toku sa proizvodjacima koji su to "eminentni" ?
[ scroll @ 07.02.2016. 14:30 ] @
Citat:
anon3017188: To je dobro pitanje .
Citat:
tihi2: Koji je to model kompresora? Ko je proizvođač? Hoću i ja jedan takav.

copeland zb21 elektroniku i ostalo sam uzeo u Srbobranu i sastavio pumpu . to je moja druga tp prva je bila experimentalna ima je na početku foruma.Od te sam zadržao samo kompresori zamenuo uje u njemu, istavio drugi freon.
[ neznam nisam odavde @ 07.02.2016. 15:23 ] @
@tihi
Poznate su mi donekle elektronike na vazduh voda gde se namesti spoljna temperatura ispod koje počinje da broji vreme rada i namesti se posle koliko rada da otopi.To koriste u glavnom TP za grejanje bazena koje su skoro identične vašoj, ali je tamo pufer ogroman ( sva voda bazena )pa im se može tako.Posle 4 godine praćenja i eksperimentisanja došao sam do zaključka da za otapanje je bolje koristiti dva senzora temperature.Jedan meri temperaturu saća a drugi temperaturu atmosfere.Kad se diferencija ove dve temperature smanji ispod zadane vrednosti onda smo sigurni da je saće zaleđeno jer je protok vazduha premali pa se saće"zagreje" tj nema više izmene,i naaravno spoljna zaštitna vremenska petlja je iznad ove diferencijalne ali ako se dobro postave parameri ona nikad ne odrađuje jer je otapanje resetuje, ako sam dobro objasnio.Ideja sa geosondama je extra meni se jako dopada ali zahteva velik plac i veliku cirkulacionu pumpu za taj krug pa to povećeva potrošnju enormno , imam priliku da prati takav sistem jednom servisu sa kaskadno povezane 3 TP i kad radi najmanja onda primarna pumpa troši više od toplotne ironično zar ne ?U svakom slučaju VAZDUH - voda je dobitna kombinacija za mene.
[ tihi2 @ 07.02.2016. 15:44 ] @
E sad, na 5. strani na adresi
https://www.google.rs/url?sa=t...n_A&bvm=bv.113370389,d.bGQ
piše da su tehničke karakteristike te toplotne pumpe
[/URL]
a tamo proizvođač Copeland piše da je za tu njihovu TP COP=3.26. Da li ja to ne čitam dobro ili sam negde drugo pogrešio?
[ rovaccccc @ 07.02.2016. 15:51 ] @


Ja mislim da sam pomalo poceo shvatat........mala potrosnja......malo radnih sati tp i cirkulacione itd :-) :-) :-)

Nesto je spominjao i septicku jamu kao izvor toplote :-) .
Takodje spominjalo se potrosnja za oktobar 2000 dinara,za novembar 3500 dinara....na 70m2.

[ warme @ 07.02.2016. 15:55 ] @
Na mom sistemu imam cirkulacionu pumpu za geosonde od 60W, to sam napisao ranije. Druga iste snage je na grejnoj instalaciji. Sve je utemeljeno na proračunu, nema ništa možda i otprilike. A što danas svakakvi likovi porodaju i instaliraju sistem grejanja sa toplotnom pumpom bez ikakvog pred znanja, to je već nešto drugo.. I onda ne čudi što ljudi dobijaju krivu sliku o ovakvom načinu grejanja.. Zato sam i napisao da se treba izbegavati kupovina toplotne pumpe od uvoznika, trgovaca, ne stručnih ljudi koji iza sebe nemaju uspešne referce. Već od firmi koje iza sebe imaju reference koje se mogu pogledati, a sa korisnicima sistema se treba porazgovarati. To treba da uradi svako ko želi da instalira u svoju kuću toplotnu pumpu.
[ scroll @ 07.02.2016. 16:03 ] @
Citat:
rovaccccc:


Ja mislim da sam pomalo poceo shvatat........mala potrosnja......malo radnih sati tp i cirkulacione itd :-) :-) :-)

Nesto je spominjao i septicku jamu kao izvor toplote :-) .
Takodje spominjalo se potrosnja za oktobar 2000 dinara,za novembar 3500 dinara....na 70m2.


Naravno to je bilo sa starom pumpom onda se isplatilo grejati se sa kilimom iznad 7c ali ja ove i prošle sezone nisam palio klimu za grejanje.Hvatate se za prošlost.I nisam dao 1000E za klimu da bi se grejao.

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.02.2016. u 17:20 GMT+1]
[ tihi2 @ 07.02.2016. 16:34 ] @
@Pera Petrović
Baš zbog defrosta sam kupio pre godinu dana meteorološku stanicu da bi mogao meriti vlažnost vazduha. Koliko sam uspeo da analiziram, kritična je vlažnost preko 90% na temperaturi +4 do 0*C i tada defrost treba. Preko 4*C ne treba a na temperaturi ispod 0 vlažnost nikada nije 90% pa defrost ne treba. Možda u tom pravcu treba razmišljati?
[ rovaccccc @ 07.02.2016. 16:34 ] @
Ja nemam nista protiv pumpe voda-voda.......ona je kao i ostale tp bila u opticaju i stoji negdje u pozadini kao opcija nekad........da me ne shvatis pogresno.........vjerujem da to dobro radi......ali na zalost za mene je preskupo.......mozda nekom nije preskupo ako mu je to profesija pa sam sebi radi......nazalost malo nas je takvih......i vecini je nedostizno.

Nego na prvu zazvucalo ono bum......trosis za 33% manje struje nego ja........ali kad se sve slegnulo......17% manja kvadratura.......daleko bolja izolacija........daleko skuplji sistem od ovog mog jednostavnog........a cini mi se ispade i malo bolji cop kod mene.

Opet nikako ovo moje nije bolje........ali radi posao boli glava......o potrosnji nema smisla vise ni komenarisat.......ovo moje se otplatilo za oko 2 sezone......a vec fura cetvrtu sezonu.

Da imam viska para onda druga prica.
[ anon3017188 @ 07.02.2016. 16:44 ] @
Ja licno -- nikada ne bih izabrao sistem voda-voda.Uvek moze da se iskomplikuje i da napravi problema.
Mislim da je zemlja - voda i vazduh - voda mnogo pametnije resenje , a posebno vazduh - voda.
Ali to je ipak velika investicija barem za mene.Da sada gradim kucu isao bih na podno grejanje.
[ scroll @ 07.02.2016. 16:51 ] @
Citat:
rovaccccc: Ja nemam nista protiv pumpe voda-voda.......ona je kao i ostale tp bila u opticaju i stoji negdje u pozadini kao opcija nekad........da me ne shvatis pogresno.........vjerujem da to dobro radi......ali na zalost za mene je preskupo.......mozda nekom nije preskupo ako mu je to profesija pa sam sebi radi......nazalost malo nas je takvih......i vecini je nedostizno.

Nego na prvu zazvucalo ono bum......trosis za 33% manje struje nego ja........ali kad se sve slegnulo......17% manja kvadratura.......daleko bolja izolacija........daleko skuplji sistem od ovog mog jednostavnog........a cini mi se ispade i malo bolji cop kod mene.

Opet nikako ovo moje nije bolje........ali radi posao boli glava......o potrosnji nema smisla vise ni komenarisat.......ovo moje se otplatilo za oko 2 sezone......a vec fura cetvrtu sezonu.

Da imam viska para onda druga prica.

Naravno svako se greje prema svojim mogućnostima , poenta da svaka tp unosi u gejanje neki spojni izvor skojom se štedi i nemože se reći da je samo ovaj tip toplotne pumpe dobar(VODA ,VAZDUH,ZEMJA....),Naravno ima bojih i lošije konstukcije tp.
[ tihi2 @ 07.02.2016. 17:26 ] @
@scroll
Imaš li neki komentar na to što proizvođač Copeland kaže da tvoja ZB21 ima COP=3.26 a na tvom displeju piše 5.83?
Inače Copeland serije ZB je predviđena za hlađenje a serije ZH (i još neke) za grejanje... verovatno ne bez razloga.
[ scroll @ 07.02.2016. 17:49 ] @
Citat:
tihi2: @scroll
Imaš li neki komentar na to što proizvođač Copeland kaže da tvoja ZB21 ima COP=3.26 a na tvom displeju piše 5.83?
Inače Copeland serije ZB je predviđena za hlađenje a serije ZH (i još neke) za grejanje... verovatno ne bez razloga.

Sasvim je isti sa zh serijom po snazi i performansama i pogledaj temperature isparavanja i kondenzacije za taj cop. cop zavisi od temperature isparavana i kondenzacije vrste freona i konsrukcije kompresora, zr je malo drukčiji.
[ idm @ 07.02.2016. 17:49 ] @
warme,

postoji li mogucnost da se navrati kod vas i pogleda uradjena instalacija i toplotna pumpa, ako moze napisite mi vas broj telefona u pp poruci !

Hvala unapred
[ anon3017188 @ 07.02.2016. 17:51 ] @
@Scroll

Koja je tvoja temperatura polazne vode prema radijatorima ?
[ scroll @ 07.02.2016. 17:58 ] @
Citat:
anon3017188: @Scroll

Koja je tvoja temperatura polazne vode prema radijatorima ?

Zavisnosti od spjone temperature 38c do 46c
mislim da je sad 40c


[ rade.zrnic @ 07.02.2016. 18:02 ] @
Da li neko zna šta je COP tj. da to objasni "narodski"? Ovde se spominje vrednost na kompresoru i vrednost na displeju koji se bitno razlikuju.
I šta znače oznake na kompresoru i po čemu se tačno razlikuju?
[ scroll @ 07.02.2016. 18:16 ] @
Citat:
rade.zrnic: Da li neko zna šta je COP tj. da to objasni "narodski"? Ovde se spominje vrednost na kompresoru i vrednost na displeju koji se bitno razlikuju.
I šta znače oznake na kompresoru i po čemu se tačno razlikuju?

kad treba meso da oladi na -10 sa +40 onda je cop3
a kad treba da ugreje vodu +10 na +40 ona je cop 5
[ rade.zrnic @ 07.02.2016. 20:34 ] @
"Citat:
rade.zrnic: Da li neko zna šta je COP tj. da to objasni "narodski"? Ovde se spominje vrednost na kompresoru i vrednost na displeju koji se bitno razlikuju.
I šta znače oznake na kompresoru i po čemu se tačno razlikuju?

kad treba meso da oladi na -10 sa +40 onda je cop3
a kad treba da ugreje vodu +10 na +40 ona je cop 5"


Aha, sad mi je jasno... Malo je previše "narodski" ali sam skapirao...
Ja sam čitavo vreme mislio da je to odnos angažovane energije i dobijene energije. Znači COP nije "pandur" na engle(n)skom nego je odnos između smrznutog mesa i grejanja nekog prostora? Probaj na nekom višem "jeziku", ovo je i za mene previše prosto.
Jesil' ikad video otvoren hermetički kompresor, bilo koji tip ili vrstu?
[ scroll @ 07.02.2016. 20:42 ] @
Što veća razlika temperature stim je veća razlika pritiska isparivač kondenzator , treba uložiti vše rada i manji je cop
[ tihi2 @ 07.02.2016. 20:43 ] @
Da završim sa COPom za ZB21. Na sajtu su dati svi podaci pa ko voli nek pročita.
http://www.elektronika-sa.com....B21KCE-TFD&RID=2&Tab=2
Sa freonom R134A je ovako
[/URL]
a sa freonom R407 je ovako:
[/URL]
Znam da se zna, ali...
COP (Coeficient of Performance) je koeficient dobrote uređaja tj koliko daje energije za jedan uloženi kw. Što veći to bolje (oduvek bilo).
Proizvođači kompresora daju COP na samom kompresoru i tu je broj najveći. Na žalost, to nije ono što mi dobijemo kad ugradimo kompresor u TP. Dobije se uvek puno manje jer postoje gubici u isprarivaču i kondenzatoru. Koliko, zavisi od površine i temperature i jednog i drugog.
Konkretno, na mom kompresoru je temperatura 50*C, na izmenjivaču 45*C a ja dobijem izlaznu vodu od 40*C (ako je ulazna temperatura vode 35*C). Dakle da bih podigao temperaturu vode u sistemu za 5*C (sa 35 na 40*C) potrebno je da kompresor radi na 50*C. Kod boljih izmenjivača to može biti manja temperatura ali princip je taj (tek kod beskonačno velikog izmenjivača ovo postaje jednako).
Ovo isto važi i za drugu stranu tj za isparivač (ako je voda/voda onda je ista priča, a ako je vazduh/voda onda je gubitak na saćima tj na spoljnoj jedinici gde je ventilator).
Kad kupujem TP proizvođači ne mogu da napišu COP kompresora već moraju da napišu celog sistema. Ali da bi rezultat bio bolji "zaborave" da uračunaju neke potrošače koji moraju da postoje (potopnu pumpu, ventilatore, cirkulacionu pumpu itd; ruku na srce neke od njih i ne mogu znati koliki su potrošači jer to zavisi od objekta).
E, onaj COP koji ja objavljujem je COP celog sistema grejanja sa uračunatim svim potrošačima koji su mi u sistemu grejanja. I to je najmanji COP u svim Copovima koji se računaju (najveći je na kompresoru).
Većina nema način da izmeri COP (ja imam posebno brojilo pa znam potrošnju struje što je samo jedan deo, a koliko mi je energije potrebno za objekat računam preko gubitaka kuće; trebalo bi da imam kalorimetar pa da tačno izmerim i to je pravi COP, ali ko ga ima?).
Ko nema izdvojeno brojilo nema šanse da računa COP i može ostati samo na nivou "jako sam zadovoljan", "skoro ništa ne troši" itd i to bez ikakvih dokaza. Tu slike pomažu ali se treba znati šta je izmereno.
[ scroll @ 07.02.2016. 21:50 ] @
temperaturre freona i polazne vode

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.02.2016. u 23:01 GMT+1]
sad moram da otvaram prozore jer sam pregrejao kucu

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.02.2016. u 23:09 GMT+1]
[ anon3017188 @ 07.02.2016. 22:17 ] @
Citat:
scroll:
zavisi od temperature isparavana i kondenzacije vrste freona


Polazna temperature vode je 40 c , danas na spoljasnjoj temperaturi od + 10 C.
[ scroll @ 07.02.2016. 22:39 ] @
Citat:
anon3017188: Polazna temperature vode je 40 c , danas na spoljasnjoj temperaturi od + 10 C.
Citat:
scroll: temperaturre freona i polazne vode

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.02.2016. u 23:01 GMT+1]
sad moram da otvaram prozore jer sam pregrejao kucu

[Ovu poruku je menjao scroll dana 07.02.2016. u 23:09 GMT+1]

čitajte svaki red pažjivo
[ zoxor @ 08.02.2016. 12:16 ] @
Pre nego sam sebi uradio grejanje dugo sam bistrio sve moguce opcije:

TP voda-voda odlicna stvar COP 5 pa i vise
TP zemlja-voda nesto manji COP ali i dalje odlicno
TP vazduh-voda kod masina nove generacije dobar COP cak i kod vrlo niskih temperatura
TP vazduh-vazduh isto kao vazduh-voda

Kod prve varijante moguc problem sa bunarom (teoretski)
Kod druge varijante skupa geosonda
Kod treceg i cetvrtog problemi sa padom kapaciteta i defrostom

E sad ja licno (ovo vazi za moj slucaj ostali neka izvagaju prema sebi) sam se na kraju odlucio za TP vazduh-vazduh i to vise manjih iz sledecih razloga:
U kuci koju sam kupio o grejanja bili su dimnjaci tako da bi morao da radim podno grejanje radijatore fan coil ili njihovu kombinaciju.
Kad sam sve to bacio na papir i izracunao koliko otprilike kosta odluka je pala na vazduh-vazduh a sa novcem koji bi morao uloziti u opremu
materijal uredjaje i dodatne gradjevinske radove da bi predao toplotu iz vode u objekat mogu da placam struju u narednim decenijama.

Potrosnja za proslu zimu mi je bila oko 2000 kW (oko 20000din) osetno manje ne bi potrosio ni sa jednim drugim sistemom.

Ovo je moj slucaj i necu da kazem da je najbolji (za razliku od nekih) ali za mene jeste i ne bi menjao nista ni posle 3 zime.


[Ovu poruku je menjao zoxor dana 08.02.2016. u 13:40 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 08.02.2016. 13:16 ] @
Sasvim realno objasnjenje.
U mom slucaju,u kucu smo se uselili 2011,u toku same gradje je uradjen razvod i sabirni orman za grejanje.po useljavanju izolacija spolja i na tavanu.prosle godine smo kupili jedan deo radijatora,a ove cemo jos dva fc sto fale da se ostvari prvobitna ideja o grejanju.
Voda voda sistem,iz prostog razloga....ja nemam ulaganje xyz eura u bunare ili sonde kao neki. Na svu srecu,stric je bunardzija,pa je trosakoko bunara minimalan plus koje pivo u pauzama. Sve je radjeno u etapama,bez nekog finasijski neizdrzivog pritiska....ostaje onaj najveci,kupiti tp. Svaki sistem ima svoje prednosti,i eventualne moguce probleme,ali je svaki korisnik prica za sebe,i zna valjda da proceni sta je njemu najbolje-najjeftinije-najisplativije.
nazalost zivimo u vremenu gde se vecina susreta sa majstorima,ukoliko nisi prethodno dobro informisan,placa skupo,gde se svi predstavljaju kao strucnjaci i pioniri u tom polju kod nas u srbiji. Ovde mozemo podeliti iskustva,nadam se da cu do pocetka sledece sezone i ja moje iskustvo podeliti.Bilo kakvo ubedjuvanje pojedinaca da je njegovo bolje -najbolje od svega ostalog,je cista glupost,nemamo svi iste prostore/mogucnosti/preduslove pa ne mozemo ni rezultate.
Sto rece tihi,bez posebnog brojila i kalorimetra nema diskusije o cop-u,sve se svodi na osecaj (onaj u dzepu ili u zagrejanom prostoru).
[ SG kamikaza @ 22.02.2016. 11:07 ] @
Verovatno svima kasne racuni za struju,ali ima li kakvih nagovestaja kako vam je prosao januar mesec sa potrosnjom?
[ popusicko @ 22.02.2016. 19:41 ] @
Online računi na elektrolopovi
rade bez problema.Čak je i tv pretplata fino uračunata.
[ TomiPani @ 25.02.2016. 06:37 ] @
pa sta vi dobivate racun za svaki mjesec?
[ tihi2 @ 25.02.2016. 09:29 ] @
Samo u ozbiljnim zemljama račun za struju stiže svakih 6 meseci a ljudi pošteno mesečno plaćaju akontaciju.
Ovde se krade 20% sve proizvedene struje a kad bi se čitalo na 6 meseci desilo bi se da je EPS dužan potrošaču, jer ovde brojila ponekad broje unazad.
[ cokacunami @ 22.03.2016. 13:27 ] @
Kolege,

Moram hitno da ugradim TP vazduh/voda u kuću.

Informisana procena je da mi treba TP snage 14-16KW.

Posto vidim da na forumu ima I dobro informisanih, molim da mi preporucite
brend i model TP. A sigurno neće škoditi I preporuka za dobrog instalatera.
Eventualan uvoz nije problem.

Kako sam celog života vozio samo Honde i Toyote, interesuju me iskljucivo
BEST BUY rešenja. A na osnovu iskustva sa klimama, naginjem ka Gree TP-ma.

Kratko tehnoičko-finansijsko obrauzloženje je krajnje poželjno.

Onome ko mi adekvatnim savetima reši problem adekvatno ću se revanširati.

Kontakt: Milan [email protected]
[ cokacunami @ 22.03.2016. 13:32 ] @
Kolege,

Moram hitno da ugradim TP vazduh/voda u kuću.

Informisana procena je da mi treba TP snage 14-16KW.

Posto vidim da na forumu ima I dobro informisanih, molim da mi preporucite
brend i model TP. A sigurno neće škoditi I preporuka za dobrog instalatera.
Eventualan uvoz nije problem.

Kako sam celog života vozio samo Honde i Toyote, interesuju me iskljucivo
BEST BUY rešenja. A na osnovu iskustva sa klimama, naginjem ka Gree TP-ma.

Kratko tehnoičko-finansijsko obrauzloženje je krajnje poželjno.

Onome ko mi adekvatnim savetima reši problem adekvatno ću se revanširati.

Kontakt: Milan [email protected]

[ zoxor @ 22.03.2016. 15:51 ] @
Malo mi je nejasno to oko Toyote i Mazde pa best buy a na kraju dodjosmo do Gree?

Jedino ako ne mislis pod best buy na najjeftinije ali onda cemu Toyota i Mazda?
[ cokacunami @ 22.03.2016. 16:37 ] @
Po oceni najrenomranijih nemackih i americkih auto magazina, Honda i Toyota prave najpouzdanije automobile.
Gree kao najveca svetska HVAC firma, radi vrlo solidne klime, i proizvodi HVAC uredjaje za Trane, Carrier, York,
American Standard,... a mislim i Daikin,....
Dakle, i jedni i drugi su, u svojim oblastima, BEST BUY.

Najeftinije nikad nije bilo best/buy. Naprotiv. Uglavnom je najskuplje.
[ zoxor @ 22.03.2016. 17:06 ] @
Apsolutno si u pravu za sve ali ocigledno nisi video svojim ocima razliku u kvalitetu izmedju Gree ili Midea i Toshiba ili Mitsubishi.

Tako da ako ti je cena bitna Gree je dobar izbor ali ako zelis Mazdu ili Tojotu onda ti preporucujem i TP od japanaca (Daikin Toshiba Mitsubishi Fujitsu)
[ cokacunami @ 22.03.2016. 17:55 ] @
zoxor,

Da jesam ne bih tražio pomoć.

Ali, bez coinjenica smo na nivou prodavaca Mercedesa, BMW, ....
koji ubeđuju vlanike Tojota da su Mercedesa, BMW, .... mnogo bolji
automobili i da za to treba da daju 2x, 3x više novca.
U šta samo budale veruju.

A činjenicno, po pouzdanosti, Tojota ih sve "šije".

Ja imam u kuci Gree klimu od 300 Evra, koja vec dve godine radi 16 šasova
(dva sata radi, jedan neradi) NEPREKIDNO.

U CEMU SU TO 2-3 PUTA SKUPLJI "BRENDOVI" 2-3 puta bolji?

GDE JE TU RAČUNIUCA?
[ zoxor @ 22.03.2016. 18:22 ] @
Onda znaci ne treba kupovati Toyotu ili Mazdu nego Geely ili Chery.

Ali da ne bude zabune ja ne pokusavam da te nagovorim na bilo sta samo ukazujem na veliku razliku ne samo u ceni vec i kvalitetu.

Kupuj Gree ako ti je prirastao srcu samo nemoj misliti da je Toyota.

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 22.03.2016. u 20:05 GMT+1]
[ tihi2 @ 22.03.2016. 19:03 ] @
Ono 14-16KW znači da ti treba najmanje TP od 18kw a još verovatnije od 24KW.
Pre kupovine traži od proizvođača krivu snage od +10 do -15*C. A kad dobiješ snagu, uz to se dobija i COP.
[ tvrdoglavi @ 22.03.2016. 19:22 ] @
Citat:
cokacunami:
zoxor,

Da jesam ne bih tražio pomoć.

Ali, bez coinjenica smo na nivou prodavaca Mercedesa, BMW, ....
koji ubeđuju vlanike Tojota da su Mercedesa, BMW, .... mnogo bolji
automobili i da za to treba da daju 2x, 3x više novca.
U šta samo budale veruju.

A činjenicno, po pouzdanosti, Tojota ih sve "šije".

Ja imam u kuci Gree klimu od 300 Evra, koja vec dve godine radi 16 šasova
(dva sata radi, jedan neradi) NEPREKIDNO.

U CEMU SU TO 2-3 PUTA SKUPLJI "BRENDOVI" 2-3 puta bolji?

GDE JE TU RAČUNIUCA?


samo sto ovde gree nije jeftiniji 2 ili 3 uta nego je cak skuplji
http://www.coolshop.rs/gree-in...sati-ii-dc-grs-cq16pd-nab-m-oi
http://www.coolshop.rs/fujitsu...na-pumpa-wsyk160dc9-woyk160lct

žsto se tice kapaciteta to treba prvo pravilno izracunati a ne pausalno predlagati koliko kome treba. ako je dobra izolacija onda mu 16kw radi posao do 300m2
[ cokacunami @ 23.03.2016. 07:12 ] @
Hvala na informacijama momci.

tihi2,
vrlo koristan savet. Trazicu.

Molim sve forumase za za slicne savete.

zoxor-e,

Shvatam tvoju poentu.
Ovde su stvari u skoro svemu van pameti, pa i u ceni Gree pumpi.
(jedino ako Gree ne prodaje Daikin pod svojim imenom? Posto imaju veliko zajdnicko ulaganje)


Vidim da je Midea, sa hidro modulom (koji je neophpodan?) od 16Kw oko $4300€

Sta je onda ovde BEST BUY?

Posto je onda Porche - odgovarajuci Daikin ili Mitsubishy?

Uzgred: predpostavljam da "Rele prisutnosti faze RAF4" predstavlja zaštitu od iskakanja jedne faze ?

PS: kuca jeste dobro izolovana; bruto 300m2, greje se 200m2


Pozdrav
Milan
[ tvrdoglavi @ 23.03.2016. 07:27 ] @
Jel ta midea inverterska tp?

Imas tp koje su monoblokovi i onda je pozeljno staviti antifriz u sistem jer imas sve u spoljnoj jedinici i odatle direktno fluid ide u sistem grejanja. A ako ides na split sistem tp onda je hidromodul unutrasnja jedinica do koje se dovlaci freon a iz nje ide vodeni deo grejanja.
[ zoxor @ 23.03.2016. 08:24 ] @
@cokacunami

Daikin jeste u kombinaciji sa Gree ali ne bih mogao da ti kazem koja je relacija da li se Gree radi u kvalitetu Daikina ili Daikin u kvalitetu Gree ali pre bi rekao da je ovo drugo posto i Carrier pravljen u Midea se radi u kvalitetu Midea koji je mnogo slabiji nego recimo Toshiba koji je isto u braku sa Carrier a cenom nije mnogo jeftiniji sto znam iz prve ruke.
[ cokacunami @ 23.03.2016. 08:28 ] @
Na ovom sajtu imamo najsveobuhvatniju ponudu u Srbiji.

http://www.acs-klime.rs/toplotne-pumpe.html?p=4

Da onda preformulisem pitanje profesionalcima i iskusnim korisnicima:

Koju split sistem TP vazduh/voda od 16Kw biste predlozili vasem bratu
da kupi, ako bi kriterijum bio da pumpa bude BEST BUY, tj
1.) ŠTO NIŽA POTROSNJA pri
2.) ŠTO VIŠOJ POUZDANOSTI
3.) ZA ŠTO MANJE NOVCA.
4.) I da ima zašitu od ispadanja jedne faze i variranja napona
[ tvrdoglavi @ 23.03.2016. 08:42 ] @
Sta ja imam i grejem mozes videti u potpisu. Pa ako te zanimaju detalji, mozes me kontaktirati. Sve drugacije bi s moje strane bilo reklamiranje odredjenog brenda a to mi nije cilj.
[ cokacunami @ 23.03.2016. 08:45 ] @
PS

Znali neko, da li ima split TP na kojima pise Made in Japan, ili Made in Korea?
[ rovaccccc @ 23.03.2016. 10:53 ] @
Ne ovom linku iznad sto je tvrdoglavi postavio.........onaj gree ti je made in china..........a onaj fujitsu je made in japan.......o izboru izmedju ta dva uredjaja nema smisla ni pricat.

[ zoxor @ 23.03.2016. 11:03 ] @
Citat:
cokacunami:
PS

Znali neko, da li ima split TP na kojima pise Made in Japan, ili Made in Korea?


Toshiba Estia je made in japan.

Toshiba ima fabriku u Japanu i Tajlandu razlike u kvaliteti nema.
[ tvrdoglavi @ 23.03.2016. 11:10 ] @
Tacnije made in thailand spoljna, made in france hidromodul.
[ rovaccccc @ 23.03.2016. 11:27 ] @
Domacim linkovima znaci ni jedno slovo ne mozes povjerovat :-)



Za svaku sitnicu koju oni napisu moras provjerit :-)
[ zoxor @ 23.03.2016. 11:37 ] @
Nije problem ako neki poznati proizvodjac ima SVOJU fabriku u kini problem je sto ima mnogo kineskih proizvoda koji su samo rebrendirani u ime nekog poznatog proizvodjaca pa u tom slucaju lako moze da se desi da misleci da kupujemo vrhunsko ustvari dobijamo osrednje ili jos losije.
[ rovaccccc @ 23.03.2016. 12:08 ] @
To sam se licno uvjerio :-)

Imam u kuci uredjaj LG made in korea.......nisam zadovoljan kvalitetom.......a drugi mi je uredjaj fujitsu japanski brend ali made in kina........kvalitetom sam prezadovoljan.
[ tihi2 @ 23.03.2016. 17:42 ] @
Monoblok ili split?

Monoblok (moj kinez) ima zaštitu od smrzavanja tako što, kad ne radi tj ne greje, ako je spoljnja temperatura manja od +4*C svakih 7 minuta provrti vodu u sistemu 1 minut.
Opasnost je kad nema struje a napolju jako hladno. Plus je cena značajno manja nego split.

Split, nema opasnosti od smrzavanja ali je cena skoro 30% veća.

Kompromis: nuđeno mi je da se za 300evra skine izmenjivač, premesti u kotlarnicu, produže cevi za 1m i dopuni freon na propisani pritisak tj da se napravi split (pošto su sve ostale komponente već u kotlarnici). Ovo, naravno, može da se budži, ja nisam hteo. Ali je problem garancije.

Inače, živo me zanima šta je toliko skupo na unutrašnjoj jedinici TP kad tamo ima izmenjivač (ima ga i u monobloku), cirkulaciona pumpa (posebna je) i elektronika (koja se na monobloku nalazi napolju ali isto postoji).

1000$ baš nije za bacanje, recimo
http://www.cimgas.rs/goods_lis...?lg=sr&id_goods_level_5=62
[ Gavara @ 24.03.2016. 07:16 ] @
Odavno se u svetu za zastitu od smrzavanja spoljasnje instalacije I monoblok vazduh/voda toplotnih pumpi koriste antifrost ventili.

https://www.youtube.com/watch?...X1jBEqv61EMV5T6Ig5&index=6

Oni se takodje koriste I kod solarnih sistema, obicnih cesmi I sl.

Ovaj model konkretno reaguje tako sto kada temperature vode padne na 1 C usled diletacije skuplja se opruga I pocinje voda iz sistema da istice. Cim do njega dodje toplija voda iz sistema na 4 C on se zatvara. Isticanja su minimalna a sprecava se smrzavanje sistema usled nestanka struje. Postavlja se najnizoj tacki spoljne instalacije. Vezete sistem na automatsku dopunu. Imate trosak samo malog isticanja vode dok struja nedodje.
Opste je poznato da glikol nema tako dobre karakteristike kao sto ima voda.

Slicno ima I Caleffi

http://www.caleffi.com/serbia/...redaj-protiv-smrzavanja-603040

[ Yvan @ 24.03.2016. 08:10 ] @
Citat:
tihi2:
Monoblok ili split?

Monoblok (moj kinez) ima zaštitu od smrzavanja tako što, kad ne radi tj ne greje, ako je spoljnja temperatura manja od +4*C svakih 7 minuta provrti vodu u sistemu 1 minut.
Opasnost je kad nema struje a napolju jako hladno. Plus je cena značajno manja nego split.

Split, nema opasnosti od smrzavanja ali je cena skoro 30% veća.

Kompromis: nuđeno mi je da se za 300evra skine izmenjivač, premesti u kotlarnicu, produže cevi za 1m i dopuni freon na propisani pritisak tj da se napravi split (pošto su sve ostale komponente već u kotlarnici).


Mislim da ti je najprostije da postaviš jedan akumulator (i mali punjač - "trickle charger", termoprekidač na ~4*C i mali pretvarač 12V -> 220V koji uključuje cirkulacionu pumpu (koju imaš u kotlarnici). Akumulator nabaviš ovde, sve ostalo jeftino online od kineza.
[ cokacunami @ 24.03.2016. 08:14 ] @
Bravo Gavro.

Informacija zlata vredna. Ne samo nama amaterima, nego i iskusnijima.

Sad cu, usmesto skupljeg split sistema, da trazim jeftiniji monoblok, koju
nisam ni razmatrao, zbog antifriza.

[ zoxor @ 24.03.2016. 10:05 ] @
@Gavara

Interesantna sprava ali da li poveriti zivot toplotne pumpe tako prostoj spravici ili ipak staviti glikol koji je jedina apsolutna zastita.
[ cokacunami @ 24.03.2016. 13:02 ] @
Poslastica

http://www.iqdrive.net

detaljnije

http://www.iqdrive.net/pdfs/Inverter_Reprint_FINAL.pdf
[ zoxor @ 24.03.2016. 15:13 ] @
Izvini ali ne uspeva mi da provalim sta je ovde poslastica.
[ cokacunami @ 24.03.2016. 18:44 ] @
Sveukupna tehnicka optimizacija TP

-Najveća efikasnost sitema
-Najveca dugovecnost
-Minimalno vreme i troskovi održavanja,
-Najveci komfor....

A evo i sjajnih ideja za akumulatore toplote

http://www.builditsolar.com/Projects/SpaceHeating/Components.htm
[ tihi2 @ 24.03.2016. 22:32 ] @
Prošao sam priču za jedan takav tank od stakloplastike. Sve bi bilo u redu d me majstor nije prevario debljinom (dogovorio i platio 5 a dobio 2 sloja).
Ostali materijali su suviše mekani i NIKO nije smeo da mi garantuje da izdržava temperaturu od 80*C. To su inače rezervoari bez pritiska i tu treba spirala koja košta a i smanjuje efikasnost za oko 5*C.
@Yvan
nadam se da je dovoljna i prirodna cirkulacija iz akomulatora prema izmenjivaču jer visinska razlika postoji.
[ cokacunami @ 25.03.2016. 07:03 ] @
Jutros sam dobio odgovor od Metinga.

MD50D-18KW :1468USD
Sample fee : 100USD


Tihi,
Kako si ti uvozio tvoju klimu? Preko koje luke?
Jesi li koristio speditera, i kog?
Kolike su uvozne dazbine i ostali troskovi (spediter,...)?

Da li ima jos nešto što sugerišeš da bi trebalo dokupiti'+izmeniti,...?


On predlaze slanje na luku Kopar. Meni je lakse da idem u Solun nego u Kopar, preko Hrvatske i Slovenije.
Možes li mi reći, isplati li se ići lično u Solun ili Kopar ?

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 25.03.2016. u 08:59 GMT+1]
[ sunfan @ 25.03.2016. 08:04 ] @
tihi druze , odgovori javno a ne preko PP, baš me interesuje cela priča i kalkulacija. Mene interesuje Meeting ali split varijanta .

Unapred hvala
[ zoxor @ 25.03.2016. 08:39 ] @
Dobro se raspitajte po pitanju uvoza masina sa rasladnim sredstvom dosta su poostrili zakone po tom pitanju da ne bi imali problema sa carinom.
[ tihi2 @ 25.03.2016. 09:34 ] @
Sad ja ispao ekspert a zapravo sam se samo dobro raspitao i angažovao ljude koji su uradili ono što su i na početku obećali.
1. Razmenuo nekoliko desetina poruka sa prodajom Meetinga u Gwanžou (ili kako već a poslali su mi novu adresu jer su celu fabriku negde preselili).
2. Našao sam pouzdanog uvoznika koji uvozi iz Kine na kontejnere. Šta je važno? Važno je da tamo čovek čeka da se roba utovari na brod i da se tek tada puste pare. dakle mora čovek biti tamo.
3. Luka je bila Kopar jer je jeftinija od ostalih. Važno je da prevoz ČEKA u Kopru kad brod dođe jer ako se istovari u luku pa u kamion ta ležarina košta ko prva ljubav. Pričali su mi drugi ljudi slučaj da je ležarina u magacinu za TP za Srbiju (za 7 dana) koštala ko polovina robe. Čovek uvezao 10 toplotnih pumpi za prodaju i samo ga nisu obavestili kada brod stiže a ovi u luci istovarili i čekaju da kupac dođe. A taksimetar radi.
4. Carinske formalnosti nisu prblem ako se zna kako. Za TP treba atest koji košta oko 3-4000evra. Da bi se to izbeglo u Niš se pošalje (Mašinski faks koji daje ateste za Srbiju) jedan Email u kome piše da takvu TP već uvozi ta i ta firma i da atest već imaju. Dakle samo se pozovete na firmu koja već to legalno uvozi. Ko to ne zna, nek plati atest. (Za ovo od Kujovića očekujem pivo)

Pošto ja to ne mogu da ispratim, angažovao sam firmu da to odradi a oni svog špeditera i roba stigla za oko 3 meseca. Brodom. Nije mi se žurilo, to je najjeftinije. U avion ionako ne može jer ima gas u sebi (moja je monoblok). Inače radi se o R217A koji se kod nas može uvesti bez problema (treba biti oprezan, zvanično klima sa R22 se ne može uvesti). Uvoz bio za 2 komada i transport je bio tako jeftiniji za oko 100$ po komadu (ako se gleda cenovnik Meetinga). Ovaj drugi komad je uzeo čovek iz BG na neki kredit za energetsku efikasnost i znam da je to bilo nekog kašnjenja uplate, banke, šta li.

Kujoviću, ti si uvezao jednu MD30 ako se ne varam, ne znam kako si prošao. Moja kalkulacija je (tada) bila oko 2100-2200evra (ako se dobro sećam) stim da sam imao popust na drugarstvo pa sam ih samo častio. Sreću kvari $ koji se skoro izjednačio sa evrom pa to sve troškove vuće na gore a kinezi sve računaju u dolarima. Treba praviti ponovo računicu jer se za ove 3 godine sigurno što-šta promenilo.

Verovatno se može računati da je cena dupla od kineske.

@cokacunami
Ne planiraj da ti ideš po robu. Nemaš ti te varijante da uradiš, faliće ti neki papir i ima dane da izgubiš za ušteđenih 100evra. Ako uopšte rešiš. Postoji još i neka caka oko osiguranja koje se plaća i kad špediter preuzima robu u Kopru mora da ima potvrdu od kineza koju su oni trebali (a nisu) poslati pa je onaj kinez direktno morao tamo da ode da je uzme i pošalje faksom.
To su samo delovi priče koje su mi ispričali pošto sam ja jaaaako bio radoznao i smatrali su me kao partnera oko ovoga jer su se nadali da će toga biti još. sigurno tu ima još fazona kje ja ne znam a nisu mi ni rekli. Počev od najvanalnije stvari - koga treba odvesti na ručak da se ne primeti da jedan papir nedostaje.

Meni je naravoučenije bilo uvoz auta iz Nemačke koju je uradio moj drugar za sebe: seo u auto, otišao u Minhen, našao Reno Scenic za 5000evra, 3 godine star (bio pandurski dosta pohaban unutra, 51000km) i dovezao ga u NS. Dogovorio se sa carinom pre puta, raspitao se koliko šta treba, spremio pare za špeditera... kad ono, procena 13000evra, treba da plati carinu (tada je bila), porez i špediteru još 6500evra. Poludeo, vijao svašta, 3 meseca stojao u ogradi i onda su mu šapnuli "šta ti misliš? Da svaka budala može da uvozi kola? Od čega bi mi živeli?". Vratio auto na Horgoš, uvezao ga na komšiju invalida i 3 godine vozio tuđ auto. Zato, samo uvoz do kuće.

[ SG kamikaza @ 25.03.2016. 22:51 ] @
Ja sam takodje kontaktirao meeting,pre jedno dva meseca! Ne znam sad odakle si ti,ali su meni ponudili isporuku u luku novi sad ili beograd,koja mi vise odgovara.
[ cokacunami @ 26.03.2016. 07:58 ] @
Hvala tihi2,

Od tvoje price me jeza hvata - da neprodjem kao taj tvoj drugar koji je uvozio Reno.

Ako je to sto SG kamikaza kaže tačno (za luku NS ili Bg), onda je to prava solucija,
jer je ovaj tvoj način pravi ruski rulet.

Inače juče mi je jedna od ozbilnijih BG firmi koja se bavi ugradnjom i održavanjem HVAC opreme,
nakon sto su kroz razgopvor shvatili da nisam ovca, ponudila Micubišijevu pumpu - tj. Mitsubishy
kondenzer (FCD 100 VSX, 11Kw oko 2800 Evra, a FCD 125 VSX, 14Kw 3100 Evra) sa home-made
hidro modulom, koji je reduciran na delove koje nemamo u kućnoj kotlarnici CG.
Jedina mana je da home-made hidro modul nema reseno zagrevanje sanitarne vode.
Cena kompleta 4400 Evra.

Poenta je da Micika ima jako dobre parametre i drži nominalni kapacitet od 11Kw do čitavih -20C !!!
Što je bolje i od Daikin pumpi!

Javljam detalje kad dobijem mejlom tehnicke podatke.
[ neznam nisam odavde @ 26.03.2016. 09:43 ] @
mislim da ste prevideli da je FCD 100 VSX je spoljna jedinica multi split sistema koja podržava max 3 unutrašnje.to sa hidromodulom meni samo lepo zvući
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim diskusiju pozdrav svim forumašima
[ neznam nisam odavde @ 26.03.2016. 09:44 ] @
mislim da ste prevideli da je FCD 100 VSX je spoljna jedinica multi split sistema koja podržava max 3 unutrašnje.to sa hidromodulom meni samo lepo zvući
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim diskusiju pozdrav svim forumašima
[ tihi2 @ 26.03.2016. 10:25 ] @
Moja priča nije ruski rulet (za mene) jer sam ja tražio isporuku na kuću.
Uvoznik je platio, angažovao špeditera i organizovao transport, ja sam samo našao šta hoću da kupim.
I meni je Meeting ponudio isporuku u NS ali je to bilo mnogo skuplje (sad se ne sećam koliko ali mislim oko 200evra po komadu).
Priča je da li sve da organizuje Meeting ili da uvoz organizuje neko odavde. A ako to organizuje Meeting ja dajem sve novce odmah i čekam da roba stigne... i nadam se da će stići. Kinezi su to. Može biti pošten al i ne mora.
Poznanik je uvozio neku mašinu iz Kine i na celu cenu koju je platio stigla je faktura za "vanredni carinski pregled" od 100$. Morao da zove u Kinu da se raspravi šta je to i objašnjenje je bilo da je to kineska carina od sve robe u kontejneru baš uzela njegovu mašinu i pregledala i to košta toliko. Nikakvog dokaza niti dodatnog papira, verovatno izmišljotina ali ode 100$. Dok se to ne plati stoji kineska šapa na robi i iako je ona u Srbiji ne može da se preuzme dok kinez ne pošalje papir sa odobrenjem. To je onaj papir po koji je kod mog uvoza čovek tamo morao lično da ode. A oni će poslati kad pošalju. Pošto je moj špediter bio iskusan tražio je taj papir na vreme tj dok je brod bio na putu. Da je brod stigao u luku, a papira nema, mora se roba istovariti u skladište a onda eto troška ležarine i čuvanja dok papir ne dođe.
Hoću da kažem da nije uvek problem kod nas sa administraciojom, ima i gorih. Sve je super dok se dogovaraš, a kad platiš stvar je drugačija. Kao da izgube interesovanje da posao odrade do kraja, šta li. I to važi skoro za sve kineze. Kupovao sam bar desetak puta i preko AliExpressa - ista priča.

Micubishi ili kinez? Baš i nije ista klasa, još i jedna monoblok a druga split. Pitanje opredeljenja i para. Verovarno koliko para-toliko muzike. Odnos u evrima je verovatno 2800:4400.
Ko ima kintu, taj je gazda i odlučuje.
[ cokacunami @ 26.03.2016. 12:13 ] @
ne znam nisam odavde
Neshvatam, u čemu je problem sto je FCD 100 VSX spoljna jedinica multisplit sistema.
Freon iz nje ide u izmenjivac gde predaje toplotu vodi,....
Isto kao i Split sistem?

tihi2,
Hvala na dodatnim detaljima oko uvoza.
Mislim da bi bilo svima korisno ako bi nam svima dao ukupnu računicu koliko
te Miting TP kosta na vratima tvoje kiuce. S tim da naglasis sve troskove na
kojima si ti imao popust, a koje bi mi ostali platili.

Da, Misubishy nije ista klasa, ali i ono sto daje (bar ono što do sada znam)
je mnogo više od Mitinga. No da ne baksuziram, jer retko kada u životu,
ono što je u početku izgledalo dobro, je dobro i završilo.

Plus, to je cifra koja je tražena, a dogovaranje tek predstoji, ako je tehnika tačna.
Srbija je ovo - samo naivni ovde placaju ono sto se u startu traži.

Pitanjce: Koliko je upotrebljiva ideja da se neka jefinija unutrašnja jedinica -hidromodul, upari sa Mitsubishijem?
[ zoxor @ 26.03.2016. 13:01 ] @
Tesko da unutrasnja jedinica drugog proizvodjaca moze da komunicira sa Mitsubishijem.
Pretpostavljam da Mitsubishi ima nesto slicno kao Toshiba sto ima DX kit koji je ustvari elektronika i senzori sa kojima spoljnu jedinicu mozes upariti sa bilo kojim vazdusnim ili vodenim izmenjivacem.
Recimo spoljna jedinica-DX kit-izmenjivac freon/voda odgovarajuce snage
Naravno nema grejanja sanitarne vode ali je recimo takva kombinacija dosta jeftinija nego Toshiba Estia.
[ tihi2 @ 26.03.2016. 14:09 ] @
To za preciznu računicu cene ne znam. Ja sam računao da me košta 1900-2000evra ali tu nema zarade uvoznika (od skromnih 10-15%) jer mi imamo i neke druge trgovine i saradnje od 1988. godine.
I ovo je uvoz 2 komada. Ozbiljni uvoznik kad uzme kontejner od 20-30 komada ima značajno manje troškove po komadu.
Druga je priča što je uvoznicima malo 10-15% pa računaju zaradu 50% i eto cene od 3000evra. A uz TP ide i malo prepravke sistema, pa dodaci, pa puštanje u rad i eto dodatnih 500evra troška.

Ja (kao i zaxor) nisam za eksperimentisanje sa spoljnjom i unutrašnjom jedinicom. Pogotovo za domaću varijantu jer se tu nikada ne zna rezultat. Ako Mica ima svoj modul - treba ga uzeti i gotovo. Samo tako će se one specifikacije i u praksi održati. Kao kad bih kupio kola a onda rekao da mi je motor ok ali da mi je originalni menjač skup i kupim od drugog proizvođača. Ne bih to nikada radio.
[ neznam nisam odavde @ 26.03.2016. 14:57 ] @
Poštovani Cococunami jedan deo odgovora vam je naš kolega zoxor veoma lepo i korektno dao a lično sam se jako začudio hrabrosti i stručnosti majstora koji bi kako sam razumeo na invertor podešen i programiran za vazduh vazduh zakačio izmenjivač. Dali je siguran da može da uđe u osnovne postavke samog uređaja (temperatura kondenzacije, kriva rada,početno isparavanje i još 100 drugih stvari)Dali vam je objasnio kako misli da otapa spoljnu jedinicu i odakle misli da uzme energiju za taj događaj ? Šta će i kako da upravlja procesom otapanja ?Možda bi bilo najbolje da Vas odvede negde gde je to već urađeno.... Isto bih vam skrenuo pažnju da ako sam dobro razumeo 200 kvadrata 16 KW ?Da vam se ne desi bedak kao većini sa voda voda koji osim loše deklarisane snage prodaju i priču o konstantnosti grejanja pak kad dođe malo hladnije pumpa se negasi i eto očas račun veći nego za gas.
Pozdrav svim forumašima,
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim diskusiju.
[ cokacunami @ 26.03.2016. 16:40 ] @
zoxor,
Mislim da si u pravu - da i Micub. ima nestio slicno kao Estia DX kit.
Provericu.

ne znam nisam odavde,
Nismo stigli u razgovoru do tih detalja, jer je glavi "pumpadžija" bio odsutan.
Neverujem da je toliko pametan, ili "hrabar," već da je u pitanju Micub. varijanta Estijinog DX kita.
Indikativno je nepostojanje grejanja sanitarne vode. Provericu.

Hvala na pomoći.


[ zoxor @ 26.03.2016. 16:47 ] @
Samo mala ispravka Toshiba Estia je kompletna toplotna pumpa vazduh voda sa svim mogucnostima a DX kit je moguci dodatak nekim spoljnim jedinicama za rad sa eksternim izmenjivacem.
[ cokacunami @ 27.03.2016. 07:50 ] @
ne znam nisam odavde,

Posto nisam poznavalac materije, zbunio si me komentarom:

"...Dali vam je objasnio kako misli da otapa spoljnu jedinicu i odakle misli da uzme energiju za taj događaj ? Šta će i kako da upravlja procesom otapanja..."

Zar kod modernih TP spoljna jedinioca neoptapa samu sebe?

zoxor-e,
Možeš li mi reći koja Estia spoljna jedinica-condenser je tog tipa da sa DX modulom može da upravlja sa home-made unutrašnjim hidro modulom? A da na -15C ima bar 10Kw.

Zbunjuje me unikatnost ovog Micubishijevog condenzera FCD 100 VSX da nominalni kapacitet "drizi" do skoro -20C!
Kako to da drugi vrhunski condenzeri -pumpe to nemogu? Nelogicno mi je to.
[ tihi2 @ 27.03.2016. 08:50 ] @
Generalno, postoje dva pristupa:
1. TP gubi toplotnu moć sa smanjenjem temperature (na -20 oko pola snage koju ima na +7*C) a ostaje ista potrošnja struje.
2. TP malo gubi toplotnu moć ali se potrošnja struje povećava.

U oba slučaja COP se smanjuje sa smanjenjem spoljnje temperature.

Na niskim temperaturama one bolje dodaju iz rezervoara nešto gasa i time dobijaju veću snagu pa im je toplotna moć veća. Takve imaju oznaku EVI.
[ rovaccccc @ 27.03.2016. 09:07 ] @
Citat:
cokacunami:
Zbunjuje me unikatnost ovog Micubishijevog condenzera FCD 100 VSX da nominalni kapacitet "drizi" do skoro -20C!
Kako to da drugi vrhunski condenzeri -pumpe to nemogu? Nelogicno mi je to.


Ne izgleda bas toliki bauk.

Izmjere joj max kapacitet na -15........i napisu da je to i nominalni kapacitet (na +7)......i eto ga......zadrzala nominalni kapacitet i na -15.......samo sto joj je na -15 to max a ne nom.

Svima pada kapacitet sa vanjskom temperaturom........razlika je sto jedni zrtvuju kapacitet da bi sacuvali sto boji cop........dok drugi zrtvuju cop da bi izbacili kapacitet......to je ustvari evo vec napisano :-)
[ zoxor @ 27.03.2016. 09:16 ] @
Citat:
cokacunami:
ne znam nisam odavde,

Posto nisam poznavalac materije, zbunio si me komentarom:

"...Dali vam je objasnio kako misli da otapa spoljnu jedinicu i odakle misli da uzme energiju za taj događaj ? Šta će i kako da upravlja procesom otapanja..."

Zar kod modernih TP spoljna jedinioca neoptapa samu sebe?

zoxor-e,
Možeš li mi reći koja Estia spoljna jedinica-condenser je tog tipa da sa DX modulom može da upravlja sa home-made unutrašnjim hidro modulom? A da na -15C ima bar 10Kw.

Zbunjuje me unikatnost ovog Micubishijevog condenzera FCD 100 VSX da nominalni kapacitet "drizi" do skoro -20C!
Kako to da drugi vrhunski condenzeri -pumpe to nemogu? Nelogicno mi je to.


Kao sto sam rekao Toshiba Estia je kompletan uredjaj a DX kit je moguce upariti sa Toshiba RAV SD/SDI serijom.
I Toshiba ima uredjaje koji mogu odrzati nominalni kapacitet i ispod -15 oni su projektovani da imaju dovoljnu snagu i niskim temperaturama dok fakticki na recimo +7 rade ograniceni tek delom ukupnog kapaciteta.
[ rovaccccc @ 27.03.2016. 09:18 ] @
Na eurovent postoje podaci o tom uredjaju fdc100vsx.......i to uz razlicite unutarnje jedinice......i ne izgleda bas (bar meni) kao da zadrzava kapacitet na -20.

[ neznam nisam odavde @ 27.03.2016. 10:40 ] @
pokušaću da odgovorim g. cococunami jednostavno i narodno.Ako je posledica grejanja vode ili vazduha u sekundarnom krugu onda primarni krug hladi i kad je vlaga u vazduhu dovoljno velika zamrzava kondenzat , prestaje strujanje kroz primarni izmenjivač i tu je kraj grejanja.Da bi se ovo otopilo uključi se četvorokraki ventil koji reverzira protok pa primarni krug postaje sekundarni i obrnuto , odnosno sad unutrašnja uzima neku energiju iz sistema umnožava je kroz rad kompresora i greje spoljno saće.Prva generacija TP vazduh voda su mi radile tako i onda u vlažnim i maglovitim danima eto klackalice.Ugreje sistem zamrzne spoljnu , a da bi je otopio ohladi radijatore i tako u krug.Kod g.tihi je to rešeno rezervarom - puferom koji je spona između grejanja i TP pa se to otapanje možda i ne oseti toliko ,mada zbog koaksijalnog izmenjivača na sekundarnom krugu po meni on i mora imati pufer, ali ako je neko recimo na trećem spratu i nema gde da stavi bar 1000 l vode ( to je i teret od preko 1 tone ) koliko je meni poznato nema drugog rešenja osim iz samog grejanja.Letos sam u odžacima bio da isperem jednu TP i imao priliku da vidim vrlo interesantno rešenje jedne evropske firme.Oni su u unutrašnju jedinicu integrisali bojler sa 12 kW elektrogrejačem koji kod čestog otapanja umesto da se klacka dogreje bojler i onda otud otapa spoljno saće.
Pozdrav svim forumašima koji slave sretan uskrs
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim forum.
[ zoxor @ 27.03.2016. 11:13 ] @
Toshiba Estia a pretpostavljam i ostali tipa Mitsubishi Zubadan ili Fujitsu Waterstage imaju el. grejace u unutrasnjoj jedinici koji mogu ali ne moraju zavisno od podesavanja da dogrevaju vodu prilikom otapanja.
Novi Toshibin VRF nema vise klasican cetvorokraki ventil nego koristi samo deo toplih gasova za otapanje u vremenskim ciklusima dok ostatak toplih gasova nastavlja da greje sa nesto smanjenim kapacitetom.
Pretpostavljam da ce ovaj nacin biti integrisan i u ostale proizvode u dogledno vreme.
[ cokacunami @ 27.03.2016. 12:06 ] @
Hvala momci.

Shvatam - nije Micika tako posebna, kako sam ja neznalački mislio,
jer nisam znao za te dve vrste pristupa koje proizvođači primenjuju.

Sad sam opet na početku traženja.
[ tvrdoglavi @ 27.03.2016. 13:27 ] @
jako bitna stvar, mozda i najbitnija kod grejanja sa tp, koju niko ovde ne spominje je potrebna temperatura vode. gledajuci kapacitete nominalne i na odredjenim temperaturama mora se uzeti potrebna temperatura vode u tim uslovima spoljnim za koji se taj kapacitet gleda. a takodje od toga u ogromnoj meri zavisi i COP.
navescu samo par primera za fujitsu waterstage od 11,2kw:
imaju tri odvojena segmenta sa po cetiri cifre, prva cifra se vidi koja je spoljna temp, druga je kapacitet na toj temp, treca je input power a cetvrta je cop.
prvi segment je za temperatutu vode u sistemu 30°C druga je za 45°C a treca za 60°C.

7°C 11.15 2.31 4.83 7°C 10.10 3.01 3.35 7°C 9.25 3.84 2.41
0°C 11.15 3.51 3.18 0°C 10.07 4.08 2.47 0°C 9.25 4.48 2.06
-7°C 11.15 4.18 2.67 -7°C 10.02 4.63 2.16 -7°C 8.48 5.25 1.61
-15°C 11.15 4.83 2.31 -15°C 10.02 5.25 1.91 -15°C 7.02 5.25 1.34
-20°C 9.80 4.72 2.08 -20°C 8.66 5.25 1.65 -20°C 5.92 5.25 1.13



sto se tice otapanja spoljne jedinice, mislim da kod vodenih unutrasnjih instalacija nece mnogo menjati, posto recimo kompletan defrost traje 4,5 min (podatak izmeren za waterstage) a za to vreme se na vodenim instalacijama koje su trome u izolovanim objektima to ni malo ne oseti. kod vazdusnih unutrasnjih sistema je sigurno druga prica jer prestanak cirkulacije vazduha ostavlja drugaciji utisak od onog kad ga nema, a ako se recimo u podu voda ohladi za 1 stepen to se nikako ne moze osetiti.


zox. imas pp :)
[ neznam nisam odavde @ 27.03.2016. 14:50 ] @
Otapanje toplim gasom sam probao protekle zime i to je meni za sada naj rešenje ali nažalost u maglovitim danima nije uspevalo da odradi kako treba pa sam spoljnu nekoliko puta morao ručno da topim.I na - 15 je radilo ekstra ali onaj jesenji period sa 2 nedelje magle neponovilo se, koliko sam razumeo i tihi sa puferom je imao problema.Inače otapanje iz instalacije skida temperaturu u sistemu i to osetno jer u tom trenutku dinamički hladimo vodu u grejanju tako da je to po meni najlošiji sistem otapanje.Čak sam pokušao i kroz bojler 100l da otapam kako nebih "rušio" grejanje ali 3 kw grejač nije zadovoljavao potrebu za dopunom energije u samom bojleru i brzo sam odustao.
Pitanje Dali neko može da odgovori kad zubadan (moj favorit posle jednog evrpskog proizvođača) uključuje otapanje vremenski ili diferencijalno ?
Jako mi se dopada da je najzad spomenuto da efikasnost i COP naj zavise od potrebne temperature za pristojno grejanje a ne toliko od karakteristike TP.
Pozdrav forumašima.
sa velikom pažnjom nastavljam da pratim diskusiju
[ tvrdoglavi @ 27.03.2016. 15:36 ] @
pretpostavljam da svi ozbiljniji proizvodjaci rade na slicnom principu, ovde je defrost za waterstage (spomenutih 4,5 minuta) i radi ga uradjaj automatski po potrebi.

https://youtu.be/HPd06I28Vos
https://youtu.be/cK37VLFEQBE
[ cokacunami @ 27.03.2016. 16:03 ] @
tvrdoglavi,

Jasna mi je prva (leva) grupa parametara, ali srednja i desna mi nisu jasne.
Molim te objasni. Kako je ista TP u pitanju i ista spoljna temp, šta je to, i kako,
promenilo parametre u srednjoj i desnoj koloni? Jasno mi je šta oni označavaju,
ali, kako su se promenili kapacitet , struja i COP na (recimo) 7°C ?

OK ????1 ????2
7°C 11.15 2.31 4.83 7°C 10.10 3.01 3.35 7°C 9.25 3.84 2.41
0°C 11.15 3.51 3.18 0°C 10.07 4.08 2.47 0°C 9.25 4.48 2.06
-7°C 11.15 4.18 2.67 -7°C 10.02 4.63 2.16 -7°C 8.48 5.25 1.61
-15°C 11.15 4.83 2.31 -15°C 10.02 5.25 1.91 -15°C 7.02 5.25 1.34
-20°C 9.80 4.72 2.08 -20°C 8.66 5.25 1.65 -20°C 5.92 5.25 1.13

Razdvojio sam podatke u 3 grupe : OK ????1 ????2
ali ih sistem ponovo grupise u jednu grupu
[ rovaccccc @ 27.03.2016. 16:09 ] @
Sve sto imas potrebu da grijes vodu na visu temperaturu.....pada COP.

-ako je podno .....voda 30*C cop extra
-ako su radijatori ali predimenzionirani.....vise rebara nego sto ide normalno.....voda 45*C ...cop slabiji.....ali moze da ne bude toliko los
-ako su radijatori sa normalnim brojem rebara....voda 60*C......cop se pokvari puno :-)
[ tvrdoglavi @ 27.03.2016. 16:13 ] @
ako ti je jasna prva kolona onda i druge dve bi trebalo da budu, u pitanju je ista tp, na istoj spoljnoj temperaturi ali za razlicite temperature polazne vode u sistemu cg.
prva grupa je za 30 stepeni unutrasnje vode, druga za 45, a treca za 60.
znaci, prva bi teoretski recimo za solidno izolovan objekat bila za podno grejanje, druga za radijatorsko sa srednje velikim radijatorima, a treca za radijatorsko sa malim radijatorima.


sustina je da je potpuno pogresno gledati samo karakteristike kataloske bez ozbiljnijeg udubljivanja u svaki sistem grejanja ponaosob, jer ako nemas sve preduslove za lep rad pumpe onda je bolje da je ne stavljas.
[ tvrdoglavi @ 27.03.2016. 16:15 ] @
Citat:
rovaccccc:
Sve sto imas potrebu da grijes vodu na visu temperaturu.....pada COP.

-ako je podno .....voda 30*C cop extra
-ako su radijatori ali predimenzionirani.....vise rebara nego sto ide normalno.....voda 45*C ...cop slabiji.....ali moze da ne bude toliko los
-ako su radijatori sa normalnim brojem rebara....voda 60*C......cop se pokvari puno :-)

a pada i kapacitet pumpe. sa dobro velikim radijatorima se moze uci skoro u rezim podnog grejanja, tako da ko ne voli podove od keramike ili je vec gotovo grejanje sa radijatorima nije u velikom zaostatku
[ cokacunami @ 27.03.2016. 16:37 ] @
Hvala tvrdoglavi,

sad mi je jasno.

Inace pitanje koje ce verovatno interesovati sve novajlije: za cevi od 1/2" i 3/4"
koliko se rebara (ili m2) Al radijatora moze okaciti po grani a da se cirkulacija neporemeti?


Informativni sajt za laike-pocetnike:

http://www.toshiba-klima.at/estia/heizkosten.php
[ cokacunami @ 28.03.2016. 17:11 ] @
Uporedjenja radi:

http://www.ecomfort.com/coolin...r-condensing-units.html?page=2
[ zoxor @ 28.03.2016. 21:20 ] @
To su vazduh-vazduh multiji uglavnom i samo spoljne jedinice bez unutrasnjih.
[ cokacunami @ 29.03.2016. 09:02 ] @
Na donjem linku je vrlo edukativna tabela najvaznijih PROSECNIH parametara Toshibe Estie 4.

Iz iste je ocigledno da se cak i ova VRHUNSKA TP potpuno isplati SAMO sa podnim grejanjem.

Otuida je, za nas koji ga nemamo, jedino resenje da svoje radijatorske sisteme, temperaturno
MAKSIMALNO PRIBLIŽIMO PODNOM GREJANJU ! Tj da povecamo broj raebara (a eventualno i
radijatora, gde je to moguce).

Ima li na forumu neko ko zna da uradi taj posao za aluminijumske radijatore (Global), ili
eventualno zna nekoga inženjera termotehnike koji se time bavi?
(moj email: [email protected])

https://www.sendspace.com/file/458oo7

Pitanje za vas koji dobro poznajete materiju TP:

Koju velicinu COP-a smatrate kao donju granicu tehnicke racionalnosti upotrebe toplotne pumpe vazduh-voda?


Uskoro cete imati celokupnu dokumentaciju Tosibibe Estie 4.

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 29.03.2016. u 10:12 GMT+1]
[ rovaccccc @ 29.03.2016. 09:25 ] @
Uskoro :-) :-) :-)

Evo imas temu godinama.....koju je napravio anon........gdje u jednoj temi imas bruku linkova podataka o TP.......najvise zrak-zrak......ali imas i zrak-voda......upravo tu tabelu koju si stavio smo analizirali prije godinu-dvije na ovoj temi :-) (ili ce ipak bit na temI KOJA KLIMA)

http://www.elitemadzone.org/t4...hnicki-podaci-klima-uredjajima
[ cokacunami @ 29.03.2016. 10:33 ] @
rovaccccc

Pomozi: sta si hteo da kazes?

Da Toshibini podaci nisu tacni, ili... ???
[ mali genije @ 29.03.2016. 10:46 ] @
Citat:
cokacunami: Na donjem linku je vrlo edukativna tabela najvaznijih PROSECNIH parametara Toshibe Estie 4.

Iz iste je ocigledno da se cak i ova VRHUNSKA TP potpuno isplati SAMO sa podnim grejanjem.

Otuida je, za nas koji ga nemamo, jedino resenje da svoje radijatorske sisteme, temperaturno
MAKSIMALNO PRIBLIŽIMO PODNOM GREJANJU ! Tj da povecamo broj raebara (a eventualno i
radijatora, gde je to moguce).

Ima li na forumu neko ko zna da uradi taj posao za aluminijumske radijatore (Global), ili
eventualno zna nekoga inženjera termotehnike koji se time bavi?
(moj email: [email protected])

https://www.sendspace.com/file/458oo7

Pitanje za vas koji dobro poznajete materiju TP:

Koju velicinu COP-a smatrate kao donju granicu tehnicke racionalnosti upotrebe toplotne pumpe vazduh-voda?


Uskoro cete imati celokupnu dokumentaciju Tosibibe Estie 4.

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 29.03.2016. u 10:12 GMT+1]

Zasto bi kupovao i dodavao radijatore kad mozes da prepakujes postojece.Ja sam na pojedinim mestima skidao radijatore iz dnevnog poravka,kuhinje,
trpezarije i napakovao ih u spavace sobe a na njihova mesta stavio fancoil i to se pokazalo kao dobra varijanta.
Montirao sam razne varijante tp. vazduh/voda, naj vise rotex,daikin,i mitsubishi u kit varijanti,sa toshibom nemam bas previse iskustva ali koliko sam
stekao utisak na nekoliko komada koje sam obilazio i kontrolisao u razlicitim vremenskim uslovima to radi mnogo dobro
[ tvrdoglavi @ 29.03.2016. 10:56 ] @
fan coil na vodu 35, nikako
[ cokacunami @ 29.03.2016. 11:50 ] @
mali genije,

Hvala za trud. Ja sam upravo i mislio na dodavanje rebara, ali se mozda nisam precizno izrazio.

Inace fencoile nikada ne bih stavio, iz dva razloga: sto meni duvanje smeta, i sto su PRESKUPI!
A mislim i da je tvrdoglavi u pravu, jer im je efikasnost niska (a amortizacija skoro maksimalna) pri toj temeraturi.

Danas sam saznao jednu dobru ideju koja nekome moze valjati, kod primene TP:

Izlazna voda iz radijatora se moze upotrebiti kao ulazna u instalaciju podnog grejanja, cime ste
postze optimalno iskoriscenje u takvoj, kombiniovanoj varijanti.

Blizu sam sagledavanju da je Orginalna spoljna i home-made unutrasnja jedinica najekonomicnije resenje,
jer su unutrasnje jedinice skuplje od spoljasnjih. Unapred se zahvaljujem za svaku korisnu ideju ili preporuku
u tom smeru.

Inace Grunfos ima sjajnu pumpu za TP, UPM GEO OEM, koju Toshiba ugradjuje u svoje Estije, a koja stedi 80%
energije u odnosu na Gr. pumpe koje se ugradjuju u klasicne sisteme grejanja.

http://www.grundfos.com/produc...duct/upm-geo-oem.html#overview
https://www.youtube.com/watch?v=x9CJ6adN3-c
[ tvrdoglavi @ 29.03.2016. 11:59 ] @
Citat:
cokacunami:Blizu sam sagledavanju da je Orginalna spoljna i home-made unutrasnja jedinica najekonomicnije resenje


potpuno pogresna logika sto se mene tice. mislis da su japanci razvijali tehnologiju tek tako? i da ces sad home made hidromodulom dobiti iste karakteristike kao sa originalom? a najvaznije od svega, ako se vodis onom cenom od 4400 evra koju sam video za mitsu 11kw +rucni rad hidromodul, onda ces dati mozda 400 - 500 evra manje nego za komplet brendiranu tp, a to ces kroz cop i kroz probleme u radu prezaliti vec za godinu dana.


nedavno sam izvodio isprojektovanu kombinaciju spoljna jedinica lg vrf serije + dx kit + izmenjivac na klima komori. i znam da su ovi iz lg bar 5 puta izlazili na teren da usklade rad uz silno vreme potroseno i na samom pustanju. i pitanje da li su ga uskladili na pravi nacin do sada.
[ tvrdoglavi @ 29.03.2016. 12:05 ] @
Citat:
cokacunami:




Danas sam saznao jednu dobru ideju koja nekome moze valjati, kod primene TP:

Izlazna voda iz radijatora se moze upotrebiti kao ulazna u instalaciju podnog grejanja, cime ste
postze optimalno iskoriscenje u takvoj, kombiniovanoj varijanti.




a sta ako je jednocevno grejanje?

to se sve mnogo kulturnije resava sa jednim trokrakim ventilom i bude dva kruga grejanja ako je potrebno. mada, po meni je bolje resenje ako se ide na tp i niske temperature vode da se povecaju radijatori do mere da se i u njih gura potpuno ista voda i da se dobije ista temperatura u svim sobama. time dobijas najveci cop a i ulaganje je tu negde.

[ cokacunami @ 29.03.2016. 12:50 ] @
Za edukaciju pocetnika - Toshibin katalog TP na srpskom:

http://www.toshiba-klima.rs/to...a_light_commercial_2015_16.pdf
[ neznam nisam odavde @ 29.03.2016. 13:08 ] @
iz prakse
podno posle radijatora nažalost samo ako je 1 radijator na velikom ulazu (18 i veće) a pod nije duži od 35 m.(6 kvadrata)
[ cokacunami @ 29.03.2016. 13:20 ] @
ne znam nisam odavde,

Jel moze malo detaljnije objasnjenje ?

Komsija namerava da to primeni, pa da upozorim coveka da ne omane.

tvrdoglavi,
2.) Problem je što treba zati-odrediti koliku povrsinu (ili br. rebara) se može
postaviti na grani grejanja čija je cev recimo 1/2", 3/4", 1". 5/4", tj celom sistemu.

Kod vec postojecih sisteme CG mogucnosti dodavanja rebara su ogranicene. I variraju po granama,
a verovatno ne prelaze 20-30%. U svako slucaju, moraju se racunski odrediti.

Uz napomenu da ce sistem CG morati da radi sa vecim pritiskom cirkulacione pumpe, od dosadasnjeg,
jer mora da savladava uvecani otpor dodatih rebara.

1.) Poenta je sto su cene unutrasnih hidromodula VECE ili priblizne cenama od spoljasnjih jedinica, sto
mislim da je neopravdano. Svakako da je fabrici paket aranzman bolje resenje.

Ja pokusavam da nadjem srednje resenje izmedju uvoza Meetinga i Fabrickoh paket aranzmana.

Svakako da cu odgovarajucim ugovornim uslovima spreciti mangupiranje "strucnjaka."

U Srbistanu, na recima, sve moze. Al kad treba da se to sto "moze" i potpise da moze, pa jos i sa kaznenim
penalima, e onda....znate...








[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 29.03.2016. u 14:41 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 29.03.2016. 13:36 ] @
Precnici cevi svakako jesu ogranicavajuci faktor ali nikad nije tako na knap uradjeno.
Sto se cirkulacione pumpe tice u ozbiljnim hidromodulima su i ozbiljne pumpe koje bez problema guraju 300m2 podnog grejanja tako da joj koliki god bili radijatori nisu nikakav napor.
[ neznam nisam odavde @ 29.03.2016. 15:13 ] @
Podno na red sa zidnim : Ako želite recimo na sušač peškira u kupatilu da redno povežete i podno grejanje kako bi pločice bile toplije onda sušač treba da bude u liniji najmanje 18 mm (3/4)jer kod manjih prečnika neče biti dovoljna propusna moć da ostvari cirkulaciju kroz ceo pod,iz prakse najduže sam stavio 35 m podnog i bilo je skoro pa OK zadnjih 4 - 5 m su malo bili hladniji srećom tu stoji veš mašina.Osim toga tu je i problem dve temperature povratnog voda i diferencije termostata Nažalost tako nema smisla celu kuću odraditi jer se u podnom grejanju prečnici sabiraju a u zidnom oduzimaju.
Pozdrav svim formašima
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim diskusiju .
[ mali genije @ 29.03.2016. 17:32 ] @
Citat:
cokacunami: mali genije,

Hvala za trud. Ja sam upravo i mislio na dodavanje rebara, ali se mozda nisam precizno izrazio.

Inace fencoile nikada ne bih stavio, iz dva razloga: sto meni duvanje smeta, i sto su PRESKUPI!
A mislim i da je tvrdoglavi u pravu, jer im je efikasnost niska (a amortizacija skoro maksimalna) pri toj temeraturi.

Danas sam saznao jednu dobru ideju koja nekome moze valjati, kod primene TP:

Izlazna voda iz radijatora se moze upotrebiti kao ulazna u instalaciju podnog grejanja, cime ste
postze optimalno iskoriscenje u takvoj, kombiniovanoj varijanti.

Blizu sam sagledavanju da je Orginalna spoljna i home-made unutrasnja jedinica najekonomicnije resenje,
jer su unutrasnje jedinice skuplje od spoljasnjih. Unapred se zahvaljujem za svaku korisnu ideju ili preporuku
u tom smeru.

Inace Grunfos ima sjajnu pumpu za TP, UPM GEO OEM, koju Toshiba ugradjuje u svoje Estije, a koja stedi 80%
energije u odnosu na Gr. pumpe koje se ugradjuju u klasicne sisteme grejanja.

http://www.grundfos.com/produc...duct/upm-geo-oem.html#overview
https://www.youtube.com/watch?v=x9CJ6adN3-c

Sa 35c ti treba dobra izolacija cak i za podno grejanje,niko nije spominjao 35 u fcu jer je bilo reci oradijatorima i nadogradnji....
Fcu duva i smeta ako se pogresno dimenzionise ali je efikasniji od radijatora makar i predimenzionisanog.
Kad budes zakacio povratni vod iz radijatorskog kruga u podno grejanje videces da to ne funkcionise bas kako zamisljas ili kako ti je neko rekao.
Veliki je problem ukombinovati podno i rad.grejanje i to ne treba raditi sem ako nema drugog izbora.
[ tvrdoglavi @ 29.03.2016. 18:40 ] @
Ja imam do 35 u radijatorima bar 60% zime.
A sta u fancoil gurati 50 i onda cop smanjiti za 50% ??
[ mali genije @ 30.03.2016. 06:01 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Ja imam do 35 u radijatorima bar 60% zime.
A sta u fancoil gurati 50 i onda cop smanjiti za 50% ??

Kolega znas ti dobro da oni rade na 40c vise nego odlicno,za tih 35c u radijatorima cu da ti poverujem kad okacis
snimak objekta termalnom kamerom na 20c Dt unutra/napolje
pozdrav
[ cokacunami @ 30.03.2016. 17:08 ] @
Ima li neko iskustvo sa LG toplotnim pumpama vazduh voda?


U Etažu su nešto skuplje od Mideinih.

16Kw monoblok HM163MU42 je 4289 Evra.
[ tihi2 @ 30.03.2016. 17:23 ] @
Cokacunami, imaš pp.
[ mali genije @ 30.03.2016. 17:24 ] @
Citat:
cokacunami: Ima li neko iskustvo sa LG toplotnim pumpama vazduh voda?


U Etažu su nešto skuplje od Mideinih.

16Kw monoblok HM163MU42 je 4289 Evra.

Mogu da ti samo kazem iz iskustva da ce ti jeftini uredjaji brzo progutati razliku cene dobrog uredjaja.
Bolje sacekati pa uzeti neku toshibu,mitsubishi,fujitsu,daikin...iimati pouzdan uredjaj koji nece da zakaze.
[ zoxor @ 30.03.2016. 17:54 ] @
@mali genije

Svidja mi se raspored Toshiba pa tako dalje... ;-)
[ mali genije @ 30.03.2016. 18:15 ] @
Citat:
zoxor: @mali genije

Svidja mi se raspored Toshiba pa tako dalje... ;-)

Ne znam sta mi bi obicno stavim daikin:-)al nema veze dodjes pivo:-)
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 18:34 ] @
Citat:
zoxor:
@mali genije

Svidja mi se raspored Toshiba pa tako dalje... ;-)

to je poredjao po ceni :P
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 18:38 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi: Ja imam do 35 u radijatorima bar 60% zime.
A sta u fancoil gurati 50 i onda cop smanjiti za 50% ??

Kolega znas ti dobro da oni rade na 40c vise nego odlicno,za tih 35c u radijatorima cu da ti poverujem kad okacis
snimak objekta termalnom kamerom na 20c Dt unutra/napolje
pozdrav


kolega, ja mozda nisam genije ali sam tvrdoglav pa moram da ti ukazem da sam bas napisao isto sto i ti. naime, ako uzmemo da grejna sezona traje 200 dana, znaci da je 60% grejne sezone negde oko 120 dana. znaci oktobar, novembar, mart i april. bar je u mom objektu tako. i tada je temp od 5 stepeni navise, znaci nema tih 20 stepeni razlike koju si spomenuo. eto, bez termalne kamere ;). dok u hladnijim periodima voda ide navise, do 45. preko toga ne ide.....
[ zoxor @ 30.03.2016. 18:49 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
zoxor:
@mali genije

Svidja mi se raspored Toshiba pa tako dalje... ;-)

to je poredjao po ceni :P


Pa nije valjda samo cena ;-)
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 18:53 ] @
nije, nije, mada ja sam pristalica svega toga, pa kako ko voli neka uzme, nece pogresiti :)
[ mali genije @ 30.03.2016. 19:06 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi: Ja imam do 35 u radijatorima bar 60% zime.
A sta u fancoil gurati 50 i onda cop smanjiti za 50% ??

Kolega znas ti dobro da oni rade na 40c vise nego odlicno,za tih 35c u radijatorima cu da ti poverujem kad okacis
snimak objekta termalnom kamerom na 20c Dt unutra/napolje
pozdrav


kolega, ja mozda nisam genije ali sam tvrdoglav pa moram da ti ukazem da sam bas napisao isto sto i ti. naime, ako uzmemo da grejna sezona traje 200 dana, znaci da je 60% grejne sezone negde oko 120 dana. znaci oktobar, novembar, mart i april. bar je u mom objektu tako. i tada je temp od 5 stepeni navise, znaci nema tih 20 stepeni razlike koju si spomenuo. eto, bez termalne kamere ;). dok u hladnijim periodima voda ide navise, do 45. preko toga ne ide.....

Hehehehe i ja sam tvrdoglav....al se slazem sa tvojim postom o trajanju grejne sezone mada ja to tako ne gledam,al da se dogreva mora.
Fcu ne treba vise od 42c ako se pravilno dimenzionise:-)
pozdrav
[ zoxor @ 30.03.2016. 19:06 ] @
Tacno tako uvek na kraju krajeva mogucnosti i zelja odlucuju da li ce izbor pasti na cenu ili kvalitet ili negde izmedju.
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 19:11 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi: Ja imam do 35 u radijatorima bar 60% zime.
A sta u fancoil gurati 50 i onda cop smanjiti za 50% ??

Kolega znas ti dobro da oni rade na 40c vise nego odlicno,za tih 35c u radijatorima cu da ti poverujem kad okacis
snimak objekta termalnom kamerom na 20c Dt unutra/napolje
pozdrav


kolega, ja mozda nisam genije ali sam tvrdoglav pa moram da ti ukazem da sam bas napisao isto sto i ti. naime, ako uzmemo da grejna sezona traje 200 dana, znaci da je 60% grejne sezone negde oko 120 dana. znaci oktobar, novembar, mart i april. bar je u mom objektu tako. i tada je temp od 5 stepeni navise, znaci nema tih 20 stepeni razlike koju si spomenuo. eto, bez termalne kamere ;). dok u hladnijim periodima voda ide navise, do 45. preko toga ne ide.....

Hehehehe i ja sam tvrdoglav....al se slazem sa tvojim postom o trajanju grejne sezone mada ja to tako ne gledam,al da se dogreva mora.
Fcu ne treba vise od 42c ako se pravilno dimenzionise:-)
pozdrav


eto, kolega tvrdoglavi, da se nadjemo na 45? :D

nego, ja sam totalni protivnih fan coil uredjaja, i smatram ih nuznim zlom. svaki zahteva odrzavanje kao i obicna klima i zvuci koje ispusta svakako nisu prijatni kao zvuci radijatora. pranje filtera jednom u 10 dana, pa sam uredjaj trosi neku struju, pa je vek trajanja svakako manji nego radijatoru, uz mogucnost kvarenja, crkavanja fan motora, i slicno.... za poslovne prostore jos i nekako, za kuce, apsolutno sam protiv, ali ponovo napominjem, to je samo moje misljenje :)
[ tihi2 @ 30.03.2016. 20:04 ] @
Citat:
mali genije:Mogu da ti samo kazem iz iskustva da ce ti jeftini uredjaji brzo progutati razliku cene dobrog uredjaja.
Bolje sacekati pa uzeti neku toshibu,mitsubishi,fujitsu,daikin...iimati pouzdan uredjaj koji nece da zakaze.
Jako me zanima računica. Uzmimo na primer, moj primer.
Dakle, grejem 270m2, panelni radijatori.
Jeftina kineska TP od 2500evra potroši za ovu zimu 400evra, za prošlu i manje al nek je isto i za pretprošlu isto 400evra.
Kada bi kupio tzv brendiranu dao bi 4200evra pa naviše. Ta brendirana (možda, mada sumnnjam) može da mi uštedi 20-30%. Dakle oko 80-120evra po zimi. Ako ne računam po ekonomski (komfornom kamatnom stopom) već laički, rekao bih da mi treba bar 15 godina da mi se vrati razlika u ceni.
Ovo sam računao sa mojih COP=2.5, mizernih u odnosu na tehničke podatke tzv brendiranih koji obećavaju astronomskih COP=4 a realno je da možda mogu dobaciti do COP=3.5 (ako i toliko mogu). Inače i kod moje piše da ima COP=4 ali računaju, kao i svi, samo TP a ne i prateće potrošače "koji ne spadaju u TP". Nije nego, troše struju onako.
O pouzdanosti ne znam mnogo sem da su komponente na papiru iste (kompresor, izmenjivači, eksp. ventil).
Ako poredim sa klimama, znam da brendirane rade dobro godinama ali znam i da VOXovi i još koješta takođe radi godinama.
Naravno, nemam ništa protiv brendiranih TP, ali ako se ubaci ekonomija teško da mogu da prođu.
Isto kao što svi verujemo da su Mercedesi odlična kola, ali ih niko ne kupuje zato što manje troše. A na skupim kolima i delovi su isto tako skupi, kao i majstori...
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 20:08 ] @
@ tihi

ja se slazem sa tvojom racunicom, i voleo bih da ne prejudiciramo nista, ali posto je ovo sve trenutno u povoju kod nas, mene zanima rok trajanja kao takav, koji ce da potvrdi ili odbaci prednost skupljih, tj manu jeftinih pumpi. tek tada cemo moci da pricamo o celokupnoj isplativosti ulozenog, potrosenog kroz energiju i slicno, do tada moramo da se nosimo cinjenicama koje obuhvataju samo ulaznu cenu i potrosnju.


i mala digresija, kakva je potrosnja ovaj mesec, hocemo li opet imati istu?
[ tihi2 @ 30.03.2016. 20:14 ] @
Ja se, naravno nadam, da će da radi.
Čak i ako bude radila samo 5 godina, meni se isplati da kupim drugu za sledećih 5 godina više nego da dam u startu 6-7000evra (koje naravno nemam).
Ta kineska za 5 godina će tehnološki biti, najmanje ako ne i bolja od brendirane stare 5 godina. Tehnologija će toliko napredovati.

Za potrošnju ne znam, baba kuka kako joj je vrućina i traži da ugasim grejanje. Videćemo za koji dan. Svakako neće biti neka velika razlika.
[ tvrdoglavi @ 30.03.2016. 20:17 ] @
kod mene do jutros 1034 kw. pretpostavljam da ce do 1vog ujutro kad je ocitavam biti jos nesto sitno.

boze zdravlja pa da se i posle tih godina ovde svi radujemo dugovecnosti nasih uredjaja.
[ tihi2 @ 30.03.2016. 23:02 ] @
Brojilo kaže (viša tarifa) 497+ 469 (niža)=966kw i to od 1-30.03. Kod mene se čita 3. u mesecu i tu je potrošnja 891kw do danas (ja čitam svaki dan oko 23:30). Trenutni COP=2.78 za ovaj mesec a juče i danas preko 3.
Daj Bože da se uređaji ne kvare.
[ cokacunami @ 31.03.2016. 12:08 ] @
bravo tihi2,

To je prva tehnicka logika - za 5 godina sve ovo što je danas vrh, i kosta 6, 7, 8 K€, ce biti zastarele kante.

Kad bi znao da bi me Meeting služio 5 godina bez ozbiljnijih problema, ne bih trepnuo da ga kupim.

Inače, Meetingova unutračnja jedinica - hidromodul, kosta 1/3 spoljasnje! A kod brendova je 3-4 puta skuplja!!!
[ tvrdoglavi @ 31.03.2016. 12:56 ] @
Nemamo svi istu logiku.
[ tihi2 @ 31.03.2016. 13:24 ] @
A ni džep nam baš nije isti. I ja bi rado vozio mercedes pa da mi drugi pričaju kako je Škoda isto to samo drugi proizvođač...
[ cokacunami @ 31.03.2016. 16:27 ] @
He, he,...

Ne tuguj tihi,
Božja pravda je da je Škoda auto koji se osetno manje kvari od Mece.

A da ne spominjem Toyote i Honde, koje su RR za Mece, BMW, Audi,...
Od skupih auta, jedino Porche ima i adeklvatan kvalitet.
[ tvrdoglavi @ 31.03.2016. 16:49 ] @
Sve je to u redu samo sto ovde nije po meni rec o skodi nego o daciji kad se prave ovakva poredjenja.
[ zoxor @ 31.03.2016. 18:42 ] @
Meni su opet cudna ova uporedjenja. Sta bi sa Gelly i Chery?
[ mali genije @ 31.03.2016. 19:08 ] @
Citat:
mali genije:Mogu da ti samo kazem iz iskustva da ce ti jeftini uredjaji brzo progutati razliku cene dobrog uredjaja.
Bolje sacekati pa uzeti neku toshibu,mitsubishi,fujitsu,daikin...iimati pouzdan uredjaj koji nece da zakaze.
Jako me zanima računica. Uzmimo na primer, moj primer.
Dakle, grejem 270m2, panelni radijatori.
Jeftina kineska TP od 2500evra potroši za ovu zimu 400evra, za prošlu i manje al nek je isto i za pretprošlu isto 400evra.
Kada bi kupio tzv brendiranu dao bi 4200evra pa naviše. Ta brendirana (možda, mada sumnnjam) može da mi uštedi 20-30%. Dakle oko 80-120evra po zimi. Ako ne računam po ekonomski (komfornom kamatnom stopom) već laički, rekao bih da mi treba bar 15 godina da mi se vrati razlika u ceni.
Ovo sam računao sa mojih COP=2.5, mizernih u odnosu na tehničke podatke tzv brendiranih koji obećavaju astronomskih COP=4 a realno je da možda mogu dobaciti do COP=3.5 (ako i toliko mogu). Inače i kod moje piše da ima COP=4 ali računaju, kao i svi, samo TP a ne i prateće potrošače "koji ne spadaju u TP". Nije nego, troše struju onako.
O pouzdanosti ne znam mnogo sem da su komponente na papiru iste (kompresor, izmenjivači, eksp. ventil).
Ako poredim sa klimama, znam da brendirane rade dobro godinama ali znam i da VOXovi i još koješta takođe radi godinama.
Naravno, nemam ništa protiv brendiranih TP, ali ako se ubaci ekonomija teško da mogu da prođu.
Isto kao što svi verujemo da su Mercedesi odlična kola, ali ih niko ne kupuje zato što manje troše. A na skupim kolima i delovi su isto tako skupi, kao i majstori...[/quote]





Cenim tvoje misljenje zato sto nista ne porepustas slucaju ali mogu da ti kazem da ces samo pametnim vodjenjem ustedeti tih 20%.
Na toj tvojoj tp zameni samo izmenjivac pa ces se iznenaditi rezultatom,zamisli da jos vodis frekventno ostale potrosace ukljucujuci vektorsko vodjenje
kompresora..Hteo sam da okacim snimak LG therma i estie koji su pusteni istovremeno da pune akumulacije na 40c/1000l zamisli kad je estia osisala za
30% sto je izmereno elektricno i kalorimetrom,na zalost nisam prebacio snimak u komp a tel se ciglirao:-(
Takodje od eksternih kit kompleta ne treba bezati ja bih licno uzeo bez razmisljanja mitsu ili toshibu jer lepo rade sa tim ako znas to da ukomponujes.
Licno sam montirao na daikin vrv kod drugara i to radi mnoooogo dobro vec par godina.
Tihi znam da znas matematiku ali iskustvo sa terena kaze da ce brendirane tp osisati tvoju za bar 50%.......ali ne mogu svi da priuste cak je to i meni mnogo:-)..
pozdrav

Tvrdoglavi
Kolega fcu smetaju ako se ne dimenzionisu pravilno, naisao sam na brdo ne zadovoljnih stranki jer ipak je ovo srbija, i svi znaju sve tako i u nasem poslu.
Kod mene je pola fcu pola podno bas iz razloga priblizne temp koja ne prelazi 41-42c kad je hladno,prelazni periodi su uglavnom ispod toga.Svaki fcu i krug podnog je vodjen carel pco2 kontrolerom naravno zice jos uvek vise na sve strane kao kod svakog normalnog majstora:-)..
A sto se tice kvarova na fcu......pa i mi treba da zivimo od neceg,ako nisu u pitanju carrier jer od njih leba nema...ne crkavaju:-(
pozdrav
[ mali genije @ 31.03.2016. 19:22 ] @
Citat:
cokacunami:
bravo tihi2,

To je prva tehnicka logika - za 5 godina sve ovo što je danas vrh, i kosta 6, 7, 8 K€, ce biti zastarele kante.

Kad bi znao da bi me Meeting služio 5 godina bez ozbiljnijih problema, ne bih trepnuo da ga kupim.

Inače, Meetingova unutračnja jedinica - hidromodul, kosta 1/3 spoljasnje! A kod brendova je 3-4 puta skuplja!!!

Sta mislis ako im zvone kompresori na minusu koliko dugo mogu da zadrze efikasnost:-),,,
Kinezima u globalu fali vise krugova u spoljnom izmenjivacu i povrsina razmene toplote,uzmimo na pr.carrier aquasnap 6kw toplotne energije tp vazduh/voda
ima vecu spoljnu jedinicu od midea,meeting...koje su deklarisane 12-14kw.
ako te zanima bice jedna climaveneta HRAN 0071 21kw odlicna
pozdrav

[ zoxor @ 31.03.2016. 19:25 ] @
mali genije ne znam sta cu sa tobom prvo mi nahvali Toshibu sad Carrier. Dodjem ti pivo a mozda i pljesku ;-)
[ mali genije @ 31.03.2016. 19:30 ] @
Citat:
zoxor: mali genije ne znam sta cu sa tobom prvo mi nahvali Toshibu sad Carrier. Dodjem ti pivo a mozda i pljesku ;-)

vama treba covek da zabrani uvoz pojedinih stvari jer nema leba od vase opreme kad se namontira ispravno...a to za pljesku nece da prodje nego cu da zovem Sretena pa u kordun na kolenicu:-)
[ tvrdoglavi @ 31.03.2016. 21:38 ] @
Citat:
mali genije:

pozdrav

Tvrdoglavi
Kolega fcu smetaju ako se ne dimenzionisu pravilno, naisao sam na brdo ne zadovoljnih stranki jer ipak je ovo srbija, i svi znaju sve tako i u nasem poslu.
Kod mene je pola fcu pola podno bas iz razloga priblizne temp koja ne prelazi 41-42c kad je hladno,prelazni periodi su uglavnom ispod toga.Svaki fcu i krug podnog je vodjen carel pco2 kontrolerom naravno zice jos uvek vise na sve strane kao kod svakog normalnog majstora:-)..
A sto se tice kvarova na fcu......pa i mi treba da zivimo od neceg,ako nisu u pitanju carrier jer od njih leba nema...ne crkavaju:-(
pozdrav

kolega, mislim da kolenica uopste nije los izbor, naprotiv ;)
[ tihi2 @ 31.03.2016. 22:35 ] @
Citat:
mali genije:Kinezima u globalu fali vise krugova u spoljnom izmenjivacu i povrsina razmene toplote,uzmimo na pr.carrier aquasnap 6kw toplotne energije tp vazduh/voda
ima vecu spoljnu jedinicu od midea,meeting...koje su deklarisane 12-14kw.
pozdrav
Verovatno ima istine u tome, ali moje vođenje dobrog rešenja je sledećim podatkom: ulazna voda u izmenjivač je 35*C, izlazi je 40*C a teperatura izmenjivača sa strane freona 45*C.
Imao sam izmenjivač od 120m Rehau cevi za podno grejanje u rezervoaru od 2500l i izlazna voda je bila za 4*C manja u odnosu na temepraturu u rezervoaru. Tada mi je to bilo prihvatljivo a i sad je.
Dakle, meni je temperatura freona na kondenzatoru 45*C i podiže mi temperaturu vode za 5*C i to sa protokom od ko zna koliko (pumpa je od 250W, uzeo je po fabričkoj preporuci a piše da je potreban protok od 5m3/h).
Ako imaš neko rešenje za frekventno vođenje tu sam da se radi. Tih 300-400evra za kompresor od 5kw nije prevelika investicija.
[ cokacunami @ 01.04.2016. 07:04 ] @
mali genije,
".....ako te zanima bice jedna climaveneta HRAN 0071 21kw odlicna.
pozdrav"

Sve sto je dobro i ekonomično me zanima.
Jedino, ako je od valjanih (adekvatno dimenzioniosanih) da 21Kw ne bude prevelika za mene ?

Posalji link za tehnicke podatke. Jel Climaventa neki Mitsubishijev brend, ili...?

( [email protected] )
[ tihi2 @ 01.04.2016. 07:09 ] @
A pošalji podatke i meni, imam jednog zainteresovanog...
[ cokacunami @ 01.04.2016. 08:44 ] @
U cemu je razlika izmedju toplotne pumpe i čilera?
[ zoxor @ 01.04.2016. 10:05 ] @
Chiller je osnovna rashladna masina moze da bude snage i vise 1000 kW toplotna pumpa je reverzibilna varijanta cillera da li sa freonske ili vodene strane i maksimalne snage su dosta manje.
[ zoxor @ 01.04.2016. 13:31 ] @
Srpski receno chiller je manje vise ista stvar kao toplotna pumpa ali je predvidjena samo da hladi.
Toplotna pumpa potice od chillera.
[ mali genije @ 01.04.2016. 16:35 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
mali genije:

pozdrav

Tvrdoglavi
Kolega fcu smetaju ako se ne dimenzionisu pravilno, naisao sam na brdo ne zadovoljnih stranki jer ipak je ovo srbija, i svi znaju sve tako i u nasem poslu.
Kod mene je pola fcu pola podno bas iz razloga priblizne temp koja ne prelazi 41-42c kad je hladno,prelazni periodi su uglavnom ispod toga.Svaki fcu i krug podnog je vodjen carel pco2 kontrolerom naravno zice jos uvek vise na sve strane kao kod svakog normalnog majstora:-)..
A sto se tice kvarova na fcu......pa i mi treba da zivimo od neceg,ako nisu u pitanju carrier jer od njih leba nema...ne crkavaju:-(
pozdrav

kolega, mislim da kolenica uopste nije los izbor, naprotiv ;)

pa svrati ako dolazis na ovaj kraj neces odoleti da dodjes ponovo:-)
[ tvrdoglavi @ 01.04.2016. 17:10 ] @
e kolega, nekad se vrsac redovno posecivao, iz ljubavnih razloga, sad redje prolazim ;)
[ apokalipso @ 02.04.2016. 12:32 ] @
Moj bilans onu sezonu. Ugaseno sve danas.
Grijano oko 300m2 termostat konstantno namjesten bio na 23.2 Celziusa
1.10.2015     12516kw
13.10.2015  12721kw
18.10.2015  12786kw
21.10.2015  12869kw
25.10.2015  13023kw
28.10.2015  13108kw
1.11.2015    13254kw
4.11.2015    13434kw
10.11.2015  13702kw
15.11.2015  13885kw
19.11.2915  14052kw
22.11.2015  14193kw
26.11.2015  14496kw
30.11.2015  14815kw
6.12.2015    15207kw
10.12.2015  15527kw
13.12.2015  15767kw
19.12.2015  16232kw
25.12.2015  16663kw
11.1.2016    18050kw
23.1.2016    19056kw
31.1.2016    19631kw
6.2.2016      20000kw
9.2.2016      20140kw
13.2.2016   20394kw
19.2.2016   20632kw
25.2.2016   20917kw
29.2.2016   21119kw
9.3.2016     21552kw
23.3.2016   22267kw
27.3.2016   22494kw
29.3.2016   22572kw
1.4.2016     22650kw
[ cokacunami @ 02.04.2016. 12:55 ] @
apokalipso,

da bi tvoji podaci o potrosnji struje za grejanje imali smisla i za nas ostale,
treba nam više podataka. Bar
izolacija kuće
tip i snaga toplotne pumpe
prosecna spoljna temperatura,...
[ apokalipso @ 02.04.2016. 18:54 ] @
U prethodnim postovima sam pisao o tome. Nisam kao kolega Tihi da to sve mjerim nego kad se sjetim usput.
Izolacija je 12cm grafitnog stiropora, tervol na krovu 20-30cm komerling najjaci profil sa nekim "posebnim" staklima, Sirac TP 18KW monoblok, a to prosjecna temperatura eh kad bih znao za Tuzlu rekao bih.
[ apokalipso @ 02.04.2016. 19:12 ] @
X 11.6
XI 6.6
XII 2.4
I 2.5
II 5.7
III Ne znam
[ cokacunami @ 08.04.2016. 07:58 ] @
Pitanje za upučene:

Da li je tačno da inverterskim TP-a ne treba akumulator tolote?
[ mali genije @ 08.04.2016. 08:30 ] @
Citat:
cokacunami: Pitanje za upučene:

Da li je tačno da inverterskim TP-a ne treba akumulator tolote?
Citat:
cokacunami: Pitanje za upučene:

Da li je tačno da inverterskim TP-a ne treba akumulator tolote?

Akumulacija je potrebna zbog ciklusa otapanja pumpe i akumuliranja energije u nocnim satima kad je hladno..
[ tvrdoglavi @ 08.04.2016. 08:47 ] @
Nije potreban
[ cokacunami @ 08.04.2016. 11:09 ] @
Pa ko je u pravu od ove dvojice!?

Forumasi, za ovu vest zasluzujem cast : U Bugarskoj, Gree je mnogo jeftiniji nego kod nas:

http://www.airtradecentre.bg/eshop/

https://www.airtradecentre.com...er-Heat-Pumps-Solar-collectors

https://www.airtradecentre.com...Air-conditioning-and-heatpumps

GVA48AH je 2500 Leva +PDV ( 1 Euro= 1,96 Leva) = oko 1330 Eura+PDV
GVA60AH je 2800 Leva +PDV ( 1 Euro= 1,96 Leva) = oko 1430 Eura+PDV
(POSTO SE IZVOZI, PDV SE VRACA )

ZA HIDRO MODUL CENA NIJE DATA NA SAJTU.


https://www.airtradecentre.com...3F_N-GRS_CQ_O_3PH_Versati2.pdf

https://www.airtradecentre.com....3_N-GRS_CQ_I_3PH_Versati2.pdf

Ako verifijujemo tacnost ove informacije, predlazem da se zainteresovani udruze i izvrsimo grupnu kupovinu,
tj. da trazimo od prodavca isporuku u medjugranicnoj zoni, cime se oslobadjamo njihovog PDVa.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 08.04.2016. u 12:20 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 08.04.2016. u 12:30 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 08.04.2016. 11:19 ] @
Ne znam ko je u pravu. Znam da moja pumpa radi bez akumulacije ako je to merilo ko je u pravu.
[ Gavara @ 08.04.2016. 12:37 ] @
Svaka toplotna pumpa treba da radi sa odredjenom kolicinom vode u sistemu. Ovu kolicinu vode propisuje proizvodjac I zavisi kako od tipa I modela najvise i od snage pumpe.
Za ON/OFF pumpe standardi zavisno od proizvodjaca racuna se da morate imati oko20 l vode po 1KW toplotne snage pumpe.
Inversterske pumpe rade sa promenjljivom snagom I minimalna kolicina vode je daleko manja (oko 7 l po KW pumpe).
Ovo su minimalne kolicine.
[ cokacunami @ 08.04.2016. 13:03 ] @
Gavaro,

Na koju vodu se to odnosi? Vodu u akumulatoru toplote, ili vodi u sistemu grejanja?
[ Gavara @ 08.04.2016. 13:56 ] @
Odnosi se na celokupan sistem. Znaci akumulatori, cevi , radijatori I sl. Gleda se ukupna kolicina vode koju grejni system poseduje.
[ cokacunami @ 08.04.2016. 16:04 ] @
Hvala Gavro.

Posto u sistemu CG imam i Centrometalov kotao na cvrsta goriva, i el. kotao, i Global Al radijatore,
imam dovoljno vode za inverter TP koja meni treba, od 14-16Kw.

U ponedeljak vas obavestavam o detaljima Gree ponudie iz Bugarske.
[ zoxor @ 08.04.2016. 16:31 ] @
Carrier preporucuje minimalnih 3,5 lit po kW

Toshiba ne garantuje za ispravan rad bez minimalne kolicine od 20 lit za ceo sistem za sve 8-16 kW
[ cokacunami @ 09.04.2016. 14:06 ] @
tihi2,

Jesi li pravio racunicu koliko si godisnje trosio struje (Kwh)
na grejanje tvoje kuce od 270m2 ?
[ cokacunami @ 09.04.2016. 15:40 ] @
Usputno opažanje:

Profesionalci koji rade sa brendovima, su mi preporučili
Gree Change Premium GWH12KF K3DNA (53,000din)
kao best-buy inverter klimu.

Ona daje 4Kw grejne snage, a 4 SPLIT INVERTER KLIME daju 16Kw grejne snage.

Ukupno 16Kw takvog inverterskog grejanja i hladenja košta 212.000din.

A to je reda veličine TRI PUTA MANJE, od cifre koju mi mangupi traže (od 550,000
pa naviše) za jednu invertersku toplotnu pumpu iste snage (a za Gree nebuloznih 760,000 din!!!)

Jesam li ja lud, ili su trgovci izgubili smisao za realnost !?
[ apokalipso @ 09.04.2016. 17:27 ] @
Kad smo kod toga treba li bafer ili ne evo jednog detaljnog i visegodisnjeg istrazivanja na sistemima sa i bez bafera.
Usput moj sistem ima bafer

https://www.academia.edu/63060...HASE_CHANGE-ENHANCED_BUFFERING
[ zoxor @ 09.04.2016. 17:52 ] @
Citat:
cokacunami:
Usputno opažanje:

Profesionalci koji rade sa brendovima, su mi preporučili
Gree Change Premium GWH12KF K3DNA (53,000din)
kao best-buy inverter klimu.

Ona daje 4Kw grejne snage, a 4 SPLIT INVERTER KLIME daju 16Kw grejne snage.

Ukupno 16Kw takvog inverterskog grejanja i hladenja košta 212.000din.

A to je reda veličine TRI PUTA MANJE, od cifre koju mi mangupi traže (od 550,000
pa naviše) za jednu invertersku toplotnu pumpu iste snage (a za Gree nebuloznih 760,000 din!!!)

Jesam li ja lud, ili su trgovci izgubili smisao za realnost !?


Uporedjujes neuporedive stvari.

Toplotne pumpe vazduh-voda kod vecine proizvodjaca kvalitetom odgovaraju commercial (heavy duty) klasi i videces da je tu cena po kW sasvim druga.

Inace taj gree ti spada u klasu najjeftinijih (koliko para toliko i muzike) invertera.
[ cokacunami @ 10.04.2016. 08:05 ] @
Prvo, vodili smo ozbiljan razgovor o pumpama.

Sigurno je da mi nebi hvalili jeftinu uređaj ako nevalja, jer na njemu manje zarađuju, i gube ugled ako
preporuce uređaj koji nije dobar. Znači tvrdnja je logična, a iz mog iskustva sa Gree obicnim klimama
(od 3 koje imam nijedna se do sada nije kvarila, a jedna NON STOP radi preko 2 godine u režimui 2h
rada, 1h pauze) smatram i osnovana.

Spomenuli su ga u okviru moje teme best-buy, i istakli da je bolji i od Daikina, Mitsubishi-ja,... a prodaju
sve bolje brendove.

Nezaboravite činjenicu, da Tojota Corola mnogo manje košta od svih top brendova, a bolji je auto od velike
većine višestruko skupljih. O ukusima se, normalno, ne diskutuje.

Drugo, Gree Change Premium GWH12KF K3DNA ima istu I-10 inverter tehnologiju kao i TP Gree Vesati II,
koji nije uopšte jeftin (760,000 din), a po rasponu radnog napona, je verovatno najbolja TP. Za druga merila
kvaliteta, nisam ni dovoljno stručan, ni dovoljno informisan.

Trece, 16Kw inverterskog grejanja i hladenja sa Gree Change Premium GWH12KF K3DNA, koje kosta
212.000 din. ima CETIRI PUTA više komponenti nego 16KW Gree inverter TP, koja košta 760,000 din!

Koji će to strucnjak da nas ARGUMENTOVANO ubedi da je 4 puta više manjih, konstrukciono istih ili vrlo
sličnih komponenti koštaju manje nego 1 veća!? (ili da su 4 Jarisa proizvodno jeftiniji od 1 Corole!)

Suma sumarum, zdrav razum kaže da je u pitanju prodajna politika a ne cena proizvodnje.

Ako cenu nabavke i eksplatacije stavimo kao prioritet, ovo je DALEKO najekonomicniji tj. NAJISPLATIVIJI
način grejanja na toplotne pumpe.

Sa kvalitetnom instalacijom one ce sigurno raditi 5 godina, a za 5 godin, bog zna da li ćemo biti i živi,
a kamo li gde će tehnologija TP tada biiti.

I eto nas nazad, na vrlo mudru logiku, tihi2, na koju ću ja dodati moju, nadograđenu logiku:

Da se radi o osetno pouzdanijim i mnogo štedljivijim proizvodima (inverter), najveceg svetskog proizvođača klima,
čije rezervne delove možemo dobiti za 1-2 dana, i sistemu u kom kvar jedne klime, ne prekida grejanje, ili hla]enje,
što je veoma velika prednost ! Dakle za cenu Mitingove TP od 18Kw, možemo napraviti sistem GREJANJA I HLA]ENJA
(koje TP nema, bez podnog grejanja), sa 5 Grijevih inverter clima, i to SA LOKALNOM 5-godisnjom GARANCIJOM, i
servisom, i bez uvozne "zabave".

Šta kažu forumski stručnjaci, na ovu malkice unapređenu tihi-jevu logiku ?

komšija zoxor-e,

Svako ima pravo da svoje pare ulaže kako mu se sviđa. Cena može, ali i nemora biti merilo kvaliteta.

To što Audi, BMW, .... koštaju više od Corolle , ne čini ih boljim kolima, već njihove vlasnike, manje
inteligentnim, ili bar tehnički neupućenim,... ili prestiža željnim ljudima,...

A Corola ostaje bolji i jeftiniji auto.

Kod neupućenih ljudi, Audi, BMW, ... su merilo kvaliteta i prestiža, a SAMO osetno jeftinija Honda
daje 10 godina garancije na 1,6l dizel motore!




[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 10.04.2016. u 10:40 GMT+1]
[ cokacunami @ 10.04.2016. 09:38 ] @
apokalipso,

Sobzirom da ima dosta forumaša koji neznaju ili nedovoljno dobro znaju engleski,
ili nemaju dovoljno vremena za čitanje 20 strana, možes li nam u 2 recenice sažeti
rezultat tog istraživanja?
[ zoxor @ 10.04.2016. 10:08 ] @
Komsija cokacunami

Taj Gree ce sigurno odraditi posao samo su ti uporedjenja sasvim pogresna.
[ cokacunami @ 10.04.2016. 10:31 ] @
Zoxor-e,

Posto nismo političari, reci šta je pogrešno?
[ zoxor @ 10.04.2016. 10:37 ] @
Ja bih ipak sa japanskim proizvodjacima automobila uporedjivao japanske proizvodjace klima uredjaja.
Sto se tice mercedesa bmw i audia to su proizvodjaci u svetu klimatizacije iz USA i oni nisu najpoznatiji po split sistemima posto ima jos dosta toga.
[ neznam nisam odavde @ 10.04.2016. 10:44 ] @
za ljubitelje statistike :
TP Vazduh - voda 7 kw grejna snaga 1.3 kwh električno max 1.7kw potrošnja
stalna 0.15kwh .Prosečan COP za celu godinu 4
Stan sprat III 92 kvadrata dve fasade 5 cm stiropor al stolarija panelni radijatori , sa toplom sanitarnom vodom ( bojler 100l min.2 grejanja dnevno) prosečna temperatura u stanu 22 stepena sanitarna voda 45 stepeni .Pošto je stan sprat nema uslova za bafer.
2014/2015 4800 sati merena potrošnja (200 kalendarskih dana) potrošeno 2700 kw
2015/2016 4752 sati merena potrošnja (197 kalendarskih dana) potrošeno 2200 kw
Ušteda od 20% ostvarena zbog promene načina otapanja spoljne jedinice.
Diskusija postaje sve zanimljivija , prekosutra gasimo grejanje.
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim forum,pozdrav svim forumašima ....
[ cokacunami @ 10.04.2016. 10:56 ] @
ne znam nisam odavde,

kakvom promenom otapanja sp.jedinicce si ostario ustedu od 20%
Koju ti to TP imaš kad ti je prosečan COP za celu godinu 4 !?


zoxor- e,

vidi se da si HVAC profesionalac - nijednim argumentom nisi pobio moje
zdravorazumsko razmišljanje. Jer si trgovac, i moje zdravorazumsko
razmišljanje nije u skladu sa tvojim interesima.

Ako grešim, dokaži.
[ zoxor @ 10.04.2016. 12:15 ] @
cokacunami

moram da te razocaram nisam trgovac

kupi gree vise skrati nam muke


[ neznam nisam odavde @ 10.04.2016. 15:43 ] @
Otapanje je rešeno preko diferencijalne temperature a radi se vrućim gasom TP je ručni rad.Cop je prosek na godišnjem nivou jer cele godine grejem sanitarnu vodu.
Sa velikim zanimanjem nastavljam da pratim forum , pozdrav svim članovima
[ tvrdoglavi @ 10.04.2016. 16:01 ] @
e zoxore, konacno si provaljen.

[ cokacunami @ 10.04.2016. 16:02 ] @
zoxor-e,

Možda ti nisi trgovac, al ti je firma trgovačka !

Tek sad primetih da se upravo ti greješ na SEST Toshiba klima, a meni kažeš da grešim !

Kako to ja grešim, a ti ne grešiš, radeći isto, al za osetno veče pare!?

Objasni nam, molim te.



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 10.04.2016. u 17:13 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 10.04.2016. 16:07 ] @
ne znam zasto napadas coveka koji ti je sve lepo rekao?
on se greje na 6 klima, i to vrlo jeftino, i nije rekao da to ne valja, ali ti je napomenuo da uporedjujes babe i zabe, tj da su to uredjaji u razlicitim klasama i kvaliteta i cene (koju cesto prati i kolicina izbacenih proizvoda). a kao i on mnogi se greju na obicne inverterske split klime i vrlo su zadovoljni. ali to ne znaci da grejanje na tp nije bolje. niti da jeste bolje. svako ima svoje razmisljanje i razloge, a zoxor ti je rekao kako je realno.
[ zoxor @ 10.04.2016. 16:50 ] @
Citat:
cokacunami:
zoxor-e,

Možda ti nisi trgovac, al ti je firma trgovačka !

Tek sad primetih da se upravo ti greješ na SEST Toshiba klima, a meni kažeš da grešim !

Kako to ja grešim, a ti ne grešiš, radeći isto, al za osetno veče pare!?

Objasni nam, molim te.



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 10.04.2016. u 17:13 GMT+1]


Naravno da je i trgovacka prvo prodamo pa odrzavamo ali ti nisi ciljna grupa osim toga cak i nemamo maloprodaju.

Sta sam ja tebi rekao da gresis sto ima veze sa mojim Toshibama?

I nije to bas bas tako osetno vise za mene kad sam ih kupio na rasprodaji bez zarade i transportnih troskova.

Mene je ova zima i dve prosle kostale po 170 eur pa ti vidi.

I molim te nemoj pokusavati da uporedjujes Toshibu Daiseikai sa Gree od 400 eur jer uporedjujes Toyotu sa Daciom.
[ apokalipso @ 10.04.2016. 17:28 ] @
Da kazem onda ovo istrazivanje ukrtako a mozete da vidite u zadnjoj tabeli podatke koliko godisnje potrosi kuca bez bafera, kuca sa baferom od 500l a kuca sa baferom od 1000l.
Temepratura je namjesten na tremostatima isto i vidi se da kako se povecava bafer da se povecava i potrosnja struje. U tabeli stoj:
2340kw bez bafera
3756kw sa 500l baferom
3865kw sa baferom od 1000l
[ cokacunami @ 10.04.2016. 17:49 ] @
apokalipso,

hvala na sižeu,

ali je nelogicno da TP bez baffera najmanje trosi !

može li nko da ovo objasni?


tvrdoglavi,

Nije mi namera bila da napadam zoxora, vec da ga navedem da potvrdi da sam u pravu,
jer i sam radi upravo ono što ja tvrdim - da se sa inverter klimama mnogo jeftinije može
grejati i hladiti nego sa TP. A to je ono što verujem interesuje manje upućene forumaše.

A sta je bolje, neka svako odlucuje za sebe.
[ tvrdoglavi @ 10.04.2016. 17:58 ] @
Nije tacno. Cena grejanja je ista ili slicna. Samo je ulaganje drugacije. A sto se tice komocije, tp pruza vise. Ako finansije nisu problem cg nema premca.
[ cokacunami @ 10.04.2016. 18:51 ] @
eh tvrdoglavi,

Nije tačno. Cena grejanja je ista ili slicna. <<<<< Cena grjanja je cena investicije plus cena eksplatacije. A to je OGROMNA razlika.

Samo je ulaganje drugacije.<<< Da, TRI PUTA drugacije! tj. TRI PUTA VEĆE!

Ako finansije nisu problem cg nema premca.<<<< Da, ali koliki procenat građana Srbije može da sebi priušti TP koja je TRI PUTA SKUPLJA!?

I šta je sa hlađenjem kuće, ako nema podno grejanje?
[ zoxor @ 10.04.2016. 18:52 ] @
Citat:
cokacunami:
apokalipso,

hvala na sižeu,

ali je nelogicno da TP bez baffera najmanje trosi !

može li nko da ovo objasni?


tvrdoglavi,

Nije mi namera bila da napadam zoxora, vec da ga navedem da potvrdi da sam u pravu,
jer i sam radi upravo ono što ja tvrdim - da se sa inverter klimama mnogo jeftinije može
grejati i hladiti nego sa TP. A to je ono što verujem interesuje manje upućene forumaše.

A sta je bolje, neka svako odlucuje za sebe.


Izgleda da mi je nesto promaklo.

Tema je bila razlika u ceni.

[ tihi2 @ 10.04.2016. 19:09 ] @
Ajde sa malo manje žuči. Nema razloga da se diže ton rasprave. Baratajmo argumentima.
Citat:
apokalipso:
Da kazem onda ovo istrazivanje ukrtako a mozete da vidite u zadnjoj tabeli podatke koliko godisnje potrosi kuca bez bafera, kuca sa baferom od 500l a kuca sa baferom od 1000l.
Temepratura je namjesten na tremostatima isto i vidi se da kako se povecava bafer da se povecava i potrosnja struje. U tabeli stoj:
2340kw bez bafera
3756kw sa 500l baferom
3865kw sa baferom od 1000l
Nisam skinuo tekst, ali je ovo zaista preterivanje. Bez bafera i sa baferom razlika je 65% ?!?! Pa gde se izgubi ta energija? Jedino ako imaju neizolovanu kantu za bafer.
[ tvrdoglavi @ 10.04.2016. 19:16 ] @
Citat:
cokacunami:
eh tvrdoglavi,

Nije tačno. Cena grejanja je ista ili slicna. <<<<< Cena grjanja je cena investicije plus cena eksplatacije. A to je OGROMNA razlika.

Samo je ulaganje drugacije.<<< Da, TRI PUTA drugacije! tj. TRI PUTA VEĆE!

Ako finansije nisu problem cg nema premca.<<<< Da, ali koliki procenat građana Srbije može da sebi priušti TP koja je TRI PUTA SKUPLJA!?

I šta je sa hlađenjem kuće, ako nema podno grejanje?

nemam ja nameru da sa tobom polemisem. cena grejanja je cena koju platis za energiju. ostalo je stvar izbora i luksuza koja ti opcija sta pruza. uostalom kao i kod ostalih uradjaja (frizidera, telefona, televizora, automobila....) nije sve isto i ne moze sve biti isto niti kosta isto, a da sluzi svrsi sluzi. zato ne vidim razlog za tvoje potenciranje oko toga. tp je luksuznija i bolja stvar, proizvodi se u mnogo manjim serijama, greje na -25 umesto na -15, i samim tim kosta vise.
Ne znam koliko si pratio temu "koja klima" na kojoj smo i zoxor i ja vrlo aktivni, cak i aktivniji nego ovde i uglavnom su svi korisnici invertera zadovoljni. ali ni ne znaci da bi svi oni kupili tp i uradili centralno grejanje da su bili u mogucnosti. Znaci, ovu temu si zapoceo sa pricom koja tp, i ne mesaj babe i zabe. isto tako ta klima koju spominjes ne moze da greje sanitarnu vodu sa cop 4 zimi i sa cop preko 7 leti, ne moze da greje bazen sa cop 7 leti, ne moze da ima topao pod itd itd. a svakako moze i da hladi. a svaka roba ima svog kupca, tako i tp. ja svoje cg ne bih menjao ni za kakve klime, a sebe ne smatram bogatim. naprotiv. ali opet to je napominjem stvar izbora, kao i kod telefona, automobila i slicno. ne treba mi ni iphon za 1000 eur kad mi lg od 300 odradjuje posao. sto opet ne znaci da iphon nije bolji.
npr, zoxor i ja se bavimo slicnim poslom, grejemo se slicnim ali opet rzlicitim uredjajima, i obojica smo zadovoljni, svako na svoj nacin. ali obojica se slazemo oko jednog, a ti to uporno sporis.

i pri svemu tome uzimas kao parametar kineski gree, koji nema veze sa realnoscu ma sta god tebi tvoji strucnjaci napricali. meni da ga poklone ne treba mi. a da si uzeo u obzir bilo koji ozbiljniji daikin, ili mitsu ili fujitsu od 4 kw, koji kostaju preko 1000 eur, dosao bi na skoro istu cenu kao tp.
[ zoxor @ 10.04.2016. 20:25 ] @
Citat:
apokalipso:
Da kazem onda ovo istrazivanje ukrtako a mozete da vidite u zadnjoj tabeli podatke koliko godisnje potrosi kuca bez bafera, kuca sa baferom od 500l a kuca sa baferom od 1000l.
Temepratura je namjesten na tremostatima isto i vidi se da kako se povecava bafer da se povecava i potrosnja struje. U tabeli stoj:
2340kw bez bafera
3756kw sa 500l baferom
3865kw sa baferom od 1000l


Ovo nema nikakvog smisla kao sto tihi rece gde ode ta energija?
[ zoxor @ 10.04.2016. 20:40 ] @
Citat:
cokacunami:
eh tvrdoglavi,

Nije tačno. Cena grejanja je ista ili slicna. <<<<< Cena grjanja je cena investicije plus cena eksplatacije. A to je OGROMNA razlika.

Samo je ulaganje drugacije.<<< Da, TRI PUTA drugacije! tj. TRI PUTA VEĆE!

Ako finansije nisu problem cg nema premca.<<<< Da, ali koliki procenat građana Srbije može da sebi priušti TP koja je TRI PUTA SKUPLJA!?

I šta je sa hlađenjem kuće, ako nema podno grejanje?


Donekle si upravu ali razlika u ceni je ulaganje u podno grejanje radijatore itd sto je i bio moj razlog za odabir vise spliteva

Cena uredjaja iste klase je manje vise slicna po kW kao sto rekoh ranije inverter od 400 eur nije za uporedjivanje sa vazduh-voda

Sto se tice varijante sa vise spliteva moja preporuka je za vrh izolaciju inace ce klime da gruvaju sto nije ni komforno ni stedljivo

Imamo i vece troskove odrzavanja spliteva evo ja danas radio servis detaljan majstor bi me sisnuo barem stotku

Na kraju krajeva svako moze sebi da izvaga sta mu je najbolje najkomfornije ili pak najjeftinije

Tako da ne vidim razlog zasto si se toliko uzrujao pa nece niko da ti uzme pare ako ih ti ne das
[ rovaccccc @ 11.04.2016. 12:00 ] @
Ja se grijem na spliteve vec 4 zime i prezadovoljan sam potrosnjom (izmedju 100-150€ po sezoni na 85m2 kuce).......to radi posao extra.......ali da imam viska para svakako bih uradio podno grijanje uz vazduh-voda......vjerovatno nebi nista ustedio u odnosu na ovo sada......cak bi mozda mrvicu vise trosio.......ali bih imao bolji konfor.....bolji rapored toplote,bez duvanja.

A kad je rijec o GREE.......to je ok ...radi posao ......ali nije za porediti sa japancima.

Npr ja imam fujitsu 4 godine........majstori ju namontirali 2012. na ljeto i nikad ju niko nije pogledao vise.......samo ja ponekad ocistim......nista ne zvrci nista se nije razlaufalo......uredjaj jednostavno radi i radi........bez greske.

Moj drug je kupio slican uredjaj ali od Gree i platio 500€..........uredjaj je ok.......radi posao.......ali i vanjska i unutrasnja kao da su se malo razlaufale i to odma nekako.......nekakve vibracije zvrka kao lim o lim.......kvalitet nije kao kod japanaca.

Drugi prijatelj ima u firmi jedan gree......koji je trebao sluziti i za hladjenje zimi........uredjaj je deklarisan na hladjenje do -10 ili -15 nisam siguran........na 0*C vani unutrasnja jedinica je zaledila :-) .......znaci ne vjeruj svemu sto pise :-)




[Ovu poruku je menjao rovaccccc dana 11.04.2016. u 14:07 GMT+1]
[ cokacunami @ 11.04.2016. 15:37 ] @
Bugarska cena je stigla.

Versati II GRS-CQ16Pd/380V u Sofiji kosta 3,190 EUR sa PDVom.Odnosno 2,552 Eura bez PDVa.
Cena ukljucuje unutrasnju i spoljnu jedinicu.


A jutros mi beogradski distributer Sinclaira (Gree sa drugom nalepnicom, ili ti tzv.OEM)
tražio 5500 Evra, plus 500-600 Eura ugradnja. Za isti proizvod koji u Bugarskoj kosta, sa PDV-om 3190 Evra!

Eto kako biznis shvataju srpski HVAC trgovci.

Svetao primer medju njima je Toshibin distributer (Grapa), koji mi je za Estiu tražio
samo 5,500Eura, a ponudu poslao odmah sutradan.


Manual za ovu Gree TP je ovde:

https://www.google.com/url?sa=...WUg&bvm=bv.119028448,d.bGs


PS Rovac,

Daj budi malo ozbiljan. Na price, u stilu mom drugaru....., a drugom drugaru.... nasedaju samo deca i ljudi sa IQ=30.
Cak i Midea, uglavnom korektno odradjuje posao, a nije Gree-u ni sluga.
Ja imam 3 OBICNE GRee klime, i sve godinama, bez servisiranja, rade besprekorno (sam ih cistim).

A mom drugaru, rade već 17 godina, sa COP-om 97! ... HE, HE, HE (mala šala o "drugarskim" doživljajima)
[ SG kamikaza @ 11.04.2016. 17:49 ] @
@cokacunami
Vec danima pratim sta se ovde pise,tj sta tebe muci....i moj ti je savet da se malo spustis na zemlju! Forum sluzi za razmenu iskustva,misljenja pa i polemisanje. Ako forum tj bilo kog pojedinca,dozivljavas kao savetnika za kupovinu,nisi nista bolji od onog IQ primera iznad!!!! Cuo si price od svakoga ko ima bilo koji grejni sistem gde je na primaru vazduh,izvagaj sta ti je pametnije/jeftinije/bolje,prelomi sam sta ces da kupis,da ne bi bilo posle "mamu ti maminu,ti si mi rekao to da kupim.....itd". napadati nekog,zato sto ti se ne svidja njegovo resenje,ili zato sto nisi blagovremeno procitao onaj mali info ispod nick-a,je apsurd,jer ono sto je dobro njemu ne mora i tebi biti,i obrnuto.Hoces invertere,okaci 4 jedinice na kucu i udri,ako ti ne smeta da ista izgleda kao lose okicena jelka...hoces tp,uradi razvod grejanja u kuci pa cepaj sa komocijom bez duvanja.....sta god te cini srecnim,jer ti si vec u svojoj glavi resio da bude gree,samo cekas da ti jos neko kaze da ga i kupis!!! Za taj iz bugarske se raspitaj koja ce cena biti posle uvoza,carine i pdv-a,mozda speditera.... i sta ce biti ako ne daj boze bude nekih kvarova...,koliko te to kosta i kako ostvariti garanciju!!!!
Nemoj misliti da te vredjam ili hocu svadju sa tobom,ali stvarno i dobronamerno,spusti malo loptu! Pozdrav
[ rovaccccc @ 11.04.2016. 19:59 ] @
Citat:

PS Rovac,

Daj budi malo ozbiljan. Na price, u stilu mom drugaru....., a drugom drugaru.... nasedaju samo deca i ljudi sa IQ=30.
Cak i Midea, uglavnom korektno odradjuje posao, a nije Gree-u ni sluga.
Ja imam 3 OBICNE GRee klime, i sve godinama, bez servisiranja, rade besprekorno (sam ih cistim).

A mom drugaru, rade već 17 godina, sa COP-om 97! ... HE, HE, HE (mala šala o "drugarskim" doživljajima)


Joj.......provalio si me :-) :-) :-)

A ja bas htio da te prevarim i da ti uvalim japanca.......da se kajes dok si ziv :-) :-) :-)

Od tebe bih imao bas veliku korist :-) .....cak ni u istoj drzavi ne zivimo :-)

[ cokacunami @ 14.04.2016. 09:26 ] @
Kolege forumaši,

Izgleda da sam svojim pisanjem naštetio interesima profesionalaca koji redovno
učestrvuju u radu foruma. Moje stavove su osporavali svakakvim impresijama,
osim tehničkim činjenicama, a nikome nije palo napamet da uoči, komentariše
ili razjasni pojam diferencijalnog defrosta spoljne jedinice gasom, kojom se
postiže OGROMNIH 20% ušede!!! koju je “neznem nisam odavde” ugradio.
Jer za to treba znanje, i odmah se prepozna ko ga ima a ko nema.

Ono sto sam napisao, je nadahnuto mojom ljudskom i inženjerskom savešću,
sa kojom sam uvek imao probleme, jer me je vodila u komflikt, sa manje
savesnima, sledeći Njegoševu misao, da: “Vuk na ovcu svoje pravo ima ka
tiurjanin na slaba čoeka, al tirjanstvu stati nogom zavrat, dovesti ga k spoz-
naniju prava, to je ljudska dužnost najsvjetlija.”

Kao uspešan, dugogodišnji velenabavljač i veleprodavac tehnike, tvrdim da
je apsolutno netačno da je “uvek pametno kupovati skupu klimu (pumpu)”!
To je logika koji slabi trgovci uvaljuju bogatim, glupim i lenjim kupcima.

Dobar trgovac ne uvaljuje, već upozna mušteriju, pa mu ponudi ono što mušterija traži.

Tačno je da je uvek pametno kupovati dobru tj.best-buy klimu (pumpu).
Muka je, utvrditi koja je među hiljadama, best-buy. I gde je kupiti.

Pošto sam čovek koji je pre 20 godina stvorio uspešnu egzistenciju tako što je
znao šta, kako, gde u svetu, i po kojoj ceni kupovati, potrudio sam se da posetiocima
foruma pomognem u tome.

To dobro tj. best-buy rešenje je Gree klime, pre svega Change premium inverteri, i
toplotne pumpe Versati inverteri i GVA48AH On-Of toplotne pumpe, koje se u Sofiji
mogu kupiti po kineskim cenama (w.airtradecentre.com)

Svakako da bih i ja radije imao Fujitsu Nocriu (1,000 Ev) nego Gree Change (435 Ev).
Ali nakon 5 god., investicija u Gree Change će se isplatiti, a u Nocria nece ni za 10.
A gde će tehnika biti za 5-10godina, ni naslutiti ne možemo. Zato je brzina otplativosti,
ili ekonomičnost, glavni tehnički kriterijum za izbor SVAKOG tehničkog proizvoda.
A estete i skorojevići, biraju očima, ili skupoćom proizvoda.

Gree uređaji se u Evropi prodaju pod 3 veca brenda: Gree, Sinclair, Haier, ... i brojnim
manjim: Tosot, KOBE, Cascade, Cooper&Hunter,…

Zašto baš Gree?! Zato što je NAJVEĆA FIRMA NA SVETU, koja proizvodi 1/3 svih klima
(u temi: Koja klima, “ZZ Top” je naveo podatke njegovgog istraživanja o kvalitetu Gree-a).
I zato što je 1 od 3 tehnološki najjača svetska proizvođača klima, Daikin, napravio joint-
venture sa Grijem, zbog čega Gree koristi Daikin kompresore, u svojim najboljim proizvodima.

Ako vam treba bojler koga greje TP ili bafer-akumulator, sef prodaje jednog od najboljih
brendova mi je, kao dobro rešenje preporučio Termoradove proizvode. U familiji imam
desetak njihovih običnih bojlera, koji dobro rade.

Zainteresovanima napomninjem da airtradecentre.com prodaje i solarnu opremu.

Napomena: kupovinom klime preko nečije firme, možete uštedeti ceo ili bar pola PDVa.

U nadi da sam pomogao neprofesionalnim članovima foruma, toliko od mene. Pozdrav
MR
[ rovaccccc @ 14.04.2016. 09:42 ] @
Porediti Gree Change sa Fujitsu Nocria je malo neozbiljno.

Change je pretpostavljam jeftina serija Gree kineskog proizvodjaca.......dok je Nocria vjerovatno najbolja serija Fujitsu japanca .

Gree change 12 kosta mozda oko 500€.......Nocria 14 kosta 1000€.........ali Nocria na -15 vani ima kapacitet oko 6kw.........sto je vjerovatno duplo vise nego gree change 12 od 500€.......odnosno ako ti treba nocria.......onda ti ne moze pomoci jedna gree change nego moras kupit 2 komada :-)

Porediti sa gree change ima smisla jedino Fujitsu LLCC......LECA......LMCA......one kostaju 500-600€.......i imaju slican kapacitet kao gree change.

Razlika u cijeni u vrh glave 100€.......za tu razliku ne znam ko bi izabrao Gree pored Fujitsu :-) :-) :-)

Ima i gree malo jace serije.....Hansol , cija 12-ka kosta 1000€ ovdje gdje ja zivim.......U Crown , cija 12-ka kosta 1400€ ovdje........sto je daleko skuplje nego fujitsu........sto je van pameti :-)
[ rovaccccc @ 14.04.2016. 10:00 ] @
Citat:
cokacunami:
Zašto baš Gree?! Zato što je NAJVEĆA FIRMA NA SVETU, koja proizvodi 1/3 svih klima
(u temi: Koja klima, “ZZ Top” je naveo podatke njegovgog istraživanja o kvalitetu Gree-a).
I zato što je 1 od 3 tehnološki najjača svetska proizvođača klima, Daikin, napravio joint-
venture sa Grijem, zbog čega Gree koristi Daikin kompresore, u svojim najboljim proizvodima.


Zasto je Daikin oduvijek bio nevjerovatno kvalitetan.....i nevjerovatno skup......ko suho zlato ???

Zasto su iz saradnje sa Gree proizasle nove jeftine serije Daikin (ftxb,ftx j3,ftxk....) cija 12-ka kosta 450-600€.......na koje se vec zale da nije kvalitet ni blizu kao sto se naviklo na Daikin ?????

[ tvrdoglavi @ 14.04.2016. 10:09 ] @
Mani me rovac tih cinjenica, taman mi je masta proradila....

[Ovu poruku je menjao tvrdoglavi dana 14.04.2016. u 17:24 GMT+1]
[ zoxor @ 14.04.2016. 14:54 ] @
Uh pa jos mi "profesionalci" reklamiramo ;-)
[ tvrdoglavi @ 14.04.2016. 16:24 ] @
A tebi ovo lici na reklamu?
[ zoxor @ 14.04.2016. 16:34 ] @
Gde su moderatori? :-)
[ tvrdoglavi @ 14.04.2016. 16:42 ] @
Mozda su u bugarskoj. Otisli u šoping.
[ cokacunami @ 14.04.2016. 17:47 ] @
rovaccccc,

Zahvaljujem se na pomoći u argumentaciji mojih stavova:

Ima li jaceg dokaza da je Gree best-buy od toga da on proizvodi jeftinije Daikin modele?
Ako su oni dobri vrhunskoj firmi svetske reputacije kvaliteta, Daikinu, i ako se mogu kupiti
za 1/2 cene orginalnog Daikina, onda je Gree definitivno best-buy.
Za mene, 5% razlike u performansama i/ili kvalitetu, sigurno ne vredi 50% razlike u ceni.

PS: Momci, niste valda spali na to argumentujete svoje stavove, izvrtanjem mojih!?

Nisam tehnicki poredio Fujitsu Nokriu i Gree Change, vec sam uporedjivao nihove brzine
otplacivanja ulozenog novca, i time argumentovao neisplativost kupovoine Nokrije za
prosecnog, ekonomicnosti orijentisanog kupca.

Vidim da vam ponestaju argumenti, pa vam tražite moderatora, da zasrtiti vase interese od
"reklamiranja" firme koje nema u Srbiji !
[ tihi2 @ 14.04.2016. 18:41 ] @
Dobio sam ponudu

A newest series product is released-high COP DC inverter heat pump,which has a variable frequency drive (VFD) that incorporates an adjustable electrical inverter to control the speed of the motor, compressor, and cooling and heating output,maximizes efficiency and reduces energy lost during the refrigerant cycle.

Heating capacity:10.2-16.5KW
Cooling capacity:7.7-12.8KW
Hot water : 8.3-13.5KW
COP:3-4.25
EER:2.41-4.28

You can get the advantages as below .
1) Faster response to variable heating and cooling loads.
2) Significantly reduced running costs (up to 50% saving) compared to non-inverter systems.
3) Improved comfort as set-point temperatures are achieved more quickly.
4) Improved maintenance of design conditions with less temperature fluctuation.
5) Eliminates voltage peaks from compressor.
6) Reduced risk of electromagnetic interference with other equipment.

Cena oko 2000$ tamo tj. u PRC.
Ovo je prvi put da vidim da neko reklamira da je ugradio frekventnu kontrolu u TP. Komentar?
[ rovaccccc @ 14.04.2016. 18:56 ] @
Citat:
cokacunami:
Nisam tehnicki poredio Fujitsu Nokriu i Gree Change, vec sam uporedjivao nihove brzine
otplacivanja ulozenog novca, i time argumentovao neisplativost kupovoine Nokrije za
prosecnog, ekonomicnosti orijentisanog kupca.


I evo opet.

Onaj kome moze da odradi posao jedna GREE CHANGE 12 (500€)..........njemu ne treba nocria (1000€).........nego mu treba fujitsu 12llcc (500€).

Onda je vrijeme otplate isto i za gree i za fujitsu.

A ti brate ako ne volis japance.......zaobidji ih :-)
[ SG kamikaza @ 14.04.2016. 20:04 ] @
Tihi2
ima jedna firma u srbobranu koja radi tp voda/voda frekventno vodjene,ali je cene da se useres....preskupo! Cena je x2 od kineske ali u eurima i jos pride!
Cunami
Kupovinom tp preko necije firme stedis pdv,ili barem jedan deo ako castis tog sto ti je ucinio uslugu,a to nece bas svako da ti uradi,jer moze mnogo sta da se zakomplikuje bas njemu sto ti je pomogao. Mozes kao i ja da posle godina interesovanja i pricanja sa trgovcima i majstorima,velikim i malim,sto iste pumpe sklapaju,da se setis drugara koji je frigotehnicar,ima firmu,pa kupis delove i isti ti drugar tj ti njemu pomognes da ti sklopi pumpu,i dodjes na duplo jeftinije nego da je platis nekom trgovcu!
Mozes ako si vec pronasao best buy za sebe,da istu kupis,pa kad pocne njena eksploatacija,javis ovde svim zainteresovanima koje zanima,njene vrline i mane! Pa kad se neko novi ukljuci,moze da pogleda rezultate gomile razlicitih resenja,pa da ga glava zaboli od svega :-D
A ne moras osporavati nekoga ko je svoje resenje platio skuplje nego sto ti planiras dati za svoje,svako se vodi nekom drugom logikom i racunicom.
Ako cemo sta je najjeftinije i isplativije,moze svi da stavimo jedan panj u dnevnu,pa kad nam je hladno da trcimo oko istog dok se ne ugrejemo. Moze dobar panj,bar 20 godina da traja,a kosta par stotina dinara!!!
[ tvrdoglavi @ 14.04.2016. 22:09 ] @
menjam waterstage za dva panja



sifra: ugrejmo se trčeći.
[ cokacunami @ 15.04.2016. 07:27 ] @
SG kamikaza,

Hvala i na razboritim recima, a i na šali.

Moja zamisao je bila da u zemlji sa 300€ platom, pomognem tako što ću da ukažem na dobro i povoljno,
a ne da se zamajavam vrhunskim proizvodima, koje može da priušti 0,1% ljudi.
Imaju Ameri tehnički još naprednije stvari, ali kome to ovde vredi, kad ti za to treba bogatstvo.

Svakako da ću informisati forum o tome šta uradim. Kao i ovo što sam juče uradio.

Molim te za telefon - email tog tvog drugara frigotehnicara, koji ima firmu,.... jer imam ideju za koju tražim
čoveka koji može da je realizuje. Ako bi to uspelo, to bi bio pravi, svetski, best buy.
I drugu, za ozbiljnu ustedu u radu TP.
A ako budem uvozio, trebace mi dobar instalater, a ko je bolji od čoveka koji ih pravi?

Moj email je [email protected]
[ mali genije @ 15.04.2016. 08:59 ] @
Citat:
cokacunami:

Molim te za telefon - email tog tvog drugara frigotehnicara, koji ima firmu,.... jer imam ideju za koju tražim
čoveka koji može da je realizuje. Ako bi to uspelo, to bi bio pravi, svetski, best buy.
I drugu, za ozbiljnu ustedu u radu TP.
A ako budem uvozio, trebace mi dobar instalater, a ko je bolji od čoveka koji ih pravi?

Moj email je [email protected]

Ne bih da te obeshrabrujem u tvojoj nameri, ali cisto informativno da znas:napravio sam poprilicno uredjaja u zivotu,
pogotovo raznih tp. vodjenih vektorskim vfd, i ako hoces da to radi kvalitetno sa dobrim rezultatima ne izadju ni malo jeftino,kvalitetna oprema kosta i jos sve to vodis preko plc izadje poprilicno zelembaca.
Implementirao sam cak i u postojece vrv sisteme na objektu izmenjivac za podno, aaaaaali to opet kosta vise od kineza
jer recimo na daikin ne mozes da kacis svasta.
I iz iskustva a i sam sigurno znas da papir trpi svasta a pogotovo kod kineza jer cim spoljna temp.padne ispod -5
to ne radi ni blizu onog sto bi trebalo.
pozdrav
[ SG kamikaza @ 15.04.2016. 10:40 ] @
Da pojasnim....moje resenje je tp voda/voda,i usteda koju mi je prijatelj omogucio se svodi na rabat koju on kao majstor dobija za svaki deo posebno kao majstor,sto je mnogo jednostavnije nego kupiti tp prekonecije firme koja je papiroloski ima na stanju,a u stvari nema. Druga usteda je sto majstorske ruke po njemu kostaju 0 eura,a po meni to mora da se oduzi neki cascavanjem ili odradjivanjem,i ako sam zadovoljan izvedenim da ga preporucim nekom drugom ko je zainteresovan za takavnacin saradnje.
Za njegov broj,tj dozvolu da ga dam,za takav vid saradnje moram prvo da njega pitam,nadam se da razumes.
ukoliko zelis da se cujemo po pitanju mog drugara,pa ako posle onoga sto ti kazem,a moje zapazanje je dobro,i dalje zelis saradnju sa njim ja cu vas pokusati spojiti.
Nije ni svako best buy resenje,za svakog najbolje,kao sto i tehnoloski trenutno odlicno a skupo resenje za druge.
Za svako resenje u vazduhu visi jedno ALI...neko ce platiti vise zbog potvrdjene pouzdanosti u radu,neko zbog neinformisanosti i nekog pomodarstva,a treci ce zbog materijalnog ogranicenja da kupe jeftino a dobro,ali ne i uvek odlicno....i svima njima moze da se dogodi kvar,i svi su na istom. Neko moze sam da popravlja,neko plati majstora,a neko plati majstora i majstorovog majstora.
Sve u svemu se svodi na to,kako se kome zalomi!

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 26.06.2020. u 23:56 GMT+1]
[ cokacunami @ 15.04.2016. 11:17 ] @
Oštroumno.

Cujemo se.
[ tihi2 @ 15.04.2016. 11:49 ] @
Citat:
mali genije:Ne bih da te obeshrabrujem u tvojoj nameri, ali cisto informativno da znas:napravio sam poprilicno uredjaja u zivotu,
pogotovo raznih tp. vodjenih vektorskim vfd, i ako hoces da to radi kvalitetno sa dobrim rezultatima ne izadju ni malo jeftino,kvalitetna oprema kosta i jos sve to vodis preko plc izadje poprilicno zelembaca.
Može li On-Off TP da se upravlja sa vfd? Ili mora inverter?
[ zoxor @ 15.04.2016. 14:27 ] @
VFD i "inverter" su jedno te isto. A da li kompresor moze da se vodi frekventno zavisi od kompresora.
[ mali genije @ 15.04.2016. 16:51 ] @
Citat:
zoxor: VFD i "inverter" su jedno te isto. A da li kompresor moze da se vodi frekventno zavisi od kompresora.

evo kolega je vec dao odgovor :-)
Citat:
tihi2: Može li On-Off TP da se upravlja sa vfd? Ili mora inverter?

ako pitas za konkretno tvoju varijantu mozes da ga vozis u rezimu 30-60hz
[ tihi2 @ 15.04.2016. 18:29 ] @
E baš lepo. Video sam ja da piše da je za 50/60Hz ali...
Ja pitao tamo negde pre nekoliko strana jel inverter i VFD isto ali nije bilo ovako eksplicitno napisano.
Zači da mogu da razmišljam o tome.
Ali ono što sam video baš mi ne deluje jeftino (teško ispod 300-400 evra za moju varijantu). Grešim li?
[ mali genije @ 15.04.2016. 18:33 ] @
Citat:
tihi2: E baš lepo. Video sam ja da piše da je za 50/60Hz ali...
Ja pitao tamo negde pre nekoliko strana jel inverter i VFD isto ali nije bilo ovako eksplicitno napisano.
Zači da mogu da razmišljam o tome.
Ali ono što sam video baš mi ne deluje jeftino (teško ispod 300-400 evra za moju varijantu). Grešim li?

ako gadjas dobar vektorski i namenski za kompresore minimum duplo od cifre koju si naveo:-),tu imas jos transmiter ili
neki drugi tip senzora za vodjenje ,,,,,,itd. mogucnosti su neogranicene
[ zoxor @ 15.04.2016. 21:43 ] @
Citat:
tihi2:
E baš lepo. Video sam ja da piše da je za 50/60Hz ali...
Ja pitao tamo negde pre nekoliko strana jel inverter i VFD isto ali nije bilo ovako eksplicitno napisano.
Zači da mogu da razmišljam o tome.
Ali ono što sam video baš mi ne deluje jeftino (teško ispod 300-400 evra za moju varijantu). Grešim li?


Da dodam nesto za tihog mislim da nisi u potpunosti svatio malog genija on rece vodjenje od 30 do 60 Hz a to sto pise da je za 50/60 Hz znaci da moze da radi sa nazivnim naponom na 50 ili 60 Hz
[ tihi2 @ 15.04.2016. 22:18 ] @
Ovo 50/60Hz mi je uvek značilo da isti uređaj radi kod nas i kod braće Amera (obično još i piše 110-240V). Ko će bre da pravi uređaj za svako tržište posebno? Jedan uređaj za ceo svet pa nek elektronika ulaznu struju preradi na potrebnu uređaju.
Nisam baš tako mislio kako sam napisao ali nije zgoreg da si to napisao. To stvarno nema veze sa VRF.
I šta sad, ispade 1000Evra za 5kw? Ako drastično smanjuje cenu ja sam zadovoljan sa ručno podešavanoj frekvenciji npr novembar 30Hz, decembar 45, januar 45, februar 35 itd. Hoću reći da po danu (kad je preko 0*C) meni je dovoljna polovina snage moje TP pa makar radila malo duže (sigurno neće 4 puta duže koliko je viša tarifa skuplja).
Dakle Dragane Genije, ti to znaš da uradiš?
Ona cena mi ruši ekonomičnost na preko 10 godina... moraš nešto jeftinije smisliti...
[ SG kamikaza @ 16.04.2016. 07:21 ] @
Znam da je kolegin burazer,koji se bavi programiranjem plc-ova,touch panela i automatikom uopste,davao ponudu za vodjenje tp,i da je cena bila oko 800€. tu je bio ukljucen plc,touch panel,programiranje istih,i nisam siguran da li su i senzori bili ukljuceni u cenu.
[ tihi2 @ 16.04.2016. 16:27 ] @
Pošalji mi na pp telefon ili drugi kontakt sa njim...
[ SG kamikaza @ 16.04.2016. 17:10 ] @
Jel ja?
[ scroll @ 16.04.2016. 22:04 ] @
Kod odabira frekventnog regulatora treba obratiti pažnju na ulazni učinak boje rečeno ulazne gubitke, izlazni učinak fr.r. je od 96-98%.
[ tihi2 @ 16.04.2016. 22:18 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Znam da je kolegin burazer,koji se bavi programiranjem plc-ova,touch panela i automatikom uopste,davao ponudu za vodjenje tp,i da je cena bila oko 800€. tu je bio ukljucen plc,touch panel,programiranje istih,i nisam siguran da li su i senzori bili ukljuceni u cenu.
Da, ti si spominjao koleginog burazera...
@Scroll
da, 2% ovde, 3% tamo i ode ekonomičnost u ... Honduras. Videćemo ko će da se usudi da nešto ponudi...
[ cokacunami @ 17.04.2016. 06:02 ] @
I ja sam načelno zainteresovan.
Rezervno resenje mi je spoljna jedinica Toshiba-Mitsubuisi-Fujitsu-...
i home made unutrasnja.

Uzgred koje su prednosti i mane koaksijalnih (cevnih) izmenivača toplote.
Čini mi se da ih samo Fujitsu koristi u unitrasnjim jedinicama - hydromodulima.

[ tihi2 @ 17.04.2016. 06:52 ] @
I svi kinezi...
[ SG kamikaza @ 17.04.2016. 08:01 ] @
Imas pp tihi
[ tihi2 @ 17.04.2016. 09:41 ] @
Nema pp.
[ SG kamikaza @ 17.04.2016. 10:28 ] @
Moja greska,nisam dobro poslao. Sad imas
[ tihi2 @ 17.04.2016. 11:21 ] @
Tu je. Zovem sutra pa se čujemo. Hvala.
Ma jok, poslao poruku oma.
[ neznam nisam odavde @ 17.04.2016. 13:29 ] @
po mom skromnom iskustvu razlika između koax i pločastog je u efikasnosti i potrebnom protoku da bi radilo korektno
[ cokacunami @ 17.04.2016. 13:45 ] @
ne znam nisam odavde,

Reci su ti skupe, kao da si spartanac.

Pojasni to malo opsirnije, i sta je bolje?

Zasto Kinezi vole koaksijalne, a brendiovi izbegavaju?
[ neznam nisam odavde @ 17.04.2016. 14:05 ] @
jutros napisao dugačko nije htelo da ode.
Koaksijalni imaju 1 kanal (mada sam viđao i sa max 3)Prednost jeftini i trpe veći pritisak.Kinezi ih vole jer mogu TP da poteraju u visoke režime rada ali za naš poso traže bufer.Klasično grejanje najčešće nemože da ostvari potrebnu cirkulaciju .Kod vazduh voda ima to i svoju dobru stranu jer imate energetsku zalihu za otapanje.Trpe relativno visoke pritiske.
Pločasti ako su za velik pritisak a to dolazi sa novim gasovima skupi ko dragi kamen ,ali za uzvrat rade sa manjim protocima,nižim temperaturama i imaju veći stepen iskorištenja.Ukratko mnogo su fleksibilniji od koaksijalnog.
Po meni koaksijalnima je prošlo vreme .

[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 17.04.2016. u 15:23 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 17.04.2016. 15:15 ] @
Evo ja da ti odgovori?!iz licnog saznanja..,.. meeting iz kine,koji prodaje svoje tp,ima i svoj ogranak koji pravi koaks izmenjivace!!! Plocaste bi morali da stancuju pa vare.... ovo im jednostavnije i lakse,a i jeftinije ja kontam! Mimo koaks,nude i izmenjivace laicki receno cev u cevi,ako sam dobro razymeo,koje opet kod nas niko ne koristi,a malo ko i zna za njih.
[ neznam nisam odavde @ 17.04.2016. 15:45 ] @
Koaksijalni nisu baš nepoznati.Nekad u moje šegrtsko doba su ih imali ledomati kako bi mogli u ormanu ispod šanka raditi ujedno i glavu kompresora hladili ,a danas ih srećemo često u gasnim kotlovima jer se tako greje sanitarna voda.
Sa velikom pažnjom pratim forum svima pozdrav
[ SG kamikaza @ 17.04.2016. 15:48 ] @
Onda pazljivije procitaj zadnju recenicu ;-)
[ zoxor @ 17.04.2016. 17:30 ] @
Koaksijalni izmenjivaci su jeftino resenje za male snage inace plocasti polako menjaju i dobosaste izmenjivace sa "freon u cevima"

Na slici izmenjivac 500 kw freon R-410a.

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 17.04.2016. u 18:40 GMT+1]

[ tihi2 @ 17.04.2016. 20:37 ] @
Nije to ništa novo. levo je pločasti a desno koaksijalni. Kad sam tražio pločasti od 10kw za R410 koštao je preko 400evra. Svi imaju za R22 tj do 25bara po normalnim cenama.

[ zoxor @ 17.04.2016. 20:53 ] @
Naravno da nije novo.

Odkad je R-410a koriste se plocasti izmenjivaci samo sam hteo da kazem da ih sad rade i za velike snage.
Mozes misliti koliko kosta od 500 kW
[ mali genije @ 17.04.2016. 23:03 ] @
Citat:
zoxor: Naravno da nije novo.

Odkad je R-410a koriste se plocasti izmenjivaci samo sam hteo da kazem da ih sad rade i za velike snage.
Mozes misliti koliko kosta od 500 kW

Znam ja al necu da mu kazem :-)
[ tihi2 @ 18.04.2016. 10:09 ] @
Moja mašta nije toliko velika a zaboravio sam da čitam one novčanice iz devedesetih sa mnoooogo nula (milioni, bilioni, trilioni i ... oni).
[ SG kamikaza @ 19.04.2016. 12:08 ] @
Tihi jesi dobio neku ponudu?
[ tihi2 @ 19.04.2016. 19:52 ] @
Nije se javio uopšte. Možda broj nije dobar? Nazvaću sutra pa videti.
[ cokacunami @ 19.04.2016. 21:08 ] @
Sta ce nam Kina kad je Evropa na 400km ( 1Euro =2Leva) Bugarski PDV=20% :

16Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 840 Eura !!!

http://www.technopolis.bg/bg/C...l-AC-HAIER-AU48NAIEAA/p/650714

17Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 1050 Eura !!!
http://www.technopolis.bg/en/C...l-AC-HAIER-AU60NAIEAA/p/650743



Procesljajte sajt, ima brdo Grijevih inverter klima, i jos svasta.

ELECTROLUX klime su takodje Gree-jeva proizvodnja.
http://www.technopolis.bg/en/I...ELECTROLUX-EXI12HK1WI/p/657118
http://www.technopolis.bg/en/I...CTROLUX-EXH12HL1WI-WE/p/657134

Zainteresovani sa grupni klima-soping u Bugarskoj, moj emeil je

[email protected]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 19.04.2016. u 22:23 GMT+1]
[ zoxor @ 19.04.2016. 21:26 ] @
Taj Haier ti je spoljna jedinica i za nesto vise para imas Toshibin inverter.
[ SG kamikaza @ 19.04.2016. 21:51 ] @
A carina + pdv?koliko onda izadje?
[ zoxor @ 19.04.2016. 22:14 ] @
Barem duplo no sto vredi
[ zoxor @ 20.04.2016. 05:28 ] @
Citat:
cokacunami:
Sta ce nam Kina kad je Evropa na 400km ( 1Euro =2Leva) Bugarski PDV=20% :

16Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 840 Eura !!!

http://www.technopolis.bg/bg/C...l-AC-HAIER-AU48NAIEAA/p/650714

17Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 1050 Eura !!!
http://www.technopolis.bg/en/C...l-AC-HAIER-AU60NAIEAA/p/650743



Procesljajte sajt, ima brdo Grijevih inverter klima, i jos svasta.

ELECTROLUX klime su takodje Gree-jeva proizvodnja.
http://www.technopolis.bg/en/I...ELECTROLUX-EXI12HK1WI/p/657118
http://www.technopolis.bg/en/I...CTROLUX-EXH12HL1WI-WE/p/657134

Zainteresovani sa grupni klima-soping u Bugarskoj, moj emeil je

[email protected]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 19.04.2016. u 22:23 GMT+1]


Cene tih Haiera su bezobrazno visoke to je samo spoljna neinverter jedinica.

I kod nas su ti manje vise iste cene za inverter te najnize klase.

Mislim da ti shoping u Bugarskoj nije bas isplativ.

Nisam dobio odgovor na pitanje koji smer masinstva?
[ cokacunami @ 20.04.2016. 07:20 ] @
Tihog je uvoz košto carina 10% + Pdv 20%.
Neka bude sve 35% tj bruto cena 1500€ za Gree (Haier) on-of TP od 16Kw !

A tihog je Meetingov monoblok koštao sa uvozom oko 2500$ !

Sinoć kasno sam otkrio sajt, i nisam utvrđivao da li su komplet TP ili samo kondenzeri.

To cemo lako utvrditi, ali i da su samo kondezeri, sigurno cemo imati celu TP, od najboljeg
Kineza, za manje od Metinga. I to 400km odavde, sa Grijevom servisnom mrežom i delovima.
Što je neuporedivo povolnije za kupca, od uvoza slične ili lošije TP iz Kine.

A o tome koliko se Gree može porediti sa ostalim kinezima: http://www.gree.rs/gree.html

"...Gree je proizveo i isporučio 1,5 miliona inverter klima uređaja koje Daikin prodaje pod svojim imenom."


Koji sam ja smer mašinstva završio nema veze sa temom (Motore i motorna vozila).
Bitno je šta i kako mislim. A to što moslim je potvrdio citat mnogo stručnijeg čoveka, i od mene i od vas.
Uostalom, ni ja vas nisam pitao koje ste škole završili, zar ne? No da ne opterečujemo forum ličnim sujetama.

zoxor-e,

Gde to u Srbiji, majke ti, se moze kupiti nov Toshibin inverter od 16Kw za "nešto više" para
(i koliko je to nešto više) !?

Ako me uveriš častim te 100€.

Gde je to u Srbiji >>>> I kod nas su ti manje vise iste cene za inverter te najnize klase.<<<<
Ako jesu prosvetli nas, da forumaši nelutaju po belom svetu da bi uštedeli.

Ja bih rekao da su te cene kao u onom studenskom vicu - nema nigde al je jeftino ?
[ tihi2 @ 20.04.2016. 08:24 ] @
Nije baš tako.
Ako uvozi fizičko lice, carina od 10% se plaća na robu koja nije iz EU (ako jeste nema carine) i na sve to zajedno plaća se PDV od 20% (tako sam uvezao Sunsystem akomulator od 1000l).
Za TP MD50 je cena u Kini 1050US$ a kad se doda put, špediter, carina i PDV izađe oko 2000-2200$. Pod uslovom da sve ide pod konac i da niko u lancu ne bude alav. Ja sam uzeo dodatno senzor protoka (koji sam premostio jer se jako teško montira i realno ne treba) i preporučenu cirkulacionu pumpu (sad bih pre uzeo trobrzinsku Grunfos od 200w) pa je cena bila veća.
[ mali genije @ 20.04.2016. 09:30 ] @
Citat:
cokacunami:
Sta ce nam Kina kad je Evropa na 400km ( 1Euro =2Leva) Bugarski PDV=20% :

16Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 840 Eura !!!

http://www.technopolis.bg/bg/C...l-AC-HAIER-AU48NAIEAA/p/650714

17Kw Gree TP On/Of pod brendom Haier za 1050 Eura !!!
http://www.technopolis.bg/en/C...l-AC-HAIER-AU60NAIEAA/p/650743



Procesljajte sajt, ima brdo Grijevih inverter klima, i jos svasta.

ELECTROLUX klime su takodje Gree-jeva proizvodnja.
http://www.technopolis.bg/en/I...ELECTROLUX-EXI12HK1WI/p/657118
http://www.technopolis.bg/en/I...CTROLUX-EXH12HL1WI-WE/p/657134

Zainteresovani sa grupni klima-soping u Bugarskoj, moj emeil je

[email protected]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 19.04.2016. u 22:23 GMT+1]

To su ti samo spoljne jedinice koliko ja vidim..a usput cisto informativno da znas da taj haier oce malo vise da baguje,
bar ono sto sam vidjao na terenu :-)
[ zoxor @ 20.04.2016. 09:30 ] @
Taj Elektrolux kosta 450 eur odnosno oko 55000 din za te pare imas invertere te kategorije gde god hoces.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 11:03 ] @
Meeting ima ovlascenog distributera i u nemackoj,pa ko hoce moze i tamo kineza da kupujete ako vam se isplati. Ostavicu vam i broj mog drugara kineza stivena :-D pa ako hocete preko whats app da se cujete. Kad sam se ja cuo sa njim 16kw voda/voda je bila 1450$+100$ sample fee. Da li kupovinom u bugarskoj postoji varijnta povrata pdv,ili ti tu cenu formiras kao cenu da ga kupujes bez istog? Jedno vreme su na kp bili aktuelni oglasi za tp koje su ljudi iz pogranicne regije sa madjarskom,donosili i ovde prodavali,malo se i na tu severniju stranu raspitaj. Drugo sto za 50-100€ casti mozes iz madjarske da doneses boga oca ako cemo,nazalost,iskreno da kazemo. Pdv sigurno vracas. Naravno,ovo je samo teorija,ako hoces ti proveri prakticno.
[ tihi2 @ 20.04.2016. 11:47 ] @
Ko je distributer za Meeting u Nemačkoj? Ja znam za Gondzik. Ima još neko?
Inače pričao sam sa majstorom za frekventnu regulaciju. Razgovor obećava.
[ cokacunami @ 20.04.2016. 12:16 ] @
>>>>Taj Elektrolux kosta 450 eur odnosno oko 55000 din za te pare imas invertere te kategorije gde god hoces.<<<

Nije 450€ nego 375€ (nakon povracaja PDVa).

A kod www.airtradecentre.bg/eshop/ je 350€



tihi,
na ebay.de ces naci Meeting distributera

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 20.04.2016. u 14:13 GMT+1]
[ zoxor @ 20.04.2016. 12:31 ] @
Da pod uslovom da ga svercujes ;-)
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 12:31 ] @
Sta kaze majstor?
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 12:39 ] @
Inace nisam stivena pitao ko im je zastupnik u nemackoj,ali sam ga pitao za srbiju jel neko uvozi na veliko,kaze da ne uvozi. Ako se ne varam tebi su rekli ko uvozi,a ti skontao da prepakuju!?!
[ tihi2 @ 20.04.2016. 12:57 ] @
Da, ja znam ko uvozi, po meni veliku količinu, 2-3 kontejnera godišnje. Bilo pre 3 godine, a zadnje što znam da čovek još radi i uvozi, poslednja isporuka koju znam je u Veternik u decembru (znam čoveka koji je kupio).
Zanimao me distributer za Nemačku, za svaki slučaj. Jednog znam, ima li još ko?
Majstor kaže da može i da nije previše komplikovano. Ostaje da proverim da mi kompresor Copeland ZW61 nije klipni (a nije, rotary je) i da se izabere frekventni regulator. Ona ideja o fiksnoj frekvenciji uključuje prekidač a isključuje PLC pa je značajno jeftinija. Dosta mi je 3 snage, pola, 75% i puna a kaže da Dixel ima 5 fiksnih snaga.
[ zoxor @ 20.04.2016. 13:04 ] @
Copeland ZW bi trebalo da je scroll a ne rotary.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 13:29 ] @
Pnaci ti bi isao na varijantu taster/prekidac-frekventni-kompresor? Ili dixell pa sve ostalo? Onaj dixell sto treba za sebe da radim moze da odradi dosta dobro vodjenje tp,jedino sto nema mogucnosti da mu setujes vise zadatih temperatura spram spoljne temperature,pa da ima precizniju krivu u radu. Ovaj ima samo dva setpointa,sto opet moze dobro da bude,a ne mora.dixell ima 5 relejnih izlaza,i jedan analogni.u principu dixell daje mnogo mogucnosti za 100€,koliko kosta! Pitanje koliku bi stednju ostvario,ostavljam tebi,a verujem da si bar nesto racunao. Ako se ne varam suma moze biti da je pala na nekih 400-500€?
[ tihi2 @ 20.04.2016. 13:49 ] @
Da, tako je. Važno mi je da nije klipni.
Inače, kao što si i rekao, frekventni regulator do 8 fiksnih vrednosti košta 380evra.
Nego Zaxore, granica za ovaj VFD je 9A. Mogu li ja da uzmem VFD manje snage pa da ograničim da ne može da pređe frekvenciju kada vuče više snage nego što je VFD.
Konkretno, ovaj je za 9A tj do 4kw (košta 380evra). Sledeći veći je 520evra (do 5.5kw). Moja TP (piše na brojilu EPSa) vuče najviše 4.4kw a tu je uračunata i cirkulaciona pumpa (250w) i 2x150w ventilatori i 2x100w sijalice. Pa bi se ja za tu razliku od 140evra odrekao 10% snage kompresora (ako treba) i rešio stvar sa jeftinijim VFDom. Može li tako?
Dok sam pisao SG Kamikaza...
Ja ne bih vodio po spoljnjoj temperaturi. Imam akomulator od 1000l i njega uvek grejem.
Ideja je da se iza kontaktora a pre kompresora stavi VFD sa fiksnih 3-4 tačke i da se (ako ne drugačije) menjaju ručno. Ovi što sam pitao kažu da može (Santerno ima do 8 tačaka).
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 14:00 ] @
Trebalo bi da mozes sa 4 kw da radis,ako povezes tako da ti on tera samo kompresor. A ostale potrosace ostavis da rade kako i jesu,tj da ih kontrolise sta je i do sada. Sta ti pise koliko sam kompresor vuce?
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 14:04 ] @
Pa jedina prednost da se vodis po spoljnoj temperaturi je da izbegnes rucno prebacivanje rezima.
[ tihi2 @ 20.04.2016. 14:30 ] @
Na samoj TP spolja na pločici piše "Rated power=9A" a sam kompresor nisam hteo da otpakujem (baš je lepo izolovan).
Verovatno ću to izmeriti kleštima (ima ih drugar) kad upalim.
Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi onda bilo jedino a to mislim da ne bi bilo ovako precizno kao što imam. Imam dosta stakla na jugu pa kad sine sunce grejanje se gasi a spoljja temperatura i dalje niska.
Ne bih upravljanje menjao.
Razmišljam nešto... ako smanjim obrtaje kompresora, smanjiću i pritisak freona, ekspanzioni ventil će puštati isti protok kao sa većim pritiskom što znači da ću dobiti nižu temperaturu vode. Da li razmišljam dobro? Rešenje je da i ekspanzioni ventil zatvorim koliko može (sada je 10* a minimum je 6*). Ako je napolju +10*C sa 6* otvorom temperatura freona odlazi i do 70*C (to mi se jednom desilo kad sam eksperimentisao). Zaštita kompresora se aktivira na temperaturu freona od 92*C.

Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi moglo da vodi samo kompresor (npr zadam izlaznu temperaturu vode 45*C i odredim na kojoj brzini kompresora je dobijam; kad spoljnja temperatura padne za npr. 10*C povećava se brzina kompresora na sledeću brzinu).
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 14:43 ] @
Pa mislim da je i poenta fiksnih tacki da ti dobijes manju ili vecu temperaturu,shodno potrebama. Ukoliko resis da ventil stelujes,dovesces se u situaciju da dezuras pored pumpe non stop....barem tako ja mislim,ali nisam dovoljno strucan u tom segmentu da smem da tvrdim,to nek neko iz struke kaze.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 14:46 ] @
Naizmence pisemo pa se i ponavljamo mozda. Tako sam i mislio,da se kompresor vodi pospoljnoj temperaturi,ali sonda mora ici na severnu stranu objekta onda.
[ zoxor @ 20.04.2016. 15:07 ] @
Tihi

Najbolje da nazoves nekoga ko se bavi inverterima oni mogu konkretno da te posavetuju.
Pre izvesnog vremena uzimali smo neke u sah elektronik imaju dobru ekipu sve su objasnili predprogramirali ja sam samo povezao i pustio.
[ mali genije @ 20.04.2016. 15:53 ] @
Citat:
tihi2:
Na samoj TP spolja na pločici piše "Rated power=9A" a sam kompresor nisam hteo da otpakujem (baš je lepo izolovan).
Verovatno ću to izmeriti kleštima (ima ih drugar) kad upalim.
Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi onda bilo jedino a to mislim da ne bi bilo ovako precizno kao što imam. Imam dosta stakla na jugu pa kad sine sunce grejanje se gasi a spoljja temperatura i dalje niska.
Ne bih upravljanje menjao.
Razmišljam nešto... ako smanjim obrtaje kompresora, smanjiću i pritisak freona, ekspanzioni ventil će puštati isti protok kao sa većim pritiskom što znači da ću dobiti nižu temperaturu vode. Da li razmišljam dobro? Rešenje je da i ekspanzioni ventil zatvorim koliko može (sada je 10* a minimum je 6*). Ako je napolju +10*C sa 6* otvorom temperatura freona odlazi i do 70*C (to mi se jednom desilo kad sam eksperimentisao). Zaštita kompresora se aktivira na temperaturu freona od 92*C.

Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi moglo da vodi samo kompresor (npr zadam izlaznu temperaturu vode 45*C i odredim na kojoj brzini kompresora je dobijam; kad spoljnja temperatura padne za npr. 10*C povećava se brzina kompresora na sledeću brzinu).


Ako hoces da ugradis vfd onda je naj bolje da se vozi prema temp kondenzacije,a ne prema spoljnoj temp.
Sto se tice TEV ventila on je tu da regulise pregrejanje tako da on sam treba da odradjuje posao...Ako moze samo rucno da se otvara i zatvara onda nije TEV ili nema odgovarajuci drajver i to vec nije posao.
Sto se tice zoxorovog predloga za sah i ja ti potvrdjujem isto to sto je napisao,
momci znaju posao i ekstra su za saradnju,ali obavezno uz te kineze i filter za mrezne smetnje.
[ tihi2 @ 20.04.2016. 16:23 ] @
Nisam ja toliko hrabar da to radim sam, ali se moram raspitati dovoljno da ukapiram kako sve to radi da me ne bi neki "majstor" zavrnuo...
Svakako ću sve dati nekom da uradi, i da mi ostavi otvoreno da ja programiram po svojim probama.
A za ono razmišljam...
Ja zapravo dobijam za 5*C veću temperaturu izlazne vode od ulazne. Ako bi smanjio obrtaje grejao bih ulaznu vodu za 3*C što je ok. Možda nema veze sa otvorom ventila.
Ja i računam na Vašu pomoć. Videću šta momci kažu. Mislio si na filter za strujne smetnje?
[ mali genije @ 20.04.2016. 16:25 ] @
Ima veze sa ventilom:-)
[ tihi2 @ 20.04.2016. 17:21 ] @
Pa zavrnućemo mi njega da ne bi on nas.
[ zoxor @ 20.04.2016. 18:24 ] @
Citat:
tihi2:
Na samoj TP spolja na pločici piše "Rated power=9A" a sam kompresor nisam hteo da otpakujem (baš je lepo izolovan).
Verovatno ću to izmeriti kleštima (ima ih drugar) kad upalim.
Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi onda bilo jedino a to mislim da ne bi bilo ovako precizno kao što imam. Imam dosta stakla na jugu pa kad sine sunce grejanje se gasi a spoljja temperatura i dalje niska.
Ne bih upravljanje menjao.
Razmišljam nešto... ako smanjim obrtaje kompresora, smanjiću i pritisak freona, ekspanzioni ventil će puštati isti protok kao sa većim pritiskom što znači da ću dobiti nižu temperaturu vode. Da li razmišljam dobro? Rešenje je da i ekspanzioni ventil zatvorim koliko može (sada je 10* a minimum je 6*). Ako je napolju +10*C sa 6* otvorom temperatura freona odlazi i do 70*C (to mi se jednom desilo kad sam eksperimentisao). Zaštita kompresora se aktivira na temperaturu freona od 92*C.

Vođenje po spoljnjoj temperaturi bi moglo da vodi samo kompresor (npr zadam izlaznu temperaturu vode 45*C i odredim na kojoj brzini kompresora je dobijam; kad spoljnja temperatura padne za npr. 10*C povećava se brzina kompresora na sledeću brzinu).


Kompresor treba da se vodi po temperaturi vode a eventualno zadata temperatura klizeci da se menja u odnosu na spoljnu temperaturu

inace moze da ne valja.

Ako budes imao prilike slikaj mi taj ekspanzioni ventil kojeg korisnik moze rucno da podesava ubih se od radoznalosti da ga vidim.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 19:16 ] @
Da li bi ikakvu stednju ostvario ako umesto vodjenja kompresora f.reg. na izlaznu stranu bafera stavis trokraki ventil sa motorom i jedan kontroler koji setujes da ti spram spoljne temperature vrsi pustanje vode ka radijatorima, a da ti tp u bafer gura kao sto je do sad gurala. Sa auterovim am2rglt kontrolerom mozes da setujes 6 tacaka temp vode,zavisno od spoljne. On kod nas u firmi odredjeje posao za grejanje i hladjenje kancelarija preko kasetnih fc uredjaja. Da li si nekad izvodio racunicu ako ides u tom pravcu?
[ zoxor @ 20.04.2016. 19:27 ] @
Hteo sam i ja tako nesto da predlozim jer inverter sa velikim baferom gubi svoju smisao sama prepravka je skupa a realno i vrlo rizicna.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 19:40 ] @
Sad sam malo bacio pogled na cene...trokraki ventil sa pogonom koji se vodi po spoljnoj temperaturi kosta oko 300€. esbe ventil i motor...verovatno ima i jeftinije i skuplje,ali mislim da je jednostavnije od strujne prepravke. Pitanje je,ako neko zna iz iskustva da li vreditako raditi....da je bafer recimo uvek npr na 45c a ventil da u sistem pusta shodno spoljnoj temperaturi od 35-45,zavisno od toplotnih gubitaka u datom momentu spram spoljne temperature.

[ tihi2 @ 20.04.2016. 20:50 ] @
Ajde redom da kažem...
Ne mogu da slikam taj ventil ali na upravljačkoj jedinici u sobi imam mogućnost da nameštam ugao (parametar je P5 i zove se Min opening angle of electric expansion valve, vrednosti 6-30*). Njime direktno utičem na temperaturu na freonskoj strani izmenjvača i kada je napolju 0*C ja ga postavljam na 10* i dobijam temperature freona 45*C, izlazne vode 40*C, na temp. ulazne vode 35*C. I to je uglavnom režim u kome TP radi. Kad ulazna voda bude 40*C, izlazna bude 44*C a na izmenjivaču (exhaust temperature) bude 48*C i TP se gasi. Merač temperature mi je u donjoj tačci akomulatora i gasi se kada dno akomulatora bude na 40*C. Kada je na dnu 30*C iz akomulatora u kuću i dalje ide 35*C (jer vuče vodu sa vrha akomulatora) a tada se već pali TP.

Nisam mislio taj ventil ručno da podešavam već frekventni regulator (na 3-4 vrednosti).

E sad, kako moj sistem sada radi.
TP greje akomulator od 1000l na temperaturu od 40*C. Kad je dostigne gasi se sve dok temperatura u akomulatoru ne padne do 30*C kada se ponovo pali. Dakle potpuno nezavisno od bilo kakvih temperatura.

Iz akomulatora se uzima voda za grejaje kuće preko trokrakog ventila a pošto je sada to najviše 40*C onda je on uvek otvoren i termostat u referentnoj sobi reguliše temperaturu 22.5 +/- 0.11*C.
Bafer se može zagrejati i loženjem koje je opet nezavisno a koristi se ista regulacija za grejanje kuće. Dakle bafer gejem ili sa TP ili loženjem (a mogu i sa oba istovremeno jer ima svaka svoju cirkulacionu pumpu) i to je jedna celina.

Ideja za frekventu regulaciju je da kompresor ne radi uvek punom snagom već da, kada je napolju preko npr. 0*C radi sa 75% a kad je preko +7*C da radi sa 50% snage. I dalje bi grejala do 40*C i ugasila se a palila na 30*C samo što bi to sporije dostizala. A to me nije briga jer je na temp. preko 0*C dovoljno 75% snage.

Dakle ideja je da se iza kontaktora koji pali kompresor stavi frekventni regulator koji se može voditi spoljnjom temperaturom ali da upravlja snagom kompresora tako da on dostigne onih 40*C.
To je sigurno manja ušteda nego da izbacim bafer i direktno šaljem vodu u kuću ali to bi tražilo značajne prepravke sistema i investiciju u motor za mešni ventil i sam mešni ventil jer je ovaj običan, star 20 godina i upravljan motorom od brisača od stojadina (staro moje rešenje sa lancem i zupčanicima od bicikla).

Da li se to isplati? Videćemo kad budem znao koliko košta. Ako bih mogao da uštedim 30% para za zimu tj 100evra onda koliko stotina evra toliko godina.
Inače u literaturi navode da je sa 75% snage potrošnja energije 50%, a sa 50% snage (meni je to sve preko spoljnjih 0*C) troši se 12.5% energije. Ako je ovo tačno ušteda bi morala biti i veća.
[ zoxor @ 20.04.2016. 21:26 ] @
Uzmi neki uredjaj koji ima specifikaciju COP-a na raznim opterecenjima za iste uslove rada pa ih umanji za neki procenat

jer te vrednosti neces dobiti dogradnjom pa uradi matematiku to 75-50 50-12,5 mi deluje kao fantastika.
[ zoxor @ 20.04.2016. 21:47 ] @
Toshiba Estia za iste uslove od 10 do 100 % kapaciteta razlika u COP max 15 % padom temperature i manje.

Rashladni ciklus je ipak kompleksnija stvar od cirkulacione pumpe.

Evo ga deo data book-a.
[ tihi2 @ 20.04.2016. 21:55 ] @
Ovde http://www.momentum-automation...me/Frekventni%20regulatori.pdf
na 7. strani piše to što sam rekao. Ne znam koliko je istina ali je suviše lepo da bi bilo istinito.
Treba porediti različit kapacitet na istoj spoljnjoj temperaturi. Ne znam da li to može kod klima.
Čovek koji održava motore u Karlsbergu kaže da tamo svi motori imaju frekventnu kontrolu i da je ušteda drastična.

Sad sam video data book...
U 2. tabeli piše da je za +2*C za 100% load potrošnja 4.31kw a za 50% load potrošnja je 1.88kw što je 43% potrošnje. Ispada da je stvar skoro linearna.
Zanimljivo da je najveći COP na oko 60% snage.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 20.04.2016. u 23:08 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 22:16 ] @
Po mom misljenju,a ne moram biti u pravu,neka me zoxor ispravi posto je strucniji....ugradnjom frekventnog svoju tp iz on/off rezima dobijas inverter tp. Da bi ona sto efikasnije radila,citaj isplativije,licno mislim da su joj tri setpointa malo,da je potrebnija neka pid regulacija ili nesto priblizno,da bi opravdao ulaganje u frekventni/inverter kakogod ga neko zove,isto je.opet to povlaci vece ulaganje,sto opet podize opravdanost prepravke. Dixellom za 100€ dobijas dva setpointa,koja ako se secam mozes da postavis da ako je napolju -xyz do 0 pumpa gura vodu na 40c,a ako je od +1 do xyz smanjis temperaturu vode ka baferu,ili da bilo koju drugu granicu odredis,ako te zadovoljava,jer i smanjenjem polazne temperature direktno povecavas cop,tj smanjujes potrosnju struje. Druga varijanta je ona sa mesnim ventilom,oko 300€,koja se svodi na moje razmisljanje i teoretisanje,prakticno nemam podatke omogucim ustedama i potrosnji.
Treca moze biti bilo kakav kontroler namenjen vodjenju kompresora koji ti dozvoljava barem tri setpointa,ja ne znam koji bi mogao doci u obzir,ako neko zna nek kaze,da mozes dobiti sto fleksibilniju krivu rada vodjenja po temperaturi vode,sto ce opet direktno uticati i naodnos potrosnje.
Ako sam nesto pogresio,ispravite me,i meni znaci da znam gde gresim...ako i jesam,nisam iz lose namere,nemojte zameriti,iskreno zelim pomoci ako mogu.
[ SG kamikaza @ 20.04.2016. 22:17 ] @
Po mom misljenju,a ne moram biti u pravu,neka me zoxor ispravi posto je strucniji....ugradnjom frekventnog svoju tp iz on/off rezima dobijas inverter tp. Da bi ona sto efikasnije radila,citaj isplativije,licno mislim da su joj tri setpointa malo,da je potrebnija neka pid regulacija ili nesto priblizno,da bi opravdao ulaganje u frekventni/inverter kakogod ga neko zove,isto je.opet to povlaci vece ulaganje,sto opet podize opravdanost prepravke. Dixellom za 100€ dobijas dva setpointa,koja ako se secam mozes da postavis da ako je napolju -xyz do 0 pumpa gura vodu na 40c,a ako je od +1 do xyz smanjis temperaturu vode ka baferu,ili da bilo koju drugu granicu odredis,ako te zadovoljava,jer i smanjenjem polazne temperature direktno povecavas cop,tj smanjujes potrosnju struje. Druga varijanta je ona sa mesnim ventilom,oko 300€,koja se svodi na moje razmisljanje i teoretisanje,prakticno nemam podatke omogucim ustedama i potrosnji.
Treca moze biti bilo kakav kontroler namenjen vodjenju kompresora koji ti dozvoljava barem tri setpointa,ja ne znam koji bi mogao doci u obzir,ako neko zna nek kaze,da mozes dobiti sto fleksibilniju krivu rada vodjenja po temperaturi vode,sto ce opet direktno uticati i naodnos potrosnje.
Ako sam nesto pogresio,ispravite me,i meni znaci da znam gde gresim...ako i jesam,nisam iz lose namere,nemojte zameriti,iskreno zelim pomoci ako mogu.
[ neznam nisam odavde @ 21.04.2016. 02:44 ] @
@tihi.Iskren respekt za statistiku , vaša zapažanja potvrđuju da svakom promenom " sredine" gubimo 5 stepeni, freon 45 primarna voda 40 bafer 35. 10 stepeni na 1000 l nije zanemariv gubitak , ali je to tako i nemožemo uticati .Jedno vreme sam se zanosio da umesto bufera stavim hidrauličnu skretnicu i tako preskočim jednu izmenu , ali sam otišao u drugu stranu sa svojim eksperimentima. Pretpostavio sam da meeting ima električni ekspanzioni ventil znači ako se nevaram otapa kroz 4 kraki ventil .Pravilnim vođenjem ovog ventila dobićete po meni više nego ugradnjom FR .Dali na svom kontroleru u sobi možete da vidite povratnu temperaturu gasa ?
Sa velikom pažnjom pratim forum koji je postao više nego interesantan.
Pozdrav svima
[ tihi2 @ 21.04.2016. 07:54 ] @
Da, gubi se 5* i ja sam se navikao na takav gubitak (izmenjivač od 120m od Rehau cevi za podno grejanje koji je uronjen u bafer od 2500l gubio mi je 4*). Teorija kaže da je gubitak duplo manji ako je izmenjivač duplo veći a to već postaje ekonomski neisplativo.
Imam sve temperature na displeju i to:
1. Coil (evaporator) temperature
2. Return gas temperature
3. Exhaust temperature
4. Environment temperature
5. Outlet water temperature
6. Return water temperature
7. Opening angle of expansion valve

Kakvu ideju imate (pretpostavljam rešenje koje imate kod Vas) i kako bih ja to mogao prepraviti? Na displeju imam mogućnost samo podešavanja vremena kada defrost da počne.
Uslov je temperatura <+4 i vreme (mogu da podesim od 30-90 minuta). Na displeju imam i mogućnost forsiranog defrosta (ako pritisnem 2 neka dugmeta istovremeno, nisam koristio piše u manualu).
Video sam i sam da odlazi u defrost i kad (naizgled) ne treba, kad nema magle i kad je vlažnost vazduha oko 60% a temperatura ispod +4. Ja to podešavam (kad sam kući) kad nema magle na 70-90 minuta a kad ima na 40 minuta. Leda ima više kad je magla i skoro da je ovih 40 minuta predugačko.

Inače, kad je spoljnja temp oko 0 do +4*C tipične temperature su Coil temp=-2 a return gas temp=-4 do -6. Nisam video da se izjednače i da su bliže od 2*C.

Možda nisam bio precizan za temperaturu vode: sa dna bafera uzimam vodu od 35*C, ona se greje na izmenjivaču koji je 45*C i izlazi temperature 40*C. I kad je bafer pun, razlika temperature dna i vrha je 5*C.
[ zoxor @ 21.04.2016. 11:25 ] @
Tih 5 stepeni nije gubitak u smislu gubitka energije jer energija kako god zavrsava u objektu ali sa tacke gledista toplotne pumpe jeste gubitak jer toplotna pumpa mora da radi 5 stepeni visu vodu sa manjim COP
[ zoxor @ 21.04.2016. 11:49 ] @
Citat:
tihi2:
Ovde http://www.momentum-automation...me/Frekventni%20regulatori.pdf
na 7. strani piše to što sam rekao. Ne znam koliko je istina ali je suviše lepo da bi bilo istinito.
Treba porediti različit kapacitet na istoj spoljnjoj temperaturi. Ne znam da li to može kod klima.
Čovek koji održava motore u Karlsbergu kaže da tamo svi motori imaju frekventnu kontrolu i da je ušteda drastična.

Sad sam video data book...
U 2. tabeli piše da je za +2*C za 100% load potrošnja 4.31kw a za 50% load potrošnja je 1.88kw što je 43% potrošnje. Ispada da je stvar skoro linearna.
Zanimljivo da je najveći COP na oko 60% snage.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 20.04.2016. u 23:08 GMT+1]


Imas za sve toshibe partial load.

60 % jeste magicna brojka na primer toshibin vrf sa tri kompresora gde su za tazliku od vecine konkurencije sva tri frekventna postize se i preko 30 % vece efikasnosti na 60%
[ neznam nisam odavde @ 21.04.2016. 14:41 ] @
Tihi svaka čast ! dali ste možda primetili da kad je razlika između spoljne temperaturi i povratnog gasa veća od 6 stepeni gledano kao apsolutna vrednost spoljna jedinica je skroz zaleđena ?Dugo su me zbunjivali spoljni senzori na "čuvenim " markama a od zimus mislim da znam zašto to rade. Nažalost ni ja nemogu da pratim te temperature automatski kao pritisak što bi bilo prava stvar ,jer tad bi moglo i autmatski podešavati otvorenost - zatvorenost exp ventila i regulišem potrošnju. Verovatno sam jedini entuuijasta koji TP puni gasom pomoću vage,manometra i ampermetra. ali da netupim previše....Nije mi baš jasan izraz Exhaust temperature ( izlazna temperetura čega ? )dali biste bili ljubazni pa mi objasnili o kojoj je tačno temperaturi reč ja baratam sa 5 temperatura i 6sta je temperatura kompresora Majstorski dijalekti se ipak razlikuju
Sa velikom pažnjom pratim nastavak diskusije na forumu pozdrav svim forumašima

[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 21.04.2016. u 18:56 GMT+1]
[ tihi2 @ 21.04.2016. 15:50 ] @
Sve ukupno sam video da na spoljnjoj jedinici ima više leda samo 3-4 puta i to u decembru kad je bila velika magla. Da li nema previše leda zbog "preventivnog" tj vremenskog defrosta ili zbog razlike u temperaturama gasa - ne znam. Da ste mi to rekli zimus obratio bih pažnju.
Exhaust temperature je temperatura freona u kondenzatoru (to je najviša temperatura koja se uopšte izmeri pa sam ja zaključio da je to freonska strana kondenzatora tj izmenjivača). Nisam skidao izolaciju da tražim gde je stvarno taj senzor a ovako mi zvuči logično. Inače piše da se zaštita pali kada ta temperatura dostigne 92*C i ja sam zaključio da je to temperatura izlaza na kompresoru.
Kako ste Vi rešili da se ubacuje freon za defrost?
[ neznam nisam odavde @ 21.04.2016. 16:45 ] @
Koji gas koristi vaša TP ? Ta temperatura bi ipak mogla biti kritična tačka pregrevanja, pošto je upravljanje ekspanzijom ručno,tj da preko ekspanzionog regulišete pregrevanje i pothlađivanje a da je ovo samo sigurnosni elemenat to je kod mene radio običan bojlerski termostat kojeg sam namestio na 85 stepeni jer kad grejem bojler zbog izuzetno nepvoljnog odnosa vodenih krugova hoće da ode u nedogled, isto bi se desilo da nemate pufer i recimo zatvorite pola od ukupog broja radijatora Ako tako gledam onda i ja pratim tu temperaturu.To otapanje koje je donelo toliku uštedu je nešto kao kod starih mesarskih vitrina malo modifikovano zbog hidro udara,ali ja baš zbog hidro udara zbog kojeg se i odustaalo kod velikih sistema od ovoga kolko vidim , koristim klasične kompresore od klime koji imaju sa strane svoju ekspanzionu posudu i zaštitu od ulaska tečnog gasa . Na kolikom uglu vam je ventil zatvoren a na kolikom skroz otvoren ? naravno u njihovim nekim jedinicama od 1 do 10 ako sam dobro sklavirio.Verovatno ste prevideli pitanje dali imate 4 kraka ventil u vašoj TP .
Sa velikom pažnjom pratim nastavak diskusije na forumu pozdrav svim forumašima
[ tihi2 @ 21.04.2016. 21:14 ] @
Gas je R417A a ima četvorokraki ventil u TP. Ekspanzioni ventil je na 60 stepeni kad se TP pali (skroz otvoren) i zatvara do zadatog ugla (minimum je 6 stepeni). Može se minimum podesiti na 6-30 stepeni.
U normalnim uslovima temperatura kompresora ne može biti ni blizu kritične. Za tu kritičnu treba da je spoljnja temperatura bar 30*C, da je ulazna voda u izmenjivač tj iz bafera bar 70-80*C, da je senzor zadate temperature potopljen u hladnu vodu i da je ekspanzioni ventil otvoren na najmanje tj na 6 stepeni. A pitanje je da li i onda može.
Najviše što sam video je oko 70*C kada sam zadao da temperatura u akomulatoru bude 60*C i kad je ta temperatura dostignuta u akomulatoru. Sa zadatom većom temperaturom ona razlika sa 5*C se povećava.
Zanimljivo mi je da je ta razlika od 5*C skoro stalna. Naime, kada se upali TP temperature kompresor/izlazna voda/ulazna voda je 38/34/30, posle 10-15 minuta je 43/38/33 a posle još 10-15 minuta je 48/43/38. Sve vreme mi je ekspanzioni otvor na 10 stepeni (ja ga celu zimu ne diram, jedino kad je ispod -5 onda ga spustim na 8 stepeni. Ispod toga nisam išao).
[ neznam nisam odavde @ 22.04.2016. 01:57 ] @
60 stepeni je skroz otvoren a 6 skoro zatvoren čisto informativno.Razlog ovome je da kad kompresor kreće ekspanzija je skroz otvorena i skoro nema otpora gasu tj motor lako kreće.Kad motor postigne brzinu i uspostavi se cirkulacija ventil se zatvara ,kompresor sabija počinje da greje kondenzacioni krug ( izmenjivač)i počinje ekspanzija sabijenog gasa tj hlađenje spoljnog saća.Ako može od strane softvera kad je gas na visokoj temperaturi u primarnom krugu probajte otvoriti ventil na 60 i time topli gas bez velikog otpora "direktno" pustiti u saće i pratite za koliko će se temperatura saća podići..Ako vam softver to dovoli eto jednostavnog otapanja spoljne jedinice kao sa rasteretnim ventilom.Obratite pažnju po meni TP bi trebala posle svakog ciklusa grejanja da sama otovri ventil na 60 i pusti vreli gas u saće.sad još samo da kompresor radi neko vreme npr 3 min i eto male uštede.R 417 je ekološka zamena za R22 i zo je po meni ekstra,jer 22 sa najmanjerada daje najviše toplote,(T kond 55 stepeni) i ima dosta visoku tačku istaravanja (T isp 5 stepeni) pri relativno malim pritiscima 25 / 5 bara.Što više pišete o Meeting TP sve mi se više dopada.Nadam se da nisam jako utupio objašnjenje.
Sa velikom pažnjom pratim nastavak diskusije na forumu pozdrav svim forumašima
[ neznam nisam odavde @ 22.04.2016. 02:12 ] @
Što se tiče onih famoznih 5 stepeni razlike imeđu krugova to je normalno.Još nisam sreo ni TP ni kotao ni ništa što može da napravi više od 5 stepeni razlike recimo polaz 40 povrat 20.To ima svoj razlog ali nebih tupio 2 foruma nisu dosta,o tome se skoro ceo semestar uči.Bilo bi zanimljivo preskočiti jednu izmenu jer kako svi znamo COP najviše zavisi od temperature potisa tj.Što više rada uložimo sa tim više energije trošimo, a dobit nam je skromnija.Ja podešavam pvratnu temperaturu diferencija je 2 stepena (npr na 34 pali na 36 gasi TP) i ako povrat držim na 36 (potis je tad 41)dobijem račun za struju oko 5000 i t sobe 22.Kad dignem povrat na 40 račun odleti na 7000 a t sobe odmili na 24.Vrlo skupa 2 stepena.......
Najteže je biti zadovoljan a najlakše tuđe novce brojat !
[ tihi2 @ 22.04.2016. 09:45 ] @
Ekspanizioni ventil je na 60* kad TP ne radi i pritisci na manometrima su jednaki. Jedino mislim da, kad se gasi, TP ugasi kompresor i onda otvara ventil. Taj ventil se otvara i zatvara polako, svakih desetak sekundi po 2-3 stepena do oko 15* a onda svakih desetak sekundi po 1*. Mislim da se tako i otvara. Za oko minut-dva .

Meni je veći problem što ceo proces ulaska u defrost pa do ponovnog grejanja traje oko 5 minuta. Prvo ugasi kompresor, pa se ugase ventilatori, pa otvori ventil i izjednači pritisak, okrene četvorokraki ventil, uključi kompresor, zatvara ekspanzioni ventil do vrednosti koju sam posebno namestio (mislim da je 30*) i tako radi dok ne ispuni jedan od 2 uslova (5 minuta ili kad temperatura isparivača dostigne zadatu temperaturu - ja sam podesio na 35*C), pa se ugasi kompresor, pa se otvori ventil pa se četvorokraki okrene, pa se cedi voda ceo minut, pa se upale ventilatori, pa se upali kompresor, pa se zatvara ekspanzioni... možda to i ne sme brže zbog hidrauličnih udara, šta znam. Posledica je da od pola sata grejanja 5 minuta se ne greje što je velik procenat (ja sam zato povećao na 50 minuta). Ali uglavnom za grejanje celog akomulatora od 1000l treba oko sat vremena i obično sa jednim defrostom.

Ovo slanje gasa direktno u isparivač bi mogao da uradim tako da otvorim ventil na 30*. Ali to bi morao raditi ručno i još veći problem je u kom trenutku to da uradim. Niti ja mogu da procenim po izgledu isparivača (a ne bih baš ni da stalno izlazim i procenjujem) niti imam neki merač koji bi mi u tome pomogao.
[ cokacunami @ 22.04.2016. 10:36 ] @
Čitam vaše natpise i, iako pola nerazumem, uživam u tome što sarađujete....
I pade mi ideja napamet:

Nije teško organizovati nabavku, recimo, ovakve TP (Gree u OEM izanju zvanom Haier):

http://www.technopolis.bg/bg/C...l-AC-HAIER-AU60NAIEAA/p/650743

Kako Meeting sada iz Kine košta preko 1500$, ovo je bolje i jeftinije rešenje (bruto cena u Sofiji
je 1350€, a neto, eksportna, 1120€ !).

Zamislite šta bi ste uradili za svoju, lopovlucima osiromašenu zemlju, kad bi ste, udruženim
snagama, osmislili i napravili tako nešto što tihi2, uz vašu pomoć pokušava da uradi !?

Vi možete unovčiti trud i zaraditi kompletirajući i postavljajući sistem a narod može sebi priuštiti
jeftino i udobno grejanje, sa najmanjom mogućom investicijom.

Ako bi vi to uradili, ja se obavezujem da organizujem uvoz, i da pokrenem akciju da vlada donese
odluku o subvencionisanju grejanja na TP.
[ zoxor @ 22.04.2016. 14:59 ] @
Neto eksportna plus carina plus porez. Na spoljnu jedinicu a ne monoblok sto je vec receno ali se ne slusa.
[ neznam nisam odavde @ 22.04.2016. 15:19 ] @
@ tihi I kod mene je otapanje "trodelno" 1 otapanje( po temperaturi) 2 oceđivanje( 2 min) 3 sušenje lamela ( 3 min) jedino nemoram da čekam po 2 min da se ventil pozicionira i aktivira 4 kraka, kod mene je TEX ventil a 4 kraka kako sam rekao nema.Ta vremena za pozicioniranje ventila kad kompresor neradi poznajem još sa klima uređaja tamo je 3 min između dva modusa rada prvenstveno da se izjednače pritisci jer kompresor inače nemože da krene.Ali klime u glavnom rade sa kapilarom i to je jedna skroz druga priča u odnosu na naše uređaje .Kako se ovde postavljaju fotografije ? i malo više reči piše ?
Pozdrav svim forumašima sa velikim interesovanjem nastavljam da pratim forum
[ SG kamikaza @ 22.04.2016. 16:07 ] @
Nezavisno od gore pisanog...juce su mi stigla dva kontrolera porucena preko aliekspresa.
[url=http:// Convenient DC 9V-15V Intelligent Digital LED Thermostat Temperature Controller #55266
http://s.aliexpress.com/7vuQfyUB
(from AliExpress Android)][/url]
Dosta dobro rade,jednako mere za ovo sto ih proveravam ovako rucno. Ako neko misli da bi mu mogli dobro doci,cena je mala a korisna je sprava.
[ tihi2 @ 22.04.2016. 18:42 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:Kako se ovde postavljaju fotografije ? i malo više reči piše ?
Imate na pp kratko uputstvo.
[ cokacunami @ 23.04.2016. 06:03 ] @
zoxor-e,

Na svaku eksportu cenu idu uvozni troškovi. Znači i na Meetinga i na Haiera, ....

Evo još jeftiniji Haier kondenzer - 16Kw, za 1000 € bruto ili za 850€ neto tj $960! :

http://www.technopolis.bg/en/C...l-AC-HAIER-AU48NAIEAA/p/650714

U žaru i brzini istraživanja, sam prevideo da je taj Haier spoljna jedinica, ali to ne menja poentu - ideju.

Za razliku u neto cenama i prednostima blizine Gree podrške, se može sigurno kupiti ili hydro jedinica, ili monoblok.

A samograditeljima se ove spoljne jedinice više isplati nego da je sami prave, plus dobijaju INDUSTRISKI kvalitet.

Ono sto je bitno je IDEJA O NACIONALNOM PROJEKTU za jeftino i ekološko grejanje.

Mene ispunjava velika radost na pomisao da budem deo jednog takvog vrednog i korisnog projekta.

I, kladim se da bi to udesetostručilo korišćenje TP za grejanje.

A ko bi sem građana imao najveću korist od toga? Pa normalno, HVAC profesionalci, a najviše kreatori rečenja.


*

Inače, evo dobre teme i napisa o vakumiranju klima i TP, koja će sigurno pomoći svim ne-proofesionalcima da im uređaji duže traju.

Odsada majstora trazimo tako što prvo utvrdimo koju vakum pumpu ima i koji vakum ona ostvariuje, pa ga onda angažujete za instalaciju.

http://www.fanzo.org/forum/viewtopic.php?f=117&t=18355
[ mali genije @ 23.04.2016. 11:09 ] @
Citat:
cokacunami:
Odsada majstora trazimo tako što prvo utvrdimo koju vakum pumpu ima i koji vakum ona ostvariuje, pa ga onda angažujete za instalaciju.

http://www.fanzo.org/forum/viewtopic.php?f=117&t=18355

Cunami sve bi to bilo lepo da je tako kao sto ti mislis.......ali nije.
Svi prvo pitaju za cenu,a profi serviser sa profi alatom sigurno nece da izadje na teren za 30-50e.
evo malo montaze sa moje strane.

http://www.elitemadzone.org/t22368-444
[ SG kamikaza @ 23.04.2016. 11:17 ] @
Iz nekih drugis slucajeva,ne vezanih za ekologiju,vec za sport....iz licnog iskustva znam,da sta god se u ovoj zemlji pokusava pametno i korisno uraditi,a gde je mogucnost da neko neko sa strane uhvati neku materijalnu korist ravna nuli,se nailazi na zivi zid toliko tezak i debeo da je to neverovatno. Pozdravljam tvoju ideju da se radi nesto pametno i korisno,da se pomogne....ali ovde je to tesko nazalost. Jos uvek je velikoj vecini ljudi,grejanje na tp ili klime invertere....spansko selo cinjenicno,a i materijalno. Ja svom ocu sam iz treceg puta uspeo da objasnim kako radi tp voda voda,da voda iz bunara ne ide u kucu i da ne moze pesak cevi da mi zacepi,a pritom je on dosta svestran covek,a ne neko zatucan. Na nacionalnom nivou nam je ekoloska svest minimalna,i shodno tome od tih subvencija najverovatnije nema nista,na veliku zalost. Na nama je da budemo prvenstveno pametni sami sebi,a ako smo voljni tu pamet pretociti u pomoc drugima i da se polako ali sigurno osvescujemo.
[ cokacunami @ 23.04.2016. 12:10 ] @
mali genije,

Normalno, sve ima svoju cenu. Ko hoće kvalitet mora i da plati skuplje,
da bi mu uređaj bio montiran onako kako je proizvođač predvideo, i kako
će da ga služi mnogo duže i pouzdanije.
A da bismo dobili kvalitet, moramo znati kako da ga prepoznamo.


Inače,

Da bi manje upućeni forumaši znali bitne činjenice za izbor proizvođača, koji
im odgovara, koristiće im da procitaju:

https://www.daikin.com/press/2009/090218/index.html

Ukratko: Pored Gree-jeve proizvodnje invertera za Daikina, koje prodaje u JAPANU!!!,
Gree proizvodi i za Američki Daikinov brend, Goodman (kupljen 2012g za 3,7 MILIJARDI $),
koja je jedna od najvećih HVAC firmi u USA, i ima 4 fabriker u USA.
Plus zajednička, proizvodnja kompresora, odlivaka,.... Plus desetak sopstvenih brendova,....

Prema tome... najveća mana Gree proizvoda je, što su OVDe skupi!
U Grčkoj je cena Toshibine TP Estije od 16Kw dvostruko veca od Versatija II, a u Srbistanu je
Tosiba jeftinija, a Gree je oko 25% skuplji nego u Grčkoj, a oko 75% skuplji nego u Bugarskoj !


SG kamikaza,
U pravu si, ali svako veliko putovanje, počinje jednim korakom.
I, ko nije probao, nije uspeo.
Kad bi svako od nas menjao stvari u svojoj kući i svom komšiluku, i cela Srbija bi se mnogo brže menjala.
[ SG kamikaza @ 27.04.2016. 19:27 ] @
Posto je sistem za koji sam se ja resio voda/voda,juce smo kod mene izbusili dva bunara. Primar je busen na fi75 i ubacena je cev od 2". Sekundar je busen na fi100 sa 15m sita,posto je od 4og metra busenja poceo pesak pa sve do19og na oba bunara. Busenje je relativno brzo proteklo,oba bunara su dekompresirana pa ispirana. Sekundar je ujedno spojen sa drenaznom cevi pa ce u toku grejne sezone pomagati jedno drugom...sama drenaza je dugacka oko 40m.
[ tihi2 @ 27.04.2016. 21:07 ] @
A pumpa je potopna ili ne?
[ SG kamikaza @ 28.04.2016. 08:43 ] @
Nije potopna,perifericna je u pitanju,nadzemna,pedrolo pks65. Nisam sinoc stigao,kasno sam sa posla dosao,da probam da izmerim koliki je protok,da li prati onaj deklarisani od 50l/min.
[ cokacunami @ 30.04.2016. 05:59 ] @
SG kamikaza,

Ako nije vojna tajna, za koju si se TP W-W odlcio? I što baš za tu?


Inače, pre neki dana sam dosao do interesantnog podatka, za Beograd,
da je ove zime bilo svega 20 ČASOVA sa temperaturom ispod -15C!
A ispod -5C je bilo svega 161 čas, tj 6,7 dana.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 30.04.2016. u 13:32 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 30.04.2016. 11:12 ] @
Napisah ranije da sam bio 95% ubedjen da je uzimamu subotici,varijanta sa lg kompresorom....jeftunija je u odnosu na copeland. Ostavio sam onih 5% za neki neocekivan dogadhaj,kako je na kraju ispalo. Sklapace mi drugar,copeland kompresor,swep izmenjivaci,dixel kontroler,danfosova oprema...tev,presostati. Tako da nije neki uredjaj od prodavaca lokalnih. Prevaga na v/v je iz razloga sto su mi ulaganja u bunare trebala biti nikakva,ali su ispala mizerna,imam mogucnost da ne kuburim sa povratnom vodom a da je ne bacam u kanalizaciju kao sto neki i rade i sto sam licno ubedjen da je ako se sve uradi kako treba,efikasnija od vazduh/voda varijante. A i finansijska situacija mi je povoljnija nego za neku vazduh;voda. A i posto zivim na selu,i imam obradivw zemlje iza svojekuce,u toku leta vodu koristenu za pasivno hladjenje koristim za zalivanje....onako iskreno,nije vojna tajna!
[ tihi2 @ 30.04.2016. 13:42 ] @
Voda/voda je efikasnija za razliku ulazne temperature (prosečan zimska vazduha je 5*C a prosečna ulazna bunarska je 10-11*C).
Ta razlika je suviše mala kad se kopa bunar sem ako je drugarski pa ne košta ništa.
Od tih komponenti nema šta da ne valja i nema šta da ne radi.
I pumpa je ok, voda kod mene (a i kod tebe) je na oko 5m dubine (zapravo je na 18m ali se kapilarno popne do oko 5m).
[ SG kamikaza @ 30.04.2016. 18:38 ] @
Pa da,bunar je kostao materijal+vecera za drugare,a tp kosta opet materijal+cast za drugara. Staticki nivo je na oko 3m dubine,a ako se ne varam,da je komsa zimus kod njega merio 13c vodu u bunaru. Realno meni treba i grejanje a i bunar pa je napravljena simbioza te dvw stvari.
[ tripioo @ 30.04.2016. 21:28 ] @
Povremeno pratim temu a na FB postoji jedan zanimljiv profil nekog lika pun informacija o klimatizaciji.

Jakka Ventilacija | Facebook
[ SG kamikaza @ 01.05.2016. 08:47 ] @
To nisu informacije,nego obican trgovac koji barata poluinformacijama u koje neupuceni samo mogu da poveruju.... posto reklamira na kp svoje vazduh/voda tp,najbolji nacin reklamiranja mu je da opljuje voda/voda tp,sa prosto receno glupostima.


Da ne mracim danas,
Hristos vaskrs i sve najbolje svima koji slave.
[ Gavara @ 02.05.2016. 09:10 ] @
Citat:
tripioo:
Povremeno pratim temu a na FB postoji jedan zanimljiv profil nekog lika pun informacija o klimatizaciji.

Jakka Ventilacija | Facebook


Oni su kupili "BEOTEHNOCLIMA"- nekadasnju cuvenu firmu koja je prodavala ventilacijonu opremu.
Sada imaju celokupni kineski program I pravi su oni "naporni" trgovci.
[ Gavara @ 02.05.2016. 09:22 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pa da,bunar je kostao materijal+vecera za drugare,a tp kosta opet materijal+cast za drugara. Staticki nivo je na oko 3m dubine,a ako se ne varam,da je komsa zimus kod njega merio 13c vodu u bunaru. Realno meni treba i grejanje a i bunar pa je napravljena simbioza te dvw stvari.


Staticki mozda jeste na 3 m a gde je dinamicki?

Mozda na 6-7 m a da li je tu odgovarajuca krupno zrnasta struktura peska koja ce omoguciti izfiltriranu vodu ?

Koja bunarska pumpa ide? Centrifugalna ili potopna? Koje snage I koliko trosi struje?

Kojim izmenjivacem ces odvojiti bunarsku vodu I toplotnu pumpu I koliko on kosta?

Ako je voda 13 C na primarnoj strani, koliko ces joj dati na sekundarnoj?

Pa kada sve to izracunate, onda vagajte koliko je voda/voda bolji sistem od vazduh/vode.

Ne kazem da nije efikasniji ali je svakako komplikovaniji.
Naravno tu je I zakonska procedura koju nepostujete a koja je tek komplikovana I skupa.
[ tihi2 @ 02.05.2016. 11:37 ] @
Koliko znam, do 20m dubine ne trebaju nikakve dozvole.
[ SG kamikaza @ 02.05.2016. 19:48 ] @
Dinamicki jos ne znam,bunar je nedelju dana star,pa jos nisam posteno ni vukao vodu,ali cu izmeriti svakako.
Oba bunara su zasuta odgovarajucom granulacijom i napravlheno sito kako treba....ne od mrezica za komarce ili namotanog kanapa ili zice.
Model pumpe pise iznad par postova
Za ovo odvajanje mislim da znam na sta mislis,i ako sam u pravu za to,necu je odvajati.
Temperatura sekundara je stvar teorije za sad,kad postane praksa dobices i taj podatak.
Sto se zakonske procedure tice,poznata mi je cinjenica koju je tihi izneo,a i cinjenica da onda 99% bunara izbusenih u srbiji nije legalno ako je stvar drugacija od tih 20m.
[ Gavara @ 02.05.2016. 21:09 ] @
Niste upravu obojica.
Sve preko dva metra smatra se rudnim bogatstvom Republike Srbije ili Autonomne Pokrajine Vojvodine. Tako da vam treba za sve dozvola, jedino sto je praksa u Srbiji da skoro sve ide mimo zakona, iako isti postoji. Po zakonu ne smes ni da krenes sa busenjem pre dobijanja saglasnosti Zavoda za zastitu spomenika kulture I Zavoda za zastitu prirode. Kasnije se radi elaborat o izdasnosti, brani rad, dobija dozvola. Da kazemo da za private objekte mozda sada nije bitno ali ko zna za ubuduce.

Sita, filtracija, granulati i sl nesumljam da ce biti pravi ali dzabe sve to ako je pesak sitan, tada ga nista nece zaustaviti i spreciti da napuni cevi I izmenjivac.
Profesionalci prvo buse manji precnik pa rade tzv. karotazu tla. To je snimanje slojeva gde na papiru dobijete ocitavanje kakvu strukturu I koje velicine cestica imate na razlicitim dubinama. Kada se oceni pogodna krupno zrnasta struktura onda se prosiruje bunar na tu dubinu.

Odvajanje pumpe izmenjivacem je praksa ili u suprotnom dovodis u opasnost izmenjivac pumpe, izlazuci ga necistocama, oksidima gvozdja , manganu I sl. Filtracije mozes postaviti razne ali deo necistoca ce uvek doci do izmenjivaca. Od njih ce mu pasti protok odnosno tj. i COP masine. Neces moci da ga rastavis I ocistis jer je u pumpi lemljen. Na kraju ce voda prestati da prolazi kroz njega jer ce se kompletno zapusiti.

Ovo sve vam govorim iz jednog razloga a to je da su ove cinjenice u prosloj godini dovele do pada prodaje i ugradnje voda/voda i zemlja/voda pumpi za 8 % a porast vazduh/voda za 30 % u EU.
[ cokacunami @ 04.05.2016. 11:49 ] @
Kome treba da iz Kine nabavlja kompšresore, evo jednog izvora

http://www.gdonly.com/en/Produ...BigClassName=Copeland%20scroll
[ cokacunami @ 05.05.2016. 09:34 ] @
Ideja za uštedu na toptnoj pumpi (nabavkom TP koja služi samo za grejanje. Samo grejni "modul" za domaće pumpe
kosta od 300 € pa navise), prvenstveno za one kojima treba akumulator toplote i bojler, a netreba hlađenje.

Stavljanjem akumulatora toplote (koji u sebi ima i bojler- vidi link) ( što više to bolje a minimum 12Lx# Kw)
na izlaz grejne vode iz TP, i povezivanjem ulaza u sistema CG na akumulator, postiže se grejanje sanitarne
vode i akumulacija, koja omogucuje umanjenje frekvencije ukljucivanja TP, čime se dvostruko štedi- manjom
potrosnom struje, i vlikim smanjenjem habanja kompresora. A kod pumpi voda-voda, akumulacijom tokom noći
se, u zavisnosti od veličine akumulatora, može smanjiti račun za struju i do blizu 4 PUTA. Čime bi se i radni vek
TP v-v maksimalizovao.

http://www.etazgrejanje.com/cm...alog/product_files/591_cas.pdf

Najjeftinia verzija akumulatora je koriscenjem plasticnih rezervoara (500l = 20,000din) ali ih treba dodatno izolovati.
Verovatno bi sa njim sistem CG morao da biude otvorenog tipa. Nisam proučio pritisak koji može da izdrži.

http://www.etazgrejanje.com/ka...rvoari-500-2000-lit-plasto-cp/

Ako sam nešto pogrešio, rado ću doučiti.
[ SG kamikaza @ 05.05.2016. 15:21 ] @
Morao bi da bude otvoreni sistem,je je pritisak koji moze da izdrzi mizeran. Eventualno da bude ozidan,ukopan ili slicno. U tom slucaju bolje i kupiti metalni izolovan,sa izmenjivacem ili bojlerom,pa napraviti pripremu za mogucnost dodavanja solarnih panela,ili u drugom slucaju mogucnost imanja sanitarne vode.
Gavara
Moze li neki link ka dodatnom izmenjivacu,ili neki opis slicnog,cena. Sta se dogadja sa njim kad se on zapusi,jel se baca ili cisti? Znam da si od struke pa ako mozes pojasniti.
A po mom nezvanicnom saznanju,vlasnici svega ispod drugog metra u srbiji je gasprom tj rusi!!!! A ne srbija!
[ tihi2 @ 05.05.2016. 18:04 ] @
Plastični ne može nikako jer nijedan ne drži temperaturu veću od 60*C a NIKO nije smeo napismeno da mi potvrdi da njegov plastični rezervoar to može. Zato sam radio od stakloplastike.

Dodatni izmenjivač za sistem voda/voda je ovakav http://www.feniksbb.com/pdf_dir/zastup/izmenjivaci.pdf
To je običan rastavljivi pločasti izmenjivač koji se odšrafi, očisti (obično mravljom ili nekom drugm kiselinom) i ponovo radi. Postavlja se pre TP.
Dakle, bunar, (potopna) pumpa, pločasti rastavljivi izmenjivač i to je jedan krug.
Drugi krug je pločasti rastavljivi izmenjivač, (druga) pumpa, izmenjivač u TP (voda/freon)
Treći krug je izmenjivač freon/voda, (treća) pumpa, radijatori.

Zez je što se na (svakom) izmenjivaču gubi 5*C pa onda u TP ne ulazi voda od 13*C već od oko 8*C što značajno smanjuje njenu efikasnost tj COP.
[ cokacunami @ 06.05.2016. 06:13 ] @
Gavro, puno hvala za informacije.

Ako je tihi-jeva tvrdnja o padu temperature, na svakom izmenjivačkom krugu, za 5C, tačna
(koliko se sećam, kod mene se napojni i povratni vod na sistemu CG razlikuju za svega 2-3C !
a to je takođe jedan izmenjivački krug?), onda se nameću vrlo radikalni zakljuci:

1.) Da dodatni, spoljni izmenivač otpada kao rešenje kod TP W-W, osim kod podnog grejanja
2.) Da otpadaju sve pumpe W-W koje koriste pločasti izmenjivač na napojnom krugu,
3.) Da bi se sprečilo rastavljanje napojnog izmenjivača, u startu treba napraviti i ugraditi dodatak
(priključke) za priključivanje "ispirača"
3.) Da pre odlucivanja za TP W-W obavezno treba uraditi analizu vode, na gvožđe i mangan
4.) Da kod bušenja bunara obavezno treba ići na dvostepeno bušenje - prvo tankom burgijom,
radi uzorkovanja tla, a potom sa radnim prečnikom

U nedoumici šta da uradim, istražuivao sam tržište, i došao sam do ne baš "epohalnog" i neusrećujućeg
zaključka: da ko god može treba da kupi svetsku tehnologiju.

http://cdn.globalimageserver.c...econetenabled-color-literature

Pogledajte slike na ovoj brošuri, i iz proizvodno tehnološke elegancije ove TP, videćete da je razlika
nebo-zemlja od samogradnje, srpskih i većine kineskih pumpi.
Recimo: nigde vara na cevima, spoljašnji izmnenjivač sa JEDNIM REDOM cevi (a kinezi se hvale kad stave
troredi !), radni položaj i oblik ventilatora, veličina njegovog motora,... i HSPF koji iznosi NEVEROVATNIH 13 !!!
Svaki detalj je osmišljen. A takva, VRHUNSKA jedinica kosta oko $3500

http://www.webhvac.com/2016/01/top-rated-heat-pumps-2016/
http://www.webhvac.com/2016/01...efficient-heat-pumps-for-2016/

Dok recimo nagrađeni York Affinity Series YZH Heat Pump košta $3200, budžetski York Latitude, sa nama ovde
nedostižnih HSPF =9, i 10 godina garancije, košta $1780 !


Može li neko da prevede HSPF =13, na COP ? (Bryant Evolution Extreme 280A Heat Pump)

Ljudi, kako se ovde, na forumu, uploduju fotografije?






[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 06.05.2016. u 09:24 GMT+1]
[ Gavara @ 06.05.2016. 07:26 ] @
Tihijeva tvrdnja je tacna I izmenjivac je kod njega tako dimenzioniran.
U praksi se najcesce dimenzionise da pad temperature bude 2C. Tako da ako je bunarska voda temperature 15 C , pumpa na sekundarnoj strani izmenjivaca ustvari dobije 13C.
Racuna se da toplotna pumpa u pravilnom radu (kada podesite odgovarajuci protok kroz izmenivac toplotne pumpe) obara temperature vode od 3 do 5 C, tako da na ulazu u sekundarnu stranu izmenjivaca (povrat iz toplotne pumpe) dobijete 8 C.

Izmenjivac u toplotnoj pumpi je lemljen I ne sme da se ispira kiselinom. Prikljuci ti sluziti samo za plocaste spoljasnje izmenjivace.

COP = 0.29307111 x HSPF = 0.29307111 x 13 = 3.81
[ tihi2 @ 06.05.2016. 08:17 ] @
Koliko ja znam za fan-coile u tehničkim podacima piše temperatura 7/12 pa je tih 5*C valjda uobičajeno. Na mojoj TP je tako sa obe strane.
Neki ozbiljniji proizvođači bi mogli staviti veću površinu izmenjivača pa imati manji pad temperature.
Ako se i stavlja rastavljivi izmenjivač, morao bi biti što veći da gubitak temperature bude što manji (što reče Gavara 2-3*C je optimum jer manji gubitak traži nesrazmerno više para).
Sa rastavljivim izmenjivačem TP nema problema sa kvalitetom vode, gvožđem, peskom, silikatima i ko zna sa čime još. Na kraju sezone se rastavi, očisti i sistem je spreman za sledeću zimu.
[ cokacunami @ 06.05.2016. 08:20 ] @
Gavro,
jel moguće da HSPF =13, daje COP=3,8 ??? Jer, sledeci najbolji HSPF =10,5!

Mozeš li mi orijentaciono reci, za TP W/W od 12-14Kw, koja ima nomoinalni napojni
protok 3,5m3/h, parametre dodatnog spoljašnjeg izmenjivaca, da ostvari pad temperature
od samo 2C ? I orijentacionu cenu.



Inače evo jednog malo poslovnijeg Kineza, koji je naučio šta kupci traže

https://hiseer.en.alibaba.com/..._ErP_geothermal_heat_pump.html

ali je toliko poslovan da mu od 3 email adrese sa dve se vraća moj email, a na 3. par dana nema odgovora!

(doduše, moguće je da ga je oladila cena bugarskog Gree-a, koju sam mu prezentirao, da nedangubim sa buvljačkim trgovcima)

Javicu sta nudi, cenovno, ako uspem da doprem do njega. Na papiru, samo fali jos Space-Shutle.
[ Gavara @ 06.05.2016. 12:02 ] @
Ha pa jeste moguce. Zato se I trude da prikazu HSPF a ne COP tj. SCOP.

Evo nadjoh I na wikipediji pa racunaj

https://en.wikipedia.org/wiki/HSPF .

Izmenjivac negde grubo oko 60,000 rsd . Pitaj Traco U BG ili EUROHEAT u KG

Treba da znas sledece:

PRIMARNA STRANA: radni fluid - VODA

Ulazna temperature u izmenjivac 12 C
Izlazna temperature iz izmenjivaca 7 C

SEKUNDARNA STRANA: radni fluid - VODA

Ulazna temperature u izmenjivac 5 C
Izlazna temperature iz izmenjivaca 10 C

SNAGA : 14 kW

Znam da ces reci da je temperature voda iz bunara kod tebe veca, ali taj podatak varira I zavisi kako od godisnjeg doba tako I od vremena eksplatacije. Zato kada narucujes izemnjivac dajes najgoru varijantu. Sto su parametri bolji ti imas bolju pricu, ali ako padnu na ovu donju granicu ti si obezbedjen.


[ Gavara @ 06.05.2016. 12:07 ] @
Tako je uobicajen sistem za fan coile I podno grejanje da razlika temepratura polaza I povrata bude 5 C

Tako za fan coili dimezionisu na grejanje za najveci minus 45 C polaz 40 C povrat. Hladjenje polaz 7 povrat 12 C. Podno polaz 35 C povrat 30 C.

Radijatori se dimenzionisu najcesce na razliku od 20 C. Davno nekad 90/70 C, nesto blize 90 tih 80/60 C a danas 60/40 C
[ zoxor @ 06.05.2016. 16:54 ] @
Delta 5 stepeni je nominalna vrednost za nominalni protok pri vecem protoku bice manji delta t a pri manjem protoku

veci delta t i to sve u slucaju rezmene pri nominalnoj snazi odnosno opterecenju ako je opterecenje vece veci je i delta t

ako je opterecenje manje manji je delta t (vazi za sve izmenjivace i u masinama i fan coilima itd)
[ tihi2 @ 06.05.2016. 17:35 ] @
Rekao bih da u grejanju sa cirkulacionom pumpom delta T je uvek oko 5*C.
Pre bih rekao da se sad projektuje na 55/45 a podno na 45/40 ili 42/37 pa čak i 40/36. Što niža temperatura, manja i razlika.
Svi sad pokušavaju da malo više plate radijatore pa da se približe niskotemperaturnom grejanju jer je prijatnije i lakše za održavanje temperature.
[ cokacunami @ 08.05.2016. 06:09 ] @
Primetio sam da je kod nas nikakva ponuda Inverterskih voda-voda TP, a i u Kini je mala.

A kod brendova vidim potpuno suprotnu orijentaciju: koriste dvostepene kompresore, i invertersko upravljanje!?

Može li mi neko objasniti šta je razlog tome, jer se inverterom i kod V-V TP štedi enegija,
(nešto manje), smanjuje habanje kompresora, i eliminiše potreba za akumulatorom toplote.


Takođe nisam uočio da je neko napravio optimizaciju ekonomičnoszti rada TP V-V.
Nešto kao što tihi2 pokušava za njegov Meeting.

Ja sam laik u tom području, ali mi se nameće logika da bi budžetsko resenje bio manuelni regulator frekvencije
sa 3-4 položaja (recimo 50%, 75%, 100% snage)?
[ cokacunami @ 09.05.2016. 12:14 ] @
http://sendfile.su/1232288

Evo tehnickih podataka za jednu od dve kineske DC inverterske pumpe voda/voda
koje sam do sada dobio, pa molim poznavaoce za komentare, savete i preporuke.

Pitanje:
Jasno mi je da je za naše vojvođanske podzemne vode, plocasti izmenivać najneprakticnije resenje.

Zato pitam koji tip napojnog izmenivaća je sveukupno najbolje resenje, za napojni krug Geotermalne
TP tipa voda-voda (cev u cevi, i li tube in shel) ?
[ Gavara @ 09.05.2016. 14:17 ] @
Googloj: Pločasto dobošasti izmenjivači toplote.

Odvrnes srafove na prirubnici, po sinama izvuces I operes iznutra. Milina...
[ cokacunami @ 09.05.2016. 19:44 ] @
Mozda Gavro,

Al ih proizvođači ne stavlja u toplotne pumpe.
[ Gavara @ 10.05.2016. 14:00 ] @
Ne naravno da ih nestavljaju.

Svi proizvodjaci ti naglasavaju da kada vezujes pumpu na bunarsku vodu moras da imas izmenjivac koji ih razdvaja.
[ cokacunami @ 11.05.2016. 17:56 ] @
Grešiš Gavaro,

Niko to ne spominje.

Naprotiv, svi me uveravaju da sa bunarskom vodom nema uopšte problema,
i da znaju samo za pojedinačne slučajeve....
[ tihi2 @ 11.05.2016. 20:41 ] @
Ja imam bunar na 20m dubine i ta bunarska voda mi je za nekoliko sati začepila rupice u plastičnim crevima za navodnjavanje kap po kap. Za par sati.
Može biti da sam ja taj pojedinačni slučaj ali sam pre svega zato odustao od voda/voda.
[ popusicko @ 11.05.2016. 23:12 ] @
Moja prva grejna sezona ,voda-voda TP prosla savrseno.Podno grejanje i bunar 20m.
Jos palimo nocu grejanje(jer smo tako u mogucnosti,hehehe)
Troskovi minimalni.
[ zoxor @ 12.05.2016. 07:25 ] @
Jos moras da se grejes? Ja jos malo pa od dnevnog sunca moram da hladim potkrovlje grejanje nisam ukljucivao nedeljama he,he,he.
[ SG kamikaza @ 12.05.2016. 17:06 ] @
Moj komsija je pre 5 godina kupio tp voda voda,kao polovnu iz nemacke....filter na ulazu vode iz bunara i bog te veselio. Ni najmanji problem. Sa mnogima sa kojima sam pricao pri raspitivanju,a neki se reklamiraju kao top firme,niko ni u jednom momentu nije spomenuo predizmenjivac ili potrebu za istim.
[ cokacunami @ 12.05.2016. 17:16 ] @

GORNJI POST SE NE MOŽE NI IZBRISATI NI PROMENITI.

MOLIM MODERATORA DA GA IZBRIŠE.

============================

A " naši " vajni proizvoči nas lažu, ili nemaju pojma o poslu kojim se bave.

Evo šta kaže uputstvo #1 američe firme za geotermalne TP, Water Furnace, koja drži
49% američkog tržišta:

"...The heat exchangers in the units are 316 stainless steel plates with copper brazing.
The water piping in the heat exchanger is steel.

The services of a qualified water treatment specialist should be engaged to determine
what treatment, if any, is required. The product warranty specifically excludes liability
for corrosion, erosion or deterioration of equipment."


http://www.waterfurnace.com/literature/5series/IM2517WN.pdf

Niko od naših, i jeftinih Kineskih, proizvođača, i ne spominje prokronske izmenjivače i cevi!

PS proučite ovo uputstvo, jer ima puno inzteresantnih podataka.

Recimo WF koristi DVA kompresora, čime je u stanju da bez invertera radi sa 50% i 100% snage.



E, da : Nijedna od najjačih svetskih firmi, u napojnom krugu bunarskih TP W-W ne koristi pločaste izmenjivače!
Uglavom koriste izmenjivače tipa cev-u cevi.

A pošto je poznato da vojvođanske podzemne vode sadrže dosta gvožđa, mangana,...
za očekivati je da napojni izmenjivači otkažu za par godina.

Ko veruje trgovcima, dobija po božjem zakonu - ono što zaslužuje.


[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 12.05.2016. u 18:30 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 13.05.2016. u 16:30 GMT+1]
[ cokacunami @ 12.05.2016. 17:30 ] @

GORNJI POST JE GRESKA. POKUSAO SAM DA GA IZBRIŠEM I IZMENIM .

MOLIM MODERATORA DA GA IZBRIŠE.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

A " naši " vajni proizvoči nas lažu, ili nemaju pojma o poslu kojim se bave.

Evo šta kaže uputstvo #1 američe firme za geotermalne TP, Water Furnace, koja drži
49% američkog tržišta:

"...The heat exchangers in the units are 316 stainless steel plates with copper brazing.
The water piping in the heat exchanger is steel.

The services of a qualified water treatment specialist should be engaged to determine
what treatment, if any, is required. The product warranty specifically excludes liability
for corrosion, erosion or deterioration of equipment."


http://www.waterfurnace.com/literature/5series/IM2517WN.pdf

Naši, i jeftini Kineski, proizvođači, i ne spominju, u napojnom krugu, prokronske izmenjivače i cevi.
Najveće svetske firme u TP W-W, u napojnom krugu, koriste uglavnom izmenjivače cev u cevi.

A pošto je poznato da vojvođanske podzemne vode sadrže dosta gvožđa, mangana,...
za očekivati je da napojni izmenjivači otkažu za par godina.

Ko veruje trgovcima, dobija po božjem zakonu - ono što zaslužuje.

PS proučite ovo uppustvo, jer ima puno interesantnih podataka.

Recimo, WF koristi DVA kompresora, i tako , bez invertera može da radi u dva režima snage - 50% i 100%.

I kad 1 crkne, drugi i dalje može da radi.




[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 13.05.2016. u 16:14 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 13.05.2016. u 16:33 GMT+1]
[ cokacunami @ 13.05.2016. 10:51 ] @
Pitanje,

Kako se najjeftinije može vršiti pasivno hlađenje kuće, koja se greje toplotnom pumpom?

Inače cena čišćenja ulaznog izmenjivaća TP W-W je 70 Jevrića, pa nije s goreg očitati
po nemi očenaš. Što reče Lane, nemože da šteti, a nikad se ne zna, može i da pomogne....



[Ovu poruku je menjao cokacunami dana 13.05.2016. u 16:12 GMT+1]
[ anon3017188 @ 04.09.2016. 00:11 ] @
Citat:
cokacunami: Pitanje,

Kako se najjeftinije može vršiti pasivno hlađenje kuće, koja se greje toplotnom pumpom?



Pa to je bar prosto --- imas ovde odgovore iskusnih clanova ovog foruma.Resenje je -- Toplotna pumpa , Kineska koju kupis za 1800 Eura + akumulator od 1000 l + 270 m 2 ++++......... kvadatura --- sustina je da pritisnes dugme " COOL "....
Eto resen problem.
Moze da ti prikaze i tabele i objasni svoje dugo-godisnje iskustvo.Potrazi na forumu ima i takvih primera.Covek zadovoljan i pun iskustva.
Pozdrav.........!!!
Da malo osvezim temu, prodje leto.
[ SG kamikaza @ 13.09.2016. 16:06 ] @
Ovo gore bese neki sarkazam ili sta? Stiskanjem dugmeta cool obicno pocinje aktivno hladjenje,a ne pasivno.
Elem,jos malo pa pocinje sezona.... po delove za tp je majstor danas otisao,a do kraja nedelje najverovatnije se zavrsava sklapanje. Neke detaljnije informacije cu uskoro postaviti kao i slike.
[ tihi2 @ 13.09.2016. 17:22 ] @
Misliš pasivno podno ili radijatorsko?
Šta si naumio da praviš? Koji su delovi?
[ SG kamikaza @ 13.09.2016. 19:22 ] @
Voda/voda je u pitanju,14kw snage

DANFOSS HHP 030T4LC6 SCROLL KOMP. 1 kom
A-LAVAL PLOC. IZMENJ. CB 60-30H-F 2 kom
DANFOSS IND.PROT.SGP 10N 1 kom
DANFOSS FILTER DCL 163S 1 kom
DANFOSS PRESOSTAT KP 15 1 kom
DANFOSS EXP.VENT.TEZ 2 1 kom
DANFOSS DIZNA 04 1 kom
ELIWELL NTC SONDA 6X40 1,5M 4 kom
Najosnovnije od delova,sitnice sam izbacio.
Nije na spusku dixell kontroler jer je na drugom mestu kupljen.
[ tihi2 @ 14.09.2016. 11:32 ] @
Lepo zvuči, a koliko to novaca dođe? Koji gas?
[ SG kamikaza @ 14.09.2016. 12:52 ] @
R407 je u pitanju. Kostaju delovi oko 150000,kuciste je kupljeno u subotici i kostalo je 21000.dixell ce biti oko 12000,i ostalo otpada na freon,cevi i sitnice
[ tihi2 @ 14.09.2016. 17:59 ] @
Dakle, do 2000 evrica. Ta investicija je brzo isplativa. Samo napred.
[ neznam nisam odavde @ 14.09.2016. 22:27 ] @
Jedno pitanje ; Danfoss 30 i dizna 4 zar to nije max 10 KW ?
[ mali genije @ 14.09.2016. 22:31 ] @
Citat:
SG kamikaza: Voda/voda je u pitanju,14kw snage

DANFOSS HHP 030T4LC6 SCROLL KOMP.1kom
A-LAVAL PLOC. IZMENJ. CB 60-30H-F2kom
DANFOSS IND.PROT.SGP 10N1kom
DANFOSS FILTER DCL 163S1kom
DANFOSS PRESOSTAT KP 151kom
DANFOSS EXP.VENT.TEZ 21kom
DANFOSS DIZNA 041kom
ELIWELL NTC SONDA 6X40 1,5M4kom
Najosnovnije od delova,sitnice sam izbacio.
Nije na spusku dixell kontroler jer je na drugom mestu kupljen.

U poredjenu sa nekom brendiranom.....mali ti izmenjivaci fali ekonomizer a bogami i dizna za tez.
[ SG kamikaza @ 15.09.2016. 08:50 ] @
po onome sto sam ja licno nasao da procitam,dizna 4 na R407 je 15kw.
Malo me buni sta je to ekonomizer?

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 15.09.2016. u 10:03 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 15.09.2016. u 10:22 GMT+1]
[ neznam nisam odavde @ 15.09.2016. 10:41 ] @
4 = R 22 8kw tj 407 = 8.7 kw
Koju površinu imaju vaši izmenjivači ?Jako mi se dopada da su primarni i sekundarni ista površina obično u primar stave malo manji pa posle problem sa gvožđem.
[ SG kamikaza @ 17.09.2016. 14:59 ] @
Sad konacno imam vremena da odgovorim....sto se tice same povrsine izmenjivaca,taj podatak nemam,i nisam nasao....mogu jedino njegove dimenzije da vam kazem(ukoliko to i nije bas to sto vas je zanimalo) i eventualno zapreminu.
Juce smo poceli sklapanje same pumpe...izolacija,varenje izmenjivaca,strujni deo.
[ neznam nisam odavde @ 17.09.2016. 18:31 ] @
Mnogo zadovoljstva i uspeha u radu želim.Danas završene probe pod pritiskom vazduh voda 8 kw( prepravljena 24 000 btu) dizna 4 hrabro i samo napred .
[ SG kamikaza @ 17.09.2016. 18:36 ] @
Svako dobro takodje,i uspesnu probu pelim!
[ tihi2 @ 18.09.2016. 08:37 ] @
U dokumentaciji Danfoss piše da je
DANFOSS HHP 030T4LC6 SCROLL 9.7kw, COP=3.15
DANFOSS HHP 030T5LC6 SCROLL 9.7kw, COP=3.06
DANFOSS HHP 038T4LC6 SCROLL 12kw, COP=3.21

Nisam uspeo da pronađem tehničke podatke o tvojim izmenjivačima. To je jedna od kritičnih komponenti i ne sme biti premala. Oni se biraju na osnovu pritiska i površine.
Imao sam negde jako dobre simuacije površina i protocima kroz njih. Lepa grafika gde se zadaje oznaka izmenjivača, protok i temperatura primara, protok sekundara. Dobija se prelepa simulacija izlazne temperature u zavisnosti od promene bilo kog parametra.
Emerson (proizvođač Copeland kompresora) na svom sajtu ima programe za svoje kompresore gde za svakog od njih, u lepo urađenoj grafici, prikazuje koji model i koje komponente treba uzeti da bi to radilo dobro.
Ne razlikuje se to previše po snagama. Potraži i instališi pa se igraj sa parametrima.
[ SG kamikaza @ 18.09.2016. 13:26 ] @
Potrazicu hvala. Ono sto sam ja naisao za danfosa da mu je ekvivalent u copelandu zh30,koji sam na par mesta dobio informaciju da ugradjuju u svoje pumpe od 14 kw.
Parametri potrosnje i cop-a su im slicni u Te 50c/Te 5 c.
Snagu od 14kw oba realizuju u Tc 45/Te 10,gde im i COP ide preko 4,....e sad da li i kako utice na rad kompresora i sistema,meni samom nije poznato,kao i da li je to nesto cemu treba teziti. A izbor samih komponenti nije izvrsen odoka,vec u saradnji mog prijatelja sa inzenjerom odgovarjuce struke u firmi gde su delovi i kupljeni...ne kazem da su greske nemoguce,ali se nadam da ih nema,a iskreno sam malo trgnut zbog prethodnih postova i sugestija,ja ih dobronamerno dozivljavam da me ne shvati neko pogresno.


Mali update....moram sam sebe demantovati po pitanju tc/tc
U produzetku je ceo pdf o toj seriji kompresora.

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 18.09.2016. u 14:42 GMT+1]
[ tihi2 @ 18.09.2016. 14:33 ] @
Dobronamerno, naravno, kako drugačije?
Nisam ni mislio da si, posle toliko aktivnosti na forumu, kupio nešto odoka ili dozvolio da te majstor ubedi u nešto...
Fajl koji si zakačio sam i ja našao i tamo piše
DANFOSS HHP 030T4LC6 SCROLL 9.7kw, COP=3.15
ali to nigde u tabeli ispod nisam uspeo da nađem. Isada da je to negde između -5 i 0*C i to na 60*C.
Samo napred, vozi dalje.
[ SG kamikaza @ 18.09.2016. 15:13 ] @
Pise ispod tabele da je 9.7 kw na tc 50 a te -7,na prvoj strani pdf fajla! To sam i ja tek malopre primetio. Kiliko sam ja shvatio da se juri 50/5 eventualno 45/5 ukoliko sistem podrzava takav nacin rada. Ispravi me ako gresim.

Ovu sam tabelu nasao sad na danfosovom sajtu za rezim 50/0. Vidis kolika je razlika u grejnoj snazi.

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 18.09.2016. u 16:40 GMT+1]
[ tihi2 @ 19.09.2016. 06:53 ] @
Ova druga tabela je za Superheat=10*C a prethodna za 5*C.
[ SG kamikaza @ 19.09.2016. 09:21 ] @
Prva je dostupna na sajtu direktno,a druga je sa odeljka danfosovog sajta gde ti automatski generise podatke za zadati kompresor. Imas ispod druge tabele ceo pdf pa baci pogled ako imas vremena.
[ SG kamikaza @ 21.09.2016. 20:27 ] @
Danas je zavrseno varenje i sklapanje freonske strane tp,sutra se najverovatnije radi proba pod azotom,a ako sve bude u redu za vikend bi trebalo i pustanje u rad da se odradi.
[ mali genije @ 02.10.2016. 08:28 ] @
Citat:
SG kamikaza: Danas je zavrseno varenje i sklapanje freonske strane tp,sutra se najverovatnije radi proba pod azotom,a ako sve bude u redu za vikend bi trebalo i pustanje u rad da se odradi.

Jeste svecano presekli vrpcu pa da cujemo utiske?
[ SG kamikaza @ 02.10.2016. 19:28 ] @
E nazalost nismo....drugara savladao grip i zadnjih nedelju dana je lezao u krevetu. Sutra idem da finaliziramo spajanje elektro i frigo dela,pa da u utorak ujutru pustimo u svecani rad.
[ tihi2 @ 02.10.2016. 20:51 ] @
Ajde nemoj da se stidiš. Zar treba da pitamo? Vidiš da smo se u znak pitanja pretvorili... piši i slikaj redom sve.
[ SG kamikaza @ 02.10.2016. 21:06 ] @
:-D naravno,slike spremam za sam kraj...redom od proletos tj spremanja bunara,kotlarnice,drenaze.... pisani izveataj sa utiscima stize u utorak uvece. Jedina stvar koju sam trebao,a jos nisam nabavio je jedno kontrolno brojilo,da ne moram da skiljim u onaj u betonskom stubu. To mi je donekle najveci propust u celom projektu.
[ tihi2 @ 02.10.2016. 23:20 ] @
Ne mora sve ove godine... ima godina više nego kobasica... šta ćeš popravljati ako sad sve uradiš?
[ SG kamikaza @ 03.10.2016. 15:03 ] @
Tihi,jedno pitanje za tebe,da ne listam stare postove.
Zanima me kolika ti je ukupna duzina radijatora kod tebe?
[ tihi2 @ 03.10.2016. 20:57 ] @
Nemam pojma. Na brzinu, oko 13m panelni visine 60cm.
[ SG kamikaza @ 05.10.2016. 18:58 ] @
E tako,posle toliko cekanja,gledanja,trazenja i odlucivanja....toplotna pumpa je pustena u rad. Danas je povezana na sistem,i uradjena topla proba. Zbog mog odlaska na posao,danas nije dugo radila,cisto da se napuni freonom i malo zagreje sistem. Prvi utisci su mi pozitivni. Na sistemu su trenutno panelni radijatori oko 10m duzine i jedan susac u kupatilu,u mom nekom proracunu oko 100l vode u sistemu. Trenutno radi bez bafera,ali je izrada istog sledeci korak. U trenutku kad je voda na izlazu iz izmenjivaca bila 39~40c kompresor je amperisan,i pokazivao je ako se secam dobro 6,3-6,4A. Primarni bunar i pumpa su se trenutno pokazali odgovarajucim,za drenazu i sekundarni bunar ce vreme pokazati. Sutra ujutru nastavljamo ustelavanje parametara i duzi rad.
[ tihi2 @ 05.10.2016. 23:11 ] @
Ja moju upravo upalio da napuni AT. Kažu sutra 5-6*C.
[ SG kamikaza @ 07.10.2016. 07:59 ] @
Prva merenja posle 21h,posto necu biti kuci na isteku 24og, da je cela kuca potrosila 24-25kw struje,od toga 6kw jeftine. Na setovanih 36+-4se temperatura u kuci sinoc popela na 25,5. sinoc je smanjena setovana na 34,5+-4 i jutros je u kuci bilo 24c. Ovog trenutka mereno vreme rada je 3min a vreme mirovanja 12:30. Juce je na vislju setovanu bilo 3:20-9:40.
prvi utisci su pozitivni.
[ tihi2 @ 07.10.2016. 08:25 ] @
Uraaaa. Pa to radi!
Šalu na stranu, zašto ne bi radilo? Super, čestitam.
Vidim nemaš akomulator. Preporuka je da se kompresor ne pali češće od 2-3 puta na sat. Brže paljenje mu smanjuje radni vek.
[ SG kamikaza @ 07.10.2016. 09:11 ] @
Hvala....svestan sam i ja da ce to raditi,ali uvek je postojala barem mala zebnja Kako? Sve se svelo na licne proracune,necega sto inace nije nesto cime se ja bavim. Odabir snage pumpe,snage?radijatora,proracuni gubitaka i neki okvirni proracun potrosnje. Sve si to prosao i sam pa verujem da razumes o cemu pricam.
Za preporuku broja startova znam,a isto i sam danfoss ima preporuku max broja ukljucenja u toku sat vremena,12 puta! Copelandove gledam maltene svakodnevno u industrijskoj upotrebi,koji se vode samo temperaturom vode koju hlade,i pale se i gase bez ogranicenja. Za ovih desetak godina,samo je jedan crkao,i to zbog mehanickog defekta na osovini rotora.
Trenutno nemam bafer,plan je da se uradi nesto,opet u ssm varijanti. Takodje nisam stigao da povezem sa tp sobni termostat,tako da joj je jedina kontrola trenutno temperatura povratne vode.
Ali opet,neko mi nedavno rece da ima dana vise nego kobasica,pa stice i to da se uradi.
[ tihi2 @ 07.10.2016. 09:28 ] @
Polako. Sada radi, podešavanja slede. Ovo za broj paljenja je ne samo zbog veka već i zbog ekonomije, jer kad se ugasi (bar moj) kompresor otvori se ekspanzioni ventil i izjednači se pritisak freona. Pa kad se upali da bi grejao, kompresor treba da nagura pritisak (25 bara?) a to je nekorisno vreme i, sa našeg stanovišta, bacanje energije.
[ SG kamikaza @ 07.10.2016. 09:35 ] @
Naravno,vreme ide i jedino je merodavno za sve nase probe i pokusaje. Ostaje mi namera da se poigram malo i sa energy saving i dinamic setpoint opcijama na dixell-u posto jos uvek nemam bafer. Pa i to treba sve izmeriti.
[ mali genije @ 08.10.2016. 19:29 ] @
E bas lepo sto to radi,moje cestitke za dugotrajnu upotrebu....a jeste radili merenja?
Sta kaze pregrejanje,pothladjenje,dt.primarne strane,dt.sekundarne strane?
[ SG kamikaza @ 08.10.2016. 20:00 ] @
Ako je dt primara bunarska strana,kao sto ja posmatram,onda je oko 3,3-3,5. sekundra je oko 6-6,3.
U trenutku kad je voda na sekundaru bila 40c Tc je bila 42, a Te 3,8-3,9. Sh i Sc mi je ocitao,sa instrumenta ali sam zaboravio. Od juce ujutru do danas,za 24h, cela kuca je potrosila 25kw,sa unutrasnjom?temperaturom od 23,5. sutra pustam tp preko kontrolnog brojila,pa cu imati preciznija merenja potrosnje. Trenutno radi u rezumu on off u odnosu 03:00-03:15 16:30-17:15
[ mali genije @ 08.10.2016. 23:44 ] @
Deluje mi mali dt.primara i malo niska Te ali u granicama prihvatljivosti.Sh ne sme da bude manje od 5 ako hoces da ti potraje uredjaj i da tiho i stabilno radi,koji freon je u sistemu?
[ SG kamikaza @ 09.10.2016. 07:49 ] @
Da te ne slazem,ali mislim da je sh bio nepunih 7,taj mi se broj vrti po glavi. 407C je u sistemu.
Dt primara ce biti malo korigovana,smanjenjem protoka,jer trenutno je u test fazi povratni vod bbunara....ispravi me ako gresim u nameri. Sama tp je inace malo jaca od realnih potreba mog objekta,ali je namerno uradjeno tako,jer ce isti u nekom narednom periodu biti prosiren.
ima jos posla,naravno,da se sistem dovede u idealno stanje i u ono sta sam ja zamislio kao finalno resenje.
Jutros proverena potrosnja cele kuce...za 24h 23kw ukupno,u kuci uvek 23
[ mali genije @ 09.10.2016. 22:56 ] @
Na 407c i Te 3,8 ti je malo nisko mislim da ti je mala povrsina razmene toplote u primaru ili je navukao prljavstine.
evo jedna fotkica
[ zoxor @ 10.10.2016. 18:01 ] @
Ako je Te temperatura vode u isparivacu SST je jos nizi.
[ Vlaja 011 @ 11.10.2016. 12:14 ] @
tihi2,

Ako je preporuka, da se kompresor ne pali češće od 2-3 puta na sat, koliki treba buffer za TP od 14Kw
(kuća 200m2, toplotni gubitak 10Kw na -15C, plus zagrevanje sanitarne vode) da se kompresor ne bi
palo češće od 2-3 puta na sat.

A u slučaju da se u cilju postizanja što jeftinijeg grejanja, opredelim na TP od 11Kw (daje 12,5kw u grejanju),
tj. sistem koji mi pokriva do 95% potreba grejanja, koliko bi bafer trebalo da bude veći da bi ostvario 2-3
uključenja na sat?
[ zoxor @ 11.10.2016. 12:47 ] @
Vlaja 011

Da li je u pitanju TP voda-voda a ako nije na kojoj spoljnoj temperaturi je 12,5kW

Velicinu buffera nije lako izracunati narocito ako imas tako konkretne zahteve zavisi od vise faktora kao sto je sama logika automatike zatim visak

snage uredjaja opterecenje zgrade itd.

Trebace ti sud 1000+ litara sigurno posto je delta t relativno mali i samim tim mala akumulacija energije po lit

Ako logika dozvoljava sira podesavanja kad ce da se ukljuci a kad da se iskljuci TP sud mozda moze da bude i manji

Mozes izguglati jednacine za proracun akumulacije energije vode i ugrubo izracunati koliko ti treba litara ali kao sto ranije rekoh

zavisice i od drugih faktora.

Tihi moze da ti da svoje iskustvene podatke pa da ih uzmes kao reper

[ tihi2 @ 11.10.2016. 20:24 ] @
Lepa je ideja da se greje nižom tarifom ali sa TP teško ostvariva.
Što reče Zoxor problem je mala temperatura koju TP daje a da nije na maksimumu (kad se COP drastično smanjuje).
Matematika kaže da za tvoj objekat treba 103kw/dan na spoljnjih +5 ili 136kw/dan na spoljnih 0*C.
Ako se voda pomoću TP greje za 15*C veću od potreba objekta (npr u podno ide 35*C a akomulator se greje na 50*C) 1m3 vode akomulira oko 15kw, a ako se greje na 20*C iznad potreba onda akomulira oko 20kw/m2.
Ispada da za 103kw treba akomulacija od 5.15m3 ili 6.6m3 (za grejanje +15*C od potreba sistema) za spoljnjih +5*C ili
(za spoljnjih 0*C) tj za 136kw 7-9m3.
Ja sam se nekoliko godina grejao akomulatorom od 2.5m3 i grejao ga na 80*C a potrebno mi je za kuću 35*C. Ta akomulacija je imala oko 125kw-140kw (kad je zima išao sam i do 85*C).
Sada sa TP to ne može. Pogotovo što se COP drastično smanji kad se greje na preko 50*C.
[ anon3017188 @ 11.10.2016. 21:44 ] @
Citat:
Vlaja 011:
tihi2,
koliko bi bafer trebalo da bude veći da bi ostvario 2-3
uključenja na sat?


Kakav crni " bafer " i toplotna pumpa, to ima samo u zemlji Srbiji.To ti je vise u domenu forumskih fanatika.Bafer ima smisla samo kod peleta,pirolize.......i sl.

[ Gavara @ 12.10.2016. 05:55 ] @
Koristite se onda pravilima koje propisuju renomirani proizvodjaci toplotnih pumpi,sa kojima se dobija stabilan rad instalacije, te ukljucivanje kompresora od 4000 do 16 000 puta u toku sezone koje smatra za optimalno.
Kod ON/OFF kompresora je to 20l po 1kW grejne snage.
Inverteri 10 l po 1kW grejne snage.

Izracunate koliko imate vode u sistemu pa jos dodate akumulator za preostalo potrebno.
On se najcesce stavi da izigrava hidraulicku skretnicu, te tada frekventno regulisana cirkulaciona pumpa na grejnoj strani toplotne pumpe radi optimalno prema trenutnim parametrima toplotne pumpe dok za objekat imate posebnu cirkulacionu pumpu.
[ tihi2 @ 12.10.2016. 13:06 ] @
Ja sam razumeo da Vlaja hoće da se greje sa TP samo po nižoj tarifi. Kad sad pročitam to baš ne mora da bude.
Znam da se u sistem ugrađuju za TP od 12-18kw akomulatori od 80-150l zbog 2-3 paljenja na sat a kod TP vazduh/voda i zbog pothlađivanja sistema pri defrostu.
Ova Gavarina preporuka je tu negde...
[ Vlaja 011 @ 12.10.2016. 18:45 ] @
Moja ideja je bila da akumulatorom optimizujem rad TP da se ne pali nepotrebno cesto, jer
mu se time osetno skračuje vek trajanja. I eventualno, da nocu, po nižoj tarifi struje, upotrebom
elektricnog grejača, akumuliram topl. energije onoliko koliko mi takav aumulator omogućava.

To bi bio neki moj, home made, "hibridni" sistem sa kojim bih dobio vise korisnih ušteda.

Ispravite me ako grešim:

Sa Centrometalovim AT od 800 litara (55.000din) bih mogao da minimalzujem paljenje kompresora
na 1 u 2-3 sata, i da nocu akumuliram 800l vruće vode na 80-85C, i time bih dobio par sati jeftinog
dnevnog grejanja.
[ tihi2 @ 12.10.2016. 22:25 ] @
Da, 800l je dosta za kompresor ali se samo grejačima može grejati akomulator do 85*C (TP do 50-55).
[ Vlaja 011 @ 15.10.2016. 07:38 ] @
Pred donošenjem konačne odluke sam, pa vas molim za pomoc, a posebno zoxor-a, koji dobro poznaje Toshibe :

Dilema je da li da kupim Toshibinu Estiju 4, HWS-1104H8-E, od 11kw nominalne grejne snage
(12,5Kw maksimalna), koja ima COP=4,88, ili od 14Kw, koja ima COP=4,4. Razlika u ceni je zanemarljiva.

Teoretski, 11-tica je bolje rešenje za većinu grejne sezone, jer ima bolje iskorišćenje i nižu potrošnju.
A spreman sam da dogrevam sistem onih 15-estak dana u godini kada 11-tica, eventualno, ne bude
mogla da radi u rentabilnom režimu (meriću potrošnju).

(kuća 200m2, toplotni gubitak 10Kw na -15C, plus zagrevanje sanitarne vode;
planiram i da dogodine izolujem i kamenu coknu kuće, od čega očekujem bar 20% smanjenje toplotnog gubitka)

Centrometalov AT od 750 litara (55.000din) bi imao funkciju da minimalzuje paljenje kompresora
i da nocu (el.grejačem od 6Kw) akumulira 750l vruće vode na 80-85C, i time mi omogući par sati jeftinog
dnevnog grejanja. Njegova mana je što je od crnog lima, te je kratkog veka.

Trajnije rešenje je Termoradov PROKRONSKI bojler-akumulator od 500l sa izmenjivačem od 2,87m2 (koji bi
služio za grejanje sanitarne vode):
http://www.termorad.com/proizvodi/kombinovani-sa-dva-izmenjivaca/
ili Termoradova prokronska posuda od 500l (ili 2), koju bih doradio da bude AT:
http://www.termorad.com/proizvodi/hidroforske-posude/

Moja namera je da naopravim TP od Toshibine spoljašnje jedinice, SWEP-ovog izmenjivača, Grunfos Magna3
pametne cirkulacione pumpe, Toshibinog žicanog kontrolera, i eventualno od Toshibinog DX kontrolera, uz pomoć
jednog dobrog majstora za klime i TP i vrsnog elektroničara-automatičara.

Pitanje je: Koja Tošiba je bolje rešenje za toplotne potrebe moje kuće - 11kw ili 14kw?
[ tvrdoglavi @ 15.10.2016. 07:45 ] @
I koliko ce sve to da kosta otprilike?
[ tihi2 @ 15.10.2016. 08:49 ] @
Svakako jača. I ta od 14kw na -10 daje manje od pola, ne računajući gubitke u prenosu i na AT koji svakako postoje.
Kad sam ja o tome razmišljao, čak i sa rashodovanom klimom (košta 0 dinara) je bilo puno skuplje od gotove TP.
[ Vlaja 011 @ 15.10.2016. 13:27 ] @
Orijentaciona cena jeftinije varijante (sa CM akumulatorom) je:

Tosh.spoljna jed. 2500, žicani kontroler oko 100, Grundf.Mag.3 oko 300,
SWEP 250, CM akumulator 450.
Suma sumarum oko 3600, plus cevni materijal, i rad.

Tek treba da utvrdimo da li će trebati i Toshibin DX kontroler. Ja mislim
da ćemo koristeci mogućnosti Grindf.Magna 3 pumpe, stvar rešiti sa jed-
nostavnijim kontrolerom, ali to će automatičar da odredi.

Alternativa je standardni "paket" aranžman, u kojem samo hidro modul košta
oko 3150, i koja bi sa AT, i ugradnjom kostala 6500-7000.

Za sanitarnu vodu imam 2 varijante - grejanje sa TP (iz AT), i Termoradov prokronski
bojler, od 280l koji bi se grejao samo nocu , po 4 puta jeftinijoj tarifi.

Mislim da će se sve to postepeno upasovati, ali je poenta da izaberem racionalniju TP.

Zato sam i postavio pitanje:

Koja Estia je bolje rešenje za toplotne potrebe moje kuće - 11kw ili 14kw?
(kuća 200m2, toplotni gubitak 10Kw na -15C, plus zagrevanje sanitarne vode; planiram i da
dogodine izolujem i kamenu coknu kuće, od čega očekujem bar 20% smanjenje toplotnog gubitka)

Uz važnu napomenu, da mi je cilj MAKSIMALNA EKONOMIČNOST!

Tj. ne treba da mi TP greje kucu na -15C,sa COP=2.
Nisam toliko lenj da 5-10 dana godišnje, danju ložim, a noću uključim el.kotao.
[ tvrdoglavi @ 15.10.2016. 13:42 ] @
mozda se neki nece sloziti sa mnom, ali na inverteru ti uopste ne treba akumulacija. samo gomilas kotlarnicu bez veze, i onda kad sracunas, mozes dobar brend inverter da 11kw nadjes za malo vise para nego sto si ti ukalkulisao i dobijes sve fabricki ustimano.
znam da 11kw sa automatikom za sanitarnu vodu mozes zavrsiti za malo vise od 5000 sa sve rukama.

i nije mi jasno zasto ne bi koristio pumpu sa cop 2 u hladnim danima?
[ mali genije @ 15.10.2016. 15:09 ] @
Citat:
Vlaja 011: Orijentaciona cena jeftinije varijante (sa CM akumulatorom) je:

Tosh.spoljna jed. 2500, žicani kontroler oko 100, Grundf.Mag.3 oko 300,
SWEP 250, CM akumulator 450.
Suma sumarum oko 3600, plus cevni materijal, i rad.

Tek treba da utvrdimo da li će trebati i Toshibin DX kontroler. Ja mislim
da ćemo koristeci mogućnosti Grindf.Magna 3 pumpe, stvar rešiti sa jed-
nostavnijim kontrolerom, ali to će automatičar da odredi.

Alternativa je standardni "paket" aranžman, u kojem samo hidro modul košta
oko 3150, i koja bi sa AT, i ugradnjom kostala 6500-7000.

Za sanitarnu vodu imam 2 varijante - grejanje sa TP (iz AT), i Termoradov prokronski
bojler, od 280l koji bi se grejao samo nocu , po 4 puta jeftinijoj tarifi.

Mislim da će se sve to postepeno upasovati, ali je poenta da izaberem racionalniju TP.

Zato sam i postavio pitanje:

Koja Estia je bolje rešenje za toplotne potrebe moje kuće - 11kw ili 14kw?
(kuća 200m2, toplotni gubitak 10Kw na -15C, plus zagrevanje sanitarne vode; planiram i da
dogodine izolujem i kamenu coknu kuće, od čega očekujem bar 20% smanjenje toplotnog gubitka)

Uz važnu napomenu, da mi je cilj MAKSIMALNA EKONOMIČNOST!

Tj. ne treba da mi TP greje kucu na -15C,sa COP=2.
Nisam toliko lenj da 5-10 dana godišnje, danju ložim, a noću uključim el.kotao.

Ako si mislio na RAV model toshibe trebace ti DX kit i komplet ventila bez toga nece moci
[ tihi2 @ 15.10.2016. 15:11 ] @
Citat:
Vlaja 011:Alternativa je standardni "paket" aranžman, u kojem samo hidro modul košta
oko 3150, i koja bi sa AT, i ugradnjom kostala 6500-7000.

Hidromodul je preskup, zašto ne monoblok? Takve TP nisu ni 10% skuplje od onih bez hidromodula. Jedina prednost je što je hidromodul u prostoriji i ne smrzava na minus temperaturi. Ali čak i moja kineska monoblok ima automatiku koja svakih 5 minuta provrti vodu 1 minut kada je napolju minus.

Citat:
Vlaja 011:Koja Estia je bolje rešenje za toplotne potrebe moje kuće - 11kw ili 14kw?
(kuća 200m2, toplotni gubitak 10Kw na -15C, plus zagrevanje sanitarne vode; planiram i da
dogodine izolujem i kamenu coknu kuće, od čega očekujem bar 20% smanjenje toplotnog gubitka).
Cokna (ako je to onih 40-60cm od zemlje do prizemlja kuće) sigurno ne nosi 20% gubitaka kuće.

Citat:
Vlaja 011:Uz važnu napomenu, da mi je cilj MAKSIMALNA EKONOMIČNOST!
Tj. ne treba da mi TP greje kucu na -15C,sa COP=2.
Nisam toliko lenj da 5-10 dana godišnje, danju ložim, a noću uključim el.kotao.
Maksimalna ekonomičnost grejanja ili maksimalna ekonomičnost investicije?
Ako je ovo prvo, zašto ne kupiš auto Tesla na struju, 100km košta oko 30din. Jedino što auto košta 80000evra. Ima najveću ekonomičnost.
Ako je ovo drugo, onda se prave krive ulaganja sa potrošnjom za razna rešenja i, zavisno od objekta i vrste grejanja, dobija se najekonomičnija investicija za npr. sledećih 10 godina.

COP=2 je jako lep i ne treba ga odbacivati. Ja za celu zimu imam COP=2.5 i prezadovoljan sam jer je ukupan račun za grejanje za celu zimu 50000din. Na ovim temperaturama je COP=3.5 što znači da je u januaru ponekad i COP=1.5. Da sam uložio 5000evra i da imam COP=3.5 za 10 godina bih ukupno platio 2000evra više nego sada. Investicije bi se izjednačile za više od 20 godina (kada nijedna više neće raditi).
Hoću da kažem da vijanje maksimalnog COPa u mom slučaju donosi godišnju uštedu od 130 evra.

Najveća stavka je investicija u sistem i za malo smanjenje mesečnih troškova treba veliko ulaganje na početku. Granicu treba izračunati.

Za inverter ne treba AT.
[ zoxor @ 15.10.2016. 20:02 ] @
Vlaja 011

Ako bi isao na "classic" Estiu pre bi uzeo 14 ili 16 kW

Idealna varijanta (izuzev cene) je Estia Hi-power od 11 kW koja ima 11 kW na -15C sa COP 2,59

Kao sto rece mali genije za izmenjivac treba spoljna iz RAV serije plus DX kit zicana kontrola set ventila ne treba (za malog genija: samo kod VRF)

Estia (i slicni) pravi smisao dobijaju kad se upare sa bojlerom sanitarne vode solarnim grejanje i zonama grejanja

Nije bas potpuno tacno da ne treba akumulacija preporuka je ugradnja istog na primer ako se greje i sanitarna voda da bi odrzavao temperaturu u

sistemu grejanja dok uredjaj greje sanitarnu vodu.

Monoblok TP uporediv odnosno da nije sklepan u nekoj kineskoj garazi nije mnogo jeftiniji od splita.
[ tvrdoglavi @ 15.10.2016. 20:20 ] @
ne bih se slozio kolega, posebno ako se odabere komotna akumulacija za sanitarnu vodu (recimo 400 lit) i greje se nocu, a posebno u slucaju da je u kuci podno grejanje koje je samo po sebi akumulacija pa 30tak cak i vise minuta prekida i prebacivanja tp na grejanje rezervoara apsolutno ne moze da se oseti....
[ zoxor @ 15.10.2016. 21:27 ] @
Nije to nesto pod mora to je samo moguca opcija koju toshiba preporucuje u nekoj vrsti ful varijante kod prostijih varijanti ga nema.



[ anon3017188 @ 15.10.2016. 23:34 ] @
Meni licno su bas zanimljive sve price oko akumulatora toplote u uslovima jedne prosecne Srpske kuce.Moram priznati da mi je @tihi 2 najinteresantniji sa svojim sistemom grejanja , jer ima , gasni kotao , kotao na cvrsto grejanje i neki uredjaj kao TP.
Generalno vrlo malo se prica i o toplotnim gubicima jednog AT a jos manje o povecanju kolicine vode u sistemu koji je potrebno zagrejati, i odrzavati temperaturu tolike kolicine vode !!!!
Ako se ulaze novac u sistem grejanja ja polazim od pretpostavke da je TP -- inverter tehnologije koja ipak ima i svoju modulaciju u kapacitetu rada.
Ja mogu da razumem kombinaciju podno grejanje + AT - bojler solarni kolektori + TP + nova gradnja objekta.,Mogu da shvatim i drva iz svoje sume , piroliza i AT , ili pelet i AT...............ali cemu razmisljanje o nekakvoj budzevini .
Generalno je @tihi 2 lepo rekao da postoji problem oko pogleda na ' jeftino ' grejanje jer je potrebno uzeti u obzir i cenu investicije.
[ tihi2 @ 16.10.2016. 01:27 ] @
Ovi moji kinezi preporučuju AT od 50l/kw i to sam usvojio. To isto preporučuju i proizvođači na čvrsto gorivo. Pošto imam i jedno i drugo, tako sam i uradio.
800l bi bilo dosta, ali AT od 800l je više nego duplo skuplji od onog od 1000l (Sunsystem od 1000l u Segedinu košta i sada 190evra).
Sigurno postoje gubici na veću količinu vode, a koliki su nemam pojma. AT ima 10cm izolaciju i skaj odgore. Ako na brzinu računam, grejem na 30-40*C tj prosečno 35*C, u kotlarnici je oko 15*C uvek pa je to razlika od 20*C i ispada da su toplotni gubici AT 1.2kw na 24h. Meni to zvuči prihvatljivo.
Alternativa je inverter ali je TP inverter daleko skuplja od on-off TP + akomulator.
A to "neki uređaj kao TP" neću da komentarišem...
[ SG kamikaza @ 16.10.2016. 13:57 ] @
Ja razumem da prosecna srpska kuca ima prosecna mesecna primanja neke prosecno razvijene zapadne zemlje,i da u izvrsenju bilo kojeg kapitalnog projekta ucestvuje u istom samo kao investitor a radove da obavlja neko obucen i skolovan za iste,za sta ce pri tom da garantuje. Isto razumem da je trenutno na ovim prostorima,gore navedeno retkost. Stoga razumem tihog sto je pokrio svoj objekat sa svim mogucnostima grejanja,jer ce cene kostanja energenata iz sezone u sezonu varirati,a spram toga ce se i on verovatno opredelhivati za tip grejanja. I na kraju razumem prosecnog srpskog domacina,koji je sam sebi i investitor i izvodjac radova,jer je vecinu tako prilika naterala,a skidam kapu i sve najbolje zelim onima koji mogu samo investitori da budu.
E sad sta ne razumem... ne razumem sta @anon u par prethodnih postova pokusava,sa u granicama internet pristojnosti pokusajima diskreditovanja trudda @tihi2.
covek je ulozio vremena i truda da svojim iskustvima pomogne gomili ljudi,sto je opet vise nego sto je neko ulozio truda da nadje idealno resenje za sebe. Verujem da je svoju investiciju otplatio,ili je jako blizu otplate,stoga je jako ruzno nazvati "neki uredjaj kao tp",je isti takav "uredjaj kao tp" imam i ja,samo ga meni nije pravio neki kinez,nego jedan milos a pomagao mu licno ja,i kostala je jeftinije nego njegova. Pa da li je zbog toga spada u kategoriju ispod "neki uredjaj kao tp"???? da li je nas maksimum trebao da bude kupovina dve,tri klime?
Da li je razlog za takvo komentarisanje ljubomora,zavist ili nesto trece nemam pojma....ali to bas ne razumem!
[ Vlaja 011 @ 16.10.2016. 14:33 ] @
Prvo, AT je neophodan za ekonomično grejanje na čvrsto gorivo.

A elementarna logika kaže, da i sa Inverterskom TP može rapidno da
smanji frekvenciju uključivanja TP, te time produži njen radni vek.

Eventualni toplotni gubici AT-a se lako mogu prepoloviti ušuškivanjem
AT-a sa par tabli stiropora, ili dvokomponentnom pur penom.

Tihi je vrlo pametno uočio srž problema, kojom se skoro niko ne bavi, a koja
bi trebala da bude osnov za kupovinu opreme: odnos cene opreme i uštede.

Ja sam pokušao upravo to, i zato sam sebi postavio cilj maksimalnu ekonomičnost.
Nevolja je što distributeri kriju tehničke podatke, pa je teško napraviti valjanu racunicu
i primorani smo na korišćenje intuicije i aproksimacije.

(Cokna mi je skoro metar visoka, pa njenim pokrivanjem i ukopavanjem stirodura još
pola m u zemlju, ubeđen sam da ću dobiti više od 20% uštede, jer time izolujem još
nepunu četvrtinu visine spoljašnjeg, izolovanog zida.
COP=2 je lep dok se od uštede ne oduzme amortizatica TP u tom režimu,....)


A o budzevini razmisljam iz inata! Nedam da me kulovi prave magarcem!
Da im za spoljašnju jedinicu dam 3150Eura, koja ne košta ni 1/3 od te cene, a najpametnija
cirk. pumpa na planeti, Magna 3, košta ovde, u Srbiju, bruto, 300 Eura!!! a ona je bar 1/3
pameti koja treba za sistem CG.

E ložiću vala, ako treba, dok ne rešim prepreke, ali nedam da me deru i prave magarcem.
I još neće čak ni da okaće najvažnije tehničke podatkje na svoje sajtove, da se ne mučimo.



zoxor-e,
Citat:

Ako bi isao na "classic" Estiu pre bi uzeo 14 ili 16 kW
ZAŠTO?

Ili, da te pitam ovako: Koja od navedenih Estija 4, daje pri -7C, 10Kw na OPTIMALNOM
režimu rada (i koji je), a koliko 11Kw Estija daje Kw pri -7C, i u kom režimu rada?
I, koliki je COP obe , pri temperaturi od -7C?



Ima li neko kakvih tehničkih i cenovnih saznananja o TP NEWGEN SI, koje nudi Etaž:
http://www.etazgrejanje.com/katalog/toplotna-pumpa-newgen-si/

Deluju kao solidna kineska kuća, a imaju i invertere u ponudi.
[ tvrdoglavi @ 16.10.2016. 14:50 ] @
Redje ukljucivanje inverterskog kompresora? Trebao si malo bolje prouciti materiju cisto sebe radi. Inverter se ne pali i ne gasi on stalno radi i to je sustina istog. Eventualno ima gasenja kad je spoljna temperatura preko 15 stepeni.
[ anon3017188 @ 16.10.2016. 15:35 ] @
Citat:
Vlaja 011:

E ložiću vala, ako treba, dok ne rešim prepreke, ali nedam da me deru i prave magarcem.
I još neće čak ni da okaće najvažnije tehničke podatkje na svoje sajtove, da se ne mučimo.



Prvi put cujem da Japanski proizvodjaci kriju " Service manual " --- sve je dostupno jer Japanci nisu prevaranti....Evo ti...


http://www.toshibaclim.com/Por...Service%20Manual/A10-006-1.PDF


http://www.heronhill.co.uk/downloads/pdf/pdf627.pdf
http://www.heronhill.co.uk/downloads/pdf/pdf627e.pdf

Ti verovatno mislis na Kineske neke proizvodjace --- oni kriju podatke.
[ anon3017188 @ 16.10.2016. 15:47 ] @
Citat:
Vlaja 011:

Ima li neko kakvih tehničkih i cenovnih saznananja o TP NEWGEN SI, koje nudi Etaž:
http://www.etazgrejanje.com/katalog/toplotna-pumpa-newgen-si/

Deluju kao solidna kineska kuća, a imaju i invertere u ponudi.


Solidno deluju vizuelno , samo jos da saznamo sta je unutra ???
[ anon3017188 @ 16.10.2016. 16:13 ] @
Citat:
SG kamikaza:

Da li je razlog za takvo komentarisanje ljubomora,zavist ili nesto trece nemam pojma....ali to bas ne razumem!



Pa ja sam zato i napisao da @tihi 2 ima siroku lepezu uredjaja za grejanje i napisao njegove reci o ceni ekonomicnosti grejanja.
Covek kada zahladni koristi kotao na cvrsto gorivo ili gasni kotao a kada je toplo , ondu ukljuci tu TP koju ima.To je realno i verovatno isplativo.
Tu nema nikakve ljubomore , zavisti ili bilo sta drugo sto ti pominjes.
Jedino moze biti lupetanja i gluposti ako neko tvrdi da cele zime koristi samo TP -- valjda nema takvih fanatika , da vredjaju zdrav razum normalnih i obicnih citaoca teme .

[ tvrdoglavi @ 16.10.2016. 16:38 ] @
mozda si se pogresno izrazio, ali ja na primer koristim iskljucivo tp za grejanje tokom cele zime, i to bez AT ili bilo kakvog dodatka na sistemu. a ne smatram se fanatikom niti zelim da vredjam bilo ciji zdrav razum....
[ anon3017188 @ 16.10.2016. 17:21 ] @
Pise u " potpisu " , ko sta koristi. Tebi pise Japanska inverter TP -- meni je to dovoljna informacija koja ima smisla i logiku.
[ tvrdoglavi @ 16.10.2016. 17:25 ] @
onda si se pogresno izrazio malopre
[ Vlaja 011 @ 16.10.2016. 17:51 ] @
anon3017188-e,

Da je srewće to bi bilo na sajtu svakog našeg distributera- dilera,
i to vidljivo istaknuto, a ne da idemo na put oko sveta i prekopavamo
na destine sajtova na stranim jezicima, da bi došli do elementarnih podataka.

Zašto neko mora da zna engleski i poznaje internet da bi saznao najbitnije
podatke neke TP?

Pa većina naših distributera nema čak ni cene, ni garantne uslove na sajtovima,
tako da su nama najbitnije karakteristike misaona imenica za njihovu poslovnost....

[ Vlaja 011 @ 16.10.2016. 18:24 ] @
zoxor-e,

Molim te pomozi mi da naučim i nepogrešim: gase li se Estije 4, na temperaturama ispod +15C ?

I od čega zavisi da li se gase ili ne?
[ tihi2 @ 16.10.2016. 19:17 ] @
Citat:
anon3017188:Jedino moze biti lupetanja i gluposti ako neko tvrdi da cele zime koristi samo TP -- valjda nema takvih fanatika , da vredjaju zdrav razum normalnih i obicnih citaoca teme.
Kod tebe je normalno da svoje nevaspitanje i glupost proglašavaš mišljenjem. To govori o tebi a ne o meni.
I da, ja se grejem evo već četvrtu zimu isključivo i jedino na TP. Prošle zime sam palio kotao 5-6 dana i to da položim drvo od orezanog voća i loze koje je zauzelo celu šupu i više ne može da stane.
I sve ljude koje znam a imaju TP greju se cele zime na TP.
I okani se komentarisanja mojih postova, koliko puta treba da ti to kažem?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 17.10.2016. u 22:16 GMT+1]
[ anon3017188 @ 16.10.2016. 19:22 ] @
Citat:
Vlaja 011:

Zašto neko mora da zna engleski i poznaje internet da bi saznao najbitnije
podatke neke TP?



Mozes da pogledas neke informacije koje daje Toshiba.....ovde....



http://www.toshiba.hr/uploads/...a/Application_Manual_ESTIA.pdf
[ tihi2 @ 16.10.2016. 19:37 ] @
Citat:
Vlaja 011:Ima li neko kakvih tehničkih i cenovnih saznananja o TP NEWGEN SI, koje nudi Etaž:
http://www.etazgrejanje.com/katalog/toplotna-pumpa-newgen-si/
Deluju kao solidna kineska kuća, a imaju i invertere u ponudi.
Ne nasedaj na lep sajt i još lepše priče. Kupi nešto što si video da kod nekog radi ili od nekog ko ti garantuje da radi.
Drugar je kupio TP od 12kw za 120m2 pristojno izolovane kuće (podno, računao sam oko 8kw/h gubitaka) i majstor ga ubedio da je SUN-CHI odlična (ima jako lep sajt, ljubazno i odmah odgovaraju na Email). Ali, puštena u rad i nije mogla da podigne u decembru temperaturu u sobama na više od 19*C. Ganjao se sa majstorom nedelju dana, razni izgovori, dok se kao slučajno, nije pojavio brat u uniformi policajca baš kad je i majstor došao. Epilog je da je skinuo ovu TP i stavio Meeting MD30 isto od 12kw. Ostatak zime je prošao ok, 23*C, banja.
Ova SUN-CHI ima Sanyo kompresor (u katalogu piše Sanyo/Copeland) i na papiru iste karakteristike kao i Meeting sa Copeland kompresorom. Papir sve trpi.
Pre kupovine svakako proveri koje sertifikate ima proizvođač. Meni je "garancija" bila da se ova moja TP prodaje u EU tj u Berlinu na http://gondzik.de/index.php?cPath=1_28
I mnoge druge kineske se prodaju u EU i svakako treba proveravati. Provera nije da pitaš kineze, već da nađeš uvoznika u Srbiji i da postoji prodavac u EU.
[ tvrdoglavi @ 16.10.2016. 21:10 ] @
evo kratak kurs iz inverter tehnologije

https://youtu.be/gHHYnzgn-_M
[ zoxor @ 16.10.2016. 21:22 ] @
Citat:
Vlaja 011:
zoxor-e,

Molim te pomozi mi da naučim i nepogrešim: gase li se Estije 4, na temperaturama ispod +15C ?

I od čega zavisi da li se gase ili ne?


Ne. Ako mislis na -15
[ Vlaja 011 @ 17.10.2016. 08:21 ] @
zohar-e,

Ne, mislio sam bas natemperature ISPOD PLUS 15C.

Pitao sam to zato što je tvrdoglavio napisao :

Citat:
Inverter se ne pali i ne gasi on stalno radi i to je sustina istog. Eventualno ima gasenja kad je spoljna temperatura preko 15 stepeni.


a to mi je nelogično, ali čovek je majstor za klime, pa velim bolje da pitam, nego da budem neodgovoran.

Dakle, da li se Estije 4, gase u radu, ISPOD PLUS 15C, i ako se gaye, od čega to zavisi?

PS: Koja je razlika izmedju RAV serije i HWS-1104H8-E, i moze li se HSW koristiti za ovu "moju" budzevinu od TP?

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 17.10.2016. u 10:07 GMT+1]
[ zoxor @ 17.10.2016. 11:00 ] @
TP ce se ugasiti ako nema opterecenja iznat minimalnog kapaciteta a to se naravno desava na nesto visim spoljnim temperaturama.
Za budjanje mora RAV posto je on kompatibilan sa DX kitominace su to slicne spoljne jedinice.
[ Vlaja 011 @ 19.10.2016. 16:57 ] @
Po pitanju korozije (a time i trajnosti) najbolje sto sam našao među akumulatorima
toplote, koji nisu radjeni od prokrona, su emajlirani ELBi-jevi

http://termoidraulica.elbi.it/...tdetails/body.pe?category=SAC2
[ zoxor @ 19.10.2016. 19:27 ] @
Bacanje para. Korozija nije izrazena u sistemima za grejanje. Dobar celicni bufer izdrzace bar dva TP-a i to dobra. Inace postoje i inhibitòri korozije koji mogu da se ubace u vodu.
[ Vlaja 011 @ 21.10.2016. 12:24 ] @
zohor-e,

Hvala za savet po pitanju akumulatora toplote.

Koja je skuplja spoljasnja jednica - RAV ili HWS (iste snage) ?

U cemu se one razlikuju?

Možeš li mi reći ime inhibitòra korozije koji se ubacuju u vodu ?

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 21.10.2016. u 13:35 GMT+1]
[ zoxor @ 21.10.2016. 20:39 ] @
Spoljna jedinica Estie i RAV super digital inverter su vrlo slicni i karakteristikama i cenom.

Estia je u potpunosti prilagodjena (dizajnirana) za grejanje i hladjenje vode dok se RAV ustvari TP vazduh-avazduh ali se DX-kitom prilagodi za grejanje vode.

Ne znam ime inhibitora izguglaj nesto recimo sa sajta Novomatik-hema.
[ Vlaja 011 @ 22.10.2016. 06:55 ] @
hvala zohor-e,

Na sajtu proizvođača inhibitora navedena su imena inhibitora za razne primene

http://www.novomatikhem.rs/ind...23&Itemid=3&lang=sr-yu

a detalnija saznanja o inhibiciji korozije se mogu sagledati iz ovog naučnog članka

http://www.sitzam.org.rs/zm/2012/No1/ZM_53_1_51.pdf

Ihibitor koji nama treba
http://www.novomatikhem.rs/ind...&Itemid=168&lang=sr-yu

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 22.10.2016. u 08:09 GMT+1]
[ Vlaja 011 @ 22.10.2016. 15:06 ] @
Zohor-e,

Ja ili nesto nevidim, ili nešto nerazumem:

Sudeci po dokumentaciji RAV 14, serije 4, ima osetno niži COP=4,11, dok
HWS ima COP=4,77, što je VELIKA razlikau efikasnosti (kao da su različite
generacije), a cene su im praktično iste.

http://www.toshiba-aircon.co.u...AV-SP_4_AT-E_110-140_EN_01.pdf

Imaju li i RAV i HWS spoljašnje jedinice dvostepeni rotacioni kompresor?
[ Vlaja 011 @ 24.10.2016. 09:54 ] @
Koga eventualno zanimaju tehnicki podatci o Toshiba RAS TP.

http://www.toshiba-aircon.co.u...n_Triple_Quad_Combinations.pdf
http://www.toshiba-aircon.co.u...r_Single_DI_and_SDI_UPDATE.pdf

Na sajtu je dokumentacija i o svim drugim Toshibinim TP i klimama.
Možete koristiti search, ali ja prepuručujem da pođete odavde
http://www.toshiba-aircon.co.uk/news/product-bulletins
[ zoxor @ 24.10.2016. 10:25 ] @
Spoljna jedinica sama po sebi nema COP nego sistem sa unutrasnjom i ona kod RAV moze da varira zavisno od tipa unutrasnje.
Dvostruki rotacioni kompresori su u pitanju.
Razliku u COP od desetak posto ne bi bas nazvao VELIKOM
RAV moze na duzinu cevovoda do 75m i visinske razlike od 30m pa i to mora da se uzme u obzir da je pravljen kompromis izmedju mogucnosti i performansi.

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 24.10.2016. u 11:36 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 24.10.2016. 20:47 ] @
Pozdrav svima,
Posto nam je ovaj mesec na srecu kilav :-D da li je iko pratio potrosnju svog sistema grejanja,kakva su zapazanja?
[ tihi2 @ 24.10.2016. 23:57 ] @
Biće grafikon posle 1.11.
[ tihi2 @ 01.11.2016. 19:22 ] @
[ tvrdoglavi @ 01.11.2016. 20:03 ] @
ja sve pokusavam da izracunam koliko je to kw u zbiru ali nikako mi ne ide :)
[ SG kamikaza @ 01.11.2016. 20:24 ] @
Koliko to onda dodje ukupno da ne sabiram sad po tabeli?
Kod mene je sledeca situacija, od 14.10 do 01.11 potroseno 143kw,izmereno preko kontrolnog brojila(tp,bunarska i cirkulaciona). Od 05.10-13.10 je radilo grejanje ali nisam imao kontrolno brojilo. Po danasnjem obracunu,u odnosu na prethodni mesec dobije veci racun za 2300 dinara,stim sto kad je pocelo grejanje,pocela je da se koristi i masina za susenje vesa.
Danas sam montirao i uklopni sat,pa od ovog meseca mogu da pratim i odnos vt i nt.
[ tihi2 @ 01.11.2016. 22:40 ] @
Od 10.10 do 31.10.2016. to je VT=271kw, NT=237kw, ukupno=508kw a proračunati gubici za taj period su 1756kw.
Od 14.10.2016 je potrošeno 398kw, za poređenje sa SG kamikazom.
[ apokalipso @ 03.11.2016. 08:46 ] @
Kod mene nije ovako detaljno ali evo situacije na brojilu:
29.9. upaljeno grijanje i stanje brojila 24168KW
3.11. (zaboravio pogledati 1.) 25207KW
Ukupno 1039KW za 36 dana.
Sad me buni jena stvar. Ugradio sam pred paljenje grijanje i vakumske kolektore (30 cijevi) koji bi trebali da budu dovoljni za 300l vode. Moj spremnik je od 500l i znam da je ovo malo ali spremnik sanitarne vode je 300l pa sam zato uzeo da mi se sistem nebi pregrijavao tokom ljeta. Iskreno ja sa ovih 30 cijevi nisam vidio nikakvo poboljsanje u mome grijanju ili je ovaj oktobar hladniji nego oktorbar 2015 jer sam tada potrosio za mjesec dana (31 dan) 738KW
[ SG kamikaza @ 03.11.2016. 10:36 ] @
apokalipso,to je nesto sto mene jako zanima,hibridni sistem solara i tp.
jeste to radili sami ili uz neciju pomoc/savet?
da li ste merili temperature vode na povratu sa kolektora,i da li ista ide kroz izmenjivac i koliki? ciji je at?
[ apokalipso @ 03.11.2016. 11:02 ] @
Sam svoj majstor tj uzeo sam kolektore od firme koji su postavili. Imam ventil koji porebacujem ljeti da zagrijavam sanitarnu vodu (300l) a zimi da potpomogne potpltnoj pumpi (bafer 500l)
Gledao sam da je povrat kada je sunce maximalno 50 stepeni. Zato mi nije jasno ili to tako treba jer je ipak hladno.
[ SG kamikaza @ 03.11.2016. 11:23 ] @
A ciji tank imate za zimski period,proizvodjac i model ako vam nije tesko. Kakve su temperature na potisu u periodima kad je oblacno ili u jutarnjim i popodnevnim casovima?
[ apokalipso @ 03.11.2016. 12:43 ] @
Tank je austijski a temperature kolike su na zalost ne znam jer izadjem iz kuce u 7 ujutro a dodjem oko 7-8 navece. Vikendom jedva cekam da odmorim i pobjegnem gdje u prirodu :-) tako da nemam tih podataka.
Nemam dva tanka nego za sanitarnu vodi imam kronoterm toplotnu pumpu sa spremnikom od 300l koji ima izmjenjivač tako da mislim preko ljeta koristiti koletore za tu svrhu. nisam jos nikoga nasao ko ima hibridni sistem da bih mogao da uporedim.
[ tihi2 @ 03.11.2016. 13:17 ] @
Hibridni sistem je super ali sunčeva energija je u ovo vreme mala i biće još manja.
Ako se pogleda na http://www.hidmet.gov.rs/latin/osmotreni/kosutnjak.php?d=7
koja je u BG, vidi se da je samo 2 sata dnevno energija zračenja sunca preko 400w/m2.
30 cevi se računa oko 5m2 pa bi to u sunčanom danu bilo 2kw na čas. Kad se uzme iskoristivost cevi od oko 80-90% bude još i manje. Pa se smanji za gubitak na izenjivaču bar 5*C ispada da se na tih 30 cevi može dobiti oko 3kw na dan a to je maaaalo za grejanje.
Druga priča je leti kad je sunčeva energija preko 1000w/m2 i traje bar 4-5 sati i tada se skupi i preko 20kw što može lepo da zagreje bojler od 200-300 litara...
Drugo, vakuum cevi odlično rade u niskotemperaturnom režimu, do 40*C (njihova glavna prednost je što greju i kad je oblačno ali do tih četrdesetak stepeni). Za veće temperature su bolji koncentratori kao
https://www.google.rs/search?q...g5SwDw#imgrc=bqIRdLUUE0nYiM%3A
ili
https://www.google.rs/search?q...wY-oAg#imgrc=Ue_TcW2_Io_MrM%3A
[ apokalipso @ 03.11.2016. 13:41 ] @
obzirom da je kod mene cijeli sistem podnog grijanja zato sam i uzeo vakumske. Vidjecemo kada prodje cijela sezona i vidim mjesecne temperature za svaki mjesec kao sto sam proslu zimu, onda cu moci da uporedim.
[ SG kamikaza @ 03.11.2016. 17:58 ] @
Upravo zato sam i pitao da li ste sami radili ili po savetu. Mislim da je tihi skroz u pravu,jer sam na moru iz dosade svima brojao cevi vakumske na krovovima pa uporedjivao sa velicinom bojlera. Onako odokativno sa kolicinu litara pretpostavio. Za leto ste ok,ali za zimu pretpostavljamda bi morali visestruko povecati broj cevi da bi imalo osetnog efekta na grejni sistem,jer on za razliku od bojlera vrsi konstantno odavanje toplote,a ne povremeno trosenje kao topla sanitarna voda.
[ apokalipso @ 04.11.2016. 14:22 ] @
Evo danas sam dosao kuci ranije. U 15:15 temperatura na kolektoru je bila 47 a pumpa od automatike radi 30% snage. Pretpostavljam da je izmedju 11 i 13 bilo daleko bolje jer je suncan dan bez oblacica
[ tihi2 @ 04.11.2016. 20:59 ] @
Koliko je to "30% snage" u litrama/minut? Koliki je protok?
[ apokalipso @ 05.11.2016. 10:19 ] @
Sad sam gledao Wilo je pumpa i snaga je 108w eh sad koliko je to 30% mislim ptotoka (wati znam) to ne znam
[ utopijanac @ 22.11.2016. 23:39 ] @
Pozdrav.

Trenutno radim na planu kako poboljsati izolaciju kuce, kako bi u buducnosti imao manje gubitaka prilikom grejanja sa toplotnom pumpom.
Imam kucu na sprat, i potkrovlje(tavan) koje se nece koristiti kao zivotni prostor, nego eventualno za odlaganje stvari. Izmedju sprata i potkrovlja je betonska ploca.
Imam nekoliko pitanja:
1. Da li je dovoljno da dobro izolujem plocu, ili je i pored toga potrebno izolovati i krov? (Krov je za sada osb ploca, folija, crep).
2. Na koji nacin je najbolje izolovati plocu? Sa donje ili gornje strane, i kojim materijalima?
Samo da napomenem da i ako izolujem plocu sa strane tavana, preko treba da stavim nesto po cemu se moze hodati (laminat npr.)
3. Citao sam i o nekom specijalnom gletu koji je dobar izolator, koristi se u stanovima gde ne moze da se radi izolacija od spolja? Cuo je neko nesto o njemu?

Unapred hvala na odgovorima.
[ zoxor @ 23.11.2016. 07:47 ] @
Nema smisla izolovati krov ako ce potkrovlje biti negrejano.
Za izolaciju ploce imas mnogo varijanti zavisno od novca potrebnog za isto. Lakse bolje i efikasnije je uraditi izolaciju sa gornje strane ploce. Naj jeftinije resenje je vuna ali je komplikovano da se izvede da se hoda po njemu. Neko srednje resenje je recimo dva sloja stiropora po 10cm ili deblje eventualne nepravilnosti popuniti pur penom pokriti sa paropropusnom folijom pa preko recimo osb ploce citavom povrsinom ili delimicno gde zelis hodati ili odlagati. Mozda nije lose preko stiropora i neka zastita od glodara u vidu pocinkovane zice ili slicno.
Idealno bi bilo sa tvrdom kamenom vunom ali je ona mnooogo skupa.
Za glet nikad cuo ali ako neracunamo neke astronomski skupe super izolatore izolacija mora imati debljinu tako da bi bio skeptican u moc izolacije materijala koji se nanose u tankom sloju.
[ tihi2 @ 23.11.2016. 11:18 ] @
Mislim da je najjeftinija varijanta izolacija mineralnom vunom 10-15cm po plafonu.
Nije komplikovano napraviti roštilj od dasaka od 1 cola visine tih 10-15cm (kao za šalovanje kad se betonira) sa otvorinma širine mineralne vune (valjda 120cm) a preko toga staviti OSB ploče da se površina tavana može koristiti. Tako bi sva težina bila na daskama od 1" koje su na kant a između bi bila vuna koja ne trpi nikakav pritisak.
Dobro bi bilo na tavan staviti prvo najlon, (ja sam stavio onaj molerski deblji, beli, 8m širine i posle 12 godina izgleda kao prvog dana), pa na njega vuna unakrst od 5cm i roštilj od dasaka i na kraju OSB ploče. Možda pre OSB ploča i neku paropropusnu foliju, ne znam, ja sam stavio ponovo najlon ali ja tavan ne koristim.
Ti glet materijali i farbe su strašno skupi i koriste se gde nema drugog načina. Debljina 1mm zamenjuje oko 2-3cm klasične izolcije al je cenaaaa oko desetak puta veća. Nema potreba za tim.
[ zoxor @ 23.11.2016. 13:45 ] @
Folija na pod je obavezna ako preko izolacije ide sloj necega sto je ne paropropusno u suprotnom nije obavezno i dozvolice difuziju pare iz prostorije ispod izolacije.
[ utopijanac @ 23.11.2016. 21:28 ] @
Obe varijante zvuce dobro. I ja sam razmisljao o mineralnoj/kamenoj vuni, ali nisam znao kako resiti deo za hodanje,
sto ova "rostilj" varijanta resava.
Sa druge strane, ako stavim stiropor, pa preko toga osb plocu, jednostavnije je montiranje i manja verovatnoca
da cu da propadnem kroz osb plocu ako stanem tacno izmedju dve daske :-)
Napravio sam i neki okvirni proracun, i mislim da je varijanta sa stiroporom nesto i jeftinija.

U svakom slucaju, jos cu razmotriti obe varijante.

Mnogo hvala na korisnim savetima!
[ zoxor @ 24.11.2016. 06:23 ] @
Kod varijante sa vunom mili se na staklenu vunu i ona kosta manje od 200 din m2 od 10cm
Meka kamena vuna je cenom mozda i skuplji od stiropora.
[ tihi2 @ 24.11.2016. 07:49 ] @
5cm mineralne vune u rolni od 18m2 košta 1800din u NS u "Uradi sam". 100din/m2. Ili što Zoxor kaže 200din 10 cm.
Za običan stiropor bi verovatno trebao opet roštilj jer će pod teretom da se smanjuje. Jedino da se kupi veće gramaže (npr 25 gramski a to je opet skuplje).
Kamena vuna je preskupa za ovo a nema bolja izolaciona svojstva.
Ako baš misliš kupiti najtanje OSB ploče onda napravi roštilj na 60cm.
[ zoxor @ 24.11.2016. 09:09 ] @
Ako se postavlja stiropor bitno je da gezeci sloj bude iz sto vecih komada recimo dva sloja osb od 9mm na preklop zasrafljenih jedan za drugi pa se oslanjaju velikom povrsinom na stiropor pa je mala verovatnoca za uleganje.
[ Vlaja 011 @ 29.11.2016. 20:16 ] @
tihi,

http://prosperity.rs/md-50d

http://www.ebay.co.uk/itm/NEW-...%26rkt%3D1%26sd%3D351918952204

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 29.11.2016. u 21:40 GMT+1]
[ tihi2 @ 29.11.2016. 20:54 ] @
Ima toga još
http://gondzik.de/product_info.php?products_id=757
http://gondzik.de/product_info.php?products_id=524
[ Vlaja 011 @ 30.11.2016. 20:11 ] @
tihi,

Evo vrednosti Meeting-ovih COP-ova, na raznim temperaturama Vode:



http://220.kg/alternativnye-is...D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B0-2.html
[ tihi2 @ 30.11.2016. 23:08 ] @
Da, imao sam ja to pre kupovine. Sad objavljujem stvarni COP za kuću.
[ tihi2 @ 01.12.2016. 20:09 ] @
[ SG kamikaza @ 02.12.2016. 16:13 ] @
Kod mene je perio 01.11-01.12 prosao ovako...

Vt 205 kw
Nt 150kw
22.0-22.5c opseg zadate temperature u kuci,i danju i nocu bez promene.
Setovane temperature su se menjale shodno spoljasnjim, od 37 do 41 u ovim hladnijim danima,jer nikako da izvucem tu sondu za merenje spoljne temperature,pa da kontroler sam odradjuje uskladjivanje zadate spram spoljne.
[ scroll @ 12.12.2016. 21:23 ] @
tp
[ mali genije @ 13.12.2016. 09:30 ] @
@Scroll pazi na promaju :-).....i daj ostale fotke
[ SG kamikaza @ 13.12.2016. 17:04 ] @
Uf....o cemu se tu radi?
[ scroll @ 13.12.2016. 21:10 ] @
zasad imam samo ovu jednu fotku
[ scroll @ 13.12.2016. 21:20 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Uf....o cemu se tu radi?

17,5kw tp voda voda , 50c/45c , cop 4,5
[ tihi2 @ 13.12.2016. 22:33 ] @
Kompresor čiji? COP=4.5 sa potopnom pumpom?
[ scroll @ 14.12.2016. 20:50 ] @
copeland , potopna
[ tihi2 @ 14.12.2016. 21:41 ] @
Ako je još mereno kalorimetrom odmah patentiraj. I podeli detalje sa nama.
[ scroll @ 14.12.2016. 21:52 ] @
ništa posebno samo visoka temperatura isparavanja,
[ tihi2 @ 14.12.2016. 23:18 ] @
Ulazna voda je koje temperature? Nisi našao termalnu vodu od 30*C?
[ zoxor @ 15.12.2016. 19:37 ] @
Po nekima norveski radijator trosi 6 sati a greje 24 znaci ima COP 4 pa zasto TP voda-voda ne bi imala 4,5 ;-)
[ tihi2 @ 15.12.2016. 19:47 ] @
Ja znam da si ti ozbiljan. COP=4.5 je vrlo lep a za mene nedostižan. Mogu samo da se divim...
[ mali genije @ 15.12.2016. 21:40 ] @
Citat:
tihi2: COP=4.5 je vrlo lep a za mene nedostižan. Mogu samo da se divim...

Kupi toshibu:-)
[ tihi2 @ 15.12.2016. 22:59 ] @
Za razliku para mogu da kupim još jednog kineza i auto pride.
Teško da ona može da ima COP=4.5 pod mojim grejnim uslovima (radijatori na 45*C, temperatura 0*C, vlažnost vazduha 90%).
[ zoxor @ 16.12.2016. 07:47 ] @
Pre nekoliko nedelja je pustena spoljna jedinica Toshiba RAV serije super digital sa DX kitom i vodenim izmenjivacem radi perfektno. Cena je oko 40% niza nego Estia.
[ Vlaja 011 @ 16.12.2016. 08:09 ] @
Evo Toshibinih podataka
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 10:44 ] @
Tihi,kako izvodis proracun za svoj COP? Od prosecne temperature za tekuci mesec i toplotnih gubitaka za tu temp,i spram potrosnje,ili neki drugi metod?
[ tihi2 @ 16.12.2016. 17:10 ] @
Na posebnom brojilu pročitam potrošnju svaki dan u 00 časova, uprosečim temperaturu za ta 24h i izračunam gubitke kuće i eto COPa. Za mesec dana isto tako: gubici kuće izračunati na osnovu prosečne spoljnje temperature podeljeni sa ukupnom potrošnjom kilovata.
Naravno, posebno brojilo meri potrošnju cele kotlarnice (pored TP tu su još i dve cirkulacione pumpe 250+50w, svetlo od 2x100w kad uđem da gedam i elektronika, koji vat).
Ako ovaj metod primenim na Vlajine Toshiba podatke onda bi ta Tošiba trošila 3.19+0.5kW=3.69kW za datih 11.2kW pa ispada COP=3.03
Tako je na papiru.
Jeste to bolje od mojih COP=2.5 a da li je dovoljno zavisi od toga koliko je to 40% jeftinije od nečeg skupljeg.
Pitanje je koliko košta u evrima Toshiba RAV serije super digital sa DX kitom?
Mene je prošla zima koštala 52000din. Ušteda sa tom Tošibom je 20% tj oko 10000din za celu zimu.
Dakle, ako je ta Tošiba cene do 3300evra isplati se za 7 godina. U mom slučaju (Moja TP sada košta 2700evra).
[ zoxor @ 16.12.2016. 17:45 ] @
Bez uvrede ali to je heavy-duty Toshiba potraje barem 15.-20 nonstop upotrebe godina sto bas ne verujem da ce neki kinez doživeti deklarisan je na -20 moze da dobaci 50m sa visinskom razlikom 30m DC inverter sa frekventnim ventilatorom PMW ventilom gomilom senzora tako da ponovo bez uvrede malo sam skeptican u vezi tih 20% a cena jeste nesto vise od 3000.
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:00 ] @
Ja sam pre dva dana stavio sve na papir koliko je mene izasla moja tp. Sve ukupno je doslo 200200 dinara do u poslednjeg srafa i matice. Proslegodine me je grejanje na drva i jedna ta pec kostalo 56000-58000 bez rada,+sto sam sebi pravio cepac za drva,a imali smo svoju motorku pa je i to kostalo skoro dzabe. Svi su delovi ekvivalentni onima sto svi proizvodjaci na glasu ubacuju u svoje tp,pa shodno tome valjda ce i da traje.
[ zoxor @ 16.12.2016. 18:05 ] @
Stalno se pojavljuje tipa "eminentni" "poznati" "na glasu" proizvodjaci TP. Molim vas da me neko prosvetli koji su to?
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:20 ] @
Pa kako da ti pisem imena kad ce biti tretirano kao reklama ;-) za mene to znaci samo oni sto se reklamiraju oglasavaju,nista vise. Sve su to copypaste varijante,bez neke preterane pameti. U on off varijantama ne moze neki prevelik iskorak ili odskok trenutno da se napravi,dok je u inverter varijanti napredak jos uvek moguc. Naime,samo sam hteo reci da ono sto je meni radjeno,odgovara vecini onoga sto je u ponudi trenutno kod nas na trzistu,samo je no name brand. Eminentni mogu biti samo veliki igraci sa svojom proizvodnjom delova i opreme...copeland,danfos,alco,toshiba,fujitsu...nadam se da je bar moje vidjenje toga jasnije.
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:25 ] @
https://goo.gl/photos/4HYgtKPxuftG7pEx6
Evo par slika,sklapanje,sklopljene i u radu.
[ mali genije @ 16.12.2016. 18:28 ] @
Zasto je exp.ventil u gornjoj zoni izmenjivaca?
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:31 ] @
Nisambas iz struke da bih ti mogao reci.
[ mali genije @ 16.12.2016. 18:33 ] @
Citat:
SG kamikaza: Nisambas iz struke da bih ti mogao reci.

kazi kolegi iz struke da ga stavi tamo gde mu je mesto a ne tu gde je lakse.Nek izmeri parametre pre i posle zamene pozicije razlika ce biti ocigledna:-)
[ mali genije @ 16.12.2016. 18:35 ] @
Citat:
zoxor:
Pre nekoliko nedelja je pustena spoljna jedinica Toshiba RAV serije super digital sa DX kitom i vodenim izmenjivacem radi perfektno. Cena je oko 40% niza nego Estia.

Auuu a nisi zvao na pivo cccc
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:35 ] @
U kom smislu ocigledna?
[ mali genije @ 16.12.2016. 18:42 ] @
Pa ako je dobro sklepano trebalo bi da imate priblizno dobar rezultat
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 18:49 ] @
Da se ne shvatimo pogresno.....sta znaci priblizno dobar rezultat,tj cemu priblizno dobar? Jer po onome kako trenutno radi,se meni cini da je to sasvim dobar rezultat? Posto ne znam u cemu bi bila razlika u mestu montiranja,ako nije problem i ako hoces da mi objasnis,i koje je to bolje mesto za njegovo postavljanje?
[ mali genije @ 16.12.2016. 19:11 ] @
Da me ne razumes pogresno ali zna se gde sta i kako se montira da bi uredjaj pravilno radio.
U ovom tvom slucaju ne radi kako bi trebalo,to sto ti mislis da radi je relativna stvar.
izmeri uslikaj parametre pa okaci pre i posle zamene pozicije ventila.
Ventil ide u donju zonu izmenjivaca a usis u gornju.
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 19:37 ] @
Ok,nema pogresnog razumevanja,ali sam morao da pitam nesto sto ne znam,jer ako moram da iznesem primedbu na nesto cime ne vladam,treba mi valjan argumnet. Da ne dodjem sa pricom e cuo sam negde na forumu,jer verujem ni ti ni bilo ko drugi nebi davao preveliku paznju na tako nesto. Pitacu svakako,ne kosta me nista. A da li u ovoj varijanti pravi neke smetnje osim u efikasnosti,ili u jos necemu?
[ zoxor @ 16.12.2016. 19:54 ] @
Na temu polozaja ventila i ja bi dodao da proizvodjac na glasu (Carrier) stavlja ventil u donju zonu.

Mali genije
Nisam ni prisao blizu ali u pravu si za pivo kolega nije ni castio.
[ SG kamikaza @ 16.12.2016. 19:57 ] @
Ok,prihvatam suhestiju,hvala. Jel moze mali info u razlici u radu,u polozaju gore i dole?
[ mali genije @ 16.12.2016. 19:59 ] @
Citat:
zoxor: Na temu polozaja ventila i ja bi dodao da proizvodjac na glasu (Carrier) stavlja ventil u donju zonu.

Mali genije
Nisam ni prisao blizu ali u pravu si za pivo kolega nije ni castio.

Djubre pokvareno i to jos koristio moju ideju ccc.....pasce kolenica:-)
[ mali genije @ 16.12.2016. 20:03 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Ok,nema pogresnog razumevanja,ali sam morao da pitam nesto sto ne znam,jer ako moram da iznesem primedbu na nesto cime ne vladam,treba mi valjan argumnet. Da ne dodjem sa pricom e cuo sam negde na forumu,jer verujem ni ti ni bilo ko drugi nebi davao preveliku paznju na tako nesto. Pitacu svakako,ne kosta me nista. A da li u ovoj varijanti pravi neke smetnje osim u efikasnosti,ili u jos necemu?

Prijatelju imas ti pogresnog majstora,toplo gore hladno dole...ulaz bunarske vode u gornju zonu i usis komp.,txv i izlaz vode u donju zonu.....primetices prvo da ti kompresor na zvuk radi mirnije.
Ostalo uslikaj pre i posle i okaci
[ tihi2 @ 16.12.2016. 20:13 ] @
Citat:
zoxor:Bez uvrede ali to je heavy-duty Toshiba potraje barem 15.-20 nonstop upotrebe godina sto bas ne verujem da ce neki kinez doživeti deklarisan je na -20 moze da dobaci 50m sa visinskom razlikom 30m DC inverter sa frekventnim ventilatorom PMW ventilom gomilom senzora tako da ponovo bez uvrede malo sam skeptican u vezi tih 20% a cena jeste nesto vise od 3000.
Nismo ovde da bi se vređali, poznjemo se bar preko foruma. Vrlo cenim tvoje komentare i pratim diskusiju na ovu temu.
Koliko će kinez da traje ne znam. Unutra je Copeland kompresor, Alco exp ventil što je meni bilo važno. Meni su to bile kritične komponente. Elektronika radi kako radi, ja bi drugačije ali tako je. Fale mi neke opcije, ne prija mi vremensko određivanje defrosta ali nisam ja prosečan korisnik.
Ne mogu se porediti on-off i inverter TP. Da bi to malo ispeglao uzeo sam akomulator od 1000l. U trenutku kad sam to sve uzimao TP sa akomulatorom je izašla malo preko 2000evra. Ja uvezao iz Kine (platio uslugu firmi, šprediteru i ko zna još kome 300evra), sam doneo akomulator u Picassu, sam instalisao. Ali tada je $ bio 0.65 evra a sada su skoro jednaki. Inače, moja TP i sada košta 950$ u Gvanžou a u Berlinu 2500evra. U toj klasi snage 18kW vazduh/voda tada nije bilo ništa ispod 5-6000evra a nikako nisam hteo da kopam bunar.
Danas da kupujem opet bi dobro sve stavio na papir.
Moja TP je monoblok i nema gde da baca. Onih 20% sam grubo računao na osnovu Vlajinih podataka za Estiu od 11kW. Koristim je samo zimi za grejanje.
A za trajnost, šta znam. Postoje dve filozofije:
kupiti nešto što ćeš promenuti za 5-6 godina i uzeti novo sa novom tehnologijom ili
kupiti nešto što će trajati 20 godina. Odmah se setim onih prozorskih Ei Niš kilma koje smo svi poizbacivali jer su bile prebučne. Ko zna šta će ovi da izmisle za 10 godina a posebno ko zna koji gas će biti "ekološki".
Isto važi i za nameštaj: jedni kupuju svakih 6-7 godina nov jer se pohaba pa moraju, a drugi kupe kožne pa im traje 30 godina.
Prvi kažu kako je roba nekvalitetna a zapravo nemaju para za drugo. Drugi kukaju kako im 30 godina soba izgleda isto i nikako da se podere pa da unesu izmene.
Neka ova moja meni traje. U poređenju sa gasom cela se isplatila još prošle zime.



[ mali genije @ 16.12.2016. 20:18 ] @
@tihi
Kriticna komponenta koja je jako bitna je i spoljni izmenjivac toplote.
[ zoxor @ 16.12.2016. 20:35 ] @
tihi2
Navika principi filozofija tu se svi razlikujemo inace bi svi kupovali najjeftinije ostali bi mogli kljuc u bravu.
[ tihi2 @ 16.12.2016. 20:56 ] @
Kupovali bi mi svi skuplje al kinte nedostaje...
Kad bi je bilo dosta svi bi vozili Mečke i BMW

@mali genije
to ne znam da izračunam. Nadam se da su i to dobro iskopirali kao i sve ostalo...
[ zoxor @ 16.12.2016. 21:10 ] @
Ugradjivao sam klimu uod 200 € u kuci sa djakuzijem od 6000 € a ugradjivao sam i Toshibu u kucu od naboja tako da nije sve ni u kinti.
[ Vlaja 011 @ 17.12.2016. 10:17 ] @
tihi2,

da te utešim, Estija od 16Kw ima osetno slabniji COP od one od 11Kw.

No COP je samo jedan od elemenata pametnog izbora TP.

Po meni, dok neko ne iskopa neko bolje rešenje, mislim da
za upućene, racionalne ljude, ima samo 3-4 racinalna izbopra:

1. Stručno napravljena Home-made TP, ala SG-ova

2. Znalački uvoz i Kine - kao tihi2
(tihi2, jel dobro razumem da i danas možemo da naručimo iz kine
Meeing MD50D od 18Kw za $950 ?)

3. Toshiba Estija-4, spoljasnja + DX kit.

Prva dva su najjeftinija resenja, a treće je najjeftinije kvalitetno rešenje.
Pa ko kako može ili voli.

Inače, pojavili su se neki momci iz NS koji nude (navodno) Sanio TP, sa nalepnicom
francuskog Techibela, za 1500 Eura (+pdv), za on-of monopblok od 11Kw.
Imaju i Invertere od 14,7Kw za 3700Eura.
To je malo starija generacija, sa nižim performansama, ali su to trenutno nakjeftinije
TP sa kompletnim tehničkim podacima i solidnim imenom koje stoji iza njih.

http://www.kupujemprodajem.com...2-oglas.htm?filter_id=99364492

Trofazni merac potrošnje struje
http://rovex-grejanje.com/9030...rofazni-merac-potrosnje-struje


[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 17.12.2016. u 11:30 GMT+1]
[ Vlaja 011 @ 17.12.2016. 10:52 ] @
Trofazni merac potrošnje struje
http://www.kupujemprodajem.com...i-monofazni-26996280-oglas.htm
[ tihi2 @ 17.12.2016. 22:27 ] @
Za uvoz MD-50 su se uslovi promenuli.
U cenovniku od avgusta 2016. je cena od 1330$ za onu sa R417 i 1440$ za onu sa R407. Koliko se ja sećam, moja cena je bila oko 1200$ sa sve cirkulacionom pumpom od 250w, senzorom protoka i rezervnim senzorima.
Meni je tada reper bio http://gondzik.de/index.php?cPath=1_28_83 gde sada ova TP košta 2433Eura. Moja organizacija uvoza je omogućila cenu manju od te za 300evra, verovatno i sada to može. Uglavnom, B varijanta je bila dovući je iz Berlina ali dok bi dvoje otišlo tamo, spavalo, vratilo se, pojelo nešto, dođe na skoro isto. Ovako sam sedeo kući i čekao.
Ko sad kupuje mora istražiti tržište od početka. Sve se promenulo.
[ sunfan @ 18.12.2016. 07:37 ] @
Tihi,

Koliko se ja secam , moja drugarska ponuda prema tebi za MD50D je bila 2000 eur, FCO selo Ugrinovci. Nikada nije kostala 950 $ a ni 1200 sa pumpom i ostalim elem.koje si naveo , MD30 je 2013-te kostala 1015 $ a MD20D 635 $, kazi ljudima koja je bila prava cena u Kini.

Evo sad sam nasao cenovnik iz 2015 g.

MD50 R 417 A 1355 $
R 134 A 1398
R 410 A 1485

Ko zeli Meeting, moze da kupi u Bosni .

Cuvajte se direktne kupovine od Meeting-a , nas su ucenjivali za jos nekih 150-200 $, navodno za neki vanredni carinski pregled. Nisu hteli da pošalju, kako mi to zovemo "bele"papire sa kojima ovde

zavrsavamo ostatak papirologije . Na kraju se sve dobro zavrsilo po nas a Cherry je dobila otkaz.

Mog poznanika su navukli da pumpe dobaci do Holandije , jer ce navodno tako brze doci do njih , a onda trazili jos blizu 3000 $. Bila je veca kupovina.
[ tihi2 @ 18.12.2016. 21:11 ] @
O, nije te bilo ove godine...

Tvoja drugarska ponuda kao trgovca je bila ok. Bila je puno niža od jednog drugog "ozbiljnog" uvoznika. Uvek smo pričali u evrima pa mi je cifra i ostala u glavi.
Ako si našao da je to cena, to bi odgovaralo 950evra. Samo sam malo zeznuo valutu: 950$ ili 950 evra je sad skoro isto a tada je bila velika razlika. Ne znam koliko je bila manja cena 2013. u odnosu na 2015. ali verovatno je razlika stotinak $. Uostalom, sve te prve cenovnike sam ti ja dao.
Svakako se mora tražiti ponuda koja važi danas.

Ja sam kupio preko firme koja je ispoštovala franko moja kuća, bez avansa, kojoj je bilo dosta 300evra zarade, gazde koga poznajem 10 godina i trgujem s njim po drugim osnovama a ne od drugara sa foruma koga sam upoznao pre mesec-dva. Nema razloga da se zato ljutiš.

To je bio njihov prvi uvoz TP (3 komada za testiranje) a firma i sada uvozi i oko 10.01. stiže kontejner. Svoju sam sam instalisao, drugarski pomogao njima i za druge dve. Imaju firmu u Gvanžou, uhodanu rutu, uhodanog špeditera, istovara se direktno sa broda u kamion, nema troškova skladištenja, svaki drugi mesec stiže kontejner...

Komunicirali smo tada sa Judy i znaš da nas nije ucenjivala. Oni su nastavili uvoz i sada uvoze. Da ima problema znao bih. Uostalom, što kupca to da zanima? Cena je takva, uzmi ili ostavi.

Ja nikome ko to ne radi i ima velikog iskustva ne bih savetovao direktan uvoz bilo odakle. Postoje špediteri za to. Mnogo je jeftinije i sigurnije platiti njima uslugu.

Ali, sve je to bilo. Koliko to sada košta, šta nude drugi, šta je bolje su prava pitanja. Od toga zavisi šta kupiti.
[ sunfan @ 18.12.2016. 22:56 ] @
Moze li link sa tom firmom.
[ Vlaja 011 @ 19.12.2016. 13:42 ] @
sunfan,

može li link za bioosanski Meeting
[ Vlaja 011 @ 19.12.2016. 13:53 ] @
Molim ZOHORA I MALOG GENIJA

Da mi posalju telefon čoveka koji je ugradio spoljnu jedinicu Toshiba RAV serije super digital sa DX kitom i vodenim izmenjivacem-
[ zoxor @ 19.12.2016. 14:16 ] @
Poslao na mail jos pre neki dan :-)

Poslao i na PP
[ sunfan @ 19.12.2016. 14:42 ] @
Citat:
Vlaja 011:
sunfan,

može li link za bioosanski Meeting


Upravo poslao na PP.
[ sunfan @ 19.12.2016. 14:44 ] @
tihi

Zasto ne saljes kontakt firme koja uvozi Meeting ?
[ Vlaja 011 @ 19.12.2016. 20:24 ] @
Hvala kolege.

Poruke sam primio, ali mejl-ove nisam. Moraću da proverim uzrok.
[ Vlaja 011 @ 20.12.2016. 13:48 ] @
Interesantan forum za samogradnju (na engleskom).
Učestvuje dosta iskusnih ljudi od kojih se puno da nauciti

http://ecorenovator.org/forum/showthread.php?t=4957
[ Vlaja 011 @ 21.12.2016. 09:11 ] @
Ako nekoga interesuju Meting monoblok TP , jednofazne, od 7 i 12 Kw
po ceni od 730 i 1070 Eura franco BH, nek mi ostavi licnu poruku sa emailom.

ima jos 3+ 3 komada

Evo suštine mog bunta: dok kod internet trgovca inverter kontroler kosta 50 Dolara
http://www.buyitmao.com/products/525071813963
nama brendovi naplaćuju 12-13 PUTA VIŠE !!!

Što tihi2 reče, moraš da znaš više od njih da te nebi namagarčili.
[ scroll @ 30.12.2016. 22:45 ] @
Citat:
mali genije:
@Scroll pazi na promaju :-).....i daj ostale fotke

[ mali genije @ 31.12.2016. 09:23 ] @
Svidja mi se :-).
Koji kontroler koristis za eev?
[ scroll @ 31.12.2016. 09:40 ] @
to je ceo kompletan kontroler za tp koju ppravi moj prijatelj Bora
[ tihi2 @ 31.12.2016. 13:22 ] @
Vrlo lepo...vrlo.
Dal je neko radio ili video sistem zemlja/voda?
Ima šanse da se radi jedna takva varijanta od oko 15kW za kućicu...
Dobio je jednu pponudu, po meni malko previsoku... možda bi to moglo značajno jeftinije...
[ Vlaja 011 @ 31.12.2016. 17:36 ] @
Dve interesantna ponuda iz komšiluka - Rumunije
Exportne cene oko 1850E za split TP od 12Kw.

https://eastshop.ro/climatizare
[ Vlaja 011 @ 01.01.2017. 13:59 ] @
Još jedna interesantna ponuda za samograditelje iz komšiluka
Greejeve, nove, inverterse spoljne jedinica za 1600-1800€

http://airmaxclima.net/ceni/

Kolege, zna li neko automaticara-elektroničara ko bi umeo, i hteo
da isloristi očigledno povoljne cenu spoljasnih inverterskih jedinica,
i napravi TP na bazi inverterske spoljašnje?

Uzgred, srećna nova 2017.
[ mali genije @ 02.01.2017. 07:49 ] @
Citat:
Vlaja 011: Još jedna interesantna ponuda za samograditelje iz komšiluka
Greejeve, nove, inverterse spoljne jedinica za 1600-1800€

http://airmaxclima.net/ceni/

Kolege, zna li neko automaticara-elektroničara ko bi umeo, i hteo
da isloristi očigledno povoljne cenu spoljasnih inverterskih jedinica,
i napravi TP na bazi inverterske spoljašnje?

Uzgred, srećna nova 2017.

Nije mi jasno zasto bi se neko maltretirao uvozom kad za te pare mozes da kupis toshibu ovde!!!
[ Vlaja 011 @ 02.01.2017. 09:09 ] @
Samogradnja je i strast, i intelektualni izazov. To su slatke muke, i niko
ko je uspeo, se ne kaje.

A i ne može za te pare.

Mi ustvari i nemamo stvarnu cenu te home-made Toshiba TP.

"zoxor"-ov kolega je svoju nabavio od firme u kojoj radi (Grapa), pod
vrlo povoljnim, netržisnim uslovima.

Jedan od dva moja problem je to što prodavci izbegavaju da mi odrede
toplotni gubitak kuće na -15C, na osnovu podatka da je kuća, noću od 23h
do 07h ujutru (za 8h grejanja) potrošila 33Kwh (75 dinara) pri vlažnosti
od 98% i vetru od 3m/s, i prosečnoj temperaturi od -6C, tokom tih 8h.

Prodavci koriste inženjerske aproksimacije i tabliće, koje su neuporedivo
ne tačnije od moje izmerene potrošnje.

Jedan kaže kupi 16-icu, drugi kaže 14-icu,... a ja mislim, ali nemam dokaza
osim svakodnevnog merenja potrošnje, da mi je dovoljna i 11-ica, koja je
ujedno i najefikasnija TP sa COP=4,8.

Logika zdravog razuma je neumoljiva: ako kuća na -6C troši 4Kwhh/h tokom 8h,
zašto bih kupovao TP koja na -15C (kojih je prošle godine bilo 20h tokom cele
zime!) daje 8kw, ako mi kuća troši osetno manje?

Nevoja je što ja ne znam kako da na osnovu izmerene potrošnje, odredim
potrošnju kuće na -15C.

Imali na forumu neki baja da mi znanjem pomogne da odredim toplotni gubitak
moje kuće na osnovui navedene potrošnje?

Na 2 km od kuće je automatska stanica HMZS i preko interneta imam, svakog
trena sve potrebne meterološke podatke.



[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 02.01.2017. u 10:29 GMT+1]
[ zoxor @ 02.01.2017. 10:13 ] @
Ti treba da znas sta hoces a ne da smaras inzinjere prodaje sa svojim filozofijama.
[ tihi2 @ 02.01.2017. 12:44 ] @
Citat:
Vlaja 011:Jedan od dva moja problem je to što prodavci izbegavaju da mi odrede
toplotni gubitak kuće na -15C, na osnovu podatka da je kuća, noću od 23h
do 07h ujutru (za 8h grejanja) potrošila 33Kwh (75 dinara) pri vlažnosti
od 98% i vetru od 3m/s, i prosečnoj temperaturi od -6C, tokom tih 8h.
Nevoja je što ja ne znam kako da na osnovu izmerene potrošnje, odredim
potrošnju kuće na -15C.

Imali na forumu neki baja da mi znanjem pomogne da odredim toplotni gubitak
moje kuće na osnovui navedene potrošnje?
Nisam baš neki baja a ni prodavac pa ti mogu reći...
Na -15*C pod istim uslovima, računica kaže da imaš 5.4kW gubitaka...
Dakle, dodati malo rezerve (50%), naći krivu snage i videti kolika je snaga za koju temperaturu (uračunati laganje tj merenje pod idealnim uslovima koje mi nemamo) i eto rešenja.
Naravno, od viška snage niko nije imao problema dok od manjka...
[ zoxor @ 02.01.2017. 13:19 ] @
@vlaja011/cokacunami

Kupi vise nesto iz bugarske pa taman da se i to proba.
[ Vlaja 011 @ 02.01.2017. 14:06 ] @
tihi2,

Veoma ti hvla. Ovaj forum bi trebalo da ti dodeli status počasnog člana.

Žalosno je da sam od tebe dobio podatke, koje nisam ni od jednog HVAC inženjera.
Čak i tvoja gruba računica, a znajući te, verujem da je tačna, pokazuje da sam bio
u pravu, da 11-najstica apsolutno zadovoljava toplotne potrebe kuće, za 95% grejne
sezone.
Za vikend je najavljeno -14C, pa ćemo da domerimo.


zoxore,

Mislim da sam savršeno jasno napisao šta hoću:

Da utvrdim STVARNI toplotni gubitak kuće, i da na osnovu njega izaberem TP,
a ne da kupim TP na osnovu statistički-tablično određenog gubitka, i da zbog
toga narednih 10-15 godina trošim 10-15-20% više struje nego što treba, i da
mi TP duplo brže crkne, nego što bi, da je giubitak znalački određen.

Mušterija, koja zdravorazmski razmišlja, zamara samo onog trgovca, koji nije
naučio osnovne postulate trgovine - da je mušterija uvek u pravu, i da je
zadovoljna mušterija, najbolja reklama.

Pogotovo, što je inženjeru, HVAC profesionalcu, dovoljno 10-tak minuta, da na
osnovu datih podataka, iz literature, odredi gubitak moje kuće, i time osvoji
poverenje mušterije, od koje očekuje da njegovoj firmi donese posao od 3,500€, ili više.
A može i brže, interpolacijom, ali sa greškom od oko 5%.

Od Bugara, Rumuna, Mađara,... bih odavno kupijo, da na granicama nisu onakva g....
No ni to nije isključeno pored tretmana koje dobijamo od srpskih trgovaca.
[ SG kamikaza @ 02.01.2017. 14:16 ] @
http://microma.rs/kalkulator/
Probaj ovde da uneses sto tacnije podatke,dobices bar priblizno izracunate gubitke. Opet mozes da menjas temperature spoljne/unutrasne pa se pronadji negde.
[ tihi2 @ 02.01.2017. 14:53 ] @
Po tom kalkulatoru imam 11250kWh gubitaka a ustvari moji gubici su 11-12000kWh. To je skoro ok.
Po tom kalkulatoru potrošnja 33700kWh za zimu je abnormalna jer kad sam se grejao samo na struju trošio sam 20000kWh.
A to se i slaže sa računicom ako je presečna zimska teperatura +5*C (tada se troši 4.2kWh) pa puta 24h pa puta 180 dana...
To se slaže i sa sadašnjom potrošnjm na TP.
[ zoxor @ 02.01.2017. 15:21 ] @
Vlaja011/cokacunami

Projektovanje izrada proracuna se naplacuje besplatno mozes dobiti samo kalkulaciju iz tabele!
Ti mislis da mozes da zamajavati inzinjere prodaje koji nisu call centre za tebi slicne!
[ SG kamikaza @ 02.01.2017. 17:11 ] @
@Tihi2
Mislio sam samo na proracun toplotnih gubitaka,i meni se cinilo preterano za novcani deo.
[ tihi2 @ 02.01.2017. 17:25 ] @
Pravi proračun se radi kao projektna dokumentacija objekta i obuhvata snimanje na terenu detaljnu analizu i detaljni proračun. To rade prejektantske kuće, rezultat j eprojekat pa na osnovu toga svega investitor/vlasnik traži izvođača- Tu se ne preporučuje ni tip grejanja ni energent.
Tek posle toga se traži izvođač koji po pravilu nije isti kao projektant pri čemu investitor obavezno angažuje nadzorni organ koji kontroliše sve faze rada i odgovoran je ako nešto ne valja.
Sve to košta ali za zgrade se mora (bar papirološki) ispuniti.
Pošto je to nama pojedincima skupo, mi tražimo prečice, "iskusan" majstor sa preporukom je za nas i projektant i izvođač i nadzorni organ... ako nešto ne valja (a svi se predstavljaju kao majstori) obično nam majstor pokaže za koji organ da se uhvatimo, ne javlja se na telefon (obično je to, uz ime, jedina veza sa njim) ili je u gužvi dok se mi ne opametimo i čvrsto odlučimo "onaj majstor nema pojma, NEĆU NIKAD VIŠE DA GA ZOVEM!!!".
Al smo ga kaznili....

Ovo raspitivanje pre početka posla je retko i svakako na mestu. E sad, dal su svi raspoloženi da računaju, imaju vremena, volje i slično... zavisi od majstora. Da mora - ne mora. Ako proceni da nije ozbiljna mušterija obično se povuku na neki izgledniji posao...

Zato je proverena taktika pojaviti se kao laik, pitati kao neznalica šta sve treba i pozvati da se pogleda na terenu... Pa kad dođe onda saznati šta se može, a obavezno pitati koliko šta košta... i prikupiti ideje i ponude.

I ne zaboraviti nikada ko je gospodin kupac i da JEDINO OD KUPCA zavisi kome će dati posao i poverenje.

@SG
proračun toplotnih gubitaka je tu negde, ali ukupno potrošeno za zimu je preterano...
[ Vlaja 011 @ 02.01.2017. 17:59 ] @
tihi2,

Možeš li mi reći koliko vremena ti je trebalo da na osnovu podataka o potrošnji
moje kuće i meteroloških podataka odrediš da je njen toplotni gubitak 5.4kW ?
[ mali genije @ 02.01.2017. 18:40 ] @
Citat:
tihi2:
Pravi proračun se radi kao projektna dokumentacija objekta i obuhvata snimanje na terenu detaljnu analizu i detaljni proračun. To rade prejektantske kuće, rezultat j eprojekat pa na osnovu toga svega investitor/vlasnik traži izvođača- Tu se ne preporučuje ni tip grejanja ni energent.
Tek posle toga se traži izvođač koji po pravilu nije isti kao projektant pri čemu investitor obavezno angažuje nadzorni organ koji kontroliše sve faze rada i odgovoran je ako nešto ne valja.
Sve to košta ali za zgrade se mora (bar papirološki) ispuniti.
Pošto je to nama pojedincima skupo, mi tražimo prečice, "iskusan" majstor sa preporukom je za nas i projektant i izvođač i nadzorni organ... ako nešto ne valja (a svi se predstavljaju kao majstori) obično nam majstor pokaže za koji organ da se uhvatimo, ne javlja se na telefon (obično je to, uz ime, jedina veza sa njim) ili je u gužvi dok se mi ne opametimo i čvrsto odlučimo "onaj majstor nema pojma, NEĆU NIKAD VIŠE DA GA ZOVEM!!!".
Al smo ga kaznili....

Ovo raspitivanje pre početka posla je retko i svakako na mestu. E sad, dal su svi raspoloženi da računaju, imaju vremena, volje i slično... zavisi od majstora. Da mora - ne mora. Ako proceni da nije ozbiljna mušterija obično se povuku na neki izgledniji posao...

Zato je proverena taktika pojaviti se kao laik, pitati kao neznalica šta sve treba i pozvati da se pogleda na terenu... Pa kad dođe onda saznati šta se može, a obavezno pitati koliko šta košta... i prikupiti ideje i ponude.

I ne zaboraviti nikada ko je gospodin kupac i da JEDINO OD KUPCA zavisi kome će dati posao i poverenje.

@SG
proračun toplotnih gubitaka je tu negde, ali ukupno potrošeno za zimu je preterano...

Zato je genije kupio termalnu kameru :-).........Sta cu sve tek da kupim kad porastem...


@Vlaja
imas pp.
[ Vlaja 011 @ 02.01.2017. 18:43 ] @
još jedan vredan sajt za samograditelje

http://vi.raptor.ebaydesc.com/...1&ds=0&t=1482378421746
[ tihi2 @ 02.01.2017. 19:10 ] @
Genije je genije.
Jel kad pokaže crveno oko prozora oma i izračuna koliko je to kW i para?
Ja hoću da naručim jednu za auto da vozam ko čovek kad je magla... a poslužila bi i za to.
[ mali genije @ 02.01.2017. 19:37 ] @
Citat:
tihi2: Genije je genije.
Jel kad pokaže crveno oko prozora oma i izračuna koliko je to kW i para?
Ja hoću da naručim jednu za auto da vozam ko čovek kad je magla... a poslužila bi i za to.

ima neki softver al da budem iskren nisam ga nikad koristio :-)
Da bi vozio ko covek u magli treba ti kamera koja kosta poooooprilicno zelembaca
[ zoxor @ 02.01.2017. 19:41 ] @
Kupis Mercedes S class i dobijes gratis ;-)
[ tihi2 @ 02.01.2017. 20:08 ] @
Ako je i upola kao što je nacrtano....
https://www.aliexpress.com/ite...fe-a001-4aa0-b14a-f927acd82f5f
[ mali genije @ 02.01.2017. 20:23 ] @
Nema od te ljubavi nista,narocito po magli....ima sve da bude belo :-)
A zna se celo selo smrce belo samo pop radi dop:-)
uzmi ovo :-)
http://www.metroteh.rs/flir-e50?gclid=COOy9dOlpNECFUEUGwodQM8Caw
A nije ovoj mojoj ni blizu
[ tihi2 @ 02.01.2017. 21:02 ] @
U breee, pa ti misliš da ja ležim na zlatnim polugama!
Ova košta ko dve prve ljubavi...
Jeftinije mi je da te zovem na kafu, rakuju, ručak i da, onako slučajno, poneseš to čudo.
Ona kineska ima mod za maglu a video sam i na jednoj mečki da to može da radi. Ove obične IR su sve bele kad je magla i dim (imam i ja kamere oko kuće) al kao može frekvencija da se namesti da radi kako treba.
Za te pare bi i probao... svakako za običnu noć će biti dobra.
[ tdtdtd @ 04.01.2017. 13:15 ] @
za vlaju011 evo kako:4kw x (22+15/22+6)=4kw x 1.32=5.28kw sto znaci da ce ti ta pumpa od 11kw raditi bar 12h dnevno na -15c. 22c je sobna temp.
[ Vlaja 011 @ 05.01.2017. 18:54 ] @
tdtdtd

Hvala na pomoci.

Moja zivotna fiolozofija je: LENJOST SE NE ISPLATI.
Zato malo drugacije gledam na mnoge stvari, pa i na grejanje kuce.

Meni nije problem da TP radi 12h dnevno, vec u kom rezimu ce da radi tih 12h
i koliko ce struje da potrosi.

Ne interesuje me da pokrijem tih par desetina sati, koliko je prosle godine bilo -15C, vec
da tokom 4,8 (od 5) meseci grejne sezone ostvarim sto jeftinije grejanje i sto optimalniji
rad TP - da se sto redje gasi i da sto redje radi na punom kapacitetu.

Uopste ne nameravam da koristim elektricne grejace iz TP, niti hocu da mi TP radi na, maksimalnoj
potrosnji, ili blizu nje. Planiram da mi automatika iskljucuje pumpu a pali el. kotao kada pumpa predje
80-90% maksimalne potrosnje struje, nocu. A danju ce me alarm upozoravati da upalim Centrometalov
kotao na drva.
Po mojoj proceni to nece biti vise od 7-10 dana godisnje.

Na -15C i 100% vlaznosti, uopste ne planiram da koristim TP vec jedan od 2 druga kotla.

Na forumu Koju klimu, su realizaciju iste te logike prijavili 2-3 clana, od kojih jedan sa Fujicama od 7000 BTU
greju ceo stan i trosi sjajnih 250Kw mesecno. A ima i drugih primera.

Moj cilj je da se maksimalno priblizim tome, koliko je to moguce sa radijatorskim sistemom CG.

Zato mi je najvaznije, za donosenje odliuke, tablica toplotnog kapaciteta grejanja i potrosnje struje,
BEZ KORISCENA EL.GREJACA, na raznim rezimima rada RAVa i Estie-4 od 11Kw i 14Kw NOMINALNE
snage grejanja.
[ Vlaja 011 @ 06.01.2017. 14:29 ] @
Svima, koji govore Engleski, i koji žele da nauče o TP i samogradnji
preporucujem ovaj forum, i blog koji je premasio 1,000.000 posetilaca:

http://ecorenovator.org/forum/...emade-heat-pump-manifesto.html
[ tihi2 @ 06.01.2017. 19:43 ] @
Filozofija je jedno a život nešto drugo.
Prvo je potrebno jasno definisati ciljeve. Oni mogu biti
1. ekonomski
2. tehnički
3. hedonistički
4. sigurnosni
5. možda postoje još neki...
6. kombinacija prethodnih a to je onda višekriterijumska optimizacija koja baš nije tako jednostavna

Pod 1.: najjeftinije grejanje je šta? Ukupna investicija + godišnji troškovi pa to podeljeno na npr 10 godina? Tu nikako ne može da se isplati kupovina 3 kotla da bi se koristio 7-10 dana godišnje.
Pod 2.: najveći COP je cilj ali većini je manje važno koliki je ako je ukupan račun mali. Šta me briga što će 10 dana raditi grejač na TP kad me to košta malo?
Pod 3.: zadovoljstvo da se ima TP. Kako zadovoljstvo nema cene tako znam ljude koji su dali 7-10 000 evra da imaju TP i sada se greju vrlo jeftino. Sa velikim zadovoljstvom mi kažu kako je to super grejanje i kako je njihov račun za 20% manji od moga. I srećni su. A tuđu sreću ne treba kvariti.
Pod 4. ako je TP glavni izvor grejanja, pa nestane struje onda kotao na struju nije rešenje, to uvek mora biti neki drugi energent (drva, gas...)
Pod 6.: e tu dolazi lepa matematika koja je objektivna. I tako se radi domaćinski ali malo ko to radi.


[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 06.01.2017. u 21:07 GMT+1]
[ totalwebing @ 07.01.2017. 11:05 ] @
Potrosnja toplotne pumpe voda-voda za decembar jel imate?

A najvise ce me interesovati za ovaj mesec Januar.

Pozz
[ rovaccccc @ 07.01.2017. 11:17 ] @
Imam i ja jedno pitanje.
Zanima me razlika izmedju pumpe zrak-zrak i zrak-voda prilikom defrosta.

Opste poznato je da za vrijeme defrosta se obrne situacija,pa ledeni freon ide u unutrasnju jedinicu,a topli freon ide u vanjsku da to odmrzne.
Kod klima je to rijeseno tako sto unutrasnja jedinica ne duva za vrijeme defrosta pa nece hladit prostor.

Mene zanima kakva je situacija kod unutrasnje jedinice zrak-voda..........pretpostavljam da topli freon ide kroz neku spiralu nekakav izmjenjivac koji je u vodi,i kad je topal on naravno grije vodu.

A sta kad ide u defrost,tad je valjda taj unutrasnji izmjenjivac leden,jel ispada da za vrijeme defrosta on hladi vodu u tom spremniku ???
[ zoxor @ 07.01.2017. 12:25 ] @
Tako je.
Ako postoje el grejaci zavisno od podesavanja oni mogu da se ukljuce.
[ SG kamikaza @ 07.01.2017. 13:39 ] @
Kod mene je TP v/v potrosila 577 kw ukupno. 375 Kw skupe i 202kw jeftine struje. Od 01.12.-01.01.
[ Vlaja 011 @ 07.01.2017. 14:15 ] @
tihi2,

"....tako se radi domaćinski ali malo ko to radi."

Upravo to je moj cilj: DOMACINSKI grejati kucu.
A za mene, domacinski, znaci: NE BACATI NOVAC.

No, ni u cemu se, bez napora, ulaganja, i gresaka, ne stize do vrha.

A iracionalno ponasanje drugih, koje sam kao ozenjen covek,
naucio da prihvatam i tolerisem. nikako ne smatram da treba
da mi bude uzor.
Naprotiv, i svoje sopstveno osudjujem, i menjam. kad ga sagledam.

======================================

No manimo se filozofije. Od nje nema grejanja.

Citajuci sjajni ecorenovator.org forum, uocio sam da u njihovoj samogradnji
dominira koncepcija koja kod nas, ako ne gresim, nisam uocio:

"...A three-phase compressor and a variable speed drive and an Electronic
Expansion Valve, all controlled by A Raspberry Pi microcomputer."


Ima li neko iskustava u samnmogradnji, po ovoj koncepciji?
[ Vlaja 011 @ 07.01.2017. 14:21 ] @
SG,

Da bi ludi imali adekvatnu informaciju, dodaj povrsinu kuce i njen toplotni gubitak.
[ SG kamikaza @ 07.01.2017. 15:07 ] @
Tip samogradnje koji si gore naveo,zahteva da jedan covek ima znanje iz elektronike,programiranja,automatike i frigotehnike,sto ne verujem da ima mnogo ljudi....a ako ima sva ta znanja,ta jedna osoba verovatno ima i novaca da samogradnju prepusti nekom drugom. U drugom slucaju,treba tim ljudi za tako nesto,ili tim drugara....svakako je jedan vrlo ozbiljan projekat u pitanju,nimalo naivan,jer je u srbiji svaka greska na kojoj ucis vrlo skupa i obicno se nema prostora za drugi pokusaj.

Sto se tice kuce,ona je 130 mkv,i ako sam dobro sve racunao peske i opet proverio na onom sajtu,gubitci su ne vise od 7kw na -10.
[ mali genije @ 07.01.2017. 15:25 ] @
Citat:
SG kamikaza: Tip samogradnje koji si gore naveo,zahteva da jedan covek ima znanje iz elektronike,programiranja,automatike i frigotehnike,sto ne verujem da ima mnogo ljudi....a ako ima sva ta znanja,ta jedna osoba verovatno ima i novaca da samogradnju prepusti nekom drugom. U drugom slucaju,treba tim ljudi za tako nesto,ili tim drugara....svakako je jedan vrlo ozbiljan projekat u pitanju,nimalo naivan,jer je u srbiji svaka greska na kojoj ucis vrlo skupa i obicno se nema prostora za drugi pokusaj.

Sto se tice kuce,ona je 130 mkv,i ako sam dobro sve racunao peske i opet proverio na onom sajtu,gubitci su ne vise od 7kw na -10.

Ima i takvih poznavalaca materije :-).....
Nego odradi li onaj ventil kod tebe?
[ SG kamikaza @ 07.01.2017. 15:41 ] @
Za svaku pohvalu ako ima,i iskreno skidam kapu onome ko vlada sa svim tim u paketu(verujem da si na sebe mislio ;-) )
Nisam nista sa ventilom odradjivao,verovatno ce se cekati pred kraj sezone kad budemo radili merenje tj uporedjivali razliku sa pocetka sezone,da li je i koliko doslo da formiranja naslaga na izmenjivacu.
[ mali genije @ 07.01.2017. 15:52 ] @
Ako je bunar kvalitetno odradjen i zasut kvarcom+adekvatno bunarsko sito neces imati nikakvih problema
[ SG kamikaza @ 07.01.2017. 16:13 ] @
Namotano je bas bunarsko sito,nije neka paljena zica,licna ili mreza za komarce kao sto sam vidjao i slusao kod drugih. Zasut je kako treba. Jedino sto sam ja nosio vodu na analizu pa znam koncentracije kalcijuma i gvozdja,koje su dostavelike. Doduse na predfilteru pumpe,bas sam ga juce skidao da pogledam,skoro da nema nista,ali komsa je pred pocetak sezone imao skoro pa zacepljen izmenjivac. Doduse neko mu je pre par godina savetovao da skine predfilter,a i bunar koji koristi je upitnog kvaliteta,posto je star par decenija,pa je odradio ciscenje izmenkivaca. A i scroll-ov drugar bora,ako je isti bora na kog jamislim,daje na njegove pumpe 5 ili 7 god garancije ali uz obavezno godisnje ispiranje izmennivaca na bunarskoj strani,70€ to kosta. Vec kad ima ko da premeri sto da se i ne odradi.
Inace,za povratnu vodu koristim sistem povratnog bunara fi110 i iskopane drenaze od oko 40m,ali sam pre dva dana otvorio kraj drenazne cevi i posto se zavrsava u njivi,prokopao sam jedan kanal do razora da ne bi bilo kukulele,posto se voda pocela zadrzavati na skoro pa gornjem nivou.
[ Gavara @ 07.01.2017. 18:53 ] @
Problem sa bunarskom vodom nije tako jednostavan.
Naravno dobro izradjeni filteri i zasuni obezbedjuju " cistu " vodu bez primesa peska i slicnih fizickih necistoca.
Problem je u gvozdju, kalcijumu, manganu i slicno.
Oni se izdvajaju na svim mestima gde voda pri proticanju nalazi na otpor. To su na primer fitinzi tp kolena i sl., ali najugrozenije mesto je izmenjivac gde su i otpori najveci.
Tu dolazi do izdvajanja ovih metala i talozenja odnosno zacepljenjea i smanjenja protoka.
Tada COP pada a u najgorem slucaju sistem nedobija dovoljnu kolicinu vode i staje sa radom.
Narocito lose vode su kod nas u Novom Sadu i okolini.
Ima bunara koju se su za nase potrebe radile profesionalne firme u okolini Beograda gde izmenjivace nisam cistio vec 4 godinu.
U Novom Sadu, bunare koje je izradjivala ista firma, slicnih su protoka, cistim ih barem dva puta u sezoni.
[ tihi2 @ 07.01.2017. 18:56 ] @
Čisti se samo izmenjivač ili i bunar? Kako bunar?
[ tihi2 @ 07.01.2017. 19:02 ] @
Citat:
Vlaja 011:
Citajuci sjajni ecorenovator.org forum, uocio sam da u njihovoj samogradnji
dominira koncepcija koja kod nas, ako ne gresim, nisam uocio:
"...A three-phase compressor and a variable speed drive and an Electronic
Expansion Valve, all controlled by A Raspberry Pi microcomputer."

Ima li neko iskustava u samnmogradnji, po ovoj koncepciji?
Za ovu zimu sam hteo da unapredim upravljanje Raspberryjem ali se ispostavilo da mi se investicija neće isplatiti ni za 5 godina... pa odustao. Privremeno.
[ Gavara @ 07.01.2017. 19:19 ] @
Citat:
tihi2:
Čisti se samo izmenjivač ili i bunar? Kako bunar?


I jedno i drugo se cisti, samo sto se ciscenje bunara zove komprimovanje.

Prvo se kroz cev bunara kompresorom utiskuje vazduh da se odagna necistoca sa filtera, a zatim se bunar ispira.

Ciscenje izmenjivaca ide na vise nacina zavisno od tipa, ali sa pumpom i kiselinom je najlakse i najefikasnije.
[ tihi2 @ 07.01.2017. 19:44 ] @
Ovo za izmenjivač sam znao al za bunar nisam a pretpostavio sam da bi trebalo.
[ SG kamikaza @ 07.01.2017. 20:13 ] @
Prosli mesec sam ispirao povratni bunar kod sebe,i mogu vam reci da je dosta toga izaslo iz njega,nesto sto nije mulj vec lici kao na naslage gvozdja,takve je boje bilo
[ Vlaja 011 @ 08.01.2017. 09:33 ] @
tihi2,

....unapredim upravljanje Raspberryjem....

U čemu je poenta? Koliko se secam internet cena Raspberry microcomputer-a je 50-setak $ ?
[ tihi2 @ 08.01.2017. 12:11 ] @
Nije on problem već frekventni kontroler koji košta 300evra...
Verovatno ću naručiti Raspberry mada je i varijanta PC kojih imam nekoliko P4 viška koji stoje. Jedino što PC troši oko 30W bez ekrana (al je džabe) a Raspberry oko 10W.
Moja elektronika je stara 4-5 godina i hteo sam da je malo unapredim, stavim tač ekran, premestim komande u sobu i tako.
[ SG kamikaza @ 08.01.2017. 13:02 ] @
Kakva ti je bila zamisao upravljanja i automatike sa frekventnim i ostatkom komponenti?
[ tihi2 @ 08.01.2017. 17:04 ] @
Frekventna regulacija brzine rada kompresora. A pored toga i merenje sa 11 senzora koje sad imam i prikupljanje i arhiviranje podataka svakih 20 minuta.
To bi značilo od on-off TP napraviti invertersku klimu.
[ SG kamikaza @ 08.01.2017. 17:19 ] @
A da li je neophodno pored f.regulacije kompresora odraditi i regulaciju ventilatora na tvojoj tp,ili je dobro/dovoljno da oni ostanu kako trenutno jesu?
[ tihi2 @ 08.01.2017. 17:42 ] @
Šta znam, ja ventilator ne bi dirao. Trošak je 2x150W a višak kapaciteta na ventilatorima neće smetati. Mada i oni se mogu uključiti na isti vod.
Primamljivo mi je da za pola snage troši 12.5% energije a za 80% snage troši 50% struje (ako se dobro sećam). Mada meni za 5.5kW treba 600evra za takav Omron.
Nalazio sam i neke sa fiksnim frekvencijama (Šnajder je sa 4) koji je jeftiniji. Verovatno bi mi i to bilo dobro.
[ SG kamikaza @ 08.01.2017. 18:02 ] @
Kakvi su ventilatori mono ili trofazni? Ukoliko ima potrebe voziti ventilatore preko f.r. mozda ne bi bilo dobro koriatiti isti jer bi onda na istoj frekfenciji terao i kompresor i ventilatore. Stvarno ne znam kako je to reseno na inverter klimama,verovatno zna neko iz ekipe zoxor/tvrdoglavi/mali genije.
[ SG kamikaza @ 08.01.2017. 18:05 ] @
Mogao bi ovih dana na poslu da spojim neki motor na f.r. pa da ti snimim video u razlikama potrosnje na recimo 25-50-75-100% posto ama bas nikad nisam obracao paznju na te podatke,bar cu i ja nesto korisno videti.
[ neznam nisam odavde @ 08.01.2017. 18:22 ] @
izuzetna diskusija i vrlo zanimljiva razmišljanja.Dugo me nije nešto ovako zaintrigiralo.Pitanje za Tihi : Ako montirate invertor i budete regulisali br.obrtaja kompresora ko će preuzeti vođenje ekspanzionog ventila(ako se nevaram kod vas je eksp. ventil a ne kapilara) i?Možda sam prevideo taj detalj ali bez promene ugla vođenja ventila ni promena brzine kompresora neće doneti nešto spektakularno osim po ličnom iskustvu nižu temperaturu kondenzacije ujedno i nižu tačku isparavanje što daje rezultat češćeg i bržeg zaleđivanja spoljne jedinice.Pitanje za sve koji imaju vazduh voda Kako ste prošli ovih dana kod ekstremne vlage i dugotrajne temperature između -5 i + 3 Kod mene je bilo vrlo veselo ali uspeo sam da ne dodajem međurezervar niti elektro otapanje spoljneg saća.
[ tihi2 @ 08.01.2017. 20:20 ] @
@SG kamikaza
Ako imaš prilike probaj. Meni se čine zanimljive snage 50-60-80-100. Mislim da ispod 50% snage ne bi trebalo ići jer je tu potrošnja struje 12.5% pa mi se čini da je mala ušteda.

@ne znam nisam odavde
Da, dobro pitanje. Ventilator svakako ne bih dirao, mislim da je monofazni (a kompresor je trofazni) pa verovatno i ne bi mogao...
Ekspanzioni ventil takođe nisam planirao da diram. Pošto kompresor (sada) stalno radi na punoj snazi, pomeranjem ugla ekspanzionog ventila (6-62*) regulišem temperaturu na kondenzatoru.
Ako bi kompresor radio sa manjim obrtajima onda ne bi mogao da nabije isti pritisak kao kad radi punom snagom i na kondenzatoru bi imao manju temperaturu. Koliku? Nemam pojma, trebalo bi eksperimentisati. Možda se preko mase gasa i protoka može izračunati, ko zna, ja nisam probao da to računam. Verovatno može.

Računanje temperature nije jednostavno jer to zavisi od puno faktora (ugla expanzionog ventila, efikasnosti izmenjivača, protoka vode u izmenjivaču, temperature ulazne vode u izmenjivač, spoljnje temperature, vlažnosti vazduha i možda još nečeg).

Ja sada imam ovakvu situaciju: na spoljnjih 0*C, ugao exp. ventila 10*, kondezator 45*C, ulazna voda 35*C, izlazna 40*C, pumpa 250W i piše kao protok 5m3/h.
Ako je ulazna voda 40*C, izlazna je 45*C a kondenzator je 50*C. U oba slučaja TP radi pa se gasi što znači da postigne zadate temperaturu u kući (hoću reći napuni rezervoar od 1000l tom temperaturom vode) i da ima dovoljno snage.
Granica za exp. ventil je 92*C (piše u uputstvu) a najviše što sam video je 68*C kada sam ostavio exp ventil na 10* kad je napolju bilo preko +10.

Stvar je da ja kod mene nisam primetio da išta reguliše otvor exp ventila osim onog što ja namestim. Kad ide u defrost, otvara exp. ventil, menja smer gasa, pali kompresor i zatvara ventil do 30* (toliko sam ponovo ja podesio) dok ne odledi (zagreje isparivač na 35*C) pa opet vraća smer i zatvara ventil dokle sam namestio.

Kakvo je vaše upravljanje i koja je veza brzine kompresora sa uglom exp. ventila? Kad se ima kapilara jedino brzinom kompresora se može regulisati snaga i to je jasno.
[ neznam nisam odavde @ 09.01.2017. 11:44 ] @
Možda da malo razjasnimo neke pojmove.Kod klasičnog eksp.ventila je smer kretanja gasa strogo definisan i nisam još video da neko sa kombinacijom klasični ekspanzioni + 4 kraka ventilmože da otapa spoljno saće.Kod kapilare i "elektronskog"ekspanzija može da se desi u obe strane pa je onda lako četvorokrakim ventilom obrnuti redosled događanja tj otopiti spoljnu ujedinicu.Koliko nam energije za to otapanje treba kao i odakle potrebnu energiju uzeti je posebna tema kojom nevidim da se neko bavi.Vazduh voda je priča koju vrtim od 2012te i otprilike sam na tom mišljenju da sama invertorska tehnologija regulacije broja obrtaja kompresora nije donela toliko revolucionarne rezultate jer evo i ove zime su se invertori ledili i gubili izmenu pa bez obzira koliko je xxxx novaca za njih odbrojano.
[ tihi2 @ 09.01.2017. 12:30 ] @
Piše ovako Electric expansion valve is controled automatically. Dal je to elektronski ne znam.

U uputstvu piše:

Running state when defrost:

Compressor off, fan off, postpone 50s, 4-way valve open, postpone 40s still ,compressor on,cycle water pump on a u stvari radi

Compressor off, postpone 50s, fan off, postpone 20s, 4-way valve open, postpone 40s still ,compressor on, (kad odledi) compressor off, postpone 20s , 4-way valve close, postpone 40s still, fan on, postpone 30s , Compressor on


Sećam se Vašeg rešenja za otapanje direktno gasom.

Ja uštedu vidim u tome da meni na temperaturama preko +5 (sigurno više od 60% zime) ne treba ni pola snage koju imam a to znači potrošnju struje od 12.5% u odnosu na sadašnju.
Koliko mi treba od 0 do +5 gde ima defrosta ne znam a lako se može probati. Neka mi treba 70% snage (to je još oko 20% zime) a to je potrošnja struje od oko 50% u odnosu na sada...

Oko ugla eksp. ventila...
Ja sada regulišem temperaturu ekspanzije uglom exp. ventila jer mi je brzina kompresora konstantna (uvek maksimalna i ne mogu da je regulišem jer je on-off TP).
Isti efekat mogu da postignem da fiksiram ugao exp. ventila a da smanjujem obrtaje i time trošim manje struje.
[ Vlaja 011 @ 09.01.2017. 20:11 ] @
Mislim da ova sprava može biti interesantna

http://electrical-engineering-...-behind-household-power-savers

makar i kao zaštita -surge protector .
[ Vlaja 011 @ 12.01.2017. 12:17 ] @

Samograditelji, sacuvajte ovaj link

http://www.ebay.com/itm/NEW-TO...main_0&hash=item3cd2efb151
[ SG kamikaza @ 12.01.2017. 15:00 ] @
Ne bih da ti kvarim entuzijazam,ali kad skupis na gomilu cenu fr,dostave,carine i pdv dolazis blizu sume neceg ozbiljnijeg sto mozes u srbiji da kupis,a povrh svega imaces ostvarljivu garanciju. Ovom kinezu mnogo sta moze poci po zlu. Ko ima para kupi yaskawu,ko ima manje para kupi omron danfoss,a ko bas ide u minimum za fr neka kupi santerno ili kontrol tehniks,ali ovo ne preporucujem,upravo iz razloga za sta je namenjen. Da je namenjen za kontrolu nekog ventilatora ili pumpe za vodu ok,ali za inverter tp nikako.
[ Vlaja 011 @ 13.01.2017. 06:42 ] @
SG,

Hvala za drugarski savet.

Verovatno si u pravu za ivertersku TP vazduh-voda, kod koje je najveći problem
nedostatak znanja i iskustva.

Ali voda-voda se moze napraviti za oko 1600E, i to bolja od kupovnih, jer se skoro
sve domaće V-V pumpe prave bez aksijalnog ulaznog izmenjivača, što je dugoročno
gledano, za mene, veliki minus, jer je napojna voda potencijalni izvor brojnih problema.
[ Vlaja 011 @ 13.01.2017. 09:58 ] @
Upravo mi pade napamet jedna nerazradjena ideja

Da se upotrebom Grundfos Magna 3 pametne cirkulacione pumpe,
koja ima mogu'nost frekventne regulacije, i temperaturnim senzorima
primitivno ali dovoljno upotrebljivo upravlja radom i Inverterske spoljasnje
jedinice, i celog centralnog sistema grejanja ?
[ zoxor @ 13.01.2017. 10:08 ] @
Nije mi jasno kako mislis da upravlja inverterskom spoljnom jedinicom??
[ SG kamikaza @ 13.01.2017. 10:55 ] @
Ajd ovako da dam jedan primer veceg sistema,ali principa vazduh voda. U pitanju je čiler,velike snage, sa 12 kompresora u 4 grupe po 3 komada. Zavisno od potrebe se pali automatski grupa po grupa,a unutar njih kompresori. Svaka grupa ima svoja dva ventilatora sa integrisanim f.r. koji zavisno od broja kompresora startovanih u grupi menja i brzinu rada ventilatora. Standardni on off sistem ali zbog tandem izvedbe nesto priblizno inverter varijanti.
Inverter tp,kao i klima,bi trebala broj obrtaja kompresora do uskladjuje sa temperaturnim razlikama vode na radijatorskoj strani,ili sa pritiscima freona sto opet direktno utice na temperaturu vode,nemam licno iskustvo pa neka me ispravi neko ako gresim.tu je opet elektro ekspanzioni ventil sa svojom kontrolom,zatim i ventilatori sa promenljivim brojem obrtaja. I njen cilj bi bio kao i na klimi,da radi u kontinuitetu dokle god joj minimum snage ne postanene previse za trenutne potrebe. Magna 3 sa svojom cenom i ulogom ima smisla u slozenijim sistemima sa vise odvojenih vodova sa zajednickog sistema grejanja/hladjenja pa da tu izvrsi uskladjivanje protoka po potrebama. U kucnom sistemu,previse kosta i vrsi povracaj ulozenog dugoooo godina. Najprikladnija je za neke on/off sisteme,za inverter po meni nema potrebe i predstavlja uzaludno potrosen novac.
[ Gavara @ 13.01.2017. 12:26 ] @
Frekventno regulisana cirkulacijona pumpa na strani toplotne pumpe ima za cilj da tacno vodi i ostvaruje razliku temperature vode na ulazu i izlazu iz pumpe.
U zavisnoti od instalisanog sistema grejanja ona vodi dt= 5 ili dt = 10 K.
Ovim se postize stabilniji rad kompresora i freonske strane jer se protok na vodenoj strani menja u jedinici vremena. Tako dobijete optimalan rad kompresora od samog starta pa do postizanja zeljene temperature u sistemu.
Balansni regulirajuci ventil je najcesca kucna izvedba. Njime se fiksno definise protok u jedinici vremena po nominalnoj vrednosti za pumpu koju je definisao proizvodjac.
[ zoxor @ 13.01.2017. 13:54 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Ajd ovako da dam jedan primer veceg sistema,ali principa vazduh voda. U pitanju je čiler,velike snage, sa 12 kompresora u 4 grupe po 3 komada. Zavisno od potrebe se pali automatski grupa po grupa,a unutar njih kompresori. Svaka grupa ima svoja dva ventilatora sa integrisanim f.r. koji zavisno od broja kompresora startovanih u grupi menja i brzinu rada ventilatora. Standardni on off sistem ali zbog tandem izvedbe nesto priblizno inverter varijanti.
Inverter tp,kao i klima,bi trebala broj obrtaja kompresora do uskladjuje sa temperaturnim razlikama vode na radijatorskoj strani,ili sa pritiscima freona sto opet direktno utice na temperaturu vode,nemam licno iskustvo pa neka me ispravi neko ako gresim.tu je opet elektro ekspanzioni ventil sa svojom kontrolom,zatim i ventilatori sa promenljivim brojem obrtaja. I njen cilj bi bio kao i na klimi,da radi u kontinuitetu dokle god joj minimum snage ne postanene previse za trenutne potrebe. Magna 3 sa svojom cenom i ulogom ima smisla u slozenijim sistemima sa vise odvojenih vodova sa zajednickog sistema grejanja/hladjenja pa da tu izvrsi uskladjivanje protoka po potrebama. U kucnom sistemu,previse kosta i vrsi povracaj ulozenog dugoooo godina. Najprikladnija je za neke on/off sisteme,za inverter po meni nema potrebe i predstavlja uzaludno potrosen novac.


Odgovor glasi pretpostavljam za Vlaju
Ali dalje ne znam kako mislite preko tog kontrolera da upravljate sa inverter TP??
[ SG kamikaza @ 13.01.2017. 14:32 ] @
Jeste za vlaju, ali nisam siguran sad na koji ti kontroler mislis?
Vlaja ide sa pricom o samogradnji inverter tp vazduh/voda,ja to vidim kao uzaludan i skup posao u toj izvedbi,vise skup nego uzaludan da budem iskren.
Doduse verujem da misli o prepravci on off monoblok spolje jedinice da radi kao inverter,sto ke opet skupa prepravka i znaci gubitak garancije. Ja sam rekao ono sto mislim da sam u pravu,treba mu frekventi regulator za kompresor jos jedan za ventilator,mozda zamena tev,senzori pritiska,kontrola za tev...ako nisam u pravu,rekoh da me neko ispravi.
Da rezimiram.... ja nisam za takvu varijantu i moja prica naginje ka odgovaranju njega od tako neceg.
Ono sto ne znam,a pitao sam ali nisam dobio odgovor...
Da li kod inverter tp vodjenje ide po temperaturi vode ili po pritiscima freona?
I drugo da li je ventilator na spoljnim jedinicama inverter klima on off,ili mu se regulise broj obrtaja nekako?
[ zoxor @ 13.01.2017. 15:14 ] @
Samogradnja TP vazduh-voda bi bilo ludilo tu mislim napraviti uredjaj od sastavnih delova.

Ali mislim da Vlaja prica o vodjenju gotove spoljne jedinice na sta je odgovor ne osim ako nadje spoljnu jedinicu koja se vodi

sa 0-10V ili 4-20mA ali ja ne znam za tako nesto niti verujem da postoji.

Prepravka on off jedinice u inverter je bacanje para najverovatnije nikad nece raditi kako treba (ako uopste proradi)

Naravno da se vodi po temperaturi vode temperature freona (kod malih masina nema senzora pritiska) sluze za regulaciju samog freonskog kruga.

Kod skupljih modela ventilator spoljne jedinice se vodi nekom vrstom inverterskog vodjenja ali u unaped definisanim koracima.

[ SG kamikaza @ 13.01.2017. 15:36 ] @
Ok,slazemo se u oba slucaja...bilo da pravi inverter od on off,ili da radi dodatno vodjenje postojeceg invertera,nema smisla ni jedno ni drugo.
I hvala za odgovor na prethodna dva pitanja.
A ja bi trebalo da veceras budem u mogucnosti da tihom odradim proveru potrosnje motora sa f.r.
[ Vlaja 011 @ 13.01.2017. 19:10 ] @
Nije Gree za zezanje.

Samo da su im cene povoljnije (5850E)....

http://www.sinclair-solutions..../leaflet-monoblock-2016-en.pdf
[ Vlaja 011 @ 14.01.2017. 07:07 ] @
Kod gornjeg Gree-jevog monobloka, paznju mi je posebno privukla
upoteba Wilove pametne cirkulacione pumpe.

Očigledno je njenom upotrebom postignut osetan porast evikasnosti,
u porešenju sa prethodnom generacijom Gree-jevih monoblokova.

Mislim da će svi značajni proizvodjači prihvatiti taj trend, i da će oni
koji je prvi implementiraju, pobrati kajmak.


[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 14.01.2017. u 08:37 GMT+1]
[ Vlaja 011 @ 14.01.2017. 07:45 ] @
Da ne budem nepristojan:

Moja generalna ideja je napraviti TP od kvalitetne Invenerterske spoljašnje
jedinice, plus šta još mora uz to. A ideju o FRD je potekla iz čitanja ecorenovators
foruma. Ako su oni mogli da to uspešno naprave, valjda možemo i mi.

A implementacija pametne cirkulacione pumpe se nametnula, sama od sebe, logički.

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 14.01.2017. u 08:58 GMT+1]
[ neznam nisam odavde @ 14.01.2017. 10:18 ] @
Dali je neko bilo ko pratio ove zime "obične" i invertotske klime i makar na krajičku sveske napravio spisak za i protiv za nešto što bi bio dobar razlog da se fabrički gotov uređaj prepravlja i dali ta cela avantura zaista je toliko jeftinija da vredi izgubiti garanciju? Naravno zadovoljstvo :TO SAM JA NAPRAVIO nemože da se obračunava jer je neplativo i životu dodaje jednu drugu dimenziju u koju nažalost oni za koje su to sve već odavno kinezi ili neki drugi mnogo jeftinije napravili nikad neće uplivati i osetiti!Valjalo bi ceo forum ponovo pročitati i videti dal je neko bilo ko rešio upravljanje,otapanje,pregrevanje i druge elemente koje jedna TP vazduh voda koristi i ko kakva iskustva ima .Ovaj forum je ipak jedna knjiga koja se povremeno dopisuje sa više ili manje dobrim člancima i poglavljima.Samograditeljima i ljubiteljima vazduh voda od srca preporuka :Pratite @tihi taj zna o čemu govori i piše onako kako stvarno jeste !Iskoristite na srebrnom poslužavniku ponuđeno znanje koje košta mnogo stotina sata rada
Živeli !
[ SG kamikaza @ 14.01.2017. 16:35 ] @
Mozete i sami videti utiske korisnika inverter klima u temi 'koja klima'
Po svemu sudeci niko na ovim minusima nije bio nezadovoljan.....kod mene na poslu se dvojica kolega greju klimama,kako smo zakljucili obojici je tvrdoglavi ugradjivao....jedan ima nokriju iliti 14ku,a drugi nokriju i jos jednu 9ku....obojica zadovoljni i ulozenim i dobijenim.

@vlaja

Koliko sam shvatio,vi bi spoljasnju jedinicu inverter klime prilagodili upotrebi da radi kao tp vazduh/voda. Ulaganje mnogostruko manje ukoliko se vec ima,ili moze nabaviti jeftino polovna spoljna,onda garancija i nema svoju ulogu uopste. Da li bi vama bila dovoljna jedna velika ili dve manje,sve je pitanje mogucnosti i potreba. Da li je izvodljivo unutrasnju jedinicu zameniti izmenjivacem freon/voda ne znam. Ukoliko je razlika u odnosu ulozenog i dobijenog velika,u smislu da je dobijeno mnogo vise,a znate ili ste videli da je moguce,a imate nekog da vam pomogne da to sprovedete u delo....pokusajte svakako.
Ukoliko od novog uredjaja imate nameru gore navedeno da radite,rizik je mnogo veci,a razlika ulozenog dobijenog mnogo manja....ja bi savetovao da odustanete,onako drugarski i bez ljutnje.
Poceo sam danas da citam taj ecorenovator forum,pa cu videti bas o cemu se radi.
[ neznam nisam odavde @ 14.01.2017. 19:11 ] @
priznajem da sam površno pogledao predložene strane i došao do istg zaključka kao i korisnici u mojoj okolini.bez obzira dal su "obične" ili invertorske klime ja ih ipak gledam kao toplotne pumpe vazduh vazduh svi su imali istu problematiku.Do nekog trenutka je sve radilo kako treba i onda se led počeo penjati po saću.blokirati odvod kondenzata ponegde i rad ventilatora i značajno smanjilo dobit ili COP ili kako to već ko zove.Povećavao se broj radnih sati smanjivala temperatura izduva unutrašnje jedinice i onda su vlasnici jeftinijih uređaja uključili pomoćno grejanje a vlasnici skupljih nekako pregurali do ovog otopljenja.Primetio sam da je zajedničko za sve uređaje da ni jedan nije "video"da treba da se odledi dok još to može sam svojim agregatima, da su se svi odleđivali nakon određenog broja radnih minuta i da je odleđivanje isto trajalo određeni broj minuta a kakva je stvarna situascija bila napolju bože sakloni.Led je visio na sve strane invertori se presijavali od leda uređaji koji ne dogrevaju ulje u kompresoru bili glasniji od tenka.Nažalost niko nije dao sebi vremena i truda da poveže kad treba početi odleđivati dokle to raditi itd.Lično sam ubeđen da se samogradnje netrebsa plašiti naprotiv moja takva radi od 2012te sa rezultatima min COP 2.7 max COP5.2 ali je put trnovit i težak ako se otvori ovakva tema rado ću razmenuti mišljenje i iskustva.
[ Vlaja 011 @ 15.01.2017. 09:31 ] @
BRAVO ! "ne znam nisam odavde"

To je izvanredna tema, od internaconalnog značaja, jer tretira svtski tehnički problem, i zato
predlažem da otvorite, i da ovde ostavite link.

Naglašavam. posebna tema. da bi je ljudi lako nalazili, jer je od ogromnog praktičnog značaja.
[ Vlaja 011 @ 15.01.2017. 10:22 ] @
SG,

Hvala na komentaru.

Ni ja nisam načisto šta ču da uradim, jer ima više varijanti, koje uglavnom više zavise od spoljašnjih faktora (ponude), nego od mene.

Sigurno je samo, da NEĆU ! da platim unutrašnju invertersku jedinicu 3,200€, jer bolje komponente, nego njene, koštaju 1000€ .

Kad bih mogao da nađem adekvatne spoljne jedinice, najradije bih isao na dve manje jedinice ili na hibridniu ON-of klimu sa 2 kompresora i Ak.Topl.

Svestan sam rizika samogradnje, kao što sam svestan i komercijalnog interesa svih velikih firmi, koji uglavnom rade vođeni "mudrošću"
računovođa, a veoma retko po inženjerskim kriterijumima...
Da nije tako, nebismo imali situaciju (tehnološku bruku), da pored najvećih tehnoloških giganata, Gree uvede pametne cirkulacione pumpe u TP,....

Uzor su mi ljudi iz ecorenovator-a, i ljudi kao sto je "ne znam nisam odavde" i tihi2,...
Pametni i hrabri ljudi, koji misle svojom glavom i ne boje se izazova.
A najveći mi je problem, što nedovoljno znam, da se sam upustim u samogradnju, a oni koji znaju, uglavnom nemaju motiv da se bave pionirskim poslom.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 11:01 ] @
zaista je lepo pratiti temu sa puno podataka koji su zanimljivi. ali mi smeta kad neko lupeta poput prethodnog posta bez ikakvog osnova i dokaza. dovoljno je pogledati jedan od snimaka u recimo mom potpisu pa videti koja pumpa stoji u hidromodulu i to vec duzi niz godina aktuelnom. a komentari poput ovog "Da nije tako, nebismo imali situaciju (tehnološku bruku), da pored najvećih tehnoloških giganata, Gree uvede pametne cirkulacione pumpe u TP,...." ne sluze nicemu i nikome posebno ne nekome ko ima zelju da nauci nesto novo i pametno ovde.

https://www.youtube.com/watch?v=hsGZNuJn1Rw
[ zoxor @ 15.01.2017. 12:50 ] @
Citat:
Vlaja 011:
SG,

Hvala na komentaru.

Ni ja nisam načisto šta ču da uradim, jer ima više varijanti, koje uglavnom više zavise od spoljašnjih faktora (ponude), nego od mene.

Sigurno je samo, da NEĆU ! da platim unutrašnju invertersku jedinicu 3,200€, jer bolje komponente, nego njene, koštaju 1000€ .

Kad bih mogao da nađem adekvatne spoljne jedinice, najradije bih isao na dve manje jedinice ili na hibridniu ON-of klimu sa 2 kompresora i Ak.Topl.

Svestan sam rizika samogradnje, kao što sam svestan i komercijalnog interesa svih velikih firmi, koji uglavnom rade vođeni "mudrošću"
računovođa, a veoma retko po inženjerskim kriterijumima...
Da nije tako, nebismo imali situaciju (tehnološku bruku), da pored najvećih tehnoloških giganata, Gree uvede pametne cirkulacione pumpe u TP,....

Uzor su mi ljudi iz ecorenovator-a, i ljudi kao sto je "ne znam nisam odavde" i tihi2,...
Pametni i hrabri ljudi, koji misle svojom glavom i ne boje se izazova.
A najveći mi je problem, što nedovoljno znam, da se sam upustim u samogradnju, a oni koji znaju, uglavnom nemaju motiv da se bave pionirskim poslom.


Gree uvede pametne cirkulacione pumpe u TP,.... -smesno

a oni koji znaju, uglavnom nemaju motiv da se bave pionirskim poslom -pa nece za djabe zbog necijeg hira

na ovom forumu jedini covek koji se greje na TP vazduh-voda je tvrdoglavi
[ Vlaja 011 @ 15.01.2017. 13:40 ] @
tvrdoglavi,

Hvala ti na ljubaznoj i kulturnoj ispravci moje greške.

Ako sam pogrešio, i LUPETAO, izvini molim te, čovek sam, pa grešim.
Zato sam i naglasio da nedovoljno znam o TP.

Kad sam tako strašno pogrešio, što me bar ljudski ne ispravi?

Umesto onog videa, bez tona, koji za 99% nas nema nikakvo značenje, molim te da nam
svima pokažes brošure za potrošače, u kojima su navedene pametne cirkulacione pumpe.

I ako se nećeš naljutiti na mene, taj komentar, koji si gore napisao o mom LUPETANJU,
tebi nanosi mnogo više štete, nego meni. On govori o tebi, a ne o meni. A mene ne možeš
uvrediti, jer to može samo onaj koga više cenim od sebe.

Kad bi učitelji u školi tukli đake, umesto da ih uče na greškama, niko ne bi slao decu u školu.

I ja tebi mogu da nađe na desetine grešaka, i to u ŽIVOTNO VAŽNIM stvarima, u koje bi ti
mnogo više trebalo da se razumeš, nego ja u TP.

Mnogo više bi i ti, i svi mi, imali koristi da si, kao profesionalac, recimo, otvorio temu, sa tvojim
predlozima, o tome, kako da unapredimo klime i TP u smislu prevencije zaledivanja i pobolšavanja
brzine i efikasnosti otapanja.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 13:55 ] @
ne bavim se utopijom. istrazivanja prepustam naucnicima i onima koji RAZVIJAJU tehnologije. ja kao tehnicko lice se samo trudim da maksimalno korektno odradim SVOJ deo posla da to sto je neko smislio pametniji od mene , ne bude uskrnavljeno nesavesnim izvodjenjem, i da to sto je neko pametniji od mene smislio krajnjem korisniku radi onoliko dugo koliko je taj proizvodjac predvideo tako sto cu ispostovati maksimalno norme rada i kvalitet ugradjenih materijala. nemam nameru da pametujem previse kad je neko ulozio milione sredstava i nebrojene sate istrazivanja u razvoj. niti me zanima da ovde prezentujem bilo kakve brosure posto nemam nameru da bilo sta konretno reklamiram. prepustam drugima da procene da li ce da mi se obrate za savet ili preporuku ili bilo sta drugo, i ne pada mi na pamet da se bilo kome namecem, kao sto i nisam godinama u nazad. i to moze da ti potvrdi svako ko me zna na ovom forumu, ja se ne krijem iza ringe ringe raja cunami profila.
logikom kojom ti nastupas na ovom forumu mi bi svi trebali sve svoje uredjaje koje koristimo, televizore, racunare, automobile.... da radimo u samogradnji. samo napred, ja verujem u fabricke proizvode.

a sto se tice stetnosti ili koristi nacina na koji iznosim svoje misljenje, apsolutno svako ima pravo da mu se ne svidi i da mi se ne obrati, potpuno mi je svejedno, ja nisam ovde da bih sticao bilo kakve koristi.
[ Vlaja 011 @ 15.01.2017. 14:34 ] @
e moj "tvrdoglavi",


Umesto da, kao profesionalac, ispraviš moju grešku (?), i informišeš forumaše o tehnološkom napretku,
ti zasipaš forum epitetima o sebi, i pogrdama o meni. Kao da si političar, ili nedaj bože, "Informer".

A od elementarne kulture i reda - da papirom dokažeš nečije lupetanje, NIŠTA!

Red bi bio, da se bar izvineš, za neodmerenost. Zbog pristojnosti foruma, ne zbog mene.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 14:47 ] @
citirao sam deo tvog posta koji je da ponovim CISTO LUPETANJE, samo iz razloga da neko neupucen ko cita ne dodje u zabludu. snimak je bez tona iz 2015 godine na kom se vidi kakva pumpa je ugradjena u jedan od brendova koje si tim postom nazvao tehnoloskom brukom. a te tvoje bla bla truc komentare o nacinu pisanja i politikanstvu ne bih komentarisao.
niti imam nameru vise sa tobom da polemisem. jos manje da se bavim sizifovim poslom i da te edukujem. postoje strucnjaci i za to, ja nisam jedan od njih.
[ tihi2 @ 15.01.2017. 16:36 ] @
Eto, odma se zakuva kad mene nema nekoliko dana...
Da se vratimo na temu i predmet priče...

Nekoliko pitanja za protivnike frekventne regulacije...
Ja nisam toliko ambiciozan da stavim FR na sve živo što se okreće.

Moja ideja je sledeća:
FR staviti samo na kompresor. I to može biti čak i sa fiksine 4 pozicije. Mogu se menjati u zavisnosti od spoljnje temperature tj od potrebne snage prema kući.
Ekspanzioni ventil stoji na jednoj poziciji i ne pomera se (maksimalno zatvoren?).
Ventilatori se okreću kao i do sada. To što su "predimenzionisani" ako kompresor ne radi punom snagom ne smeta ništa.
Garanciju na moj Meeting ionako više nemam.

Šta je očekivani rezultat? Kompresor će raditi oko 60% zime na svojih 50% snge i praviti uštedu.

Šta je investicija? Frekventi regulator koji u NS košta oko 300evra (za motor 5kW) i nešto elektronike za koje ću još tražiti rešenje ali ne bi trebalo da bude skupo (red veličina 10-20 evra).

E sad, šta u ovoj logici ne valja i gde je problem?

Što se odleđivanja tiče ja tu ne bih ništa dirao. Klimadžije su imale dosta problema sa jeftinijim modelima. Ja nemam primedbe na odleđivanje, led se skroz istopi. Najavljuju nekoliko ledenih dana pa meneće mrzeti da to snimim i okačim negde. E sad traje koliko mora valjda. Rešenje od "ne znam nisam odavde" je primamljivo ali ja nisam siguran da znam da ga napravim.
[ SG kamikaza @ 15.01.2017. 16:39 ] @
Da se povuce malo rucna,dok ne krene sve pogresnim tokom.
Vazduh voda imaju tvrdoglavi i tihi2,razlika je u tome sto se tihi vodio matematikom i zivotnom logikom,a tvrdoglavi poverenjem u brend koji je proveren. Ni jedan nije pogresio,i bitno da je obojici dobro.
Vlaja se vodi matematikom i mogucnoscu finansija,sa zeljom da ima uredjaj sa istim principom rada,koci ga nedostatak licnog tehnickog i prakticnog iskustva,eventualno ne imanje licnog poznanika koji bi mogao da mu pomogne. Ne dozivljavam ga kao nekog bezobraznog i glupavog,bar?ja tako mislim, vec kao nekog kome treba tehnicka pomoc i savet,sto je danas naravno tesko dobiti jer se svi nazalost vode najvise finansijskom dobiti,ili je u redjim slucajevima tesko odvojiti licno slobodno vreme za pomoc.toga je i sam svestan.
Samograditelja je na ovoj temi bilo kroz godine unazad jako malo,prvi ke bio ako se ne varam sasalabud i ne secam se kako se ta prica zavrsila.
Da li sam dobro zapamtio da je i mali genije sam uradio jedan uredjaj. Scroll trenutno radi jedan,ali ima pomoc vlasnika firme koja se bavi profajom i sklapanje tp i on off,kao i inverter varijanti.
Pa i moja je uradjena u polu samogradnji,freonski deo drugar a ja automatiku,zastitu i upravljanje.
To dokazuje da je za samogradnju potrebno ili veliko samostalno znanje,ili jako velika pomoc prijatelja,zar ne.
Vasa razlika u karakteru i shvatanju zivvota vam ovako ne pomaze,usporite malo,zarad opsteg dobra,samo normalnom diskusijom mozemo doci do neceg dobrog za sve,makar to bilo samo preneseno iskustvo.
@vlaja

Moje licno iskustvo,pri pocetku radova proletos,i pripreme za resenje grejanja na tp voda voda,je takvo da sam nailazio nadosta nerazumevanje i predloga "zasto to,sto ne ovo". I danas ima toga,iako se iz dana u dan dokazuje da se ni jednog trenutka nisam prevario i pogresio. od ideje do realizacije je meni proslo 4-5godina,i put jeste bio i dug i trnovit,najvise zbog finansijskog faktora,ali je eto skoro pa zavrsen. Ako znas ili si video da nesto moze,a mozes,izguraj to do kraja,bice jedno dodatno iskustvo svima nama,pa makar u najgoroj varijanti bio i neuspeh.

[ mali genije @ 15.01.2017. 16:59 ] @
Aj da probam da okacim slike



Prepravka haier mrv inverter klime u tp,greje hladi oko 80m2 :-)

@SG kamikaza
Sasalabud je zavrsio svoju uspesno,genije je sastavio poprilican br komada:-),scroll koliko znam je isto sklopio dosta.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 17:07 ] @
Svako smisleno pisanje je uvek dobrodoslo. Ali neko da renomirane proizvodjace koji ulazu stotine miliona evra u razvoj tehnologija nazove tehnoloskom brukom ne mogu nazvati drugacije osim lupetanje koliko god se to nekome svidelo ili ne. Sa mnogima od vas ne delim misljenje sto se tice resenja koje bih odabrao ili preporucio nekome ali to ne znaci da niste u pravu ili da to sve nema smisla. Ali neke stvari poput navedenog zbog dobrobiti svih na forumu se jednostavno ne mogu precutati.
[ mali genije @ 15.01.2017. 17:11 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Svako smisleno pisanje je uvek dobrodoslo. Ali neko da renomirane proizvodjace koji ulazu stotine miliona evra u razvoj tehnologija nazove tehnoloskom brukom ne mogu nazvati drugacije osim lupetanje koliko god se to nekome svidelo ili ne. Sa mnogima od vas ne delim misljenje sto se tice resenja koje bih odabrao ili preporucio nekome ali to ne znaci da niste u pravu ili da to sve nema smisla. Ali neke stvari poput navedenog zbog dobrobiti svih na forumu se jednostavno ne mogu precutati.

Kolega pusti coveka nek radi po svom,znas i sam da ovde sve mora da se prepravi,jer to nemac ili japanac nije dobro napravio mi znamo bolje:-)
[ SG kamikaza @ 15.01.2017. 17:24 ] @
Renomiran proizvodjac je takav upravo zato sto njihova istrazivanja kostaju mnogo. Da je moguce da im se desi tehnicka bruka,moguce je ali retko,ali opet desi se svima,pa se na tome i uci.
Eto,genije je demantovao sve gore da je moguce uraditi prepravku,uspesno. Ako bi hteo napisati kakav je ucinak iste,ja bih bio zahvalan,stvarno me interesuje.
Druga stvar koja me interesuje je kako se tebi tvrdoglavi pokazuje tvoja tp,tj neki info o potrosnji,barem prosli mesec ako moze. Ne mora referat,nego bar neki osnovni podaci.
[ neznam nisam odavde @ 15.01.2017. 17:30 ] @
@tihi ideja Vam je ekstra ali nekako nevidim preteranu korist iz toga.Da bi vaš koaksialni izmenjivač "pravio"toplotu znamo svi da kompresor mora da sabije gas koji onda ekspandira gde već i kako to mora.Tolko mislim da svi poznajemo materiju.Mene i moje društvo daleko više zanima sledeće:Ugao otvaranja dizne ostaje isti.Ako smanjite br obrtaja kompresora smanjićete i pritisak u izmenjivaču,tj prva voda do bufera bi morala biti hladnija.Sad bi po mojoj logici kompresor morao duže da radi uz manju potrošnju struje u odnosu na dosadašnji način rada.Dali tu ima uštede ili ja imam suviše usmeren pogled pa nevidim neki detalj sa strane koji krivi moju sliku ovog poduhvata ?
[ tihi2 @ 15.01.2017. 17:58 ] @
Da, stvar je baš takva a ušteda je da za 50% snage troši 12% struje. Radi duplo duže a troši 7 puta manje. I tako više od pola zime.
Bilo bi lepo kada bi moj post (onaj iznad) prokomentarisali Zoxor, tvdoglavi, mali genije i ostali... možda ja nešto debelo ne razumem.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 18:22 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Renomiran proizvodjac je takav upravo zato sto njihova istrazivanja kostaju mnogo. Da je moguce da im se desi tehnicka bruka,moguce je ali retko,ali opet desi se svima,pa se na tome i uci.
Eto,genije je demantovao sve gore da je moguce uraditi prepravku,uspesno. Ako bi hteo napisati kakav je ucinak iste,ja bih bio zahvalan,stvarno me interesuje.
Druga stvar koja me interesuje je kako se tebi tvrdoglavi pokazuje tvoja tp,tj neki info o potrosnji,barem prosli mesec ako moze. Ne mora referat,nego bar neki osnovni podaci.

prethodne dve sezone su bile oko 8000kwh. prosla nesto vise, pretprosla nesto manje. ova godina je najnepovoljnija za rad pumpe do sad, i mislim da ce biti blizu 9000kwh. prosli mesec rekordan, oko 2500kwh. ali ne stedimo, u kuci je 23, 24 stepena. nocu ne smanjujem.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 18:28 ] @
Citat:
tihi2:
Eto, odma se zakuva kad mene nema nekoliko dana...
Da se vratimo na temu i predmet priče...

Nekoliko pitanja za protivnike frekventne regulacije...
Ja nisam toliko ambiciozan da stavim FR na sve živo što se okreće.

Moja ideja je sledeća:
FR staviti samo na kompresor. I to može biti čak i sa fiksine 4 pozicije. Mogu se menjati u zavisnosti od spoljnje temperature tj od potrebne snage prema kući.
Ekspanzioni ventil stoji na jednoj poziciji i ne pomera se (maksimalno zatvoren?).
Ventilatori se okreću kao i do sada. To što su "predimenzionisani" ako kompresor ne radi punom snagom ne smeta ništa.
Garanciju na moj Meeting ionako više nemam.

Šta je očekivani rezultat? Kompresor će raditi oko 60% zime na svojih 50% snge i praviti uštedu.

Šta je investicija? Frekventi regulator koji u NS košta oko 300evra (za motor 5kW) i nešto elektronike za koje ću još tražiti rešenje ali ne bi trebalo da bude skupo (red veličina 10-20 evra).

E sad, šta u ovoj logici ne valja i gde je problem?

Što se odleđivanja tiče ja tu ne bih ništa dirao. Klimadžije su imale dosta problema sa jeftinijim modelima. Ja nemam primedbe na odleđivanje, led se skroz istopi. Najavljuju nekoliko ledenih dana pa meneće mrzeti da to snimim i okačim negde. E sad traje koliko mora valjda. Rešenje od "ne znam nisam odavde" je primamljivo ali ja nisam siguran da znam da ga napravim.

licno sam misljenja da energiju ne trosi uredjaj nego objekat. ti svakako imas akumulaciju i ne verujem da ces bilo sta ustedeti. prednost inverter tehnologije je prvenstveno nepotrebnost akumulacije i rad na nizim temperaturama a ako tvoje komponente to ne podrzavaju samim smanjenjem obrtaja ne verujem da ces nesto dobiti. posebno ne ustede znacajne. zamisao koju imas je vise vredna kao iskustvo nego kao isplativa.
sto ne znaci da sam uopste u pravu.
[ zoxor @ 15.01.2017. 18:42 ] @
Citat:
tihi2:
Da, stvar je baš takva a ušteda je da za 50% snage troši 12% struje. Radi duplo duže a troši 7 puta manje. I tako više od pola zime.
Bilo bi lepo kada bi moj post (onaj iznad) prokomentarisali Zoxor, tvdoglavi, mali genije i ostali... možda ja nešto debelo ne razumem.


za 50% snage troši 12% struje....o tome smo pricali ranije to vazi za cirkulacione pumpe

Inverterski kompresor sluzi da zajedno sa inverterskim ventilatorom i elektroventilom uredjaj mogao efikasno da radi i pri

jako niskim temperaturama.

Ne bacaj pare skupljaj pa kupis kompletnu spoljnu.
[ zoxor @ 15.01.2017. 18:55 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Renomiran proizvodjac je takav upravo zato sto njihova istrazivanja kostaju mnogo. Da je moguce da im se desi tehnicka bruka,moguce je ali retko,ali opet desi se svima,pa se na tome i uci.
Eto,genije je demantovao sve gore da je moguce uraditi prepravku,uspesno. Ako bi hteo napisati kakav je ucinak iste,ja bih bio zahvalan,stvarno me interesuje.
Druga stvar koja me interesuje je kako se tebi tvrdoglavi pokazuje tvoja tp,tj neki info o potrosnji,barem prosli mesec ako moze. Ne mora referat,nego bar neki osnovni podaci.


Genije nije pravio inverter negi invertesku spoljnu stavio na vodeni izmenjivac sto itekako nije isto.

Sto se tice grejanja sa TP tvrdoglavi ce mi sigurno potvrditi da njegov Waterstage dodaje elektrogrejace pri niskim temperaturama

a kamoli fix speed uredjaj kojih sam video na stotine i tacno znam sta su sposobni pri niskim temperaturama.

Tako da po pitanju povlacenja rucne ipak treba malo dublje uci u ovu problematiku ne samo da se cita potpis iako cak i citanjem potpisa

neko ko je skusan moze da proceniko se koliko greje na TP a koliko na elektrogrejace.

Da ne bude zabune ja nemam nista protiv bivalentnog grejanja sto u kombinaciji sa velikom akumulacijom kao kod tihog i koriscenjem

jeftine struje je vrlo efikasno i ekonomicno ali da ne bude zabune u nekom buducem odabiru vrste i nacina grejanja.
[ zoxor @ 15.01.2017. 19:00 ] @
Citat:
Vlaja 011:
e moj "tvrdoglavi",


Umesto da, kao profesionalac, ispraviš moju grešku (?), i informišeš forumaše o tehnološkom napretku,
ti zasipaš forum epitetima o sebi, i pogrdama o meni. Kao da si političar, ili nedaj bože, "Informer".

A od elementarne kulture i reda - da papirom dokažeš nečije lupetanje, NIŠTA!

Red bi bio, da se bar izvineš, za neodmerenost. Zbog pristojnosti foruma, ne zbog mene.


Oladi malo cokacunami prvo kupujes estiu pa rav pa krntije iz bugarske pa fenomenalni gree pa bi sve to da pravis

od sastavnih delova pa dokle vise...
[ neznam nisam odavde @ 15.01.2017. 19:11 ] @
@ tihi uklavirio sam na koju kartu igrate i skidam kapu za ideju odličan 5 ako smem da ocenim.poznato je da potrošnja struje kompresora raste kvadratno srazmeri potisnoog pritiska što bi značilo daćete sa mnogo mnogo manje ampera a nešto više radnih časova postići istu dobit energije.Da koristim trofazne kompresore garant bih ušao u takav projekat lukavo vrlo lukavo moram priznati.za ljubitelje statistike evo podaci za decembar :Površina grejanja 92 kvadrata sprat 3 izolacija i stolarija ekstra . Spoljna jedinica Mitcubishi 18000 btu prerađena na otapanje iz kompresora ekspanzijsa TX ventil unutrašnja ona stara samogradnja sa tajvanskim izmenjivačem bojler za sanitarnu vodu i nadalje gorenje 100l sa 1 kvadrat zmijom prosečna temperatura na dnu bojlera 39 stepena temperatura u stanu dnevna 23 noćna 22 elektronika i softver kućni uradak i razvoj.Pumpa je igrom slučaja na zasebnom strujomeru uredno prijavljenom i potrošila je zajedno niža i viša tarifa do plave zone ukupno 904 kw a kalorimetar ne baš neki sjajan je očitao 2780 kw toplotne energije.Obrni okreni ovo je koštalo tačno 7200 din odnosno 30%od cene koju bi dali za gas jer tu u uglu stoji i jedan vailant vuv18 koji neradi već godinama tek za rezervu.
[ mali genije @ 15.01.2017. 19:16 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde: @ tihi uklavirio sam na koju kartu igrate i skidam kapu za ideju odličan 5 ako smem da ocenim.poznato je da potrošnja struje kompresora raste kvadratno srazmeri potisnoog pritiska što bi značilo daćete sa mnogo mnogo manje ampera a nešto više radnih časova postići istu dobit energije.Da koristim trofazne kompresore garant bih ušao u takav projekat lukavo vrlo lukavo moram priznati.za ljubitelje statistike evo podaci za decembar :Površina grejanja 92 kvadrata sprat 3 izolacija i stolarija ekstra . Spoljna jedinica Mitcubishi 18000 btu prerađena na otapanje iz kompresora ekspanzijsa TX ventil unutrašnja ona stara samogradnja sa tajvanskim izmenjivačem bojler za sanitarnu vodu i nadalje gorenje 100l sa 1 kvadrat zmijom prosečna temperatura na dnu bojlera 39 stepena temperatura u stanu dnevna 23 noćna 22 elektronika i softver kućni uradak i razvoj.Pumpa je igrom slučaja na zasebnom strujomeru uredno prijavljenom i potrošila je zajedno niža i viša tarifa do plave zone ukupno 904 kw a kalorimetar ne baš neki sjajan je očitao 2780 kw toplotne energije.Obrni okreni ovo je koštalo tačno 7200 din odnosno 30%od cene koju bi dali za gas jer tu u uglu stoji i jedan vailant vuv18 koji neradi već godinama tek za rezervu.

Mozes da vozis i monofazni kompresor sa vfd,stavis jedan transmiter i da vidis kako to lepo radi:-).

[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 19:34 ] @
Citat:
zoxor:
Citat:
SG kamikaza:
Renomiran proizvodjac je takav upravo zato sto njihova istrazivanja kostaju mnogo. Da je moguce da im se desi tehnicka bruka,moguce je ali retko,ali opet desi se svima,pa se na tome i uci.
Eto,genije je demantovao sve gore da je moguce uraditi prepravku,uspesno. Ako bi hteo napisati kakav je ucinak iste,ja bih bio zahvalan,stvarno me interesuje.
Druga stvar koja me interesuje je kako se tebi tvrdoglavi pokazuje tvoja tp,tj neki info o potrosnji,barem prosli mesec ako moze. Ne mora referat,nego bar neki osnovni podaci.


Genije nije pravio inverter negi invertesku spoljnu stavio na vodeni izmenjivac sto itekako nije isto.

Sto se tice grejanja sa TP tvrdoglavi ce mi sigurno potvrditi da njegov Waterstage dodaje elektrogrejace pri niskim temperaturama

a kamoli fix speed uredjaj kojih sam video na stotine i tacno znam sta su sposobni pri niskim temperaturama.

Tako da po pitanju povlacenja rucne ipak treba malo dublje uci u ovu problematiku ne samo da se cita potpis iako cak i citanjem potpisa

neko ko je skusan moze da proceniko se koliko greje na TP a koliko na elektrogrejace.

Da ne bude zabune ja nemam nista protiv bivalentnog grejanja sto u kombinaciji sa velikom akumulacijom kao kod tihog i koriscenjem

jeftine struje je vrlo efikasno i ekonomicno ali da ne bude zabune u nekom buducem odabiru vrste i nacina grejanja.


Ne koristim elektro grejace. Iskljuceni su mi osiguraci za njih. Automatika trazi visu temperaturu vode od temperature koju sama tp daje ali posto nocu ne smanjujem dovoljno bude da se trmperira i bez elektro grejaca.
[ zoxor @ 15.01.2017. 19:45 ] @
Nisam ocekivao da mozes da izguras bez elektrogrejaca ali poenta je da si na ziletu kad je hladnije.
[ tihi2 @ 15.01.2017. 20:19 ] @
Hvala na komentarima, ostaje da se nadam da zoxor nije u pravu. Jedino da komšija proba na mašini pa da saznamo rezultate dal to radi ili ne.

Ja ni nemam grejače u TP i održava mi 42*C u rezervoaru na ovim većim minusima od oko -10*C. U kuću ulazi 39-40*C. Rezultat je da mi je temperatura u kući pala na 21.5 što je ukućanima hladno.
Dakle, za moje radijatorsko grejanje bi trebala temperaura od oko 45*C što se pokazalo kao vrlo precizno jer sam zadnja 4 dana upalio gasni kotao i podesio temperaturu na 45 (gasi se na toj a pali na 40*C). To je dovoljno jer se povremeno i cirkulaciona gasi kad se dostigne temperatura u sobi.
Drugi razlog je mali COP koji je bio oko 1.7 a ispada da po trenutnom odnosu cena, sve ispod COP=1.8 daje prednost gasu jer je grejanje tada jeftinije.

U karakteristikama TP piše da na -10 ima 9.5kW snage na 45*C što bi bilo skoro tačno (ja imam oko 12kW gubitaka na -20).

Zaključio bih da TP može da radi na stalnih -10*C i da bi sa podnim radila dobro (ispadoše vrlo značajni tih 5*C manje za polaznu vodu). Doduše sa mizernim COPom ali radi. I to je jeftinije od grejača.
[ tvrdoglavi @ 15.01.2017. 20:53 ] @
Realno je na zilet. Ali sam je svesno tako i uzeo posto svakako imam gas ako zagusti par dana. Za podno je idealno.
[ SG kamikaza @ 15.01.2017. 21:00 ] @
@zoxor

shvatio sam ja sam sta je genije uradio,daleko od toga da mislim da je on izmislio neki inverter na krovu,a i napisah da je uradio prepravku ne pravljenje. Vlaji/cunamiju kako i kome god je i to jedna od ideja bila,pa eto ima primer.
Na povlacenje rucne sam mislio da se malo glave olade,a ne nesto drugo sta god da je ko shvatio.i ova sekcija foruma ce se pretvoriti u nesto kao i tema "moja klima" kad najpametniji sarkasticar i internet troll pocne da pise,a drugi onda prete otkacivanjem uzivo...smatram to nepotrebnim i suvisnim ovde.
[ zoxor @ 15.01.2017. 21:10 ] @
@SG kamikaza

Apsolutno se slazem ali godinu dana filozofije bez iceg konkretnog nije nimalo konstruktivno niti

iko ista moze nauciti ako jos upste neko prati ovu temu.
[ SG kamikaza @ 15.01.2017. 21:25 ] @
zato ja nisam nista ni pisao dok nisam usao u realizaciju....a da sam filozofirao,bogami jesam :) bar sam imao kolege sa kojima sam to mogao da radim,pa je to filozofiranje bila normalna komunikacija. jedino nisam isao sa ciljem prepravke,nego ili kupiti gotov proizvod ili naci nekog pouzdanog da sklopi delove.
temu ce uvek neko pratiti,dokle god imsa neko da pise u njoj.
Da covek ima mogucnosti verovatno ne bi filozofirao,nego platio gotovo resenje....al sta ces,takav je vecini horoskop pa ne mogu to da urade.

Budite svi dobro,i ogrejani cele zime,to je najvaznije.
[ idm @ 16.01.2017. 09:03 ] @
Koji bi mogući uzrok(ili uzroci ) bio da kompresor radi , a da je skoro zaledio do vrha. U pitanju je toplotna pumpa voda-voda sa scrol kompresorom. Ako može neko neka prokomentariše .
[ mali genije @ 16.01.2017. 10:26 ] @
Citat:
idm: Koji bi mogući uzrok(ili uzroci ) bio da kompresor radi , a da je skoro zaledio do vrha. U pitanju je toplotna pumpa voda-voda sa scrol kompresorom. Ako može neko neka prokomentariše .

Uglavnom lose pregrejanje.fali vode,freona.......itd
[ idm @ 16.01.2017. 10:51 ] @
Protok bunarske vode je dobar. Da li je mogući uzrok problema termoekspanzioni ventil u ovom slucaju elektronski ?
[ mali genije @ 16.01.2017. 11:00 ] @
Lako moguce,izmeri pregrejanje pa ces videti,sta kazu pritisci.itd..
[ idm @ 16.01.2017. 11:14 ] @
Temperatura bunarske vode koja dolazi u toplotnu pumpu je 10 stepeni. Kolike bi trebalo da su optimalne temperature freona na ulazu i izlazu iz isparivača . Koliki je optimalni pritisak freona na strani isparivača tj. posle TEV ? U pitanju je freon R 410
[ neznam nisam odavde @ 16.01.2017. 14:27 ] @
po opisu me podseća na daikin TP one vole na jednom davaču pritiska da izgube gas i onda tako poblesave .Čudi me da ništa nije reagovalo na premalu temperaturu isparavanja mada ako je ono naj prostije i najčešće imate začepljenje u primarnom bunarskom krugu pa napred pomenuti davač ostane " slep" ali dok ne prikopčate manometar sve je nagađanje
[ zoxor @ 16.01.2017. 16:04 ] @
Citat:
idm:
Temperatura bunarske vode koja dolazi u toplotnu pumpu je 10 stepeni. Kolike bi trebalo da su optimalne temperature freona na ulazu i izlazu iz isparivača . Koliki je optimalni pritisak freona na strani isparivača tj. posle TEV ? U pitanju je freon R 410


Koja ti je izlazna temperatura vode?
[ idm @ 16.01.2017. 16:24 ] @
Kada je sve funkcionisalo kako treba pumpa je skidala oko 4 stepena (ulazila bunarska voda 11 stepeni , a izlazila 7 stepeni). Međutim juce kompresor skoro zaledio do vrha, a pumpa ne izbacuje nikakvu grešku i nemože da postigne skoro nikakav kapacitet grejanja. Kompresor je promenuo zvuk . Sada je razmjena samo 2 stepena. Inace ovo je pumpa od komsije. Neke sumnje su na manjak freona ili problem sa TEV koji je elektronski. Pumpa je podešena tako da u akumulacionom spremniku održava 50 stepeni.

Recimo kada je radila kako treba koliki treba da je pritisak isparavanja , a koliki kondezacije ? Kolike u tom slucaju treba da su temperature ispred i iza isparivača , odnosno ispred i iza kondezatora ?

Radi se o pumpi voda-voda sa Copeland scrol kompresorom ZH 12 K1P na freonu R410
[ zoxor @ 16.01.2017. 16:49 ] @
Pritisak bi trebao da bude oko 7 bara a temperatura pregrevanja oko 5
Zaledjivanje kompresora je previse freona ili los rad exv-a (pusta previse freona u isparivac)
Obrati paznju nisko pregrevanje je vrlo opasno za kompresor.
Obavezno izvrsiti merenja pritiska i pregrevanja.
[ idm @ 16.01.2017. 16:57 ] @
Zahvaljujem na pomoći i preporukama šta da se uradi.
[ zoxor @ 16.01.2017. 17:11 ] @
Da dodam sve to moze biti izazvano i losom razmenom vode i freona.
[ SG kamikaza @ 19.01.2017. 19:35 ] @
@tihi

Danas sam imao vremena pa sam spojio jedan motor na f.r. ali podaci su mnoooogo razliciti od onoga sto si ti pronasao.
Naime, obican asinhroni motor snage 1,5kw pusten u rad bez opterecenja, na 50hz vuce 2,9A iliti 100% opterecenja
Na 25hz on vuce 2,4A 50%
Na 20hz 2,1-2.2 40%
Na 15hz 1,8A 30%
Ako povecavam na vise od 50% otprilike na svakih 5hz ili 10%vise dodavaj po 0,1 A,posto mi nisu bas najpreciznija amper klesta.
Da li bi do drugacijis merenja dosao sa jacim motorom ili sa nekim koji radi u opterecenju,tek treba da uhvatim priliku da probam.
A koliki bi bio odnos na nekom scroll kompresoru ne mogu reci,i pitanje je da li bi uopste bila slicna merenja,zbog same konstrukcije kompresora i uslova rada.
[ zoxor @ 19.01.2017. 20:58 ] @
Treba ti opterecenje i to promenljivo zavisno od brzine da bi bilo sta mogao da zakljucis.

Dodavanjem frekventnog na fix speed mozemo ustedeti koji procenat ne verujem da je isplativo.

[ SG kamikaza @ 19.01.2017. 22:00 ] @
Realno da mogu da prevezem fr na neki od postojecih scroll kompresora u firmi,tj da imam dopustenje, imao bi podatke koji su trazeni.....nazalost,nemam mogucnost ni da simuliram tako nesto sto kazem,iako sam svestan da je priblizno radu kompresora. Imam mogucnost samo promenu brzine u istom opterecenju.
Ono sto znam,a najpribliznije je onome sto tihi spominje je da asinhroni motori iste snage,ali duplo vecih brzina vuku 4puta vecu struju....imali smo par slucajeva na poslu,gde smo menjazi pumpe za vodu,pa smo morali i osigurace uporedo da menjamo,kad smo shvatili u cemu je razlika
[ Vlaja 011 @ 20.01.2017. 12:42 ] @
Uporedne tabele energetske efikasnosti TP :

http://www.topten.eu/english/b...onditioners/Monosplit-8kW.html

http://www.topten.eu/english/b..._conditioners/Multi-split.html



Uporedne tabele energetske efikasnosti savremenih cirkulacionih pumpi:

http://www.topten.eu/english/b...s/circulation_pumps/3-m-h.html

http://www.topten.eu/english/b...culation_pumps/3---10-m-h.html
[ tihi2 @ 20.01.2017. 13:06 ] @
Da, treba probati i imati uslove za pošteno merenje. Šteta.
Ono što sigurno znam, poznanik koji mi je to predložio radi u pivari i tamo su svi motori frekventno regulisani jer je ušteda ogromna.
On tvrdi da je to isto i za kompresore (a to sam našao i u literaturi) i spreman je da probamo.
[ zoxor @ 20.01.2017. 14:00 ] @
Usteda jeste velika posto se uglavnom radi o motorima za ventilatore ili pumpe pa umesto da rade punim kapacitetom

rade sa onolikim kapacitetom koji je stvarno potreban u tom trenutku i ne mogu da rade on off.

Kompresori mogu da rade on of posto kad postignu parametre stanu pa ponovo krenu po potrebi.

Nadjite part load tabele videcete da kompresor pri 50% ima samo nesto veci cop nego pri 100%.

Kompresor na 50% stedi STRUJU 50% ali i daje samo nesto vise ENERGIJE od 50%.

Drugim recima ako grejemo prostoriju sa uredjajem koji na 100% ima 1000W a prostoriji treba 500W teoretski

kompresor ce raditi pola sata a pola sata ce biti iskljucen.

Taj isti kompresor ce na 50% raditi mozda malcice manje od sat vremena i potrosice skoro isto struje.

Da ne bude zabune moguce su nesto osetnije ustede ali kod uredjaja kojima je svaki sklop dizajniran da radi sa vfd kompresorom.

Toshibin vrf recimo ima i po tri inverter kompresora pa tu pricamo o osetnoj ustedi pri parcialnom radu.

Oprezno sa fix speed scroll kompresorima.



[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 14:55 ] @
Prvenstvena upotreba frekventim regulatorima je upravo regulacija,jer je narocito u industriji osetna potreba za regulacijom pritiska i protoka nekog fluida,ili brzinom i sinhronitetom npr nekih transportnih traka. Usteda je vidljiva,narocito u pivari,kao i kod nas u firmi,jer ima gomila motora koji rade preko fr,a ne na 100% snage jer nema potrebe za tim. Druga stvar je da se smanjenjem obrtaja motora direktno smanjuje i njegov obrtni moment tj snaga. Da li igra bitniju ulogu u radu scroll kompresora,mozda neko drugi zna,ja iskreno ne znam.

Kad sam pricao sa drugarom o mogucnosti prepravke moje tp u fr vodjenu,dobio sam odgovor isti kao sto je zoxor gore naveo. Da se komponente ili menjaju ili dodaju nove...zamena tev za eev,dodavanje senzora pritiska vp i np,kotrola pumpe na bunarskoj strani....maltene pravljenje nove tp.
Ako je drugar voljan i u mogucnosti,svakako probajte,ne skodi nista da se nesto novo sazna,pa makar i ako gresimo...bar znamo u cemu.

Na kraju krajeva,mozes i kontaktirati u srbobranu jednu firmu koja pravi fr tp,a imas i jednu na telepu u ns(zove se isto kao i rashladni fluid ) pa mozes pitati kao tžzainteresovani kupac kakva su im resenja i upravljanja.
[ tihi2 @ 20.01.2017. 15:15 ] @
Ja bih stvarno voleo da zoxor nije u pravu. U literaturi uglavnom pišu samo "motori i kompresori". Možda su vrf kompresori drugačiji?
A na kom principu rade invertorske TP? I njima se smanjuje broj obrtaja motora. Frekventnom kontrolom ili nekako drugačije?
U podacima Copelanda samo piše "scroll compressor" a nigde ne piše "vfd scroll compressor".
[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 15:38 ] @
https://m.youtube.com/watch?v=69zvzWA-vBk
Trebalo bi malo da pojasni.
Bas je copeland u pitanju.
[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 15:41 ] @
https://m.youtube.com/watch?v=XfXVmksODTM
Moze i ovo...kazu da im je ucinak 29% bolji od drugih tp. Opet,svako svog konja hvali,ali vredi pogledati
[ zoxor @ 20.01.2017. 16:52 ] @
Citat:
tihi2:
Ja bih stvarno voleo da zoxor nije u pravu. U literaturi uglavnom pišu samo "motori i kompresori". Možda su vrf kompresori drugačiji?
A na kom principu rade invertorske TP? I njima se smanjuje broj obrtaja motora. Frekventnom kontrolom ili nekako drugačije?
U podacima Copelanda samo piše "scroll compressor" a nigde ne piše "vfd scroll compressor".


Postoji copeland scroll sa regulacijom brzine kao poseban scroll kompresor predvidjen za rad promenljivim obrtajima.
[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 16:54 ] @
Upravo to je opisano u videu gore.
[ zoxor @ 20.01.2017. 16:56 ] @
Nije iskljuceno samo sto to nije obican scroll pa dodat vfd.

Pitaj za cenu ;-)
[ zoxor @ 20.01.2017. 17:04 ] @
Citat:
tihi2:
Ja bih stvarno voleo da zoxor nije u pravu. U literaturi uglavnom pišu samo "motori i kompresori". Možda su vrf kompresori drugačiji?
A na kom principu rade invertorske TP? I njima se smanjuje broj obrtaja motora. Frekventnom kontrolom ili nekako drugačije?
U podacima Copelanda samo piše "scroll compressor" a nigde ne piše "vfd scroll compressor".


Ne kazem ja da nema ustede ima ali vrlo mala.

Inverterski TP i VRF rade na istom principu samo VRF ima mnogo bolju regulaciju i svi rade sa DC kompresorima sa

kojima asinhroni scroll kompresori ne mogu da se mere po pitanju mogucnosti regulacije.
[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 17:26 ] @
https://youtu.be/I4aScnkRPPc
Evo jednog sto je uradio probu obicnog scroll na fr....i napred i u nazad,mada mi je zvuk kompresora dosta cudan.

A cena je prava sitnica,u to ne sumnjam. Kad sam se raspitivao o cenama gotovih tp,dobio sam ponudu gde je razlika bila oko 1100-1200€ izmedju on off i inverterske tp.
[ SG kamikaza @ 20.01.2017. 17:39 ] @
http://hvac-talk.com/vbb/showt...hp?906132-VFDs-on-a-compressor

I jedan strani forum gde spominju vfd na kompresorima....gde uostalom spominju i moguc problem u podmazivanju kompresora koji nije konstruisan za rad preko vfd,navodno dolazi do nedovoljne dostave ulja u samom kompresoru.
[ zoxor @ 20.01.2017. 19:06 ] @
Upozorio sam na to ranije.

Obican scroll nema uljnu pumpu vec se ulje usisava kroz otvor osovine rotora pomocu uzgonskih sila.

Malim obrtajima nema dovoljne uzgonske sile a kompresor inace startuje "suv" ulje stize do lezajeva

par trenutaka kasnije od starta cak i pri startu u punoj brzini.
[ tihi2 @ 20.01.2017. 19:52 ] @
Da. To nisu isti kompresori i ostaje nerešen problem podmazivanja. Dakle, ništa. Zoxor u pravu 100%. Kažem ja, zna čovek. E sad, to što mi se odgovor ne sviđa je moj problem...
[ zoxor @ 20.01.2017. 19:59 ] @
Pa vidi skupis nekog krsa pa probas pa sta bude ali sa relativno novim uredjajem se ne bi igrao mozes vise izgubiti nego dobiti.
[ tihi2 @ 20.01.2017. 21:51 ] @
Kap koja je prelila čašu je podmazivanje. I da probam na kršu to nije pouzdano da će raditi kad mi na zimu bude trebalo... svakako hvala na upornom ubeđivanju da to nije dobra ideja.
[ neznam nisam odavde @ 21.01.2017. 07:11 ] @
@tihi neopisivo mi je žao što ste koliko vidim odustali od projekta.Vaša zapažanja,merenja i sasvim realno pisanje su mi često jedna vrsta almanaha koji pratim i gledam rezultate sa velikom pažnjom.Naravno da neteba uništiti svoju skupu TP makar šta ko o meetingu mislio.To kod vas radi za 5+.Ja radim sa rotacionim kompresorima kojima je turbina "dole"u ulju tako da nije isključeno kad se pojave potrebne parice to i ne probam.Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim forum ima lepih informacija koje su izuzetno korisne.
[ tihi2 @ 21.01.2017. 07:37 ] @
Najvažnije je da radi kako je projektovano tj predviđeno. Sada kad je ispod -10 mora da radi otežano i uz pomoć još nekog izvora jer imam vazduh-voda, radijatore i 270m2 a još hoću 22.5*C.
Ovakvu zimu nisam imao sa TP pa je ovo dobar test i zanimljivo mi je što mi TP na ovim temperaturama održava polaznu vodu od 42*C. To znači da bi podno ili dodatna površina radijatora rešila problem. Moji radijatori su iz 93. kad je uvođeno grejanje pa sam zbog dodate izolacije upao u niskotemperaturni režim.
Na -10 mi treba polazna voda od 45-46*C. Gas održava režim 45/40 bez problema i ta temperatura mi je dobra za kuću.
Ovih dana sam ostavljao TP da radi noću (noćna tarifa je i jeftinije je ma koliki da je COP) a ujutru dodam sat vremena grejač od 6kw. Iznenađujuće koliko to doprinese temperaturi, u 7 je temperatura vode 50*C i zagreje se cela kuća tj postigne se 22.5*C. I to sve za 15 dinara (6x2.5din/kW). Do 9 ujutru se to potroši ali u 9 sam već davno ustao a i više nije -10. Ako je više od -5*C ništa ne diram.
Ako je ova ideja neizvodljiva, smislićemo neku drugu. Forum je velik pa napred. Neka ideja će i biti izvodljiva.
[ Vlaja 011 @ 21.01.2017. 14:27 ] @
tihi2,

najednostavnije, najbezbolnije i najsigurnije resenje ti je da povećaš radijatorsku povrsinu.
Time snižavaš potrebnu temp. polazne vode, i povećavaš COP.

Šta se dobija, i koliko, ako se umesto unutrašnjeg izmenjivača nominalne snage, stavi jači-veći?
[ zoxor @ 21.01.2017. 16:32 ] @
Ako se TP koristi samo za grejanje dobija se nista.

Ako se TP koristi i za hladjenje dobija se problem.
[ mali genije @ 21.01.2017. 18:28 ] @
@tihi2
Za podatak koji je izneo zoxor o vfd i podmazivanju je 100% ispravan i tako je u praksi.
[ tihi2 @ 21.01.2017. 19:04 ] @
Ja mu verujem. Ima smisla i logike, ne sumnjam.
[ Vlaja 011 @ 22.01.2017. 19:25 ] @

U cemu je razlika-prednost dvostrukih scrol kompresora u odnosu na varjabilne ?
[ zoxor @ 22.01.2017. 19:52 ] @
Koji varijabilni kompresor rotacioni, klipni, vijcani, ili centrifugalni?
[ Vlaja 011 @ 22.01.2017. 20:38 ] @
varjabilni scrol kompresor
[ zoxor @ 22.01.2017. 20:50 ] @
Nema smisla uporedjivati nisu iz iste price.
[ Vlaja 011 @ 23.01.2017. 07:59 ] @
a varjabilni rotacioni kompresor
[ zoxor @ 23.01.2017. 08:31 ] @
Scroll kompresora ima mnogo vecih snaga nego rotacionih.
Rotacioni su jeftiniji za istu snagu zbog masovne proizvodnje.
[ mali genije @ 23.01.2017. 09:29 ] @
Citat:
Vlaja 011:
a varjabilni rotacioni kompresor

Dupli ili obican rotacioni?
[ Vlaja 011 @ 24.01.2017. 07:19 ] @
odustajem od pitanja
[ SG kamikaza @ 26.01.2017. 19:04 ] @
Posto sam vide na "koja klima" temi da tvrdoglavi komentarise utiske peletara,bacim sad pogled na temu "grejanje na pelet". Prosto ne mogu da verujem ko je te ljude ubedio da je to nesto dobro/jeftino/isplativo. Zenin brat je proletos kupio gorionik 1000€ sa rukama za prepravku i dao do sad 800-900€ za pelet a morace da dokupi jos,a kombinuje zadnjih mesec dana sa lozenjem obicne pecke...za~170 mkv. Sad jos i pelet nemaju gde da kupe!!!! Ili imaju a cena na dzak skocila skoro 30%. Ono procitati, i svi koji se greju na tp ili klime invertere slobodno da kazu "prosto me sramota koliko nam dobro ide" nazalost. Stalno nesto modulisu, vrse 3k 4k mesanje,mere dimove....i na kraju skontaju da je bolje da su sve pare dali za izolaciju kuce i grejali se na gas. Onaj na 100mkv potrosio 1t peleta za mesec dana. A ja za okt,nov,dec sa jan mesecom cu biti na ~13000-13500 sve zajedno,i znam da moze jos malo manje. Ko li je lud,ja se pitam
[ tvrdoglavi @ 26.01.2017. 19:24 ] @
Zato sam i prokomentarisao. Nema tu skoro nikakve razlike u potrosnji u odnosu na gas a opet ima posla oko njega.
[ SG kamikaza @ 26.01.2017. 19:35 ] @
Bas nedavno sam rekao zeninom bratu da se tako lepo zajebao,da bolje da proda kotao i gorionik dok je jos iole novo i moze bar nesto da izvuce,da kupi dve tri klime, posto za prepravku sistema za neku tp nema ni para a ni znanja da nesto sam uradi. Pa sa godinama nek kupuje kako kad moze jos koju gde fali....al dzaba. 2000€ za sezonu,i jos se mucis...alal im k#*%&
[ tvrdoglavi @ 26.01.2017. 19:44 ] @
Veruj mi da ja od kako sam na forumu pratim tu temu povrsno i nikako da shvatim logiku.
[ SG kamikaza @ 26.01.2017. 19:57 ] @
Jako se dvoumim da im nesto napisem tamo,ali kontam da ce misliti da ih podjebavam ili zajebavam.
Kolega mi je sa posla ove godine uradio isto tpvoda voda, greje kvadraturu identicnu tvojoj samo je prosecna visina plafona 3m,sad je u decembru dobio 18-19000 struje za grejanje iako mora jos da poradi na izolaciji,i prezadovoljan je. A grejao se na drva,ugalj,briket 160000 po sezoni,gasa je trosio 1000 kubika mesecno pre toga....sva sreca pa mu ideja o prepravci kotla na agro pelet nije uspela,i sam to kaze,mogao bi samo rupu da iskopa i da se samoubije.
[ tvrdoglavi @ 26.01.2017. 20:03 ] @
Mislim da nema svrhe pisati im bilo sta.
[ tihi2 @ 26.01.2017. 20:26 ] @
Peletari su jedini stalno aktivni jer stalno imaju probleme...
Još gas pao ispod 40din/m3, sad su oko 30-40% skuplji od gospodskog grejanja na gas. I to na ovom i ovakvom gasu koji ima oko 7kWh/m3.
[ SG kamikaza @ 26.01.2017. 20:50 ] @
Ja sam uvek pelet dozivljavao kao i sve u srbiji sto nam se nudi kao samleveno
https://goo.gl/images/G7z9X1 ovako nekako.
Mislim da sam uspeo drugara da odgovorim od toga,posto treba do jeseni kucu da zavrsi,a neko mu pricao price da ce 150mkv da ugreje cele sezone sa 1,5 tona peleta.
Cale mi se greje na plin,i za decembar je dobio 8500,sa tpv,greje 85mkv...on presrecan,ja jos vise,samo da ne kuka.
[ usain bolt @ 27.01.2017. 15:49 ] @
pozdrav za sve na forumu,
nisam u struci potrebna mi je samo pomoc oko izbora uredjaja
pitanje za zoxora
sta bi mi preporucio u kombinaciji sa izmenjivacem i dx kit-om: RAV-SP1104AT-E ili RAV-SM1104ATP-E ili da li moze da se stavi spoljna jedinica estia , ako sam uopste dobro formulisao pitanje?
[ zoxor @ 27.01.2017. 17:14 ] @
@usain bolt

Spoljna jedinica Estie moze da radi samo sa unutrasnjom jedinicom Estie.

ATP: deklarisan do -15C nesto slabiji nesto mannji SCOP

AT: deklarisan do -20C nesto jaci nesto bolji SCOP veca moguca duzina cevi moze da bude trofazni ali naravno skuplji.
[ usain bolt @ 27.01.2017. 17:31 ] @
Da razlika je oko 400e al ja nesto nisam provalio razliku sem tih -20 i -15 al verovatno nisu ni komponente unutra iste valjda vredi za toliko vise. Nego jos jedna stvar me interesuje ona je 10 kw a ja planiram da grejem nekih 50 m2 i sad ako sam ja dobro shvatio ona ce trositi samo onoliko kloiko joj treba mislim nece uvek trositi 3kw nego ako radi sa 50% onda ce trositi 1.5kw jel tako i da li radi non stop ili se gasi?
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 17:39 ] @
Ja sam danas pravio presek stanja potrosnje i radnih sati tp kod mene. Brojilo i kontroler kazu sledece:
Od 13.10.2016-27.01.2017
1045 kw skupe struje
525 kw jeftine
580 sati rada kompresora
600 sati rada bunarske pumpe
1850 sati cirkulacione
Sobzirom da je ocitavanje radnih sati na kontroleru numerisano tako da 1=10h,moze se slobodno dodati koji sat vise za sve,jbg to bas tacan broj ne mogu da znam.
A i sobzirom da znam koliko duze po ciklusu radi bunarska u odnosu na kompresor,dobijem broj od oko ~3600 ukljucenja kompresora za ovaj period.
Podatke o radu za 05.10.2016-12.10.2016 nemam tacno jer nisam tad imao kontrolno brojilo,a brojac radnih sati sam resetovao po ugradjivanju istog,tako da je tih 8 dana ispalo iz pracenja.
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 17:45 ] @
Mada moze biti da sam i zahebao matematiku broja ukljucenja kompresora.... dobijem da je prosecno vreme rada oko 10 min,a u stvari je oko 5 kad god sam merio.
Moze biti da je broj ukljucenja duplo veci,oko ~7200 ciklusa.
Jbg :-D
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 17:46 ] @
Sta ce ti 10kw za 50m2???
[ mali genije @ 27.01.2017. 17:52 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Mada moze biti da sam i zahebao matematiku broja ukljucenja kompresora.... dobijem da je prosecno vreme rada oko 10 min,a u stvari je oko 5 kad god sam merio.
Moze biti da je broj ukljucenja duplo veci,oko ~7200 ciklusa.
Jbg :-D

Zasto tako kratko radi?
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 18:01 ] @
Pa realno sam uzeo jacu tp nego sto mi trenutno treba,jer imam u planu u narednom periodu da sredim i potkrovlje. Trenutno nemam nikakav bafer,takva mogucnost materijalna na kraju bila,pa pumpa greje direktno radijatorski krug. Oko 5 min radi dok ne dostigne zadatu temperaturu,i onda oko 13-13,5 min samo cirkulise dok ne padne na donju vrednost. Pisao sam jos u pocetku o tome kad je pocelo grejanje,samo ke zbog manje zadate temperature onda bila razlika o vremenu rada i stopa.
[ usain bolt @ 27.01.2017. 18:02 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Sta ce ti 10kw za 50m2???

Pa kolko sam ja razumeo tako treba da bi na -10 ili -15 mogla da zagreje jer joj onda snaga padne na 5kw a kontam nije bitno sto je jaca ako trosi samo koliko joj treba zato i pitam jel to tako radi
[ mali genije @ 27.01.2017. 18:05 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pa realno sam uzeo jacu tp nego sto mi trenutno treba,jer imam u planu u narednom periodu da sredim i potkrovlje. Trenutno nemam nikakav bafer,takva mogucnost materijalna na kraju bila,pa pumpa greje direktno radijatorski krug. Oko 5 min radi dok ne dostigne zadatu temperaturu,i onda oko 13-13,5 min samo cirkulise dok ne padne na donju vrednost. Pisao sam jos u pocetku o tome kad je pocelo grejanje,samo ke zbog manje zadate temperature onda bila razlika o vremenu rada i stopa.

Stavi soft start obavezno
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 18:15 ] @
Genije

Neka preporuka koji?eventualno jos nesto mimo toga?
[ mali genije @ 27.01.2017. 18:20 ] @
Stavi neki kvalitetan,imas pp.
[ zoxor @ 27.01.2017. 18:28 ] @
Citat:
usain bolt:
Da razlika je oko 400e al ja nesto nisam provalio razliku sem tih -20 i -15 al verovatno nisu ni komponente unutra iste valjda vredi za toliko vise. Nego jos jedna stvar me interesuje ona je 10 kw a ja planiram da grejem nekih 50 m2 i sad ako sam ja dobro shvatio ona ce trositi samo onoliko kloiko joj treba mislim nece uvek trositi 3kw nego ako radi sa 50% onda ce trositi 1.5kw jel tako i da li radi non stop ili se gasi?


Gasi se ako i minimalnim kapacitetom greje vodu preko zadate.

Kakva je izolacija objekta i kakva grejna tela imate?
[ usain bolt @ 27.01.2017. 18:35 ] @
Izolacija 8cm stiropor ,pvc stolarija izolovan plafon iznutra 8 cm stiropor ,po onom kalkulatoru koji je postavio mislim kamikaza izracunao sam da su gubici 5,4 kw , radijatori panelni
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 18:48 ] @
Ja sa 10kw grejem kuce od 200m2
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 18:51 ] @
Koliko imas panela? Visina i duzina
[ tihi2 @ 27.01.2017. 19:04 ] @
Citat:
SG kamikaza:Oko 5 min radi dok ne dostigne zadatu temperaturu,i onda oko 13-13,5 min samo cirkulise dok ne padne na donju vrednost.
Ti ne gasiš cirkulacionu pumpu kad sobni termostat kaže? Ili nemaš sobni termostat?
Ne vidim svrhu da cirkulaciona radi stalno, samo ohladi vodu.
[ usain bolt @ 27.01.2017. 19:06 ] @
Pa sad nisam strucan zato i pitam ali bio sam kod onog momka iz borce koji je ugradio super digital i dx kit i izmenjivac to je 16 kw i to kod njega radi besprekorno .Pokazao mi racun za decembar 8000 din sto znaci za grejanje oko 5000 i to je sve radilo na minusu bez grejaca a greje oko 120 m2 i on mi je predlozio da stavim 10kw al mi je rekao i da je zoxor genije u ovom poslu pa bih da cujem njegovo misljenje
[ usain bolt @ 27.01.2017. 19:09 ] @
Izvini tvrdoglavi nisam video da si pisao imam ukupno oko 5.5 ili 6 m panela al ne znam visinu oni standardni
[ usain bolt @ 27.01.2017. 19:15 ] @
Sutra cu da premerim tacno pa cu napisati mozda ima i vise ne znam tacno dimenzije
[ usain bolt @ 27.01.2017. 19:18 ] @
Nego interesuje me jos nesto zasto je pumpa deklarisana da greje do spoljne temp +15
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 19:21 ] @
Ok, tu si na knap sa duzinom. U principu neki minimum za izolovani objekat 1m na 10m2. Ako je izvodljivo nije lose i da su veci, jer se tada temperatura vode moze spustiti sto blize temperaturi u podnom grejanju a samim tim se dobija bolji COP uredjaja. Sto se mene tice, po onome sto si napisao za izolaciju, tebi ce odraditi posao i 5 ili 6kw pumpa. Pri tom, ne pada njima kapacitet toliko na -15 koliko si napisao. Sad gledam, po podacima koje ja imam, tp 6kw recimo na -15 na polaznoj vodi 45 stepeni ima 3,9kw. Razliku moze da doda elektrogrejacem ako ikad zatreba, bespotrebno je predimenzinisati je.
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 19:22 ] @
Citat:
usain bolt:
Nego interesuje me jos nesto zasto je pumpa deklarisana da greje do spoljne temp +15

To mozda zoxor bolje zna, podatke koje ja imam za fujitsu opseg rada grejanja je -20 do +35.
[ usain bolt @ 27.01.2017. 19:33 ] @
Ma to da toliko pada snaga procitao mi je ovaj momak iz borce iz nekih tabela za bas tu pumpu al iskreno bila bi mi bas frka da stavim tako knap od 5kw on mi je rekao da bi mozda mogla 8 kw ali ova od 10 ima mnogo vecu spoljnu jedinicu sa dva ventilatora i da je mnogo bolja a razlika u ceni je mala a cena za dx kit i izmenjivac ista pa sad kontam ako ne trosi vise struje bolje da uzmem bolji uredjaj sta ti mislis?
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 19:41 ] @
Vidis u mom potpisu sta ja grejem sa 14kw. I nikad mi se ne pale grejaci, cak ni ove zime nisu nego sam tri ili cetiri dana palio malo klimu koju svakako imam da podignem sa 21,5 na 23. Pumpa u sebi ima bekup grejac od 6kw koji ce tebi zacas podici temp ako zafali, ne treba toliko brinuti o tome. Ako si pratio temu koja klima, mnogi greju takve stanove sa jednom klimom koja ima 4kw. A ako planiras da hladis stan, onda stavis inverter klimu za razliku u ceni i ako zafali u nekim danima dodas sa njom malo. Tako da ja nikad ne bih preterao, sad o izboru uredjaja ne treba polemisati, ja sam uvek za komplet sa hidromodulom, ali ima ovde ljudi koji ce ti reci drugacije, to je individualni izbor. I uvek sam pre za TP koja je iskljucivo TP a ne za VRF spoljnu jedinicu, mislim (ali ne znaci da sam u pravu) da su se kod TP bolje pozabavili tematikom, tj grejanjem, nego kod VRF. Posebno kad je fluid u grejnom sistemu voda.
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 19:41 ] @
Tihi,
Gasi se cirkulaciona po sobnom,sto si pomislio da je stalno ukljucena. Veci joj je broj radnih sati zato sto radi i kad kompresor ne radi. Da li te je mozda to zbunilo?
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 19:44 ] @
http://dodaj.rs/photos/20170127148554624755040.jpg

evo tabele koju ja imam

tu mozes videti i kako COP raste sa manjom temperaturom vode na istim spoljnim uslovima rada.
[ zoxor @ 27.01.2017. 19:45 ] @
Citat:
usain bolt:
Nego interesuje me jos nesto zasto je pumpa deklarisana da greje do spoljne temp +15


Tu nema preciznih standarda kako ce proizvodjaci odrediti taj opseg temperatura.

Toshiba pod operating range podrazumeva opseg rada gde je moguce postici deklarisane kapacitete.

To ne znaci da ce uredjaj stati ispod -15 ili iznad +15C tacnije nema algoritam koji bi ga zaustavio pri bilo

kojoj spoljnoj temperaturi naravno osim u slucaju pojave neke greske.

Standardna estia je deklarisana -20 do 43C bez preciziranja rezima rada.

To ne mora uopste da te brine.
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 19:51 ] @
ako sam dobro razumeo podatak od +15 je za vrf spoljnu?
[ tihi2 @ 27.01.2017. 19:54 ] @
Citat:
SG kamikaza:Tihi,
Gasi se cirkulaciona po sobnom,sto si pomislio da je stalno ukljucena. Veci joj je broj radnih sati zato sto radi i kad kompresor ne radi. Da li te je mozda to zbunilo?
Da, kad je TP prejaka a nema gde višak da akomulira onda nemož drugačije.
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 19:58 ] @
Svakako je od proleca u planu nabavka AT... o ovome sto mi ke genije predlozio cu svakako razmisliti.
Meni tp radi otprilike 15-17 min/h zavisno od temperature koja je setovana. Dodao sam pre deset dana na tavan jos 10cm vune na postojecu izolaciju,i ove minuse rastereceno docekao,smanjio zadatu temperaturu,i cak cu imati neznatno manju potrosnju u januaru nego u decembru,a za kakvu razliku u uslovima.
[ zoxor @ 27.01.2017. 20:03 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
ako sam dobro razumeo podatak od +15 je za vrf spoljnu?


Za split RAV serije od 11kW

To je heavy-duty split u verziji super digital gura 75m/30m
[ tvrdoglavi @ 27.01.2017. 20:05 ] @
koliko ta izadje u kompletu sa dx?
[ zoxor @ 27.01.2017. 20:16 ] @
Iskreno nemam pojma.

Oko 3000

Moram da pitam.
[ SG kamikaza @ 27.01.2017. 20:58 ] @
Genije

Imas pp
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 07:31 ] @
Iz licnog iskustva preporiucujem samo 2 načina određivanja toplotnog gubitka kuće

1. Termo kamoreom (mali genije je ima)
2. Ubaciti u sistem CG elektricni kotao i meriti nocu, na sto nžiim temperaturama.

Po meni, ako želimo da postignemo što jeftinije grejanje, za Vojvodinu, Beograd i druge
regione u kojima je -15C manje od 2-3% grejne sezone, TP treba da na -15C daje između
nomionalnog i maksimalnog kapaciteta, jer je period sa T -15C svega par dana, a u 98%
grejne sezone kapoacitet TP više nego zadovoljava.
Za sebe ću izabrati TP koja na -15C daje jednako ili malo manje od top. gubitka kuće.

Dakle, poenta je da u 98% grejne sezone ostvarite šo nižu potrošnju, a ne da se i u 2%
szone grejete na pumpu. Time se postiže i da se TP što ređe gasi-uključuje.

Nisam proračunavao, ali procenjujem da se najniža cena grrejanja za CVELU sezonu, i najniža
eksplataciona cena rada TP, ostvaruje ako TP na -15C ukluši el.grejač ili još bolje el.kotao
koji košta oko 24,000din, i ima jefitine i lako dostupne delove, i 3 grejača (2 služe kao rezerva).



usain bolt.

Pošto te muči isto ono kroz šta i sam prolazim, pogledaj temu - Koju klimu...

Ljudi sa jednom Fujitsu Nocria-om, od 14,000BTUa, greju i više od 50m2 i lošije izolovane od tvoje kuće.

Stoga je sigurno da i ti možez grejati kuću sa TP od 6Kw, a najsrdačnije ti preporucujem da
investiras u dodatne radijatore, čime češ dugoročno podići COP i osetno štedeti na struji.
Ja lično bih najpre povećao radijatore, ztim izmerio toplotni gubitak, i tek onda kupovao TP.

El. kotao je i onako najeftinije rešenje za rezervni sistem grejanja (ako crkne TP), koji se
mora imati u RS.

Ljudi neznaju, da el.grejanje dobro izolovane kuće, od 200m2,NOĆU od 23 do 07h, košta svega 60-stak dinara dnevno
[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 08:31 ] @
Moje grejanje nocu po jeftinoj struji kosta 20 dinara,130mkv.

Jedno pitanje...mozda ja ne znam,ali termo kamera odredjuje mesto gubitka,a kako to odredjuje toplotni gubitak cele kuce?
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 09:24 ] @
SG,

za kameru će nadam se odgovoriti mali genije,

a noralno je da TP ima manju potrosnju od el. kotla, jer je kotlov COP=1,
pa jos za kuću koja je upola veća... pa razliciti topl.gubitci,...

poenta je da samo klimama i TPa ostvaruju jeftinije noćno grejanje, od el.
grejanje. I da je nocno el. grejanje, od 23do 07h jeftinije od svih klasinih goriva

[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 10:04 ] @
Aha..ok onda,mislio sam da spominjes nesto drugo za nocno grejanje.
[ tihi2 @ 28.01.2017. 10:17 ] @
Kotao na gas ili Toplotna pumpa... poređenje potrošnje.
Kotao na gas sam palio u periodu 5-9.01 i 11-15.01. Zanimljivo je što se dobijena energija iz 1m3 gasa značajno razlikuje. To sam primetio i dok sam se grejao na gas, kad je hladnije nije mnogo povećana potrošnja. Mislio sam da domaća proizvodnja podmiruje potrošnju do oko nule a kad je -10 onda moraju da mešaju ruski kaloričniji gas pa se manje potroši. Ali sad imaju banatski Dvor. Možda neko ima objašnjenje. U svakom slučaju 1m3 gasa kod mene ima 6.5-7.7kWh energije kao prosek za 3 dana.
Za gas je olakšavajuća okolnost što voda ide direktno u kuću a otežavajuća što je peć iz 1992. Feg, novije su sigurno efikasnije.
Za TP otežavajuća okolnost je što puni AT od 1000l.
[ usain bolt @ 28.01.2017. 11:50 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
koliko ta izadje u kompletu sa dx?

Pumpa +dx =2200e+pdv
[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 12:12 ] @
Zar ne bi bilo jeftinije da ugradis dve inverter klime,cak i jednoatavnije na tu kvadraturu?
[ usain bolt @ 28.01.2017. 12:28 ] @
Verovatno bi al mi to deluje kao neko polu resenje jer mi ostaju hodnik i kupatilo negrejani ,a i nervira me stalno brundanje klime , a i nije to stan to je kuca tacnije 1/3 kuce od oko 500m2 i meni pripale tri etaze po 50m2 a ja hocu da grejem samo prizemlje
[ usain bolt @ 28.01.2017. 12:35 ] @
Generalno treba mi savet da li da uzmem 10 kw ili manju i ono sto mi je bitno je da to 100 % radi i da struja ne predje 4-5000 max mesecno i onda kad sam video da je ovaj sa istim uredjajem samo 16kw platio u decembru 5000 grejanje kontam meni mora biti jeftinije inace ja tu ne zivim nego majka a ona drzi radijatore na 45 sad i njoj super
[ usain bolt @ 28.01.2017. 12:37 ] @
I da sad se greje na el kotao
[ usain bolt @ 28.01.2017. 14:24 ] @
Ili ako moze od zoxora ,malog genija,tvrdoglavog i ostalih preporuka best buy tp za moje potrebe mislim to bi mi najvise znacilo jer sam planirao u ponedeljak to nesto da pazarim
Unapred hvala.
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 14:37 ] @
usain bolt,

Imaj u vidu, da se cena predimenzionisane TP plaća trostruko:
- povećanom potrošnjom struje,
- skraćivanjem veka TP, zbog učestalijeg paljenja i gašenja,
- povecavanje troskova eksplatacuije, zbog češih kvarova
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 14:39 ] @
usain bolt,

NE ŽURI SA KUPOVINOM!

Nisu to čarape, već uređaj koji treba da te služi 15-20godina

'''''''''''''''''''
Trenutno, Verovatno best-buy ponuda


http://www.kupujemprodajem.com...hnibel-11kW-40191042-oglas.htm

opios
http://www.kupujemprodajem.com...w-TECHNIBEL-39587620-oglas.htm

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 28.01.2017. u 15:54 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 15:05 ] @
Ja sam svoje misljenje vec rekao. Tp inverter 6 ili max 8kw bez budzenja, iskljucivo kombinacija sa fabrickim hidromodulom, japanski brend. Estia, waterstage... Koja god. I mani se trgovaca nadji nekoga ko ce ti to zavrsiti kljuc u ruke i biti odgovaran za to sto je uradio a ne da prebacuju posle odgovornost jedni na druge.
[ zoxor @ 28.01.2017. 15:11 ] @
Citat:
usain bolt:
Ili ako moze od zoxora ,malog genija,tvrdoglavog i ostalih preporuka best buy tp za moje potrebe mislim to bi mi najvise znacilo jer sam planirao u ponedeljak to nesto da pazarim
Unapred hvala.


ATP ti je ok ako uzmes taj od 11kW siguran si za zimu bez dogrevanja.

AT je bolji ali skuplji ti odluci.

Pretpostavljam da se genije slaze (moze da ti montira)

Sacekaj mozda tvrdoglavi ima nesto interesantno.

Izmenjivac swep ili alfa laval.
[ usain bolt @ 28.01.2017. 15:36 ] @
zoxore za koju bi se ti odlucio da si na mom mestu razlika u ceni je oko 400e? i da li je prejaka odnosno da li ce biti ovih problema sto prica VLAJA ?
tvrdoglavi imas li cenu bar orjentacionu za to sto predlazes 8kw?

[Ovu poruku je menjao usain bolt dana 28.01.2017. u 16:50 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 15:48 ] @
Ne znam kakvi su ti buduci planovi sto se tice ostalih etaza,ali generalno je steta raditi nesto iz dva tri puta. Razumem i finansijski momenat i mogucnost,znas svoje mogucnosti,ali ne zuri toliko sa kupovinom ukoliko nemas para za bacanje. Kupovinu tp preko KP zaboravi,sve i da ti bog sa neba sidje i preporuci,tvrdoglavi je objasnio zasto. A dati savet za konacno resenje nekome koga ne poznajes je jako nezahvalno....nek ti daju ponude sa cenama,i tehnicki savet ukoliko imas nedoumice,ali kupovinu moras sam da prelomis.
I sa srecom sta god da resis,dugo i pouzdano da sluzi!
[ zoxor @ 28.01.2017. 16:38 ] @
Citat:
usain bolt:
zoxore za koju bi se ti odlucio da si na mom mestu razlika u ceni je oko 400e? i da li je prejaka odnosno da li ce biti ovih problema sto prica VLAJA ?
tvrdoglavi imas li cenu bar orjentacionu za to sto predlazes 8kw?

[Ovu poruku je menjao usain bolt dana 28.01.2017. u 16:50 GMT+1]


Ne slusaj ti vlaju.

Ja nemam cenovnik kod sebe ali mozes da pitas za varijantu AT od 8kW on moze da radi od 1,3-10,6kW
ATP 11kW je min. 3kW a AT 11kW min 2,4kW
To su sve inverteri a ne on off.
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 16:43 ] @
Imas pravo SG,


usain bolt,

od svih koji ti ponude TP, trazi tablicu toplptnpog kapaciteta, potrosnje struje i COPove
na temperaturama od +10C do -15C (ili -20C)

E tad ces znati sta kupujes.

A Technibel je ozbiljna, srednja, svetska firma (videces po dokumentaciji).

POSLE VELIKE, JAPANSKE CETVPORICE, verovatno najozbilja u SR (Slovemniji, Bosni,...)

Za 1800 Evra, teško da ćeš naći bilo šta, a ne bolje.
[ zoxor @ 28.01.2017. 17:08 ] @
Kupi Vlajo taj pa da vidimo iskustva.

Molim te stavi tablice za taj Technibel.
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 17:09 ] @
Ne znam stvarno napamet. Sve su do sada radjeni objekti 150 i vise m2 gde su isle high power tp od 11 do 16kw. Pogledaj na netu cene za estiu, fujitsu...
I poslusaj zoxora. Ne slusaj vlaju.
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 17:19 ] @
Citat:
zoxor:
Kupi Vlajo taj pa da vidimo iskustva.

Molim te stavi tablice za taj Technibel.


Posebno kad vidim ko je zastupnik. Od doticnog gospodina i doticne firme da sada sam zaticao npr da ciler stoji na drvenim gredicama, da je obrnut forlaf i riklaf na instalaciji, da su tp voda voda prali mravljom kiselinom pa posle godinu dana sva bude zardjala....itd itd...
[ usain bolt @ 28.01.2017. 17:22 ] @
pa ono sto sam nasao na netu i estia i fujitsu su preko 5000e a to mi je ipak previse, to je duplo vise, zato sam se i odlucio za varijantu sa dx i izmenjivacem i sad ne znam sta bi dobio sa fabrickim hidromodulom?
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 17:52 ] @
5000 i nesto malo preko je ugradjena 11kw high power da greje do -25. Ove od 8 iz comfort serije deklarisane do -20 moraju bit bar 1000 manje
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 18:40 ] @
usain bolt,

komentare konkurencije uzimaj sa DEBLOM rezervom,
jer je blatiti neistomišljenika, vrlo COOL u Srbistanu.

Ako hoces da pristediis uzmi Toshiba RAV + DX kit+ izmenjivac;
ali onu manju koja greje od 1,3Kw, jer je tako manja predimenzionisanost TP
tj. veća ušteda.

A ako ti je to mnogo, onda ti je Technibel od 1,800Eura jedini izbor.
[ Vlaja 011 @ 28.01.2017. 18:53 ] @
Nego, zna li neko kako se kod kopanja bunara za TP W-W utvrđuje kako nizvodno postaviti bunar iskorišćene vode ?
[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 19:28 ] @
Sta mislis pod tim nizvodno? Da pogodis u zilu oba bunara,i da povratni ubodes u to nizvodno?
[ zoxor @ 28.01.2017. 20:11 ] @
Citat:
Vlaja 011:
usain bolt,

komentare konkurencije uzimaj sa DEBLOM rezervom,
jer je blatiti neistomišljenika, vrlo COOL u Srbistanu.

Ako hoces da pristediis uzmi Toshiba RAV + DX kit+ izmenjivac;
ali onu manju koja greje od 1,3Kw, jer je tako manja predimenzionisanost TP
tj. veća ušteda.

A ako ti je to mnogo, onda ti je Technibel od 1,800Eura jedini izbor.


A zasto je tvrdoglavi konkurencija?

Nije bas lose malo ili malo vise predimenzionirati inverter cesto je mala cenovna razlika a dobijamo efikasniji

uredjaj ako uvek radi u delimicnom opterecenju.

Taj Technibel je monoblok on/off klima gde si ga samo nasao za uporedjenje.
[ zoxor @ 28.01.2017. 20:15 ] @
Citat:
Vlaja 011:
Imas pravo SG,


usain bolt,

od svih koji ti ponude TP, trazi tablicu toplptnpog kapaciteta, potrosnje struje i COPove
na temperaturama od +10C do -15C (ili -20C)

E tad ces znati sta kupujes.

A Technibel je ozbiljna, srednja, svetska firma (videces po dokumentaciji).

POSLE VELIKE, JAPANSKE CETVPORICE, verovatno najozbilja u SR (Slovemniji, Bosni,...)

Za 1800 Evra, teško da ćeš naći bilo šta, a ne bolje.


Sta bi sa: Carrier, Mcquay, York, Trane, Rhoss, Ciat, Clivet, Hiref, Aermec..........................
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 20:17 ] @
oni su tehnoloska bruka verovatno.

kao i bosch, viessmann, vaillant i slicni autsajderi.
[ SG kamikaza @ 28.01.2017. 21:42 ] @
Vlajo,

Na ono prethodno pitanje o kompresorima od neki dan,su ti pokazali gde se ko nalazi po pitanju tehnicke potkovanosti,nazalost nisi im ni blizu.
Dati predlog da neko kupi tp preko KP,i uzto reci da je to ozbiljna firma je ne neozbiljno nego neodgovorno,jer saznanja o tome se najverovatnine svode na neka indirektna slusanja/citanja. Pogotovu reci da nema drugog izbora osim toga...a ima naravno,bolje da izgura sa tim elektro kotlo? Jos dva meseca pa da natenane donese odluku do jeseni,eventualno poradi na finansijskoj situaciji.

I mislim da bi ubuduce pre davanja bilo kod strucnog saveta ili tehnickog resenja,osim ako nisi milion posto siguran, trebao da kazes "neka me neko ispravi ako gresim" a ako se to desi,podnesi muski....batalite natezanje ciji je veci.
Veruj mi da sam se nadao,da je svo tvoje natezanje ovde iz zelje da nadjes sebi najbolje resenje,ali vise ne verujem da je tako. Sad mislim da je to samo mlacenje prazne slame,nazalost.

Bolte

Na prvu ti je predlozeno zoxora da kontaktiras.
On ti predlozio i tvrdoglavog.
Jedna ti je varijanta skupa,a kod druge se dvoumis po pitanju snage. Inverter su oba uredjaja,nemas tu previse razloga za brigu o potrosnji,mada ti to niko ziv ne moze garantovati.
Zoxor ti je opet predlozio trrceg,malog genija,da ti radi montazu.
Kad uprostis svo palamudjenje unazad,to tako izgleda.
Kratko i jebitacno :-D a odluka je na tebi.
[ tihi2 @ 28.01.2017. 21:57 ] @
A sva trojica imaju firmu tj preduzeće pa - preduzeće nešto da preporučena sprava radi kako treba.
I na forumu su godinama, vidi koliko poruka imaju a ne ubijaju se da odgovaraju na svaki post... moraš ih prozivati da se jave...
[ tvrdoglavi @ 28.01.2017. 22:08 ] @
Nego, gde je taj Srbistan?
[ Vlaja 011 @ 29.01.2017. 09:08 ] @
Momci,

Prvo, nisamm poredio invertere sa On-of klimom, vec sam čoveku ukazao na ono što
sam sagledao da je najeftinija pristojna ponuda, za ljude sa ograničenim budzetom,
I ta drugorazredna tehnologija, za koju verujem da je solidno odrađena (po prisutnosti
u drugim zemljama regiona, ozbiljnosti dokumentacije,...) je bolja nego pelet, gas, drva,...

Firme koje navodite kao druge ozbiljne fireme, su možda ozbilne na drugim meridijanima,
ali svojom ponudom u Srbiji pokazuju koliko su ovde ozbiljne.

I pored njihove ozbiljnosti, niko od vas, profesionalnih poznavalaca tržišta, nije dao ni
jedan primer njihovih ponuda kao predlog čoveku koji traži rešenje.
Ili je to možda zbog vaše "emotivne" prvrženosti Fujitsi i Toshibi?

A pošto ni ja, kao informisani potencijalni kupac, ne znam za njihovu konkurentnu ponudu, to
mi govori da ili ih Srbija ne interesuje kao malo tržište, ili da je njihova ozbiljnost, slična Gree-jevoj,
koji je skuplji u Srnbiji, od recimo Toshibe,...


SG,
Hvala na ljudskoj kritici. Ali, nemoj bar ti da izvrćeš moje reči.
Nisam ja dao predlog da neko kupi preko KP, već sam ukazao na Technibel, kao budzetsko rešenje.

A to što su se momci iz NS, koji ga prodaju, dosetili da veliki br. nas prati i kupuje na KP je samo
njihova dosetljivost, i nije ništa loše. Na KP ćete nači reklame za prodaju mnogih svetskih brendova,
u raznim oblastima, zato što je to najeftinija reklama, koja preko KP dopire do značajnog % Srbije.

Naopako da profesionalci nisu potkovani u frigomehanici. Ali znanje frigomehanike ne znači da znaju
sve iz tehnike i da i oni ponekad ne pogreše (vidi primer dole).
Isto tako, i informisani laik može nekada da bude u pravu, ialko su oni potkovaniji od njega u frigomehanici.

Ali je naopako ako potkovani blate konkurentske firme nedokazivim argumentima
(.. da postavljaju TP na drvene klocne,....)

I naopako sto potkovani netehničkim argumentima pobijaju onoga ko im kvari posao,
time što ukazuje kolegi sa foruma, na mogućnost koju je možda prevideo.

I naopako je da više vremena i energije, posvećuju da ocrne onoga ko nezavisno misli
i ukazuje kolegama na mogućnosti van dve brenda koji se forsiraju na forumu, nego da
pomognu stvarnim tehničkim savetima.
Toliko, da čak i čovek, koji je inače pokazao visok nivo profesionalnosti, dozvoli sebio da
ga negativna energija navede da da pogrešan savet kolegi forumašu, za izbor TP, da
informisani laik mora da ga ispravlja :

usain bolt,
predimenzionisani inverter će uvek raditi u rezimu delimicnog opterećenja, ali što je više
predimenionisan, to će se češće uključivati, i time skraćivati svoj radni vek, i povećavati
cenu eksplatacije. A verujem da će zbog toga trošjti i više struje, plus što jači
kompresor, po konstrukciji troši više struje.

Spoljna jedinica koja minimalno povlaći 2,4kw struje, skoro DVA PUTA češće će se uključivati-
isključivati od one koja minimalno povlači 1,3Kw! Prema tome bolja ti je ona koja ima što nižu
donju vrednost snage (1,3Kw, ili još manje), te manje startova, strujnih pikova,...

Neka me profesionalci isprave ako grešim :
Idealno dimezionisani inverter je onaj, koji SE NIKADA NE GASI !

A nadam se da ćeš se složiti, da je moja privatna stvar kako ću izabrati i kupiti TP, i šta ću
sve istraživati, pre nego je kupim. I da svoja saznanja podelim sa kolegama sa foruma.
-------------------------------------------------------------------------------------------------

Zbog dobrobiti foruma, molim uvažene kolege profesionalce, da svoju negativnu energiju koju
usmeravaju na moju malenkost, u svom interesu, preusmere na informisanje ljudi koji traže
informacije i pomoć.
Jer uljudi nisu glupi, a to što neće da reaguju, nemenja očiglednost činjenica, koje vide.
Ispoljavanje negativne energije stvara odbojnost kod čitalaca. A to je LOŠE ZA POSAO.
A i za forum.
[ Vlaja 011 @ 29.01.2017. 09:21 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Nego, gde je taj Srbistan?


Tamo gde jedan forumaš, više puta, kaže drugome, da LUPETA,
a moderator ga čak i ne upozaori na pristojno ponašanje, a
kamo li da ga privremeno isključi sa foruma.
[ SG kamikaza @ 29.01.2017. 10:23 ] @
Posto necu vise da razvodnjavam temu,zadnji put cu sada da prokomentarisem nesto mimo konstruktivnog razgovora.


1. Ti jesi preporucio kupovinu preko KP,jer si ti poslao link zaKP,a ne adresu zastupnika barem na pp ako se ovde vec smatra kao reklama.
2. Ti momci koliko vidim u oglasu su napisali sve,ali nisu napisali nista...ostajem iza tvrdnje da je neodgovorno
3. Tvoja je privatna stvar kakvo i kako ces naci resenje za grejanje svoje kuce,naravno. I tvoja je dobra volja,hoces li podeliti iskustvo sa svima ovde,kad i ako resis na nacin koji si zamislio.
4. Kad ti je rekao da lupetas,nije te uvredio vec mozda povredio osecanja,ali je reagovao impulsno na .....kako god,a i odma ti je pokazao da si pogresio.
5.Shvatio sam za sebe sta zelim pre 5 godina,i od tad sam radio na uskladjivanju finansija sa svim ostalim,jer smo u 5 godina dobili troje dece. A istrpeo sam zbog?toga sto sam odlucio mnoge negativne kritike,pa cak i uvrede,ali prave uvrede. Lupetanje mi je bilo kao dobar dan. O frigotehnici nisam znao nista,a ni danas ne znam nista u poredjenju sa onima koji se time bave,ucim i slusam.
Tako i ti,uci i slusaj....budzetska resenja predlazi na osnovu licnog iskustva....trenutno to moze i sme samo tihi2,
oni predlazu proverena i dokazana resenja,bez obzira sto mislis da su isforsirana na forumu.
6. Jednom sam predlozio budzetsko resenje,i necu nikad vise bez prethodnog iskustva, a uradio sam to iz najbolje moguce namere,verujem da ni ti nisi imao nista manje predlagajuci prethodno.

Pozdrav i svako dobro,do neke normalnije price.
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 11:12 ] @
ja zivim u Srbiji, i tu stvari nazivamo pravim imenom. u diznilednu gde su glavni likovi paja i baja patak te njihovi sestrici raja,gaja i vlaja tamo se i zemlje nazivaju srbistan i tamo je moguce da japanci budu tehnioloska bruka.

sto se mene tice vec sam rekao da sa likovima iz crtanog koji dolaze svako malo sa drugim nikom/likom nemam mnogo sta da polemisem ali cu istaci sledece:

na forumu vecina pise o svojim iskustvima koja su zasnovana na licnim iskustvima stecenim radom u odredjenoj struci ili koriscenjem odredjenog uredjaja, ili u odredjenom slucaju i jednim i drugim. i nijedno od tih iskustava nije lupetanje, bilo da se neko drugi principijelno slaze sa tim ili ne. zato postoje i razni uredjaji i razna iskustva a svako za sebe bira svoje iskustvo.

a likovi iz diznilenda i srbistana preporucuju natpise iz oglasa i natpise sa taraba i sve to bolduju i pisu velikim slovima kako bi nekoga ubedili u svoj kredibilitet bez trunke iskustva ni kao korisnik ni kao neko ko poznaje materiju. zato izjave iz diznilenda treba nazvati pravim imenom koliko god se oni vredjali na to. a kad se mnogo uvrede, pojavice se sa novim likom i novim kredibilitetom skrivajuci se iza nekog novog lika iz crtanog filma. ili mozda stripa.
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 11:15 ] @
a sliku sa drvenim klocnama ispod tp cete dobiti prvom prilikom , cim odem ponovo na krov aleksandar zgrade u ns.
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 11:19 ] @
Citat:
usain bolt:
Citat:
tvrdoglavi:
koliko ta izadje u kompletu sa dx?

Pumpa +dx =2200e+pdv

ok, a kolika je celokupna prica, tako je lakse za poredjenje. znaci da platis sve da ti ostane samo da kresnes prekidac i da se grejes, oprema, ruke, sve komplet?
[ SG kamikaza @ 29.01.2017. 11:22 ] @
5000€ Za waterstage je bila cena samo uredjaja ili gotovog posla?
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 11:26 ] @
kljuc u ruke, 5000, do 5200, zavisi od instalacije i termostata. 11kw, high power.
[ tihi2 @ 29.01.2017. 11:48 ] @
Vlajo nemoj da se sekiraš.

Na forumu imaš dosta članova koji su godinama prisutni (pogledaj član broj i broj poruka ispod imena) a koji ne pišu prečesto. Imaš i nekoliko članova koji za 6 meseci pošalju 1000 postova. Pa onda pročitaš o čemu je ko pisao i zaključiš koliko njegov savet vredi.

Stažom na forumu i uljudnim korektnim pisanjem stičeš status i ljudi će se sa poštovanjem odnositi prema tebi. Zatrpavanjem porukama, svađom i stalnim menjanjem ideja i saveta se renome gubi.

Forum nije za glasno razmišljanje sa idejom koju drugi moraju da pobiju da se neko ne bi ze*nuo pa mislio da je istina. Ako pročitaš unazad, prvo ide blagi demanti pa, kad ne uspe, onda malo grublji. Sve si to prošao ali nisi primetio... reagovao si na treći stepen (tipa "pišeš gluposti", "nemaš pojma", "lupetaš").

Forum služi za iznošenje mišljenja. Iznošenje iste ideje više puta sa istim argumentima ne ojačava ideju.

Ne može se niko naterati da posluša i najdobronamerniji savet. Postoje i PP koje se mogu poslati lično nekome ako to pomaže, ali kad neko srlja u propast - ne može ga Forum spasiti.

Zato, bez žestine, polako, argumentima. Pa i ako nekom pokvariš posao, opet argumenti. Ko čita vidi ko je u pravu.

@tvrdoglavi
meni su drvene štafle 5x5cm ispod kotla na čvrsto gorivo iz 1992. Jel i to amaterski bilo? Samo da nađem majstora (ako je živ) pa da ga nateram da menja.
Šalim se. Snašli se ljudi. Falila im tolika podloška...
[ usain bolt @ 29.01.2017. 11:49 ] @
pa tacno za AT
RAV-SP1104AT-E
Super Digital Inverter S.J. (Toplotna pumpa)
1,680.00
MM-DXC010
Kontrolna jedinica (Master)
500.00
3RBC-AMT32E_
Standardni žičani daljinski kontroler
56.0
swep plocasti izmenjivac
240
ugradnja mislim oko 200-300 tako mi je rekao onaj iz borce
ja vec imam el kotao pa ne znam jel moze pumpa od njega il mora nova i to je to valjda...
[ usain bolt @ 29.01.2017. 11:53 ] @
E da ne bude zabune ovo su sve cene bez pdv a
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 11:56 ] @
Citat:
tihi2:


@tvrdoglavi
meni su drvene štafle 5x5cm ispod kotla na čvrsto gorivo iz 1992. Jel i to amaterski bilo? Samo da nađem majstora (ako je živ) pa da ga nateram da menja.
Šalim se. Snašli se ljudi. Falila im tolika podloška...


u podrumo jos i pomozi boze :) ali kad stoji na krovu i napada pola metra snega sta onda?
[ usain bolt @ 29.01.2017. 12:06 ] @
FUJITSU WOYA080LDC/WSYA100DD6
Bez PDV-a: 399.333,32 RSD.
ovo sam video na nekom sajtu ACS SHOP i to je valjda 7.5kw waterstage ali nisam nasao da je neko zastupnik za fujitsu
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 12:12 ] @
tu je negde cena, viacom vs je zastupnik, generalno te ovo toshiba resenje izadje jeftinije 500, 600 evra, nije zanemarljivo. treba izvagati, ja sam kao sto sam ti rekao uvek pre za komplet gotovo resenje. imam neka iskustva sa dx kitovima u klima komorama i bilo je tu odredjenih problematika sa podesavanjima, ali se uglavnom resi. sa tp i dx nisam eksperimentisao.
[ usain bolt @ 29.01.2017. 12:14 ] @
tvrdoglavi jel mozes da pojasnis malo jel i ovo inverter i sta se dobija sa fabrickim hidromodulom u odnosu na samo izmenjivac?
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 12:25 ] @
sve su inverteri. ono sto hidromodul nudi je integrisano sve, i ustimano automatikom do detalja koji ti omogucuju vodjenje temperature polazne vode po spoljnoj, po unutrasnjoj, temp, kombinovano po obe procentualno, podesavanje krive koja to sve vodi. ne znam sta je sve od toga moguce uz dx kit? i uz nabrojano, neke stvari koje tebi konkretno nisu potrebne, vodjenje nezavisno nekoliko grejnih krugova, recimo podno, radijatore, f-coil, grejanje sanitarne vode, grejanje bazena.....i slicno.

tehnicki pismenim ljudima nije problem da uzmu i neko 100% nekompletno resenje, pa da s vremena na vreme odrade neku radnju vezano za podesavanja, paljenja, gasenja i slicno, ali mnogi nisu navikli na te stvari i gotova resenja su jedino prava, da bukvalno imaju da upale uredjaj u oktobru i ugase u aprilu i da nista ne razmisljaju. a i to dodatno kosta.
[ usain bolt @ 29.01.2017. 15:14 ] @
Ako ne gresim mislim da sam negde ranije procitao da je mali genije to negde ugradjivao pa mozemo da cujemo njegova iskustva
[ zoxor @ 29.01.2017. 19:07 ] @
Usteda je oko 40% (super digital) u odnosu na Estiu iste snage (ne znam cene konkurencije ne interesuje me)

Najbitnija razlika je da Estia ima hidromodul i direktno ga povezujes na sistem grejanja zatim

moze da greje sanitarnu vodu i potpuno automatski da regulise sistem sa dve zone, solar i sanitarnu vodu.
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 19:21 ] @
Zox kako se vodi temperatura vode kod kombinacije sa dx?
[ zoxor @ 29.01.2017. 20:49 ] @
Zadas temperaturu na zicanoj kontroli kao da vodi dx izmenjivac u klima komori samo sto se u dn kodovima

dozvoli veca maksimalna temperatura vode u izmenjivacu nego inace vazduha u klima komori.
[ tvrdoglavi @ 29.01.2017. 20:53 ] @
Znaci vodi iskljucivo po unutrasnjoj sobnoj temperaturi koju meri kontroler?
[ zoxor @ 30.01.2017. 06:14 ] @
Ne nego po temperaturi vode u izmenjivacu zato sam rekao da se u dn kodovima dozvoli

vislja temperatura vode nego vazduha u klima komori sa 28C recimo na 50C.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 06:25 ] @
A po cemu se pravi kriva temp vode? Ima senzor spoljne temp u spoljnoj jedinici? Izvini ako te davim ali mi je zanimljivo cenovno resenje ako se moze voditi temp vode po spoljnoj temperaturi
[ zoxor @ 30.01.2017. 08:12 ] @
Estia moze ali za RAV nisam siguran moram da proverim.
[ zoxor @ 30.01.2017. 08:31 ] @
Nazalost izgleda da nema mogucnost kliznog vodjenja temperature vode ali provericu veceras da budem siguran.
[ mali genije @ 30.01.2017. 09:05 ] @
Vodjen iskustvom sa terena bolja varijanta je imati malo predimenzionisan uredjaj.
Predimenzionisan uredjaj ce uvek imati dovoljno kapaciteta za ne daj boze,u slucaju da nema potrebe
za ekstremnimminusima radice sa 70/80% kapaciteta sto produzava zivotni vek uredjaja.
Originalna elektronika ima brdo funkcija koje su cenjene kolege navele u predhodnim postovima,realno meni te funkcije nisu trebale u 90% slucajeva,grejanje 80/100l san. vode sa tp. je cista budalastina da bi se ustedelo 1000-1500din mesecno a skracuje zivotni vek uredjaja koji kosta par hiljada e.
U gornjim postovima ste poredili dva uredjaja slicnih/istih kvaliteta ali razlicitog kapaciteta sto nije bas u istom cenovnom rangu sto povecava razliku u ustedi.
[ usain bolt @ 30.01.2017. 12:30 ] @
Ma da mali genije nisu iste snage nego sam je uzeo za primer jer kod mene moze i jedna i druga da zavrsi posao al realno meni ne trebaju te dodatne funkcije a kad sam pitao za razlike vise sam mislio na sam rad pumpe i eventualne ustede u potrosnji mislim jel trose isto u istom objektu ista pumpa sa dx i fabrickom unutrasnjom?

I drugo pitanje kako pumpa odredi dal da radi na 20% ili na 70%? I da li tu ima veze dal je unutra dx ili fabticka?

I trece pitanje da li npr. ako pumpa daje 10kw grejne energije i max na 100% trosi 3kw da li onda na 20% snage trosi 600w?

[Ovu poruku je menjao usain bolt dana 30.01.2017. u 15:01 GMT+1]
[ Vlaja 011 @ 30.01.2017. 15:12 ] @
mali genije,

Kao čovek sa bogatim i raznovrsnim iskustvima u grejanju i klimatiyaciji, oštroumno si uočio da
u praksi blago predimenzionisana TP ima izvesnu prednost, na velikim minusima.

Da li se ta prednost odnosi na sve TP ili samo na TP koje nisu automatizovane za korišćenje drugog
tipa ( back-up) grejanja na određenoj zadatoj temperaturi ?

Pošto ti veliki minusi traju uglavnom ne duže od 2-3% grejne sezone, kako se predimenzionisanost
TP odražava na potrošnju struje, cenu eksplatacije, i učestanost kvarova u preostalih 97-98% grejne
sezone?

Po tvom mišljenju, koja pumpa načelno omogućava jeftinije grejanje, TOKOM CELE SEZONE GREJANJA,
predimenzionisana ili pravilno dimenzionisana ?

Iz iskustva, orijentaciono, koliki % predimenzonisanih TP srećeš u praksi ?
[ mali genije @ 30.01.2017. 15:26 ] @
Citat:
usain bolt:
Ma da mali genije nisu iste snage nego sam je uzeo za primer jer kod mene moze i jedna i druga da zavrsi posao al realno meni ne trebaju te dodatne funkcije a kad sam pitao za razlike vise sam mislio na sam rad pumpe i eventualne ustede u potrosnji mislim jel trose isto u istom objektu ista pumpa sa dx i fabrickom unutrasnjom?

I drugo pitanje kako pumpa odredi dal da radi na 20% ili na 70%? I da li tu ima veze dal je unutra dx ili fabticka?

I trece pitanje da li npr. ako pumpa daje 10kw grejne energije i max na 100% trosi 3kw da li onda na 20% snage trosi 600w?

[Ovu poruku je menjao usain bolt dana 30.01.2017. u 15:01 GMT+1]

Treba prvo da shvatite da ne trosi pumpa ili kotao energiju vec sam objekat a oni su tu samo da nadomeste te gubitke.
Pumpa konkretno gleda da odrzi zadatu temp vode dok ne dobije uslov sobnog t. da treba dase iskljuci,u prevodu sto je blize zadatoj temp. vode tako i smanjuje snagu kojom radi.
I naravno svaki objekat je prica za sebe.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 15:53 ] @
Citat:
mali genije:
Vodjen iskustvom sa terena bolja varijanta je imati malo predimenzionisan uredjaj.
Predimenzionisan uredjaj ce uvek imati dovoljno kapaciteta za ne daj boze,u slucaju da nema potrebe
za ekstremnimminusima radice sa 70/80% kapaciteta sto produzava zivotni vek uredjaja.
Originalna elektronika ima brdo funkcija koje su cenjene kolege navele u predhodnim postovima,realno meni te funkcije nisu trebale u 90% slucajeva,grejanje 80/100l san. vode sa tp. je cista budalastina da bi se ustedelo 1000-1500din mesecno a skracuje zivotni vek uredjaja koji kosta par hiljada e.
U gornjim postovima ste poredili dva uredjaja slicnih/istih kvaliteta ali razlicitog kapaciteta sto nije bas u istom cenovnom rangu sto povecava razliku u ustedi.

Ali ima objekata gde je centralizovana sanitarna voda u kotlarniici sa akumulacijom od 300 do 500 litara. A leti pumpa kad greje ima cop blizu 6 tako da na tu kolicinu vode ima smisla. Za jedno potrosacko mesto i 80lit nema racunice.
Mali genije, kako ti resavas vodjenje invertera u konkretnom slucaju sa dx? Koliko sam shvatio zoxora mora se zadati maksimalna temp vode a onda unutrasnji senzor pali ili gasi tp?
[ mali genije @ 30.01.2017. 16:05 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Ali ima objekata gde je centralizovana sanitarna voda u kotlarniici sa akumulacijom od 300 do 500 litara. A leti pumpa kad greje ima cop blizu 6 tako da na tu kolicinu vode ima smisla. Za jedno potrosacko mesto i 80lit nema racunice.
Mali genije, kako ti resavas vodjenje invertera u konkretnom slucaju sa dx? Koliko sam shvatio zoxora mora se zadati maksimalna temp vode a onda unutrasnji senzor pali ili gasi tp?

U pravu si za te centralizovane sisteme sa tolikom kolicinom san. vode,to i spada u onih 10%,pricamo o korisniku koji nema posebnih zelja i egzibicija,znaci treba mu temp vode i temp objekta.
Sto se tice setovanja uglavnom izbegavam jer imam kolegu koji to drzi u malom prstu i posle me odvede na pecenje:-)..
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 16:22 ] @
To se zove spajanje lepog i korisnog. :)
Zanima me zato sto je sustina invertera da stalno radi u neophodnom rezimu a to se jedino postize razlicitim temperaturam vode u razlicitim momentima rada. Ako ta tp sa dx moze da gura tako tj da automatski juri temperaturu vode koju mu po spoljnoj temp kriva izabrana trazi onda je bez obzira na te dodatne opcije koje hidromodul nudi odlican izbor za te novce. Ako ne moze i ako se rucni zadaje temperatura polazne vode onda se u neku ruku gubi smisao invertera jer onda tp juri zadatu temp a unutrasnja temp ga gasi? Ili gresim.
[ mali genije @ 30.01.2017. 16:26 ] @
Citat:
tvrdoglavi: To se zove spajanje lepog i korisnog. :)
Zanima me zato sto je sustina invertera da stalno radi u neophodnom rezimu a to se jedino postize razlicitim temperaturam vode u razlicitim momentima rada. Ako ta tp sa dx moze da gura tako tj da automatski juri temperaturu vode koju mu po spoljnoj temp kriva izabrana trazi onda je bez obzira na te dodatne opcije koje hidromodul nudi odlican izbor za te novce. Ako ne moze i ako se rucni zadaje temperatura polazne vode onda se u neku ruku gubi smisao invertera jer onda tp juri zadatu temp a unutrasnja temp ga gasi? Ili gresim.

Ne gresis ni malo,pumpa juri zadatu temp i modulise da je odrzi bez obzira dal radi prema spoljnoj ili zadatoj temp.
sve zavisi ko je sta usetovao
[ usain bolt @ 30.01.2017. 16:49 ] @
Moja greska,hvala na pojasnjenju,nisam dobro postavio pitanje,poenta pitanja je bila ako izuzmemo dodatne funkcije koje meni realno nisu potrebne da li su onda i ova sa fabrickom unutrasnjom i ova sa dx prakticno ista stvar?
[ usain bolt @ 30.01.2017. 17:01 ] @
Tvrdoglavi ako si razumeo ovo sto prica genije daj molim te prevedi mi
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 17:15 ] @
Da bi razumeo malog genija moras biti veliki genije :)

Razumeo jesam ali mi fali informacija ko zadaje temperaturu koja se juri? Ako se zadaje setovanjem pausalno onda mi se to ne svidja posto nije maksimalno iskoriscen inverter.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 17:20 ] @
A pokusacu da ti sve pojasnim kad dobijem odgovor na to :)
[ zoxor @ 30.01.2017. 17:47 ] @
Ja se izvinjavam ako nisam dobro svacen

Zadaje se temperatura vode i inverter ga juri snagom trenutno potrebnom nema veze temperatura u prostoriji.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 17:52 ] @
To sam shvatio. Ali ko zadaje temperaturu vode kad ona danas treba da bude razlicita iz sata u sat?
[ zoxor @ 30.01.2017. 18:02 ] @
Stavis fan coile ili termoglave na radijatore.
Pustio sam sigurno preko hiljadu chillera i toplotnih pumpi nikad niko dobro mozda jednom ili dvaput su mi trazili klizanje. Po meni to nije opcija koja treba da odlucuje bilo sta.
[ tihi2 @ 30.01.2017. 18:34 ] @
A kad će inverter da se ugasi? Teoretski nikad?
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 18:42 ] @
Citat:
zoxor:
Stavis fan coile ili termoglave na radijatore.
Pustio sam sigurno preko hiljadu chillera i toplotnih pumpi nikad niko dobro mozda jednom ili dvaput su mi trazili klizanje. Po meni to nije opcija koja treba da odlucuje bilo sta.


pa dobro drug moj, negde moramo i da se ne usaglasimo :) po meni je to klizanje najvaznija moguca stvar kod grejanja.

[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 18:55 ] @


evo da sad pokusam da pojasnim usain, a i ostalima koga zanima i zasto.

gore je tabela za tp od 8kw. sad uzmimo hipoteticki da za grejanje jednog izolovanog objekta treba u zavisnosti od spoljne temperature polazna temperatura vode od 30 do 45 stepeni. kod pominjanog podesavanje koje nema "klizanje" tj gde temperatura vode ne ide automatski po spoljnoj temperaturi ti moras podesiti da ti temperatura vode u sistemu bude uvek 45 stepeni.
sad ako pogledas u tabelu, teoretski, ako je napolju 15 stepeni i tebi u radijatorima treba temperatura vode od 30 stepeni pumpa ce tada da ima COP 5,66 a posto je tebi podeseno da greje na 45 stepeni, COP ce joj biti 3,83.
recimo ako na temperaturi spoljnoj od 7 stepeni, tebi treba temperatura vode u radijatorima od 35 stepeni, tebi bi tu tp imala cop 4,08, ali posto greje vodu na 45 stepeni dobijas COP od 3,31. i tako dalje, znaci samo u trenutku kad u radijatorima temperatura vode treba da bude 45 stepeni, a to je mali deo zime u procentima tp ce raditi sa maksimalnom iskoriscenoscu tj sa maksimalnim mogucim cop i biti iskoriscena kako treba.
to je ono sto se meni ne dopada kod te kombinacije sa dx, sto originalne tp rade savrseno. jednom kad ustimas krivu svog grejanja koja predstavlja odnos spoljne temperature i temperature vode ti si zauvek resio podesavanja i dobijas maksimalnu iskoriscenost mogucnosti invertera i maksimalan cop koji tvoj objekat moze dobiti.

[Ovu poruku je menjao tvrdoglavi dana 30.01.2017. u 20:22 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 18:57 ] @
Citat:
tihi2:
A kad će inverter da se ugasi? Teoretski nikad?

pa teoretski i ne treba da se mnogo gasi, ali je veci problem sto ili ces ici na termo glave pa da one regulisu temperaturu u prostoru, opcija koja se meni ne dopada mnogo, ili ces da zadas da kontroler meri unutrasnju temperaturu i da pali gasi pumpu gde gubis svrhu inertera. tp ce da modulise i da greje vodu na maksimalnu podesenu i smanjice drasticno cop, kao sto sam malopre napisao....
[ zoxor @ 30.01.2017. 19:37 ] @
Slazem se da tu postoji neka usteda ali u toj tabeli nije opisano da ce uredjaj za 45C vodu na spoljnih 15% raditi recimo sa 30% kapaciteta.

Tako da u krajnjoj racunici to nece da bude neka strahobalna usteda samim tim sto kad zahladni mora da gruva pa da gruva bez klizanja osim na ledu ;-)

Slazem se da je to dobra stvar ako pricamo o jednom stanu.

U mom poslu se ne koristi posto retko radim sa pumpicama od 15-20kW a kad grejes hotel ili poslovnu zgradu klizanje se ne koristi zbog punog komfora.

U krajnjem slucaju kontrola moze da ti stoji u dnevnom boravku pa menjas set point po potrebi :-)

[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 19:45 ] @
to se slazem, kod objekata javne ili polujavne i poslovne namene je tako. ovde je malo drugacije.
teoretski mozes da skontas kolika ti temp treba za koju spoljnu temp i da se svaki dan igras po daljincu sa time i glumis spoljni senzor :) , ali kad je konfor u pitanju, onda to bas i nije najbolje resenje (posebno za osobe koje nisu vicne tome) a ovde je recimo u pitanju starija zena koliko sam shvatio.
[ Vlaja 011 @ 30.01.2017. 19:59 ] @
tvrdoglavi,

SKIDAM KAPU !

Zbog ovako korisnog i jasnog objašnjenja, opraštam ti uvredu.

Sad si bio na nivou Hrvatskog "Nike"-a. Al nemoj da se uobrziš.






U mom stilu, evo jednog "nezgodnog" pitanja:

Koji proizvodjac nudi manje TP (8kw-12Kw) sa najnižim donjim granicama
snaga grejanja? (Zoxor je spominjao RAV sa 1,3kw,... Ima li bolje od toga?)
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:01 ] @


evo i kako kriva izgleda ako ce biti jasnije.
[ usain bolt @ 30.01.2017. 20:01 ] @
Zoxore a jel tebe mrzi da to skontas i uklaviris i taj spoljni senzor i to malo isprogramiras da radi kako tvrdoglavi hoce il to bas ne moze?
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:05 ] @


[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:06 ] @
Citat:
usain bolt:
Zoxore a jel tebe mrzi da to skontas i uklaviris i taj spoljni senzor i to malo isprogramiras da radi kako tvrdoglavi hoce il to bas ne moze?

nisi bas ok izneo tvrdnju, to je nedostatak kombinacije sa dx kitom, nije do zoxora, ovo mu dodje malo kao uvreda sa tvoje strane.
[ zoxor @ 30.01.2017. 20:18 ] @
Citat:
usain bolt:
Zoxore a jel tebe mrzi da to skontas i uklaviris i taj spoljni senzor i to malo isprogramiras da radi kako tvrdoglavi hoce il to bas ne moze?


Kao sto sam rekao kod Estie moze kod RAV ne moze.
[ Vlaja 011 @ 30.01.2017. 20:22 ] @
A može li Estia, u kombinaciji sa DX kitom +izmenjivačem,... da bude tako vođena,
kao Split (kompletan) inverter i da postiže te, najveće uštede?
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:25 ] @
ja mislim da estia ne ide baska spoljna baska hidromodul nego jedino kao set
[ mali genije @ 30.01.2017. 20:26 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
tihi2:
A kad će inverter da se ugasi? Teoretski nikad?

pa teoretski i ne treba da se mnogo gasi, ali je veci problem sto ili ces ici na termo glave pa da one regulisu temperaturu u prostoru, opcija koja se meni ne dopada mnogo, ili ces da zadas da kontroler meri unutrasnju temperaturu i da pali gasi pumpu gde gubis svrhu inertera. tp ce da modulise i da greje vodu na maksimalnu podesenu i smanjice drasticno cop, kao sto sam malopre napisao....

Posto jos nisam porastao ali hocu jednog dana:-)

Zasto se gubi svrha invertera ako se uredjaj gasi,zar nije njegova uloga da modulise pri postizanju zadate temp vode?
Konkretan primer,objekat dobro izolovan gde na -13(na toliko mereno) pad temperature prostora za 1c treba 6h,po logici kliznog vodjenja tp se nebi gasila jer tezi da odrzi temp vode po krivi.
Zasto bi tp radila tih 6h ili pola od toga ako je u prostoru toplo bez pada temperature?
Svi znamo da bez obzira na kotao za grejanje ili tp. inverter,on/off naj vise se stedi kad uredjaj ne radi.
Sad se setih,situacija ove sezone je bila da se stranki nije svidelo kako radi grejanje jer su radijatori mlaki bez obzira sto je u prostoru toplo.Na moje pitanje zasto misli da nesto nije u redu odgovor je"bio komsija na kafi i rekao da to nije dobro i da radijatori moraju da budu vruci inace se nece ugrejati kad zahladi".I posle duze rasprave i objasnjavanja kako to radi lepoi odem i iskljucim vodjenje,setujem na 50c jer komsija bolje zna on citav zivot ima centralno grejanje.
Nije ugradjena toshiba:-)

[ zoxor @ 30.01.2017. 20:26 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
to se slazem, kod objekata javne ili polujavne i poslovne namene je tako. ovde je malo drugacije.
teoretski mozes da skontas kolika ti temp treba za koju spoljnu temp i da se svaki dan igras po daljincu sa time i glumis spoljni senzor :) , ali kad je konfor u pitanju, onda to bas i nije najbolje resenje (posebno za osobe koje nisu vicne tome) a ovde je recimo u pitanju starija zena koliko sam shvatio.


Izvini ali malo me buni kad kod klizanja govorimo o komforu.

Pun komfor pruza sobni termostat ili termoglava klizanje pruza neku ustedu.

Kako regulises tacnu temperaturu u svakoj sobi posebno klizanjem to je regulacija odprilike na juznoj strani

mozes imati vecu temperaturu ili u sobi gde je grejno telo vece nego u susednoj?


[ zoxor @ 30.01.2017. 20:27 ] @
Citat:
Vlaja 011:
A može li Estia, u kombinaciji sa DX kitom +izmenjivačem,... da bude tako vođena,
kao Split (kompletan) inverter i da postiže te, najveće uštede?


Ne.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:30 ] @
moze, naravno. napisano vazi za dobro proracunate gubitke objekta i tako odabrana grejna tela. a kod niskotemperaturnog se i mala odstupanja mnogo manje primete nego kod temperature od 60+ stepeni. kod mene licno temperatura ima razliku od oko 1 stepen u zavisnosti od prostorije do prostorije, ali je to skoro neprimetno dok se boravi u istim.
[ zoxor @ 30.01.2017. 20:39 ] @
Kad sve sumiramo znaci regulacija klizanjem je bolja nego sobnim termostatima i ne treba da se kupi uredjaj koji ga nema

makar i upola cene?
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:41 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
tihi2:
A kad će inverter da se ugasi? Teoretski nikad?

pa teoretski i ne treba da se mnogo gasi, ali je veci problem sto ili ces ici na termo glave pa da one regulisu temperaturu u prostoru, opcija koja se meni ne dopada mnogo, ili ces da zadas da kontroler meri unutrasnju temperaturu i da pali gasi pumpu gde gubis svrhu inertera. tp ce da modulise i da greje vodu na maksimalnu podesenu i smanjice drasticno cop, kao sto sam malopre napisao....

Posto jos nisam porastao ali hocu jednog dana:-)

Zasto se gubi svrha invertera ako se uredjaj gasi,zar nije njegova uloga da modulise pri postizanju zadate temp vode?
Konkretan primer,objekat dobro izolovan gde na -13(na toliko mereno) pad temperature prostora za 1c treba 6h,po logici kliznog vodjenja tp se nebi gasila jer tezi da odrzi temp vode po krivi.
Zasto bi tp radila tih 6h ili pola od toga ako je u prostoru toplo bez pada temperature?
Svi znamo da bez obzira na kotao za grejanje ili tp. inverter,on/off naj vise se stedi kad uredjaj ne radi.
Sad se setih,situacija ove sezone je bila da se stranki nije svidelo kako radi grejanje jer su radijatori mlaki bez obzira sto je u prostoru toplo.Na moje pitanje zasto misli da nesto nije u redu odgovor je"bio komsija na kafi i rekao da to nije dobro i da radijatori moraju da budu vruci inace se nece ugrejati kad zahladi".I posle duze rasprave i objasnjavanja kako to radi lepoi odem i iskljucim vodjenje,setujem na 50c jer komsija bolje zna on citav zivot ima centralno grejanje.
Nije ugradjena toshiba:-)



sto se mene tice mozda se nismo razumeli, ali za svaku vrstu grejanja mislim da treba izbeci on-off rezime, i ako je u pitanju gas ili tp, svejedno. nego ici na modulaciju, plamena, kompresora kako god, samo izbeci paljenja i gasenja. druge vrste grejanja nisam radio niti me zanimaju posebno. kod mene je i gasni kotao junkers vodjen po spoljnoj temperaturi i modulise plamen, i nemam nikakav sobni termostat na njemu, samo korektor koji dize ili spusta temp vode za +- 4 stepena. isto i kod tp, imam sobni termostat koji sam isprogramirao da sa 10% utice na algoritam krive i samo delimicno uticem na krivu vodjenu spoljnim senzorom (recimo kad zena pece nesto tp se ugasi jer se temp podigne za 1 do 2 stepena) ili kad duva vetar podigne se malo temp vode jer vetar razduva kroz prozore pa temp padne za 1 stepen.
licno, ne volim porast i pad temperature, jer taj stepen koji izgubis bez obzira za koje vreme moras nadoknaditi, opet istom kolicinom energije, i umesto da inverter radi 6h sa 15 posto snage radice 1h sa 90%. vise sam za odrzavanje postignutog.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 20:45 ] @
Citat:
zoxor:
Kad sve sumiramo znaci regulacija klizanjem je bolja nego sobnim termostatima i ne treba da se kupi uredjaj koji ga nema

makar i upola cene?


ne, mene je samo zanimalo kako komplet sa dx radi, o isplativosti ulaganja u jedno ili drugo uopste nisam ulazio, ulaganje je relativna stvar i zavisi od mogucnosti kupca. po meni je samo posteno da kupac zna sta dobija a sta ne sa uredjajima koji su u opciji. pitanje je da li se isplati vise platiti u njegovom slucaju, posebno sto na tako malom objektu isplativost tp je vrlo upitna, kakve god.

a da rezimiram, regulacija klizanjem je po meni bolja, ali ne znaci da opravdava razliku u ceni. sebi bih licno opet uradio sa klizanjem, kao sto sam malopre napisao, tako sam imao i na gas, tako imam i sada na tp.

fujitsu nema dx varijante na split inverterima pa nisam imao priliku da ih susretnem, ima samo na vrf a onda vec matematika nema smisla jer dodje skoro na cenu gotove tp.
[ zoxor @ 30.01.2017. 20:56 ] @
Pitacu kolegu posto uglavnom on pusta Toshibe ali mislim da jos nismo ni na jednoj Estii radili klizanje.

Ljudi stave ili su vec imali termoglave kod fan coila se podrazumeva sobni termostat podno grejanje se

uvek mesnim ventilom razdvaja od ostatka instalacije tako da ja ne vidim tako krucijalan znacaj klizanja.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 21:00 ] @
a sta kad je samo podno?

kod mene je sve i jedna vodjena spoljnom temp sa klizanjem, i retko gde imam cak i sobni termostat, iskljucivo vodjenje po spoljnoj temp.
[ SG kamikaza @ 30.01.2017. 21:04 ] @
Ovo sto je genije rekao za mlake radijatore potpisujem licnim primerom.
Doslovce mi je receno,da cemo se posmrzavati,porazboljevati i da ce mi stakla iznutra polediti!!!!
[ zoxor @ 30.01.2017. 21:06 ] @
Ja jos nisam sreo "samo podno"

Uvek je tu i neki radijator ili susac peskira.

Poceli smo da se prepucavamo a to mi nije cilj.

Kao sto rekoh klizanje je dobra stvar ali ne i neophodna.

Ako mene pitas ja bi prvo termostate po sobama pa plus klizanje eventualno da se ustedi.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 21:06 ] @
kamikaza

sreca pa si napravio decu na vreme, sad se ne mozes ni skinuti k'o covek :D
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 21:09 ] @
Citat:
zoxor:
Ja jos nisam sreo "samo podno"

Uvek je tu i neki radijator ili susac peskira.

Poceli smo da se prepucavamo a to mi nije cilj.

Kao sto rekoh klizanje je dobra stvar ali ne i neophodna.

Ako mene pitas ja bi prvo termostate po sobama pa plus klizanje eventualno da se ustedi.



hahaha, meni je zao ako mislis da se prepucavam, moramo nekad i da se mimoidjemo sa stavovima, sve je to dobro :) ja se i sa kolegom sa kojim radim sto godina cesto ne slozim :) neka ljudi znaju da ima vise opcija, pa kako ko voli neka izvoli

a sto se susaca tice tu si u pravu, ali on je uglavnom kao ispomoc podnom u kupatilu zbog male korisne povrsine i sto se projektovana temp u kupatilima uglavnom razlikuje za +2 stepena, tako da i ako kod njega gurnes istu vodu kao u pod, dobijes sasvim dovoljno....

retko ga i dovedu posebno do kotlarnice da bi imalo smisla praviti 2 krug grejanja...
[ SG kamikaza @ 30.01.2017. 21:13 ] @
Šalu na stranu,zaista mi je tako receno i to vise puta ponavljano.
Ali mnogo mi se svidja vasa polemika...mnogo toga meni zanimljivog ste izneli na videlo. Nastavite samo tako. ;-)
A skidacemo se na?leto,kad je i vreme za to.
[ sunfan @ 30.01.2017. 21:25 ] @
Zdravo svima !

PR ~ 90 m2 - izolacija : demit 8 cm, malter 3 cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, trokomorna cigla na kant 7,5 cm, malter


PTK ~ 114m2 - zid izolacija : demit 8 cm, malter 3cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, gips ploca

kroviste : Knauf sistemski 28 cm

pod : kamena vuna 5 cm + sistemska ploca sa alu folijom za podno grejanje

U realizaciju PTK krecem cim otopli .

U prizemlju sa juzne strane zastakljena terasa 30 m2 koja mi sluzi za pasivni sistem grejanja.

Grejem se sa zatvorenim kaminom i inverterom 12-tica. U PR postavljeni tučani radijatori pre 20 god ali nisu povezani u sistem . U svakom se nalazi Cini grejac ( zadnji put radili 2012/13).

Interesuje me TP inverter.

Unapred hvala na predlozima.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 21:26 ] @
meni je super da neko ima viziju kako se bavi svojim poslom i da to gura kao svoje resenje, kao svoj pecat, moze neko drugi da se ne slozi sa tim, moze i da se slozi, ali vazno je da neko ko tu uslugu uzima od tebe zna na cemu je, i da odabere sta mu je najbolje prezentovano. bar se ja tako vodim, a sve konstruktivne polemike samo mogu dovesti do novih saznanja, ja sam ovih dana naucio nesto novo, o toshibi i dx, i svidja mi se opcija koju nude jer moze negde zatrebati. posebno ako budzet bude ogranicen. u svakom slucaju bih to preporucio mnogo pre nego neku kinesku tp, sto opet ne znaci da ne cenim iskustva ljudi sa istim. jednostavno moj nacin i moja vizija se ne uklapaju u takve uredjaje, necije se uklapaju i sve je to legitimno.
a kolega zoxor je vrlo ozbiljan, i meni licno najbolji clan ovog foruma, i veoma ga cenim.

ps. i nadam se uskoro nekom druzenju ako nam vreme dozvoli
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 21:32 ] @
Citat:
sunfan:
Zdravo svima !

PR ~ 90 m2 - izolacija : demit 8 cm, malter 3 cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, trokomorna cigla na kant 7,5 cm, malter


PTK ~ 114m2 - zid izolacija : demit 8 cm, malter 3cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, gips ploca

kroviste : Knauf sistemski 28 cm

pod : kamena vuna 5 cm + sistemska ploca sa alu folijom za podno grejanje

U realizaciju PTK krecem cim otopli .

U prizemlju sa juzne strane zastakljena terasa 30 m2 koja mi sluzi za pasivni sistem grejanja.

Grejem se sa zatvorenim kaminom i inverterom 12-tica. U PR postavljeni tučani radijatori pre 20 god ali nisu povezani u sistem . U svakom se nalazi Cini grejac ( zadnji put radili 2012/13).

Interesuje me TP inverter.

Unapred hvala na predlozima.


vazna stvar je da li ces radijatore spajati u sistem i jos vaznije ako hoces koliki su?
[ tihi2 @ 30.01.2017. 22:15 ] @
Većina zna a piše i ispod, TP 18kW, on-off, akomulator 1000l, nemam nijednu termo glavu, radijatori, 3 etaže 270m2.
Moja regulacija je termostat u referentnoj sobi koju uzima vodu iz akomulatora kad treba, kad ne treba gasi cirkulacionu pumpu.

TP radi u režimu održavanja temperature u akomulatoru 40/30*C (sada na ovim minusima sam je povećao na 45*C) i to potpuno nezavisno od bilo čega drugog.
Gledao sam krivu po temperaturama što je @tvrdoglavi okačio. Imam i ja takvu krivu za 35/45/55*C i za spoljnju do -20*C sa kapacitetima i COPovima.



Sad se ja pitam šta bih ja dobio vođenjem temperature akomulatora po spoljnjoj temperaturi?

Eksperimentisao sam sa temperaturom izlazne vode (otvaranjem i zatvaranjem ekspanzionog ventila) i došao do zaključka da se potrošnja struje menja za oko 400W ali da radi puno duže.
Glavna ušteda je kad ne radi i taj režim mi se pokazao kao odličan. Na + temperaturi obično radi 15-20 minuta a onda 2-3 sata ne radi. Imam to negde zapisano, a verovatno sam i ovde negde to pisao.

Jedino što smatram da je loše kod on-off TP je stres kod paljenja i gašenja. Što se tiče uštede energije, može biti @zoxor u pravu, da nije neka straobalna ali da je ima.
[ tvrdoglavi @ 30.01.2017. 22:31 ] @
Tvoja situacija tihi je skroz drugacija. Ti imas akumulator toplote i sve napisano gubi smisao kod takvog resenja. Posebno sto i sam izvor toplote nema mogucnost modulacije niti je potrebno. Koliko god su tp i jedna i druga kod jedne je akumulacija neophodna a kod druge potpuni visak.[ mada ti recimo imas prednost da na akumulaciji u odredjenim danima dodajes par stepeni gasom koliko sam shvatio a meni to ponekad zafali kao mogucnost].

[ sunfan @ 31.01.2017. 06:42 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
sunfan:
Zdravo svima !

PR ~ 90 m2 - izolacija : demit 8 cm, malter 3 cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, trokomorna cigla na kant 7,5 cm, malter


PTK ~ 114m2 - zid izolacija : demit 8 cm, malter 3cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, gips ploca

kroviste : Knauf sistemski 28 cm

pod : kamena vuna 5 cm + sistemska ploca sa alu folijom za podno grejanje

U realizaciju PTK krecem cim otopli .

U prizemlju sa juzne strane zastakljena terasa 30 m2 koja mi sluzi za pasivni sistem grejanja.

Grejem se sa zatvorenim kaminom i inverterom 12-tica. U PR postavljeni tučani radijatori pre 20 god ali nisu povezani u sistem . U svakom se nalazi Cini grejac ( zadnji put radili 2012/13).

Interesuje me TP inverter.

Unapred hvala na predlozima.


vazna stvar je da li ces radijatore spajati u sistem i jos vaznije ako hoces koliki su?


Spajao bih, velicina kako sledi :

Dnevna soba 650/3/38
Kuhinja 650/4/10
S.soba 650/4/14
S.soba 550/3/18
Kupatilo susac 800 W
Ulaz 850/4/8

Spavace sobe i ulaz su na severnoj strani , kupatilo u sredini.

Čisto zbog gubitaka da znas da mi je garaza ( izolovana ) u aneksu kuce sa severo-zapadne strane. Inace, kod nas je upravo severozapadni vetar dominantan.

Mozda bih iz d. sobe izbacio radijatore i ubacio jedan jaci fan-coil . Da li moze da se kombinuje fan-coil sa radijatorima ?

[ tihi2 @ 31.01.2017. 07:20 ] @
Citat:
tvrdoglavi:Tvoja situacija tihi je skroz drugacija. Ti imas akumulator toplote i sve napisano gubi smisao kod takvog resenja. Posebno sto i sam izvor toplote nema mogucnost modulacije niti je potrebno. Koliko god su tp i jedna i druga kod jedne je akumulacija neophodna a kod druge potpuni visak.[ mada ti recimo imas prednost da na akumulaciji u odredjenim danima dodajes par stepeni gasom koliko sam shvatio a meni to ponekad zafali kao mogucnost].
Meni je moje rešenje bilo logično pa proveravam...
Inače u akomulatoru su mi i 2x6kW grejači koji se pale na tajmere (ovih dana kad je ispod -6*C tj danas -9*C, tajmer pali jedan grejač od 6kW od 05:50 do 06:50) a i kad ložim grejem akomulator jer mi sobni termostat onda lepo reguliše potrebnu temperaturu u kući...
Gas ide nezavisno, ionako se on može svojim termostatom regulisati.
[ mali genije @ 31.01.2017. 07:21 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
tihi2:
A kad će inverter da se ugasi? Teoretski nikad?

pa teoretski i ne treba da se mnogo gasi, ali je veci problem sto ili ces ici na termo glave pa da one regulisu temperaturu u prostoru, opcija koja se meni ne dopada mnogo, ili ces da zadas da kontroler meri unutrasnju temperaturu i da pali gasi pumpu gde gubis svrhu inertera. tp ce da modulise i da greje vodu na maksimalnu podesenu i smanjice drasticno cop, kao sto sam malopre napisao....

Posto jos nisam porastao ali hocu jednog dana:-)

Zasto se gubi svrha invertera ako se uredjaj gasi,zar nije njegova uloga da modulise pri postizanju zadate temp vode?
Konkretan primer,objekat dobro izolovan gde na -13(na toliko mereno) pad temperature prostora za 1c treba 6h,po logici kliznog vodjenja tp se nebi gasila jer tezi da odrzi temp vode po krivi.
Zasto bi tp radila tih 6h ili pola od toga ako je u prostoru toplo bez pada temperature?
Svi znamo da bez obzira na kotao za grejanje ili tp. inverter,on/off naj vise se stedi kad uredjaj ne radi.
Sad se setih,situacija ove sezone je bila da se stranki nije svidelo kako radi grejanje jer su radijatori mlaki bez obzira sto je u prostoru toplo.Na moje pitanje zasto misli da nesto nije u redu odgovor je"bio komsija na kafi i rekao da to nije dobro i da radijatori moraju da budu vruci inace se nece ugrejati kad zahladi".I posle duze rasprave i objasnjavanja kako to radi lepoi odem i iskljucim vodjenje,setujem na 50c jer komsija bolje zna on citav zivot ima centralno grejanje.
Nije ugradjena toshiba:-)



sto se mene tice mozda se nismo razumeli, ali za svaku vrstu grejanja mislim da treba izbeci on-off rezime, i ako je u pitanju gas ili tp, svejedno. nego ici na modulaciju, plamena, kompresora kako god, samo izbeci paljenja i gasenja. druge vrste grejanja nisam radio niti me zanimaju posebno. kod mene je i gasni kotao junkers vodjen po spoljnoj temperaturi i modulise plamen, i nemam nikakav sobni termostat na njemu, samo korektor koji dize ili spusta temp vode za +- 4 stepena. isto i kod tp, imam sobni termostat koji sam isprogramirao da sa 10% utice na algoritam krive i samo delimicno uticem na krivu vodjenu spoljnim senzorom (recimo kad zena pece nesto tp se ugasi jer se temp podigne za 1 do 2 stepena) ili kad duva vetar podigne se malo temp vode jer vetar razduva kroz prozore pa temp padne za 1 stepen.
licno, ne volim porast i pad temperature, jer taj stepen koji izgubis bez obzira za koje vreme moras nadoknaditi, opet istom kolicinom energije, i umesto da inverter radi 6h sa 15 posto snage radice 1h sa 90%. vise sam za odrzavanje postignutog.

Eto opet smo na kraju dosli do subjektivnog osecaja i ko sta voli i kome sta odgovara.
Molje licno misljenje da zbog vodjenja po krivi spolnje temp. ne vredi bas tolike razlike u ceni.i naravno takvo vodjenje se uvek moze dograditi na bilo koji sistem.

@sunfan
Cim se pojavilo sunce napolju eto i tebe :-)
Daj neke temp. u ovim uslovima sa kolektora.
[ sunfan @ 31.01.2017. 08:42 ] @
mali genije

Ti znas da moji kolektori rade vise nego odlicno, osim kad zaboravis da sipas propilen glikol ( kad me vec prozivas ) a udari deeeebeli minus ...

Imas li Ti neki predlog za TP inverter , pusti sad solare. BTW stizu kontejneri u četvrtak , ako nesto ne zezne...
[ mali genije @ 31.01.2017. 09:12 ] @
Citat:
sunfan: mali genije

Ti znas da moji kolektori rade vise nego odlicno, osim kad zaboravis da sipas propilen glikol :) ( kad me vec prozivas ) a udari deeeebeli minus ...

Imas li Ti neki predlog za TP inverter , pusti sad solare. BTW stizu kontejneri u četvrtak , ako nesto ne zezne...

Ma znam da rade odlicno,nego te nema dok sunce ne grane :-)

Za tebe specijalno nesto iz serije Carrier Aquasnap Plus 30AWH.
Drugaru sam namontirao doticni uredjaj 30AWH006H,sa njim je na ovom minusu grejao oko 80m2 radijatorskog grejanja.
Max. temp. vode koja mu je trebala je bila 45c u prostoru 23c

ako hoces neku drugu ociju onda bih ti preporucio neku iz serije NEURA NDX
[ sunfan @ 31.01.2017. 10:03 ] @
Koja bi meni odgovarala, koje snage i koja je cena ?

Moze li fan coil zajedno sa radijatorima u isti krug ?
[ Vlaja 011 @ 31.01.2017. 11:02 ] @
Istražujući tržište, kod Mitsubishi-ja sam našao slicnu TP kao što je Toshiba RAV +DX kit.

Sistem je principski vrlo sličan, s tom razlikom što Mitsubishi garantuje konstantan
kapacitet grejanja do -15C.

U vezi jučeračnje diskusije tvrdoglavog i zoxor-a, posebno mi je zapalo za oko,
da u desnom donjem uglu 3. strane brošure piše:

"Operation correction by outdor temperature."

http://www100.zippyshare.com/v/rwXrptwy/file.html

Ja to tumačim da ova TP ima mogunost modulacije i spoljašnom temperaturom, ali
verujem da bismo svi voleli da čujemo njihovo stručno mišljenje.

Upravo stiglo:
"Inteligentna regulacija temperature: Ecodan automatski reguliše temperaturu vode uzimajući
u obzir vanjsku i unutrašnju temperaturu. Time se omogućava održavanje unutrašnje temperature
prostorija najnižom mogućom temperaturom vode za grijanje i obezbjeđuje dodatna ušteda"



[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 31.01.2017. u 12:36 GMT+1]
[ zoxor @ 31.01.2017. 11:41 ] @
ACS:

Proizvođač: Mitsubishi
Tip: Split sistem
Nominalni kapacitet: 9-12kW
MITSUBISHI Hyper inverter FDC100VSX kit
MITSUBISHI HYPER INVERTER FDC100VSX KIT
Bez PDV-a: 456.072,00 RSD.
Sa PDV-om: 547.286,40 RSD.
Dostupno za naručivanje
[ Vlaja 011 @ 31.01.2017. 12:46 ] @
To je cena kod ACS-a (4,400E), a što se tehnike i kvaliteta tiče?

Ako su dobre, cena je relativno povoljna, jer mnoge naše firme
više traže za kineske inverterske TP?
[ tihi2 @ 31.01.2017. 13:43 ] @
Meeting defrost i ledostaj pored nje. Jedino je dobro što ne traje predugo...
https://youtu.be/v56pNTUmw4A
[ tvrdoglavi @ 31.01.2017. 14:52 ] @
Citat:
sunfan:

Spajao bih, velicina kako sledi :

Dnevna soba 650/3/38
Kuhinja 650/4/10
S.soba 650/4/14
S.soba 550/3/18
Kupatilo susac 800 W
Ulaz 850/4/8

Spavace sobe i ulaz su na severnoj strani , kupatilo u sredini.

Čisto zbog gubitaka da znas da mi je garaza ( izolovana ) u aneksu kuce sa severo-zapadne strane. Inace, kod nas je upravo severozapadni vetar dominantan.

Mozda bih iz d. sobe izbacio radijatore i ubacio jedan jaci fan-coil . Da li moze da se kombinuje fan-coil sa radijatorima ?



tu je na knap, bilo bi bolje da ima 20 % vise . ako ces da ides na resenje da ti stalno tp gura vodu na 45, 50 stepeni onda moze fan coil,ali ako ces da imas i manju temp tj da je vodis po spoljnoj temperaturi onda fan coil nije dobro resenje.

sto se mene tice, tebi je 11kw tp sasvim dovoljna.
[ sunfan @ 31.01.2017. 16:48 ] @
Hvala na odgovoru, mislim da je to dobra racunica.

Nije problem dodati tih 20 % . Svakako bih je vodio po spoljnoj T .

Ako bi ubacio inverter , ne bih isao sa akumulacijom i kolektorima u velicini kojoj sam hteo ili ih izbacio iz kombinacije sto bi mi stvorilo prostora za kvalitetniju TP. Sada sanitarnu grejem sa vakuumskim kolektorom.

Cak razmisljam da i podno u PTK izbacim i stavim panelne radijatore s obzirom da ce gubici u PTK biti do 30 W/m2. Sa ovom i predhodnom korekcijom mogu da napravim razliku od skoro 2000 eur + da ne uvozem Kineza on/off

koja bi me kostala oko 2000 eura sto u krajnjem zbiru iznosi cca 4000 eur. Dodati jos malo i to je to.
[ tihi2 @ 31.01.2017. 16:54 ] @
Vlado, zašto ne kreneš kao što treba - od toplotnih gubitaka objekta. Lepo to izračunaš i onda znaš.
Ovako može samo da se nagađa. Nema šanse da ovako odrediš/izračunaš/saznaš koja će ti temperatura vode trebati.

Koeficienti su ti
0.3 za PR ~ 90 m2 - izolacija : demit 8 cm, malter 3 cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, trokomorna cigla na kant 7,5 cm, malter
0.3 (mala razlika) i za PTK ~ 114m2 - zid izolacija : demit 8 cm, malter 3cm, giter blok 19 cm, kamena vuna 5 cm, parna brana, gips ploca
1.5 za U prizemlju sa juzne strane zastakljena terasa 30 m2 koja mi sluzi za pasivni sistem grejanja. Ali ovo možeš da zatvoriš uvee pa nije toliki gubitak. Pitanje da li ćeš to i grejati baš na 22*C.

Za ovo pogledaj kod Knaufa
kroviste : Knauf sistemski 28 cm
pod : kamena vuna 5 cm + sistemska ploca sa alu folijom za podno grejanje

I kad sračunaš onda znaš šta ti treba a ne pogađaš.
[ tvrdoglavi @ 31.01.2017. 17:01 ] @
Ne znam tacnu racunicu odnosa cene podno vs paneli?
[ usain bolt @ 31.01.2017. 18:05 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
usain bolt:
Zoxore a jel tebe mrzi da to skontas i uklaviris i taj spoljni senzor i to malo isprogramiras da radi kako tvrdoglavi hoce il to bas ne moze?

nisi bas ok izneo tvrdnju, to je nedostatak kombinacije sa dx kitom, nije do zoxora, ovo mu dodje malo kao uvreda sa tvoje strane.


Tvrdoglavi,
nisam imao nameru da vredjam ,daleko od toga , ali ako bilo ko misli da je ovo bila uvreda, Zoxore izvinjavam se.
[ zoxor @ 31.01.2017. 18:39 ] @
Opusteno ;-)
[ sunfan @ 31.01.2017. 19:15 ] @

Tihi

1.5 za U prizemlju sa juzne strane zastakljena terasa 30 m2 koja mi sluzi za pasivni sistem grejanja. Ali ovo možeš da zatvoriš uvee pa nije toliki gubitak. Pitanje da li ćeš to i grejati baš na 22*C.

Zaboravio si , davno je bilo, ta terasa se ne greje , ona sluzi za pasivno solarno grejanje. Danas sam na njoj imao 28 C, otvorim vrata i grejem juzni deo kuce ( u perspektivi tu pricu automatizujem ). Tu je, u toku grejne sezone, prosecna dnevna temperatura 15C. Tako da su gubici drasticno smanjeni. Kada mi pre 7-8 god. projektant racunao gubitke za PR oni su iznosili 7855 W uz izvinjenje , da to moze biti i manje - zbog terase.

Za PTK je racunao 5156 W ali sa slabijom izolacijom.

Od tih 114 u PTK , 24 m2 ce se grejati povremeno na 18 C kada se koristi.

Tvrdoglavi

Reci mi, koja je cena TP koju mi preporucujes.
[ tvrdoglavi @ 31.01.2017. 19:50 ] @
vec sam napisao pre neki dan, fujitsu waterstage izadje oko 5100 5200 eur komplet high power, 11kw single phase. to je neka osnovna verzija sa spoljnim i unutrasnjim zicanim senzorom, samo grejanje. ostale opcije se doplacuju(sanitarna voda, rf senzori i slicno...) za estiu, mitsu i ostale proizvodjace ne znam cene, ali bih licno isao na tu klasu i snagu. japanac, 11kw, high power (do -25).
[ tvrdoglavi @ 31.01.2017. 20:17 ] @
a sada da ispricam i jedno zanimljivo iskustvo, mozda ce nekome koristiti. pocetkom januara, zove me covek, kupio negde waterstage 16kw i ugradili mu, i kuka, kaze, potrosila mu preko 2500kw u decembru. kontam u glavi toliko sam i ja potrosio, pitam ga, koliko m2 grejes, kaze 100. moje sledece pitanje bese, pa imas li izolaciju, kaze covek nemam. ja u cudu, rekoh, da si mene zvao da uzmes tp, odmah bi ti rekao da nema sanse da to radim, ali hajde, pita sta mu je ciniti, moj odgovor bese, samo i iskljucivo da izolujes objekat. i zove me opet juce, kaze stelovali smo je, pomerali krivu, svasta radili, ali opet u januaru potrosila skoro 3000kw. opet meni u glavi i moja je toliko.pita kad mozes doci da vidimo sta kako, opet moj odgovor, nema sta ja tu da radim, moras staviti izolaciju da bi bilo sta dobili.
e sad zasto ovo ispricah, mnogi se navuku na trgovacke price i reklame, pa jednostavno srljaju u kupovinu, pri tom, trgovce boli cosak sta ce i kako ce to da radi. drugo, kontam, covek greje skoro 3 puta manje povrsine od mene, pa bi mu sa izolacijom i potrosnja bila manja, i kad racunam u decembru je bacio bar 1500 kw po crvenoj tarifi, i u januaru skoro 2000kw, i u februaru ce baciti jos 1000 sigurno, znaci jedno 4500 pa neka je prosecno 15 dinara crveni kw, znaci skoro 70.000 dinara baceno za tri meseca. po nekoj gruboj proceni, mogao je pola kuce vec izolovati sa tim novcem, ali ne, uporno steluje pumpu kako bi mu ona trosila manje....
[ SG kamikaza @ 31.01.2017. 20:35 ] @
Pa to je standard prica...kupim sad kotao/sporet/tp neka greje par sezona,pa cu onda izolovati. A kad izolujem prejaka mi pec,pa otvaraj prozore da je ne sjebem a ne moze na manjem rezimu da radi. Ja sam kod sebe dodao na vec izolovan tavan jos mineralne vune,pa smanjio zadatu t vode, doduse minimalno,jer je sa istom temperaturom pre vune doslo do skoka u dnevnoj sobi od 1c.
A taj je bacio preko 80k,i mogao je sam celu kucu da izoluje,a fasadu nekom drugom prilikom. I sve to za 4 meseca grejanja. Ljudi nikad nece nauciti,i uvek ce srljati jer su culi da je to super full ludilo jeftino, a posle vicu Jao!!
[ tihi2 @ 31.01.2017. 21:55 ] @
E Vlado,
ako znaš gubitke stvar je drugačija. Sećam se da si hteo da uživaš zimi u terasi i da gledaš bazenčić pod snegom...
Onda ti ostaje samo da uskladiš krivu TP, da na -20 daje 8kW i napred.
[ sunfan @ 01.02.2017. 06:18 ] @
Tihi,

Hvala na sugestijama. Najveci mi je merak da na minusu sedim na terasi, naravno kada sunce radi svoj posao. Pre neki dan sam rucao na istoj.

Tvrdoglavi

Hvala na ponudi.
Koja je cena za grejanje + sanitarna voda ?
RF senzori , cemu sluze ?

Da li postoji opcija grejanja bazena ( kad me je vec tihi ofirao :) ) ?

zoxor

Ako je ovo ponuda za mene, zahvaljujem se.

Proizvođač: Mitsubishi
Tip: Split sistem
Nominalni kapacitet: 9-12kW
MITSUBISHI Hyper inverter FDC100VSX kit
MITSUBISHI HYPER INVERTER FDC100VSX KIT
Bez PDV-a: 456.072,00 RSD.
Sa PDV-om: 547.286,40 RSD.
Dostupno za naručivanje




[ tvrdoglavi @ 01.02.2017. 06:41 ] @
mislim da je DHW kit (saniitarna voda) oko 200 eur plus pdv a pool kit je nesto skuplji. ako grejes bazen tu je matematika fenomenalna, cop je brutalan u tim uslovima rada.

rf senzori sluze da se izbegnu razvlacenja zica do unutrasnjeg i spoljnog senzora na primer ako nije moguce isto.
[ sunfan @ 01.02.2017. 06:53 ] @
Hvala

[ SG kamikaza @ 01.02.2017. 13:44 ] @
Malopre ocitano stanje na kontrolnom brojilu kod mene za period 01.01.2017-01.02.2017
385 kw skupe struje
189 kw jeftine.

U odnosu na prosli mesec broj potrosenih kw je manji za 1 ceo! Prosecnu t za ovaj i prosli mesec ne?znam,posto to tihi prati ako nije problem da napise.
Glavna razlika koja je najverovatnije i odigrala bitniju@ulogu u potrosnji je dodatak na skoro polovinu tavana jos 10cm mineralne vune,sa izuzetkom decije sobe gde je stavljeno 5cm kamene.
[ tihi2 @ 01.02.2017. 17:08 ] @
Temperature su ovakve:

Temeprature u NS
12.2015. prosek t= 4.01 Max= 14.50 Min= -3.25
01.2016. prosek t= 2.55 Max= 17.12 Min= -9.25
12.2016. prosek t= 0.89 Max= 11.25 Min= -5.63
01.2017. prosek t= -3.14 Max= 8.75 Min= -12.75

Decembar 2016. prosečno hladniji za 3.1*C a januar 2017. od januara 2016. za čak 5.7*C

Inače dvadesetogodišnji prosek za celu zimu je +5*C.


[ SG kamikaza @ 01.02.2017. 17:35 ] @
Bogami bila je minimalna u ns i ispod -19...ali ako se vodim tvojom metodom potrosnje,gubitaka i prosecne temperature,onako cisto matematicki dobijem COP 5.88.
Sad sta bi kalorimetar izmerio je nesto drugo,al kad ga se nema.
[ tihi2 @ 01.02.2017. 17:56 ] @
Sve zavisi od merača i merenja. Kod mene je u dvorištu, 3m od TP a ja sam u gradu gde je uvek toplije.
Na Rimskim šančevima gde RHMZ zvanično meri temperaturu je uvek hladnije z akoji stepen, pa još kad objave "subjektivni osećaj" bude katastrofa.
Kod mene -11*C, RHMZ kaže -16*C a proćitam na njihovom sajtu "subjektivan osećaj -22*C". Oma se ujutru pitam dal da ustanem il odustanem.
[ usain bolt @ 01.02.2017. 17:57 ] @
Tihi kolika je potrosnja kod tebe bila u decembru i januaru ?
[ SG kamikaza @ 01.02.2017. 18:19 ] @
Sve sto kazes si u pravu za realan i subjektivan.
Znam da je bilo nize,jer u kolima vidim koliko je kad idem i vracam sesa posla,pa sam u ustoj dilemi kao ti. Uglavnom se ona merena na rimskim poklapala sa onom u kolima.
Sve u svemu,ovaj matematicki COP bi bio manji prosli mesec a na vecoj t,pa ko voli nek izvoli raditi na izolaciji,primer je tu.
[ tihi2 @ 01.02.2017. 19:43 ] @
Citat:
usain bolt:Tihi kolika je potrosnja kod tebe bila u decembru i januaru ?
Nisam merodavan. Potrošio sam 200m3 gasa, nisam na minusima hteo da rizikujem a bio sam u Mađarskoj 5 dana a i ložio sam neki otpad, orezotine od voća i loze koje ne znam kako to da računam.
Sad sam gledao potrošnju struje i imam 220kWh na jednom i 580kWh na drugom brojilu do crvene zone. Kod mene se čita 5. pa ću nešto još potrošiti ali ostaće svakako.
[ apokalipso @ 02.02.2017. 16:12 ] @
Zbog veoma dobre ponude nisam mogao odoliti da ne kupim Mitsubishi zubadan PUHZ SHW140YHA. Inace sam ovo ljeto planirao da zamijeni moju Sirac 18kw TP. Nakon nekoliko dana testiranja Mitsubishija mogu reci samo da sam prezadovoljan. Uspio sam je cak prvo vece testirati na -18 kada je bez problema postizala temperaturu od 60stepeni. Jedna od ljepsih stvari kod nje mi se svidja detaljan izvjestaj potrosnje elekticne enegrije ali ima podatak i koliko je KW energije uspjela da preda grijanju tako da se lahko izracuna COP.
Od sada cu grupi i ja slati mjesecne izvjestaje cisto da mozemo uporediti.

Lijep pozdrav za cijelu ekipu iz Tuzle
[ tvrdoglavi @ 02.02.2017. 17:12 ] @
1. sa ili bez pomoci elektricnih grejaca?
[ SG kamikaza @ 02.02.2017. 17:15 ] @
Pozdrav i za tuzlu.
Ima li nekih novih utisaka po pitanju solara?
Neka nova saznanja,zapazanja?
[ sunfan @ 02.02.2017. 18:08 ] @
Citat:
apokalipso:
Zbog veoma dobre ponude nisam mogao odoliti da ne kupim Mitsubishi zubadan PUHZ SHW140YHA. Inace sam ovo ljeto planirao da zamijeni moju Sirac 18kw TP. Nakon nekoliko dana testiranja Mitsubishija mogu reci samo da sam prezadovoljan. Uspio sam je cak prvo vece testirati na -18 kada je bez problema postizala temperaturu od 60stepeni. Jedna od ljepsih stvari kod nje mi se svidja detaljan izvjestaj potrosnje elekticne enegrije ali ima podatak i koliko je KW energije uspjela da preda grijanju tako da se lahko izracuna COP.
Od sada cu grupi i ja slati mjesecne izvjestaje cisto da mozemo uporediti.

Lijep pozdrav za cijelu ekipu iz Tuzle


Hvala, pozdrav i tebi. Za nekih 15 -tak dana eto mene u rodnom gradu, pa bi mogli da se vidimo a i da pazarim Sirac ako se dogovorimo. Ona je koliko se secam 18 kw.

Srecno sa novom mašinom.
[ sunfan @ 02.02.2017. 18:50 ] @
MITSUBISHI
OGREVALNA TOPLOTNA ČRPALKA MITSUBISHI ZUBADAN PUHZ-SHW140YHA 14 KW

Zaloga: Na zalogi: Dobava (2-8 dni) Šifrant: PUHZ-SHW140YHA
Imate vprašanje o artiklu?
Cena: 5.185,00 €
Akcija: 4.303,55 €
[ sunfan @ 02.02.2017. 18:54 ] @
Gde mi zivimo ?
[ usain bolt @ 02.02.2017. 19:21 ] @
mislim da je to samo spoljna, ako ne gresim...
[ mali genije @ 02.02.2017. 19:28 ] @
Citat:
sunfan:
MITSUBISHI
OGREVALNA TOPLOTNA ČRPALKA MITSUBISHI ZUBADAN PUHZ-SHW140YHA 14 KW

Zaloga: Na zalogi: Dobava (2-8 dni) Šifrant: PUHZ-SHW140YHA
Imate vprašanje o artiklu?
Cena: 5.185,00 €
Akcija: 4.303,55 €

Pa skoro toliko je i kod nas :-)
[ sunfan @ 02.02.2017. 21:25 ] @
mali genije

U Sloveniji i Srbiji nisu uslovi -plate, krediti, subvencije .



[ apokalipso @ 03.02.2017. 06:46 ] @
Ovo je postigla bez grijaca temperaturu, a ako pitate ima li unutrasnja jedinica grijac, ima od 2kw. Sto se tice moga solara iskreno nisam primijetio neke bitne razlike sa njim i bez njega. Na kraju sam ga prebacio da grije samo sanitarnu vodu.
[ SG kamikaza @ 03.02.2017. 07:20 ] @
I koliko uspe da zagreje sanitarnu vodu u ovim zimskim mesecima?
[ Vlaja 011 @ 03.02.2017. 07:51 ] @
eh,...

https://www.emundia.si/ogrevan...-crpalka-zubadan-puhz-shw80vha

https://www.emundia.si/ogrevan...ka-power-inverter-puhz-sw50vka
[ mali genije @ 03.02.2017. 08:30 ] @

Sad okaci cene unutrasnjih jedinica pa saberi :-)
[ tihi2 @ 03.02.2017. 08:52 ] @
Zašto? Može jedne zime da radi samo spoljnja. Dogodine kad se skupi isto toliko para može da se kupi i hidrobox.
[ zoxor @ 03.02.2017. 09:07 ] @
Citat:
sunfan:
mali genije

U Sloveniji i Srbiji nisu uslovi -plate, krediti, subvencije .





Pa zato i jeste kod nas skuplje nema kolicine da bi marze bile manje.
[ apokalipso @ 03.02.2017. 09:13 ] @
Ja imam i kronoterm TP za sanitarnu vodu koja ima i izmjenjivac u sebi tak da sam na nju spojio. Sad kad bude duzi dan i toplije prebacicu solar da dogrijava grijanje kuce pa cu vidjete kako funcionise. Uzeo sam samo jedan vakumski kolektor od 30 cijevi jer se bojim pregrijavanja u ljetim danima ako uzmem dva ili 3 kolektora (znam da bi za grijanje kuce bilo bolje da imam vise koletrota)
[ apokalipso @ 03.02.2017. 09:22 ] @
Ja imam i kronoterm TP za sanitarnu vodu koja ima i izmjenjivac u sebi tak da sam na nju spojio. Sad kad bude duzi dan i toplije prebacicu solar da dogrijava grijanje kuce pa cu vidjete kako funcionise. Uzeo sam samo jedan vakumski kolektor od 30 cijevi jer se bojim pregrijavanja u ljetim danima ako uzmem dva ili 3 kolektora (znam da bi za grijanje kuce bilo bolje da imam vise koletrota)
[ SG kamikaza @ 03.02.2017. 18:42 ] @
Kako vam se pokazala ta tp za toplu potrosnu vodu? Neke informacije o potrosnji.
Ja vec neko vreme razmisljam o ovome http://www.gorenje.rs/proizvod...a-sanitarnu-vodu/tc100z/403520
Kakva su misljenja drugih o ovome?
[ apokalipso @ 03.02.2017. 20:28 ] @
Mislim da je najbolja stvar u mojoj kuci TP sa sanitarnu vodu. Ima bojler od 300l koji moze da grije TP, moze da grije el grijac ako temperatura u prostoriji bude ispod 5 stepeni i ima jos jedan izmjenjivac koji sam ja spojio na solar. Sto se tice potrosnje posto sam pretpostavio da ce januar biti najhladniji prikljucim 1.1 uredjaj koji ce mjeriti potrosnju struje. Na kraju januara potrosila je 56KW. Mislim da je bas bas mala potrosnja za centralni bojler od 300l a djeca se stalno kupaju i to dugo dugo. Svakome bih preporucio ako ima sanse da sebi priusti.
[ SG kamikaza @ 03.02.2017. 21:42 ] @
Ukoliko je to potrosnja samo tp,tj je po meni super...ako je to sa solarima,onda je nedoumica koliko je odnjih doslo kw. Sve u svemu,jedan meni koristan podatak...
Kolega je neki dan stavio merac na bojler od 100l i dobio potrosnju za 24h 13kw. A na mesecnom nivou ihaaaa,a gde je godisnja potrosnja.
[ idm @ 04.02.2017. 06:17 ] @
apokalipso,

gde ste u BiH kupilo Mitsubishi Zubadan toplotnu pumpu vazduh-voda ?
[ tihi2 @ 04.02.2017. 07:59 ] @
Citat:
SG kamikaza:Ukoliko je to potrosnja samo tp,tj je po meni super...ako je to sa solarima,onda je nedoumica koliko je odnjih doslo kw. Sve u svemu,jedan meni koristan podatak...
Kolega je neki dan stavio merac na bojler od 100l i dobio potrosnju za 24h 13kw. A na mesecnom nivou ihaaaa,a gde je godisnja potrosnja.
Ja toliko potrošim na 3 bojlera od 80l (i ne svaki dan, samo kad se slonovi kupaju u kući). I to košta 30din/dan. To je 900din/mesečno tj 10 000din/godišnje ili ti 80evra. Gde je tu problem?
Tačno pola m2 solarnog kolektora.
[ SG kamikaza @ 04.02.2017. 08:50 ] @
Nema problema kad imas 3kom i punis po jeftinoj tarifi. Jasna mi je matematika.kolega je stalno ukljucen pa je bilo 10kw skupe 3 kw jeftine. Tu je problem.
[ tihi2 @ 04.02.2017. 11:04 ] @
Kad radi u dobro preduzeće pa ga nije briga kolko košta. Ima se - može se.
[ SG kamikaza @ 04.02.2017. 14:02 ] @
Nego,dobi li ti racun kako to da bakarne cevi pustaju 10w/mkv i to po minutu? Nikako mi ne ide ta racunica sa realnoscu?
[ tihi2 @ 04.02.2017. 18:32 ] @
Ne. Čovek reče da nije tako, ja tražio njegov račun i više se ne javlja.
[ SG kamikaza @ 04.02.2017. 19:05 ] @
Po tom nekom racunu,ja bi radijatorima grejao tp! A ne obrnuto.
[ Vlaja 011 @ 06.02.2017. 09:09 ] @
Samo da obavestim forumase da su Technibel TP koje se
prodaju za 1800E, proizvedene 2011g.
Zato su jeftine.
[ SG kamikaza @ 07.02.2017. 10:38 ] @
Iz dosade sam sinoc opet poceo da citam temu od prve stranice.
Kakvih je samo ovde momenata bilo....smesnih,tuznis,korisnih,predloga svakojakih,poslovnih ponuda i napada,garaznih rasprodaj...
Stvarno je veliki broj ljudi ucestvovao sa godinama u ovoj temi,sad se nazalost broj sveo na desetak ljudi sa povremenum informacijama o potrosnji ili nekom idejom o usavrsavanju sistema.
Temu sam do sad dva puta komplet procitao,a opet je bilo kao da prvi put citam.
[ Vlaja 011 @ 07.02.2017. 17:22 ] @
Na sajtu proizvođača TP koje su najpovoljnije u Srbiji (On-Of ispod 1600E, a inverter oko 2400E),
možete naći dosta korisnih informacija:

http://www.sundez-heatpump.com/knowledge.html

Na primer, informacija o značaju pravilne dimenzionisanosti TP:
" But please notice that there is no big difference of COP data between DC inverter heat pump and
EVI low ambient temperature heat pump, if DC inverter heat pump only is working for a short time.
The energy-saving advantages of DC inverter heat pump will be shown only during long-time working."

Ukratko, inverter ostvaruje najveću uštedu AKO RADI NON-STOP! Normalno ne na maksimalnom režimu.
Dakle, pravilna dimenzionisanos je NAJVAŽNIJA, i za njegovu potrošnju, i za dugovečnost uređaja, te time
i za dužinu vremena potrebnog da se TP otplati.


"The two models (5.5KW & 7.5KW standard heating capacity) are developed for 100~200 square meter
houses central heating in North Europe in winter."

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 07.02.2017. u 18:45 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 07.02.2017. 18:58 ] @
Genije,imas pp
[ mali genije @ 07.02.2017. 19:14 ] @
Citat:
SG kamikaza: Genije,imas pp

Nema............zaboravio si da posaljes:-)
[ SG kamikaza @ 07.02.2017. 19:49 ] @
Valjda sad nisam. ;-)
[ deki43210 @ 08.02.2017. 17:44 ] @
Mene zanima ova toplotna pumpa Vazduh/Voda,imam 126m2 i iskljucivo bi se samo grejao i hladio na ovaj sistem,znaci nemam ni podno,ni akumulator toplote,a ni bojler povezan na sistem,iskljucivo radijatori.Sad me zanima koji sistem,model mi preporucujete LG,Fujitsu,zanima me dali ako imam fujutsu inwerter 12-cu,dali samo ona moze da se prokljuci na taj kotao i da greje 126m2,ili mora mnogo veca klima?Nov sam u ovome,pa mozda neko pitanje nije na mestu,nezamerite.
[ tvrdoglavi @ 08.02.2017. 19:17 ] @
treba li jos neko objasnjenje? ;)
[ SG kamikaza @ 08.02.2017. 19:23 ] @
Neko ili nekome? :-D
[ SG kamikaza @ 08.02.2017. 19:28 ] @
http://microma.rs/kalkulator/
Ovde unesi za pocetak svoje parametre kuce,okvirno ce ti reci potrebnu snagu pumpe. Onda polako,rasclanis sta ti treba i sta hoces....kotao klimu ili tp. Hladiti sa radijatorima ne mozes,odma da znas.
[ deki43210 @ 08.02.2017. 19:40 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
treba li jos neko objasnjenje? ;)


Hvala Dule na informaciji preko telefona,kad budes dolazio za godisnji servis klime,popricacemo na licu mesta.
[ tvrdoglavi @ 08.02.2017. 19:54 ] @
a i ono za solar ti nema mnogo smisla ulagati ako ces grejati sanitarnu preko tp
[ SG kamikaza @ 08.02.2017. 22:12 ] @
Imam jedno pitanje,pa ako neko ima neko iskustvo da mi pomogne,tj kolegi treba savet/pomoc.
Posto mu je srednja visina plafona u kuci ~3m,greje se sa tp,a dok toplota dodje na ukucanima prihvatljiv nivo na recimo visini od 1,5m treba puno ili kao u ovim minusnim danim,ni ne zagreje a recimo na pola metra od plafona bude i oko 24c,a dole ispod 22....razmislja se da jedan radijator od 25 rebara zameni za jedan FC.
Zbog povrsine prostora i visine je dobio preporuku da uzme onaj sto u prvoj brzini gura oko 4kw. Cije proizvodnje nebitno.
Pitanje je da li ici na jaci fc koji bi verovatno jako brzo izduvao toplotu,ili neki slabiji koji bi opet duze radio a po snazi bio i jaci od izbacenog radijatora.
[ rade.zrnic @ 09.02.2017. 03:08 ] @
Citat:
deki43210:
Mene zanima ova toplotna pumpa Vazduh/Voda,imam 126m2 i iskljucivo bi se samo grejao i hladio na ovaj sistem,znaci nemam ni podno,ni akumulator toplote,a ni bojler povezan na sistem,iskljucivo radijatori.Sad me zanima koji sistem,model mi preporucujete LG,Fujitsu,zanima me dali ako imam fujutsu inwerter 12-cu,dali samo ona moze da se prokljuci na taj kotao i da greje 126m2,ili mora mnogo veca klima?Nov sam u ovome,pa mozda neko pitanje nije na mestu,nezamerite.


Nisam se oglašavao duže vreme; pratim povremeno komentare koji me iritiraju i ne komentarišem... Ali ovaj je vanzemaljski...
Nema ništa, ni podno, ni akumulator toplote, ni bojler povezan na sistem...
Ako si gledao TV nekoliko godina unazad, bila je reklama za Fujitsu klime, gde jadni Arapin umoren toplotom na +60 uleće u šator šeika koji sedi u bundi sibirskog medveda i kaže mu: "KUPITE FUJITSU"...
e Mićo, kupi Fujitsu i ne brini ništa...
[ tvrdoglavi @ 09.02.2017. 06:14 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Imam jedno pitanje,pa ako neko ima neko iskustvo da mi pomogne,tj kolegi treba savet/pomoc.
Posto mu je srednja visina plafona u kuci ~3m,greje se sa tp,a dok toplota dodje na ukucanima prihvatljiv nivo na recimo visini od 1,5m treba puno ili kao u ovim minusnim danim,ni ne zagreje a recimo na pola metra od plafona bude i oko 24c,a dole ispod 22....razmislja se da jedan radijator od 25 rebara zameni za jedan FC.
Zbog povrsine prostora i visine je dobio preporuku da uzme onaj sto u prvoj brzini gura oko 4kw. Cije proizvodnje nebitno.
Pitanje je da li ici na jaci fc koji bi verovatno jako brzo izduvao toplotu,ili neki slabiji koji bi opet duze radio a po snazi bio i jaci od izbacenog radijatora.

Zavisi koja mu je temperatura vode u sistemu?
[ SG kamikaza @ 09.02.2017. 06:31 ] @
Gura do 43-45c zavisno od potrebe. Posto tp ide direktno na radijatore,nema bafer,radi mu tp pola pola u toku jednog sata.
[ tvrdoglavi @ 09.02.2017. 16:12 ] @
neka ulozi u bafer bolje i to resi kako treba. fan coil koliko ja znam uglavnom ispod 40 stepeni vode nece ni da duva, stepen dva gore dole zavisi od proizvodjaca, a i kad duva a voda u sistemu je 40 to vise duva hladno nego toplo i osecaj je nikakav. po meni, bez 50 stepeni kroz izmenjivac fan coila ne treba ni razmisljati o njemu.
[ SG kamikaza @ 09.02.2017. 16:19 ] @
Bafer pre svega znaci,bez obzira sto je bas u tom delu visina 3,5m,a ako sam ga zapamtio da ispod 35 ne duva fc po originalnom kontroleru?
[ tvrdoglavi @ 09.02.2017. 16:29 ] @
neki ne duvaju ni ispod 40. zavisi od modela. mene su pre neki dan kad je bilo toplije zvali iz sbb kazu klima nam ne radi, duva hladno, a imaju fan coil na toplanu u ovom periodu. toplana smanjila temp vode jer je 15 napolju i to odmah ne lici ni na sta. cim prodju minusi prebacimo na ciler, jer on gura vodu na 50 i bar je osecaj bolji.
nema veze visina, on ima problem jer radi u pola/pola rezimu, kad radijator bude ceo period topao onda ce i soba biti.
[ SG kamikaza @ 09.02.2017. 16:42 ] @
Ok,hvala na savetu dule,prenecu mu.
Mada ti kancelarijski sluzbenici,su osetljivi na temperature kao vecina zena,na sve ispod 25 im je hladno....imamo primer kod nas u firmi jer se deo upravne zgrade izdaje,a grejanje im je sa kasetnim fc gde im je polazna voda na 55-57c i uvek im je hladno. To izgleda kao sto vecina ima slucajeve da im zena kuci non stop kuka kako joj je hladno :-D
[ tvrdoglavi @ 09.02.2017. 16:46 ] @
to sve stoji, moj odgovor na poziv je bio, vi ste sad na toplani, nema klima veze sa tim, i sa druge strane je reakcija bila, au, da. ali veruj da je osecaj duvanja iz uredjaja kad je voda 40 nikakav.
[ Gavara @ 10.02.2017. 05:53 ] @
Kontroleri za fan coile sve od Mide do Daikina uglavnom nedozvoljavaju da se ventilator fan coila ukljuci sve dok senzor ne registruje da je temperatura vode u sistemu veca od 35 C.
U dobro izolovanim objektima kakav je poslovna zgrada u kojoj ja radim nema potrebe za visokim temperaturama u sistemu zato je ova opcija premoscena i temperatura vode u sistemu za fan coile ide od 30 do 35 C.
Glavni problem su svakako ljudi. Iako se prostor greje svi su se u pocetku zalili da fan coil duva "hladno".
Jednostavno covekova prirodna temperatura je 36.5 C i ako ispruzite dlan prema fanu koji duva temperaturu vazduha nizu od 36.5 C svi ce registrovati da fan coil duva "hladno".
Džaba je bilo i dokazivanje da je prostoru temperatura 25 C i da je toplo,subjektivan osecaj je svima bio najvazniji.
Malo smo se borili i na kraju sam ih ubedio da vise uopste ne obracaju paznju na fan coil. Resetke na njemu su okrenute da ne duva direkt u njih, temperatura zadata se uvek postigne i to je to.
Po pitanju velikih visina najbolja je montaza kasetnih (plafonskih) fanova. Taka i zbog njegove montaze pravi se i lazan plafon koji ti ovu veliku visinu spusti za nekih 40 cm.
[ zoxor @ 10.02.2017. 07:45 ] @
Kasetni FC su uglavnom promasaj za grejanje ali su odlicni za hladjenje.
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 07:46 ] @
@gavara
Sve sto si rekao po pitanju subjektivnog osecaja si 100% u pravu.
To je stalna pojava kod mene u firmi u starom i novom delu upravne zgrade(secam se da si ranije rekao da je firma za koju si radio,radila stari deo u.z. kod nas,tj prvu etapu),bez obzira sto sa nasih cilera gore ide 55-57c.
Sto se tice kolege,dok sam se juce cuo sa njim on je vec kupio mkf450 od midee,stim sto je bez originalnog kontrolera,vec sam mu?ja dao jedan gde moze setovati koliko hoce t vode. Nisam imao srca da mu prenesem sta je tvrdoglavi porucio,ubio bi ga u pojam.
Za kasetni je i njemu jasno,ali mu je i dalje bitan estetski momenat,ali promenice valjda i to misljenje jednog dana.
Ja sam ubedjen da je njemu najbitnije da napravi brze kretanje vazduha u prostoru,da izjednaci t gore i dole.
[ tvrdoglavi @ 10.02.2017. 07:49 ] @
neka mu je sa srecom.
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 07:53 ] @
Amin ;-)
Javicu vam kad montira fc,kako mu je. Jel bolje ili ce cekic da radi.
[ zoxor @ 10.02.2017. 08:15 ] @
Ne sekirajte se krecu novi vijcani chilleri/toplotne pumpe sa R-1234ze koji ce standardno raditi vodu do 85C :-)
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 08:44 ] @
A struja ce da bude beaplatna,a vazduh uvek 15c :-D
[ zoxor @ 10.02.2017. 09:45 ] @
Ne brini nisu za kucnu upotrebu.
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 10:44 ] @
Na prvu sam zbog onog :-) mislio da je zajebancija. Sad googlam i vidim da nije.
[ zoxor @ 10.02.2017. 10:57 ] @
He He. Ozbiljna prica. Global warming potential <1 a R-134a kojeg menja je 1300.

Vijcani kompresori koji su koristili R-134a mogu bez vecih promena da rade sa njim.

Ali nije retrofit (zamena) posto je kao i R-32 klasificiran kao blago zapaljiv pa se nove masine

moraju prilagoditi strogim protivpozarnim zahtevima.
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 11:02 ] @
Jel to GWP bese odnos koliko kila freona menja kila co2 ako dospe u atmosferu?
[ zoxor @ 10.02.2017. 11:24 ] @
Manje vise je tako osim sto se GWP izrazava u odnosu na uticaj preko 20, 100 ili 500 godina.

Mislim da se za freone daje na 100 godina.
[ SG kamikaza @ 10.02.2017. 19:41 ] @
Jedna mozda povoljna vest za @Vlaja ako je i dalje zainteresovan
Naime,pricam danas sa covekom koji radi za coveka koji ce mozda poceti sklapanje made in srbija tp vazduh-voda. :-D
Do sada su sklapali voda-voda.
Mozda to sigurnije znaju jedan ili dvojica sa bas ovog foruma,pa ako se sami jave super....da ja ne pricam pretpostavke.
[ Rabidus @ 13.02.2017. 16:25 ] @
Hteo bi da se raspitam za tp vazduh/voda ili voda/voda (okolina Batajnice - ima podzemnih voda). Od prilike 24kW ce biti potrebno za celu kucu (po racunici 18-20, ali eto neke rezerve). Koliko bi to kostalo i sta bi preporucili? Da li su podzemne vode na toj lokaciji pogodne za tp (mislim na sastav/cistocu)? Sad samo prikupljam informacije, jer ove godine najverovatnije cu uspeti samo izolaciju da odradim, ali voleo bi da znam priblizno koliko ce mi para trebati.
[ SG kamikaza @ 13.02.2017. 16:35 ] @
24Kw je i u vazduh/voda varijanti ozbiljna snaga pumpe.
Podji od osnovnog,kvadrature i nacina grejanja...ako su radijatori,koji su,i koliki...toplotni gubitci shodno planiranoj izolaciji, pa na kraju odabir snage pumpe.
http://microma.rs/kalkulator/
Sto preciznije unesi podatke,i dobices pribliznu vrednost toplotnih gubitaka. Nije 100% tacno,ali je dosta brze od bilo kog proracuna,a da ne moras placati strucnjaka.
[ bunjuell @ 13.02.2017. 17:14 ] @
Lakse je da probas na www.sveogrejanju.com...brze se unose parametri i tacniji je kalkulator
[ bunjuell @ 13.02.2017. 17:15 ] @
www.sveogrejanju.com.. dobar je kalkulator a i tacniji je
[ Rabidus @ 13.02.2017. 18:46 ] @
Sve je kalkulisano od ranije. Napisao sam da su zaplanirani toplotni gubici 18-20kW (tacno se ne secam cifre, bilo je 18 ili 19 i kusur). 24kW sam lupio cisto radi rezerve (ako slucajno zima zagusti), ma da i 20kW je dovoljno po proracunu. Mene zanima cena tp te snage/delovi+sklapnje. I da li ici na vodu/vodu ili vazduh/vodu.
[ tvrdoglavi @ 13.02.2017. 19:22 ] @
za grejanje na tp i preporuku za istu nije dovoljno znati gubitke kuce. lepo su ti rekli da napises kakva su ti grejna tela, koliki je objekat i slicno.
[ SG kamikaza @ 13.02.2017. 19:55 ] @
To je neka veca kvadratura ili sta? 20Kw ako ti je neko izracunao je mnogo! Opisi sistem koji imas ili bi imao! Kvadratura! Stvarno nemas nikakav podatak osim te snage. Sa 20 kw mozes grejati ako je sve kako treba izolovano 300+mkv. Ako ti je neko racunao 20kw potrebno za pelet,to ovde ne vazi.
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 20:01 ] @
@tvrdoglavi

Sto se tice onog pitanja o fc-u,od pre neki dan....stanje u prostoru govori da situacija ide na bolje,ali se zbog subjektivnog osecaja starijih clanova familije kolegi dize kosa na glavi :-D
Bilo je drugi dan "os u pola cene,samo da ih ne slusam",mada jos koji dan i mislim da ce se umiriti.
[ tvrdoglavi @ 15.02.2017. 20:04 ] @
da, to je problem, jedno je izmerena temp a drugo je osecaj koji takav izduv daje

nego, jesi se izborio sa peletarima? :D
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 20:10 ] @
Ma znas onu o lakoci metra i centimetra...da budem fin!!! :-D

Ja odustao,ali se ukljucio kao sto sam i pretpostavio da hoce anon licno. Ne treba im vise niko,verujem da su sami sebi dovoljni u svoj muci.
A ja odlepljujem stiropor sa kuce,kazu da mi je bolje tako....pa ako nekom treba imam jedno ~200mkv osmice sa mrezicom i dva sloja lepka,malo koriscen i ocuvan.Jeftino!!!
[ tvrdoglavi @ 15.02.2017. 20:13 ] @
malo su se i uzrujali anonovim postom :D
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 20:23 ] @
Prvi deo je milion posto u pravu,a drugi jbg...misljenje je kao supak,svi ga imamo....al neka,bocnuo je koga je i trebalo.
[ tihi2 @ 15.02.2017. 20:38 ] @
Nemož se ti porediti kad pola njih živi na planinčugi višoj od 1000m gde je temperatura leti kad sunce ogreje 20*C. Voda ko zna gde je... i još povrh toga "izolacija je glupost".
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 20:52 ] @
nemoj me i ti pogresno shvatiti....jedina mi je namera bila reci coveku da tp nije skupa,narocito kako on misli,jos pogotovu kako je razumeo da to funkcionise...video si objasnjenje kako je shvatio. Rekoh da imaju varijanti i vazduh i voda pa kome sta vise pase. Nisam se ni poredio,vec iznosio svoj primer....pokretanje komesanja je upravo i izolater izazvao,pa se odjednom svi nasli prozvani i isprovocirani....toboz trljamo im nos sa 20e racunima!
izolacija je prevara
nemci se ne greju iz majne
tp od 27000-30000k eura
smrznuce se povrat
kako tp podupla snagu na -10,-15.............jel stvarno treba nesto jos reci,i pokusavati komunicirati?
stvarno mi je zao njihove situacije u koju su upali,ali su stvarno uskovidi.
[ maks-rs @ 15.02.2017. 21:03 ] @
@tihi2
@SG kamikaza

Nemojte suditi o svima na osnovu par padobranaca i kontraša. Imate sreće da i vama nisu zagadili temu.
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 21:11 ] @
@maks
Svaka cast izuzecima,ima ih i vidim sam....sve si sam rekao,imamo srecu,jer je vi niste imali.
Komunikacija je svakako mogla lepo da tece,i tekla je do trenutka spominjanja izolacije. sve dalje postaje mucenje,iako je neko imao mozda i zelju da nastavi normalan razgovor.
[ tvrdoglavi @ 15.02.2017. 21:12 ] @
imamo mi ovde i vanzemaljaca, nista ne brini maks
[ goran.mg @ 15.02.2017. 21:49 ] @
Čitam više godina ovu temu i došlo je vreme da se pređe sa uglja na nešto drugo. Ponešto se može saznati na ovom delu foruma što je i korisno u razgovoru sa prodavcima.

Izbor je pomenuti pelet i tp. Postoji dilema oko izbora same tp.

Ponude za firmirane tp su 7+k € bez obzira koja je vrsta tp. Gorionik za pelet oko 700€. Tu se sad da računati i neka moja računica je oko 7 godina peleta za cenu tp + potrošnja i u približno jednakim godišnjim ratama.

TP voda voda domaćih proizvođača do 4k € gorionik + pelet verovatno blizu 2k € prve godine. Mnogo prihvatljivije i isplativo na neki kraći period od 5-6 godina.

Moj najveći problem sa tp voda voda je vraćanje vode. Jako malo prodavaca je znalo da da neki normalan odgovor kako to rešiti. Nivo vode je kod mene jako visok, sad je trenutno na 2m i zna da dodje do 50cm ispod nivoa tla. Postoji opcija sa više bunara. Jedno od objašnjenja je da bunar zaptiven cevima do neke svoje odredjene dubine gde se voda vraća. Sama zapremina tih cevi nije velika a i postoji zakon spojenih sudova.

Sonda povećava cenu za nekih 2k € i sad sam blizu firmiranih.

Kineske tp vazduh voda imaju šarenu cenu i poprilično različita iskustva.

U pitanju je porodična kuća.
Prizemlje ima 35 m2 koji se greju + lokal 80m2 i gde bi trebalo ubaciti radijator u kancelariju od 10m2. Visina lokala je 3,2m ostatka 2,4m
Sprat ima 105m2 ceo se greje i visina je 2,6m.
Podkrovlje je jedan prostor od 118m2 nema grejanje ni plafone.
Krov je samo podaščan + folija.
Spoljana izolacija je 8cm, plastični prozori.
Radijatorsko je grejanje i jako teško mi je da ocenim kolika je potrebna teperatura vode zato što se kotao pali poslepodne oko 13h i radi do 23h. Recimo da je temperatura vode u najhladnijim danima bila ~60c i stalno je zagrevala prostor od nekih 18c do 24 za nekih 7-8 sati. Kad je toplije nemam mogućnost da regulišem niže od ~50c i tada je jako vruće, za mene. Kotao se kasnije pali temperatura ide do 26C...
Dakle oko 150m2 i krov izolovan sa 2cm daske.

Kontaktirao sam pojedine članove preko pp. Nisam u nekoj žurbi jer nije mali novac u pitanju a ipak bih hteo da probam ove godine kako se ponaša novo grejanje. Ako neko ...
[ SG kamikaza @ 15.02.2017. 22:12 ] @
Poslao sam ti pp
pa ako hoces da se cujemo sutra da ti ispricam moje iskustva sa primarnim i sekundarnim bunarom.

prizemlje 35+10
sprat 105
potkrovlje 118
Znaci potkrovlje neces grejati sada,a planiras kasnije ili neces nikad? Ili pod potkrovlje mislis tavan?
malo me tu buni.
Svakako izolacija potkrovlja/tavana shodno nameni....da li poda ili kompletnih kosina.
Tp pravljenu u sr voda-voda,mozes da kupis daleko ispod 4k...recimo do 3k ako malo zakomplikujes sa zeljama iste,a za snagu odgovarajucu tvojim potrebama,ispod 3k ako je samo grejanje.
Ako su alu radijatori,imaces lakse prepravke ako zatreba,a ako su paneli moze doci skuplje ali ne obavezno....moguce da bi bilo vise prebacivanja,a eventualno dokupljivanje kojeg duzeg gde zafali.
Koliko ti je brojilo optereceno u zimskom periodu?
[ dukimen @ 16.02.2017. 10:44 ] @
Mozete li mi reci kakve su prepravke potrebne za aluminijumske, a kakve za panelne radijatore? Imam i jedne i druge. Aluminijumski na spratu,a panelni u prizemlju.
[ tihi2 @ 16.02.2017. 11:26 ] @
Nema prepravki. Samo dodavanje istih takvih (da se spusti temperatura polazne vode na oko 40*C) ako treba a to treba izračunati.
[ SG kamikaza @ 16.02.2017. 11:36 ] @
Tako kako kaze tihi za alu,za panelne moze biti eventualno prebacivanja(duzih na mesto kratkih), sve shodno potrebama,eventualno dokupljivanje. Meni je prosek otprilike nekih 11cm na 1mkv,iliti 110cm na 10 mkv.
[ dukimen @ 16.02.2017. 11:47 ] @
OK, hvala, razumeo sam.
[ goran.mg @ 16.02.2017. 22:03 ] @
Citat:
SG kamikaza:

Znaci potkrovlje neces grejati sada,a planiras kasnije ili neces nikad? Ili pod potkrovlje mislis tavan?
malo me tu buni.
Svakako izolacija potkrovlja/tavana shodno nameni....da li poda ili kompletnih kosina.
Tp pravljenu u sr voda-voda,mozes da kupis daleko ispod 4k...recimo do 3k ako malo zakomplikujes sa zeljama iste,a za snagu odgovarajucu tvojim potrebama,ispod 3k ako je samo grejanje.
Ako su alu radijatori,imaces lakse prepravke ako zatreba,a ako su paneli moze doci skuplje ali ne obavezno....moguce da bi bilo vise prebacivanja,a eventualno dokupljivanje kojeg duzeg gde zafali.
Koliko ti je brojilo optereceno u zimskom periodu?


Potkrovlje se neće grejati verovatno nikad. Kad dođe vreme neka neko drugi misli o tome. Ustvari to je moja greška zato što postoji ali to je druga priča...

Pod cenom sam mislio na cenu tp, delova, ugradnje, bunara... Cena samo TP je oko 3k. Radijatori su klasični aliminijumski može da se dodaje oduzima...

Poslednja dva računa su po 700 kW. Tu je uključen i uljani radijator koji greje kancelariju od 10 m2. Na jesen trošim oko 400 kW. Imam i plinski šporet koji će se verovatno menjati u nekoj bliskoj budućnosti.
[ SG kamikaza @ 17.02.2017. 06:20 ] @
Manje vise povtsina i potrosnja(leti) kao kod mene. I ja imam 8cm spolja,ali mi je tavan izolovan 5cm stiropora+10cm vune mineralne(polovina,tek poceo dodavati ali ce biti sve tako). potrosnja za tp je bila 580-590kw mesecno dec i jan. Znaci bez barem 10cm bilo cega na patos potkrovlja(vuna?je najjeftinija,ali nema gazenja po njoj) ako nesto ozbiljno planiras,a da ne grejes oblake.
[ mdeni @ 17.02.2017. 14:42 ] @
Ja imam podno grijanje sa elektricnim kotlom koji se ne koristi. Ali polako cene toplinskih pumpa dolazi na pristupacno nivo pa da vas prasam, koja je najjeftina toplinska pumpa Vazduh-voda?

Treba mi nesto poput ove:
http://www.fujitsu-general.com...rt/wsya050dg6-woya060lfca.html
http://www.fujitsu-general.com...pact/wsyp100dg6-wpya050lg.html
http://www.gree.rs/versati.html
https://gree-bulgaria.com/wp-c...-pdf-manager/5_Versati-TSM.pdf

Oko 3.5-5kw toplinska pumpa, sa dva grejaca u unutrasnoj jedinici za hitne slucaje i to je to.

Nesto oko 1000-1500eur?
[ zoxor @ 17.02.2017. 18:11 ] @
Za te pare tesko ces naci split TP barem ne od poznatih proizvodjaca.
[ mdeni @ 17.02.2017. 21:09 ] @
Jedna ideja koja je realizovana u jedan stan u Skopju je povezivanje ovo
http://www.scanmont.se/vara-pr...tten/gree-tappvattenvarmepump/
http://www.scanmont.se/content...-Tappvattenva%CC%88rmepump.pdf
http://www.scanvarm.fi/sites/d...ilampopumppu_kayttoohje_fi.pdf

Sa podnom grejanju. Cena oko 1500eur. Vrlo okej cena.
Malo je glomazno radi taj bojler, ali nadvoresna jedinica je bas ono sto treba, samo da se iskombinova sa dobru unutrasnu jedinicu za topla voda Air-to-Water i jedan-dva grejaca od oko 3Kw.

Meni ne e jasno zasto ne proizvode manji toplinskih pumpa umjesto samo veliki od 8 i jace KW, kad 3.5-4 je sasvim dovoljno za izvesne potrebe kao moje podno grijanje.
[ tvrdoglavi @ 17.02.2017. 22:43 ] @
ne znam odakle ti takav zakljucak.


[ zoxor @ 18.02.2017. 08:45 ] @
Citat:
mdeni:
Jedna ideja koja je realizovana u jedan stan u Skopju je povezivanje ovo
http://www.scanmont.se/vara-pr...tten/gree-tappvattenvarmepump/
http://www.scanmont.se/content...-Tappvattenva%CC%88rmepump.pdf
http://www.scanvarm.fi/sites/d...ilampopumppu_kayttoohje_fi.pdf

Sa podnom grejanju. Cena oko 1500eur. Vrlo okej cena.
Malo je glomazno radi taj bojler, ali nadvoresna jedinica je bas ono sto treba, samo da se iskombinova sa dobru unutrasnu jedinicu za topla voda Air-to-Water i jedan-dva grejaca od oko 3Kw.

Meni ne e jasno zasto ne proizvode manji toplinskih pumpa umjesto samo veliki od 8 i jace KW, kad 3.5-4 je sasvim dovoljno za izvesne potrebe kao moje podno grijanje.


I ranije su radili mini chillere/toplotne pumpe od oko 5 kW i sad rade split varijantu oko 5 kW ali ispod toga se gubi smisao tako komplikovane

instalacije (unutrasnja jedinica podno grejanje radijatori) na tako mali prostor koji bi se grejao sa TP od 3 kW.
[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 08:47 ] @
a jos kad pogledas kapacitete takvih pumpi na -15, da je 3,5kw, to je onda to, manje nema svrhe raditi
[ SG kamikaza @ 18.02.2017. 10:21 ] @
Kako se krecu cene tih slabijih tp? Ako ih uopste ima u ponudi kod nas?
[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 10:34 ] @
skupo, 3k+
[ mdeni @ 18.02.2017. 11:04 ] @
Vece pumpe iznad 8kw bi pokrile celu moju kucu.

Fujitsu 12kw je 6300eur u Skopjlu i to je skupo i povratak investiciji je skoro nikad.
Mideji su jeftinije:


Evo specifikacije:

http://midea.kz/assets/files/p...-aqua-mini-chiller-50.60hz.pdf
http://www.cimgas.rs/templates/pdf/goods/15877_6.pdf

Samo ne znam jel Mideja 12kw ima elegtricni grejac za neka kriticna vremena kad temperatura padne ispod -7 stupnjeva.
[ SG kamikaza @ 18.02.2017. 11:24 ] @
Bogami za tako mali kapacitet preskupo.

Ako je verovati katalogu,midea nema el. grejac.
[ mdeni @ 18.02.2017. 11:32 ] @
To je F serija On/Off, ovo su V serije sa invertorom.

[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 11:36 ] @
kako propaganda cini cuda. pogledajte malo tablicu za 12kw mideu i ovu tablicu ispod



i sta vidimo? midein mono blok 12kw daje 5,84kw !! na -15. i tu mu je kraj. a kosta kao 8kw fujitsu koji se vidi u tabeli daje 5,2 kw na -15. i tu mu nije kraj.
[ mdeni @ 18.02.2017. 11:48 ] @
Ako ti je dovoljno 5kw toplotne moc i fujitsu je okej. Vidum da kapacitet je 5kw i na -7

Znaci da ces dogrejavati i na vece temperature.
[ SG kamikaza @ 18.02.2017. 11:50 ] @
Kako sad tako? Zar nisi shvatio neki dan da moras da poduplavas snagu na vecim minusima,a to je nemoguce. Cuj da se grejes na -20 sa 4kw???

Ne znam cenovni rang ni jednih ni drugih,ali svako je slobodan sam sve da pogleda i zakljuci. Dosta se ljudi vodi cinjenicom da ce za iste pare dobiti mozda koji kw vise,sto se toplotne snage tice. Svima zvuci neverovatno kad im kazes da im je dosta 8-12kw za grejanje 100-200mkv....odma se zapitaju ko je lud i ubacivao kotlove od 20+kw,ili ce oni biti ludi sto urade tp od 10kw npr.
[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 11:55 ] @
Tp se bira tako da na -15 zasovolji gubitke kuce. Poenta mog posta je da ta fenomenalna midea vise nego prepolovi kapacitet od +7 do -15 a dobar uredjaj izgubi 20%
[ SG kamikaza @ 18.02.2017. 11:59 ] @
Vecita dilema....

Sad daj manje a godinama placaj vise
Ili
Sad daj vise da bi godinama placao manje.
I nikad se te dve grupe nece razymeti.
[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 12:04 ] @
U principu svako i treba da ima svoje misljenje i svoj izbor. Samo mi smeta kad se poredi neuporedivo. Pricamo o ogromnoj razlici u ceni izmedju midea 12kw i fujitsu 12kw a ne gledamo da fujitsu na -15 ima skoro dupli kapacitet. I na tarabi pise svasta pa nije. Treba samo pazljivo citati i gledati. Kinezi se bave prevarama i falsifikatima i uvek se mora dobro istraziti sta nude u ceni koju nude.
I da ne bude zabune. Kad kazem fujitsu isto mislim i za svaki drugi ozbiljan brend i izbor istog je takodje stvar ukusa.
[ SG kamikaza @ 18.02.2017. 12:13 ] @
To ti je profesionalnost,pa ti naravno bode oci. Obicni ljudi i ne znaju da tako nesto i treba da vide,saznaju sta god,pa to njima izgleda besmisleno. Forum je zato tu,pa ko ie voljan da nauci,moze naravno podosta!
[ zoxor @ 18.02.2017. 13:21 ] @
Ja trubim vec duze vreme ali dzaba.

Nije sve u papirima ima tu nesto i u opstem kvalitetu.

Recimo Toshiba splitevi RAV serije i Carrier (Midea) splitevi iste kategorije

cenom Carrier (Midea) malo jeftinija a opstim kvalitetom izrade a i pretpostavljam kvalitetom

upotrebljenih materijala bog i sesirdzija.

I ovo nije pretpostavka nego licno iskustvo.
[ tvrdoglavi @ 18.02.2017. 13:38 ] @
Imao sam u ruci taj carrier. apsolutno se slazem
[ mdeni @ 18.02.2017. 14:15 ] @
Koja je cjena?
http://www.greenspirit.ee/fuji...ce&order=ASC&limit=100

3500eur?
[ Zeka_SD @ 20.02.2017. 15:15 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Tp se bira tako da na -15 zasovolji gubitke kuce


Može li malo pojašnjenje ovoga? Ove izuzetno hladne zime bilo je svega nekoliko dana da je temperatura pala ispod -15, a ako gledamo na duži period, -15 se desi jedan dan u godini, pa mi nije jasno zbog čega se insistira da TP zadovolji baš tu temperaturu. Meni je logičnije da se ugradi TP koja će odlično raditi i imati najveći cop u prosečnoj zimi, a kdo nas je prosečna temperatura u grejnom periodu oko 5 stepena. Za te ekstremnije temperature, smatram da je neuporedivo jeftinije da se kupe dva kalorifera za dve crvene i pregrmi tih nekoliko dana.
[ SG kamikaza @ 20.02.2017. 15:26 ] @
Juce jedna jako zanimljiva situacija!
Naime komsa mi se pozali da mu je velik racun za struju stigao za januar,22000...greje se na tp voda voda,sesta joj je sezona kako kaze i kupljena je polovna iz nemacke. Racun dobro ocitan,nije greska,ali je potrosio puno. Do tad unazad,svake sozone su mu racuni bili normalni,pa nije ni sumnjao u pravilno funkcionisanje iste. Vodio se pricom da to malo trosi,i da to radi kako treba.
Njemu vodjenje pympe radi jedan nalegajuci termostat na povratnom vodu,a temperaturu vode nema mogucnosti da regulise na potisnom vodu. Njemu se pumpa gasi u dva slucaja,kad po sobnom dostigne setovanu temperaturu,ili ako mu odradi presostat. Tolike godine znam da koristi tp,i ovo mi bioprvi put da sam otisao da pogledam,i verujem da nisam pogresio kad sam mu rekao da je imao srece sto je toliko dugo i radila.
Shodno nacinu regulacije tp,racun je potpuno opravdan za januar mesec.a da nije tako ispalo kako sam kaze,nikad mu ne bi ni palo na pamet da tu nesto ne valja.
[ SG kamikaza @ 20.02.2017. 15:37 ] @
Citat:
Zeka_SD:
Citat:
tvrdoglavi:
Tp se bira tako da na -15 zasovolji gubitke kuce


Može li malo pojašnjenje ovoga? Ove izuzetno hladne zime bilo je svega nekoliko dana da je temperatura pala ispod -15, a ako gledamo na duži period, -15 se desi jedan dan u godini, pa mi nije jasno zbog čega se insistira da TP zadovolji baš tu temperaturu. Meni je logičnije da se ugradi TP koja će odlično raditi i imati najveći cop u prosečnoj zimi, a kdo nas je prosečna temperatura u grejnom periodu oko 5 stepena. Za te ekstremnije temperature, smatram da je neuporedivo jeftinije da se kupe dva kalorifera za dve crvene i pregrmi tih nekoliko dana.



Ta dva kalorifera su mozda dovoljni za neki stan 30-35mkv na tim minusima,a dobra tp se bas radi za t od -10 -15,i ekonomicnije ce raditi od bilo kakvog kalorifera a o komoditetu da se i ne govori. Za razliku cene tp i kalorifera se godinama mozes grejati na iste,ali ces jednom dana shvatiti da te je to skuplje kostalo na duzi period.
[ zoxor @ 20.02.2017. 16:36 ] @
Citat:
Zeka_SD:
Citat:
tvrdoglavi:
Tp se bira tako da na -15 zasovolji gubitke kuce


Može li malo pojašnjenje ovoga? Ove izuzetno hladne zime bilo je svega nekoliko dana da je temperatura pala ispod -15, a ako gledamo na duži period, -15 se desi jedan dan u godini, pa mi nije jasno zbog čega se insistira da TP zadovolji baš tu temperaturu. Meni je logičnije da se ugradi TP koja će odlično raditi i imati najveći cop u prosečnoj zimi, a kdo nas je prosečna temperatura u grejnom periodu oko 5 stepena. Za te ekstremnije temperature, smatram da je neuporedivo jeftinije da se kupe dva kalorifera za dve crvene i pregrmi tih nekoliko dana.


TP za jedan broj veci nije puno skuplji a sve ostalo te kosta isto.
Radice sa boljim COP jer ce retko boti potpuno opterecena.
Razliku u ceni isplatice kod sledeceg ovakvog januara.
[ Zeka_SD @ 20.02.2017. 18:09 ] @
^^ Naravno, sve zavisi od razlike u ceni i potrebama za grejanjem na velikom minusu, ako je razlika kako tvrdiš mala onda je izbor jače tp logičan (mada se ovde na temi insistira da predimenzionisana tp takođe nije dobra sa stanovišta potrošnje kao ni poddimenzionisana). Moja je neka logika da se ne treba slepo juriti za jakom tp koja će osigurati potrebnu energiju za grejanje i na najvećim minusima, kada tih nekoliko dana nedostajućih kilovat-dva-tri može da nadoknadi i najjeftinija grejalica.
[ SG kamikaza @ 20.02.2017. 18:47 ] @
Na -10 ni jedna tp ne radi sa COP 1,tako da je svakako isplatljivija i ekonomicnija od grejalice
[ mali genije @ 20.02.2017. 19:40 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Juce jedna jako zanimljiva situacija!
Naime komsa mi se pozali da mu je velik racun za struju stigao za januar,22000...greje se na tp voda voda,sesta joj je sezona kako kaze i kupljena je polovna iz nemacke. Racun dobro ocitan,nije greska,ali je potrosio puno. Do tad unazad,svake sozone su mu racuni bili normalni,pa nije ni sumnjao u pravilno funkcionisanje iste. Vodio se pricom da to malo trosi,i da to radi kako treba.
Njemu vodjenje pympe radi jedan nalegajuci termostat na povratnom vodu,a temperaturu vode nema mogucnosti da regulise na potisnom vodu. Njemu se pumpa gasi u dva slucaja,kad po sobnom dostigne setovanu temperaturu,ili ako mu odradi presostat. Tolike godine znam da koristi tp,i ovo mi bioprvi put da sam otisao da pogledam,i verujem da nisam pogresio kad sam mu rekao da je imao srece sto je toliko dugo i radila.
Shodno nacinu regulacije tp,racun je potpuno opravdan za januar mesec.a da nije tako ispalo kako sam kaze,nikad mu ne bi ni palo na pamet da tu nesto ne valja.

Kakve veze ima gde se nalazi termostat za kontrolisanje ako je dobar,ja tu ne vidim problem ako je dobro nastimano,znaci potis minus delta T i eto setovanja na povratnom vodu.
Nego kod komsije ce biti da mu je mala tp pa fali kapaciteta ili zapuseni izmenjivaci itd.....
[ SG kamikaza @ 20.02.2017. 19:59 ] @
@genije
Jel u redu da se gasi po presostatu?
Posto stoji u onim sendvic panelima zapakovana na terasi,nisam mogao pogledati kako je vezano,ali ako je kako komsa kaze,onda se ona gasi po dva uslova
Dostignuta t po sobnom
Ili ako je hladno pa ne moze da nagura,radice non stop dok zastita ne odradi i posle jovo nanovo.
Nalegajuci na povratnom nije znao da mi objasni cemu sluzi i sta podesava sa njim.
Izmenjivac mu ispira neki tip svake jeseni pred pocetak grejanja.
Moze biti svasta,ali dok ne skine panele da vidim,vodim se onim sto mi je covek rekao,a verujem da da tako nije dobro.
[ zoxor @ 20.02.2017. 20:02 ] @
Citat:
Zeka_SD:
^^ Naravno, sve zavisi od razlike u ceni i potrebama za grejanjem na velikom minusu, ako je razlika kako tvrdiš mala onda je izbor jače tp logičan (mada se ovde na temi insistira da predimenzionisana tp takođe nije dobra sa stanovišta potrošnje kao ni poddimenzionisana). Moja je neka logika da se ne treba slepo juriti za jakom tp koja će osigurati potrebnu energiju za grejanje i na najvećim minusima, kada tih nekoliko dana nedostajućih kilovat-dva-tri može da nadoknadi i najjeftinija grejalica.


Kod Toshibe razlika izmedju 8 do 16 kW ! je 1500 eur a 11 i 14 kW su negde izmedju.
Zavisi ko insistira na tome da predimenzionisanje nije dobro neki strucnjak za tabele ili neko sa stvarnim iskustvom u ovom poslu.
[ tvrdoglavi @ 20.02.2017. 20:54 ] @
Citat:
Zeka_SD:
Citat:
tvrdoglavi:
Tp se bira tako da na -15 zasovolji gubitke kuce


Može li malo pojašnjenje ovoga? Ove izuzetno hladne zime bilo je svega nekoliko dana da je temperatura pala ispod -15, a ako gledamo na duži period, -15 se desi jedan dan u godini, pa mi nije jasno zbog čega se insistira da TP zadovolji baš tu temperaturu. Meni je logičnije da se ugradi TP koja će odlično raditi i imati najveći cop u prosečnoj zimi, a kdo nas je prosečna temperatura u grejnom periodu oko 5 stepena. Za te ekstremnije temperature, smatram da je neuporedivo jeftinije da se kupe dva kalorifera za dve crvene i pregrmi tih nekoliko dana.


zato sto se gubici objekta racunaju za takve temperature. za ostalo ti je odgovoreno vec. slazem se sa zoxorom u svemu napisanom.
[ boro62promaja @ 21.02.2017. 16:03 ] @
Da li je moguce da kao isparivac i kondezator koristim plocaste izmjenjivace (deklarisani kao 15kW/od-50 do +150 C) i da li aktivna povrsina isparivaca i kondezatora treba da bude u odredjenom odnosu ?
[ tihi2 @ 21.02.2017. 22:21 ] @
Danas sam bio da pogledam jednu TP i imam šta da vidim. Kompresor Copeland radi a pritiska nema. Zaključak? Crko kompresor. Ali posle TRI dana rada. Nova instalacija.

Ali priča ima tužan početak: pre 5 dana je na tom istom mestu crkao još jedan isti takav kompresor. Firma došla, zamenila celu TP i ova ponovo ne radi.

Izmerim struju a ono 192-206V kako koja faza. Ostalo izgleda standardno dobro.

Iskusni profesionalci, može li to biti uzrok crkavanja? Da li je moguće da kompresor nema nikakvu zaštitu od niskog napona (ili visokog)? Ili imate neku novu ideju šta se dešava?
[ SG kamikaza @ 21.02.2017. 22:39 ] @
Imas nezavisni zastitni element koji odredjuje raspored faza,nedostatak iste i radi zastitu pre i podnaponsku. Mislim da je ~50€ mozda malo skuplje.
Na copelandovim i bitzer kompresorima kod nas u firmi,je u sklopu istog i zastita od nedostatka faze+termicka zastita putem sonde koja je u kompresoru.

[ tihi2 @ 21.02.2017. 22:53 ] @
Ja nisam mogao da priđem da vidim ali zaštita od pogrešnog redosleda faza postoji. Pri montaži one prve TP im se uključila zaštita na displeju i kompresor nije hteo da startuje.
Termičku zaštitu sam video, sonda je zalemljena ko što treba.
Ne razumem da se nijedna zaštita nije aktivirala a kompresor crko...
Kod mene je prošle zime u 4 ujutru izbio osigurač L2 (druga faza) i TP izbacila grešku. Pošto mi je UPS igrom slučaja na toj fazi, počeo da bibiče, probudi me, ja upalim svetlo a ono sija sijalica oko 10 puta slabije nego obično. Druga sijalica sija normalno. Pomislim, zona sumraka. Odem do brojila nema faze. Zovem Elektrovojvodinu, stigne ekipa za pola sata, zamene nožasti osigurač i sve postane ok.
Ostalo mi je zanimljivo objašnjenje da sijalica sija i kad nema faze jer preko nule dobija struju od druge faze, merio ja, 70V.
[ SG kamikaza @ 21.02.2017. 23:05 ] @
Da li mu je toliko smeta takav napon to ne znam. Nemam licno saznanje za kompresore...a da je morao da ima naponsku zastitu,jos gotova tp,morao je.
Jel nju neko amperisao,ili merio bilo sta drugo,narocito posle zamene? Ili je bilo ustekaj zavrni i vozi?
[ SG kamikaza @ 21.02.2017. 23:23 ] @
Inace da si preko nule dobijao neku drugu fazu,stosta drugo u kuci bi ti bilo na medjufaznom naponu,a preduslov za to je da ti se otkacila ili prekinula nula na napojnom kablu do sata/ormana. Najgore stvar posle udara groma koja moze domacinstvo da zadesi,a ima veze sa strujom.
[ Gavara @ 22.02.2017. 05:53 ] @
192 V i nije tako nisko da bi unistilo kompresor. Naravno ako isto toliko daje pod punim opterecenjem. Da li imas izmedju faza 380 v? Jednom mi je stigao uredjaj iz fabrike kom dovodni kabel nije dobro bio povezan sa razvodom tablom pa su pogresili mesta nuli i jednoj fazi.
Uredjaji koje mi prodajemo npr imaju zastitu i prekidaju rad tek na 160 v.
Zastita od pogrsnog smera okretanja je uglavnom standardna ali to i nije nesto bitno. Pri pogresnom smeru okretanja javlja se takva buka da se to primeti za nekoliko sekundi.
Problem je kada se nula otkaci sa bandere posto sam to imao na mojoj kuci kao posledica komsijskog oraha i vetra. E onda dobijete fazu na nuli i kurslus.
Imao sam i na jednosm mestu nagli skok napona u mrezi pa je crkla frefento regulirajuca cirkulaciona pumpa i soft start kartica kompresora.
[ tihi2 @ 22.02.2017. 07:04 ] @
Doći će danas momci i gazda firme da se proba utvrditi uzrok. Ja se plašim da je njima najlakše reći da je problem struja i preganjati se čija je to greška.
Inače oba komprsora su 3 dana radila pa prestala.
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 07:19 ] @
Po zakonu,nije duzan u prvih sest meseci nista ni da objasnjava ni da se pravda o uzroku kvara. Narocito ako posle prve havarije nisu pokusali da utvrde razlog,ili prostim merenjem utvrde sve sto se moglo.
Druga stvar je ako je kupljeno bez racuna,pdv itd....
Neka naidje kobajagi brat policajac kao i onom prijatelju,pa ce sve biti u redu :-D
[ tihi2 @ 22.02.2017. 07:30 ] @
Ma nije to problem. Momci su ok i poznaju se (za sada su) dobri drugari. Zez je utvrditi zašto se to desilo. Znam ih čak i ja, postavili su do sada 6 TP koje rade (i milion klima) a eto problem na ovom mestu.
Da li se nekim suludim podešavanjima može upropastiti kompresor? Video sam da je superheat podešen na 0 (koliko se sećam kod mene je na 10*) što je u granicama dozvoljenih vrednosti (-8 do 15*).
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 07:52 ] @
U pruncipu,sve je moguce.
Javi svakako sta su utvrdili!
[ zoxor @ 22.02.2017. 08:02 ] @
Citat:
tihi2:
Ma nije to problem. Momci su ok i poznaju se (za sada su) dobri drugari. Zez je utvrditi zašto se to desilo. Znam ih čak i ja, postavili su do sada 6 TP koje rade (i milion klima) a eto problem na ovom mestu.
Da li se nekim suludim podešavanjima može upropastiti kompresor? Video sam da je superheat podešen na 0 (koliko se sećam kod mene je na 10*) što je u granicama dozvoljenih vrednosti (-8 do 15*).


Suprheat 0 ?

Nemam komentara.

Mogli su da ugrade i 2 miliona spliteva ali ocigledno nemaju pojma sa osnovama rada rashladne masine.
[ zoxor @ 22.02.2017. 08:05 ] @
Citat:
tihi2:
Ma nije to problem. Momci su ok i poznaju se (za sada su) dobri drugari. Zez je utvrditi zašto se to desilo. Znam ih čak i ja, postavili su do sada 6 TP koje rade (i milion klima) a eto problem na ovom mestu.
Da li se nekim suludim podešavanjima može upropastiti kompresor? Video sam da je superheat podešen na 0 (koliko se sećam kod mene je na 10*) što je u granicama dozvoljenih vrednosti (-8 do 15*).


Suprheat 0 ?

Nemam komentara.

Mogli su da ugrade i 2 miliona spliteva ali ocigledno nemaju pojma sa osnovama rada rashladne masine.

Superheat je najbitniji parametar za rad i osnova za pravilan rad pored temperature kondenzacije.
[ Darko Nedeljković @ 22.02.2017. 11:14 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
zato sto se gubici objekta racunaju za takve temperature. za ostalo ti je odgovoreno vec. slazem se sa zoxorom u svemu napisanom.

Pa i nisi mu bas nesto odgovorio. Postoje ljudi koji ne formiraju svoje postupke po sistemu "to se tako radi" ili "tako svi rade", a sticajem okolnosti i ja sam jedan do njih.
Tako bih ja isto razmotrio da dimenzionisem TP tako da moze da greje 90% perioda zime, a onih 10% bih naprimer da zalozim smederevac, kamin, nebitno sta vec. Mislim da takav nacin razmisljanja nema nijednu manu, ako covek radi za sebe, a drugo je kad si angazovan kao izvodjac da uradis grejanje na nekom objektu pa ne zelis da te zovu i zale se na neadekvatnost snage grejanja kad je napolju naprimer -12C.
[ mdeni @ 22.02.2017. 11:56 ] @
Citat:
Darko Nedeljković: Pa i nisi mu bas nesto odgovorio. Postoje ljudi koji ne formiraju svoje postupke po sistemu "to se tako radi" ili "tako svi rade", a sticajem okolnosti i ja sam jedan do njih.
Tako bih ja isto razmotrio da dimenzionisem TP tako da moze da greje 90% perioda zime, a onih 10% bih naprimer da zalozim smederevac, kamin, nebitno sta vec. Mislim da takav nacin razmisljanja nema nijednu manu, ako covek radi za sebe, a drugo je kad si angazovan kao izvodjac da uradis grejanje na nekom objektu pa ne zelis da te zovu i zale se na neadekvatnost snage grejanja kad je napolju naprimer -12C.

Treba da se vidi i ponasanje COP na TP, ako je COP znatno veci kod jaca pumpa u tih 90% vremena, onda mozda je pametnije da se ulozi u jacoj pumpi odma - a ona bi se isplatila u toku 2-3 godina. Kad se uracuna CELI trosak grejanja.

Ipak kod TP, COP je radi celu zastedu i treba da se dobro preracuna i to.
[ tvrdoglavi @ 22.02.2017. 12:31 ] @
Citat:
Darko Nedeljković:
Citat:
tvrdoglavi:
zato sto se gubici objekta racunaju za takve temperature. za ostalo ti je odgovoreno vec. slazem se sa zoxorom u svemu napisanom.

Pa i nisi mu bas nesto odgovorio. Postoje ljudi koji ne formiraju svoje postupke po sistemu "to se tako radi" ili "tako svi rade", a sticajem okolnosti i ja sam jedan do njih.
Tako bih ja isto razmotrio da dimenzionisem TP tako da moze da greje 90% perioda zime, a onih 10% bih naprimer da zalozim smederevac, kamin, nebitno sta vec. Mislim da takav nacin razmisljanja nema nijednu manu, ako covek radi za sebe, a drugo je kad si angazovan kao izvodjac da uradis grejanje na nekom objektu pa ne zelis da te zovu i zale se na neadekvatnost snage grejanja kad je napolju naprimer -12C.

I sta je onda u mom odgovoru pogresno?
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 13:25 ] @
Stavi se sve na papir pa se uporedi,po uslovom da se prica o vazduh voda tp.
Na 0c gubitci kuce su oko 8kw,a na -15c 14kw
Razlika u ceni oko ~1500€ ako poredis neke brendirane,kodnekih drugi manje.
Kupis tp 8kw,i u startu ustedis,a onda posto je poredjenje pravljeno na konto dodataka par grejalica,dodje ti zima kao ova i racun pada u vodu.
Ulazuci u dobro odabranu tp,koja ce objekat grejati i na -15 pa i -20cak, pobijas opravdanost upotrebe elektro grejalica uljanih i norveskih radijatora itd.... jer je njihov COP 1 zauvek.
Ako se sa gasom racuna dogrevati,dal je neko ovde racunao da se isplati na cOP 1,7 i manje.
Ako nesto radis od pocetka,radis kako treba,jer za nase podneblje se radi proracun grejanja na te temperature,negde juznije rade na 0c.
A samo grejanje na tp na -15 je uvek ekonomicnije od bilo cega drugog,naravno ko ima uslove za tp.
Ako se prica vodi o tp voda voda,onda sve gore nema smisla,jer pada kapaciteta i cop-a nema,ili je mizeran shodno manjem padu temperature vode na primaru,kako sezona odmice.
[ Darko Nedeljković @ 22.02.2017. 13:57 ] @
Izvinjavam se ako je ranije pominjano, ja nisam uspeo da nadjem - koliki radni vek toplotne pumpe uzimate kada pravite proracun opravdanosti ulaganja u TP?
Da li je iko dosao do zakljucka da je sistem voda-voda isplativiji od vazduh-voda, imajuci u vidu ukupna pocetna ulaganja plus troskove eksploatacije tokom radnog veka?

[ aviator @ 22.02.2017. 13:58 ] @
Mozda nekome pomogne -

TP je vazduh-voda 7kw bez akumulatora toplote, bez grejanja sanitarne vode, aluminijumski radijatori, stiropor 5 cm 96 m2 prizemlje i 96m2 lose izolovano potkrovlje.

Ja spadam u one koji imaju TP proracunatu na 90% kapaciteta - ovo je 6-ta zima kako je instalirana, dosadasnjih 5 je uspevala da sa svojih 7KW zadovolji sve potrebe za grejanje moje kuce bez dodatka elektricnih grejaca, setovana temperatura u kuci je 24, obicno je bila 23-24.

Ova zima je ona koja ne spada u predvidjenih 90% kapaciteta tako da sam morao da ukljucim i grejanje elektricnim grejacima mada imam i alternativu kotao na cvrsto grejanje ali mi je struja bila jednostavnija.
Pumpa inace ima instalirana 3 elektricna grejaca od po 3 kw. Takodje , ove zime se desavalo da zbog vlage od 100% pumpa ne postize ni na -4 ono sto inace moze kada je 'suvomrazica' tj nije mogla da zagreje vodu na potrebnih 44 stepeni na izlazu. U najhladnijem periodu temperatura u kuci je bila oko 22 stepena.

Rezime: u odnosu na prosecne sezonske racune za grejanje, ovaj januar je otisao sa strujom za oko 170 evra vise. Kad je bilo debelo hladno grejalo se 24h, a inace je ritam 4.30 -22h.

Pre TP grejao sam se na ugalj i brikete, zadnja nabavka briketa za zimsku sezonu je kostala oko 900 evra (6 tona).

Za prethodnih 5 zima prosecan racun za grejanje za celu sezonu je bio od 550-600 evra, ove ce biti veci za tih 170 , mozda 200 eur sto je jos uvek manje nego onih 900 od kojih sam krenuo, a konfor je neuporediv. Ne kazem da mozda ne moze da bude manje, ali ja sam zadovoljan onim u sta sam ulozio novac i onim sta sam dobio za to.

Kada sam kupovao sistem 2011, razlika izmedju moje pumpe od 7 kw i prve sledece od istog proizvodjaca bila je preko 2500 eur, tako da bi se investicija u 100% pokrivenost TP isplatila za jos 10 ovakvih zima, statisticki gledano za oko 50 godina... Vise se isplati investitrati u drugo brojilo pa kombinovati potrosnju sa oba, cime bi se generalno smanjili zimski racunu a pogotovo u ovakvim januarima kada bi se potrosnja na dva brojila uklopila da ne bude uopste prelaska u crvenu zonu.

Svesno sam pristao da udjem u ovaj rizik kad sam se odlucivao za model i snagu, i koliko god da to izgleda bezveze da imate nesto sto u startu nece pokriti sve zimske elementarne nepogode, u praksi, razum pokazuje da je tih nedostajucih 10% nisu problem samo covek mora da ima alternativu za tih 10% koja ce pokriti ovakve zime.
[ Vlaja 011 @ 22.02.2017. 14:32 ] @
aviator-e,

Apsolutno se slažem sa pristupom da snaga TP treba da pokrije 90-95% grejne sezone,
i da time pravi mnogo veću uštedu tokom ostatka sezone (90+%) nego predimenzionisana
TPa koja pgreje celu zimu.
Jeste veca konfornija, ali nije za ljude sa ograničenim budzetom , kakvih je 95%.

Mislim da nisi naglasio bitnu stvar, da je uvećani račun od 170E posledica ulaska u crvenu
zonu, koji si mogao da sprečiš da si hteo.

Moj rašun za noćno grejanje na struju, od 23h do 07h, za januar mesec iznosi nepunih 2000din
za kuću od 200m2.
A to je neuporedivo manje od mesečne cene amortizacije predimenzionisane pumpe, i njene
uvećane potrošne tokom 90-95% grejne sezone.

Nisam te bas najbolje razumeo u vezi uticaja velike vlage na TP voda-voda.
Koliko ja znam, na TP W-W vlaga nema uticaj, jer se one hlade vodom sa 13-14C,
a ne (vlažnim) vaduhom na -xC.
Sem toga, locirane su u podrumu, na 15-stak C a ne na -15C, napolju.


Kažeš da je " U najhladnijem periodu temperatura u kuci je bila oko 22 stepena."
zakljucujem da je to temperatura koju je postizala TP bez dogrevanja na struju?
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 14:50 ] @
Citat:
Darko Nedeljković:
Izvinjavam se ako je ranije pominjano, ja nisam uspeo da nadjem - koliki radni vek toplotne pumpe uzimate kada pravite proracun opravdanosti ulaganja u TP?
Da li je iko dosao do zakljucka da je sistem voda-voda isplativiji od vazduh-voda, imajuci u vidu ukupna pocetna ulaganja plus troskove eksploatacije tokom radnog veka?



Zbog okolnostti tj prednosti pod kojim sam ja poceo grejanje sa ww tp,isplacuje se za 5godina. Da sam kupovao gotovo resenje isplatila bi se meni za 7. moja jeste debelo predimenzionisana,zarad prosirenja zivotnog prostora u skorijoj buducnosti,jer bi me skuplje izaslo raditi po trenutnim potrebama,a kasnije prepravljati. I stvarno ako po utrosku gledam,mislim na potroseno za grejanje ove sezone,to trenutno nije mnogo,vec je shodno dobijenom smesno malo,iako je predimenzionisana tp
Od odrzavanja sam u decembru proveo sat vremena napolju ispirajuci povratni bunar,i sat vremena danas tj upravo sam usao u kucu.


https://youtu.be/F6XkcGAXups
Snimano je pred sam kraj,ali se da videti kakva je voda isla iz bunara....preko pola sata neprekidno je isla voda boje gvozdja,dok nije skroz cista krenula.

[ neznam nisam odavde @ 22.02.2017. 15:00 ] @

@Vlaja011 jel tih 2000 din samo za tih 8 sati niže tarife tokom celog mesece Koliko je to kw struje ?
@aviator čiju TP imate ?
[ aviator @ 22.02.2017. 15:01 ] @
Citat:
Vlaja 011:
aviator-e,

Apsolutno se slažem sa pristupom da snaga TP treba da pokrije 90-95% grejne sezone,
i da time pravi mnogo veću uštedu tokom ostatka sezone (90+%) nego predimenzionisana
TPa koja pgreje celu zimu.
Jeste veca konfornija, ali nije za ljude sa ograničenim budzetom , kakvih je 95%.

Mislim da nisi naglasio bitnu stvar, da je uvećani račun od 170E posledica ulaska u crvenu
zonu, koji si mogao da sprečiš da si hteo.

Moj rašun za noćno grejanje na struju, od 23h do 07h, za januar mesec iznosi nepunih 2000din
za kuću od 200m2.
A to je neuporedivo manje od mesečne cene amortizacije predimenzionisane pumpe, i njene
uvećane potrošne tokom 90-95% grejne sezone.

Nisam te bas najbolje razumeo u vezi uticaja velike vlage na TP voda-voda.
Koliko ja znam, na TP W-W vlaga nema uticaj, jer se one hlade vodom sa 13-14C,
a ne (vlažnim) vaduhom na -xC.
Sem toga, locirane su u podrumu, na 15-stak C a ne na -15C, napolju.


Kažeš da je " U najhladnijem periodu temperatura u kuci je bila oko 22 stepena."
zakljucujem da je to temperatura koju je postizala TP bez dogrevanja na struju?


Jeste, uvecanje je iskljucivo zbog ulaska u crvenu tarifu, zato sam i pomenuo dva strujomera.

Nisi dobro procitao pocetak posta, nije voda voda, u prvoj recenici pise TP je vazduh-voda, zato vlaga ima uticaja.

U najhladnijem periodu temperatura u kuci je bila oko 22 stepena - mislim na najhladniji period kada je bilo -19, tada je moralo da bude dogrevanja na strujne grejace.
[ aviator @ 22.02.2017. 15:09 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:

@Vlaja011 jel tih 2000 din samo za tih 8 sati niže tarife tokom celog mesece Koliko je to kw struje ?
@aviator čiju TP imate ?


viessmann vitocal 200s model aws 107
[ Vlaja 011 @ 22.02.2017. 15:17 ] @
ne znam nisam odavde.

da to je samo za 8h nocne tarife.
Bilo je oko 800kwh
[ boro62promaja @ 22.02.2017. 16:35 ] @
Jel ima neko da je radio TP po principu "sam svoj majstor". Naime imam mogucnost nabavke raznoraznih kompresora (+3kW) i punjenja sistema gasom. Imam i iskopanu vertikalnu rupu u zemlji duboku 80 metara i na dnu ima nesto vode (nepoznat kapacitet). Experimetisao bih sa TP zemlja voda pa bi mi bili neophodni savjeti i pomoc iskusnijih clanova na ovoj temi. U busotinu bih ubacio (precnik busotine je 15cm) cijevi (da li da tu stavim bakarne) i napunio
bi ih - cime ? Te cijevi sam namjeravao da spojim na plocasti izmjenjivac (15kW) koji bi mi sluzio kao isparivac a isti takav plocasti izmjenjivac bi koristio kao kondezator i grijao vodu za sistem podnog grijanja.
Da li je ovo sto sam naveo izvodljivo ili sam lupio po koju glupost ?
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 16:46 ] @
U principu si dosta blizu sa idejom....imas na temi unazad par godina, sasalabud je radio nesto o cemu ti sad razmisljas. Samo je jedna rupa malo za tako nesto,morao bi par komada,shodno snazi. Kakvi si kompresori u pitanju,ti sto imas prilike da nabavis?
[ neznam nisam odavde @ 22.02.2017. 18:54 ] @
@aviator moram priznati da me je Visman malo razočarao mislio sam da imaju malo bolje rešeno otapanje , u odžacima sam video prošle godine jednu uživo i korisnik je bio prezadovoljan, i moj utisak je i nadalje da je to ekstra uređaj.Nažalost ove zime nisam išao na tu stranu pa ne znam kako su se oni proveli.Znam samo da su posle - 10 uključivali elektro grejače jer im je defrost rušio temperaturu u grejanju .
@boro62 2011 eksperimentisao sam sa time ali do dubine 36 m toliko je mogao moj bunardžija duboko da ode.Puštao sam cevi za podno grejanje prečnik 16 mm 4 kom ( 2 i 2) tj dva kruga i došao do jako razočaravajućih rezultata.Dobijena energija na primarnoj strani se može gledati kao 1-2 w po dužnom metru recimo do 3 w pošto sam pustio 2 para . .Grejali smo sanitarnu vodu u bojleru od 300l za više nije imalo snage.Najveće razočarenje je bilo što je cela instalacija posle otprilike mesec dana iz dana u dan radila sve lošije što me je navelo na zaključak da "povraćaj" podzemne toplote u ohlađenom delu zemlje ide mnogo sporije i da bi trebalo više od deset takvih rupa za moju 60 kvadrata kuću, i onda mora jača pumpa za "primarnu vodu"itd pa sam od cele priče odustao ,istina radili smo sa koaksijalnim izmenjivačima i klipnim kompresorom a na primarnoj strani je bio antifriz .Pogledajte na internetu Beodrom oni su odradili to mnogo dobro Želim Vam mnogo uspeha u projektu nemojte odustati jer ko neproba nezna napišite rezultat .
[ boro62promaja @ 22.02.2017. 19:25 ] @
Citat:
SG kamikaza: U principu si dosta blizu sa idejom....imas na temi unazad par godina, sasalabud je radio nesto o cemu ti sad razmisljas. Samo je jedna rupa malo za tako nesto,morao bi par komada,shodno snazi. Kakvi si kompresori u pitanju,ti sto imas prilike da nabavis?


Kompresora imam raznih. Naime dostupni su mi jer radim u servisu rashladne tehnike i ostale ugostiteljske opreme a kompresori su klipni.

Sto se tice samog experimentanija nije mi bas sve najjasnije. Koliko duboko bih trebao ukopati cijevi od podnog grijanja ako bi ih ukopavao horizontalno u zemlju (to bi bilo zgodno jer poznajem lika koji ima prikljucak na traktoru za ukopavanje drenaznih cijevi mislim da moze ici na dubinu do 1.5 metara).
Eventualno za sistem vazduh-voda mislio sam da napravim "ledeni stapic" koji je prikazan negdje na pocetku teme. To mi je takodje tehnicki dostupno jer u servisu imamo TIG aparat za varenje i sa njim mogu da povarim konstrukciju za vanjsku jedinicu (primarnu granu).
Sta biste mi vi iskusniji savjetovali da uradim i da li plocasti izmjenjivaci mogu da vrse funkciju isparivaca i kondezatora ?
Pozdrav BP
[ zoxor @ 22.02.2017. 19:44 ] @
Citat:
tihi2:
Ma nije to problem. Momci su ok i poznaju se (za sada su) dobri drugari. Zez je utvrditi zašto se to desilo. Znam ih čak i ja, postavili su do sada 6 TP koje rade (i milion klima) a eto problem na ovom mestu.
Da li se nekim suludim podešavanjima može upropastiti kompresor? Video sam da je superheat podešen na 0 (koliko se sećam kod mene je na 10*) što je u granicama dozvoljenih vrednosti (-8 do 15*).


Suprheat je tipiicno 4-10 C zavisno od uredjaja.

Suprheat od 0 C vodi do unistenja kompresora.
[ scroll @ 22.02.2017. 19:55 ] @
kompresor dobija tečnu fazu i dolazi do oštećenja.
[ idm @ 22.02.2017. 20:16 ] @
tihi2,

kog tipa je toplotna pumpa na kojoj je došlo do kvara na kompresoru, je li vazduh-voda ili voda-voda ?

Je li u pitanju neki evropski ili istočni brend ?

Ako možeš informiši nas o tome šta su ti stručnjaci zaključili zbog čega se kvari kopresor .
[ tihi2 @ 22.02.2017. 22:06 ] @
Bio danas, došli momci i premerili struju. Ispostavilo se da je napon struje mali. Ja to premerio sinoć i bilo 190-205V. Pitanje koliko to varira u toku dana.
Inače kupac ima pekaru i sad, pitamo ga kako rade grejači na tako malom naponu a on kao iz topa "morao sam da naručim da mi namotaju grejače za 180V inače nije radilo nikako". Samo smo se pogledali.

TP je kineska i krunska stvar je što nema zaštitu od pre napona i podnapona. Naravno da znam da moja ima zaštitu jer se bar 2 puta aktivirala da ja znam, ali sam ponovo pogledao - za svaki slučaj.
Kod mene je TK-E02-24 piše da je to Fuji Electric i nateralo me da pročitam šta sve radi.

Sad ostaje preganjanje ko je kriv i na čiju štetu ide ali bitno je da je uzrok pronađen (ako je to uzrok). Pitanje šta će kinezi da kažu i objasne jer ovo nije prva koju ugrađuju a one što su pre ugradili su imale zaštitu.

Izgleda da je neko u međuvremenu zaključio da se na tom može uštedeti...

Pogledao sam kod mene za superheat i postoje dve stvari:

Degree of superheat (-8 do 15*)
Compensation of superheat degree (0 do 12*)

Zna li neko šta je tu šta i koliko treba da bude.
[ SG kamikaza @ 22.02.2017. 22:50 ] @
Pekar je sampion :-D jel mu ide zamenska za tu tp,ili kako je ispao dogovor vec?

I ja sam danas do mog komse bio,dolazio mu tip da ispira izmenjivac,pa sam bacio pogled unutra sta sve ima.
Ima klipni kompresor,marke bristol i za sad mi ne uspeva da pronadjem koje je snage,posto na njemu ama bas nista ne pise. On eto nema osim presostata,ama bas nikakvu zastitu. Temperaturu polaza ne zna,i nikad mislim da nije ni znao....ali su mu zato na potis montirali nekog kineza da samo cita temperaturu,i on kad pokazuje 32c meni je neprijatno duze od 5s da drzim ruku na cevi,a sonda mu je pritom izolovana i nije da meri neku promaju okolo. Nalegajuci na povratnoj cevi je podesen na 32 a kolika mu je diferencija ja stvarno nemam pojma,i kakav uslov i cemu ga daje je upitno?
Freon u sistemu je r22,a po datumu proizvodnje izmenjivaca pumpa ima ~13god staza,mozda manje.
Dogovor je da komsa kupi jedan kontroler i da mu montiram i izvezem zajedno sa sondama,i da bar kakav uvid u sve to ima.
[ zoxor @ 23.02.2017. 15:22 ] @
Citat:
tihi2:
Bio danas, došli momci i premerili struju. Ispostavilo se da je napon struje mali. Ja to premerio sinoć i bilo 190-205V. Pitanje koliko to varira u toku dana.
Inače kupac ima pekaru i sad, pitamo ga kako rade grejači na tako malom naponu a on kao iz topa "morao sam da naručim da mi namotaju grejače za 180V inače nije radilo nikako". Samo smo se pogledali.

TP je kineska i krunska stvar je što nema zaštitu od pre napona i podnapona. Naravno da znam da moja ima zaštitu jer se bar 2 puta aktivirala da ja znam, ali sam ponovo pogledao - za svaki slučaj.
Kod mene je TK-E02-24 piše da je to Fuji Electric i nateralo me da pročitam šta sve radi.

Sad ostaje preganjanje ko je kriv i na čiju štetu ide ali bitno je da je uzrok pronađen (ako je to uzrok). Pitanje šta će kinezi da kažu i objasne jer ovo nije prva koju ugrađuju a one što su pre ugradili su imale zaštitu.

Izgleda da je neko u međuvremenu zaključio da se na tom može uštedeti...

Pogledao sam kod mene za superheat i postoje dve stvari:

Degree of superheat (-8 do 15*)
Compensation of superheat degree (0 do 12*)

Zna li neko šta je tu šta i koliko treba da bude.


Ono prvo treba da je neki ugao ventila koji ti imas i kakav ja nikad nisam video koliko se secam iz ranijih postova da je exv ali ima neko i rucno stelovanje.
Ono drugo treba da je superheat.
[ tihi2 @ 23.02.2017. 16:51 ] @
Hvala ti na komentaru.
Ima li neka preporuka za određeni kompresor ili to zavisi od nečeg drugog. Ako je 0* put za raspad kompresora, koliko treba da bude? Kod mene je 4*. Emerson mi je to naknadno poslao kao uputstvo. U literaturi sam video da isto piše 4* a i u simulatoru TP sa Emersonovog sajta stoji 4* mada može da se menja.
Za onaj prvi parametar nema nikakvih podataka, po defaultu je 0*.
[ zoxor @ 23.02.2017. 17:12 ] @
Superheat je stvar dizajna citavog rashladnog ciklusa.
Kod Carriera je tipicno da scroll ima nesto nizi superheat od screw kompresora.
Velike toplotne pumpe imaju slozene algoritme gde usisno pregrevanje nije jedini parametar po kome se exv postavlja ali u svakom slucaju sve masine se striktno brane od niskog pregrevanja.
[ tihi2 @ 23.02.2017. 18:54 ] @
E pa dobro, pitaćemo onda kineze.
Ima neka formula koju sam našao za računanje pa ću videti ima li smisla.
Svakako hvala.
[ zoxor @ 23.02.2017. 19:02 ] @
Superheat je merljiva velicina i ona je razlika izmedju suction gas temperature i saturated suction temperature.
[ tihi2 @ 23.02.2017. 19:14 ] @
Kao što si rekao... iskusni majstori mere a neiskusni urade kako proizvođač preporučuje... evo šta sam našao, kaže Emerson:

Superheat Requirements
In order to assure that liquid refrigerant does not return to the compressor during the running cycle, attention
must be given to maintaining proper superheat at the compressor suction inlet. Emerson recommends a
minimum of 20°F (11°C) superheat, measured on the suction line 6 inches (152mm) from the suction valve,
to prevent liquid refrigerant floodback.

Another method to determine if liquid refrigerant is returning to the compressor is to accurately measure
the temperature difference between the compressor oil crankcase and the suction line. During continuous
operation we recommend that this difference be a minimum of 50°F (27°C). This “crankcase differential
temperature” requirement supersedes the minimum suction superheat requirement in the last paragraph. To
measure oil temperature through the compressor shell, place a thermocouple on the bottom center (not the side)
of the compressor shell and insulate from the ambient.

Dakle, ne ispod 11*C a bilo bi dobro i izmeriti.

A da li je štetno ako je ugao veći (može li biti prevelik pa štetan)?
[ zoxor @ 23.02.2017. 20:54 ] @
Copeland kompresori:
The normal superheat settings for thermostatic expansion valves depend on the application. The recommended superheat for low temp applications is 8-12K, for medium temp applications 5-8K and for high temp applications around 5K.
Ni visok superheat ne valja jer u tom slucaju nedovoljno gasova stize do kompresora i najverovatnije imamo nizak pritisak i lose hladjenje kompresora i visok discharge temperature na potisu.
[ tihi2 @ 23.02.2017. 22:36 ] @
Da, i to sam našao. Samo nisam našao gde spadaju ove naše TP? U medium ili u High temperature.
[ zoxor @ 24.02.2017. 08:27 ] @
Kod chillera koji hlade vodu (rasolinu) do recimo 5C je high do -5C medium ispod -5C low.

Toplotne pumpe vazduh voda su specificne zato sto u rezimu grejanja gledajuci rashladni krug kao da

je u hladjenju pale bi u low ali radi ukupne efikasnosti superheat im bude medium jer zbog efikasnosti

masine superheat treba da je sto je moguce nizi.

Kod univerzalnih kontrola tipa Carel Honeywell ili slicno ta regulacija je prosta i fiksna i svodi se na regulaciju zadate tacke pregrevanja.

Kod kompleksnijih kontrola kao recimo Carrier ta regulacija je mnogo komplikovanija i zavisi od vise faktora

narocito u rezimu grejanja gde je set point superheata klizni zavisno od trenutnih parametara.

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 24.02.2017. u 09:54 GMT+1]
[ tihi2 @ 24.02.2017. 15:05 ] @
Po tebi bi je u medium temperature a to bi bilo (po Copelandu) 5-8*C.

Dobio sam Email do kineza. Piše sledeće:
P2 ,for example ,when the ambient is below zero -10 ,you could set it to 1
below zero -15 ,you could set it to 2
below zero -25 ,you could set it to 3 or 5

When the temperature is lower ,the value of P2 setting is higher .Range is around 1-5 .

P2 je superheat parametar.

Inače kompresor je Copeland ZW61KA-TFP-542

Šta sad?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 24.02.2017. u 16:48 GMT+1]
[ zoxor @ 24.02.2017. 16:22 ] @
Najbolje da se drzis uputstva proizvodjaca.

Vrlo cudan ventil nesto kao poluautomatski EXV :-)
[ tihi2 @ 24.02.2017. 17:37 ] @
Nisam ja tu video automatiku. Podesi se na vrednost preko tačpada i tako stoji. Ne menja se nikad.
Ovo što je napisala nigde nema u uputstvu i ja prvi put čujem. Ali, verovatno u nekom superservisnom uputstvu piše.
Ja sam ostavio na 4*C. Nije veliko odstupanje a do nekog debelog minusa... ionako na -25 neće raditi.
Ako "Suprheat od 0 C vodi do unistenja kompresora." nadam se da 4* neće previše štete naneti. Možda je malo neefikasnija ali ne može da crkne zbog toga.
[ idm @ 26.02.2017. 14:40 ] @
Pozdrav forumaši, molio bih vas da ako možete date savet o nacinu vezivanja toplotne pumpe voda-voda sa elektro kotlom koji bi samo vršio dogrevanje vode u instalaciji pri nižim spoljašnjim temperaturama .

Evo da obrazložim: moj prijatelj se već desetak godina greje preko električnog kotla , a od skoro je u planu da pređe na grejanje preko toplotne pumpe voda-voda . Kuća koju greje ima radijatorsko grejanje i izolaciju spoljnjih zidova 5 cm. Do spoljašnje temperature negde oko - 6 stepeni , kotao je podešen na 50 stepeni. Međutim kada spoljašnja temperatura počne da pada , prijatelj podiže temperaturu na kotlu na 60 stepeni i to mu završava grejanje i kada je napolju -20 stepeni. U planu je da se uz toplotnu pumpu ugradi u instalaciju i akumulacioni spremnik. Pošto bi toplotna pumpa mogla u spremniku ugrejati vodu do 50 stepeni to bi bilo dovoljno do - 6 stepeni, a kada spoljna temperatura počne da pada onda bi se pored rada toplotne pumpe aktivirao i elektro kotao za dogrevanje sa 50 na recimo 60 stepeni .

Da li imate kakav predlog kako to povezati, da li je potrebna neka dodatna automatika i sl. ?

Da li je možda već neko od vas imao ovakav ili sličan primer u praksi ?
[ goran.mg @ 26.02.2017. 15:33 ] @
Mislim da je mnogo bolje da ti prijatelj doda neko rebro na radijatore.
[ SG kamikaza @ 26.02.2017. 15:39 ] @
Gorane,jesi uradio nesto kod sebe?
[ goran.mg @ 26.02.2017. 19:43 ] @
Urađeni su samo bunari. Iskoristio sam tvoja iskustva sa da nazovemo prelivom. Jedan deo kanala do upojnog bunara sam nasuo kamenom. oko 2 m3. Cev za preliv ide visoko. Videćemo u praksi kako radi. TP stiže za najviše dve nedelje. Kada krene grejanje malo ću više napisati o svim iskustvima vezanim za moj slučaj. :)

Dosta pravih i pogrešnih informacija sam dobio na ovom delu foruma. Bez obzira na sve ovo je jedino mesto gde sam, na svom jeziku, mogao nešto više da saznam. Čak bi mogao i reći da me je neka normalna diskusija privukla da se odlučim za TP.

Još jednom da ti se zahvalim na nesebičnoj pomoći u dugačkom telefonskom razgovoru.
[ boro62promaja @ 27.02.2017. 07:39 ] @
Dosta vremena mi je trebalo da iscitam temu od pocetka ali je zanimljiva i nije tesko zakljuciti da se ovde javljaju ljudi koji znaju o cemu pricaju (pisu). Ja sam pocetnik po ovom pitanju pa mi ne zamjerite sto cu postaviti neka pitanja svojstvena pocetnicima.
Kao npr. : Koja je razlika izmedju invertorske vanjeke jedinice i one klasicne (da li je to samo u nacinu kontrole rada kompresora ili ima jos toga ?) i sta predstavlja hidro modul, na koji nacin se vrsi defrost vanjske jedinice ?
Sta predstavlja set point superheat ? Moze li kapilara da radi posao umjesto tev ili eev i kako se sistem ponasa u tom slucaju ?
Ako neko ima vremena da prokomentarise sliku-shemu koju sam okacio dole ispod samo da umjesto izmjenjivaca voda-voda na tom mjestu zamislimo invertorsku vanjsu jedinicu sa dobrim sistemom otapanja !?

Pozdrav, Boro
[ SG kamikaza @ 27.02.2017. 09:52 ] @
Inverterska i on/off spoljna se razlikuju u nacinu vodjenja kompresora. Prva ce da radi sa regulisanim brojem obrtaja kompresora,manjom potrosnjom struje,vecim komforom....druga radi uvek na 100% snage dok ne dostigne zadatu t,onda gasi i tako u krug. Defrost se radi laicki receno,prebacivanjem sa grejanja na hladjenje gde topao freon otapa spoljnu jedinicu. Sve je to naravno karakteristika vazduh voda i vazduh vazduh sistema.

Dole ti je slika sistema voda voda, i to su izmenjivaci freon/voda. Zamenom jednog izmenjivaca spoljnom ne dobijas nista,morao bi sa slike gledano zameniti levi izmenjivac i kompresor celom spoljnom i onda pakovati sa desnim izmenjivacem. Ozbiljan posao za pocetnika ako nemas prakticnog iskustva,ili prakticno iskusnog prijatelja.

Kakva ti je zamisao,sta bi grejao? Koju povrsinu?
[ boro62promaja @ 27.02.2017. 10:49 ] @
SG hvala na odgovoru. Grejao bi kucu od 120 kvm a sto se tice iskustva, zajedno u servisu radim sa kolegom koji je od tog zanata ali je trenutno na terenu. Dok je on odsutan, zelim malo da se edekujem bar oko osnovnih stvari pa da ga ne davim sitnicama jer je u velikom cajtnotu.
U servisu imamo odlicne uslove sto se tice alata i mjernih instrumenata (TIG, MIG aparati za varenje, aparat za varenje sa gorionikom, vakuum pumpa sa manometrima, plinovi raznih oznaka, FLUKE mjerne instrumente i termalnu kameru takodje FLUKE, alati za savijanje cijevi raznih profila ...itd) pa bi bila steta ne iskoristiti priliku.
Na onoj slici mi nije jasno sta mu predstavlja onaj nazubljeni dio i ona posuda lijevo od njega ? Pratim tecnu fazu plina i onda mi prestaje biti jasno gdje dalje i kako ide ?
I jos jedna stvar, kad se vanjska jedinica pocne lediti, gdje se (na kom mjestu) prvo pocne stvarati led jer mislim napraviti automatiku koja ce detektovati led na mrezici ili vec gdje se stvara u vecem obimu i da taj detektor aktivira defrost funkciju. To je moguce uraditi pomocu IR LED i fototranzistoza i sklopom za definisanje stanja sto i nije neka nauka a mislim da bi bilo korisno a ne da se defrost pali u nekim vremenskim intervalima i onda kad nema preke potrebe.
[ SG kamikaza @ 27.02.2017. 10:57 ] @
To su filter i vibro crevo. Defrost na fabrickim jedinicama radi?po nekom unapred programiranom algolitmu, shodno uslovima rada,i vremenu istog. Tacnije ce ti neko drugi moci reci. Menjati to na fabrickoj je nepotrebno,jedino ako sve sam radis od nule,a tu ti vec zelim srecu i strpljenje.
[ zoxor @ 27.02.2017. 12:02 ] @
Do koje spoljne temperature bi se grejao na tp?

Taj nazubljeni detalj zanemari to je jedna vrsta doisparivaca zove se subcooler.

Inace taj detalj kod reverzibilnih masina bude ujedno u rezervoar viska freona u rezimu grejanja.

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 27.02.2017. u 13:16 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao zoxor dana 27.02.2017. u 13:17 GMT+1]
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 08:47 ] @
@zoxor grejao bih se do vanjskih -15tak.
Nadam se da svojim pocetnickim pitanjima necu poremetiti konverzaciju izmedju iskusnijih kolega. Naime cjelokupan zahvat imam u planu da bude kao svojevrsni experiment i da za prvu ruku to bude izvedeno sa dijelovima kojima raspolazem. Ne ocekujem da cu odmah uspjesno napraviti TP sa kojom cu rijesiti problem grijanja kuce ali mislim da ce ovo biti korisno meni i drugim ucesnicima na forumu.
Evo ovako: Pitanja koja sam postavio i koja cu sigurno jos postaviti a odnose se na principe i konkretan rad TP su tu uglavnom da mi bude jasno u sta se upustam i da na kraju experimenta budem u prilici da zajedno sa ostalim ucesnicima RAZUMIJEM rad toplotnih pumpi. I ovom prilikom bih zelio prije pocetka prakticnog dijela da se malo pozabavim teorijom ali i dragocijenom praksom koju nesumnjivo imaju clanovi foruma koji su "azdaje" u ovom poslu" (a vidim da nisu skrti u davanju savjeta). Bez obzira sa kojom vrstom TP cu da experimentisem (imam uslove i za voda-voda a i za vazduh-voda) mnogovrijedno je znati gdje su slijepe ulice i ostali problemi te ce se sam exp. svesti u razumne vremenske okvire. Nekako mi je najbliza solucija sa TP voda-voda. Ranije sam vec postavio pitanje oko izmjenjivaca toplote ali evo ponovicu; imam dva plocasta izmjenjivaca toplote deklarisana kao 15kW (na plocici pise 15kW/-50 do +150 stepeni C) i njih sam mislio koristiti kao isparivac i kondezator. Isparivaci su fabricki i koristili su se u mljekarskoj industriji. Kompresora imam u servisu i za pocetak experimentisanja bih uzeo jedan od 1200W off-on tipa, cisto da vidimo kako bi to radilo i gdje ce se poceti javljati problemi. To se odnosi na TP voda-voda. U neposrednoj blizini imam dostupnu busotinu duboku 80 metara i precnika 150cm. Na dnu je voda ali neizmjerenog kapaciteta i takodje nemam na raspolaganju busotine za odlaganje opotrijebljene vode. Eh sad, pitanje: koja temperatura vode treba da bude da bi se uopste govorilo o isplativosti TP ? Doboj (grad u kojem zivim) se nalazi na tri rijeke i podzemnih voda mu ne nedostaje. bilo gdje da zabodem cijev u zemlju, vec nakon 10-tak metara imam izobilje (relativno) ciste vode jer je teren 100% sljunkovit tako da je voda iz (eventualnih) busotina uvijek cista, na kraju krajeva grad se na taj nacin snabdijeva vodom za pice. Pitanje je kolika je temperatura te vode u periodu oktobar-april. Mislio sam da u takve busotine takodje vrsim odlaganje upotrijebljene vode.
Ako ovo nije slijepa ulica (molim za pomoc) nastavio bih u ovom smijeru pa da ostale stvari (automatika i sl.) resavamo u hodu.
Za sada mi je najvaznija info o ovim mojim izmjenjivacima toplote i info o potrebnoj temperaturi vode u periodu oktobar-april.
Pozdrav, Boro
[ SG kamikaza @ 28.02.2017. 09:08 ] @
A koja je namena tim izmenjivacima? Za koje fluide je njihova namena? Nesto tipa mleko/voda,glikol itd dta se vec radi u mlekarskoj industriji ili su freon/voda,glikol mleko?
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 09:37 ] @
@SG Vrsili su izmjenu toplote na relaciji vruca voda (75 stepeni C) - mlijeko. Smatram da je i mlijeko voda (bar 95%) i imaju mogucnost protoka od preko 5 kubnih metara na sat. Pomocu njih se vrsila pasterizacija mlijeka.
[ SG kamikaza @ 28.02.2017. 10:04 ] @
Nema ti to svrhu onda u freonskom sistemu nazalost. Pretpostavljam da je rastavlhivi izmenjivac u pitanju?
[ zoxor @ 28.02.2017. 10:16 ] @
Boro

Postavi slike izmenjivaca.
Izmenjivaci moraju biti vareni i da trpe pritisak minimum 30 bara.
Snaga izmenjivaca treba da bude odredjen za delta t 5C za nominalni protok tog izmenjivaca.
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 10:39 ] @
OK postavicu sliku izmjenjivaca samo da odem u skladiste koje se nalazi u B. Luci. Izmjenjivac nije onaj sto se moze rastaviti. Zavaren je i moze trpiti pritisak preko 30 bara. Vec ranije smo ga spajali na vanjsku jedinicu klime 12-ke (Toshiba) i preko njega hladili bakarnu spiralnu cijev precnika 1cm sa kojom je komsija odrzavao temperaturu prokuvanog jecma i hmelja. Posle izlaza iz kompresora smo pomocu kapilare doveli tecnu fazu u bakarnu spiralnu cijev. Precnik spirale je bio 50cm i sastojala se od 15 namotaja sa razmakom od nekih 5-6cm. Posto nismo koristili ekspanzioni ventil, rucno smo smanjivali protok freona da nam se kompresor nebi ugasio prilikom potapanja (vec zamrznute spirale u vrucu smjesu). U sistemu spirala-izmjenjivac je cirkulisao antifriz. Znaci izmjenjivac radi ali ne znam kako bi se ponasao u sistemu TP.
Sve ovo smo radili takodje kao experiment (ja i moj komsija proizvodjac piva).

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 28.02.2017. u 12:30 GMT+1]
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 13:32 ] @
Malo sam gugl'o a malo sam davio kolege na PIK.ba i sad razmisljam ovako: plocasti izmjenjivaci i nisu bas neko sretno resenje a pogotovo za funkciju isparivaca preko koga ide bunarska voda jer se tesko cisti i nemoguce ga je popraviti u slucaju nekakvih naprslina i sl. Ako vec budem pravio spiralne izmjenjivace onda cu to uraditi i sa strane isparivaca i sa strane kondezatora (molim komentar na ovu moju misaonu egzibiciju).
Na gospodinu Google-u sam nasao fotografije spiralnih izmjenjivaca a kao sto sam vec rekao, u servisu imamo alate da to bez ikakvih problema realizujemo. Necu biti neskroman ako kazem da sve sto je prikazano na dolenavedenim fotografijama mozemo realizovati do u tancine.
Strucne kolege molim za komentar i za sledeci podatak:
-ako na isparivackoj strani koristim bakarne cijevi precnika 5cm savijene u mnogostruke spirale koje imaju u prosjeku precnik od 40cm a broj navoja spirale neka bude 40 onda u tom slucaju dobijam sledecu situaciju; zapremina koju ima spirala navedenih dimenzija iznosi 98.5 litara (sto mi je nesto puno) litara a povrsina preko koje se vrsi izmjena toplote u istom slucaju iznosi 7.88 kv. metara. Takvih spirala mogu da umetnem jednu u drugu (sa manjim precnikom same spirale) dvije do tri ako ima potrebe. E to je ono pitanje koje sam od pocetka htio da postavim. ima li potrebe za vecom povrsinom i zapreminom i koji su vasi savjeti po pitanju isparivaca preko koga cu da hladim bunarsku vodu (kompresor ce biti klipni 1.2kW otprilike)
-kad teoretski rijesimo isparivacku stranu, na red ce doci kondezatorska strana (ako vam dotle ne dosadim sa pitanjima pa me otjerate sa teme ?) ?


Evo na sta sam mislio kad je u pitanju isparivac:









[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 28.02.2017. u 15:24 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 28.02.2017. u 15:35 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 28.02.2017. u 15:36 GMT+1]
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 14:44 ] @
Mislimda sam predimenzionisao isparivac u gorenevedenom slucaju pa razmisaljam o bakarnoj cijevi precnika 25mm i precnikom spirale od 250mm i ukupnom duzinom cijevi od 20 metara, onda bih imao zapreminu spirale od 9.8 litara i pvrsinu spirale od 1.57 kv. metra.
[ zoxor @ 28.02.2017. 17:19 ] @
Ta spirala bi trebala da ide u bunar??
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 18:58 ] @
zoxor-e moze li ova spirala da ide u zatvorenu posudu u obliku velikog bojlera a da u nju dovodim vodu iz busotine pomocu pumpe (i to bi predstavljalo isparivacki krug) a da ohladjenu vodu odvodim u drugu busotinu. Reci mi molim te da li da uradim spiralni izmjenjivac po prvoj ili drugoj pretpostavci ?
Da li spirala koja ce raditi kao izmjenjivac u kondezatorskom krugu treba da bude u nekoj srazmjeri sa zapreminom i povrsinom spirale koja radi u isparivackom krugu ?
Koliko se energije (izrazeno u kW) moze razmijeniti preko bakarne povrsine od oko 1.5 kv.metara ?
[ SG kamikaza @ 28.02.2017. 19:31 ] @
Evo jedan princip rada "vezi konja gde ti gazda kaze"

Na slikama su izmenjivaci na cileru,koji su jedno dve sezone u letnjem periodu dohladjivani gradskom vodom. Ono mutno na slikama je kamenac. Mislim da je ciler ako se ne varam bio deklarisan na max snagu u papirima na +30c.
U čedjuvremenu je sace oprano kiselinom i nagorelo,i opet koriscena voda..... rezultat ocigledan.



Moja greska...deklarisan na +45 ali uz nedovoljan kapacitet,pa je dohladjivan!!!

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 28.02.2017. u 20:51 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 28.02.2017. 19:37 ] @
@boro

Izvini na digresiji....ovo sam morao podeliti. Trune u meni toliko dugo.
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 20:11 ] @
Ma sve OK kamikazo !
Koliko sam skonto, u isparivackom i kondezatorskom krugu, razmjena toplote se vrsi preko aktivne povrsine i od velicine te povrsine zavisi BRZINA razmjene toplote a od kolicine (zapremine) nosioca energije (u ovom slucaju freon) zavisi SNAGA koja se prenosi pomenutom brzinom.
Ekipo, ispravite me ako sam na pogresnom putu !

Verglam, verglam ... valjda cu upalit' ?!
[ zoxor @ 28.02.2017. 20:16 ] @
Isparivac i kondenzator treba da razmene istu kolicinu energije.
Sracunaj koliko te kosta taj izmenjivac da ne bude skuplji od plocastog koji mozes da stavis pod misku.
[ boro62promaja @ 28.02.2017. 21:28 ] @
OK, znaci da se ne nalazim na slijepom kolosijeku po pitanju energetske razmjene.
Koliko ce me kostati ovi izmjenjivaci znacu kad odlucim (uz vasu pomoc) koje bakarne cijevi cu da savijam i zavarujem. Sve cu to znati kad neko iznese podatak koliko energije u kilovatima moze da se razmijeni pomocu jednog kvadratnog metra bakra.
Plocasti izmjenjivac jeste bas kako si naveo "pod misku da ga stavis" ali sta sa problemom necistoca u vodi iz bunara - busotine (znam da postoje filteri ali...) i veoma teskog ciscenja tih izmjenjivaca. Mogao bih da ga stavim bar u kondezatorsku stranu ali tu je problem koji je @zoxor naveo u prethodnom postu a to je izbalansirana razmjena energije na strani isparivaca i na strani kondezatora a oko toga tek treba da se pozabavimo.
Kako ce se manifestovati neizbalansirana razmjena energije na "lijevoj" i "desnoj" strani ?
[ zoxor @ 01.03.2017. 07:44 ] @
Boro

Da ne bude zabune ja se ne bavim projektovanjem masina vec servisom i odrzavanjem gotovih proizvoda.

Ali pokusacu da pomognem koliko mogu.

Odgovor na ovo tvoje zadnje pitanje nije bas tako jednostavan ali ukratko: ako je isparivac mali u odnosu na kompresor

je problem, ako je isparivac veci od snage kompresora to moze da prodje. Ako je kondenzator manji od kompresora bice

problema sa visokim pritiscima a ako je kondenzator nesto veci to ne predstavlja problem.

Rashladna snaga kompresora treba da je u srazmeri i sa isparivacem i sa kondenzatorom.

Problem prljanja izmenjivaca moze da se resi upotrebom jos jednog izmenjivaca voda-glikol sto je slucaj i u onoj semi

toplotne pumpe sto si postavio ili je ground source sto se vidi po ulaznoj temperaturi vode od 5C sto je ili iz sonde ili iz primarnog izmenjivaca.

Napraviti isparivac nije tako jednostavno moze da se eksperimentise ali da li ce se dobiti odgovarajuci parametri

rada da li ce postojati efikasan povrat ulja u kompresor je veliko pitanje.

Ljudi koji se bave pravljenjem TP voda-voda koriste iskustveno proverene "recepte" za tipove i velicine kompresora,

isparivaca, kondenzatora i ekspanzionog ventila tako da je verovatnoca za probleme mala.
[ SG kamikaza @ 01.03.2017. 10:00 ] @
U principu ako si u strahu zbog prljanja izmenjivaca bunarskom vodom,a imas negde mogucnost da odneses na analizu,uradis tako pa si nacisto sta imas u zemlji. U mom kraju je izrazeno prisustvo gvozdja u vodi,koje se izdvaja u kontaktu sa vazduhom i postaje vidljivo,a do tad mislis da voda sa najcistijeg izvora dolazi :-D
Pre neki dan sam gledao ispiranje bunarskog izmenjivaca,i sa strane gledano nije nimalo tezak posao,a cini mi se po razlici,bar vizuelnoj,u protoku pre i posle da ima efekta,tj da radi posao.

Prvi filter kod mene,skinut posle 3,5 meseca cisto da se kaze da sam ga zamenio.

I trenutno u radu.
Znam par slucajeva gde koriste iste filtere i menjaju ih na 1.5-2 meseca koliko su zaprljani. Ovaj jedan kaze da mu cak filter zvoni kao cev kad ga baci na beton,verovatno karikira ali je zasigurno prljav.
[ msulentic @ 01.03.2017. 20:06 ] @
Postoje i gotova rješenje koaksijalnih izmjenjivača koji su sigurniji za
primar odonosno bunarsku vodu.

http://www.acs-klime.rs/dodatn...evni-izmenjivac-ss-0250gt.html

http://www.wieland.com/commonm...ial_Waermetauscher_WKE_WKC.pdf
[ msulentic @ 01.03.2017. 20:12 ] @
http://www.packless.com/products/heat-pump-coils.htm

[ Vlaja 011 @ 02.03.2017. 10:39 ] @
Da li neko od forumaša zna za firmu ili majstora koji pravi
TP voda-voda koje su kopije Simensovih TP Voda-Voda.

Kolega sa foruma mi je rekao da su Simensove TP V-V veoma trajne.

Svojstveno im je da napojni izmenjivač nije pločastog tipa
(slika mi nije omogućavala da sagledsam koji je tip, pa pretpostavljam
da je aksijalni, jer i drugi veliki proizvođači TP v-v koriste aksijalne
izmenjivače na ulazu.
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 11:24 ] @
@vlaja

Simens,je u toj pumpi mogao da obezbedi automatiku i ime firme na nalepnici. Ostale delovi su iskorisceni kao u 99% ostalih pumpi voda voda. Ako ti neko pravi tp,imas taj komoditet da sam izaberes izmenjivac,pa i sve ostalo.

Inace,cujem da je prva proba onih vazduh/voda domace proizvodnje prosla odlicno,a da ce se raditi u izvedbama 4-12kw.
[ zoxor @ 02.03.2017. 11:34 ] @
@vlaja 011

Postavi neku sliku Siemens toplotne pumpe.
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 13:25 ] @
Evo slika komsine neunistive pumpe.





Nema automatike,nema regulacije.....preko deset godina radi. A ispostavilo se da mu je problem bunar. Zapeskirao,i nema kapacitet vise.
A upakovana je u neko kuciste koje izgleda kao sanduk za rezervni tocak nekog slepera.
[ boro62promaja @ 02.03.2017. 14:46 ] @
Ovih dana sam zaokupljen sa TP.
Molim za jos malo pojasnjenja. Da li su u osnovi bolji (efikasniji) plocasti, spiralni ili koaksijalni izmjenjivaci ?
Vec sam ranije napomenuo da u radionici mogu da napravim bilo koji izuzev plocastog a i plocastih imam na rtaspolaganju nekoliko komada od 10 do 15kW.
Jedna nepoznanica mi je ostala nerazjasnjena a to je; koliko kW jedan kvadratni metar bakarne povrsine moze da prenese na drugi medijum. To mi je polazna osnova za proracun izmjenjivaca (nisam odustao od proracuna - naprotiv). Mozda sam malo tvrdoglav ali zelim od samog pocetka da shvatim kako stvari funkcionisu. Iscitao sam podosta literature a i experimenata nije nedostajalo. Za TP koju sam uplanio da napravim tj. voda-voda (bunarska) bice problem sa kapacitetom ali zato postoji opcija sa horizontalno ukopanim cjevovodom pa cu ovde okaciti jedan koristan naucno-prakticni rad za koji mislim da ce mnogima biti od koristi.
Jos nesto: koliki protok da uobzirim za TP toplotne snage 10kW.

Nadam se da cu uskoro moci da okacim neke konkretne rezultate a i da nekome pomognem u izgradnji.

Pozdrav, BP
[ Vlaja 011 @ 02.03.2017. 14:55 ] @
http://www.dimplex.de/en/heat-...il-heat-exchangers/wi-9me.html

https://www.yumpu.com/de/docum...rmepumpen-alex-ackermann-ag/11

Kolko mi se čini, Simensove pumpe proizvodi Dimplex?
[ zoxor @ 02.03.2017. 17:12 ] @
Nema tu puno price dobar COP samo sa vodom do 35C i to bez bunarske pumpe.
[ mali genije @ 02.03.2017. 18:00 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Evo slika komsine neunistive pumpe.





Nema automatike,nema regulacije.....preko deset godina radi. A ispostavilo se da mu je problem bunar. Zapeskirao,i nema kapacitet vise.
A upakovana je u neko kuciste koje izgleda kao sanduk za rezervni tocak nekog slepera.

To je vrhunska masina i neko je prepravio na voda/voda, a ako dobro vidim izbacio je i subcoler van upotrebe.
Inace doticna masina na fotki je marke neura namenjena za spoljnu montazu(ukopavanje) i imala je dx izmenjivac/bakarne sonde ukopane u zemlju.
Taj model neure je radio na R290.kompresor klipnjak bristol.
kamikazo jel treba jos neki info...:-)


@boro62promaja
boro pazi na promaju..

Sto se tice povrsine razmene toplote moras da znas protoke primara/sekundara,ulazne i izlazne temperature i tek onda ides na proracun..
Na sajtu euroheat imas kalkulator pa skini i malo se poigraj..
A imas i pp.
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 18:08 ] @
@genije

Upravo to i pise na kucistu! R290,i jedino se to da procitati,sve je ostalo izbledelo.
koje je snage klipnjak. Ako ti posaljem sliku sa brojem modela,jel bi nasao neki info.
Nije izbacen iz upotrebr,i dalje je spojen.
Komsa ju je taku kupio iz uvoza,nije ovde niko prepravljao. Samo mu vezali na toplovod i bunar.
Svaki put opravdas svoj nick. Skidam kapu ;-)
[ mali genije @ 02.03.2017. 18:15 ] @
Citat:
SG kamikaza: @genije

Upravo to i pise na kucistu! R290,i jedino se to da procitati,sve je ostalo izbledelo.
koje je snage klipnjak. Ako ti posaljem sliku sa brojem modela,jel bi nasao neki info.
Nije izbacen iz upotrebr,i dalje je spojen.
Komsa ju je taku kupio iz uvoza,nije ovde niko prepravljao. Samo mu vezali na toplovod i bunar.
Svaki put opravdas svoj nick. Skidam kapu ;-)

Jel zna neko sta je unutra R290 ili je neko nesto menjao?
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 18:20 ] @
Na tev pise r22. a kroz pricu sa ovim sto mu odrzava,i on je to potvrdio.
[ mali genije @ 02.03.2017. 18:24 ] @
Citat:
SG kamikaza: Na tev pise r22. a kroz pricu sa ovim sto mu odrzava,i on je to potvrdio.

Greota,trebao je bar 407c da sipa.

H75A54QDBEA

H-high temperature
7-r290/407c
5-standard model
A-model A
54-54000btu
Sad bi mogao i da platis pivo..;-)
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 18:31 ] @
Pa kazem ti,stigla takva.
Ko zna sa cim se svaba igrao.

Ma imas pivo od mene komotno. Mislim da bi ti komsa i gajbu platio. Sve ove godine on niata o njoj nije znao.samo su mu rekli da je jaka,da moze i roditeljsku kucu pored da greje. :-D
Javi se ako si nekad bar blizu,vodim na to pivo. :-D
[ mali genije @ 02.03.2017. 18:51 ] @
Citat:
SG kamikaza:  Mislim da bi ti komsa i gajbu platio.

Ako ima i neko jagnjece rebarce nisi daleko :-)
Bio danas u Temerinu :-((
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 18:57 ] @
Ima uvek u Uni u temerinu,vruce! :-D
Inace taj sto mu ispira svake godine se zove Dragan....za tren sam pomislio da si ti. Dok nije rekao da je iz Vrbasa.
[ mali genije @ 02.03.2017. 19:02 ] @
Citat:
SG kamikaza: Ima uvek u Uni u temerinu,vruce! :-D
Inace taj sto mu ispira svake godine se zove Dragan....za tren sam pomislio da si ti. Dok nije rekao da je iz Vrbasa.

Nema veze ime mu kaze da je dobar covek :-)...Da sam ja tu bi ooooodavno bio r290 unutra
[ zoxor @ 02.03.2017. 19:04 ] @
Ma bre mali genije pravi toplotnu pumpu od kofe kompresije ;-)
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 19:05 ] @
Kakva je razlika sa r290?
[ mali genije @ 02.03.2017. 19:11 ] @
Citat:
zoxor:
Ma bre mali genije pravi toplotnu pumpu od kofe kompresije ;-)

Jos ako je kofa generacije 8 ihhh to radi i zimi...;-)

Kamikazo knjigu u sake pa prelistaj malo,jer kako stvari stoje imaces preslisavanje u UNI u toku sl.nedelje...
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 19:13 ] @
;-)
[ zoxor @ 02.03.2017. 20:51 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Kakva je razlika sa r290?


R290 je rashladno sredstvo na bazi propana ima slicne karakteristike kao R22 i R 407C ima dosta visoku kriticnu temperaturu skoro potpuno je ekoloski GWP <20 ali je zapaljiv kao R600 koji je na bazi butana.
[ SG kamikaza @ 02.03.2017. 20:57 ] @
To sam procitao jos neki dan kad sam video na kucistu. Mislio sam na razlike u performansama itd?

Ali posto se svaka skola placa....ako je cena za moju,pecenje u Uni,nek ide zivot. :-D

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 02.03.2017. u 22:49 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 03.03.2017. 09:42 ] @
Inace evo slika kontrolnog brojila kod mene.


A za mesec februar potrosnja kaze:
01.02-02.03 2017
200 kw skupe
133 kw jeftine struje

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 03.03.2017. u 10:57 GMT+1]
[ boro62promaja @ 05.03.2017. 13:02 ] @
Dolenavedeni dijagrami za odredjivanje ENTALPIJA (samo kao primjer proraruna za TP sa medijumom 407C) i jednog primjera proracuna za TP koja greje 1000kvm. Veoma je fino objasnjeno ALI entalpije koje su navedene u tabeli ovog proracuna ((6.1bar/10C=419kJ/kg(tablicna entalpija) pa zatim kako slijedi 22bar/70C=452kJ/kg, 22bar/40C=262kJ/kg i 6.1bar/4C=262kJ/kg). Malo je nejasno kada je medijum u fazi zasicene pare a kada u fazi zasicene tekucine i ovu vrijednost entalpije 6.1bar/4C=262kJ/kg nisam uspio da lociram na dijagramu za freon 407C.

Moze li pomoc i objasnjenje ?

Pozdrav, Boro




[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 05.03.2017. u 14:16 GMT+1]
[ boro62promaja @ 05.03.2017. 13:20 ] @
Pokusavam da okacim cjelokupan proracun u pdf formatu (velicina 2.43Mb) ali me nesto zeza pa cu pokusati ponovo. Kome zatreba takva vrsta literature neka se izjasni pa cu mu poslati na e-mail.

[ idm @ 05.03.2017. 15:50 ] @
boro62promaja,

poslao sam ti pp
[ boro62promaja @ 05.03.2017. 21:33 ] @
Citat:
idm: boro62promaja,

poslao sam ti pp


Jesi li dobio e-mail ?
[ neznam nisam odavde @ 06.03.2017. 15:17 ] @
@ idm @ boro iskreno i duboko izvinjenje što nisam odgovorio zaista nikad negledam poruke.
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim forum opomenite me molim vas da pogledam.
Stojim na raspolaganju .
[ idm @ 06.03.2017. 20:47 ] @
# boro 62 promaja ,

dobio sam meil i veliko hvala !
[ idm @ 06.03.2017. 21:28 ] @
#ne znam nisam odavde #

molio bih vas da mi napisete vas e-mail i broj telefona.
hvala unapred !
[ neznam nisam odavde @ 08.03.2017. 10:10 ] @
@ boro 62 stigli su PDF Zahvaljujem
[ Brana Floyd @ 08.03.2017. 21:17 ] @
Pozdrav svima. Čitao sam pažljivo ovu temu i dosta naučio pametnih stvari u vezi toplotne pumpe. Potrebni su mi saveti i sugestije od svih vas, jer vidim da se baš ozbiljno bavite ovim poslom.

Kuća je spratna, prizemlje je završeno i greje se etažnim kotlom na čvrsto gorivo i instalacija je radijatorska. Sprat sad krećem da završavam i biće potrebno da se menja sistem grejanja i TP mi je prva opcija. Sprat bih opremio instalacijom za podno grejanje, a u prizemlju bih radijatore zamenio fan coil uređajima, pošto bi sa radijatorima temperatura vode morala da bude uvek na 60 stepeni (maksimum za pumpu za koju sam dobio ponudu). Rečeno mi je da FC neće moći da se koriste za hlađenje jer instalacija nije izolovana, pa će se javljati kondenzacija, ali nije ni bitno, grejanje je primarno.

Zidovi su giter blok + stiropor (25 + 5 cm), dobra PVC stolarija, zadnja ploča izolovana sa 10 cm stiropora.

Dobio sam ponudu za VIESSMANN pumpu vazduh-voda i cena je oko 6000 €.

Ima li ko iskustva sa VIESSMANN pumpama? Da li da tražim alternativu u japanskim brendovima, TOSHIBA, FUJITSU... PANASONIC možda?
Da li je dobro to što sam isplanirao da radim podno, a dole da ostane sa FC?

[Ovu poruku je menjao Brana Floyd dana 08.03.2017. u 22:37 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 08.03.2017. 22:00 ] @
Ne mora voda u radijatorima da bude 60c.
Vecina nas ovde koji se grejemo sa tp,ima radijatore,i mislim da necu pogresiti kad ti kazem da niko nije vise od 45 gurao u sistem.
Verovatno je potrebno dodavanje u prizemlju,po koje rebro zavisno o potreba,sto je i mnogo jeftinije od zamene sa fc.
6000€ Je po meni previse za tp,verovatno oko 14kw?
A ti proveri na jos par mesta za cene,ne kupuje se tp na prvu,samo tako.
Ako nije problem,da kazes sta obuhvata tih 6000€, sta dobijas za tolike pare?
[ Brana Floyd @ 08.03.2017. 22:27 ] @
E da, zaboravio sam da kažem da je snaga pumpe 12 kW, a u tu cenu je uračunato:

Montaža pripadajuće elektro-razvodne kutije sa osiguračima za napajanje toplotne pumpe
Fasadna ili podna montaža spoljašnje jedinice toplotne pumpe
Montaža unutrašnje jedinice toplotne pumpe sa hidrauličkim povezivanjem na postojeći sistem grejanja
Instalacija sigurnosnih i zaštitnih elemenata sistema: sigurnosni ventil, automatska odzraka, manometar,ekspanziona posuda
Povezivanje unutrašnje i spoljašnje jedinice toplotne pumpe freonskim rashladnim vodom sa izolacijom
Elektro ožičenje unutrašnje i spoljašnje jedinice sa materijalom
Postavljanje senzora spoljne temperature
Punjenje grejne instalacije vodom sa odzračivanjem sistema
Odstranjivanje vazduha (vakuumiranje) freonskog rashladnog kruga
Ispitivanje nepropusnosti freonskog rashladnog kruga
Puštanje u rad uređaja, overa garancije sa obukom korisnika uređaja.

Problem je što su radijatori panelni, pa nema dodavanja novih članaka, a kontam pošto sad grejem sa temperaturom vode od 60 stepeni da će sa ovim radijatorima biti potrebno isto toliko. Možda da pokušam ovako, pa ako ne mogu radijatori da zagreju, onda sledeće godine da ih menjam.

Za kupovinu pumpe imam vremena do sledeće zime, sasvim dovoljno vremena da ne žurim sa izborom.
[ tvrdoglavi @ 08.03.2017. 22:44 ] @
Citat:
Brana Floyd:
Pozdrav svima. Čitao sam pažljivo ovu temu i dosta naučio pametnih stvari u vezi toplotne pumpe. Potrebni su mi saveti i sugestije od svih vas, jer vidim da se baš ozbiljno bavite ovim poslom.

Kuća je spratna, prizemlje je završeno i greje se etažnim kotlom na čvrsto gorivo i instalacija je radijatorska. Sprat sad krećem da završavam i biće potrebno da se menja sistem grejanja i TP mi je prva opcija. Sprat bih opremio instalacijom za podno grejanje, a u prizemlju bih radijatore zamenio fan coil uređajima, pošto bi sa radijatorima temperatura vode morala da bude uvek na 60 stepeni (maksimum za pumpu za koju sam dobio ponudu). Rečeno mi je da FC neće moći da se koriste za hlađenje jer instalacija nije izolovana, pa će se javljati kondenzacija, ali nije ni bitno, grejanje je primarno.

Zidovi su giter blok + stiropor (25 + 5 cm), dobra PVC stolarija, zadnja ploča izolovana sa 10 cm stiropora.

Dobio sam ponudu za VIESSMANN pumpu vazduh-voda i cena je oko 6000 €.

Ima li ko iskustva sa VIESSMANN pumpama? Da li da tražim alternativu u japanskim brendovima, TOSHIBA, FUJITSU... PANASONIC možda?
Da li je dobro to što sam isplanirao da radim podno, a dole da ostane sa FC?

[Ovu poruku je menjao Brana Floyd dana 08.03.2017. u 22:37 GMT+1]

ono sto mogu da primetim je sledece:
1.ponudili su ti spisak sa gomilu gluposti da deluje bog zna sta a u stvari se podrazumeva da izvodjac uradi (cuj vakumiranje i provera instalcije pod pritiskom URACUNATO)
2.ako ti nisu predocili koliki ce biti cop pumpe na 60 stepeni da nema smisla da guras vodu na toliko onda ili ne znaju ili ih bas briga kako ce ti ona trositi, pa bi bilo dobro da se sam raspitas i trazis tabele karakteristika za tu pumpu kao sto si mogao videti ovde na par mesta na forumu
3. zaboravi fan coile, samo ces unistiti cop, bolje povecaj radijatore ako se ukaze potreba, a verovatno da hoce.
4. viessmann koliko znam ima nekog kineza kao spoljnu jedinicu, nisam video karakteristike i tabele pa ako nabavis mozes podeliti sa nama, ali je po ceni koliko vidim skuplji od nekih japanskih brendova.
5.podno najbolja opcija, fan coil najgora, radijator podnosljiva (ako je dovoljno velik onda solidna)

ps. paneli su isto resivi, iskombinujes negde manje zamenis vecim a one najmanje prodas pa zamenis za neke koji trebaju, ali to treba preraucnati, glupo je da ti oni koji su ti nudili nisu bar to odradili
[ Brana Floyd @ 08.03.2017. 23:06 ] @
Pa dobro, znam ja da su napravili ovakvu specifikaciju da neko ko ne zna pomisli da nude bog zna šta, a sve to može da stane u tri reči: PUMPA SA UGRADNJOM.
Od te temperature od 60 stepeni sam odustao u startu, nisu morali oni to da mi kažu. Problem je u tome što u Nišu malo ko ugrađuje toplotne pumpe, pa da podeli iskustva, da se vidi kako to u praksi funkcioniše. Zato moram ovako da se informišem sa ljudima koji rade sa tim dugo, pa ću imati verovatno još koje pitanje u narednom periodu....
[ tvrdoglavi @ 08.03.2017. 23:10 ] @
slobodno, nabavi prvo tabele za tog viesmana, da vidimo sta kazu, i specifikacije, pa daj neku specifikaciju tvojih grejnih tela po kvadratima kako su rasporedjeni da ti napravimo neke predloge....
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 07:48 ] @
@brana

To je to,Pumpa sa ugradnjom :-D

http://microma.rs/kalkulator/
Proveri ovde na kalkulatoru gubitke kuce,isto je koristan podatak za pocetak. Pride sto tvrdoglavi kaze,i duzine radijatora po povrsini prostora gde su montirani.
[ Darko Nedeljković @ 09.03.2017. 08:19 ] @
Citat:
zaboravi fan coile, samo ces unistiti cop

Moze li neko tehnicko objasnjenje za ovo?
Pretpostavljam da hoces da kazes da ce ventilator potrositi vise struje nego sto je razlika u COP-u? To bi se dalo izracunati - FC moze da radi vec sa 30C, a i ja mogu da potvrdim iskustvo da bez 60C nema adekvatnog grejanja radijatorima (novi objekat, kvalitetna PVC stolarija, 10 cm stiropora). Ako postoje tabele za razlicite temperature i ako se ima podatak o potrosnji ventilatora, moglo bi se izracunati da li se koriscenjem fc vise gubi ili dobija.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 08:30 ] @
Onda smo mi koji grejemo sa 40 verovatno nenormalni kad ti potvrdjujes da to nije moguce. Sto se tice fan coila oni su uglavnom setovani da ispod 37-40 stepeni cak i ne duvaju ako i zanemarimo osecaj koji se dobija da takvom temperaturom. Cak i da zanemarimo potrosnju ventilatora i obavezno odrzavanje fan coila kao svake druge klime cop se rusi vecom temp polaza. Radijatori se mogu izracunati da budu dovoljno veliki da ista temp vode ide i u pod i u njih i time se znacajno popravlja cop tp.
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 08:36 ] @
Grejanje radijatorima i na 80c moze biti nedovoljno,pitanje je za sta ti je projektovano grejanje i radijatori.
Ja se grejem u rasponu 38-43,5 stim da je 43,5 bilo samo u januaru.
Ostatak je bio 38-41,i zadovoljavalo je setovanu temperaturu u kuci 22.0--22.5.
41 je bilo samo u delu decembra,pred kraj meseca.
Panelni radijatori u kuci 130 mkv.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 08:55 ] @


[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 09:55 ] @
Trudiću se da budem što precizniji...

Dnevna soba sa kuhinjom i trpezarijom: ~30 kvm

radijator 1: 1.6 x 0.6 m
radijator 2: 0.8 x 0.9 m


Spavaća soba 1: ~16 kvm

radijator: 1.6 x 0.6 m


Spavaća soba 2: ~16 kvm

radijator: 1.6 x 0.6 m


Hodnik: ~9 kvm

radijator: 0.8 x 0.9 m


Kupatilo: ~6 kvm

Sušač + podno


Kalkulator je na spoljnoj temperaturi od -20'C i zadate sobne temperature od 22'C pokazao gubitke od 8780.96 W.
Tabele tako precizne ne mogu da nađem, samo one opšte karakteristike tipa A7/W35 ili A-7/W35.

[Ovu poruku je menjao Brana Floyd dana 09.03.2017. u 13:38 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 20:19 ] @
@brana

Kod mene je spolja 8cm stiropor,a na ploci gore vec sad na dobrom delu 15cm,ostatak 5.
Raspored radijatora kod mene ide na
22Mkv 180+80(h60)
14mkv 160*60
~28-29mkv 2*80+160*60
Ako poredis neki duzinu po kvadratu,~11-12 cm panela na mkv.
Orujentaciono da imas neku predstavu.
Recimo da si kod sebe blizu,ali kao u vicu (fali jos 2cm :-D )
valjalo bi da su najmanje za meru duzi,ili dve,da bi sa sto manjom temperaturom mogao grejati.
Eto,nadam se da ti je bar malo pomoglo.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 20:22 ] @
da, ali kod njega je kombinacija sa podnim pa ne bi bilo zgoreg da ide na 15cm po m2, onda bi bio jako blizu podnog. naravno za visinu 600mm, za ostale visine preracunati treba
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 20:29 ] @
Ako gledam uporedo mene i njega,mozda na konto za nijansu slabije izolacije,dodjemo na isto sa tih recimo 15cm.
Da li vredi eksperimentisati,ili ulagati , u razdelnik za podno sa 3k termo mesnim ventilom,pa da uvek gura istu t kao i u radijatore,a da mu gore radi tako regulaciju.
Dodatno je ulaganje,ali je isto tako neminovna zamena vecine radijatora.
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 20:33 ] @
Tako nešto sam i ja mislio, da mešnim ventilom podelim spratove, pa u radijatore da ide malo veća temperatura nego u podno. Da su člankasti radijatori lako bih dodao to što fali, sa panelnim ide samo kupovina dužih.
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 20:34 ] @
Ne znam koliko bi to podiglo račun za struju, ali ne vidim bolje rešenje.
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 20:40 ] @
http://www.panontherm.co.rs/28...za-podno-grejanje-caleffi.html

Ovo je prvi set na koji sam naleteo,ima naravno i razlicitih cena,ali princip je isti.

Ali opet,sto niza t jeftinije grejanje. Sto ne platis na mostu,platis na cupriji....tj razliku u vecoj potrosnji pojedu godine koriscenja,mozda cak i u prvoj godini.
Barem etapno odraditi za?enu radijatora,ako je finansijski momenat takav. Dva ove godine,dva dogodine itd.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 20:42 ] @
Svakako je dobro podno za svaki slucaj odvojiti ali sto vev radijatori manja temp vode veci cop...
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 20:43 ] @
Citat:
Brana Floyd:
Tako nešto sam i ja mislio, da mešnim ventilom podelim spratove, pa u radijatore da ide malo veća temperatura nego u podno. Da su člankasti radijatori lako bih dodao to što fali, sa panelnim ide samo kupovina dužih.

Za razliku u ceni do tog viessmana mozes sve radijatore zameniti
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 20:47 ] @
Pretpostavljam,mozda glupo zvuci,za te pare je taj viessman inverter? Ne on off?
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 20:53 ] @
Ja mislim da je inverter. Ali im spoljnu prave neki kinezi...
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:05 ] @
Nisam siguran ni ja, ali mislim da je inverter. To što Kina proizvodi spoljnu jedinicu, ne bi trebalo da je problem. i iPhone se pravi u Kini, ali standard mora da se ispoštuje. A da je skupa, jeste...
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:05 ] @
Ima li taj viessman neku oznaku? Model?
Da se moze nesto potraziti..
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:07 ] @
Viessmann Vitocal S - 12 kW
www.viessmann.rs
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:16 ] @
Kaze na sajti vitocal 200s i 222s obe snage 11.3 kw,
Pdf je na nemackom pa boga milog ne razumem,sve mislim da me neko psuje :-D
Shvatio sam da ima 3k ventil i cirkulacionu pumpu,nista vise.
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:20 ] @
200S je u pitanju, 222 S je sa integrisanim bojlerom i njegova cena je 8500€ :-D
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:21 ] @
Kaze ovako za 200s
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:22 ] @
Ima i na youtube neki snimak emisije "radim gradim" gde je neki lik iz Sremčice baš ishvalio, pa potraži i pogledaj.
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:24 ] @
Za 6k eura se bojim da je i gledanje skupo :-D
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:26 ] @
Hahahaha, istina. A neka alternativa za nju, tvoj predlog?
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:30 ] @
Za predlog bolje da pitas tvrdoglavog,ili zoxora ako ides na japanski brend.
Ja sam samo sretni korisnik,voda voda tp.
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 21:34 ] @
Po onom brojilu čiju si sliku objavio, ti si presrećan korisnik VV TP :-D
[ SG kamikaza @ 09.03.2017. 21:36 ] @
Ja sam u odnosu na proslu godinu ustedeo samo u ceni energenata ~40000. Moj rad,i vreme utroseno oko lozenja ciscenja i drugih gluposti ne racunam.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 22:08 ] @
viessman ima jako dobar marketing ovde, i po meni prejaku cenu za rang koji nude
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 22:18 ] @
Po tvom mišljenju, koja bi mogla umesto nje, a da je pristupačnija?
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 22:33 ] @
znam da je fujitsu skoro 1000 eur jeftiniji u toj snazi, mislim da cak i neuporedivo jaci model, posto slabo vidim karakteristike za tog viessmana, stur im je prospekt na sajtu. mislim da je cak i toshiba u tom rangu cene koji si dobio za viessmana. znaci neuporedive klase uredjaja su ili jeftinije ili tu negde.... koji je tacan model sa svim oznakama koji ti nude? posto posle tog vitocal 200s ima jos oznaka
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 22:37 ] @
To mi nisu napisali u ponudi, samo ovu kratku oznaku. Verovatno bi mi to rekli kad bi nastavili pregovore, ovo je bila tek pisana ponuda.
[ Brana Floyd @ 09.03.2017. 22:42 ] @
Pogledaću Toshibu i Fujitsu, a treba da nađem i ko ih u Nišu ugrađuje. Ovde još ljudi nisu počeli da menjaju stare sisteme grejanja toplotnim pumpama.
[ tvrdoglavi @ 09.03.2017. 22:43 ] @
trazi ti tacan model i kompletnu dokumentaciju sa detaljima gde se vidi koji su kapaciteti na kojim temperaturama spoljnim i temperaturama vode, i koje su granicne spokjne temperature rada, to te nista ne kosta pa da vidimo sta tacno nude. za 6000 hiljada evra moraju svaki detalj da ti daju na uvid
[ anon3017188 @ 10.03.2017. 07:11 ] @
Viessman nije proizvodjac, nego je samo nalepljena nalepnica sa imenom " Viessman ".To je ovo Airwell...............

http://www.airwell-residential.com/heating/

http://export.airwell.com/AboutAirwell/Globalreference.aspx
[ tvrdoglavi @ 10.03.2017. 07:18 ] @
Citat:
Brana Floyd:
Nisam siguran ni ja, ali mislim da je inverter. To što Kina proizvodi spoljnu jedinicu, ne bi trebalo da je problem. i iPhone se pravi u Kini, ali standard mora da se ispoštuje. A da je skupa, jeste...

To stoji za iphone. I za ostale koji imaju svoje fabrike u kini a istrazivanje i ostalo je izvan kine. A drugo je kad je to cist kineski proizvod u tome treba praviti razlikum i radice to ali me sme onda da zbog nalepnice bude skuplje nego mora da bude jeftinije od kvalitetnijih...
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 07:27 ] @
Citat:
anon3017188:
Viessman nije proizvodjac, nego je samo nalepljena nalepnica sa imenom " Viessman ".To je ovo Airwell...............

http://www.airwell-residential.com/heating/

http://export.airwell.com/AboutAirwell/Globalreference.aspx


Jel to ta kinez spoljna sto tvrdoglavi kaze?
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 08:56 ] @
Izgleda da jeste, čitam sad na nekim stranim forumima da povezuju AIRWELL i VIESSMANN.
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 09:17 ] @
Koliko onda kosta ako je na njoj airwell
[ tihi2 @ 10.03.2017. 10:08 ] @
Kinezi prave istu TP u više verzija: jedna je ista sa brendiranom (isti kompresor, isti exp. ventil, isti izmenjivači, elektronika ...) druga šarana (ponešto isto a najčešće exp ventil iz sopstvene kineske proizvodnje) i treća potpuno kineska varijanta (sa njihovim kompesorom i svim delovima). Znaju oni da u Evropi niko neće da kupi TP sa koneskim kompresorom pa moraju da stavljaju Copeland, Mitsubishi itd. koji su opet proizvedeni u Kini ali pod licencom i može se smatrati da su ok).
Obično su kutija i izmenjivači svugde isti. Zato se mora unapred definisati svaki deo (koje je oznake) a ne ceo uređaj jer oni imaju interne oznake koje to definišu i često nisu javne.
Naravno, svaka vatijanta ima svoju cenu ali je varijanta koja je ista kao brendirana, po pravilu, 30-40% jeftinija od iste takve brendirane.
Zato nije loš put to istražiti pa uvesti direktno. Ušteda je mpže biti i pola cene.
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 10:22 ] @
Ako se ne varam,da od copelandovih kompresora imaju serije i oznake koje se vecinom ili samo u kini koriste. Mislim da je ZW serija bila,ako se dobro secam. A da je u evropi ekvivalent bio ZH i ZR serija.
Prilikom raspitivanja za cene delova sam upravo u jednom slucaju dobio od trgovca takvu ponudu.... kineski copeland 45-50000 a ne kinez(cija god proizvodnja bila) oko 70000 ako me secanje sa brojevima dobro sluzi. Pitao me covek lepo,jel kupujem za sebe ili kao serviser nekome pravim,pa kad sam rekao da je za mene licno onda kao nemoj kineza imas ovaj skuplji.
I mislim da svaka fabrika u kini koja sklapa tp,ima i svoju proizvodnju izmenjivaca,poret tev sto tihi kaze. Bar su mi iz metinga tako rekli.
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 10:28 ] @
Za istu cenu se prodaje TOSHIBA ESTIA 4 HI POWER koja je funkcionalna do -25'C i ima baš ono što meni treba, grejanje u dve zone, pa jednu temperaturu vode šalje u pod, a drugu u radijatore.

http://www.toshiba-estia.rs/pdf/estia_hi_power_rs.pdf
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 10:34 ] @
A jesi li nekad razmisljao o klimama,inverterima?
Mislim dok zavrsisi podno,kupis tp,prilagodis radijatore... ode oko 8k eura. Mozda za manje ulaganja dobijas isto grejanje....jedino pitanje vizuelnog dozivljaja i da li nekome smeta strujanje vazduha....svako to drugacije dozivljava.
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 10:46 ] @
To malo komplikuje stvari. Na dva sprata ima ukupno 6 soba, dva hodnika i dva kupatila. Dok se sve to pokrije klimama, pa kad počne da duva sa svih strana... Mislim da je pumpa ipak bolje rešenje. A i to je stvar u koju vredi uložiti u startu malo više. Naravno, gledaću da bude malo više, ne bude mnogo više :-)

Jel ima neko iskustva sa Toshibom? Interesuje me da li je unutrašnja jedinica bučna, piše da pravi zvučni pritisak 29 dB. Pošto je meni u trpezariji kotao za etažno grejanje, tu bih montirao unutrašnju jedinicu.
[ tihi2 @ 10.03.2017. 12:38 ] @
Citat:
SG kamikaza:Ako se ne varam,da od copelandovih kompresora imaju serije i oznake koje se vecinom ili samo u kini koriste. Mislim da je ZW serija bila,ako se dobro secam. A da je u evropi ekvivalent bio ZH i ZR serija.
Ne samo u Kini već je ZW razvijen za celu Aziju.
http://www.emersonclimate.com/.../zw_water_heating_scrolls.aspx

[ mali genije @ 10.03.2017. 14:34 ] @
Citat:
Brana Floyd:
To malo komplikuje stvari. Na dva sprata ima ukupno 6 soba, dva hodnika i dva kupatila. Dok se sve to pokrije klimama, pa kad počne da duva sa svih strana... Mislim da je pumpa ipak bolje rešenje. A i to je stvar u koju vredi uložiti u startu malo više. Naravno, gledaću da bude malo više, ne bude mnogo više :-)

Jel ima neko iskustva sa Toshibom? Interesuje me da li je unutrašnja jedinica bučna, piše da pravi zvučni pritisak 29 dB. Pošto je meni u trpezariji kotao za etažno grejanje, tu bih montirao unutrašnju jedinicu.

Nemoj da brines zbog buke i spoljnu mozes da stavis pod prozor koliko je tiha,unutrasnja nece da ti pravi buku.
[ nesato @ 10.03.2017. 19:36 ] @
Postovani, već danima tj mesecima čitam ovaj forum, dosta toga sam naučio o TP. Posto sam ove zime "nagrabusio" sa ogrevom, ozbiljno se razmišljam da predjem na ovaj vid grejanja.
Interesuje me voda-voda sistem. Raspitao sam se o bunaru-ceni kopanja, ceni ugradnje TP...Posto zbog finansija ne bih mogao da priuštim novu pumpu, nego polovnu. Interesuje me koliko je to dugorocno. Majstor naravno kaže da nema brige. Zaduzicu se do guše, pa me interesuje iz vašeg iskustva koliko sam vremena miran da tim?
Cena bi bila do 3000€ bez bunara, pumpa 4kw,bafer 500l i ostalo sto ide sve. Naravno sa ugradnjom. Mislim da je to realna cena.
Inače kuća je oko 160mkv, na sprat. PVC Stolarija. Zidana ciglom. Stiropor kupljen, čim se prolepša se stavlja 8cm. Na tavanu 5 cm vune. Panel ni radijatori, mada možda u nekoj sobi zafali malo zbog dužine. Skeptican sam malo zbog toga jer smo navikli da dok radijator nije vreo da nema grejanja.
Ako to uradim i za par godina moram menjati pumpu onda sam nagrabusio stvarno jer se neću izvuci iz ovih dugova.
Svaka pomoć mi je dobro došla.
[ mali genije @ 10.03.2017. 20:34 ] @
Citat:
nesato: Postovani, već danima tj mesecima čitam ovaj forum, dosta toga sam naučio o TP. Posto sam ove zime "nagrabusio" sa ogrevom, ozbiljno se razmišljam da predjem na ovaj vid grejanja.
Interesuje me voda-voda sistem. Raspitao sam se o bunaru-ceni kopanja, ceni ugradnje TP...Posto zbog finansija ne bih mogao da priuštim novu pumpu, nego polovnu. Interesuje me koliko je to dugorocno. Majstor naravno kaže da nema brige. Zaduzicu se do guše, pa me interesuje iz vašeg iskustva koliko sam vremena miran da tim?
Cena bi bila do 3000€ bez bunara, pumpa 4kw,bafer 500l i ostalo sto ide sve. Naravno sa ugradnjom. Mislim da je to realna cena.
Inače kuća je oko 160mkv, na sprat. PVC Stolarija. Zidana ciglom. Stiropor kupljen, čim se prolepša se stavlja 8cm. Na tavanu 5 cm vune. Panel ni radijatori, mada možda u nekoj sobi zafali malo zbog dužine. Skeptican sam malo zbog toga jer smo navikli da dok radijator nije vreo da nema grejanja.
Ako to uradim i za par godina moram menjati pumpu onda sam nagrabusio stvarno jer se neću izvuci iz ovih dugova.
Svaka pomoć mi je dobro došla.

Polovna pumpa ti je macka u dzaku nikad ne znas sta kupujes a za te pare dodas jos malo i imas novu.
Ja sam licno prodao jedno 25-30 komada polovnjaka neke rade vec po 6-7g bez problema,to su uglavnom pumpe poznatog porekla(kolega koji ih je odrzavao)
Ono sto je valjalo slao je ovamo a ono sto nije islo je na oglase,ebay....itd.
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 20:42 ] @
Jesi naisao na nesto u oglasima ili ovako ti neko ponudio?
I tih 3000€, sta podrazumeva osim tp i bafera,onaj oatatak "ostalo sto ide" jer moze da ide kojecega a da kosta papreno.
Meni je moj matori na pocetku zime govorio da cemo se posmrzavati,da ce prozori popucati od leda,da nisam normalan itd :-D .....jer je u prvih deset dana kad god dodje i pipne radijator,oni hladni. Cak me je vodio da vidim kod njega radijatore,kako treba da budu topli....svega sam se naslusao,a eto,bilo nam lepo,99% zime smo proveli u kratkim rukavima,i da mogu opet da biram sve bih isto uradio.
[ nesato @ 10.03.2017. 21:12 ] @
To mi je ponudjeno od strane čoveka koji to kupuje preko i donosi ovde i ugradjuje. Cena pumpe bi bila do 2000€ a ostalih 1000 je bafer, pumpa za bunar i ne znam šta još treba da bi priključili na postojece grejanje.

Znam da je mačka u džaku ali imam mnogo izdataka a bunari su skupi. Voda mi je na preko 30 m.

Interesuje me još, ako imam 11cm panela na 1mkv i malko preko, da li je to bas dovoljno da i na minusima bude toplo ili je to donja granica a bilo bi bolje da ima više.
Problem mi je sto na nekim mestima i nemam mesta za veći radijator, nema gde da stane fizički. A para neću imati za neke prepravke.
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 21:27 ] @
Cime si se do sada grejao,i koliko si trosio?
Za oko 2200€ imas da kupis i novu tp,probaj cenu da mu obaras ako bas ides na tu varijantu. Bafer je verovatno cas500 i neka bunarska....~75-80000.
imas li resenje za povratnu vodu!?! I koliko te kosta busenje bunara?
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 21:44 ] @
Dva kalkulatora toplotnih gubitaka mi pokazuju rezultate sa ogromnom razlikom.

http://microma.rs/kalkulator/ kaže oko 9 kW, a

http://www.sveogrejanju.com/ kaže oko 16 kW.

Sad se pitam da li je pumpa od 11 ili 12 kW dovoljno jaka za moju kuću.
[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 21:51 ] @
Taj sve o grejanju,ti izbacuje samo snagu tp,ne gubitke.
Nije mi merodavan ni malo. Nadji?tablice i koeficijente za racunanje peske,i videces da si mozda +-10% nego microma.
Ovaj drugi se na forumu spominjao od dva clana,koji jedino sto su pisali na forumu je to da preporuce taj sajt za kalkulaciju. Meni sve jasno.
[ sunfan @ 10.03.2017. 21:54 ] @
Foshan Sero Electronical Appliances CO., Ltd.

Jedina toplotna pumpa vazduh - voda iz Kine na koju u Nemackoj mozete da dobijete subvenciju.

Wamak - toplotna pumpa -Slovacka

Hotjet - toplotna pumpa - Češka

Uporedite ove dve sa TP Gorenje pa recite od koga ih uzimaju - Wamak-a ili Hotjet-a

[ mali genije @ 10.03.2017. 21:55 ] @
Citat:
nesato:
To mi je ponudjeno od strane čoveka koji to kupuje preko i donosi ovde i ugradjuje. Cena pumpe bi bila do 2000€ a ostalih 1000 je bafer, pumpa za bunar i ne znam šta još treba da bi priključili na postojece grejanje.

Znam da je mačka u džaku ali imam mnogo izdataka a bunari su skupi. Voda mi je na preko 30 m.

Interesuje me još, ako imam 11cm panela na 1mkv i malko preko, da li je to bas dovoljno da i na minusima bude toplo ili je to donja granica a bilo bi bolje da ima više.
Problem mi je sto na nekim mestima i nemam mesta za veći radijator, nema gde da stane fizički. A para neću imati za neke prepravke.

Ja da sam u tvojoj situaciji isao bih na vazduh/voda max 2000e polovnjak sa ugradnjom,voda na 30m i ako hoces kvalitetan bunar da traje to ti je od 45e pa na gore.
imas poruku :-)
[ tvrdoglavi @ 10.03.2017. 22:04 ] @
Citat:
Brana Floyd:
Dva kalkulatora toplotnih gubitaka mi pokazuju rezultate sa ogromnom razlikom.

http://microma.rs/kalkulator/ kaže oko 9 kW, a

http://www.sveogrejanju.com/ kaže oko 16 kW.

Sad se pitam da li je pumpa od 11 ili 12 kW dovoljno jaka za moju kuću.

pogledaj u potpisu sta ja grejem i sa kojim uredjajem
[ sunfan @ 10.03.2017. 22:09 ] @
Hiseer Guangzhou Hiseer Air conditioning Co., Ltd

Jedina TP voda - voda iz Kine na koju se dobija subvencija u Nemackoj
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 22:10 ] @
@tvrdoglavi

Da, sad mi je jasnije :-) Zato je uvek bolje učiti na praktičnim primerima, nego tražiti na netu neku uopštenu procenu na osnovu nekoliko podataka.
[ tvrdoglavi @ 10.03.2017. 22:14 ] @
najvaznije od svega je po meni da povecas radijatore, i prvo se skoncentrisi na to, jer koji god da ugradis, mali radijatori ce ti ubiti cop. imas u mom linku moj mail, ako hoces pusti mi mail da ti posaljem tehnical manual u kojem se vide karakteristike uredjaja na odredjenim spoljnim temperaturama i cop u zavisnosti od polazne temperature vode, pa ce ti kao i ovo malopre biti mnogo jasnije....
[ nesato @ 10.03.2017. 22:41 ] @
@SG Kamikaza
Grajao se na drva, i grejao do pre 2 god jednu etazu (sprat) sa 15-tak kubika. U zadnje 2 god sredjivao prizemlje i dodavao radijatore. Ove zime kupio ukupno 33 m3 drva i 2t uglja kamenog jer je drva ponestajalo.
Zato bih i najpre ugradio TP zbog buducih godina potrošnje(u novcu). Verovatno bi bila manja drasticno u odnosu na ovu zimu koja me izlazi 1450€. Ne računajući dežurstvo kod kotla.
Kopanje bunara izadje oko 30-31€ po metru.

@mali genije
Razmišljao sam i o vazduh voda, ali mislim da bi bila veća potrošnja struje u danima minusa.
[ tvrdoglavi @ 10.03.2017. 22:49 ] @
ali ce ti zato vazduh voda to ispeglati na visim temperaturama, a uz to je odrzavanje vazduh voda ravno nuli.... nemoj to da ti bude merilo, na kraju to dodje tu negde, stvar je ukusa ko sta vise voli, ja licno ne volim voda voda, mada ima onih koji su prezadovoljni takvim sistemom...
[ mali genije @ 10.03.2017. 23:05 ] @
Citat:
nesato:
Kopanje bunara izadje oko 30-31€ po metru.

@mali genije
Razmišljao sam i o vazduh voda, ali mislim da bi bila veća potrošnja struje u danima minusa.

Za30e ne mogu ni troskovi da se pokriju ako pricamo o bunaru a ne rupi u zemlji sa plasticnom cevkom.
Lepo rece tvrdoglavi sto se tice tog minusa.Ja licno perferiram voda/voda zbog konstantnog COP bez obzira na spoljnu temp,mada
ne po svaku cenu,slucajevi kao tvoj je vise za vazduh/voda

[ SG kamikaza @ 10.03.2017. 23:05 ] @
Citat:
nesato:
@SG Kamikaza
Grajao se na drva, i grejao do pre 2 god jednu etazu (sprat) sa 15-tak kubika. U zadnje 2 god sredjivao prizemlje i dodavao radijatore. Ove zime kupio ukupno 33 m3 drva i 2t uglja kamenog jer je drva ponestajalo.
Zato bih i najpre ugradio TP zbog buducih godina potrošnje(u novcu). Verovatno bi bila manja drasticno u odnosu na ovu zimu koja me izlazi 1450€. Ne računajući dežurstvo kod kotla.


'Bem ti sunce!!!! To bez ikakve izolacije bilo? Kolika je t u kuci bila?
Kolega u firmi lozi kotao,i na 90 mkv je spirio 15metara drva ove zime....sprat mu prazan i bez prozora,kao da ima plocu bez krova,podrum ispod kuce neizolovan,i kod njega u kuci 19-19,5 stepeni kad se lozi. Kaze da kad prebace preko dvadeset u gace se skidaju,bude im pretoplo!!!!
[ Brana Floyd @ 10.03.2017. 23:07 ] @
@tvrdoglavi

Ja sam novi ovde, a treba da budem član bar dve nedelje da bih mogao da ti pošaljem mail...
[ tihi2 @ 10.03.2017. 23:11 ] @
Citat:
nesato:Grajao se na drva, i grejao do pre 2 god jednu etazu (sprat) sa 15-tak kubika. U zadnje 2 god sredjivao prizemlje i dodavao radijatore. Ove zime kupio ukupno 33 m3 drva i 2t uglja kamenog jer je drva ponestajalo.
Da nisi pogrešio? 33m3 drva ima preko 60000kWh energije.
Ja na moju kuću potrošim 15000-20000kWh energije tj kroz TP oko 6-7000kWh struje. Mislim da ni sa otvorenim prozorima ne bi toliko mogao da potrošim. Tu nešto ne valja.
[ tvrdoglavi @ 10.03.2017. 23:12 ] @
Ma klikni na link videces ispod nika dole pa nadji mail na sajtu i pusti mail. Ne pp ovde jer ni ja ne mogu ovde slati pdf fajlove na pp
[ nesato @ 10.03.2017. 23:20 ] @
@mali genije

U ovom kraju buše bunare za mnogo manje pare gde je bliza voda. U mom slučaju zbog dubine morao bi mašinom nekom da nisi i oblaže. Pa tek onda stavlja cevi. Sve to u zavisnosti od dubine izadje oko 1100-1200€. Pa kad podelim sa dubinom izadje oko 31€ po metru.

@sg kamikaza

Da, bez izolacije. Bilo je prilično toplo. Od 21 do 24. Mada kad mi je prizemlju za majicu, na spratu je da izludis od vrućine. Mada je i kotao ove zime napunio 17 god.
[ nesato @ 10.03.2017. 23:25 ] @
Citat:
tihi2:
Citat:
nesato:Grajao se na drva, i grejao do pre 2 god jednu etazu (sprat) sa 15-tak kubika. U zadnje 2 god sredjivao prizemlje i dodavao radijatore. Ove zime kupio ukupno 33 m3 drva i 2t uglja kamenog jer je drva ponestajalo.
Da nisi pogrešio? 33m3 drva ima preko 60000kWh energije.
Ja na moju kuću potrošim 15000-20000kWh energije tj kroz TP oko 6-7000kWh struje. Mislim da ni sa otvorenim prozorima ne bi toliko mogao da potrošim. Tu nešto ne valja.


Nisam pogrešio. I meni nešto ne valja, zato bih i da menjam. Još sledeće zime ću imati i bebu od par meseci, tako da moram nešto pod hitno preduzimati.
Problem je i sto drva lozim i kad nije potreba velika. I držim otvorene prozore jer je pretoplo.

[Ovu poruku je menjao nesato dana 12.03.2017. u 23:35 GMT+1]
[ mali genije @ 11.03.2017. 05:52 ] @
Citat:
nesato: Nisam pogrešio. I meni nešto ne valja, zato bih i da menjam. Još sledeće zime ću imati i nebu od par meseci, tako da moram nešto pod hitno preduzimati.
Problem je i sto drva lozim i kad nije potreba velika. I držim otvorene prozore jer je pretoplo.
Neces se ti ugrejati na na tp jeftino ako ti je takva situacija,33m na 160m2 ili ti ne valja sistem grejanja ili ti sistem nesto ne valja.
[ SG kamikaza @ 11.03.2017. 06:15 ] @
I glavno....
Koliko struje trosis u zimskom periodu? Koliko si slobodan do crvene zone?
[ tihi2 @ 11.03.2017. 06:29 ] @
Sa TP bar ti neće biti pretoplo. Ako si ovoliko trošio do sada sa TP ćeš trošiti 3 puta manje i isplatiće se cela investicija za 2 zime. Izgleda je tvoj problem potpuno neregulisano grejanje na drva.
Možda bi bilo pametnije tih 3-4000evra uložiti u izolaciju. Automatski bi dobio sa postojećim radijatorima niskotemperaturno grejanje i, sa makar osnovnom regulaciojom grejanja sobnim termostatom, smanjio potrošnju 4-6 puta. Reši to jednom i za svog života si miran.
TP ti neće pomoći, radiće na velikoj temperaturi, daćeš velike pare, ulazićeš u crvenu zonu a tu je 1kWh kao suvo zlato (21din/kWh) i ima struja da te upropasti.
Ako su ona drva tačna, a ti to najbolje znaš - ja ne sumnnjam, onda bi trošio u januaru 3000kWh struje a to je, samo za taj mesec, račun od preko 30000din. Plus ostali meseci.
Moj ti je savet da te pare uložiš u izolaciju i trajno rešiš problem.
[ nesato @ 11.03.2017. 07:35 ] @
Znam i ja da nešto ne valja. Mislim da je to ipak stari kotao, inače pravljeni-kvalitetan ali ne iskorišćen. Ko zna koliko toplote ode kroz odžak. Takođe tu su i drva verovatno sirova i pitanje kakva je mera. Jedno platiš ali pitanje koliko tačno dobiješ.

Imam 2 strujomera na kući, tako da bih mogao da ih naizmenično koristim za TP. Na jednom mi je portošnja oko 5000din a na drugom oko 2000din. Mislim da ne bih ulazio u crvenu. Ili možda bar samo u extreminim minusima.

Izolaciju radim svakako, mada ne baš toliko kvalitetnu, ali mislim da bi mi ipak dosta pomoglo. Staviću 8cm stiropora.

Mislio sam da bih sa ovim vidom grejanja rešio problem,ali izgleda po vama da nije rešenje. Drugih ideja nemam. Kad već ulažem, ne bih ponovo na čvrsto gorivo. A pelet mislim da opet bude velika potrošnja i moram da iskeširam na leto sve što bih trošio za zimu. Kod struje je to svaki mesec,pa koliko treba.
[ tvrdoglavi @ 11.03.2017. 07:45 ] @
Ja verujem da postoji nesto nenormalno u sadasnjem grejanju koje koristis. Tesko je reci sta. Ali ako izolujes zidove i plafone i imas velika grejna tela ne bi trebalo da imas problema sa tp. Osim ako te neko nije umadjijao. Licno mi se jedino ne svidja ideja oko karabudzenja tj polovni uredjaji vec bih pre gledao da obezbedim razliku za nesto kao svet kad vec radim...

Sta znaci pumpa 4kw kako si napisao?
[ SG kamikaza @ 11.03.2017. 07:56 ] @
Struje onda imas oko 2000-2200 kilovata na raspolaganju svaki mesec. Stiropor si rece,vec kupio?
Da se ne nagadja napamet,ako te ne mrzi,postavi skicu objekta sa vec ugradjenim radijatorima.
Jedino sto za tih 4-4500€,koje bi dao za polovnu v/v, imas mogucnosti da biras mnogo toga,po pitanju vazduh voda sistema.
Ali najbolje neku skicu,pa da cujes misljenja?
[ tihi2 @ 11.03.2017. 08:04 ] @
Ako ima dva brojila računica je skroz drugačija. Pogotovo što planiraš 8cm izolacije. Nijedno do sada nisi spominjao.
Zašto 8cm kad je trenutni standard 10cm sa tendencijom povećanja? Stavi odmah 10cm, to je 200-300evra na celu investiciju i sve je super.
I šta sad ti planiraš? 3000evra za izolaciju i 3-4000 za TP? Ili ja to nisam dobro razumeo?
[ nesato @ 11.03.2017. 08:29 ] @
Rekao mi je da troši 4 kw struje, a daje valjda 1[att_img]6kw toplote. Znam da je karabudženje ali ove godine mi stiglo sve to da uradim tako da nema šanse da kupim novu.

Postaviću skicu samo da ukapiram kako.

Stiropor sam već kupio od 8cm, dal je velika greška što nije 10cm ne znam ali sad je gotovo.

Tako da planiram da uradim izolaciju, pumpu kako mi je rečeno do 3000e i plus bunari.


[ sunfan @ 11.03.2017. 08:32 ] @
tihi2
Potpuno si u pravu.

Nekad se pitam cemu nekim ljudima sluze male sive ćelije.
[ tvrdoglavi @ 11.03.2017. 08:32 ] @
3000 plus bunari ti dodju skoro na cenu japanske tp vazduh voda. I umesto polovne macke dobijes vrhunsku mecku :)
[ Brana Floyd @ 11.03.2017. 09:06 ] @
@tvrdoglavi, poslao sam mail, pa ako mozes, pusti mi te tabele.
[ SG kamikaza @ 11.03.2017. 09:19 ] @
Citat:
sunfan:

Nekad se pitam cemu nekim ljudima sluze male sive ćelije.



Mislim da je njegove sasvim dobro upotrebio,pitajuci ovde za savet,a ne samo platiti trgovcu i posle da se j... ako nesto ne stima. Jer korisnicko iskustvo uglavnom nema veze sa trgovackim.
Nek postavi skicu,uporedicemo iskustva pa videti za konkretan savet.
Ja licno glasam za inverter japanca vazduh voda....nema bafer nema komplikacija,povratne vode,iako nije ni spomenuo kako bi je resavao.
Sve je lepo spomenuo osim dva brojila,ali je dobro i sto ih ima.
Kazem opet....skica trenutnog stanja pa onda dalhe.
[ nesato @ 11.03.2017. 09:19 ] @
A ako bih uzeo ugradio vazduh-voda, pored pumpe mi isto treba bafer?
Nisam nikada video uživo taj sistem. U mom oruženju dosta njih ima voda-voda, tako da o ovom drugom nisam ni razmišljao.
U ovom slučaju za cenu do 3000e (a može da bude 100-200e manje) imam polovnu tp, bafer, pumpu za vunar i ugradnju toga. Samo da obezbedim dovod i odvod vode. Koliko bi me koštalo otprilike da idem na sistem vazduh-voda?
[ tvrdoglavi @ 11.03.2017. 09:24 ] @
za inverter vaduh voda ti ne treba nista, za on off ti treba bafer.

koliko ti imas m2? ne mogu da se setim jesi li spomenuo
[ nesato @ 11.03.2017. 09:53 ] @
Imam 160mkv. Grejem na radijatore.
[ nesato @ 11.03.2017. 09:59 ] @
Nadam se da razumete sta sam nacrtao. Osenčani delovi su radijatori i pored su dužine jer su panelni.

U prizemlju su cevi razvede kroz pod. tako da u kupatilu i vešernici greju i pločice, i u dnevnoj sobi gde sam napisao podno.

Na spratu mi je bitna samo ova velika soba levo, da bude toplo jer se tu provodi vreme. Ove desne sobe se skoro i ne koriste.
[ tvrdoglavi @ 11.03.2017. 12:01 ] @
onda mozes ici na 11kw, sto bi negde izaslo oko 5000 za inverter.
[ idm @ 12.03.2017. 07:17 ] @
nesato,

poslao sam ti privatnu poruku pp pa ako mozes odgovori.
[ nesato @ 13.03.2017. 10:46 ] @
Ima li ko nekakvih predloga? Osim tvrdoglavog.

I šta li je sad pametnije uraditi voda-voda ili vazduh-voda?
[ Vlaja 011 @ 15.03.2017. 05:16 ] @
https://www.kupujemprodajem.co...-Inverter-H-43903983-oglas.htm
[ mali genije @ 15.03.2017. 16:24 ] @
Citat:
nesato:
Ima li ko nekakvih predloga? Osim tvrdoglavog.

I šta li je sad pametnije uraditi voda-voda ili vazduh-voda?

Vazduh voda nova,za iste pare koliko te kosta taj polovnjak.
pogledaj p.p.
[ mali genije @ 15.03.2017. 16:24 ] @

Za te pare kupis toshibu ili neki drugi dobar brend
[ Vlaja 011 @ 15.03.2017. 17:32 ] @
mali genije,

Za 3,213€ da kupim Toshibu od 11Kw!?

Hocu, odmah, samo kaži gde.
[ tvrdoglavi @ 15.03.2017. 18:09 ] @
Daj karakteristike za tu kupujem prodajem tp kao sto sam ja dao za fujitsu. Da vidimo sta daje u kojim uslovima
[ mali genije @ 15.03.2017. 18:51 ] @
Citat:
Vlaja 011:
mali genije,

Za 3,213€ da kupim Toshibu od 11Kw!?

Hocu, odmah, samo kaži gde.

Kod zoxora

@tvrdoglavi
pogledaj pp
[ Vlaja 011 @ 15.03.2017. 19:12 ] @
zoxore,

jel tačno ovo što kaže mali genije?

ako jeste, koji je model u pitanju?
[ Vlaja 011 @ 15.03.2017. 19:22 ] @
tvrdoglavi,

Nemam, pošto mi Gree više nije interesantan.

Mene je uputio na link http://www.gree.rs/mini_chiller.html
a tamo nema ponuđenog monobloka !

Zatraži od ponuđivača. Ali nisam siguran šta ćeš dobiti, jer je meni
odgovorio samo na najprostije od 5 pitanja (ko je proizvođač).

Ja sam samo ukazao na novi cenovni trend kod Gree-a.

Izgleda da se ljudi ne pecaju na imidz velike firme, i da im se
manipulacija sa oznakama finansijski obija o glavu.

[ Vlaja 011 @ 15.03.2017. 19:32 ] @
Evo nađoh nešto

https://www.sendspace.com/file/hqyq58
[ Brana Floyd @ 15.03.2017. 19:48 ] @
@tvrdoglavi

poslao sam ti mail sa karakteristikama Toshibe Estia HI POWER, baci pogled...
[ tvrdoglavi @ 15.03.2017. 19:54 ] @
Citat:
Vlaja 011:
tvrdoglavi,

Nemam, pošto mi Gree više nije interesantan.

Mene je uputio na link http://www.gree.rs/mini_chiller.html
a tamo nema ponuđenog monobloka !

Zatraži od ponuđivača. Ali nisam siguran šta ćeš dobiti, jer je meni
odgovorio samo na najprostije od 5 pitanja (ko je proizvođač).

Ja sam samo ukazao na novi cenovni trend kod Gree-a.

Izgleda da se ljudi ne pecaju na imidz velike firme, i da im se
manipulacija sa oznakama finansijski obija o glavu.


nema zato sto je prevara. to nema veze sa 11kw, ako je ulazna snaga maximalna 2,9kw, sa cop 2 na -15 ona ima maksimalno 6 kw, a tih 11kw ima mozda na plus 15 kad ne treba nikome.
[ SG kamikaza @ 15.03.2017. 20:36 ] @
Pa ne ide da tp prodaje neko ko u ponudi ima pelet,gorionike i sporete....
[ boro62promaja @ 15.03.2017. 21:32 ] @
@mali genije poslao sam ti slike izmjenjivaca na tvoj e-mail.
Mogu i ovde da ih okacim ako nekog zanima kako izgledaju samo moram napraviti resize picture !
[ neznam nisam odavde @ 15.03.2017. 23:33 ] @
okači mene zanimaju slike
[ boro62promaja @ 16.03.2017. 21:33 ] @
Evo ih :












[ boro62promaja @ 16.03.2017. 22:28 ] @
Po dole navedenoj principijelnoj (dosta detaljnoj) shemi gdje bi doslo automatsko odledjavanje ?
Ako neko od znalaca bude voljan pa da napise orjentacione vrijednosti temperatura (da uzmemo polaznu vanjsku Tho-A=-10C) kolike vrijednosti treba da budu za Tho-R=? Tho-D=? Thr-A=? i Thr-R=? bilo bi super !

Uobzirio sam u ovom slucaju samo sistem koji obezbjedjuje grijanje tj. Heating Cycle obiljezen isprekidanim strelicama. Ova shema mi je veoma prijemciva za shvatanje nacina funkcionisanja TP vazduh-voda i nebi bilo lose da neko od gorepozvanih kolega koji te stvari imaju u malom prstu prokomentarisu cijeli tok gasovite i tecne faze freona a narocito rezim rada elektro-ventila (na shemi obiljezeni kao solenoid valve) !

Nadam se da ne trezim previse a bilo bi korisno za siru populaciju forumasa na ovoj temi !

Pozdrav, Boro



[ zoxor @ 17.03.2017. 08:02 ] @
Sistem je kapilarni.
Solenoidni ventili su ili bypasevi ili dodatni povrat ulja morao bi detaljnije prouciti logiku.
To je sema relativno proste masine bez regulacije kolicine freona odnosno nema ni TXV ni EXV.
[ boro62promaja @ 17.03.2017. 08:15 ] @
@zoxor ako ti nije mrsko da detaljnije proucis shemu pa da nam to iskomentarises a takodje veoma vazno je i da imamo temperature za koje sam pitao u proslom postu ?!

Takodje sam nesto razmisljao da nebi bilo lose da u okvru ove teme pored frigo mehanike porazgovaramo o problemima elektronike i automatike u okviru ove oblasti jer vjerujem da mnoge ucesnike ovog foruma muce i takvi problemi !
[ zoxor @ 17.03.2017. 09:20 ] @
Otapanje se vrsi u odnosu na temperaturu isparivaca.
Detalje mozes naci u service manualima recimo Toshibinih uredjaja.
[ zoxor @ 17.03.2017. 09:49 ] @
Pokusacu da nadjem logiku defrosta nekog Carriera.

Evo malo slika sastavnih delova Carrier TP.





[ Vlaja 011 @ 17.03.2017. 12:04 ] @
Pitanje

Ako se u Valiantovu TP Voda-Voda kojoj je crkao orginalni Copeland kompresor, od 11Kw,
ugradi now Copeland kompresorom od 8Kw, šta će se dobiti, a šta izgubiti ?

Da li je zamemnom starog ZB kompresora savremenijim, TP unapređuje ?
[ zoxor @ 17.03.2017. 19:33 ] @
Dobiti: nista
Izgubiti: snagu a mozda i kompresor
Ako je novi kompresor efikasniji od starog za koji procenat isto moze da se dobije na nivou TP
[ boro62promaja @ 17.03.2017. 22:18 ] @
@zoxor hvala tebi jarane na trudu i strpljenju !
Gornju shemu sam postavio iz razloga jer zelim da sazvacem principe (a i detalje) rada TP vazduh-voda. Vjerujem da necu imati priliku da se susrecem sa tim sistemom (ali nikad se ne zna) jer sam trenutno na opciji geotermalne sonde sa direktnom ekspanzijom. Trenutno "vazem" kompresore. Ovi twin rotary DC invertoski upravljani a narocito Samsung i Toshiba mi se mnogo svidjaju ali ne znam gdje ima da se kupe. Vec sam se malo pogubio u silnim skracenicama BLDC, BDC, .... ali jasno mi je zasto nove tehnologije osvajaju svijet. Da li ima da se kupi automatika za invertorske kompresore (mislim na napajanje tj. Power Suplay jedinicu) ili to dolazi zajedno sa kompresorom. PWM upravljanje mi nije uopste strano ali u ovoj oblasti (frigo... kompresori... itd) sam potpuno nov pa polako verglam nebi li upalio ?!
[ Vlaja 011 @ 18.03.2017. 15:24 ] @
Još jedna ponuda sa KP - BOSH 9kw, oko 6500E

https://www.kupujemprodajem.com/Toplotna-pumpa-43946336-oglas.htm
[ zoxor @ 18.03.2017. 15:56 ] @
Dranje.
[ tvrdoglavi @ 18.03.2017. 16:21 ] @
Rajo kad planiras da uzmes neku tp da nas postedis malih oglasa? Mislim da svako od nas zna kako da vrti oglase. Ne vidim svrhu zaista. Ako ti treba neki savet oko odabira daj da to resimo
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 07:40 ] @
tvrdoglavi,

Mislim da je svrha foruma da članovi saznaju što više o tehničkim i tržišnim
činjenicama vezanim za TP.

Neki od članova pomažu svojim znanjem o tehnici, neki o ugradnji i eksplataciji,
a ja u poznavanju tržiošta.

Što se tiče mog odabira TP, pošto imam dobro i jeftino grejanje, a tražim jeftino,
a udobnije, ja čekam da se pojavi best-buy TP. Bilo među TP W-W, ili TP i V-W.

Ne žuri mi se, jer znam da su best-buy ponude retke.

mali genije reče da kod žohara ima takva ponuda, ali pošto on ćuti, izgleda da se
mali genije nije dobro informiso, ili...
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 09:17 ] @
A sta ti best buy u ww varijanti?

Imas ih za 2200-2500 da biras u on off varijanti gde hoces danas.
Za 3100-3300 sa touch panelom ako trazis vizuelni dozivljaj
~4000-4200€ za frekventno vodjenu,mozda i malo jeftinije.
U snagama koje tebi odgovaraju.
I sve rade posao,podjednako dobro.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 09:31 ] @
Best -buy w-w TP mi je kopija Simensove (Dimplex) TP.

Generalno, jedini isključiv zahtev mi je da ulazni izmenjivač bude aksijalnog (ne pločastog) tipa.

Ko nudi frekventno vođene?
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 09:41 ] @
Citat:
Vlaja 011:
tvrdoglavi,

Mislim da je svrha foruma da članovi saznaju što više o tehničkim i tržišnim
činjenicama vezanim za TP.

Neki od članova pomažu svojim znanjem o tehnici, neki o ugradnji i eksplataciji,
a ja u poznavanju tržiošta.

Što se tiče mog odabira TP, pošto imam dobro i jeftino grejanje, a tražim jeftino,
a udobnije, ja čekam da se pojavi best-buy TP. Bilo među TP W-W, ili TP i V-W.

Ne žuri mi se, jer znam da su best-buy ponude retke.


znaci ti si strucnjak za trziste? zato postavljas oglase iz kupujem prodajem? ja sam ceo svoj zivot ziveo u zabludi, nisam znao da je to ogledalo trzista. hvala. ocekujem onda uskoro da napravis neko istrazivanje buvljaka, sa sve snimcima i cenama. moze i intervjui sa prodavcima.

a kad kazes da se dobro i jeftino grejes, zasto to krijes? ovde svi znaju kako se ko greje i sa cim, i koliko trosi osim tebe? da li je to tajna poznavaoca trzista da kriju ono sto imaju da im ne bi neko ukrao patent?
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 09:47 ] @
Zohare,

U pravu si, BOSH 9kw, u Švedskoj, košta oko 4,000€ (sa pdv-om),
tako da je ponuđena cena na KP, od 6500€, zaista dranje.
[ zoxor @ 19.03.2017. 09:47 ] @
@Vlaja011 (cokacunami)

Koji ti je taj žohar (buba svaba)?
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 10:06 ] @
tvrdoglavi,

Tržište obuhvata sva mesta i oblike prodaje.

A KP pokriva sigurno vrlo značajan deo našeg tržišta, u mnogo čemu.
Ko god se pojavi na KP, to čini da poveća prodaju.

Šteta što i novodošli na KP misle da mogu da kopiraju prodavce
brendova i radioničkih TP - tj. da kriju cene i bitne tehničke podatke.

Što se mog sadašnjeg grejanja tiče, ne krijem ništa.
Sastoji se od noćnog grejanja el. kotlom, od 23 do 07h,
dnevnog grejanja klimama, za t>0C, od 07 do 23h, i
dnevnom grejanju na Centrometalov kotao na drva, na t<0C.

Pošto znam da će neko pitati zašto i noću ne koriostim klime,
odgovor je: zato sto su većina neinverteri, i zato što sa takvom
uštedom od oko 1000 din-mesečno, nemože da se kompenzuje
njihova amortizacioja, u radu u najnepovoljnijem, noćnom režimu.
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 10:22 ] @
znaci sad svi treba ovde da postavimo sto vise oglasa, sto komercijalnih sto malih kako bi zatrpali temu time?
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 10:25 ] @
Ja znam ja jedan slucaj gde su dva aksijalna u istoj tp procurela. Posle toga je nova tp kupljena.

Fr tp ww imas na dva mesta bar u mojoj blizini,da si malo vise pazio@umesto gledao kp vec si ih mogao zvati i informisati se. Jedna je firma u NS,druga u Srbobranu,cak stavise i saradjuju jedna sa drugom ako se ne varam.

Simens ne radi tp,moze samo ime da obezbedi i automatiku,a to cisto sumnjam da ce iko ovde da ti iskopira da bude bestbuy,.

I zbog cega je to iskljuciv zahtev,aksijalni izmenjivac!
[ tihi2 @ 19.03.2017. 10:47 ] @
Dati 5000evra za TP sa KP, bez garancije (sem ako je reč prodavca garancija), bez računa, bez podataka, bez bilo kakve podrške, bez ikakvog saznanja dal je radila i dal je pokvarena... za takvu kupovinu mora se biti ludo hrabar ili samo lud.
Još samo da je isporuči brzom poštom da se prodavac nikada ne vidi i magla je potpuna.
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 10:57 ] @
Nemas tihi pojma o trzistu. To se zove best baj a ne magla.
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 10:59 ] @
To je baj baj bejbe na kraju.
[ nesato @ 19.03.2017. 11:02 ] @
I evo grejna sezona se bliži kraju. Kakvi su računi za grejanje ove sezone?

Ja sam odustao v-v sistema, najviše zbog bunara. Komsija busio pre par dana, tek na 40m stao.
Jedino nisam i dalje siguran u vazduh-voda. I ako su mi ljudi sa ovog foruma usmeno objasnili sve a i sve sto sam procitao je na strani invertera. Hvala na trudu i vremenu. U mojoj okolini i dalje nema mnogo takvih sistema. Možda je problem nepoznanica a samim tim i ne znanje podešavanja parametara ili možda i vlažnost nije povoljna. Sve sto sam citao je da su ljudi koji ih imaju su uglavnom u Vojvodini.

Velike su mi to pare da uložim a da neću moći da se ogrejem u hladnim danima.
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 11:19 ] @
Neso...idi pogledaj po ruskim sajtovima naci ces inverter tp. A kamoli kod nas da se ne ogrejes.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 11:23 ] @
tihi2,

Ja ni led sijalice ne kupujem bez računa, garancije i isključivo od solidnih firmi.

To što neko oglašava prodaju preko KP samo po sebi nije ništa loše, ako iza toga
stoje račun, garancija i solidna firma.

S tim da ovde, zbog nefunkcionisanja pravne države, i firma daje malu sigurnost.
Jedina, kakva takva sigurnost je, brend proizvoda.
Uostalom, sam si pisao o kolegi koji je od "firme" kupio TP, pa ga je spasao samo
policiski pedigre prijatelja...
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 11:25 ] @
Ako ti ijednog trenutka sa vapduh voda bude hladno,mozda u januaru ponekad,mada cisto sumnjam,imas taj kotao i nalozis ga par dan i miran.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 11:25 ] @
SG,

A ja znam za jedan slucaj gde je devojka rodila blizance,...
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 11:31 ] @
Vrlo moguce....ali ne verujem da je na kp muza trazila.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 11:32 ] @
nesato,

TP W-W je samo za rečna priobalja i Vojvodinu, jer plivaju na vodi.

Kod mene, ljudi u koji na 1 km od Dunava imaju TP W-W je nalaze
već na 20-setak metara. U obilnim količinama.
A aksijalni ulazni izmenjivač je kakva takva sigurnost od prljave vode.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 11:44 ] @
nesato,

Ako si u kraju sa podzemnim vodama, TP W-W ti je bolje rešenje,
ako možeš da nađeš dobrog bunardziju.

Ako nisi, onda ti je sigurnije rešenje TP koja garantuje kapacitet do
-15C, kao Mitsubishi i neke druge.

A najsigurnije ti je da ugradnjom el. kotla, za 200-300€, tačno odrediš
stvarni toplotni gubitak kuće, pa tek onda kupuješ TP. I ujedno dobiješ
najjeftinije noćno grejanje kuće, od 23h do 07h ujutro, po 2 din za kwh.
[ Brana Floyd @ 19.03.2017. 11:55 ] @
Uglavnom TP A/W, koliko sam do sada video, imaju integrisane grejače, pa u pumpi praktično imaš i električni kotao, 2 u 1. Onda ni tih par hladnih dana u januaru ne bi trebalo da budu problem.
[ SG kamikaza @ 19.03.2017. 11:57 ] @
@brana

Upravo tako....jos pogotovu sto decko ima dva brojila na!raspolaganju.
[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 12:17 ] @
brana

Stim da ti je el. grejač na TP skuplji nego ceo el. kotao sa 4 grejača,
A kad ti on crkne, koštaće te više nego ceo nov el. kotao.
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 12:20 ] @
Kako skuplji kad ide u kompletu?
[ Brana Floyd @ 19.03.2017. 12:20 ] @
Možda, to nisam znao. Ali on bi se toliko retko uključivao, da bi mu trebalo mnogo vremena da crkne.
[ tvrdoglavi @ 19.03.2017. 12:22 ] @
To je poslednje sto ce da crkne s obzirom koliko ce se cesto koristiti
[ mali genije @ 19.03.2017. 13:55 ] @
Citat:
tvrdoglavi: To je poslednje sto ce da crkne s obzirom koliko ce se cesto koristiti

Ja jos ni jedan nisam menjao,ostadosmo bez posla,kinezi su bolji po tom pitanju,stalno ima nesto da se radi :-)
@nesato
evo jedne od 16kw na 350m2

[ Vlaja 011 @ 19.03.2017. 18:55 ] @
zoxor-e,

Izvini. Greška u kucanju.
[ zoxor @ 19.03.2017. 21:02 ] @
Bosch Siemens Veisman Valiant fali jos Coca-Cola da brendira neku kinesku tp pa ce tek ta biti best buy.
[ Vlaja 011 @ 20.03.2017. 12:34 ] @
Brendiranje je uobičajena praksa u poslovnom svetu, i većina
proizvođača TP prodaje svoje TP pod više brendova, bilo svojih
bilo tuđih, kao tzv. OEM proizvode.

Ako je proizvod kvalitetan, sve je u redu.

Problem za potrošače nastaje kada renomirana firma koristi svoje
ime i ugled brenda da prodaje manje kvalitetne proizvode po visokim
cenama. Na žalost, to je sve češća pojava.

No, stoji i činjenica, da TP koje se u Kini proizvode za svetske brendove,
se ne rade od "standarnih" kineskih delova, već od dellova koje koriste i
drugi renomirani proizvođači.

Što se Siemensa tiče, znam da u delu Voda-Voda TP, koristi Dimplex
(nemačke) toplotne pumpe.
[ zoxor @ 20.03.2017. 13:13 ] @
Apsolutno se slazem sa gore navedenim ali ipak treba da se napravi razlika izmedju jedne Toshibe ili Mitsubishija itd koji

imaju toplotne pumpe kao svoj proizvod od brendiranih kineskih ili malih evropskih manufaktura koji u svari taj proizvod

samo sklapaju od gotovih delova koje ne razvijaju niti prave oni.

Naravno takvi proizvodi itekako mogu biti jako kvalitetni ali mora postojati i razlika u ceni.

Pored toga prilikom kupovine vrlo vazna stvar mora biti i lokalna podrska tog proizvoda.
[ Vlaja 011 @ 20.03.2017. 14:40 ] @
U načelu se slažem sa zoxor-om,

s napomenom, da zbog nefunkcionisanja pravne države, ovde čak i ozbiljne firme dozvoljavaju
sebi da varaju potrošaće, ili im uskraćuju potpune informacije, zbog čega potrošač donosi
pogrešne odluke.

Zato je jedino bezbedno kupovati modele koji se i na zapadu prodaju pod istom oznakom
kao i kod nas.
A verovati možemo samo pismenim dokumentima koji su, pravno, proizvođačeva odgovornost.
Za sve usmene tvrdnje prodavca, tražite da vam da pismeni dokument propizvođača.
[ tvrdoglavi @ 20.03.2017. 14:50 ] @
Ja sam cuo da na KP daju sve napismeno
[ tihi2 @ 20.03.2017. 14:54 ] @
Treba račun. Dobro je pre kupovine navesti da je brat inspektor ili bar visoko pozioniran aktivista stranke na vlasti. Pa ako prodavac polako odustaje od prodaje... jedino je problem ako je on veći Baja nego kupac-folirant.
[ zoxor @ 20.03.2017. 17:53 ] @
Nije lose raspitati se da li brend ima ovlascenog ili "ovlascenog" distributera.
[ SG kamikaza @ 20.03.2017. 18:52 ] @
Imas,ako ti ista znaci,jednu firmu koja pravi tp ww sa izvedbom kontrole preko touch panela i ako se ne varam sa eev,za nekih ~3100-3200€. Garanciju daju 7 godina ali uz obavezan godisnji servis,tj ispiranje bunarskog izmenjivaca,koji kosta 70€.
Mozda si ih vec i zvao,sobzirom da si ranije spominjao bas tu cenu za ispiranje izmenjivaca.
Plocasti su izmenjivaci u pitanju,ali eto,mozda garantni period odnese prevagu.
[ Vlaja 011 @ 21.03.2017. 15:02 ] @
Zna li neko da mi objasni razliku između grejne sanage
i geotermične energije, kod TP V-V?

https://www.kapipump.com/toplotne-pumpe

[ SG kamikaza @ 21.03.2017. 15:28 ] @
Uporedi spregu protoka i geotermicke energije.
Ako dobro racunam,dodje da bunarskoh vodi skida oko 5c.

Neka me neko ispravi ako gresim.
[ zoxor @ 21.03.2017. 19:29 ] @
Citat:
Vlaja 011:
Zna li neko da mi objasni razliku između grejne sanage
i geotermične energije, kod TP V-V?

https://www.kapipump.com/toplotne-pumpe



Pa pitaj proizvodjaca.
[ BaneM75 @ 21.03.2017. 19:59 ] @
Citat:
Vlaja 011:
Zna li neko da mi objasni razliku između grejne sanage
i geotermične energije, kod TP V-V?

https://www.kapipump.com/toplotne-pumpe



Pa grejna snaga je koliko TP daje toplotne energije (koja se preda vodi za grejanje kuce).
Ona je priblizno jednaka zbiru elektricne energije koju trosi kompresor i energije koju TP "oduzme" od bunarske vode. (Za nesto je manja od tog zbira posto ima manjih gubitaka energije koja se ne preda vodi u sistemu grejanja).
Eto.

[ zoxor @ 21.03.2017. 21:28 ] @
U teoriji je: snaga kompresora + energija hladjenja = energija grejanja

Naravno u praksi ima dosta korekcija ove formule.

energija hladjenja je u stvari ta geotermicka enerija iz tabele.
[ Vlaja 011 @ 22.03.2017. 05:25 ] @
BaneM75 & zoxor-e,

Hvala
[ boro62promaja @ 24.03.2017. 03:52 ] @
Zna li neko koliki je toplotni kapacitet freona R-407 (u kilodzulima/kg) ?
[ boro62promaja @ 24.03.2017. 14:20 ] @
Nasao sam podatak - 0,920 KJ/kg K
[ BaneM75 @ 24.03.2017. 16:31 ] @
Citat:
boro62promaja: Nasao sam podatak - 0,920 KJ/kg K


Pod kojim uslovima je taj specificni toplotni kapacitet (temperatura i pritisak), posto je u rashladnim/grejnim uredjajima specificni toplotni kapacitet freona izuzetno varijabilna kategorija, pogotovu u gasovitoj fazi.
[ mali genije @ 24.03.2017. 17:35 ] @
@BaneM75
A da ti ja ustupim radionicu i alat pa da napravis vlaji jednu tp.:-).........

@Vlaja 011
Bereta HYDROLENYC UNIT 8kw 430.000
[ BaneM75 @ 24.03.2017. 18:28 ] @
[quote]mali genije: @BaneM75
A da ti ja ustupim radionicu i alat pa da napravis vlaji jednu tp.:-).........

Jok brate. Zna se ko vozi traktor (maheri) a ko otvara kapiju (teoreticari). :-))....
[ Gavara @ 08.04.2017. 06:24 ] @
Zvanican stav proizvodjavca koga zastupamo a i neko opste misljenje u struci je kada se desi probijanje izmenjivaca i mesanje freonske i vodene strane na toplotnoj pumpi da istu nije moguce 100 % remontovati i garantovati za njen rad.
Naime iako zamenite izmenjivac, filter ,izvuces vodu- vakumiras, nemoguce je da negde ne ostane nesto vlage. Naravno posle u radu voda se mesa sa uljem i freonom javlja se kiselina koja struze bakar i zacepljava cevovod.
Da li je to bas tako?
Zao mi je da ako je to kraj pumpe, a mislim da proizvodjac ima to misljenje samo da bi uvalio novu.
Imali neko NS ko bi garantovao za remont?

[ mali genije @ 08.04.2017. 08:52 ] @
[quote]Gavara: nemoguce je da negde ne ostane nesto vlage./quote]


Nemoguce je da napravis 100% vakuum u sistemu ali je moguce da se ukloni sva vlaga iz sistema,naravno uz odgovarajucu opremu i ako vlaga nije duze vreme prisutna da se vec napravila neka steta na uredjaju..
[ tvrdoglavi @ 08.04.2017. 18:38 ] @
vrlo cesto je takva popravka blizu cene novog uredjaja pa se ne isplati kockanje sa starim
[ Brana Floyd @ 08.04.2017. 19:46 ] @
Jel se takav kvar često dešava?
[ mali genije @ 08.04.2017. 19:49 ] @
Citat:
tvrdoglavi: vrlo cesto je takva popravka blizu cene novog uredjaja pa se ne isplati kockanje sa starim

Kolega nisi u pravu,takve popravke nisu skupe ako vec voda/glikol nije napravio vec neku stetu u sistemu.
A mislim da ce i BaneM75 da se slozi,mada on nije validan jer ima debeo popust:-)...
[ tvrdoglavi @ 08.04.2017. 19:54 ] @
moguce genije, vise sam se susretao sa tim situacijama na cilerima, pa tamo to bude kako sam i naveo. inace se voda/voda tp ne bavim pa nemam uvid.

nego, jesi li video nesto sa onim tvojim drugarom? :)
[ mali genije @ 08.04.2017. 20:10 ] @
Navadio se genije vode i na cilerima :-)
Covek ima dva kom i obe mu trebaju al je raspolozen da se poigramo malo tako da ti vidi sa onim tvojim
nek nadje unutrasnje.
Jos samo da se ja organizujem za malo sl. vremena
[ tvrdoglavi @ 08.04.2017. 20:11 ] @
e jbg. ajde videcu da li je raspolozen za prepustanje klime za igranje, posto i njemu treba jedna spoljna :)
[ BaneM75 @ 08.04.2017. 20:12 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tvrdoglavi: vrlo cesto je takva popravka blizu cene novog uredjaja pa se ne isplati kockanje sa starim

Kolega nisi u pravu,takve popravke nisu skupe ako vec voda/glikol nije napravio vec neku stetu u sistemu.
A mislim da ce i BaneM75 da se slozi,mada on nije validan jer ima debeo popust:-)...


Slazem se u potpunosti, kad sam vec prozvan.

Licno mislim da kad probije izmenivac ta rupica bude minimalna, skoro nevidljiva, ali freon pod visokim pritiskom krene da brboce i sisti... Ako se ispusti voda iz izmenjivaca pre nego sto iscuri ceo freon (sto je kod mene trajalo vise od sat vremena) i jos malo kompresorom prosusi vodena strana, mislim da su male sanse da voda udje u sam sistem. A ako i udje kapilarno ostace u izmenjivacu,jer cim iscuri veca kolicina freona, LP presostat ce zaustaviti kompresor. Dakle pritisak freona u sistemu (dok skroz ne iscuri je veci od pritiska vode, tako da ista nece odmah uci kroz izmenjivac.
To je moje teorijsko misljenje, a genije ga je prakticno potvrdio posto masina sljaka od jesenas, nakon zamene procurelog isparivaca.

[ zoxor @ 08.04.2017. 20:29 ] @
Pucanje izmenjivaca nije tragicno ako se na vreme primeti.

Ako udje voda u freonski krug to je itekako problem.

Moze sva vlaga da se ukloni ali zahteva puno vremena.

Popravka zahteva vreme placanje tog vremena moze da prevazidje kostanje nekog (jeftinog) uredjaja.

Ali pucaju izmenjivaci i na masinama od 50.000 ili 100.000 eura i naravno ne menjaju se novim masinama.
[ rade.zrnic @ 08.04.2017. 20:36 ] @
[quote]mali genije:
Citat:
Gavara: nemoguce je da negde ne ostane nesto vlage./quote]


Nemoguce je da napravis 100% vakuum u sistemu ali je moguce da se ukloni sva vlaga iz sistema,naravno uz odgovarajucu opremu i ako vlaga nije duze vreme prisutna da se vec napravila neka steta na uredjaju..


Čim dođe do perforacije pada pritisak u freonskoj instaalciji, čim padne pritisak na 0,2 Bara, presostat ne dozvoljava uključenje osim ako ga "majstor" nije premostio. Pošto će vlasnik instalacije verovatno vrlo brzo reagovati jer mu sprava ne radi, predpostavićemo da nije došlo do potapanja kompletne instalacije. Nije potrebna nikakva specijalna oprema za popravak osim one standardne koju koriste frigomehaničari čak i da postoji odvajač ulja u sistemu.
Postupak je vrlo prost.
Vakuumiranje do najniže tačke posle zamene izmenjivača, zamena sušača i upotreba freona 11 koji će pokupiti na sebe svu vlagu i preneti na filter-sušač. Rad sistema u tim uslovima je oko sat vremena.
Posle toga se freon izvlači, menja se sušač, vakuumiranje se obavlja ponovo i upušta se odgovarajući freon u tačnoj količini.
Postupak je mnogo jeftiniji od zamene kompletne pumpe.
Salut
[ Gavara @ 08.04.2017. 21:01 ] @
Vidim da su misljenja podeljenja kao sto sam I znao.
Vlasnik je kasno primetio da je voda usla u freonski krug posto toplotna pumap ima dva nezavisna modula koji funkcionisu kao dve pumpe.
Automatika potpuno otkazala. Software nista nije kontao pa je I pokrecao kompresor onako dva tri pokreta pa zaustavi.
Bojim se da je masina gotova...
[ zoxor @ 08.04.2017. 21:17 ] @
[quote]rade.zrnic:
Citat:
mali genije:
Citat:
Gavara: nemoguce je da negde ne ostane nesto vlage./quote]


Nemoguce je da napravis 100% vakuum u sistemu ali je moguce da se ukloni sva vlaga iz sistema,naravno uz odgovarajucu opremu i ako vlaga nije duze vreme prisutna da se vec napravila neka steta na uredjaju..


Čim dođe do perforacije pada pritisak u freonskoj instaalciji, čim padne pritisak na 0,2 Bara, presostat ne dozvoljava uključenje osim ako ga "majstor" nije premostio. Pošto će vlasnik instalacije verovatno vrlo brzo reagovati jer mu sprava ne radi, predpostavićemo da nije došlo do potapanja kompletne instalacije. Nije potrebna nikakva specijalna oprema za popravak osim one standardne koju koriste frigomehaničari čak i da postoji odvajač ulja u sistemu.
Postupak je vrlo prost.
Vakuumiranje do najniže tačke posle zamene izmenjivača, zamena sušača i upotreba freona 11 koji će pokupiti na sebe svu vlagu i preneti na filter-sušač. Rad sistema u tim uslovima je oko sat vremena.
Posle toga se freon izvlači, menja se sušač, vakuumiranje se obavlja ponovo i upušta se odgovarajući freon u tačnoj količini.
Postupak je mnogo jeftiniji od zamene kompletne pumpe.
Salut


Sta znaci: "rad sistema je oko sat vremena" ?
[ mali genije @ 09.04.2017. 08:15 ] @
Citat:
Gavara:
Vidim da su misljenja podeljenja kao sto sam I znao.
Vlasnik je kasno primetio da je voda usla u freonski krug posto toplotna pumap ima dva nezavisna modula koji funkcionisu kao dve pumpe.
Automatika potpuno otkazala. Software nista nije kontao pa je I pokrecao kompresor onako dva tri pokreta pa zaustavi.
Bojim se da je masina gotova...

Ne ide mi nikako da skontam da je skroz otkazala automatika,L.P. i H.P. i F.S. izbacuju ceo uredjaj iz funkcije,jedino ako nije neko cackao po
setovanju parametara i premostavao zastite.
[ zoxor @ 09.04.2017. 08:28 ] @
Ako pukne izmenjivac gde postoji konstantna dopuna vodom sto je kod TP bunarska voda jednostavno

freon iscuri voda udje u sistem poraste pritisak i elektronika dobije uslove da pusti kompresor (deza vi)
[ mali genije @ 09.04.2017. 08:30 ] @
[quote]rade.zrnic:
Citat:
mali genije:
Citat:
Gavara: nemoguce je da negde ne ostane nesto vlage./quote]


Nemoguce je da napravis 100% vakuum u sistemu ali je moguce da se ukloni sva vlaga iz sistema,naravno uz odgovarajucu opremu i ako vlaga nije duze vreme prisutna da se vec napravila neka steta na uredjaju..


Čim dođe do perforacije pada pritisak u freonskoj instaalciji, čim padne pritisak na 0,2 Bara, presostat ne dozvoljava uključenje osim ako ga "majstor" nije premostio. Pošto će vlasnik instalacije verovatno vrlo brzo reagovati jer mu sprava ne radi, predpostavićemo da nije došlo do potapanja kompletne instalacije. Nije potrebna nikakva specijalna oprema za popravak osim one standardne koju koriste frigomehaničari čak i da postoji odvajač ulja u sistemu.
Postupak je vrlo prost.
Vakuumiranje do najniže tačke posle zamene izmenjivača, zamena sušača i upotreba freona 11 koji će pokupiti na sebe svu vlagu i preneti na filter-sušač. Rad sistema u tim uslovima je oko sat vremena.
Posle toga se freon izvlači, menja se sušač, vakuumiranje se obavlja ponovo i upušta se odgovarajući freon u tačnoj količini.
Postupak je mnogo jeftiniji od zamene kompletne pumpe.
Salut

Vakuumiranje do naj nize tacke posle zamene izmenjivaca...ovo mi nije jasno.Koliko je to u nekim mernim jedinicama?

[ mali genije @ 09.04.2017. 08:34 ] @
Citat:
zoxor:
Ako pukne izmenjivac gde postoji konstantna dopuna vodom sto je kod TP bunarska voda jednostavno

freon iscuri voda udje u sistem poraste pritisak i elektronika dobije uslove da pusti kompresor (deza vi)

Slazem se sa tobom u potpunostiali ali mi se takav slucaj jos nije desio.Uglavnom posle dva eventualno tri neuspesna starta
automatika izbacuje uredjaj iz rada bez mogucnosti restarta strucnog lica.

[ zoxor @ 09.04.2017. 11:08 ] @
Nazalost doziveo par puta.
U Podgorici recimo rukovaoci uporno resetovali masinu punu vode zaribalo pet scrollova po 40kW steta 20k eura.
U jaffi pustili rukovaoci screw kompresor od 400kW do vrha punog vode srecom preziveo pukla samo cev na potisu.
Najcesce rukovaoci primete problem ali ne uvek.
Na VMA imam rukovaoce kontrolisu masine na sat vremena pretprosle godine svatili su pucanje cevi iako je masina
izgubila tek 70kg od mogucih 980kg ;-)
[ Gavara @ 09.04.2017. 14:08 ] @
TAcno tako. Nije bas bunarska voda ali voda izmedju izmenjivaca I bunarske vode je prodrla I drzala 2 bara u sistemu. Nema tu LP I sl. Software nista nije skontao. Jedino kompresor krene par udara I stane pa ponovi to za 2 min ponovo.
[ mali genije @ 09.04.2017. 14:16 ] @
Citat:
Gavara: TAcno tako. Nije bas bunarska voda ali voda izmedju izmenjivaca I bunarske vode je prodrla I drzala 2 bara u sistemu. Nema tu LP I sl. Software nista nije skontao. Jedino kompresor krene par udara I stane pa ponovi to za 2 min ponovo.

Da se to resiti ako nije stajala predugo u takvom stanju,izmenjivac je smrzao ili nesto drugo?
[ Gavara @ 09.04.2017. 14:26 ] @
Ti ljudi su aljkavusi. Mene su zvali posle dva dana tako da ko zna u kakvom je stanju uredjaj.
Mene zamina I zasto se to desilo.
Proizvodjac naravno odbacuje mogucnost lose izradjenog izmenjivaca.
Naravno njihova je prica da je verovatno temperature izlazne vode bila niska I da je Freon zaledio vodu I napravio led te pukotinu u izmenjivacu.
Taj uredjaj je setovan da se iskljuci kada je izlazna temperature iz evaporatora manja od 2 C .Software ga gasi I daje Lo brine Out gresku. Pali ga ponovo tek na 6 C. Ako je neko cackao I dirao taj parameter onda je moguce I to.
Ali taj uredja ima dva ista nezavisna modula. Jedan gore koji je otisao I jedan dole.
Oba se koriste u radu jer prvi ima priortet snitarnu a drugi grejanje.
Pa kako je onda drugi ostao citav?
[ mali genije @ 09.04.2017. 14:39 ] @
Nema to veze sto su aljkavi,koliko ja ovde kapiram greska je zato sto se voda nalazila u krugu izmedju bunarskog i izmenjivaca tp.
Tu je trebao da bude glikol i 2c je prenisko za vodu u sistemu.Tu je moguca greska senzora temp. na isparivacu ili je zablokirala pumpa
a nema detektor protoka.
[ Gavara @ 09.04.2017. 15:45 ] @
Kada toplotna pumpa ima na sebi hidro modul a ne obrtanje freonskog ciklusa I 4 kraki ventil da obrce grejanje/hladjenje onda ne mozes da imas glikol na toj strani jer u jednom trenutku kada imas aktivno hladjenje vode iz objekta krene na tu stranu a pri tom putu mesa se sa vodom na hladnoj strani. Tako da bi trebao onda da imas glikol u celom objektu sto je skupo.
Imam pumpe koje 10 godina stoje na ovako podesene pa nikavih problema.
Sto je donji modul ostao OK?
Postavicu vecu izlaznu temperaturu ali opet nemam odgovor
[ Gavara @ 09.04.2017. 15:47 ] @
Voda u sistemu nije bila 2C niti je neko rekao da je bila tolika.
Kazem da toplotna pumpa ima zastitu da kada joj na izlazu bude 2C (sto znaci da je ulaz tada 7 C) javi alarm I zaustavi rad.
[ zoxor @ 09.04.2017. 16:12 ] @
U 90% slucajeva isparivac puca od zaledjivanja a kondenzator od srapnela.

Ali postoji tih 10% gde nama logicnog objasnjenja osim zamora materijala.
[ mali genije @ 09.04.2017. 16:14 ] @
Citat:
Gavara: Voda u sistemu nije bila 2C niti je neko rekao da je bila tolika.
Kazem da toplotna pumpa ima zastitu da kada joj na izlazu bude 2C (sto znaci da je ulaz tada 7 C) javi alarm I zaustavi rad.
mislio sam na zastitnu temp. al se pogresno izrazio.
Tu sad ostaje samo gledanje u kuglu zasto je smrzao,opcija ima koliko hoces.
Meni nikad nece biti jasno da neko da par hiljada e. i na kraju mu zao da doda jos i sipa glikol,a to nije ni 10% od investicije.


[ Gavara @ 09.04.2017. 18:16 ] @
Ma glikol je ima i svojih nedostataka. Neprenosi uopste toliko dobro energiju kao voda.
Nekao mi se cini u celoj ovoj prici da ce biti los kvalitet izmenjivaca (star 5 godina) ali ko sto kazete nemoguce je znati.
Hvala na analizi!
[ mali genije @ 09.04.2017. 18:43 ] @
Citat:
Gavara: Ma glikol je ima i svojih nedostataka. Neprenosi uopste toliko dobro energiju kao voda.
Nekao mi se cini u celoj ovoj prici da ce biti los kvalitet izmenjivaca (star 5 godina) ali ko sto kazete nemoguce je znati.
Hvala na analizi!

Ja pre tipujem na smrzavanje jer je voda u sistemu i jako niska zastita.
Sto se tice glikola i prenosa energije nisam merio razliku izmedju glikola i vode,u praksi sam video da isti sistem odlicno
radi i sa glikolom i sa vodom.
I cisto informativno da znas da se moze proveriti dal je smrzao izmenjivac.
[ Gavara @ 09.04.2017. 18:50 ] @
Odlicno!

Kako?
[ rade.zrnic @ 09.04.2017. 20:37 ] @
Glikol je organsko jedinjenje koje jednako dobro prenosi toplotu kao i voda sa više prednosti u odnosu na vodu. Pritisak u glikolnom krugu neznatno raste pri povećaju temperature na kojoj bi voda već bila u parnom stanju i eksplozivna. Antifriz u automobilima. Wikipedija, etilen-glikol. Inertan prema metalima, rđanje zanemarljivo. Vrlo niska tačka zamrzavanja; vrlo visoka taka ključanja.
Bure glikola od dvesta litara košta na veliko 40-50000 din.
Primer koji sam pokušao da objasnim pre nekoliko postova se odnosi na čiler što je isto što i TP.
Temperatura isparenja freona nesme da padne ispod -10 stepeni celzijusa što je ekvivalentno recimo za R-404 pritisku od oko tri bara.
Temperatura glikola neće biti niža od nule tako da se voda neće mrznuti u glikolno- vodenom izmenjivaču. Isto to važi i za freonsko-vodeni izmenjivač sa tim da je pritisak i temperatura isparenja freona nešto viša što je daleko viši pritisak u odnosu na pritisak u vodenom krugu. Presostati su vezani u seriju i samo u teoriji mogu da zakažu dva ili više, samo će neko "pametan" da premosti i pokrene spravu pre nego proveri pritiske.
Što se tiče vakuumiranja... Frižiderdžije uglavnom koriste jednostepene i dvostepene pumpe, koje mogu da dostignu 250 milibara apsolutnog pritiska ili -250 milibara atmosferskog pritiska što je više nego dovoljno da se isisa i poslednji molekul vode. Apsolutna nula nije dostignuta ni u laboratoriji.
Freon R11 se koristi uglavnom u slučajevima kad bilo kakav tečnost penetrira u sistem, čak i ulje kao što je motorno i u kombinaciji sa prašinom. U slučaju da kompresor tj. rashladni sistem koristi freone koji zahtevaju POE ulje, obavezna je zamena kompletne količine ulja.
[ idm @ 10.04.2017. 05:14 ] @
Gavara ,

molio bih te da mi u pp napišeš svoju e-mail adresu ! hvala unapred !
[ zoxor @ 10.04.2017. 05:35 ] @
@rade.zrnic

Ako je ciler sa R134a a zgrada ima 60m gde je veci pritisak sa strane vode ili freona?

Treba mi jedno dva bureta R11 gde moze da se kupi?
[ rade.zrnic @ 10.04.2017. 18:43 ] @
Zoxor-e,
Kad pritisak vode bude regulisan vodenim stubom, onda će i proračun za debljinu zida upotrebljenih cevi biti primeren datim uslovima. Možeš kupiti i deset buradi R11 ako imaš para.
[ zoxor @ 10.04.2017. 18:58 ] @
@rade.zrnic

Svaki chiller (barem Carrier) deklarisan je do 10 bara ali to ne pomaze kod zamrzavanja.
Treba mi dva bureta nadji mi kontakt.
[ mali genije @ 10.04.2017. 21:39 ] @
Citat:
rade.zrnic:
Glikol je organsko jedinjenje koje jednako dobro prenosi toplotu kao i voda sa više prednosti u odnosu na vodu. Pritisak u glikolnom krugu neznatno raste pri povećaju temperature na kojoj bi voda već bila u parnom stanju i eksplozivna. Antifriz u automobilima. Wikipedija, etilen-glikol. Inertan prema metalima, rđanje zanemarljivo. Vrlo niska tačka zamrzavanja; vrlo visoka taka ključanja.
Bure glikola od dvesta litara košta na veliko 40-50000 din.
Primer koji sam pokušao da objasnim pre nekoliko postova se odnosi na čiler što je isto što i TP.
Temperatura isparenja freona nesme da padne ispod -10 stepeni celzijusa što je ekvivalentno recimo za R-404 pritisku od oko tri bara.
Temperatura glikola neće biti niža od nule tako da se voda neće mrznuti u glikolno- vodenom izmenjivaču. Isto to važi i za freonsko-vodeni izmenjivač sa tim da je pritisak i temperatura isparenja freona nešto viša što je daleko viši pritisak u odnosu na pritisak u vodenom krugu. Presostati su vezani u seriju i samo u teoriji mogu da zakažu dva ili više, samo će neko "pametan" da premosti i pokrene spravu pre nego proveri pritiske.
Što se tiče vakuumiranja... Frižiderdžije uglavnom koriste jednostepene i dvostepene pumpe, koje mogu da dostignu 250 milibara apsolutnog pritiska ili -250 milibara atmosferskog pritiska što je više nego dovoljno da se isisa i poslednji molekul vode. Apsolutna nula nije dostignuta ni u laboratoriji.
Freon R11 se koristi uglavnom u slučajevima kad bilo kakav tečnost penetrira u sistem, čak i ulje kao što je motorno i u kombinaciji sa prašinom. U slučaju da kompresor tj. rashladni sistem koristi freone koji zahtevaju POE ulje, obavezna je zamena kompletne količine ulja.

Slazem se u potpunosti sa gore navedenim jer su to stare medode koje su radili majstori i gde nije bilo mogucnosti da se sigurno proveri dal je ostalo vlage u sistemu.
Napretkom tehnike stanje se menja,postoje vakuumetri kojima se ocitava stanje vakuma i dal ima isparavanja.
Te vakum pumpe koje friziderdzije koriste su uglavnom za otpad jer ne mogu ni da dodju blizu ozbiljnog vakuuma (cast izuzetcima).



Evo ocitavanja vakuuma na jednom uredjaju koji se vakumira,kad padne ispod 300micron. garantovano nema nista za isparavanje u sistemu i da je suv.
Da bi se postigao ovakav vakuum u sistemu potrebna je kvalitetna oprema koja naravno i kosta,a friziderdzije je zaobilaze jer i kineska pumpa od 100e zakuca kazaljku na nulu:-) bez da spominjem neku egzotiku tipa pffeifer,edwards itd...
[ zoxor @ 10.04.2017. 23:07 ] @
@mali genije

Trenutno mi je na terenu ali slikacu ti Pfeiffer od 16m3 ;-)
[ mali genije @ 11.04.2017. 05:47 ] @
Citat:
zoxor: @mali genije

Trenutno mi je na terenu ali slikacu ti Pfeiffer od 16m3 ;-)

Nema potrebe,ja sam ga nabavio cika Peri:-) a imam i ja jednog Pfeiffer duo,,

na zalost samo 8m3..

[Ovu poruku je menjao mali genije dana 11.04.2017. u 07:02 GMT+1]
[ zoxor @ 11.04.2017. 07:01 ] @
Svaka cast!
[ apokalipso @ 11.04.2017. 19:39 ] @
Dragi prijatelji,
Moze li mala molba. Prijatelj planira da predje da grijanje toplotnom pumpom ali sistem voda voda jer je nasao izvor sa nekih 0,7l/sec. Povrsina koju grije je 180m2 i kaze da sa peletom tepmeratura na izlazu nije nikada prelazila 55C. Posto nemam iskustva sa voda-voda sistemon sta biste predlozili?
Unaprijed hvala svima na odgovoru
[ SG kamikaza @ 11.04.2017. 20:02 ] @
@apokalipso

Ja bih nevezano za pitanje iznad,zamolio vas ako nije tesko,da kazete neka iskustva sa solarnim kolektorom kod vas! Ima li nekih zapazanja,ppozitivnih ili negativnih?
Hvala
[ apokalipso @ 11.04.2017. 20:35 ] @
Eeeeeeee
Nisam se dugo javljao jer mi je sistem podesen extra i prezadovoljan sam ali nakon sto je kolega sa foruma dosao i "dostelovao" elektroniku od solara. Danas je npr po "sarenom" danu uspjelo da zagrije cak 54C sistem i bafer od 500l. Moracu sacekati da vidim kako ce secljetos ponasati sistem kada bude grijao 300l sanitarne pa da vidim da li ce se pregrijavati pa cu odluciti da li da kupim jos jedan kolektor. Za sada sve radi svoje zubadan prede potrosnja za mene mizerna.
[ SG kamikaza @ 11.04.2017. 20:41 ] @
Moze malo detaljnije? :-D
Sta je dostelovano!?! Neka zapazanja u toku zime? Bilo sta sto moze biti korisno?
[ apokalipso @ 11.04.2017. 21:52 ] @
Dostelovao je pritisak u sistemu i brzinu cirkulacione pumpe sto je bilo i logicno. Zbog zime i slabe enerije logicnije bi bilo da sistem radi sporije nego u ljeti kada je energija veca. A malo mi je tesko poroditi u odnosu na npr proslu zimu jer sam promijenio i pumpu a i postavio solar. Dvije su varijable u odnosu na proslu zimu. Vidim samo da je u odmosu na mart prosle godine potrosnja struje manja za 580KW
[ mali genije @ 11.04.2017. 21:56 ] @
Citat:
apokalipso:
Eeeeeeee
Nisam se dugo javljao jer mi je sistem podesen extra i prezadovoljan sam ali nakon sto je kolega sa foruma dosao i "dostelovao" elektroniku od solara. Danas je npr po "sarenom" danu uspjelo da zagrije cak 54C sistem i bafer od 500l. Moracu sacekati da vidim kako ce secljetos ponasati sistem kada bude grijao 300l sanitarne pa da vidim da li ce se pregrijavati pa cu odluciti da li da kupim jos jedan kolektor. Za sada sve radi svoje zubadan prede potrosnja za mene mizerna.

Jel ti to bio onaj celavi iz Ugrinovaca?..:-)
[ sunfan @ 11.04.2017. 22:53 ] @
Citat:
apokalipso:
Dostelovao je pritisak u sistemu i brzinu cirkulacione pumpe sto je bilo i logicno. Zbog zime i slabe enerije logicnije bi bilo da sistem radi sporije nego u ljeti kada je energija veca. A malo mi je tesko poroditi u odnosu na npr proslu zimu jer sam promijenio i pumpu a i postavio solar. Dvije su varijable u odnosu na proslu zimu. Vidim samo da je u odmosu na mart prosle godine potrosnja struje manja za 580KW


Drago mi je da si zadovoljan.

I fino podesavanje preko flow metra.

Nadam se da se vidimo uskoro, nikako da ovog malog genijalca ( pametnjakovica ) namolim da dodjemo zajedno po pumpu .

[ mali genije @ 11.04.2017. 22:56 ] @
Citat:
sunfan: Drago mi je da si zadovoljan.

I fino podesavanje preko flow metra.

Nadam se da se vidimo uskoro, nikako da ovog malog genijalca ( pametnjakovica ) namolim da dodjemo zajedno po pumpu .

Sa kilo jagnjetiune uslisavam molbu ne brini ;-)

[ sunfan @ 11.04.2017. 23:07 ] @
Dogovoreno

[ apokalipso @ 12.04.2017. 06:23 ] @
Vi dodjete ja castim janjetinom ovdje najboljom sto ima :-)
[ sunfan @ 12.04.2017. 06:48 ] @
Gospodin bio i ostao...

Vec cujem pametnjakovica kako se parkira :)
[ idm @ 12.04.2017. 08:42 ] @
apokalipso,

poslao sam vam pp poruku
[ mali genije @ 12.04.2017. 15:36 ] @
Citat:
sunfan:
Gospodin bio i ostao...

Vec cujem pametnjakovica kako se parkira :)

Upravo spremio buteljku dobrog merlota;-)

@Gavara ako nisi video P.P.
[ Vlaja 011 @ 15.04.2017. 17:55 ] @
Vrlo korisna informacija:

Pošto su nas "genijalci"iz Elektrodistribucije hendikepirali sa uličnim ormanima,
koji nisu napravljeni tako da potrošać može da sam podigne glavni osigurač,
kada iskoči, dugo sam se mučio sa tim problemom.

Konačno sam otkrio način da mi ulični glavni osigurači neiskaču:
Jednostavno, u kućnom ormanu za struju se ugradi još jedan set glavnih osigurača,
iste snage, ali B klase, koji su osetno brži, i oni iskaču pre uličnih (koji su C klase),
kada dođe do pojave koja izaziva iskakanje glavnih osigurača.
[ SG kamikaza @ 16.04.2017. 07:03 ] @
Hristos vaskrs svima koji slave danas,
Puno srece na porodicnom,poslovnom i emotivnom planu svima.
[ aca405 @ 22.04.2017. 22:30 ] @
Zdravo svima.

Da li ima izlagača na sajmu građevine sa toplotnim pumpama?

Trebalo bi uskoro da nabavim jednu vazduh-voda pa razmišljam da li možda ima i nekih sajamskih popusta.
[ mali genije @ 23.04.2017. 12:17 ] @
Citat:
aca405: Zdravo svima.

Da li ima izlagača na sajmu građevine sa toplotnim pumpama?

Trebalo bi uskoro da nabavim jednu vazduh-voda pa razmišljam da li možda ima i nekih sajamskih popusta.

Veci popust mozes da dobijes ovde :-)
[ Gavara @ 26.04.2017. 21:30 ] @
Forumasi pomoc

Toplotna pumpa vazduh/voda, monoblok, opseg rada u grejanju do -25 C gornja granica nebitna, daje na izlazu 65 C, snaga 20 kW.

Imate li neke modele i proizvodjace za preporuku?

Hvala
[ tvrdoglavi @ 26.04.2017. 21:43 ] @
Van svake logike je grejati vodu na 65 sa tp vazduh voda
[ tihi2 @ 27.04.2017. 00:10 ] @
A i uopšte na toliku temperaturu sa TP.
[ zoxor @ 27.04.2017. 08:30 ] @
Standardne toplotne pumpe vazduh-voda mogu da daju 45C na -20C

Toplotna pumpa koja moze da da 65C na -20 je preskupa i ima vrlo nizak COP
[ SG kamikaza @ 27.04.2017. 09:47 ] @
A kakav objekat/korisnik ima takve zahteve za koriscenje tp u tom rezimu?
[ tvrdoglavi @ 27.04.2017. 14:31 ] @
Samo nerealan ako mene pitas
[ Gavara @ 27.04.2017. 14:55 ] @
Ma ne ne ljudi upitanju je opklada.
Nasao sam na netu daje 65C, ali posle -15 C daje 63 C I radi do -25 C

Hvala dobio sam klopu!
[ boro62promaja @ 02.05.2017. 10:49 ] @
Pitanje za kolege koje su imale dodira sa busenjem bunara (fi 100-150mm); koje pumpe za isplaku su najbolje i kako znati do koje visine "baca" pumpa ako na njoj nema nikakvih oznaka (pumpa je centrifugalna sa kolom precnika 500mm ulaz i izlaz su fi 100mm, pogon preko remenice). Da li se takva moze koristiti za isplaku busotine od 150 metara dubine ?

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 02.05.2017. u 12:44 GMT+1]
[ boro62promaja @ 02.05.2017. 11:45 ] @
Pretpostavljam da su to klipne pumpe ali gdje ih naci ???
[ SG kamikaza @ 02.05.2017. 13:53 ] @
Na potis pumpe stavis manometar,i svakih 1bar dobijas ~10m visine. Shodno porastu visine,pada i protok.
Verujem da bi za takve dubine busenja sto veci i protok i pritisak trebali,da ne bi busotina "popila" svu vodu za isplaku.
Kod mene je za busenje ovih ravnicarskih bunara do 20m, koriscena benzinska pumpa,zaboravio sam protok,ali je rupa popila jedan deo za isplaku.
[ boro62promaja @ 02.05.2017. 16:21 ] @
OK, dragocijen podatak u svakom slucaju !
Da li je off-topic da na ovoj temi pricamo o busenju ?
[ mali genije @ 02.05.2017. 16:29 ] @
Citat:
boro62promaja: OK, dragocijen podatak u svakom slucaju !
Da li je off-topic da na ovoj temi pricamo o busenju ?

Jeste
[ aca405 @ 02.05.2017. 17:49 ] @
Pošto planiram nabavku pumpe vazduh-voda, molim pomoć oko izbora i dimenzionisanja.

Trenutno grejem kuću kotlom na struju, uglavnom sa 6KW snage, a kada su bili veliki minusi u januaru-februaru, tada sam grejao sa 12 KW. Kuća je dobro izolovana (sendvič zid-50cm), stolarija nova PVC, greje se prizemlje i sprat a potkrovlje nije uređeno tako da to možda bude aktuelno kasnije.

Grejanje je podno uz dodatna 2 fan coil-a u prizemlju (retko ih koristim) i 2 sušača u kupatilima.
Izlaz na kotlu mi je podešen na 50 stepeni i to ide direktno u fan-coil-e i sušače a regulacijom na oko 37 stepeni ide u podno grejanje.

Opciono, koristio bih toplotnu pumpu i za grejanje sanitarne vode (planiram bojler sa izmenjivačem 150-200l).

Pumpom bih hladio kuću (pošto nemam klime) koristeći instalirane fan-coil uređaje, tako da planiram instaliranje pre leta i vrućina.

Pretpostavljam da moje potrebe pokriva neka pumpa do 12 KW (možda i manje) ali mene interesuje da li je pametno ići na tu dimenziju ili malo manju, pa pri velikim minusima da dodatno koristim grejače od instaliranog kotla?

Da li je potrebno povećati snagu pri računanju ukoliko se greje sanitarna voda?

Kod pumpi koje nisu inverter, savetuje se ugradnja bafera a mene insteresuje da li bafer može da se izbegne ukoliko se postavi bojler za sanitarnu vodu?

Takođe, interesuje me savet da li se isplati dati više i uzeti inverter ili ići na jeftiniju varijantu sa on-off.

Vidim da na forumu ima ljudi koji prodaju i instaliraju pumpe pa može i ponuda na PM.
[ goran.mg @ 02.05.2017. 19:11 ] @
Citat:
boro62promaja:
OK, dragocijen podatak u svakom slucaju !
Da li je off-topic da na ovoj temi pricamo o busenju ?


Pa i nije. Ima nas koji imamo voda voda i bunari , bušenje su sastavni ako ne i najkritičniji deo sistema. Tvoj bunar jeste van teme jer verovatno nije namenjen za tp.

30m bunar je ispiran sa pumpom od 4kW i samo snagu znam :)
[ SG kamikaza @ 03.05.2017. 17:46 ] @
@aca405

Ako si 12kw koristio na elektro kotlu zimus na minusima,znaci da ti treba 12kw toplotne snage na recimo -10 do -15,zavisno kakav je maksimalni minus kod tebe bio,i da li ke tih 12kw grejaca bilo na knap ili malo viska. Nisi neku kvadraturu naveo,ali bi ~10-12kw gubitaka na tom minusu bila neka kuca onako odoka oko 200mkv,ili se varam.
Ako ides na varijantu da imas grejanje sa tp do nekog normalnijeg minusa,a da opciono dogrevas kotlom ili cak grejacima u tp,verovatno bi trebala manjeg kapaciteta.

Po pitanju upotrebe fc,misljenja su razlicita...opet zavisno da li si zahtevniji ili liberalniji po pitanju subjektivnog osecaja vazduha koji fc izduvava. Nema smisla raditi tp i ici na 50c grejanja vode,po meni barem.
Opet ako planiras aktivno hladjenje,da li imas reseno pitanje odvoda kondenza.

Bojler sa izčenjivacem ne bi mogao biti zamena za at,on ti u stvari dodje kao posebno grejno telo.
Kolega je zimus kod njega to probao u bojleru od 100l preko izmenjivaca da sa tp zagreva bojler,nije mu se ucinilo efikasno,pa je vratio sve na staro. Nisam siguran da smo se razymeli kako je sve spojio,pa da ne komplikujem.
Neke kvalitetnije tp imaju odvojene module za sanitarnu vodu,ali to kosta dodatno.

On off ili inverter....opet pitanje koliko ti smetaju oscilacije temperature vode u sistemu kod on off. Ili tezis komforu kod inverter tp,koji opet kosta. Najvise zavisi od tebe,koliko mozes i zelis da se pruzis.
Takoreci kapitalna je investicija u pitanju,pa treba dobro razmisliti.

Mozda sam ti ja sad vise pitanja postavio,nego sto si ti mozda zeleo odgovora,ali sve treba dobro razmotriti pre konacne odluke.
[ aca405 @ 04.05.2017. 22:07 ] @
Koristio sam 12KW na najvećim minusima a 6KW većinom zime ali možda je moglo i sa manje od 12 (kotao mi je 24KW pa imam samo mogućnost po 6 da povećam).

Grejna površina (Pr+1) je 143 m2, a imam i nesređeno potkrovlje od 53 m2 koje ne grejem ali razmišljam da ga uzmem u računicu za nekada kasnije kada to uredim. Izolacija na potkrovlju je stiropor 5cm na podu i to planiram da poboljšam vunom ispod crepa tj. dasaka, pa ću smanjiti još malo gubitke.

Za grejanje, skoro da uopšte ne koristim FC (možda par dana godišnje kada hoću brzo da ugrejem). FC će se najviše koristiti za hlađenje. Sušači u kupatilu su predimenzionirani pa možda i mogu da idem sa nižom temperaturom od 50 kako sam sada radio.

FC imaju izvedena creva napolje za kondenz tako da tu nemam problema.

Što se tiče akumulatora toplote, gledao sam neke konfiguracije bez akumulatora sa bojlerom ali nisam siguran da li to važi samo za inverter.

Bojler je kao što rekoh opciona varijanta, ali opet kada već radim treba videti koliko to dodatno košta.

Svaka soba ima termostat koji sam isprogramirao i on uključuje aktuatore koji otvaraju određene grejne krugove podnog grejanja, tako da tim principom regulišem temperature u sobama i možda bi manje uticale razlike u temperaturama kod on-off varijante umesto invertera.

Opet, ako moram da dodam na to i bafer tj. akumulator toplote, moram onda da vidim kolika je tu razlika u ceni tj. doplata da se odmah odlučim na inverter varijantu.

Budžet mi je ograničen pa gledam da izvučem maksimum.

Hvala na pomoći i ako još imate neku preporuku slobodno napišite.


[Ovu poruku je menjao aca405 dana 04.05.2017. u 23:24 GMT+1]
[ tihi2 @ 05.05.2017. 13:20 ] @
Kakva je preporuka za čišćenje spoljnje jedinice TP ili klime?

Kako, čime, koliko često?

Treba li to uopšte raditi ili je dovoljno čišćenje koje odradi defrost?
[ mali genije @ 05.05.2017. 19:55 ] @
Citat:
tihi2: Kakva je preporuka za čišćenje spoljnje jedinice TP ili klime?

Kako, čime, koliko često?

Treba li to uopšte raditi ili je dovoljno čišćenje koje odradi defrost?
Citat:
tihi2: Kakva je preporuka za čišćenje spoljnje jedinice TP ili klime?

Kako, čime, koliko često?

Treba li to uopšte raditi ili je dovoljno čišćenje koje odradi defrost?

To sto odradi defrost nije ciscenje,treba hemiski da se tretira.Neces poverovati sta sve ispadne iz pumpe kad se odradi kako treba sa pravom hemijom

@aca405
Koliki je budzet?
[ aca405 @ 09.05.2017. 17:14 ] @
Budžet će biti oko 5000 EUR, za intverter varijantu.

Još razmišljam i skupljam ponude jer sam očekivao manju investiciju pa da vidim kolika je cena za on-off sistem.

Razmišljam o isplativosti investicije jer ove zime sam se grejao za 97.000 Din, ulazio u crvenu tarifu (jedno brojilo). Ako bih smanjio račun 4 puta, to je ušteda grubo od 580 EUR godišnje. To je više od 8,5 godina dok dođem do nule. Ne znam da li je takav odnos i kod drugih koji su kupovali toplotne pumpe.

Moram još malo da se preračunam šta mi je pametnije da uradim.

Slobodno pišite ako ima komentara, predloga ili preporuka. Nadam se da mi je računica tačna.
[ Goranto @ 17.05.2017. 07:50 ] @
Da li klima uređaji (vazduh-vazduh) imaju manji COP od toplotnih pumpi voda-voda ?
[ examples @ 17.05.2017. 11:59 ] @
Pozdrav svima
Izlistao sam temu unazad, ali ipak nisam dosao do pravih odgovora za mene.
Stanje je: 80m2 sprat. Zidovi 25+5(stiropor/trska)+5. alu stolarija. Na tavanu ploca+15cm izolacije + 5cm daska uz crep. U principu prilicno dobro ususkano mada se razmisljam da poredjam jos 10tak cm stiropora po tavanu.
Pre dve godine zakaceni radijatori, dodato +15-20% clanaka vise zbog TP. Pre toga se grejao na jednu TA pec i bilo je onako, nedovoljno pa se pomagali grejalicama u kupatilu i sobi. Sad trenutno nekakav najjeftiniji strujni kotao i ove zime je par puta bas bolelo. Temperatura u kuci na 21.5-22c
Prvo sam razmisljao o vazduh-voda resenju i vidim da se ranije spominjao Viessman, tu sam dobio najnizu ponudu za vitocal s200 oko 3500e (novo). Ali me brine ne-efikasnost na preko -10
Sad opet imam opciju za voda-voda 10kw za ispod 3000e. (novo, firma, garancija 3 god. "Emerson" kompresor) Ok, generalno nije neka razlika. Inace sam u okolini Novog sada i vode ima na 20tak metara sigurno. "otpad" voda nije problem, moguca oba resenja.
Do sad sve sto sam cuo za oba sistema su neka nagadjanja i matematicki proracuni.
Ono sto me interesuje
- s obzirom da spominjete Japanske TP vazduh-voda, postoji li neko pouzdano resenje u rangu ovih cena, a da moze da pokrije npr. zimu kao sto je bio zadnji januar. Mislim na pribliznu efikasnost
- Ono sto sam uhvatio za voda-voda TP je problematika sa odrzavanjem. Ovde podzemna voda sigurno ima puno gvozdja i pretpostavljam da je to problem. sta su konkretno muke u kasnijem koriscenju tih pumpi i eventualni troskovi?
- Moze li 45-50c u radijatorima biti dovoljno u ovom slucaju. dnevna soba oko 40m2 ima 40čl * 150w, sobe 9m2 ima 12čl * 150w

zahvaljujem unapred
[ SG kamikaza @ 17.05.2017. 15:31 ] @
Citat:
Goranto:
Da li klima uređaji (vazduh-vazduh) imaju manji COP od toplotnih pumpi voda-voda ?



Generalno imaju,na papiru se da uciniti mozda i velika razlika,ali bi u slucaju dobro odradjenog i jednog i drugog sistema cenovna razlika bila,na nivou cele sezone, 0,5-1 € vise po kvadratu sa klimama.
Bar moj neki zakljucak.


@examples

Koju si temperaturu pustao sa el kotlom u radijatore ove zime? Ti ti je reper sta ti je onda dovoljno....ili ako je velika t,da li da se doda jos clanaka.
Koja okolina ns si ti?
U obe varijante a/w i w/w,najbitnija je dobra matematika,u onda problema nema. Mada generalno,zbog manje kvadrature,mozda da razmisljas o nekim inverterima. Mozda te i jeftinije izadje.
[ Goranto @ 17.05.2017. 21:43 ] @
Izolacija objekta,koji je poprilično razuđen,je tanka i više ne može zbog komšije koji mi je max.izašao u susret(doduše i ja njemu).Činjenica je da su gubitci objekta 20Kw na -20*C ili 11Kw na 0*C.Treba mi 60*C max. u radijatorima za najhladnije dane i to ne mogu postići sa TP.Imam vodu već na 2m dubine,verovatno dovoljnog protoka,(ne bi bilo skupo ni da izmerim)nego je TP voda-voda skupa a opet ne bi mogla da zadovolji tokom cele godine već bi morao do 60*C da dogrevam.Zato sam razmatrao 2 klime,12btu ili više,do neke spoljne temperature a kad je malo onda kotao na drva,koji već imam.Dosta radova bih uradio sam,kao i što jesam,ali me kolje temp. vode u radijatorima.Imam 7m panelnih radijatora,2sušača za veš i 2 izmenjivača za bojlere na 120m2.Imam i AT od 250l ove godine ga povećavam na 500 ili 750l.
Povećanje radijatora bi bilo neestetski jer bi zidovi bili zauzeti panelima.Klime bi dosta smanjile potrošnju drva.Potrošnja drva nije problem,smanjio sam poprilično sa 20m3 na 14m3,cinculiranjem sa kotlom,izolacijom,šamotom,nego nastaje problem borbe sa drvima,struja je lakša(dok dozvole).Sad tu je i promaja koju stvaraju klime,možda je malo nezgodno.
Za mene bi bilo idealno TP voda-voda do 40*C a do 60*C da se voda dogreje na drva ali kod 60*C u radijatorima je povrat 55*C.Možda i može da se reši ?
[ tihi2 @ 17.05.2017. 21:53 ] @
Ako je problem širina radijatora, postoji i tip T33 koji ima treći panel i za istu širinu daje 50% više grejanja. To bi ti smanjilo potrebnu temperaturu polaza vode...
Možda ne bi trebalo menjati sve radijatore, one duže staviti umesto manjih a na mesto dužih staviti T33. Samo pažljivo izračunati...
[ examples @ 17.05.2017. 22:30 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Citat:
Goranto:
Da li klima uređaji (vazduh-vazduh) imaju manji COP od toplotnih pumpi voda-voda ?



Generalno imaju,na papiru se da uciniti mozda i velika razlika,ali bi u slucaju dobro odradjenog i jednog i drugog sistema cenovna razlika bila,na nivou cele sezone, 0,5-1 € vise po kvadratu sa klimama.
Bar moj neki zakljucak.


@examples

Koju si temperaturu pustao sa el kotlom u radijatore ove zime? Ti ti je reper sta ti je onda dovoljno....ili ako je velika t,da li da se doda jos clanaka.
Koja okolina ns si ti?
U obe varijante a/w i w/w,najbitnija je dobra matematika,u onda problema nema. Mada generalno,zbog manje kvadrature,mozda da razmisljas o nekim inverterima. Mozda te i jeftinije izadje.


Temperatura u kotlu je bila na oko 60-65c. Jedino januar nismo planski iskljucivali, ostale mesece seckali sobnim termostatom, sat vremena rada, sat ne..
Komplikovano mi je to sa Inverterima, ionako nemam hodnik, pa dete ne moze da se skloni od nas. trebale bi mi 3 komada. Neko moje razmisljanje je da ubacim jedan inverter + TP w/w tako bh sigurno eliminisao potrebu za el.kotlom
[ SG kamikaza @ 17.05.2017. 22:54 ] @
Kad kazes da je clanak radijatora 150w,na koju visinu radijatora mislis? Spram izolacije mi se cini nerealna t vode u radijatorima. Pogotovo ako planiras tp koja ce ici na sto vecu t vode,sto je opet u koliziji sa njenim efikasnim koriscenjem.
3 invertera recimo kostaju 2000€+~200-220 montaza,za backup ako postanu nedovoljni u ekstremima imas taj el kotao.
Tp + inverter kostaju blizu 3500€,zavisno od cene koju si dobio za tp moze i + - . Pride bunar/i,eventualno a verovatno potrebno dodavanje rebara. Da li to sto mislis da su klime komplikacija,vredi 1500+ € veceg ulaganja?
Razmisli jos malo o svemu.

[ Gavara @ 18.05.2017. 05:36 ] @
Postoje i svakako toplotne pumpe voda/voda koje mogu da daju i 65 C na izlazu i zadovolje tvoje potrebe.
Problem je svakako cena jer se one krecu oko 6k eura.
[ SG kamikaza @ 18.05.2017. 07:02 ] @
Mislim da je spominjao 10kw tp,prave li se tandem tp u toj snazi?
Mislim da ispod 12-13kw unisam vidjao da se nude.
[ tihi2 @ 18.05.2017. 07:16 ] @
@examples
po izolaciji koju si napisao sprat treba da ima najviše 5kW gubitaka na -20.

Ako si terao vodu na 60*C onda bi značilo da imaš ukupno 30 radijatora na celu kuću. Obično se stavlja 1 rebro na 1m2 ili tu negde a ti kažeš da si stavio 20% više.

Mislim da te je prevarilo seckanje grejača. Temperatura vode se uvek računa kao prosečna koja ulazi u sistem. Siguran sam da bi ti bilo dovoljno 40*C a da radi stalno.

TP na manje od 200m2 se ne isplati. Postoje jeftinija rešenja.
[ SG kamikaza @ 18.05.2017. 07:40 ] @
Sta predlazes kao ekonomicnije resenje za raspon 100-200 mkv?
Tj kakva je matematika koju si racunao?
[ examples @ 18.05.2017. 07:46 ] @
Radijatori su Global Vox 600 70cm visina. Ukupno 95 članaka na tih 80m2
TP za koju sam dobio ponudu je oko 2500e sa sve bunarom. 10kw postize sa 50c vodom. moze li to biti dovoljno u ovom slucaju
[ tihi2 @ 18.05.2017. 14:42 ] @
Tako sam i mislio. Tebi nikako ne treba voda od 60*C već najviše 45-48*C i to na debelom minusu.
[ examples @ 19.05.2017. 11:17 ] @
@tihi2 zasto mislis da TP nisu isplative na manje od 200m2

Inace jel zna neko nesto o toj Emerson opremi za TP?
[ SG kamikaza @ 19.05.2017. 11:30 ] @
Emerson je grupacija,da se tako izrazim,koja pravi copeland kompresore...a ako se nevaram da su i dixell kontroleri njihovi,control technics frekventni regulatori...
Kvalitetna oprema,ako te to zanima.
[ tvrdoglavi @ 19.05.2017. 11:31 ] @
Jesu isplative za grejanje ali se sporije isplati investicija u tp. Posto cene n ne opadaju linearno od vecih ka manjim...
[ examples @ 19.05.2017. 12:53 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Emerson je grupacija,da se tako izrazim,koja pravi copeland kompresore...a ako se nevaram da su i dixell kontroleri njihovi,control technics frekventni regulatori...
Kvalitetna oprema,ako te to zanima.


Da to me zanima. Posto sam dobio ponudu bas za Emerson Copeland i Dixell. Zahvaljujem na odgovoru.
[ SG kamikaza @ 19.05.2017. 13:15 ] @
Ja recimo imam dixell kontroler,i danfoss kompresor.
Dobar deo tp na nasem trzistu je pokriven copeland kompresorima.
[ Goranto @ 19.05.2017. 17:06 ] @
Od kada je počelo grejanje sa TP,mislim kada je postalo aktuelno ? To je vezano sa izolacijom objekta.Kako je sve to počelo ?Mislim zna se za zamrzivač odavno ?
[ tihi2 @ 19.05.2017. 18:00 ] @
Isplativost investicije u grejanje se mora izračunati. Investicija se sastoji iz fiksnog dela (kotlarnica, kotao, struja išta god što se daje na startu odjednom) i trškova održavanja (gorivo, sitne popravke, održavanje sistema da radi).

Na ovim našim prostorima (Vojvodine i veći deo Srbije) prosečna zimska temperatura je +5*C i na toj temperaturi za kuću od 200m2 sa 5cm demit fasade i 10cm vune ili stiropora na tavanu treba oko 20000kw energije.

To znači, 20000kWh struje za grejače, 8000kWh struje za TP, 5000kg peleta, 10m3 drva itd. To su troškovi održavanja.

Na period od 10 godina koliki je ukupan trošak grejanja?

1. Na struju: 300evra + 10*1200evra = 12300 evra
2. Na TP: 4000evra + 10*500=6300 evra
3. Pelet: 1500evra+ 10*900=10500 evra
4. Drva: 800+10*500=5800 evra
5. Gas: 800evra+ 10*800=8800evra
...

Ovo je računica iz glave ali tu je negde. I to sa sadašnjim cenama struje, gasa, drva i peleta.

Za kuću od 70m2 (gde su gubici duplo manji) smanjuje se samo varijabilni trošak a ne i fiksni pa struja dođe 6300, TP=6500, Pelet=6000, Drva=3300, Gas=4800...

Najveća zamka u koju ljudi upadaju je da se odluče za tip grejanja, pa tek onda stavljaju izolaciju. I naravno imaju predimenzionisan sistem koji ima problema u radu (loženje je tada nerešiv problem).

Druga najveća greška je što 99% majstora kaže da se stavi dobra izolacija pa onda toplotna pumpa. Sa dobrom izoacijom i malom kvadraturom isplativiji su drugi načini grejanja.

I treća činjenica o kjoj se mora voditi računa: da bi mnogo uštedeli morate biti veliki potrošač. Kad ja smanjim svoje troškove 30% izgleda super. Ali ako mi je plata 200evra to i nije nešto, ali ako je nekom plata 2000evra...

TP se koriste od 1940. Izolacija je važna za svaki sistem grejanja.


[ tvrdoglavi @ 19.05.2017. 18:18 ] @
Na gas jos treba dodati skoro hiljadarku za prikljucak ako ga neko nema...
[ tihi2 @ 19.05.2017. 18:27 ] @
Da, to sam zaboravio.
[ SG kamikaza @ 19.05.2017. 18:56 ] @
Ako racunam ustedu kroz umanjen trosak za energente ove i prethodne godine,opravdavam investiciju za 4.5godina.
Da sam placao ruke za sklapanje,onda 5,5 godina.
Ako u racun pored ustede u grejanju,ubacim da jednu od bitnijih stavki za rad tp(bunare) koristim,mimo grejanja za druge stvari koje omogucavaju direktnu zaradu.... ove godine sam otplatio pola ukupne investicije,a sledece godine sam odradio celokupan povracaj+cista zarada sto pretekne.
Da sam nastavio da se grejem sa ta pecima,kao '11-'12 godine,cenovno ne bih opravdao investiciju za mozda 20 godina na razlici u potrosnji,ali po pitanju kamfora preakace ta peci za 30 godina.
Ako poredim sa lozenjem drava,u zadnje tri godine+1 ta pec....rezanje,cepanje,slaganje,unosenje,potpala,lozenje ciscenje i krecenje(kupili motorku,od ognjenog zmaja vrh za cepac pa isti sam pravio,ne bi li i caletu olaksao sve...),pa i povremeno slusanje zene dok vristi sto je mis usao sa drvima:-D niata od gorenavedenog ne opravdava,bar u mom slucaju, bilo sta sem tp....kolika god cenovna razlika na kraju bila.
Jedino sto mi zbog rasporeda proatorija,upotreba invertera nije bila opcija...5komada bi mi trebalo,i podiglo bi pocetni ulog i duplo,a nisam pristalica toga da mi kuca bude okicena spoljnim jedinicama kao neka od zgrada.
Dakako da od primera do primera dolazi do promene parametara,potrosnje i ulaganja....licno vise volim da trosim 4x manje kw,nego da isti placam 4puta manje+nadanje u nekoj normalnijoj buducnosti,za mogucnost hibridizacije sistema.

Opustila mi se ruka po tastaturi,pa se raspisah :-D ali eto,ne shvati me pogresno,samo malo drugacije posmatram sve.
[ SG kamikaza @ 19.05.2017. 20:14 ] @
Citat:
tihi2:


Za kuću od 70m2 (gde su gubici duplo manji) smanjuje se samo varijabilni trošak a ne i fiksni pa struja dođe 6300, TP=6500, Pelet=6000, Drva=3300, Gas=4800...




Verujem da je ovde trebalo da pise TP=4500€,cak je i to malo jace nego sto mislim da treba. Pa razlika u odnosu na recimo drva,od 1000€ za 10godina shodno visku slobodnog vremena i vecem komforu,je zanemarljiva.
[ boro62promaja @ 20.05.2017. 10:26 ] @
Pozdrav za drustvance !
U zadnjih nekoliko mjeseci sam iscitavao literaturu o TP a narocito sam obratio paznju na kompresore koji se koriste u tu svrhu.
Odredjivanje entalpija i proracun toplotnih gubitaka grejanog prostora kao i sva ostala potrebna matemetika, polako ali sigurno lijezu na svoje mjesto (mada po pitanju matematike nikad nece do kraja sve biti jasno ali neke velicine se mogu uzeti i aproksimativno).
Posto mi je do ruku dosao jedan rashodovan klima uredjaj i to onaj tip koji se prikljucuje na dimnjak, odlucio sam da napravim malu, pokaznu TP i za prvu priliku sam isparivac potopio u jednuplasticnu kantu koju sam napunio vodom i u nju sam obezijedio dotok vode simulirajuci bunar. U drugu kantu sam takodje nasuo vodu koja je predtavljala grijacu tecnost koja ce ici kroz kucne radijatore i u nju sam potopio kondezator. Kompresor je snage oko 800W a freon je R410.
Za veoma (15 minuta) kratko vrijeme je voda u kojoj je potopljen kondezator dostigla temperaturu od 65 stepeni. Sledeci korak je da tu vodu pustim kroz radijatore (planiram tri komada povezati u seriju) pomocu cirkulacione pumpe i da izmjerim postignutu temperaturu. U nevedenom eksperimentu kompresor se JAKO ugrijao (preko 70 stepeni), da li je to normalno ?
Da li mogu kao predgrijanje freona koristiti bakarnu cijev koju bih precizno savio i priljubio uz sam kompresor i na taj nacin povecao temperaturu freona koji ulazi u ompresr ?
Na slikama se vidi da je isparivac za 30 posto manji od kondezatora, je li to OK ?






[ BaneM75 @ 20.05.2017. 13:44 ] @
Jos da izmeris koliko vuce struje kompresor, tacnu zapreminu vode koja se greje i pocetnu i krajnju temperaturu vode, pa da ti izracunamo COP.
Iako je kompresor oko 800w na nizim temperaturama ce vuci manje struje al zato kad doteras preko 45 stepeni vuci ce verovatno vise od toga.
Ako je zapremina vode u kanti po mojoj proceni oko 15 litara i neka je kompresor za tih 15 minuta trosio nominalnih 0,2 kilovata (nominalno je oko 0,8kwh) struje, a da se voda ugrejala od pocetnih 15 stepeni na 65, ispada da ti je COP kod tog grejanja oko 4,2.
Ali kao sto rekoh prosek vadi pocetak dok je voda jos ispod 30 stepeni, dok je u sistemima grejanja polazna temperatura visa.
Dakle izmeri tacnu zapreminu vode, njenu polaznu i krajnju temperaturu, tacno vreme grejanja i potrosnju na strujomeru za to vreme pa ces videti gde si.

Inace mislim da je kod sistema voda-voda Isparivac VECI od kondenzatora za oko 50%.
[ neznam nisam odavde @ 22.05.2017. 14:15 ] @
Bora 62
Koliko vidim stigao si na mesto gde sam bio 2012.To što se kompresor ugrejao na preko 70 stepeni nije strašno ima on klikson koji ga na otprilike 110 stepeni gasi.Ja stavim u seriju sa kompresorom termostat od TA peći i uštelujem na 95 - 98 stepeni kao zaštitu.Kad obezbediš dovoljnu cirkulaciju kroz posudu kondenzatora i to pregrevanje treba da se smanji, jer sad nemaš odlaz energije nego "pokušavaš" da sabiješ svu energiju u 10 l vode pa divlja.Isto se dešava i sa koaksijalnim izmenjivačima ako je protok slabiji, ali to je priča u koju ulazi i pufer i svašta.Mnogo pomaže i ako malo skratiš kapilaru.Potraži program secop cap sel pa pogledaj koju kapilaru oni preporučuju.Dugo sam koristio taj proračun i malo ipak kraću kapilaru baš zbog pregrevanja stavljao posebno kad grejem vodu u bojleru to tako divlja kako si opisao.COP 4 je u ovomn sistemu sasvim realan za očekivati i mislim da je to skroz u redu za sistem koji je ispod 600 evra u izradi.Inače 800W kompresor je ako se nevaram 12 000 btu klima tj napravio si TP izvršne snage 4 kw što je skroz dovoljno za 60 kvadrata dobro izolovane kuće do - 15.Samo vredno pozdrav
Sa velikm pažnjom nastavljam da pratim više nego zanimljive diskusije.
[ boro62promaja @ 22.05.2017. 15:24 ] @
Hvala vam sto ste se javili i savjeti su u svakom slucaju dobrodosli. Polako ja nadolazim (kurblam, kurblam...valjda cu sastaviti).
Sto se tice velicine isparivaca i kondezatora, siguran sam (procitao u naucnoj literaturi) da kondezator mora biti veci od isparivaca.
U ponovljenom eksperimentu obezbijedit cu dobar protok grejane vode kroz kondezator i uradicu predgrejanje freona prije ulaska u kompresor (obmotat cu 15 namotaja bakarne cijevi oko kompresora pa da iskorstim njegovo zagrijavanje za predgrijanje freona a zatim cu i kroz dodatni cijevni izmjenjivac da ga jos dodatno predgrijem sa freonom koji izlazi iz kondezatora i koji je oko T=35 C stepeni).
@ne znam nisam odavde - sta je to pufer ? Napisi jos svojih iskustava jer si i ti kako i sam rece bio na ovoj polaznoj tacki prije izvjesnog vremena (nadam se da svoje znanje zelis podijeliti sa drugim ucesnicima u temi).
Koliko su efikasni izmjenjivaci koji se prave od potopljenih lamelnih isparivaca i kondezatora ?
Umjesto kapilare namjeravam instalirati (elektro) ekspanzioni ventil ali ovaj savjet u vezi duzine kapilare zlata vrijedi !
[ neznam nisam odavde @ 22.05.2017. 16:52 ] @
Veličina kondenzatora je presudna veličina isparivača kod VV nije baš tako kritična.Ja stavljam jednake ali radim sa r 22 i 407. Pritisci za 410 su mi nekako preveliki i nevolim taj gas još od kad sam klime montirao.Ovo oko predgrevanja freona pre ulaska u kompresor je dobra stvar jer se smanjuje mogućnost da zbog prepunjenosti ili sličnih nezgodacija tečna faza gasa uđe u kompresor.Imam kolegu kojem se kompresor pregrevao pa je mislio ako nakrka dosta gasa da će hladan gas iz isparivača hladiti kompresor ali nekako to nije uspelo.Inače nemoraš se plašiti tog "freonskog hidro" udara ako koristiš kompresor sa klime oni svi imaju onaj "rezervar sa strane koji baš za to i služi da ne dozvoli tečnom da uđe u kompresor jer kod većine rotacionih kompresora je mehanički deo dole a motor gore dok je kod skrola obrnuto i tamo je ta opsanost zaista velika i treba vodit brigu o tome.Kod nas se pufer - bafer - međuspremnik ili sad već ko kako voli da kaže obično veliki rezervar vode u kojeg je potopljena zmija pa preko nje greješ il ladiš vodu tvog grejnog sistema.Kod vazduh voda sam sretao da ga koriste kao rezervar energije da bi mogli otopiti spoljnu jedinicu a da ne ruše temperaturu grejanja.Lično ga nevolim jer na svakoj takvoj izmeni ako ću dobro napisati se gubi 5 stepeni.tj ako ti iz TP izlazi 50 stepeni voda u baferu puferu ili sad već kako zoveš dobiješ najviše 45 a i gubici zbog pasivnog isijavanja same obloge pufera nisu zanemarljivi.Idealne izolacije da ne gubi kod stajanja nažalost jš nema. Teorijski bi trebali da se izjednače ali eto u praksi najčešće tako biva bar kod mene.Da bih bojler ugrejao na 50 voda u potisu TP mi ode na 65 - 68 stepeni.Ti lamelni izmenjivači od klima se meni baš nešto ne dopadaju jer je razmak između lamela jako mali pa je i cirkulacija dosta otežana.U glavnom voda ode nekako većinom okolo a kroz sam izmenjivač prođe najmanje.Za mene je pločasti zakon.
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim veoma interesantnu diskusiju.
[ boro62promaja @ 23.05.2017. 08:49 ] @
Upravo sam uporedio tablicne vrijednosti toplotnog kapaciteta pojedinih freona pa bih volio da malo prodiskutujemo, ali evo o kojim se podacima radi:

- R410a pri pritisku od 14 bar daje temperaturu od 19.1 C i toplotni kapacitet od 200.8 KJ/kg
- R407c pri pritisku od 14 bar daje temperaturu od 37.1 C i toplotni kapacitet od 182.1 KJ/kg
- R290 pri pritisku od 14 bar daje temperaturu od 41.1 C i toplotni kapacitet od 304.9 KJ/kg
- R134a pri pritisku od 14 bar daje temperaturu od 52.5 C i toplotni kapacitet od 148.1 KJ/kg

Polazeci od principa da je potrebnu temperaturu potrebno dobiti uz najnizi moguci pritisak onda ne znam zasto sistem pune sa R410a jer za potrebnih 65 C na potisu kompresora potrebno je ostvariti pritisak od ogromnih 42.209 bar.
Gore sam naveo uporedne temperature pri istom pritisku i vidi se velika razlika. Pri tome i toplotni kapacitet je razlicit pa ispada da bi trebalo za iste uslove rada sistem napuniti sa duplo vecom kolicinom R134a u odnosu na npr. R290.
Mozda negdje grijesim ili sam nesto propustio u ovim poredjenjima ?
Ima li neko tabelu za R22 (mislim da je slicna sa R407) ?
[ boro62promaja @ 23.05.2017. 12:52 ] @
Citat:
scroll:
Pravi li neko sebi toplotnu pumpu po principu uradi sam?


U iscitavanju teme naletjeh i na ovaj post pa rekoh da odgovorim (sa samo 9 godina zakasnjenja, hehe...) !
[ Goranto @ 23.05.2017. 14:26 ] @
Pročitao sam i Ja ceo forum al malo nađoh uradi sam(sklopi sam)mnogo je više karakteristika sistema za profesionalce ili poznavaoce.
Pratim budno dešavanja.
[ SG kamikaza @ 23.05.2017. 15:13 ] @
Pa vrlo je tesko izvrsiti ssm sklapanje tp,bez bar osnovnog poznavanja i iskustva sa freonskim sistemima.
Mogu delovi da se kupe u kompletu za neku nazivnu snagu...povariti i sastaviti zvuci manje vise jednostavno i lako....pa onda neko ko prvi put radi tako nesto,ako je iole realan,se zapita da li ce negde pogresiti i sta moze prevideti?
Pride sto se za sklapanje ne koriste alati i merni instrumenti,koje vecina hobista ima u svojim kolekcijama.
Nekolicina na temi su pravi ssm,ali su ujedno i poznavaoci struke i problematike,sa odgovarajucim alatima i opremom.
Oni drugi su iz price MDM(moj drug majstor) :-D
Ali velika vecina je bila spremna da podeli i saznanja i savete sa ostalima. Pa ko ke hteo,uvek je mogao nesto nauciti
[ boro62promaja @ 23.05.2017. 17:14 ] @
Pa eto, slazem se sa naprijed iznesenim, to je otprilike realna slika SSM u ovoj oblasti. Neophodno je predznanje (moze se dosta toga nauciti iz literature ali pravi savjeti iskusnih frigomehanicara su NEOPHODNI) o freonima, njihovim karakteristikama a principi rada se podrazumijevaju. Sto se tice alata i tu je oblast malo specificna. Vari se sa bakarnim legama i to u mom slucaju kombinacija propan-butan + kiseonik, klijesta za savijanje bakarnih cijevi, vakuum pumpa za vakumiranje sistema, manometri za punjenje sistema freonom, nesto sitnog specificnog alata (klijesta za kruzno sjecenje bakarnih cijevi, mala klijesta za sjecenje kapilare, boraks prah, ...) nekoliko termometara, punjenje freona (u mom slucaju R134) servisne cjevcice, ... i eksperiment moze da pocne.
Nije toliko strasno - ko voli da se time bakce a ja volim pa mi nije tesko.
Nesto ranije sam postavio pitanje da li je off topic pricati na ovoj temi i o busenju bunara pa je @mali genije bio protiv toga a ja uvijek uvazavam misljenja kolega (pogotovo starijih po stazu na forumu) pa bih stoga ovde inicirao pokretanje nove teme koja bi se bavila problematikom busenja bunara za toplotne pumpe !
Naravno nastavljamo tamo gdje smo stali sa TP !
[ zoxor @ 23.05.2017. 20:31 ] @
Citat:
boro62promaja:
Pozdrav za drustvance !
U zadnjih nekoliko mjeseci sam iscitavao literaturu o TP a narocito sam obratio paznju na kompresore koji se koriste u tu svrhu.
Odredjivanje entalpija i proracun toplotnih gubitaka grejanog prostora kao i sva ostala potrebna matemetika, polako ali sigurno lijezu na svoje mjesto (mada po pitanju matematike nikad nece do kraja sve biti jasno ali neke velicine se mogu uzeti i aproksimativno).
Posto mi je do ruku dosao jedan rashodovan klima uredjaj i to onaj tip koji se prikljucuje na dimnjak, odlucio sam da napravim malu, pokaznu TP i za prvu priliku sam isparivac potopio u jednuplasticnu kantu koju sam napunio vodom i u nju sam obezijedio dotok vode simulirajuci bunar. U drugu kantu sam takodje nasuo vodu koja je predtavljala grijacu tecnost koja ce ici kroz kucne radijatore i u nju sam potopio kondezator. Kompresor je snage oko 800W a freon je R410.
Za veoma (15 minuta) kratko vrijeme je voda u kojoj je potopljen kondezator dostigla temperaturu od 65 stepeni. Sledeci korak je da tu vodu pustim kroz radijatore (planiram tri komada povezati u seriju) pomocu cirkulacione pumpe i da izmjerim postignutu temperaturu. U nevedenom eksperimentu kompresor se JAKO ugrijao (preko 70 stepeni), da li je to normalno ?
Da li mogu kao predgrijanje freona koristiti bakarnu cijev koju bih precizno savio i priljubio uz sam kompresor i na taj nacin povecao temperaturu freona koji ulazi u ompresr ?
Na slikama se vidi da je isparivac za 30 posto manji od kondezatora, je li to OK ?








Nije "pred grevanje" nego "pre grevanje" (super heat)

Pregrevanje freona je razlika izmedju temperature i pritiska freona odnosno temperature koja je kalkulisana od pritiska.

Pregrevanje (SH) zavisno od tipa kompresora bude uglavnom od 5-10C

Nizi SH znaci efikasniji sistem ali i vecu verovatnocu dospevanja tecnog freona u kompresor

tako da se kompresori koji su jako osetljivi na tecni udar stite nesto vecim SH.

Previsok SH dovodi do losijeg kapaciteta i do slabog hladjenja kompresora.

70C nije visoka temperatura za vecinu komresora ali na usis komresora mora doci hladan freon dovoljno ali ne previse pregrejan.
[ boro62promaja @ 23.05.2017. 21:44 ] @
OK, hvala za ispravak !
Da li to znaci da temperatura freona koji ulazi u kompresor treba da bude reda 5-10 C ili da bude za 5-10 C veca nego ako ga ne pregrevamo (pregrijavamo) ?
[ neznam nisam odavde @ 24.05.2017. 05:05 ] @
Boro 62 Raduje me da učiš iz literature i sa interneta .To pokazuje koliko si ozbiljan u svojoj nameri i znam da ćeš sigurno uspeti.Možda prvi rezultati neće biti baš naj ali ja to gledam ovako :Toshiba 4000 mitsubishi 5000 meeting 2500 a kad sam nešto napraviš nema tih para da to plate kao prvi izlazak sa curom se to broji.Samo hrabro , do zime ima još 3 meseca stićeš bez brige.Naravno svi dobre volje će pomoći savetom i svojim znanjem. Juče sam sa prijateljem počeo svoju 16tu samogradnju .Eto ja bih ti savetovao da se maneš 134 i pređeš na 22 ili 407 oni su se u praksi dokazali.
Sa velikom pažnjom nastavljam da pratim više nego interesantnu diskusiju.
[ boro62promaja @ 24.05.2017. 21:18 ] @
Hvala na podrsci !
Od 134-ke odustajem - cim je potrosim (hehe) ali imam sa njom da napunim jos par rashladnih sistema pa ce to biti ubrzo !
Ubrzo ce mi u ruke doci jedan DC inverterski kompresor, Jos nisam imao susret sa takvim (a Boga mi ni on sa mnom). Vidjecemo kako se ponasa na PWM-u koga inace izradjujem u SSM varijanti (za sada 2.2kW) sa analognim upravljanjem. U svakom slucaju jedva cekam da dodjem u priliku da resavam problem upravljanja radom kompresora pri tom mislim i na AC i na DC vrste inverterskih kompresora (mislim da cu tada biti na "domacem" terenu) ali o tom po tom !
Uglavnom sledeci freon za nabavku mi je izgleda R22 ?!
[ boro62promaja @ 24.05.2017. 21:32 ] @
Uf, umalo da zaboravim : Ako se do sutra ne cujemo - svima zelim SRETAN DAN MLADOSTI !!!
Forever young boropromaja
[ mali genije @ 25.05.2017. 08:36 ] @
Citat:
boro62promaja: Hvala na podrsci !
Od 134-ke odustajem - cim je potrosim (hehe) ali imam sa njom da napunim jos par rashladnih sistema pa ce to biti ubrzo !
Ubrzo ce mi u ruke doci jedan DC inverterski kompresor, Jos nisam imao susret sa takvim (a Boga mi ni on sa mnom). Vidjecemo kako se ponasa na PWM-u koga inace izradjujem u SSM varijanti (za sada 2.2kW) sa analognim upravljanjem. U svakom slucaju jedva cekam da dodjem u priliku da resavam problem upravljanja radom kompresora pri tom mislim i na AC i na DC vrste inverterskih kompresora (mislim da cu tada biti na "domacem" terenu) ali o tom po tom !
Uglavnom sledeci freon za nabavku mi je izgleda R22 ?!
Preskoci R22 uzmi R407 ili R290.treba da ima kod mene par kom. dc kompresora.Ako ces da se igras da visimo kako da ti doturim jedan.....
[ tihi2 @ 25.05.2017. 10:14 ] @
A ima li iko ili zna gde se može nabaviti R417A?

Ima li predloga za dopunu nekim drugim?

Ima li predloga koji gas bi ga zamenio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 25.05.2017. u 11:34 GMT+1]
[ mali genije @ 25.05.2017. 16:09 ] @
Citat:
tihi2: A ima li iko ili zna gde se može nabaviti R417A?

Ima li predloga za dopunu nekim drugim?

Ima li predloga koji gas bi ga zamenio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 25.05.2017. u 11:34 GMT+1]

Zasto bi dopunjavao?
[ tihi2 @ 25.05.2017. 17:55 ] @
Kaže poznanik da su mu rekli da mu fali i da dopuni. On tražio i nije našao R417A. Ja imam isti gas pa se zabrinuo ima li ga kod nas.

I objašnjenje mi je bzvze. Kao od višegodišnjeg rada je pritisak pao. Ne razumem gde je gas mogao nestati ali kinezi tvrde da ne treba tražiti curenje jer se to dešava. Dal samo s tim gasom nemam pojma.
[ boro62promaja @ 25.05.2017. 18:14 ] @
Citat:
mali genije: Preskoci R22 uzmi R407 ili R290.treba da ima kod mene par kom. dc kompresora.Ako ces da se igras da visimo kako da ti doturim jedan.....


Dragane, sto se tice "dotura" ne sekiraj se (svejedo ti "plivam" pola jagnjeta) !
Ocu da ti kazem da "eto me kod tebe - samo reci KAD" !!!
Upravljanje DC i AC motorima (citaj kompresorima) me uopste ne zabrinjava ! Trenutno trunim frigo mehaniku sa kojom i nisam bas cesto dolazio u dodir.
U svakom slucaju LP za ekipu,
BP
[ neznam nisam odavde @ 25.05.2017. 18:56 ] @
Kako piše na sajtu nemačke inženjerske komore 417 je direktna ozonski ne škodljiva zamena za 22.U poostupku zamene se zahteva rekuperacija i bezbedno uništenje 22
[ mali genije @ 25.05.2017. 19:03 ] @
Citat:
tihi2:
Kaže poznanik da su mu rekli da mu fali i da dopuni. On tražio i nije našao R417A. Ja imam isti gas pa se zabrinuo ima li ga kod nas.

I objašnjenje mi je bzvze. Kao od višegodišnjeg rada je pritisak pao. Ne razumem gde je gas mogao nestati ali kinezi tvrde da ne treba tražiti curenje jer se to dešava. Dal samo s tim gasom nemam pojma.

Kazi coveku nek menja majstora.....tacno znam gde mu je problem :-)
[ mali genije @ 25.05.2017. 19:06 ] @
Citat:
boro62promaja: Dragane, sto se tice "dotura" ne sekiraj se (svejedo ti "plivam" pola jagnjeta) !
Ocu da ti kazem da "eto me kod tebe - samo reci KAD" !!!
Upravljanje DC i AC motorima (citaj kompresorima) me uopste ne zabrinjava ! Trenutno trunim frigo mehaniku sa kojom i nisam bas cesto dolazio u dodir.
U svakom slucaju LP za ekipu,
BP
Ako doturis jos jednu polutku da sastavimo celo jagnje dobijes i modul za drajvanje,greota da se vrti samo polovina :-)
[ zoxor @ 25.05.2017. 19:08 ] @
Citat:
tihi2:
A ima li iko ili zna gde se može nabaviti R417A?

Ima li predloga za dopunu nekim drugim?

Ima li predloga koji gas bi ga zamenio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 25.05.2017. u 11:34 GMT+1]


Pod jedan naci mesto curenja ako ga ima odnosno ako stvarno nedostaje freona.

Mnoge masine stvarno mogu gubiti godisnje neku malu kolicinu freona zbog nesavrsenosti spojeva materijala itd ali to se pokaze

tek posle mnogo godina rada.

Mikroskopska pustanja skoro da je nemoguce otkriti ali detektorom se moze otkriti i vrlo malo propustanje.

R-417 je retrofit (zamena) za R-22

Inace kod nas je vrlo rasireno verovanje da klime MORAJU da se dopune.



[ tvrdoglavi @ 25.05.2017. 19:21 ] @
Meni se nedavno desilo da su one majstorcine sto zovu redom i nude servis dopunile mustriji inverter star godinu dana u garanciji....ljudi mislili da sam ja poslao ekipu
[ tvrdoglavi @ 25.05.2017. 19:22 ] @
Nego ,jel to neko spomenuo jagnje?
[ mali genije @ 25.05.2017. 20:03 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Nego ,jel to neko spomenuo jagnje?

U al si brz na tastaturi kad treba da se jede:-)....cek bre da ga obrlatim za celo jagnje
[ tvrdoglavi @ 25.05.2017. 20:12 ] @
Vec je zamirisalo
[ tihi2 @ 25.05.2017. 20:59 ] @
Citat:
zoxor:
Citat:
tihi2:
A ima li iko ili zna gde se može nabaviti R417A?

Ima li predloga za dopunu nekim drugim?

Ima li predloga koji gas bi ga zamenio?

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 25.05.2017. u 11:34 GMT+1]

Pod jedan naci mesto curenja ako ga ima odnosno ako stvarno nedostaje freona.
Mnoge masine stvarno mogu gubiti godisnje neku malu kolicinu freona zbog nesavrsenosti spojeva materijala itd ali to se pokaze
tek posle mnogo godina rada.

Mikroskopska pustanja skoro da je nemoguce otkriti ali detektorom se moze otkriti i vrlo malo propustanje.
R-417 je retrofit (zamena) za R-22

Inace kod nas je vrlo rasireno verovanje da klime MORAJU da se dopune.

Jel to znači da se može zamenuti ceo i staviti R22? (koji kod nas još nije zabranjen).

Može li se dopuniti sa R22 pošto kinezi kažu da treba dopuniti 200g? Ili nekim drugim?
[ boro62promaja @ 28.05.2017. 10:47 ] @
Nedoumica koja me muci od ranije pa cu ponoviti:
-ako je cilj da na sekundarnoj strani (kondezatorska jedinica) dobijemo odredjenu temperaturu uz sto manji pritisak, zasto se onda forsira R410 kad on pri pritisku od 14 bara daje samo 19.1 C a pri istom pritisku R134 daje 52.5 C ???

Ranije sam naveo jos neke gasove i podatke za njih pa da ne ponavljam, uglavnom razlikuju se i po temperaturi i po toplotnom kapacitetu (pri istom pritisku).
Pitanje, zasto se sistemi TP ne pune sa R134 umjesto R407 i R410 ?
[ Goranto @ 28.05.2017. 12:16 ] @
Da li to neki gasovi bolje prenose toplotu i koji su.Kontam da je pritisak važan za optimalni prenos navedenog gasa.Vezano za gornji post.
[ boro62promaja @ 28.05.2017. 12:37 ] @
Ako R134 na pritisku od 14 bara daje temperaturu od 52.5 C i ima toplotni kapacitet od 148.1 KJ/kg a na suprot njemu da imamo sistem napunjen sa recimo R290 koji takodje na pritisku od 14 bara daje temperaturu od 41.1 C i ima toplotni kapacitet od 304.9 KJ/kg.
Da pretpostavimo da oba navedena sistema TP griju istu kolicinu vode (npr. 100 litara) i rade u istim uslovima, da im je zapremina isparivaca ista (npr. 5 litara) a takodje i kondezatora (npr. 7 litara), da li to znaci da (obzirom na vrijednosti toplotnog kapaciteta pri istim uslovima) da ce gasa R134 trebati vise nego duplo (tezinski) nego gasa R290 ???
Naravno sistem napunjen sa R290 ce grijati vodu na 41.1 C a sistem napunjen sa R410 ce ugrijati vodu na 52.5 C.
[ scroll @ 28.05.2017. 19:08 ] @
Citat:
boro62promaja:
Nedoumica koja me muci od ranije pa cu ponoviti:
-ako je cilj da na sekundarnoj strani (kondezatorska jedinica) dobijemo odredjenu temperaturu uz sto manji pritisak, zasto se onda forsira R410 kad on pri pritisku od 14 bara daje samo 19.1 C a pri istom pritisku R134 daje 52.5 C ???

Ranije sam naveo jos neke gasove i podatke za njih pa da ne ponavljam, uglavnom razlikuju se i po temperaturi i po toplotnom kapacitetu (pri istom pritisku).
Pitanje, zasto se sistemi TP ne pune sa R134 umjesto R407 i R410 ?


Ako zanemarimo pritiske imamo jedan kompresor koji koristimo dva različita gasa , da freonski krugovi budu idealni za oba gasa posebno, nek bude 134a i 407c, imamo istu temperaturu isparavanja i kondenzacije 0i 40, kondenzaciona snaga na 407c je veća 70% naravno potrošnja veća ali u manjoj meri pa i COP je bolji.
134a se koristi uglavnom za visoko temperaturne tp 60c.
[ boro62promaja @ 29.05.2017. 09:18 ] @
Da ne okolisam, evo sta je po srijedi; sa malom TP po sistemu voda-voda i koji ce raditi kao Off-On (za pocetak) grijacu cca 60kvm prostora u kome ne mogu odraditi sistem podnog grijanja nego se ide za povecanje radijatorske povrsine i to za 50%. Mislim da u kondezatorskom krugu postignem prihvatljivih 45 C stepeni.
Da li u navedenom slucaju ide R407 ili R410 i ako DA, zsato R134 NE ?
[ tihi2 @ 29.05.2017. 14:52 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tihi2:
Kaže poznanik da su mu rekli da mu fali i da dopuni. On tražio i nije našao R417A. Ja imam isti gas pa se zabrinuo ima li ga kod nas.

I objašnjenje mi je bzvze. Kao od višegodišnjeg rada je pritisak pao. Ne razumem gde je gas mogao nestati ali kinezi tvrde da ne treba tražiti curenje jer se to dešava. Dal samo s tim gasom nemam pojma.

Kazi coveku nek menja majstora.....tacno znam gde mu je problem :-)
Jesi ti majstor da to rešiš? Pošto? Može i na PP.
Ovaj komentar mi je promakao, ne znam kako.
[ tihi2 @ 30.05.2017. 06:38 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:
Kako piše na sajtu nemačke inženjerske komore 417 je direktna ozonski ne škodljiva zamena za 22.U poostupku zamene se zahteva rekuperacija i bezbedno uništenje 22
Ovo sam i ja našao. Ne znam da li to znači da se mogu mešati tj samo dodati R22.

Koliko znam, svi višekomponentni gasovi se ne mogu dopunjavati već se mora vakumirati pa staviti nov.
[ neznam nisam odavde @ 30.05.2017. 12:34 ] @
@ tihi 2 ovo pitanje ne umem da odgovorim trebalo bi isčitavati forume i fabrička uputstva.Lično nebih ih mešao a sa zamenom 417 nemam iskustva pa najbolje da ćutim .u svakom slučaju neprijatna situacija.
[ idm @ 30.05.2017. 13:19 ] @
Dragi forumaši , da li neko može da kaže po čemu se razlikuju orginalni i kineski kompresori marke scroll Copeland ZR ?
Da li može vizuelno da se razlikuju ?
Ovo vas pitam sto je za jedan te isti kompresor znatna razlika u ceni pa me to sve buni.
[ SG kamikaza @ 30.05.2017. 14:25 ] @
Istu situaciju sam imao. Na srecu pa mi je trgovac lepo rekao zbog cega je razlika u ceni. Nisam nikad pitao,ili trazio da saznam da je je osim cenovne,evidentna i vizuelna razlika. Gotovo sigurno bi trebalo da je razlika u odabiru i kvalitetu materijala. Mozda bi mogla nesto reci i razlika u tezini,ukoliko je ima.
[ idm @ 30.05.2017. 20:44 ] @
Kamikaza mozete li mi u pp objasniti sta vam je trgovac rekao u cemu je razlika.
[ SG kamikaza @ 30.05.2017. 21:57 ] @
pisao sam vec jednom o tome....
Pitao e lepo,jel radim sebi ili usluzno,jer je razlika bila oko 20000.
Kad sam rekao da je za samog sebe,on rekao uzmi lepo original,ako mislis da ti traje.
Cuo sam posle i na drugom mestu da se isto to radi,mozda cak i podvali namerno...jbg
Nista vise nisam proveravao,ni raspitivao se
[ tihi2 @ 30.05.2017. 23:43 ] @
Razlika od 160evra na koliku cenu?
Ja sam imao u Srbiji ponude za Copeland ZR61 po 500evra.
[ SG kamikaza @ 31.05.2017. 05:37 ] @
Bese odnos cena ako me secanje sluzi ~70000-50000.
[ Vlaja 011 @ 31.05.2017. 06:27 ] @
Na ne-kineskom Copeland kompresoru, u zemlji porekla, bi
trebalo da piše druga zemlja porekla, a u Kineskom Kina ili PRC.
[ tihi2 @ 31.05.2017. 07:56 ] @
Kineski i ne kineski Copeland ZR se ne razlikuju.

Ali kinezi uglavnom prave Copeland ZW seriju.

Ako se dobro sećam.
[ anon3017188 @ 31.05.2017. 23:40 ] @
Citat:
idm:
Ovo vas pitam sto je za jedan te isti kompresor znatna razlika u ceni pa me to sve buni.


Svi smo zbunjeni ...... kada @tihi2 da odgovor ??? Mozda nije procitao pitanje ???
[ Milenko_M @ 01.06.2017. 20:44 ] @
U Beogradu na jednom mestu sam video da se priprema instalacija za toplotnu pumpu voda-voda.Ne prave se bunari nego se buše rupe i u njih stavljaju po 4 okiten cevi ( rekao bi da su fi 40 mm).Kroz cevi će ići tečnost ( možda i voda ) i cirkulaciom vršiti razmena energije.Izbušeno je valjda 6 rupa dubine 66 m i u svaku rupu stane 4 okiten cevi .Predpostavljam da ovaj ko je projektovao zna šta radi a pitam se dali je to već negde u funkciji.
[ SG kamikaza @ 01.06.2017. 21:48 ] @
Ima ih u funkciji,samo sto je investicija za sondiranje u startu paprena,pa mnoge odbija od realizacije.
[ tihi2 @ 01.06.2017. 22:17 ] @
To je sistem zemlja-voda a ne voda-voda. I nisu okiten već bolje i mnogo skuplje cevi.

Ko je zbunjen neka pročita ponovo.
[ boro62promaja @ 01.06.2017. 22:24 ] @
Citat:
tihi2: To je sistem zemlja-voda a ne voda-voda. I nisu okiten već bolje i mnogo skuplje cevi.

Ko je zbunjen neka pročita ponovo.


O kojim cijevima je rijec ?
I jos nesto: koje cijevi dolaze u obzir ako radimo sistem sa direktnom ekspanzijom (ne racunajuci bakar) ?
[ boro62promaja @ 01.06.2017. 22:38 ] @
Drugi dan busenja, evo nas na 66-tom metru !








[ tihi2 @ 01.06.2017. 23:50 ] @
Pogledaj recimo ovo sa geosondama http://plummediaserver.com/gre...au_grejanje_toplotne_pumpe.pdf (verovatno na 4. strani 4a je ono što si video) ili helix koji ne traži duboko kopanje https://www.youtube.com/watch?v=h-AMq26uf8g

Ima i drugih proizvođača, ovaj je među najskupljim.
[ Vlaja 011 @ 02.06.2017. 06:20 ] @
boro62promaja,

daj nam bar neku orijentaciju - bar cene i prečnik bušenja i vrstu, prečnik i cenu cevi.
dobro bi došlo i grejna površina objekta, izolacija, i ukupna cena radova i instalacije u zemlji
[ idm @ 02.06.2017. 15:04 ] @
U kome mjestu se buši , je li u pitanju arteški bunar za pitku vodu ili je nešto drugo po sredi ?
[ Milenko_M @ 02.06.2017. 15:52 ] @
Da to je sistem zemlja-voda a tip što buši kaže da su to okiten cevi.Inače bušenje košta 50 evra/metar ali u tu bušotinu stanu četiri cevi ( okiten ili šta već) .Buši se kroz kameni teren pa je cena možda veća .
Ali ako je izbušeno 6 rupa po 66 m to mu dođe 396 m bušenja.I to bi trebalo da izađe 19.800 evra samo bušenje.
[ SG kamikaza @ 02.06.2017. 17:18 ] @
A kakav je objekat u pitanju? Na kvadraturu mislim.
[ boro62promaja @ 03.06.2017. 07:46 ] @
Evo info iz prve ruke:

-busenje ide do 80-tog metra
-voda je nadjena vec na 18-tom metru ali idemo do predvidjenih 80 metara (za slucaj da naletimo na pitku vodu visokog kvaliteta)
-sistem grijanja TP voda-voda, Off-On sa baferom
-precnik busotine 120mm (uvodna kolona 150mm, prvih 10 obloznih kolona takodje 150mm)
-cijena busenja 100KM (50Eura) po dubinskom metru
-toplotni gubici objekta su 50W/kvm
-povrsina grijanog objekta 200kvm
-snaga TP (kondezatorska) 15kW
-izmjenjivaci toplote plocasti D-500

Kad zavrsimo okacicu fotke !
Pozdrav, BP
[ tihi2 @ 03.06.2017. 08:40 ] @
Onda ne idu 4 cevi u rupu... to sa 4 cevi je ovakav sistem https://www.rehau.com/us-en/me...loop/ground-loop-heat-exchange vidi se pri dnu stranice 2 i 2 cevi unakrst a na vrh ide teg od 25 ili više kila.

Dakle bušenje bunara 4000evra. Prava sitnica.

Inače mali objekat 200m2, 15kW, a ne može da košta manje od 7-10000 evra. Kad će da se isplati investicija? NIKAD.
[ boro62promaja @ 03.06.2017. 10:52 ] @
Jos ako ti kazem da domacin (investitor) zivi u Sloveniji i radi na brodu (sef makine) i da ovde dolazi samo povremeno ?!
Ali, ima se - moze se !
Meni je sve ovo dobrodoslo da se malo ispraksam i u busenju i u montazi TP.
[ idm @ 03.06.2017. 11:22 ] @
Boro , u kome mestu se radi busenje ?
[ boro62promaja @ 03.06.2017. 11:38 ] @
Novi Seher
[ idm @ 03.06.2017. 11:42 ] @
Boro , da li je urađena instalacija grejanja u kući ?
Da li si već napravio toplotnu pumpu ili je u fazi pripreme ?
[ boro62promaja @ 03.06.2017. 13:00 ] @
Instalacija je u toku !
[ idm @ 03.06.2017. 18:25 ] @
Šta je planirano od instalacije ?
Je si li napravio i toplotnu pumpu ili je ona tek u fazi izrade ?
[ boro62promaja @ 04.06.2017. 06:05 ] @
Vec sam naveo da investiror nije u prilici da stedi na materijalu i dnevnicama, grijanje prostorija je podno+zidno a hladjenje istih je zidno+plafonsko (naravno pasivno). Imam utisak da je (posto ocito ima novaca na raspolaganju) odlucio da uradi onako kako "Bog zapovijeda". Na moju srecu eto bicu ukljucen u izvedbu ovog projekta pa cu po zavrsetku izanalizirati rezultate.
[ boro62promaja @ 05.06.2017. 16:15 ] @
Ima li neko podatak koliki je COP za Scroll kompresor DANFOS MT125 ?
Ostale podatke sam nasao:

-trofazni 400V/27A (nominalno) i LR105A (zakljucan rotor)
-10HP
-12.81kW
-124600BTU (36.52kW)
-9.73EER
-68kg
-R22 gas
-COP???

Sta mu oznacava ovo EER ?
[ mali genije @ 05.06.2017. 16:22 ] @
MT bi trebalo da je klipnjak a ne scroll.

RAV model 1104 i DX. cekamo plocasti izmenjivac pa da se montira
[ SG kamikaza @ 05.06.2017. 16:34 ] @
Ukucas na googlu
Danfoss mt 125 datasheet,i trebalo bi da bude u prvih 5 rezultata pdf sa tabelom parametara za razlicite uslove.

Evo i okacio sam pdf,ako ti je to taj kompresor.
[ boro62promaja @ 05.06.2017. 16:56 ] @
Jeste to je taj !
Nije klipnjak Dragane.
TNX for info !
[ mali genije @ 05.06.2017. 17:01 ] @
Citat:
boro62promaja: Jeste to je taj !
Nije klipnjak Dragane.
TNX for info !


Pa ovo je 100% klipnjak :-)..........ili si promasio oznaku,model...
Cylinders 4
Swept volume 215,44 cm3/rev
Displacement @ Nominal speed 37.5 m3/h @ 2900 rpm - 45.2 m3/h @ 3500 rpm
[ boro62promaja @ 05.06.2017. 18:42 ] @
Nisam promasio model ali nisam ni napisao sufiks, kompletna oznaka kompresora je DANFOS MANEUROP MT125HU4DVE.
https://www.google.ba/url?sa=t...mp;sig2=8zLX6TpdpYSkwviHrVk-hQ

Evo ovde sam ga pronasao !
[ mali genije @ 05.06.2017. 19:43 ] @
Citat:
boro62promaja: Nisam promasio model ali nisam ni napisao sufiks, kompletna oznaka kompresora je DANFOS MANEUROP MT125HU4DVE.
https://www.google.ba/url?sa=t...mp;sig2=8zLX6TpdpYSkwviHrVk-hQ

Evo ovde sam ga pronasao !

Svejedno.....klipnjak:-)
[ boro62promaja @ 05.06.2017. 20:06 ] @
Kako bolan klipnjak kad fino pise "hermetic scroll compressor" ?
[ SG kamikaza @ 05.06.2017. 21:38 ] @
http://products.danfoss.com/pr...-50hz-460v-3-60hz/mt125-4vi/#/

Direkt sa danfoss sajta....kaze 4 klipa.
Manje vise,svu njihovu@tehniku mozes tako pronaci i videti sta te zanima.
[ mali genije @ 05.06.2017. 21:41 ] @
Citat:
boro62promaja:
Kako bolan klipnjak kad fino pise "hermetic scroll compressor" ?

MT,MTZ,VTZ.......sve klipnjaci :-)
[ boro62promaja @ 06.06.2017. 16:42 ] @
OK, nema sumnje (covjek ne moze vjerovati ni onom sto je napisano...jbg) !
[ Vlaja 011 @ 09.06.2017. 07:51 ] @
U Subotici sam našao toplotne pumpe HITACHI, koje su
bolje od kineza a osetno jeftinije od velikih brendova!

Primer - Topoltna pumpa HITACHI :
-HITACHI SPOLJNA JEDINICA RAS 3WHVNP (Yutaki S & S 80 ) 230V/1Ph/50Hz
-HITACHI UNUTRAŠNJA JEDINICA RWM 3NE,
-Cooling operation kit for YUTAKI S (For 2.0-3.0HP)

CENA : 3200,00 EURA.

(sistem mi nije dozvolio upload broshure)

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 09.06.2017. u 09:02 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 09.06.2017. 09:50 ] @
Jel to ovo?
[ Vlaja 011 @ 09.06.2017. 20:12 ] @
Evo brosure koju sam ja dobio

https://ufile.io/9mphl
[ tvrdoglavi @ 09.06.2017. 21:38 ] @
Citat:
Vlaja 011:
U Subotici sam našao toplotne pumpe HITACHI, koje su
bolje od kineza a osetno jeftinije od velikih brendova!

Primer - Topoltna pumpa HITACHI :
-HITACHI SPOLJNA JEDINICA RAS 3WHVNP (Yutaki S & S 80 ) 230V/1Ph/50Hz
-HITACHI UNUTRAŠNJA JEDINICA RWM 3NE,
-Cooling operation kit for YUTAKI S (For 2.0-3.0HP)

CENA : 3200,00 EURA.

(sistem mi nije dozvolio upload broshure)

[Ovu poruku je menjao Vlaja 011 dana 09.06.2017. u 09:02 GMT+1]


deluje ok, ali cena ne odskace mnogo u toj snazi koliko ja znam....
[ Vlaja 011 @ 10.06.2017. 05:47 ] @
PS cena je sa PDV-om.
Trofayni model je malo skuplji.
[ Goranto @ 28.06.2017. 06:22 ] @
Da li ima veze gde je spoljna u odnosu na unutrašnju jedinicu,iznad-ispod,konkretno za klime?
[ zoxor @ 28.06.2017. 13:37 ] @
Ne
[ idm @ 07.07.2017. 15:17 ] @
Pozdrav forumaši, znam da je sada zatišje što se tiče grejanja, da li neko od vas ima iskustva sa toplotnim pumpama Kronoterm iz Slovenije ? Kakve su njihove toplotne pumpe vazduh-voda ? Da li mozda neko zna ko ih prodaje u Srbiji ili mozda u BiH ?
[ sunfan @ 20.07.2017. 19:37 ] @
Kronoterm imas na svakom čošku u BiH. Idi na PIK.ba Skupe, bolje uzmi nekog japanca.
[ Brana Floyd @ 09.08.2017. 15:29 ] @
Da li je prečnik alupex cevi od 16 mm za radijatorsku instalaciju dovoljan da zadovolji protok vode kroz radijatore? Sad sam pričao sa prodavcem pumpi i rekao mi je da sam negde na granici i da bi trebalo da prečnik bude veći zbog zaštite pumpe.
[ mali genije @ 09.08.2017. 16:11 ] @
Citat:
Brana Floyd: Da li je prečnik alupex cevi od 16 mm za radijatorsku instalaciju dovoljan da zadovolji protok vode kroz radijatore? Sad sam pričao sa prodavcem pumpi i rekao mi je da sam negde na granici i da bi trebalo da prečnik bude veći zbog zaštite pumpe.

Jednocevni,dvocevni,kakvi radijatori?
Opisi sistem..
I nije ti neka pumpa kad se prodavac vadi u startu :-)
[ Brana Floyd @ 09.08.2017. 16:31 ] @
Od izvora toplote ide u razdelnik, a odatle u svaki radijator idu dovodna i odvodna cev prečnika 16 mm. Radijatori su panelni. A pumpa je Toshiba, pa čovek hoće da se zaštiti od reklamacije ako to ne funkcioniše kako treba :-)
[ tvrdoglavi @ 09.08.2017. 21:41 ] @
govoris o toshiba toplotnoj pumpi??
[ Brana Floyd @ 09.08.2017. 22:00 ] @
Tako je, Toshiba.
[ tvrdoglavi @ 09.08.2017. 22:14 ] @
Onda postoje 2 moguca odgovora:
1. Toshiba fuseri sa cirkulacionom pumpom
2. Prodavac nema pojma.

Pa ti sam pronadji tacan odgovor.

Ps. Mogao si ga pitati kako onda radi na podnom grejanju gde ima kilometre cevi.

[ Brana Floyd @ 09.08.2017. 22:34 ] @
Voleo bih da mogu da prenesem sve ono što mi je on rekao, ali ja ne poznajem tu materiju dovoljno dobro da bih došao do pravog odgovora.Zato i postavljam to pitanje ovde :-)
[ mali genije @ 10.08.2017. 00:12 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Onda postoje 2 moguca odgovora:
1. Toshiba fuseri sa cirkulacionom pumpom
2. Prodavac nema pojma.

Pa ti sam pronadji tacan odgovor.

Ps. Mogao si ga pitati kako onda radi na podnom grejanju gde ima kilometre cevi.

kolega ti objasnio u par reci :-)
Imas klasican dvocevni sistem sa podnim razvodom,ne brini nista sto se tice pumpe sa njom neces imati problem tera i mnogo gore sisteme od tvog.
Mnogo ti je bitnije da ti se odradi montaza i pustanje u rad valjano
Inace prodavac izgleda ne poznaje materiju....
[ Goranto @ 10.08.2017. 21:56 ] @
Pošto je ta Toshiba pumpa.
Čini mi se da se ne razumeste baš.
[ Brana Floyd @ 11.08.2017. 08:26 ] @
Toshiba od 14kW negde oko 5500 €, ali tek sledi cenkanje. Verovatno se nismo razumeli, ja nemam baš puno znanja iz grejne tehnike. Ali je dovoljno rekao da počnem da sumnjam da to što trenutno imam od instalacija možda nije pogodno za toplotnu pumpu. A vremena je malo, zima ide, moram brzo da odlučim.
[ Goranto @ 11.08.2017. 08:37 ] @
Za instalaciju je nebitan izvor toplote a 16mm do svakog radijatora je više nego dovoljno.
[ Brana Floyd @ 11.08.2017. 08:39 ] @
Samo da napomenem, to je spoljni prečnik cevi. A valjda treba da ima veći protok zbog niže temperature vode koju pumpa daje.
[ SG kamikaza @ 11.08.2017. 09:40 ] @
Kod mene je 16ka,a na 3kruga 18ka.
Na ta 3 kruga su po dva radijatora spojena(levo i desno od balkonskih vrata),iako u vreme kad mi je to radjeno nisam apsolutno nista znao pa mi se cinilo ok,da danas radim radio bih svaki za sebe....ali generalno nisam imao problema ni sa jednim precnikom cevi.
[ Goranto @ 11.08.2017. 11:19 ] @
Brana Floyd--

Bez brige instalacija je dobra,gledaj TP.
[ popusicko @ 21.09.2017. 11:40 ] @
Pozdrav svima.

Posedujem toplotnu pumpu,suva Kina
Treba mi pomoc oko nekih detalja.
Na termostatu postoji gomila skracenica koje oznacavaju razlicite temperature sistema
Uputstvo je sturo a neke parametre ne znam da protumacim.


d1:outlet water temperature on use side
d2:water tank temperature on use side
d3:outdoor air temperature
d4:outlet water temperature on heat source side
d5:water return temperature on heat source side
d6:exhaust temperature
d7:exhaust temperature
d8:plate-type heat exchanger anti freezing temperature 1
d9:plate-type heat exchanger anti freezing temperature 2
dA:down circulating temperature


Vecinu parametara znam sta oznacavaju ali za par njih nisam siguran.
Sta je down circulating,heat source side,water tank,exhaust?

Hvala

[ zoxor @ 21.09.2017. 19:21 ] @
Vrlo netipicni opisi ali "source side" treba da je bunarska voda "tank" je mozda opcija za sanitarnu vodu.

"exhaust" je mozda discharge (izlazna temperatura gasa iz kompresora)

down circulating nemam pojma osim ako ne vidim neku hidraulicnu semu te masine.

[ totalwebing @ 22.09.2017. 08:36 ] @
Koji kompresor ima ova kineska toplotna pumpa i izmenjivace?
Jel si ga otvarao, ako ga otvaras pokaci slike.
[ Gavara @ 22.09.2017. 18:23 ] @
Ovo ko da je pisao neko ko nema pojma sa engleskim jezikom i terminologjom!
[ popusicko @ 22.09.2017. 21:04 ] @
Zadnje dve zime greje 160m2.Zadovoljan sam sa sistemom, jedino sto bunarska pumpa Pedroli vristi kao luda.
Kad sam je kupovao ,najpametniji prodavac na svetu je tvrdio da je Sanyo kompresor i koaksijalni izmenjivac.
Sada na najvecem sajtu za uvaljivanje svega i svacega vidim da pise da je Panasonic kompresor.Doduse te nalepnice
se lako nastampaju sa brendom koji zele.
Posto imam podno grejanje,zaista se dobro pokazala u protekle dve zime.
Uputstvo je zaista neki Kinezer prevodio sa Google translate.
[ totalwebing @ 23.09.2017. 12:16 ] @
Sa ovom pumpom koja ti bila potrošnja za jednu celu zimsku sezonu kW ? Ili.mesečno za Januar kad je bilo jako hladno? Bez pumpe za bunar ili sve zajedno.
[ neznam nisam odavde @ 23.09.2017. 14:06 ] @
@ bora 62 promaja IZVINI prijatelju skoro 4 meseca nisam otvarao forum sad vidim PP odgovorio sam.
@ popusicko i ja imam pedrolo pumpu koja vrišti ko moja sosa kad dođem kasno kući ali iskreno od svega šta sam se nagledao i pravio pedrolo je jedini pouzdan i trajan a da nekošta kao dragi kamen.Evo kod mene 5 godina kao juče da sam je stavio.
Ovog leta sam kod mene napravio šestu izmenu TP i mislim da najzad mogu biti zadovoljan pri ovim temperaturama oko + 10 do + 14 u proseku na 60 kvadrata stana sa toplom vodom trošim 7 kv struje što pri sadašnjoj proečnoj ceni od 8 rsd za kilovat dođe 56 din tj oko pola evra na dan.
[ SG kamikaza @ 23.09.2017. 14:26 ] @
@pera petrovic
Dodajte pdv i akcizu na tih 8rsd :-D

@popusicko

Jel pumpa
Pedroli
Pedrola
Ili Pedrolo? :-D
Prve dve su kineske kopije trece. Ja sam kupio sebi pedrolo original,i najglasnije je u celom sklopu,to se slazem.
Ali se iza balkonskih vrata u noci cuje tek tiho brujanje. Moguce je da se ovi kinezi glasnije deru.
[ neznam nisam odavde @ 23.09.2017. 14:48 ] @
@sg kamikaza kad krajnju cifru mesečnog računa sa svim njinim troškovima podelim sa ukupnim brojem potrošenih KW dobijem 8 rsd (ne ulazim u crvenu zonu) istina u junu zadnji put računao možda su menjali nešto ?
evo računao sam ponovo zas prošli mesec (avgust) Viša tarifa 287kw niža tarifa 269 kw račun 3345.96 (Tu je unutra i tv pretplata) to bi bilo 6.73 din prosečno , al nek ostane 8 rsd.
[ SG kamikaza @ 23.09.2017. 14:58 ] @
Ok,to je prosecna cena vaseg potrosenog kilovata. Mislio sam da pricamo o trzisnoj ceni kw u plavoj tarifi .
Ja kw potrosene za grejanje kuce racunam u plavoj tarifi,vt i nt, sa dodatim pdv-om i akcizom.
[ popusicko @ 23.09.2017. 17:20 ] @
Pumpa je Pedrolli kupljena u simu u NS.Sa plavom nalepnicom/poklopcem(ne secam se sada a mrzi me da idem da slikam)
Posto ne mogu tacno da odredim kolika je potrosnja samog grejanja,napisacu priblizno koliko ja mislim da jeste.Svaki mesec imam od 6000-8000
struje bez grejanja/hladjenja.U tri najhladnija meseca sam imao od 16000 do 19000 najveci racun.
Nije lose prolazno vreme a posto je kuca dobro izolovana i podno grejanje je u pitanju,Namestio sam je da nocu radi vise,pogotovo zadnja dva sata dok je
jeftina struja i do 17 casova,temperatura ne padne do 20.Znaci otprilike 50/50 skupa/jeftina struja
[ SG kamikaza @ 23.09.2017. 18:22 ] @
@popusicko

Onda je pedrolO ako je u simu. :-D i ja sam tamo svoju kupio.
Imas u ns na detelinari,mozes kupiti bazdarena brojila stara za 2k,pa nadjes nekog drugara ili majstora pa ti poveze tp preko njega. Tako sam ja sebi uradio,pa imam tacnu evidenciju potrosnje za samo grejanje. Tp,bunarska i cirkulaciona su preko tog kontrolnog brojila.
[ popusicko @ 25.09.2017. 17:27 ] @
Ostalo je jos da saznam sta je down circulating temperature i onda sam sve transkribovao sa Mandarinskog Kineskog na
shitty English.
Imam jos jedno pitanje.
Šta mislite o kupovini bojlera 200l sa dva izmenjivača koji bih spojio na jedan vodeni krug koji mi je slobodan.
Iz toplotne pumpe saljem polaznu temperaturu vode 41 stepen.
Da li je ta temperatura dovoljna za tusiranje?
Ne treba mi nikakva automatika vec prosta cirkulacija vode kroz izmenjivac bojlera.
[ goran.mg @ 25.09.2017. 18:44 ] @
Temperatura je dovoljna ali imaš problem sa legionelom ili bakterijama. Ta temperatura je idealna za razmnožavanje. Mislim da povremeno treba da se zagreje voda na 70 C.

[ popusicko @ 25.09.2017. 19:14 ] @
Postoji grejac od 4,5 ili 6kw u bojleru
[ jjoca @ 25.09.2017. 21:07 ] @
Postovane kolege,

jedno laicko pitanje za strucnjake:

Imam TP koja se nalazi u podrum pa mi je palo na pamet da li bi kontrolna jedinica (tj displej) mogao da se skine sa unutrasnje jedinice i izmesti na sprat tj poveze nekim kablom duzine cca 10 tak metara?

Da li bi mozda za tu svrhu mogao da posluzi kompjuterski mrezni UTP kabl?

Razlog za ovo je lakse komandovanje iz sobe umesto silaska u podrum

Hvala unapred..
[ zoxor @ 26.09.2017. 06:38 ] @
Pitanje nema dovoljno detalja.
Neke kontrole mogu da se se stave i 300m dalje bez pojacavanja signala dok neke zahtevaju pojacavanje i za 10m
[ zoxor @ 26.09.2017. 07:10 ] @
Koji je tip komunikacije?
LEN, SIO, CCN, RS485....
Koji je kabal za komunikaciju?
Kabal moze da ima dve, tri, sest ili vise zila.

U krajnjem slucaju sta god da je probaj ;-)
[ tihi2 @ 26.09.2017. 08:42 ] @
Citat:
jjoca:
Postovane kolege,
jedno laicko pitanje za strucnjake:
Imam TP koja se nalazi u podrum pa mi je palo na pamet da li bi kontrolna jedinica (tj displej) mogao da se skine sa unutrasnje jedinice i izmesti na sprat tj poveze nekim kablom duzine cca 10 tak metara?
Da li bi mozda za tu svrhu mogao da posluzi kompjuterski mrezni UTP kabl?
Razlog za ovo je lakse komandovanje iz sobe umesto silaska u podrum :)
Hvala unapred..
Ja sam moj kabel produžio baš tako na 15m i sve radi 3 zime bez problema.
Uvek postoji probanje (neki je zovu metoda bezuspešnih pokušaja) pa ako radi - može. Vredi probati.
[ tihi2 @ 26.09.2017. 09:03 ] @
Citat:
popusicko:Vecinu parametara znam sta oznacavaju ali za par njih nisam siguran.
Sta je down circulating,heat source side,water tank,exhaust?
Po vrednosti temperatura bi to mogao zaključiti.
Temperature su:
ulaz i izlaz podzemne vode (trebalo bi negde 12 i 7*C),
ulaz i izlaz vode u podno (trebalo bi npr. 30 i 35 ili tu negde),
temperatura vode na kompresoru (trebalo bi oko 40-45),
temperatura tanka (ako nemaš akomulator toplote onda meri temperaturu vazduha. Ja ga koristim da mi se održava temperatura od 30-40*C u akomulatoru toplote od 1000l).
[ aviator @ 03.10.2017. 14:45 ] @
Citat:
tihi2:
Citat:
jjoca:
Postovane kolege,
jedno laicko pitanje za strucnjake:
Imam TP koja se nalazi u podrum pa mi je palo na pamet da li bi kontrolna jedinica (tj displej) mogao da se skine sa unutrasnje jedinice i izmesti na sprat tj poveze nekim kablom duzine cca 10 tak metara?
Da li bi mozda za tu svrhu mogao da posluzi kompjuterski mrezni UTP kabl?
Razlog za ovo je lakse komandovanje iz sobe umesto silaska u podrum :)
Hvala unapred..
Ja sam moj kabel produžio baš tako na 15m i sve radi 3 zime bez problema.
Uvek postoji probanje (neki je zovu metoda bezuspešnih pokušaja) pa ako radi - može. Vredi probati.


Hvala svima na odgovorima - sad sam gledao, ali ne vidim kako se skida displej, prvo moram to da pobedim da bih video kako je spojen displej sa maticnom jedinicom i o kom tipu kabla se radi.... pumpa je Wiessmann 200S TP Vazduh voda..

Ako imas savet kako si to uradio pocevsi od toga kako da probam da skinem displej pa do toga koji si kabl koristio za produzenje, hvala unapred...

[ zoxor @ 03.10.2017. 18:34 ] @
To je znaci brendiran uredjaj.

Da li pise na displeju ciji je ili su i njega brendirali?

Stavi neku sliku.
[ tihi2 @ 03.10.2017. 23:17 ] @
Spojio krajnje jednostavno: presekao sam kabel gde mi je odgovaralo, nastavio novim kabelom (zalemio boju na boju) i na drugom kraju opet spojio sa originalnim kabelom boju na boju.

Dakle, samo sam presekao originalan kabel i umetnuo novi dovoljne dužine.

Ne vidim zašto bi skidao displej.
[ zoxor @ 04.10.2017. 08:11 ] @
Na toplotnoj pumpi vazduh-voda Toshiba Estia displej je vezan kablom sa dve zile.

On moze jednostavno da se skine zameni se kabal sa duzim i displej se montira dalje od uredjaja.

Osim toga postoji i opcija dodatnog displeja koji po zelji moze da bude i sobni termostat i da

regulise rad uredjaja po temperaturi reperne prostorije.
[ jjoca @ 04.10.2017. 08:57 ] @
Citat:
tihi2:
Spojio krajnje jednostavno: presekao sam kabel gde mi je odgovaralo, nastavio novim kabelom (zalemio boju na boju) i na drugom kraju opet spojio sa originalnim kabelom boju na boju.

Dakle, samo sam presekao originalan kabel i umetnuo novi dovoljne dužine.

Ne vidim zašto bi skidao displej.


Evo kako je na mojoj pumpi - displej je zajedno sa komandama pa zato mora sve da se skine - probao da ga nekako izvadim, ali nisam smeo jako da povucem da ne bi nesto zeznuo...

[ tihi2 @ 04.10.2017. 10:36 ] @
A da. To je sasvim druga priča. Moj displej je bio na kabelu od 3m pa sam to produžavao.
Tvoj je ugrađen i to je drugačiji problem.
[ zoxor @ 04.10.2017. 10:57 ] @
Taj interfejs ocigledno nije predvidjen za montazu i na zid kao kod nekih uredjaja.



Pitaj uvoznika za dodatnu kontrolu ili bar za neku dokumentaciju po cemu bi videli koje su mogucnosti.
[ jjoca @ 04.10.2017. 13:32 ] @
Hvala svima na trudu, pokusacu preko ovlascenih servisera da se raspitam..

Kad sam vec 'u radnji' interesuje me da li obavljate neko preventvno (godisnje) odrzavanje TP? Majstor koji mi je to instalirao mi je svojevremeno rekao da ne treba nista, ali cujem da neki serviseri preporucuju da se ipak nesto odradi pred sezonu..

Pozdrav svima
[ SG kamikaza @ 04.10.2017. 14:10 ] @
Ja sam odradio ispiranje bunarskog izmenjivaca,i zamenu mehnickog filtera na ulazu u isti.
Filter je generalno cist na oko,ali se u odnosu na novi primeti da je potamnio,pa je eto zamenjen....300din i nije neki trosak.
[ zoxor @ 04.10.2017. 18:23 ] @
Citat:
jjoca:
Hvala svima na trudu, pokusacu preko ovlascenih servisera da se raspitam..

Kad sam vec 'u radnji' interesuje me da li obavljate neko preventvno (godisnje) odrzavanje TP? Majstor koji mi je to instalirao mi je svojevremeno rekao da ne treba nista, ali cujem da neki serviseri preporucuju da se ipak nesto odradi pred sezonu..

Pozdrav svima


Ciscenje i pranje spoljne jedinice. (obavezno)

Ciscenje hvataca necistoca na unutrasnjoj ako ga ima provera pritiska vode. (po potrebi)

Vizuelni pregled elektronike napajanja itd... (preventivno)

Kontrola radnih parametara. (bilo bi pozeljno zavisno koliko je "pametna masina" da sama ustanovi ako joj fali nesto)
[ mali genije @ 04.10.2017. 18:34 ] @
Citat:
zoxor: Ciscenje i pranje spoljne jedinice. (obavezno)

Ciscenje hvataca necistoca na unutrasnjoj ako ga ima provera pritiska vode. (po potrebi)

Vizuelni pregled elektronike napajanja itd... (preventivno)

Kontrola radnih parametara. (bilo bi pozeljno zavisno koliko je "pametna masina" da sama ustanovi ako joj fali nesto)

Zna tu da zatreba i hemiski tretman izmenjivaca kod viesmana:-)
[ zoxor @ 04.10.2017. 18:45 ] @
Covek rece da je vazduh-voda!?
[ mali genije @ 04.10.2017. 18:51 ] @
Citat:
zoxor: Covek rece da je vazduh-voda!?

Procitao sam i to:-).....zato sam i napisao za tretman(plocastog izmenjivaca)..
[ zoxor @ 04.10.2017. 19:28 ] @
Nije valjda da treba :-(

@genije ko pravi veissmanna?
[ Zvonko R @ 14.10.2017. 17:47 ] @
Dobio sam ponudu za TP Daikin, sa izvodjenjem podnog grijanja i 5 unutrasnjih jedinica(i zbog hladjenja ljeti). Ukupna cijena je 12000e. Cini mi se mnogo...
Imate li neki drugi predlog? Koji jos brend da uzmem u obzir?

Kuca se radi, narucena izolacija 10cm stiropor, nova pvc stolarija... prizemlje(kuhinja, tprezarija i dnevni) i sprat(4 sobe i dva kupatila), oko 140m2.
[ Brana Floyd @ 14.10.2017. 18:05 ] @
Koja je snaga pumpe?
[ Zvonko R @ 14.10.2017. 18:24 ] @
13kW EWYQ013ACW1P

vidim u italiji je cijena ovom modelu 4600e. Kod nas nesto sitno ispod 6000.
[ Brana Floyd @ 14.10.2017. 18:46 ] @
Ja sam dobio ponudu za Daikin od 11 kW - nesto vise od 5000 €, a za 14 kW - 6400 €. Za instalacije podnog grejanja za 75 kvm 1800 €. Mislim da mozes proci malo jeftinije. Fujitsu i Toshiba su jeftinije.
[ Zvonko R @ 14.10.2017. 19:23 ] @
A nema sto onda, to je tu... 5000+3600 za podno+unutrasnje jedinice zbog hladjenja... eto me na 10500
[ mali genije @ 14.10.2017. 19:36 ] @
Citat:
Brana Floyd: Ja sam dobio ponudu za Daikin od 11 kW - nesto vise od 5000 €, a za 14 kW - 6400 €. Za instalacije podnog grejanja za 75 kvm 1800 €. Mislim da mozes proci malo jeftinije. Fujitsu i Toshiba su jeftinije.

Daikin nije ni blizu onog sto je bio nekad.Bolje uzmi mitsubishi ili toshibu da bar znas da si dobio ono sto platis
[ tvrdoglavi @ 15.10.2017. 10:59 ] @
Citat:
mali genije: Daikin nije ni blizu onog sto je bio nekad.Bolje uzmi mitsubishi ili toshibu da bar znas da si dobio ono sto platis


slazem se, i ja sam cuo da daikin ima odredjenih problema na althermi, pre odaberi neki drugi japanski brend.
[ Zvonko R @ 26.10.2017. 12:48 ] @
Ponuda za Toshibu je izasla na 15000e. Tako je to sa malim trzistem... Mitsubishi nisam uspio naci ko radi kod nas, cekam ponude za Fujitsu i Viessmann.
Inace ponude za samo podno grijanje se krecu od 4000e pa navise, za 120m2.
[ mali genije @ 26.10.2017. 19:47 ] @
Citat:
Zvonko R:
Inace ponude za samo podno grijanje se krecu od 4000e pa navise, za 120m2.

Kakvi su zahtevi kad kosta 4000e?
Cifra bez kratkog opisa sama po sebi ne znaci nista.
[ tvrdoglavi @ 26.10.2017. 20:11 ] @
podno grejanje bi po nekoj slobodnoj proceni bez posebnih zahteva trebalo da se moze zavrsiti za oko 20€ po m2. znaci sa dobrom pumpom ne bi trebalo da predje 8000 €.
[ zoxor @ 26.10.2017. 21:51 ] @
Citat:
Zvonko R:
Ponuda za Toshibu je izasla na 15000e. Tako je to sa malim trzistem... Mitsubishi nisam uspio naci ko radi kod nas, cekam ponude za Fujitsu i Viessmann.
Inace ponude za samo podno grijanje se krecu od 4000e pa navise, za 120m2.


Toshiba 15000 ?

Estia je oko 6000 zavisno od snage.

Ko je to nudio ?
[ Zvonko R @ 31.10.2017. 15:48 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
Zvonko R:
Inace ponude za samo podno grijanje se krecu od 4000e pa navise, za 120m2.

Kakvi su zahtevi kad kosta 4000e?
Cifra bez kratkog opisa sama po sebi ne znaci nista.


nisam imao nikakve posebne zahtjeve. trazio sam ponudu za podno grijanje, prizemlje plus sprat oko 120m2 grijne povrsine... dobio sam vise ponuda, sve su slicne, 35-40-45e po m2, samo za podne instalacije
dalje ide el kotao, tp ili pec na pelet, u svakoj varijanti je daleko skuplje nego kod vas.

a ponuda za estiu ide otprilike ovako:
s4 4700
gomila bakarnih cijevi raznih 1900
kablovi 100
zaptivni materijal 300
nosac klime 18
termometri, manometri, slavine, ventili trt vrt 400
cijevi 900m 1140
izolacija cepasta 660
razdelnici i sabirnici 720
ormar 250
ivicna izolacija 277
aditiv 54
servo pogon 484
unutrasnje jedinice x7 3000
releji, kablovi, sonde 450
kupatilski ventilator(!?) 444
i jos poneka sitnica

15000+pdv



vidim ja da cu se vratiti na varijantu Daikin, koja mi se ucini preskupa...
[ mali genije @ 31.10.2017. 19:23 ] @
Citat:
Zvonko R: nisam imao nikakve posebne zahtjeve. trazio sam ponudu za podno grijanje, prizemlje plus sprat oko 120m2 grijne povrsine... dobio sam vise ponuda, sve su slicne, 35-40-45e po m2, samo za podne instalacije
dalje ide el kotao, tp ili pec na pelet, u svakoj varijanti je daleko skuplje nego kod vas.

a ponuda za estiu ide otprilike ovako:
s4 4700
gomila bakarnih cijevi raznih 1900
kablovi 100
zaptivni materijal 300
nosac klime 18
termometri, manometri, slavine, ventili trt vrt 400
cijevi 900m 1140
izolacija cepasta 660
razdelnici i sabirnici 720
ormar 250

Cisto informativno da znas da Daikin nije vise niu blizu onog sto je bio
ivicna izolacija 277
aditiv 54
servo pogon 484
unutrasnje jedinice x7 3000
releji, kablovi, sonde 450
kupatilski ventilator(!?) 444
i jos poneka sitnica

15000+pdv



vidim ja da cu se vratiti na varijantu Daikin, koja mi se ucini preskupa...

Pa nije to samo podno grejanje,vec kompletna klimatizacija objekta,doduse malo su naduvane cene.
Ako hoces grejanje i hladjenje jeftinija varijanta ti je da stavis vrf sistem
U podno grejanje spadaju samo ove stavke mada treba vise od 900m cevi

-termometri, manometri, slavine, ventili trt vrt 400
-cijevi 900m 1140
-izolacija cepasta 660
-razdelnici i sabirnici 720
Cisto da znas da Daikin nije vise ono sto je bio
[ Zvonko R @ 31.10.2017. 19:36 ] @
daikin je 12500 sa porezom. vrijedi li dati 4-5 hiljada vise za komplet sistem sa toshibom?

inace ako odustanem od podnog grijanja zavrsicu komplet posao sa inverterskim klimama... 3-4 koliko procijenim da je dovoljno i kraj price, pa nek duva sa svake strane, sto cu
[ mali genije @ 31.10.2017. 20:16 ] @
Citat:
Zvonko R: daikin je 12500 sa porezom. vrijedi li dati 4-5 hiljada vise za komplet sistem sa toshibom?

inace ako odustanem od podnog grijanja zavrsicu komplet posao sa inverterskim klimama... 3-4 koliko procijenim da je dovoljno i kraj price, pa nek duva sa svake strane, sto cu

Oko 12000 je toshibin vrf.
Ja licno bih isao samo na fancoil bez podnog
[ tvrdoglavi @ 31.10.2017. 20:21 ] @
A ja bih isao na podno bez fancoila
[ mali genije @ 31.10.2017. 20:23 ] @
Citat:
tvrdoglavi: A ja bih isao na podno bez fancoila

Moze gospodja da kuka zbog podnog hladjenja :-)
[ Zvonko R @ 31.10.2017. 20:25 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
Zvonko R: daikin je 12500 sa porezom. vrijedi li dati 4-5 hiljada vise za komplet sistem sa toshibom?

inace ako odustanem od podnog grijanja zavrsicu komplet posao sa inverterskim klimama... 3-4 koliko procijenim da je dovoljno i kraj price, pa nek duva sa svake strane, sto cu

Oko 12000 je toshibin vrf.
Ja licno bih isao samo na fancoil bez podnog


to ce kod nas biti minimum 15000.
[ tvrdoglavi @ 31.10.2017. 20:35 ] @
Citat:
mali genije: Moze gospodja da kuka zbog podnog hladjenja :-)


Stavi dve klime za hladjenje i resen problem.
[ mali genije @ 31.10.2017. 20:52 ] @
Citat:
Zvonko R: to ce kod nas biti minimum 15000.

Onda ti je jeftino i kvalitetno resenje koje ce da traje 7xdaisekai ili Rav multi,ne kosta ni pola od onog sto si naveo.
[ Zvonko R @ 01.11.2017. 20:57 ] @
u cemu je prednost tog sistema u odnosu na, recimo, 4 klime da postavim, po dvije na etazi?
[ mali genije @ 02.11.2017. 05:57 ] @
Citat:
Zvonko R: u cemu je prednost tog sistema u odnosu na, recimo, 4 klime da postavim, po dvije na etazi?

A zasto si hteo da stvis 7 fancoil?
[ Zvonko R @ 03.11.2017. 10:29 ] @
Trazio sam ponudu, to su oni dali kao opciju... u jednoj od ponuda su dali 7, u jednoj 5 u jednoj 3... ja sam naveo samo jedan primjer.

vjerovatno cu zavrsiti posao sa tp uz podno bez fancoila. plus cu staviti par klima za hladjenje.

da li bi mi mogao odgovoriti na pitanja bez postavljanja pitanja? U cemu je prednost split sistema sa 4 jedinice u odnosu na 4 klime?

kao i ono sto gore pitah-daikin je 12500 sa porezom. vrijedi li dati 4-5 hiljada vise za komplet sistem sa toshibom? Sta je to sa Daikinom da "nije kao sto je bio"? Jel to znaci da je los? Da li bi bila bolja opcija LG ili Midea ili neki peti brand?
[ djalf @ 03.11.2017. 21:01 ] @
Sta 12500, evra? Zasta bre? Pogledaj Fujitsu koje cene ima tamo, u Srb je najpovoljniji.
[ rade46 @ 07.11.2017. 06:53 ] @
Pre mesec dana ugradio sam toplotnu pumpu Fujitsu Waterstage 14kW,
cena uređaja je bila:
spoljašnja jedinica WOYK140LCTA - 1930 €
unutrašnja jedinica WSYK160DG9 HIGH POWER - 2770 €

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 07.11.2017. u 09:24 GMT+1]
[ Brana Floyd @ 07.11.2017. 10:09 ] @
@rade46,
možete li da opišete kuću koju grejete, debljina zida, izolacija, stolarija...?
[ rade46 @ 07.11.2017. 15:21 ] @
Kuca prizemlje, sprat i potkrovlje, grejna povrsina 150m2.
zid blok 20cm+5cm stiropor, krov 10cm mineralna vuna, PVC stolarija, aluminijumski radijatori.
[ SG kamikaza @ 07.11.2017. 16:24 ] @
Pretpostavljam i da ima i nesto radnih sati iza sebe u tih mesec dana?
Kakvi su ti utisci,potrosnja ,bilo sta drugo sto si mozda primetio?
[ rade46 @ 07.11.2017. 18:54 ] @
Potrošnja u prvih sedam dana novembra iznosi VT=67kWh; NT=15kWh, što iznosi prosečno 12kWh dnevno.
Poređenja radi prošle godine sam se grejao elektro kotlom i svakodnevno sam beležio potrošnju od 04.12.20016. do 27.02.2017.
Kako imam svoju meteorološku stanicu, slične vremenske prilike kao ovih dana, bile su od 02. do 07. februara 2017. kada je potrošeno prosečno 59kWh dnevno sa elektro kotlom.
Znači da je COP oko 4,9 za ove vremenske uslove. Temperatura u sobi mi je oko 23C.
Vreme grejanja sam podesio: ponedeljak-petak od 5,30h-22,00h, a vikendom od 6,30h-23,00h. Kriva grejanja je podešena na 1,20.
Kompresor se u toku dana povremeno uključuje i radi sa 16% modulacije, osim ujutru kada počinje grejanje (Tvode=20C) kada kompresor startuje sa 16% modulacije koja se postepeno povećava do 90%, a onda opada do 16%, sve ovo se odvije za pola sata kada se dostigne tražena temperatura vode i kompresor se isključi. Nakon toga on se povremeno uključuje sa 16% modulacije i održava temperatura vode u radijatorima u toku dana na 33-35C. Broj radnih sati kompresora 49h (od 01.11).
Utisci su veoma pozitivni za ovaj period koliko je koristim i po mojoj proceni u novembru bi me grejanje kostalo oko 4-5000 dinara za 150m2 grejne površine.


[Ovu poruku je menjao rade46 dana 07.11.2017. u 20:05 GMT+1]
[ njerkan @ 10.11.2017. 16:54 ] @
Ako može mala pomoć. Imam stan od 73kvm, dobro izolovana sa PVC stolarijom. U pitanju je visoko prizemlje sa 2 garaze ispod koje se ne greju. Kroz stan imam razvedene aluminijumske radijatore. E sad na njih sam se veoma malo grejao jer je preskupo, a za grejanje sam koristio invertor klime. Zadovoljan sam ja njima ali hteo bih komfor grejanja preko radijatora odnosno jednaku temperaturu u celom stanu. I sada pitanje, da li mogu da povezem TP na vec postojeće radijatore, koja snaga iste bi trebalo da bude i naravno preporuka nekog modela.
[ SG kamikaza @ 10.11.2017. 17:23 ] @
Sta trenutno imas od invertera?
I koliko rebara imas?

Video sam da si pitao i za kamin na pelet na drugoj temi.
Ali zbog kvadrature bih ti vise preporucio inverter u svaku prostoriju...,bilo bi jeftinije od ulaganja u tp,a dugorocno isplatljivije od kamina.
[ njerkan @ 10.11.2017. 17:39 ] @
Ima Fujitsu Ecolandia 12. u jednoj sobi i jos jednu Fujitsu (ne znam koju ali skuplji model od 1.) takođe 12.
U stanu imam oko 80 rebara.
Ugradnja još 1 invertera je takođe opcija, ali bih ipak video još 1 opciju sa TP ako je moguće a nije preskupo.
[ SG kamikaza @ 10.11.2017. 18:05 ] @
Jos jedan inverter u najludjoj varijanti ....1000€ sa ugradnjom.

Tp od par kw nisam siguran,ali recimo par hiljada €,zavisno od odabira proizvodjaca.
[ njerkan @ 10.11.2017. 18:16 ] @
Invertore sam placao oko 600 evra po komadu naravno.
Ugradnja jos jednog nije problem, ali bih voleo da odaberem razmotrim jos neku opciju odnosno jedinu preostalu TP. Gledam po internetu različite modele, ali dzabe kad ne znam koja mi snaga treba...
[ SG kamikaza @ 10.11.2017. 18:31 ] @
http://microma.rs/kalkulator/

Probaj tu da izracunas gubitke,sti sto bi trebao dodati malo,zbog garaza ispod.
Ali recimo izmedju 6-8kw tp.
[ njerkan @ 10.11.2017. 19:09 ] @
Oko 4 Kw mi je ispala računica.
[ goran.mg @ 10.11.2017. 19:23 ] @
Najviše informacija sam pokupio sa ovog dela foruma pa je red da se odužim.

TP voda voda "domaće proizvodnje", danfoss kompresor 3kW, pumpa za vodu od 0,8 kW, radijatorsko grejanje 156 m2 i u planu još 65 m2 podnog grejanja i 4 člana porodice su za prošli mesec potrošili 5616 dinara ili ukupno 686 kW. Temperatura u kući oko 23 - 24 C i TP nije radila 4 dana u toku meseca. Potrošnja je nešto niža nego u julu.

I još jednom da se zahvalim na pomoći svih članova i naročito kamikazi na dugim telefonskim razgovorma.
[ SG kamikaza @ 10.11.2017. 19:37 ] @
Kako si resio povrat vode?
[ goran.mg @ 10.11.2017. 20:49 ] @
Napravio sam šaht 1.5m x 1.5m x 1.5m i ubušio cev 100 mm 10 m dubine, kao bunar sa šahtom. Za sada pije bez problema. Imam i rezervni bunar koji leti koristim za zalivanje...
[ mali genije @ 10.11.2017. 22:18 ] @
Citat:
njerkan:
Ako može mala pomoć. Imam stan od 73kvm, dobro izolovana sa PVC stolarijom. U pitanju je visoko prizemlje sa 2 garaze ispod koje se ne greju. Kroz stan imam razvedene aluminijumske radijatore. E sad na njih sam se veoma malo grejao jer je preskupo, a za grejanje sam koristio invertor klime. Zadovoljan sam ja njima ali hteo bih komfor grejanja preko radijatora odnosno jednaku temperaturu u celom stanu. I sada pitanje, da li mogu da povezem TP na vec postojeće radijatore, koja snaga iste bi trebalo da bude i naravno preporuka nekog modela.

Sta znaci dobro izolovano u cm?
85 kvm 8cm stiropora sa al. radijatorima ugrejala tp. 6kw toplotne energije vazduh/voda marke carrier,smestena izmedju objekta i kanala za lift.



[ njerkan @ 10.11.2017. 22:43 ] @
Upravo to znači...
Koja je cena takve TP otprilike?
[ tvrdoglavi @ 11.11.2017. 15:07 ] @
fujitsu od 10kw je oko 3900 eur
[ njerkan @ 11.11.2017. 17:34 ] @
FUJITSU WOYA060LDC/WSYA050DD6
Da li bi mi ovaj model radio posao. Firma je dokazano dobra, a i cena je pristupačna (oko 3000)?

Takođe naišsao sam i na ovaj model TERMAL TCWNMS 501 X?
[ tvrdoglavi @ 11.11.2017. 18:26 ] @
tesko ces naci tu male snage po te pare, to je zastarela cena i nema ih na stanju, koliko znam, nece ni da ih uvoze, komplikovano je na malu kolicinu, bazirali su se na modele od 10 do 16 kw. WOYA060LDC/WSYA050DD6 ima 3,5 kw na -15.
[ njerkan @ 11.11.2017. 18:40 ] @
To mi onda nikako ne radi posao.
Hvala na odgovoru, sad barem znam na cemu sam.
[ tvrdoglavi @ 11.11.2017. 18:49 ] @
treba gledati kapacitete na minusu a ne nominalne na +7, a ove sve komercijalne oznake su ti nominalni kapaciteti i ne smeju se uzeti kao reper za izbor.
[ njerkan @ 11.11.2017. 18:51 ] @
Znaci ipak je 10-ka neki minimum za mene?
[ tvrdoglavi @ 11.11.2017. 19:00 ] @
8-ca bar, ali one su 100 eur jeftinije pa dodjes na isto, zato ih ni ne uvoze
[ skroller @ 12.11.2017. 02:56 ] @
Citat:
njerkan:
FUJITSU WOYA060LDC/WSYA050DD6
Da li bi mi ovaj model radio posao. Firma je dokazano dobra, a i cena je pristupačna (oko 3000)?

Takođe naišsao sam i na ovaj model TERMAL TCWNMS 501 X?

I ja isto merkam te dve TP, ima li neko iskustva sa ovim pumpama, posebno ovom Termal ?
[ njerkan @ 13.11.2017. 14:31 ] @
Dakle model FUJITSU WOYA100LDT/WSYA100DD6. To je TP od 10Kw. Da li bi mi ona radila posao kada je jaka zima na mojih 72kvm?
[ tvrdoglavi @ 13.11.2017. 17:20 ] @
100%
[ njerkan @ 15.11.2017. 16:26 ] @
Kakva su iskustva sa kineskim toplotnim pumpama firme Sundez?
[ SG kamikaza @ 15.11.2017. 21:32 ] @
Imas neki link ka istoj?
[ njerkan @ 15.11.2017. 21:42 ] @
http://www.sundez-heatpump.com...ter-split-heat-pump-sddc-075-b
[ SG kamikaza @ 15.11.2017. 22:24 ] @
Premalo podataka.
Pogotovo ako uvoz planiras.

Trebaju ti kapaciteti na -7 i -15 ako ih imaju. I opet ih uzeti sa dozom nepoverenja.
[ njerkan @ 16.11.2017. 11:23 ] @
https://imgur.com/a/01PVR

Evo i specifikacije za Sundez pumpe...
[ tihi2 @ 16.11.2017. 13:19 ] @
Isto kao i svaki drugi kinez. Ni bolji ni lošiji.
[ njerkan @ 16.11.2017. 13:23 ] @
A sta to znaci isto ko svaki? Da li se isplati ulaziti ubtakvu avanturu? Koji od ovih bi meni radio posao, cisto da znam zbog cene. Jer prodavac mi preporucuje od 18Kw sto mislim da je previse?
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 13:54 ] @
A koliko kosta to sto ti nudi?
[ SG kamikaza @ 16.11.2017. 13:56 ] @
Ti prodavci su ....... samo nemoj da gledas ove u zuto ofarbane kolone. To je za polaz 35°
Treba ti ona kolona na 45,a ja bi je posmatrao kao da je 40, i cin mi se naduvanim COP-om.

Kolika je ponuda za tu od 18,a koliko kosta ova od 8.5?
[ njerkan @ 16.11.2017. 14:08 ] @
Ova 18kw je oko 3500 za manju ne znam
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 14:32 ] @
Pre dva tri dana sam bio kod coveka da snimim projekat za gas i vidim ima tp kinesku. Pitam ga pa sto si platio prikljucak i radis gas kad imas tp? Uglavnom ljudi idu u obrnutom smeru. Kaze, ma svake godine problem sa njom, moram da imam alternativu a i ne moze da mu ugreje kad zazimi. Nisam gledao u kapacitet ali je gabaritno veca malo od moje a kuca je gabaritno duplo manja od moje. Nadam se da ti je dovoljno to umesto saveta o kinezima dalje.
[ njerkan @ 16.11.2017. 14:48 ] @
A to me i plasi zato i pitam za iskustva.

Vidim da cu da kupim jos 1 inverter klimu (imam 2 vec) i povremena primena elektricnog kotla kao do sad.

2 spoljna zida su mi izolovana samo sa unutrasnje strane pa razmišljam i tu da dodam spoljnu izolaciju.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 14:57 ] @
To ti je naracionalnije resenje kad si vec krenuo putem sa klimama. Da si odmah razmisljao o tp bila bi drugacija matematika. Svakako je za male objekte isplativost mnogo manja nego za vece zbog nelinearne razlike u ceni u odnosu na kapacitet.
[ tihi2 @ 16.11.2017. 15:00 ] @
To 18kW znači na -10 oko 10kW. Ako je dosta onda je ok.
COP nije naduvan i može se računati sa oko 2.2-2.5 za celu zimu. Nije nešto ali radi poso.
Alternativa je još 3000evra za COP od 3. Teško da se isplati.
Ako inverter klima rešava stvar - onda nema puno razmišljanja.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 15:04 ] @
Ali za 200 300 eur vise dobije japanca od 10kw. Zato je nebulozmo ulaziti u tu pricu sa tom cenom. Sve sto nije bar upola jeftinije u toj klasi ne treba razmatrati.
[ njerkan @ 16.11.2017. 15:06 ] @
@tvrdoglavi - nazalost niko me tad nije posavetovao to da uradim. Umesto da stavim podno i TP kostalo bi me maksimum 1000 evra više i Bog da me vidi.
Da ali japanac izlazi gotovo 4000 evra + ugradnja i da li bi imao maksimalnu iskoristljivost jer nije poddno grejanje?

@Tihi realno mnogo para koje ko zna kad ce da se isplate...
Pa ne znam mislim da bih sa 3 Fujitsu invertera napravio posao (2x12 i jedna 9-ka), ali ne bih imao komfor radijatora na zalost.
Zato sam i razmišljao ranije o peletu jer nije toliko skupa investicija a imao bih radijatore. Ali mnogi ljudi se zale, cena daleko od stabilnei sve ostale boljke ovog sistema


[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 15:16 ] @
Kod mene u potpisu imas sta ja grejem i sa cime. I potrosim od 7500 do 9500kw za sezonu komotnog grejanja od kraja septembra do pocetka maja. Znaci od 1.6 do 2 eur po m2 za sezonu. Na pelet racunaj da ti treba od 4.5 do 6 eur po m2 za sezonu za isti luksuz u grejanju.
Cenu sam spomenuo u kontekstu uporedjivanja sa onim sto su ti ponudili za 3500 eur. Tebi se svakako vise isplati grejanje klimama ali ako hoces luksuz onda zaboravi na kineze. I nju moras ugraditi zar ne?
A ako imas dovoljno rebara radice tp lepo.
[ tihi2 @ 16.11.2017. 16:34 ] @
Tačno tako: ako je kinez duplo jeftiniji (18kW za 2500evra) onda ima smisla. Ako je 3500evra onda je možda bolje dodati 500-1000evra pa uzeti japanca.
Jedino što za datih 4500evra nema isplativosti u odnosu na drugi način grejanja (npr. gas, posebno klime pa čak i pelet).
[ zoxor @ 16.11.2017. 16:43 ] @
Ja bih uzeo u razmatranje i moguci vek trajanja i vecu pouzdanost skupljih uredjaja nije bas sve u COP i ceni.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 16:47 ] @
Razlika u ceni uredjaja 10kw fujitsu i 18kw ovaj kinez je 300 eur. Ostalo svakako mora odraditi pa ne treba racunati u razliku.
Za sve mu na 90m2 treba bar 2000 eur, bilo gas, mislim da je i za pelet tu negde, i za klime. Tako da pocinje od nule ja ne bih imao dilemu sta mu se isplati, ali ovako je dodavanje jos jedne klime jedini razuman potez, osim ako ne dobije na lutriji.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 16:49 ] @
Citat:
zoxor:
Ja bih uzeo u razmatranje i moguci vek trajanja i vecu pouzdanost skupljih uredjaja nije bas sve u COP i ceni.

Moj malopredjasnji post upravo aludira na to. A uz sve to zbog takvih situacija kao sto sam opisao ljudi koji su i ovako skepticni po pitanju grejanja na tp sticu i pogresan utisak o svemu nazalost.
[ njerkan @ 16.11.2017. 16:57 ] @
Apsolutno se slayem s vama yato sam i kupio Fujitsu klime, a ne neke dosta jeftinije.
Razmisljanje mi je islo u tom smeru, da ako su kinezi jeftiniji duplo onda na neki način i na tu svotu ima matematike realno.
Ugradnja kamina ne bi bila toliki izdatak, ali se mnogo ljudi žali, cena progresivno raste sa porastom potrošača i ko zna koliko ce da kosta za par godina, a treba da promenim pola stana da bih stavio kamin.

Probacu dodatno da pojačam izolaciju plus jos jedna klima i dogrevanje na struju (za sada grejacem od 9Kw, nadam se da ce moci i manji u buduce)
[ zoxor @ 16.11.2017. 17:05 ] @
Kome bi prodali Miele ili Bosch ves masinu pored Vox Fox Vivax itd da je sve u ceni a ni Miele ne opere toliko bolje ves :-)
[ Zvonko R @ 16.11.2017. 17:42 ] @
Sta bi po vama bio best buy model(ili marka) tp? Nemamo svi novca za mercedes, ali za recimo mazdu se nadje ;)

Imam par ponuda za LG, djeluju mi ok, ali ne mogu naci nesto konkretnije o kvalitetu u odnosu na Fujitsu ili Toshibu koje su i 70-80% skuplje.
[ zoxor @ 16.11.2017. 18:38 ] @
Tesko je reci sta je best buy
Nema jos dovoljno informacija ozbiljnije trziste tih uredjaja postoji tek koju godinu.
Sto se tice Toshiba Estia kod nas za sada 0% kvarova.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 20:57 ] @
Citat:
Zvonko R:
Sta bi po vama bio best buy model(ili marka) tp? Nemamo svi novca za mercedes, ali za recimo mazdu se nadje ;)

Imam par ponuda za LG, djeluju mi ok, ali ne mogu naci nesto konkretnije o kvalitetu u odnosu na Fujitsu ili Toshibu koje su i 70-80% skuplje.

na stranu to sto se ne slazem da je LG kao MAZDA, ali me zivo zanima ta ponuda za LG koja je 70-80% jeftinija od fujitsu i toshibe? mozemo da znamo kakva je?

a naknadno cu izneti svoje misljenje i cinjenice koje znam o LG.
[ Zvonko R @ 16.11.2017. 22:16 ] @
Pa ja nisam ni rekao da je LG kao mazda vec da pokusavam da nadjem mazdu medju toplotnim pumama i pitam se da nije to mozda LG! Ne znam i zato pitam... Dobio sam nekoliko ponuda, medju njima su daikin, toshiba i lg, daikin je oko 5900e, toshiba 5600 a lg 3100. Za fujitsu nisam uspio da dobijem ponudu jer dobavljaci uvijek nude drugo u odnosu na trazeno... tako je kod nas, i vidim da su cijene dosta razlicite od ponuda u srbiji. kupovina preko granice mi nije opcija.
[ tvrdoglavi @ 16.11.2017. 22:24 ] @
koja je to snaga?
[ Zvonko R @ 16.11.2017. 22:32 ] @
LG je oznake HM091M.U42, Toshiba HWS-1604H8-E(1), Daikin EWYQ013ACW1P

to su 9kw i 16kw? za daikin pise da je 13Kw u ponudi
[ tvrdoglavi @ 17.11.2017. 06:17 ] @
Ako je tolika razlika u ceni onda je lg ok kupovina posebno ako si na moru. Ovde kod nas bez obzira na cenu ne bih isao na lg, ali ti nemas takve zimske uslove.
[ tvrdoglavi @ 17.11.2017. 07:08 ] @
Mada mislim da bi i u cg fujitsu od 10kw morao biti ispod 4000.
[ Zvonko R @ 26.11.2017. 19:39 ] @
najradije bih uzeo 12kw.
LG 12kw je 4220e. ali niko nema fujitsu od 10-12kw. 16kw fujitsu je 6600e.

cemu sluzi elektro grijac u ovoj toshibi tp koju pomenuh gore?

@tvrdoglavi
mozes li iznijeti one stvari o lg koje si ranije pomenuo?
[ tvrdoglavi @ 26.11.2017. 20:00 ] @
Meni je zimus na 2 od 8 spoljnih jedinica koje su grejale na fabrici lear u ns pukao izmenjivac na spoljnoj. Lose otapanje. Na vrf. Doduse bila je i zima jaka. Ali i u takvim uslovima svi ostali ozbiljni proizvodjaci bar od uredjaja koje pratim nisu imali takvih problema. Ja je sebi ne bih nikad uzeo. Ali kod tebe ni uslovi nisu kao kod nas. Rekoh ti da je fujitsu 10 kw kod nas ispod 4k eur a 11,2 kw ispod 5k. Kako je u cg ne znam. Znam da je uvoznik isti i nelogicno mi je da ne mozes naci.
[ Zvonko R @ 26.11.2017. 20:03 ] @
Nisam pokusao kod pravih ljudi izgleda... sjutra cu potraziti direktnog uvoznika. hvala na savjetu.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2017. 20:27 ] @
pogledaj sajt uvoznika za srb, ima mislim i kontakt telefon za cg
[ zoxor @ 26.11.2017. 20:31 ] @
Citat:
Zvonko R:
najradije bih uzeo 12kw.
LG 12kw je 4220e. ali niko nema fujitsu od 10-12kw. 16kw fujitsu je 6600e.

cemu sluzi elektro grijac u ovoj toshibi tp koju pomenuh gore?

@tvrdoglavi
mozes li iznijeti one stvari o lg koje si ranije pomenuo?


Sluzi za bivalentno grajanje ako je uredjaj dimenzionisan za takav rad.
[ Zvonko R @ 27.11.2017. 06:57 ] @
nisam siguran da razumijem odgovor, tj da li je to dobro ili lose po mene... on radi stalno ili samo ukoliko su niske temperature pa ne moze da postigne sama pumpa?

da li je u kombinaciji toplotna pumpa-podno grijanje neophodan(pozeljan) bafer?
[ zoxor @ 27.11.2017. 07:39 ] @
Grejac je tu moze da se prikljuci a i ne mora a ako se i prikljuci postoji gomila podesavanja sa kojim moze da se ogranici njegov rad.
Kod inverterske toplotne pumpe bafer nema smisla.
[ SG kamikaza @ 02.12.2017. 16:17 ] @
Nije se davno nista pisalo na temu potrosnje....valjda su oni koji koriste tp zadovoljni ucinkom,ali ajde uvek ima nekog koga interesuje.

21.09og sam ukljucio tp,posle zamene filtera,ispiranja bunarskog izmenjivaca,provere i dopune sistema.
Dodat je jedan u svojoj reziji pravljen "bafer" a pre ce biti hs,nego bafer,od 80l,jos jedna cirkulaciona pumpa,i na radijatorskoj strani tog bafera jedan 3k termostatski(radi probe,mada vise iz znatizelje kako ce se ponasati,i saznanja koja je to temperatura ka kuci dovoljna).
Od 21.09.-01.11 je potroseno 57Kw skupe,70kw jeftine...
Tek se na oktobarskom racunu malo zagazilo u plavu tarifu.
Od 01.11-01.12 je potroseno 170kw skupe,146kw jeftine struje.
Sep. I okt. se preko trokrakog moglo igrati,te je ka kuci islo 34-35°c,ali i vreme je bilo takvo da se moglo priustiti komocije da se svasta proba.
Moje misljenje,spram uocenog kod sebe,da je taj 3k na toj poziciji ok resenje kome izolacija i potrebe objekta za grejanjem to dozvoljavaju,ali trazi vecu zapreminu at ne bi li imao svoju pravu ulogu. Kod mene se to relativno brzo sve izdesava,pa on brzo otvori do kraja. Ocekivao sam tako nesto,ali radoznalost :-D nije mi dala mira!
Greje se istih onih 130mkv, na 22° +-0.2 nema menjanja dan/noc.

Kod kolege,koji greje oko ~250 mkv,sa 24kw tp,prosek h plafona ~3m u odnosu na proslu godinu,dodao je bafer 500l,te sad ima 3cp posto je u pitanju dvojna kuca. Jednu slabiju cp je zamenio za jacu,posto je kod caleta bila slaba cirkulacija i slabije se zagrevalo.
Potrosnju tacnu ne znam kod njega,ali mu je generalno komentar na situaciju posle promena "sto nisam jos prosle godine ovo uradio...."
Zadovoljniji su ukucani,ravnomernije je i bolje grejanje,a mislim da je komenyarisao da je neznatno manje potrosio nego prosle godine u istom periodu.

Kod komsije,koji od prosle zime ima problema sa svojom tp zbog vise faktora(bio smanjen protok do tp iz biunara,prljav izmenjivac,lose postavljen nepovratni+neispravan na bunarskoj strani..,,)
Sta sam mogao,licno,pomogao sam mu da se dovede u funkcionalno stanje(zamena komplet instalacije od bunara do tp,provera odvodne cevi i zapusenosti iste,zamena nepovratnog i montaza na pravo mesto,ustanovljeno da je bunarski izmenjivac zacepljen skoro pa 100%).
Pozvao sam vise firmi koje prave tp voda/voda,za koje znač da rade i ispiranja bunarskih izmenjivaca,ali niko nije zeleo da radi nesto sto nije njihov proizvod.
Posle kontakta sa @genijem i @scroll-om,komsa se opredelio zbog blizine za kontakt sa @scrollom,ali opet se izglupirao i nasao neke druge da probrljaju kao i onaj prethodni sto mu se vise ne javlja,te je kao bio zadovoljan par dana ali se opet javio da mu se ne svidja kako radi.
Iskreno,vise nisam raspolozen da sudelujem u tom brljanju,te je sad prepusten sam sebi.
@scroll-u hvala na spremnosti za saradnju,ali i moje izvinjenje jer mislim da mu je samo protraceno vreme zarad necije,ne znam ni ja kako bih to nazvao.

Sve tri tp gorenavedene su voda/voda,ko ne zna,da ne mora pitati.
[ tihi2 @ 02.12.2017. 16:40 ] @
Izgleda da je opšta pojava da se majstori ne pojavljuju na tuđim TP. Neverovatno mi je da u celom Novom Sadu nisam našao majstora koji će da dođe da pogleda TP kod drugara. Čim nije njihova, odma ne rade.
I moja MD50 čudno radi, bila 2 majstora al efekta nema. Ima li nekog profesionalca da bi pogledao? Neće biti po drugarskoj tarifi.
[ SG kamikaza @ 02.12.2017. 17:44 ] @
Sta se kod tebe desava?

Ja donekle i razumem,to sto odbijaju da rade za nekim drugim. Moze tu mnogo sta da se izdesava,ili da se vec desavalo ranije,pa da neko tog majstora smatra odgovornim. Uglavnoj je svaki od majstora prosao tu skolu,ako je duze u majstorluku. Takve poslove ovi prekaljeni uklavnom naplacuju skuplje nego sto bi se inace radilo. Pa ko hoce,hoce a ko nece,nije mu ni hitno.
[ mali genije @ 02.12.2017. 17:55 ] @
Citat:
tihi2:
Izgleda da je opšta pojava da se majstori ne pojavljuju na tuđim TP. Neverovatno mi je da u celom Novom Sadu nisam našao majstora koji će da dođe da pogleda TP kod drugara. Čim nije njihova, odma ne rade.
I moja MD50 čudno radi, bila 2 majstora al efekta nema. Ima li nekog profesionalca da bi pogledao? Neće biti po drugarskoj tarifi.

Ta di si vido lalu da vole da radi:-)....a svinjokolj u toku
[ tihi2 @ 02.12.2017. 19:34 ] @
Zabijačke tako-reći?

Dve stvari lala ne vole: da radi i da se kupa. Imaš volje da dođeš?
[ rade46 @ 02.12.2017. 23:21 ] @
Moja potrosnja za ceo novembar iznosi VT 372kWh; NT 104kWh, u novcu oko 3.500din=30€.
[ mali genije @ 03.12.2017. 00:47 ] @
Citat:
tihi2:
Zabijačke tako-reći?

Dve stvari lala ne vole: da radi i da se kupa. Imaš volje da dođeš?

Nisam profesionalac,al mogu da pogledam:-)
[ tihi2 @ 03.12.2017. 08:00 ] @
Super.
Ima li još neko sa voljom pa da pravimo konzilijum?
[ neznam nisam odavde @ 03.12.2017. 10:37 ] @
@ SG kamikaza
Što se tiče vašeg komšije kome je začepljen primarni izmenjivač nažalost samo novi će zapravo rešiti problem.Imam svoj rezervar i pumpu za ispiranje i koristim bar 6 vrsta hemikalija ali jedno se pokazalo kao generalno pravilo :Ako dotok - količina vode na bunarskoj strani nije odgovarajuća taloženje gvožđe oksida je izuzetno brzo i to je sloj koji može samo jako agresivnim hemikalijama rastvoriti pri čemu je realna mogućnost da se onaj bakarni sloj kojim je izmenjivač tvrdo lemljen ošteti preko 95% nažalost i ja sam jednog nekom hemikalijom iz naftne industrije uništio.Nije procureo odmah ali posle otprilike mesec dana je došlo do pojave masnoće u vodi što je govorilo da freon ulazi u izmenjivač.Sva sreća brzo je primećeno i nije stradao kompresor.Što se tiče toga da drugi majstori neće da izlaze na druge pumpe je po meni skroz ok jer ni sa svojima neznaju štaće kad izmenjivač začepi.Jako malo instalacija ima manometar na izlazu bunarske vode da bi kad tu pritisak bude iznad 1,7 bara intervenisali nego sa malim protocima rade.TP koje imaju dobar bunar velik protok i dobro odvođenje vode rade godinama bez problema za razliku od ovih drugih gde u drugoj najkasnije trećoj nastaje razočarenje.Isto otprilike važi i za vazduh voda gde se nekoliko puta pokazalo da gubitak kapaciteta kondenzatora u krugu ventilatora smanji protok vazduha i eto jada i muke.Naravno čistoća saća je neophodna .Posle više godina rada to mora biti bar malo začepljeno.Metoda svugde se providi nažalost nije se pokazala dobrom.Naslage na lamelama smanjuju razmenu .
[ mali genije @ 03.12.2017. 11:44 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:koristim bar 6 vrsta hemikalija ali jedno se pokazalo kao generalno pravilo :Ako dotok - količina vode na bunarskoj strani nije odgovarajuća taloženje gvožđe oksida je izuzetno brzo i to je sloj koji može samo jako agresivnim hemikalijama rastvoriti pri čemu je realna mogućnost da se onaj bakarni sloj kojim je izmenjivač tvrdo lemljen ošteti preko 95% nažalost

Postoje hemije za ciscenje izmenjivaca koje ne nagrizaju bakar u izmenjivacu :-)
[ tihi2 @ 03.12.2017. 16:28 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:Isto otprilike važi i za vazduh voda gde se nekoliko puta pokazalo da gubitak kapaciteta kondenzatora u krugu ventilatora smanji protok vazduha i eto jada i muke.Naravno čistoća saća je neophodna .Posle više godina rada to mora biti bar malo začepljeno.Metoda svugde se providi nažalost nije se pokazala dobrom.Naslage na lamelama smanjuju razmenu.
Lako bih ja zamenuo kondenzator kad bi neko rekao da je to problem.
Čime da ga očistim mada izgleda skroz providan.
Koliko znam, majstori ovakav izmenjivač samo produvaju. Ja sam prao vodom pod gradskim pritiskom.
[ zoxor @ 03.12.2017. 19:30 ] @
@tihi
Sta ti se desava sa masinom?
Nekad je bilo opasno dobrih sredstava za pranje kondenzatora ali sad zbog eko propisa mozes da ih popijes.
Napravis mix od sredstva protiv masnoce i sredstva za uklanjanje kamenca razredis vodom i isprskas kondenzator pa se dobro ispere puromatom.
Prljav kondenzator u rezimu grejanja izaziva simptome kao da uredjaj radi pri nizoj temperaturi nego sto jeste. U rezimu hladjenja se relativno lako detektuje prljav kondenzator.
[ tihi2 @ 03.12.2017. 23:31 ] @
Meni je kondenzator na vazduhu (vazduh/voda) i izgleda dobro. Svakako nema kamenca. Koliko se sećam, spoljnju jedinicu klime ne čiste nikako.

Prošle 3 godine sam imao
ulazna voda=35*C, izlazna voda=40*C, temperatura kompresora 45*C
sada imam
ulazna voda=35*C, izlazna voda=38*C, temperatura kompresora 66*C
kad zavrnem ekspanzioni ventil dobijem
ulazna voda=35*C, izlazna voda=39*C, temperatura kompresora 80*C
Na sistemu ništa nije menjano osim što je zamenjen kompletan gas, izmereno i stavljeno koliko piše. Visoki pritisak 17bara, niski 0.6bara. Svi kažu da tako treba.
[ SG kamikaza @ 03.12.2017. 23:52 ] @
A koji je bio razlog menjanja gasa?
[ tihi2 @ 04.12.2017. 00:29 ] @
Kažu da se tako ponaša kad fali gas a pošto je trokomponentni koji se ne dopunjuje, stavio sam nov.
[ zoxor @ 04.12.2017. 05:19 ] @
Koji je bese gas kod tebe?
[ tihi2 @ 04.12.2017. 06:18 ] @
R417A. Piše u specifikaciji da je to direktna zamena za R22, samo ekološka.
[ zoxor @ 04.12.2017. 06:33 ] @
Koja je bila spoljna temperatura i temperatura vode kad su izmerili 0.6 i 17 bara?
Nisu isti pritisci za 22 i 417
Koji freon su sipali?
[ neznam nisam odavde @ 04.12.2017. 06:42 ] @
@ tihi2 koristim crveni mabosan ima i zeleni ali on je dosta slabiji i koristi se za unutrašnje jedinice običnom pumpicom za pranje stakla rastvor se naprska po lamelama. @ zoxor apsolutno ste u pravu stara sredstva su i meni bila bolja ili sam ja možda bio mlađi ? U svakom slučaju posle prskanja sredstvom sačekati 10tak minuta i pod pritiskom dobro oprati.U rečenici zamenuti kondenzator sam zaboravio naglasiti da je reč o elektrolitskom kondenzatoru koji je u strujnom krugu ventilatora pa ventilator ne postiže više dovoljan br obrtaja jer je "izgubio" snagu.Lično jako izbegavam da intervenišem na količini gasa.Ako ste 417 zamenuli za 22 moje mišljenje je da bi trebala čak i bolje da radi verovatno je reč o količini gasa jer po opisanom liči na prepunjeno i da kompresor radi pod velikim naporom a ne postiže zadate parametre.U svakom slučaju 3 stepena razlike između potisne i povratne vode je premalo 5 je ono što se traži i pri tom uglu dizne količinom gasa i ampermetrom tražim najpovoljnije "mesto" za rad.Ovako kako ste opisali mi radi pumpa u režimu grejanja bojlera kad je "proizvodnja" veća od "potrošnje".Praksa je ipak jača od teorije mada bez teorije nebi bilo ni prakse.
Što se tiče vaše primedbe da majstori spoljnu jedinicu klime nečiste u opšte apsolutno ste u pravu.Nažalost njima je daleko lakše malo dunuti kompresorom spolja unutra i kod dvorednih spoljnih jedinica smeće još malo bolje nabiti unutra umesto iznutra napolje kuda ušlo tu treba i da izađe i naravno dodati gas.Potrošnja struje je nebitna kao ni dal posle toga kompresor radi u optimalnim ili otežanim uslovima.O pranju ili nečem zahtevnijem nema reči pa neće on valjda za 4 radničke dnevnice se duže od 1 sat zadržavati kod stranke.
[ zoxor @ 04.12.2017. 08:05 ] @
Tihi
Na 0.6 bara tacka isparenja je -24 C
To je mnogo nisko.
Zato me interesuje koja je bila spoljna temperatura u tom trenutku i da li je kondenzator (isparivac) bio zaledjen?
Pritisak kondenzacije od 17 bara je nesto preko 50C znaci izlazna temp vode bi trebala da bude oko 45C
0.6-17 bara je veliki lift za taj freon mislim da je kapacitet traljav.
[ SG kamikaza @ 04.12.2017. 09:44 ] @
Koja je onda kriticna donja granica na kojoj odradjuje zastita niskog pritiska,ako je sad 0.6?
[ tihi2 @ 04.12.2017. 10:06 ] @
Stavio sam 3600g R417A kako piše na kućištu TP. Momci koji su bili su smanjivali količinu gasa (i njima je to bilo mnogo nisko) čak i 1000g su smanjili, nisu ni stim bili zadovoljni pa su vratili opet na 3600g.
Spoljnja temperatura je bila +6*C, nije bilo zaleđeno a vrednosti manometara su na slici. Može biti da se ne sećam dobro il nisam dobro pročitao. Pre će biti 6bara a ne 0.6



[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 04.12.2017. u 11:25 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 04.12.2017. 11:43 ] @
A jel tvoja tp dosla direktno sa r417a,ili sa r22? Posto spominjes direktnu zamenu.
Jesu momci kad su menjali gas,punjenje radili samo na osnovu vage,ili su mozda jos nesto merili(pregrevanje,pothladjivanje).
ako su radili rekuperaciju pre zamene,da li su izvagali koliko su izvukli,ako nisu samo bacili u vazduh freon?
[ zoxor @ 04.12.2017. 12:02 ] @
Bice da je 6 bara a to je pak mnogo.
Zato su i pokusavali da ispuste freona.
Nesto nije uredu sa ekspanzionim ventilom.
[ tihi2 @ 04.12.2017. 12:45 ] @
TP je došla sa R417A, momci ispustili u vazduh, nisam imao gde da ga smestim a ko zna kakvog je sastava a i ekološki je pa nema štete, izvakumirali, izvagali i stavili nov iz boce.
Ispada da je to urađeno bez razloga.
@zoxor
ja sam posumnjao u ekspanzioni ventil ali nemam način da to proverim. Kad zahtevam defrost, TP lepo odradi ciklus i ugao exp. ventila se pomera od 62.5* do 17 stepeni koliko sam sada stavio granicu.
Kako da proverim ispravnost exp. ventila? Mogu li to sam?
Inače kontaktirao sam i velikog uvoznika Meetinga i kaže da mu se desilo da je samo 1 exp. ventil pokvaren za 6 godina i oko 250 ugrađenih komada.
Sumnjao sam i na kompresor a on mi kaže da je menjao 2 komada i to jednog zbog niskog napona i jednog jer je ostao bez gasa (probušena cev).
Inače na lageru ima delova za sve, samo je pitanje šta mi treba.
[ zoxor @ 04.12.2017. 13:12 ] @
Kako se tebi generalno ponasa masina?
Nema kapaciteta ili ulazi u neku gresku?
[ tihi2 @ 04.12.2017. 13:45 ] @
Nema nikakve greške, samo nema kapacitet. Ponaša se kao da ne može da dostigne zadatih 40*C u AT (što je tačno) i nikad se ne gasi. Kad spustim zadatu temperaturu na 37 onda se lepo ugasi kao što treba.
Meli liči kao da u jednu stranu ne otvara exp. ventil do kraja, ako je to uopšte moguće. Kao da za defrost otvori a za grejanje se negde pred kraj zaglavi.
[ SG kamikaza @ 04.12.2017. 15:46 ] @
Kako ti se odrazava na potrosnju,kad osravis na tih dostiznih 37°?
[ zoxor @ 04.12.2017. 16:12 ] @
Tihi
Treba mi informacija kako taj ventil radi i po cemu odredjuje svoj polozaj.
[ tihi2 @ 04.12.2017. 17:50 ] @
@SG-kamikaza
potrošnja je kao da normalno radi tj troši oko 4.6kW/h a efekat je kao običan grejač.
@zoxor
ovo ne znam da ti kažem. Ja mogu samo da odredim minimalan ugao pri radu (kod mene je sada 17 stepeni - dostiže 66*C na kompresoru) i minimalni pri defrostu (namešteno je 25 stepeni - tada dostiže oko 35*C; ovo je jedan od uslova da završi defrost, ili ovaj ili vremenski). Kad greje taj ventil ne menja svoj položaj već stoji na tih 17*.
Dakle, kad počne da radi, sa 62.5 stepena polako zatvara, svakih 30 sekundi po nešto stepeni i za oko 3-4 minuta zatvori do tih 17 stepeni. Tako radi do potrebe za defrostom kada, gasi kompresor, otvara exp. ventil do 62.5 stepena, menja smer u četvorokrakom ventilu, pali kompresor, zatvara do 25 stepeni, gasi kompresor, otvara ventil do 62.5 stepena, menja smer u četvorokrakom ventilu, pali kompresor i zatvara exp. ventil do 17 stepeni.
Inverterske rade verovatno tako da je otvor ekspanzionog ventila fiksan (uglavnom, pretpostavljam) a da se brzina kompresora smanjuje (a time i potrošnja struje) da bi se isporučilo tačno energije koliko treba. Ali moja je on-off TP.
Inače taj ventil je ovaj http://gondzik.de/product_info.php?products_id=313
[ zoxor @ 04.12.2017. 18:53 ] @
EXV ima smisla samo ako je promenljiv cak i kod invertera.

Klasican TXV radi na principu pomeraja uloska ventila koja nastaje promenom razlike pritisaka usisa i temperature usisa (temperaturna sonda pretvara

temperaturu u odredjeni pritisak)

EXV radi na istom principu samo sto za odredjivanje da li ce se ventil otvarati ili zatvarati uzima temperatura usisa kalkulisana od pritiska usisa i

prava temperatura usisnog gasa.

U oba slucaja pomeraj odredjuje razlika pritiska/temperature usisa i temperature usisnog gasa i ta razlika se zove pregrevanje (superheat)

Kod nekih uredjaja se pritisak uopste ne meri nego se meri temperatura freona ispred i iza isparivaca pa se preko njih kalkulise pregrevanje.

Mene interesuje kod tvog uredjaja Tihi po cemu se postavlja taj ventil (koji je meni sasvim nepoznat) postavlja u neki polozaj.

Inace ekspanzioni ventil ne sluzi za regulaciju kapaciteta nego za regulaciju pregrevanja koja direktno utice na efikasnost i

bezbednost (za kompresor) rashladnog kruga.
[ tihi2 @ 04.12.2017. 19:32 ] @
Možda se on i pomera a da ja to ne vidim. Inače superheat je default vrednost 0*C a Compensation of superheat degree=4*C
Takva su fabrička podešavanja a tako je i po preporukama Emersona na taj Copeland kompresor ZW61KSE-TFD (kineska verzija) koji je isti kao ZR61KSE-TFD (ostali svet).
Je li to odgovor na tvoje pitanje?
[ scroll @ 04.12.2017. 20:06 ] @
Citat:
tihi2:
Stavio sam 3600g R417A kako piše na kućištu TP. Momci koji su bili su smanjivali količinu gasa (i njima je to bilo mnogo nisko) čak i 1000g su smanjili, nisu ni stim bili zadovoljni pa su vratili opet na 3600g.
Spoljnja temperatura je bila +6*C, nije bilo zaleđeno a vrednosti manometara su na slici. Može biti da se ne sećam dobro il nisam dobro pročitao. Pre će biti 6bara a ne 0.6



[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 04.12.2017. u 11:25 GMT+1]

Nešto neštima na +6c nemože biti 6bar na tom pritisku je temperatura isparavanja 417a (dew) 16,7c
[ zoxor @ 04.12.2017. 20:59 ] @
Citat:
tihi2:
Možda se on i pomera a da ja to ne vidim. Inače superheat je default vrednost 0*C a Compensation of superheat degree=4*C
Takva su fabrička podešavanja a tako je i po preporukama Emersona na taj Copeland kompresor ZW61KSE-TFD (kineska verzija) koji je isti kao ZR61KSE-TFD (ostali svet).
Je li to odgovor na tvoje pitanje?


Nije bas

Pokusavam da saznam sta vodi taj ventil.

Sta ima od senzora temperatura i pritisaka?

Da li mozda imas semu od masine?
[ tihi2 @ 04.12.2017. 23:36 ] @
Imam Operation manual u kome ima šema.
Na http://ro-tec.de/MD50D.pdf se nalazi neko slično uputstvo na nemačkom, na 15. strani je šema.
Imam slično uputstvo na engleskom, mogu ti poslati al mi treba tvoj Email, pošalji ga na PP ili na moj Email.

Jel se vide slike manometara koje sam zakačio? Ja ne vidim i na klik odlazim u svoj profil na photobucketu.

Na skali nema R417A nego ja čitam pritiske sa skale od R22. Mislim da onaj najmanji krug pokazuje pritisak.
[ zoxor @ 05.12.2017. 06:09 ] @
Mali crni krug su podeoci u PSI
Nesto veci crveni u MPa
Okolo su temperaturne skale-nebitno

Ako sam ja dobro desifrovao pritiske uredjaj radi sa oko 6 bara na usisu i oko 17 bara na potisu.

Izmeri temperature po kracima na cetvorokrakom. Po dve treba da su iste (ona jedna sama sa jednom krajnjom od tri i druge dve)

Ako nisu iste verovatno ti cetvorokraki "pusta" sa potisa na usis i odatle tih 6 bara.

Ako sam u pravu mora da se menja cetvorokraki.
[ tihi2 @ 05.12.2017. 08:54 ] @
Sad sumnjaš u četvorokraki a ne u expanzioni ventil?
Vrednosti manometara su na slikama a datumi su ispod slike, ako to pomaže.


[ zoxor @ 05.12.2017. 09:09 ] @
Bilo bi idealno ako imas nekoga da se prikljuci svojim manometrima da budem siguran u ocitavanja ali ako je stvarno na usisu oko 6 bara a na potisu oko 17 bara jedino kvar cetvorokrakog moze izazvati takve simptome.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 09:40 ] @
Sad sam gledao na yt gde spominu isto sto i zoxor kaze...provera temperatura cevi na 4k ventilu. Spominju dozvoljeno odstupanje od 5° ali F.
Kao jedan od mogucih problema se kaze da 4k moze biti fizicki ostecen na jednoj strani,te da nece dozvoliti kretanje do kraja te strane,ili ce ostetiti zaptivke u takvom radu.
I trece,da ostecen kompresor moze da ima vrlo slicne simptome kao i ostecen 4k ventil. Pod ostecen,verovatno misle radno kolo na neki nacin osteceno(pretpostavljam)
[ tihi2 @ 05.12.2017. 09:48 ] @
Imam beskontaktni IC merač temperature kojim bih mogao izmeriti.
Kvar na četvorokrakom ventilu mi je puno logičniji nego na exp. ventilu. Rekao sam, kao da ne ode do kraja u jednu stranu.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 09:57 ] @
Ja imam jedan manometar sa crevom za r134a/r22/r407 ako neko moze da ti potvrdi da su 22 i 417 isti pritisci,ako hoces da se posluzis.
Taj ic ako hoces bez otvaranja kucista da meris,moze dobro da slaze na daljinu,bar oni sa kojima sam ja merio.
Imam i za to ako hoces da se posluzis,jedan digitalni termometar sa k sondom,dosta je krut kablic,pa bi se dalo ugurati ako treba,opet ako neces da otvaras.

[ zoxor @ 05.12.2017. 10:34 ] @
Na potisu je preko 50°C da je kompresor imali bi nizak potis i nizak usis.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 11:33 ] @
Trebalo je da zvuci vise kao pitanje.
Da li znaci da postoji mogucnost i kompresorskog kvara?
[ zoxor @ 05.12.2017. 11:43 ] @
Malo verovatno sudeci po pritiscima
[ tihi2 @ 05.12.2017. 11:58 ] @
Probaću IC termometrom da izmerim.
Ne znam gde bi gurnuo ovaj merač pritiska, nisam video da na svakoj cevi na četvorokrakom ventilu imaju priključci za to.

Niakko da mi odgovorite, da li vidite slike koje postavim ili ne? Meni stoji da treba da uzmem neki update a na klik odmah uđe u moj profil (što vi ne bi smeli da možete).
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 12:07 ] @
Kad se klikne,otvori link sa slikama. Malo su mutnije,ali doduse ja sa telefona posmatram.

[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 13:18 ] @
Pogledaj na cevima unutar tp,da nema ostavljeno i na NP i na VP strani mozda po jedan rezervni ventil,za neki senzor npr ili manometar....tu bi mogao manometar privrnuti,ne na 4k.
[ tihi2 @ 05.12.2017. 13:57 ] @
To ima i tu su zalemljeni razni senzori i manometri koje sam postavio. Al na druga dva nema priključaka.
Sad sam merio temperature i na gornja 3 su 7, 7 i 21*C (ovaj treći je izolovan bužirom), a jedan donji ima 40*C (i on je izolovan).
Trenutno je ugašena i idem za 15 minuta ponovo da je upalim i posle 20 minuta da izmerim i proverim da nisam pogrešno izmerio.
Ne vidim razlog da se na četvorokrakom ventilu gubi 20*C. Razumem posle izmenjivača da padne ali na četvorokrakom...
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 14:11 ] @
https://youtu.be/8jr9d3KIfwY

Pogledaj video.
[ tvrdoglavi @ 05.12.2017. 15:45 ] @
Ako se ne snadjes imam digitalni manometar sa termosondama pa mozemo premeriti temperature da budes siguran.
[ zoxor @ 05.12.2017. 15:48 ] @
Citat:
tihi2:
To ima i tu su zalemljeni razni senzori i manometri koje sam postavio. Al na druga dva nema priključaka.
Sad sam merio temperature i na gornja 3 su 7, 7 i 21*C (ovaj treći je izolovan bužirom), a jedan donji ima 40*C (i on je izolovan).
Trenutno je ugašena i idem za 15 minuta ponovo da je upalim i posle 20 minuta da izmerim i proverim da nisam pogrešno izmerio.
Ne vidim razlog da se na četvorokrakom ventilu gubi 20*C. Razumem posle izmenjivača da padne ali na četvorokrakom...


Ta prva dva treba da su iste temperature.
Cetvorokraki ti mesa potis sa usisom.
Nemoj koristiti uredjaj dok se ne zameni cetvorokraki.
[ tihi2 @ 05.12.2017. 16:52 ] @
I ne koristim TP sada dok ne rešim problem.
Definitivno ima velike razlike (oko 20*C) između donje i desne cevke. To bi značilo da je četvorokraki zaglavio.
Na Kamikazinom videu nema gde da se gubi temperatura (tj. pritisak). Ima još jedna stvar koju sam primetio a to je da mi je vazduh pre i posle ventilatora iste temperature (pre je bilo 3-4*C razlike) i to samo kad je grejanje, a kada ga nateram u defrost onda razlika bude 3-4*C.
@tvrdoglavi
jel misliš da treba? Ovi beskontaktni IC znaju da lošije mere temperaturu bakra al sam pozajmio i drugarov sličan i razlika u temperaturama je oko 1-2*C (između uređaja) a razlika u temperaturi cevi je ostala ista.

Smem li da zaključim da je četvrorokraki ventil problem?
[ tvrdoglavi @ 05.12.2017. 17:05 ] @
Ako hoces da budes 100% siguran ti javi.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 17:18 ] @
Tamo negde oko osmog minuta spominje,i pokazuje taj neki medjupolozaj,gde dolazi do propustanja vp ka np.
[ zoxor @ 05.12.2017. 17:57 ] @
Ili glavi ili radi sasvim normalno ali je zaptivac otisao.
[ tihi2 @ 05.12.2017. 18:14 ] @
Video sam i da stavljaju limčiće na venti da ga magnet pomera pa se vidi koliko zatvara.
Svakako danas više napolje ne izlazim.
Hvala svima na pomoći, valjda smo bar locirali problem. Ostaje da vidim kako se to može nabaviti, pretpostavljam da je poseban za svakog proizvođača iako meni izgledaju svi isto.
[ zoxor @ 05.12.2017. 18:29 ] @
To sa limcicima mi nije jasno kad u telu ventila nema magneta.
Ali kao sto rekoh moze on da radi sasvim normalno ali da ne zaptiva.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 20:14 ] @
Bilo bi dobro da i 4k na krajnjim pozicijama ima magnet,pa na iste stavis reed releje i zavisno od situacije(grejanje/hladjenje) masina alarmira ako ventil nije odradio do kraja.
Druga varijanta je sto kazes,da odradjuje ali je zaptivac propustio,mada i to bi moglo da se uradi na osnovu t na kracima.

Nekim limicima,ili necim magnetno reaktivnim,mozes spulnu proveriti samo,ako nemas instrument omski da izmeris.
[ tihi2 @ 05.12.2017. 20:21 ] @
Da, video sam da je magnet gore a ne u ovom cilindru ali ne izgleda mi kao montaža.
[ SG kamikaza @ 05.12.2017. 20:23 ] @
Jel pricamo o onom klipu sto sam postavio,ili neki drugi?
[ tihi2 @ 05.12.2017. 20:44 ] @
Taj ili sledeći, nisam siguran.
[ zoxor @ 05.12.2017. 20:58 ] @
Za moju karijeru koja nazalost nije mala (kratka) menjao sam jedan 4K na split sistemu i 2 kom na toplotnoj pumpi gde je 4K velicine kao pola split sistema i to zbog fabricke greske koji se pokazao odmah.
Bilo kakvo komplikovanje istog ga samo poskupljuje a to je deo koji nikad/retko crkava.
[ neznam nisam odavde @ 05.12.2017. 21:53 ] @
@zoxor apsolutno se saglašavam 4k ventil je nešto što skoro nikad ne strada ,@tihi2 bio sam slobodan poslati privatnu poruku
[ Zvonko R @ 07.12.2017. 16:23 ] @
Citat:
zoxor:
Grejac je tu moze da se prikljuci a i ne mora a ako se i prikljuci postoji gomila podesavanja sa kojim moze da se ogranici njegov rad.
Kod inverterske toplotne pumpe bafer nema smisla.



hvala zoxor.

inace sam konacno dobio ponudu za fujitsu 10kw!
Monoblok WSYP100DG6/WPYA100LG 4200e
comfort WSYA100DG6/WOYA100LFTA 4300e

koji biste od ova dva modela uzeli? iskreno nemam pojma u cemu su razlike a nisu ni prodavci znali da mi kazu...
da li je ovo bolji izbor u odnosu na LG 8kw koji izadje oko 3100e?

za toshibu jos uvijek cekam ponudu, mislim da sam jedno 4 puta zvao-cucemo se, nazvace, poslace na mail... i eto, cekam i dalje.
[ SG kamikaza @ 07.12.2017. 18:15 ] @
Ove nedelje su kod nas na poslu zapoceli zamenu komdenzatora na jednom od cilera.

Isti su bili nepopravljivo osteceni,nakupljenim naslagama kamenca od prinudnog hladjenja leti,i pranja istog kiselinama pa su lamelice izgorele). Od 4 kom ukupno,2 su resili da menjaju,po jedan na svakoj nezavisnoj grupi!?!

Dokumentacija kaze oko 230kg 407c,nisam siguran u tacnu cifru,majstori na izvedbi tvrde da je po krugu ta kilaza.
Pojavili su se sa rekuperatorom,i 5 boca od 10kg za izvlacenje :-D
Pitam ih jel bacate,ili izvlacite pa vracate. Rekose:izvlacimo,si lud,inspekciju neko da nam nabije. Alu ide novi freon,ovaj se ne vraca.
Obidjem krug po pogonu,vratim se kod njih,vec je proslo kriticno popodnevno vreme,kad zemara brusilicu i sece cev kod kondenzatora,pusta sve u vazduh!!! Mrzelo ih da cekaju,ili dodju dan ranije da isprazne sve.

Sutradan,tj u utarak,opet druga smena i dodjem da ih obidjem,jedan su novi kond ubacili,i spremili sve za varenje. Drugom pripremaju cevi i ciste postojece stare. Tu su acetilen i kiseonik,azota nema.
Da bi bio mirne glave i ciste savesti,spomenem i objasnim rukovodiocima razlog za primenu azota,i dobijem odgovor:hvala,idem dole da im napomenem.
Sreda,druga sam opet,dolazim i sve vec zavareno,azot boce nema,i nije bilo.
Odlazim i vise me problematika cilera ne interesuje,jer mi je receno da isti odgovaraju i potpisuju da ce sve biti kako treba i ispravno. :-D
Usput su servis kompresora odradili,bitzer je u pitanju x2, postojeci plocasti izmenjivac sa druge grupe,prebacili na prvu i spojili oba u paralelu(100ploca po komadu) a na drugu grupu,montirali novi(jos nisam bacio pogled na karakteristike.

Slikao sam stanje posle vadjenja,i iskreno se nadam da vi sto inace radite ovakve poslove,niste nailazilina ovako nesto.
Okacicu slike kad odradim resize.

Nemojte Zvonka zaboraviti zbog duzine ovog posta. :-D

[ zoxor @ 07.12.2017. 19:19 ] @
Koje je snage jedan krug (grupa)
[ SG kamikaza @ 07.12.2017. 19:36 ] @
Evo slika sa plocice iz RO,i druga iz dokumentacije.




Pa puta dva takva cilera.
[ tvrdoglavi @ 07.12.2017. 19:51 ] @
Citat:
Zvonko R:
Citat:
zoxor:
Grejac je tu moze da se prikljuci a i ne mora a ako se i prikljuci postoji gomila podesavanja sa kojim moze da se ogranici njegov rad.
Kod inverterske toplotne pumpe bafer nema smisla.



hvala zoxor.

inace sam konacno dobio ponudu za fujitsu 10kw!
Monoblok WSYP100DG6/WPYA100LG 4200e
comfort WSYA100DG6/WOYA100LFTA 4300e

koji biste od ova dva modela uzeli? iskreno nemam pojma u cemu su razlike a nisu ni prodavci znali da mi kazu...
da li je ovo bolji izbor u odnosu na LG 8kw koji izadje oko 3100e?

za toshibu jos uvijek cekam ponudu, mislim da sam jedno 4 puta zvao-cucemo se, nazvace, poslace na mail... i eto, cekam i dalje.

nesto je malo jaca cena nego ovde kod nas, ali ja svakako ne bih razmisljao posebno u komparaciji sa LG...
i odabrao bih drugu, to ti je split sistem, ja nesto ne volim monoblok varijante, mada mi smo u hladnijem podrucju pa je onda zbog smrzavanja preporucljivo sipati antifriz u sistem, preventive radi.... a i bar pola skupe automatike ipak stoji unutra, a ne napolju....
[ zoxor @ 07.12.2017. 20:02 ] @
Carrier chiller od 750 kW sa MCHX kondenzatorima i dva vijcana kompresora ima 65 kg i 58 kg R134a ;-)
Pa Carrier skup.
Naravno mi i ekologija :-D
[ SG kamikaza @ 07.12.2017. 20:20 ] @
Neko uci ceo zivot,i verovatno zaboravi vise nego sto su "drugi" za ceo zivotni vek znali!!! Tako je kako je.
Nego potvrdi mi jos jednom,ili negiraj:
Freon koji je izvucen iz sistema koji nije imao kontaminaciju bilo koje vrste,konkretno taj r407, je upotrebljiv ponovo ili nije?
Ako jeste,ima li ogranicenja u mestu primene?

Edit

Evo i slike radova,lakse mi bilo screenshot da uradim,nego resize kuci.

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 07.12.2017. u 21:33 GMT+1]
[ zoxor @ 07.12.2017. 20:58 ] @
Ako masina nije "curela" odnosno ako nije dopunjavana nego je sav freon 407 tu i ako se skroz pretoci moze i da se vrati.
Freon moze i da se analizira na sastav komponenti.
[ SG kamikaza @ 07.12.2017. 21:17 ] @
Labaratorijska analiza,ili neki brzi test?
Palomi je na pamet da jednu bocu deponujem kod sebe kuci,posto je kod mene u tp 407.
Sad vidim da bolje da se ne glupiram.
[ zoxor @ 07.12.2017. 21:28 ] @
Imamo analizator u firmi velicine je aktovke ali ga ne koristimo jer srecom Toshibu nismo imali sa 407 a Carrier vrlo kratko i to samo odredjeni modeli sa relativno malim kolicinama freona i vec odavno ih nema uopste u proizvodnji.
[ SG kamikaza @ 07.12.2017. 21:32 ] @
Pa jel da trebujem jednu ili ne? :-D

Napisah pre edita!
[ zoxor @ 08.12.2017. 07:54 ] @
Analizator kosta ko svetog petra kajgana.
Mi smo ga dobili inace ne verujem da bi kupili.
[ mali genije @ 08.12.2017. 10:47 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pa jel da trebujem jednu ili ne? :-D

Uzmi sve :-)
http://www.centurytool.net/RI_...r_HVAC_p/neu7-08-1000-71-0.htm
[ SG kamikaza @ 08.12.2017. 10:59 ] @
Hocu,ako imas jedan takav da proverimo. Pola tebi ostavim :-D
[ SG kamikaza @ 01.01.2018. 08:34 ] @
I ovde ako neko cita jos uvek....
Sve najbolje i puno srece u novoh godini
[ rade46 @ 01.01.2018. 15:42 ] @
Potrosnja u decembru
visa tarifa 609 kWh
niza tarifa 157 kWh
Sto iznosi 62 evra za 150m2.
[ rade46 @ 01.01.2018. 16:08 ] @
Grafik potrosnje u visoj tarifi od pocetka sezone grejanja





Grafik potrosnje u nizoj tarifi od pocetka sezone grejanja


[ idm @ 01.01.2018. 19:38 ] @
Svim forumasima srećna nova 2018. godina uz čestitku za dobro zdravlje, mir u duši i okruženju !
[ Brana Floyd @ 01.01.2018. 19:42 ] @
@rade46
to su odlični rezultati. Koju temperaturu u prostorijama si postigao sa kojom temperaturom vode?
[ rade46 @ 01.01.2018. 21:18 ] @
U prostorijama mi je temperatura oko 22 C,
sto se tice temperature vode krivu grejanja sam podesio na 0,78 (+1.0),

Spoljasnja temperatura/Temperatura vode

10 C/ 34 C
5 C/ 37 C
2 C/ 39 C
0 C/ 40 C
-5 C/ 43 C
itd.

Grejanje mi radnim danima radi od 5,30 h - 22,00 h
a vikendom (subota i nedelja) od 6,00 h - 23,00 h.

Poredjenja radi prosle grejne sezone kada sam se grejao na elektro kotao u februaru sam potrosio 2208 kWh za 28 dana,
svedeno na 31 dan to je oko 2445 kWh (VT=1826 kWH, NT=619 kWh).
Ne mogu da poredim prosli i ovaj decembar jer je decembar 2016. bio hladniji i imao prosecnu mesecnu temperaturu od +0,5 C.
Februar 2017. je imao prosecnu mesecnu temperaturu od +4,6 C sto je priblizno sa ovim decembrom, kada je prosecna T=+4,4 C. (izvor moja automatska meteo stanica - AMS Karaburma)

Sa toplotnom pumpom sam u decembru potrosio ukupno 766 kWh i kad podelim 2445/766=3,2, znaci da mi je COP=3,2.

Sto se tice usdede u novcu:

- elektro kotao februar 2017. (VT=1826 kWH, NT=619 kWh)= 30.420 din, odnosno oko 250 €

- toplotna pumpa decembar 2017. (VT=609 kWH, NT=157 kWh)= 7.404 din, odnosno oko 62 €


[Ovu poruku je menjao rade46 dana 01.01.2018. u 22:28 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 01.01.2018. u 23:24 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 02.01.2018. 08:50 ] @
A kojom spravom radis ocitavanje potrosnje i iscitavanje na telefonu?
Jel tp mono ili trofazna?
[ tvrdoglavi @ 02.01.2018. 09:02 ] @
Taj model iz potpisa je trofazna Tp.
[ SG kamikaza @ 02.01.2018. 09:17 ] @
Pitam jer za mono ima prihvatljivih cenovnih sprava za pracenje potrosnje. Na nesto za trofazno nisam naisao,a da mogu da ocitavam na telefonu npr.
[ rade46 @ 02.01.2018. 10:08 ] @
Potrosnju toplotne pumpe ocitavam na zasebnom trofaznom brojilu koje se nalazi u razvodnom ormanu toplotne pumpe,
a podatke u telefon unosim rucno u android aplikaciju ECAS.





[ neznam nisam odavde @ 02.01.2018. 15:37 ] @
@rade 46 svaka čast kako je ovo urađeno iskren respekt i dubok naklon pravom majstoru
[ SG kamikaza @ 08.01.2018. 14:22 ] @
Jel moze neko da mi prokomentarise ovaj nacin prepravke split klime.
Da se izbaci 4k ventil,i potis direktno spoji na neki plocasti kojim bi se grejala sanitarna voda u plusnim periodima.
Ili ostaviti 4k,da se ne komplikuje previse,jer imam neku zamisao koja ne ukljucuje rad u situacijama koje bi dovele za potrebom defrosta.
Znaci spoljasnja,plocasti,cirkulaciona i grejanje bojlera.
Neka realna mogucnost upotrebe bi bila 8-9 meseci u toku godine.

Dosta mi primamljivo izgleda sama zamisao,ali hajd da cujem komentar iskusnijih?

https://youtu.be/L6RfIUUhgLs
[ idm @ 08.01.2018. 17:20 ] @
poštovani forumaši,

ima li neko iskustva sa toplotnim pumpama vazduh-voda proizvođača Daikin ?
[ tvrdoglavi @ 08.01.2018. 20:47 ] @
Ja sam cuo od kolega koji ih servisiraju da su imali odredjenih problema. Ali iz prve ruke ne znam nisam ih radio. Ako ti misljenje iz druge ruke nesto znaci....
[ neznam nisam odavde @ 09.01.2018. 02:59 ] @
@ SG kamikaza Naravno da može meni to radi na dva stana od 90 kvadrata svaki treću godinu bez greške.Da nebih tupio na forumu pošalji pp šta te tačno zanima.
[ SG kamikaza @ 09.01.2018. 07:02 ] @
Setio sam se vas,ali ne i detalja kad ste ranije pisali o tome.
Meni iskreno ne bi bilo tupljenje ukoliko nesto i napisete javno. Ipak nam je naziv teme promenjen u "GREJANJE,TEORIJA,UREDJAJI"
U toku dana cu vam poslati na pp sta me preciznije interesuje. Hvala unapred
[ zoxor @ 09.01.2018. 07:34 ] @
Citat:
idm:
poštovani forumaši,

ima li neko iskustva sa toplotnim pumpama vazduh-voda proizvođača Daikin ?


Daikin Toshiba Mitsubishi Fujitsu
Svi su dobri.
Razlikuju se malo u cenama.
Mitsubishi i Toshiba su made in Japan mislim da je Fujitsu made in Thailand za Daikin ne znam.
[ tvrdoglavi @ 09.01.2018. 08:03 ] @
Fujitsu je made in thailand spoljna made in france unutrasnja. Ja sam radio mitsubishi made in united kingdom...
[ zoxor @ 09.01.2018. 09:00 ] @
Moguce.
Ja sam radio Zubadana made in Japan
Toshiba Estia se radi iskljucivo u fabrici Toshibe u Japanu u stvari sve Toshibe izlaze iz samo dve fabrike nema ni jedan proizvod koji radi neka druga fabrika usluzno.
[ idm @ 09.01.2018. 14:41 ] @
dragi forumaši
zahvaljujem se na odgovorima u vezi toplotne pumpe vazduh-voda Daikin
[ rade46 @ 14.01.2018. 20:23 ] @
Potrosnja moje toplotne pumpe za prva tri meseca (12.oktobar-14.januar) grejne sezone 2017/2018:
Oktobar (od 12.) 141 kWh
Novembar 476 kWh
Decembar 766 kWh
Januar (do 14.) 228 kWh
Ukupno 1611 kWh

Kolika je potrosnja vasih toplotnih pumpi?
S obzirom da clan tvrdoglavi ima identicnu TP, a greje skoro 2x vecu povrsinu od mene, interesuje me kolika je vasa potrosnja do sada
i sa kojom temperaturom odnosno krivom grejanja ste podesili pumpu? Ja sam podesio krivu na 0,78, +1,0C.
[ SG kamikaza @ 15.01.2018. 16:47 ] @
Kod mene je u decembru potroseno
280Kw skupe
180Kw jeftine,da zaokruzim.
Voda/voda,130mkv,radijatorsko grejanje.
Do juce je bilo
~100 kw skupe
~70 kw jeftine,verovatno po +2-3kw na svaku tarifu,jer nisam tacnu cifru zapamtio.
[ Brana Floyd @ 15.01.2018. 18:06 ] @
@SG kamikaza,
jel u tih 460 kW uključen i rad vodene pumpe?
[ SG kamikaza @ 15.01.2018. 18:09 ] @
Kompresor,bunarska,i dve cirkulacione pumpe.
Sve ide preko kontrolnog brojila.
[ rade46 @ 19.01.2018. 03:55 ] @
→SG kamikaza
Koje su snage cirkulacione i bunarska pumpa?
U kom 24-časovnom vremenskom intervalu je podešen rad toplotne pumpe i da li bunarska pumpa radi samo kada radi i kompresor?
[ SG kamikaza @ 19.01.2018. 12:00 ] @
Bunarska je 500w,a cirkulacione u trecoj trose 100w.

Nema nekog posebnog modela za raspored grejanja,jedini uslov je da odrzava 22° po referentnoj sobi,sto bi znacilo da ce raditi i 24h ukoliko ima potrebe. Setovano je 22 +-0.2.

Bunarska se pali 10s pre kompresora,i isto toliko ima zadrske po gasenju istog. Nema smisla da radi neprikidno,postalo bi vremenom nemoguce baratati tom kolicinom povratne vode a i dodatno bi verovatno vise i bespotrebno prljalo izmenjivac na bunarskoj strani.
Znam za jednu tp,gde je koaksijalni izmenjivac dva puta menjan,jer se bunarska nije nikad gasila a nije bilo ni mehanickog filtera na ulazu,te je najverovatnije pesak ili neke druge primese,delovalo kao abraziv na cev i istu probusilo.
[ jjoca @ 20.01.2018. 20:59 ] @
Imam jedno pitanje za strucnjake:
Naime primetio sam da se na mojoj spoljnoj jedinici TP vazduh-voda led ne skuplja na celoj povrsini izmenjivaca (ako se tako zove) vec kao da je jedan deo 'preskocen'.. Probacu da nakacim sliku kako to izgleda, pa me interesuje da li to znaci da se ne koristi kompletna radna povrsina pa samim tim pumpa nema pun kapacitet? Ova zima nije mnogo hladna pa nisam primetio da slabije greje, mozda ce se pokazati na -4, -5 stepeni ...
Da li da jurim nekog majstora? Imam TP vec 7 godina, a mislim da tako nije bilo ranije, ali nisam siguran (krecana radi)...Hvala
[ rade46 @ 21.01.2018. 10:37 ] @
Moje misljenje da je to normalno stanje i da je konstruktivno napravljeno radi lakseg otapanja nakupljenog leda.
Na mojoj TP (Fujitsu Waterstage) kada se nahvata inje na isparivacu ima vise takvih zona koje se ne zalede, kao sto je slucaj kod Vas.

Kako se grejete na TP vec 7 godina, koliko kvadrata grejete, da li podno ili radijatoesko grejanje, da li osim grejanja zagrevate i toplu potrosnju vodu i koji je proizvodjac (model) i snaga toplotne pumpe.
Kakva vam je potrosnja za sve ovo vreme koriscenja, imajuci u vidu da ste imali i tople i hladne zime?
Unapred hvala.

[ mali genije @ 21.01.2018. 14:56 ] @
Citat:
jjoca:
Imam jedno pitanje za strucnjake:
Naime primetio sam da se na mojoj spoljnoj jedinici TP vazduh-voda led ne skuplja na celoj povrsini izmenjivaca (ako se tako zove) vec kao da je jedan deo 'preskocen'.. Probacu da nakacim sliku kako to izgleda, pa me interesuje da li to znaci da se ne koristi kompletna radna povrsina pa samim tim pumpa nema pun kapacitet? Ova zima nije mnogo hladna pa nisam primetio da slabije greje, mozda ce se pokazati na -4, -5 stepeni ...
Da li da jurim nekog majstora? Imam TP vec 7 godina, a mislim da tako nije bilo ranije, ali nisam siguran (krecana radi)...Hvala

To nije normalno desavanje,jedan krug u isparivacu ti ne radi,postoje neke smetnje u cirkulaciji freona kroz doticni krug isparivaca.

[ jjoca @ 21.01.2018. 14:56 ] @
Evo da ponovim jedan od postova iz 2012 , posle prve zime grejanja, jer je tasituacija (manje vise) ista bila i u svima godinama izuzev prosle:

TP Vazduh/Voda VIESSMANN vitocal 200S od 8 kw za kucu od 170 m2 sa radijatorskim grejanjem, bez sanitarne vode, projektovana, tj zahtevana je minimalna temperatura u kuci od 22 stepena na 0 spoljne. Medjutim , uvek je bilo, a i sad je, izmedju 23 i 24, (najcesce 24 jer zena voli da joj je toplo) osim u par najhladnijih dana kada je palo na 20-22 jer kad nisam imao struje nije bilo nikakvog grejanja pa se i sama kuca ohladila.
Osnova kuce je 8 x 12 m tj 96 m prizemlje i jos toliko potkrovlje ttl 192 m2 - ja sam racunao kad se odbiju zidovi da to izadje negde oko 170m2 grejne povrsine i cela kuca se greje. Izolacija kuce je 5 cm stiropor, PVC stolarija, krov 10 cm stakle vune (leti pretoplo sto znaci da nije dobra izolacija), podovi neizolovani (moja velika greska jer sam slusao polu majstore) tako da posteno hladi iz garaze ispod ili od zemlje na drugoj polovini kuce
Ova TP iako naizgled nejaka sa svojih 8 KW, se pokazala kao vrlo efikasan sistem: za prvu grejnu sezonu (9 OKTOBAR 2011 – 9 APRIL 2012) ja sam potrosio za grejanje UKUPNO oko 383,4 eur tj za oko 516 eur manje u odnosu na ranije potrebnih oko 900 eur! (uzeo sam namerno kurs evra od 103 din iz avgusta prosle godine kada sam obicno nabavljao brikete - cena im je bila oko 150 eur/tona a meni je za celu zimu trebalo oko 6 tona briketa.) Nisam ni pomislio da uporedim cenu brikete kasnije tokom godine ili cenu peleta od cak 220 eur po toni!
Dakle, grejanje me je kostalo oko 64 eura mesecno (prosecno za period od 6 meseci) tj 32 eur mesecno na godisnjem nivou.
I to sve sa jednim brojilom za struju - da imam dva brojila, racunica bi bila jos bolja, potrosio bih SAMO 278 eur za grejanje cele zime tj cak 622 eur manje! (racunica o isplativosti dva brojila je nesto drugo – sa godisnjom razlikom od 106 eur, ugradnja drugog brojila od cca 800 eur bi se ispatila tek za 8 godina pri ovim cenama struje – kad poskupi, bice verovatno druga prica)
Mana ove TP, ako to jeste, vec sam naveo ranije, ali da ponovim – ona sama ne moze da zagreje kucu na mnogo niskim temperaturama, ispod -5 su se ukljucivali integrisani elektricni grejaci i dogrevali vodu do potrebne temperature. Nekoliko dana je bilo problema sa nestankom struje ili jedne faze - tada sam aktivirao stari sistem, ali ni on nije mnogo pomogao jer nije radila cirkulaciona pumpa - pa se svelo na gravitaciono grejanje - tj samo par radijatora je bilo toplo u celoj kuci, sto nije bilo dovoljno. Dakle pumpa zavisi od spoljne temperature i od raspolozivosti struje. Zameram i proizvodjacu na izvesnoj nefleksibilnosti elektronike u odnosu na rezime grejanja (mogu se efikasno podesiti samo dva tj tri rezima, a po meni bi ih trebalo vise, za pravu fleksibilnost).
Generalno ova pumpa je odradila sve ono sto sam unapred znao - efikasno me grejala 85-90% grejne sezone (na temperaturama kakve su u Beogradu uobicajene i karakteristicne za zime), ispod -5 je koristila struju (dnevno je bilo i po 150 kw – sto me je tada uplasilo) ali kad se na kraju sve sabralo, ta potrosnja se utopila u prosecnu i krajnji rezultat je da sam ja prezadovoljan. Stari sistem je pomogao par dana kada je bilo problema.

E tako je bilo prve i narednih godina, ali je prosla zima bila malo drugacija sto se tice racuna jer sam samo za mesec januar sa onolikim ledenim danima potrosio oko 250 eur samo za grejanje. Jeste bilo mnogo, ali u proseku sa celu grejnu sezonu je opet bilo dosta ispod 900 eur koliko sam trosio na brikete nekada.
Prve godine sam sve koliko-toliko precizno merio i prilogu je PDF sa mesecnom potrosnjom koju sam tada racunao sa mojim jednim brojilom i simulacija da sam imao dva brojila.

I jos nesto iz licnog iskustva - inicijalno mi je spoljna jedinica bila postavljena na 1m od unutrasnje (samo zid ih je delio), ali se komsija bunio da mu mnogo duva hladno kad radi u vrtu pa sam morao da je pomerim na nekih 5-6 m duzine i cini mi se da se to odrazilo na ucinak - prve godine su se grejaci ukljucivali na -5 a prosle sam morao da ih koristim vec na -3 (mada kazu da to mnogo zavisi i od vlage), ali takava mi je subjektivan osecaj da je i to doprinelo..

Udavih sa ovolikim postom, ali koliko sam te 2011 bio nepoverljiv prema celom konceptu, lutajuci od peleta, voda-voda i na kraju zavrsio na grejanje na vazduh , moram priznati da nema para koje mogu da plate ovakav komfor, nema pepela, ciscenja, smrada i sl.. gospodski..
[ bakara @ 21.01.2018. 15:22 ] @
Ti si tu TP dodao na vec postojeci sistem sa peletom?

Koliko te kostala TP i sama instalacija?

Koliki ti bude mesecni racun za struju zajedno sa potrosnjom domacinstva?
[ jjoca @ 21.01.2018. 16:15 ] @
Citat:
bakara: Ti si tu TP dodao na vec postojeci sistem sa peletom?

Koliko te kostala TP i sama instalacija?

Koliki ti bude mesecni racun za struju zajedno sa potrosnjom domacinstva?


Ne, ne.. Stari sistem je kotao na cvrsto gorivo koji je koristio brikete..Tada sa prvo razmisljao da predjem na pelet ali sam odustao i ugradio ovu TP za nesto preko 6000 eur na kredit na7 godina sa ratom od 84 eur..

Potrosnja struje je u fajlu prikacenom na prethodnu poruku i to je ilustracija za taj period.

Za decembar prosle godine ukupna kucna potrosnja je bila 1441 kw skupe i 345 jeftine (a bila je i slava kada se malo vise peklo) sto je u parama oko 18400 dinara.
Za novembar je bilo 1040 VT i 312 NT sto je oko 12500 din
[ SG kamikaza @ 21.01.2018. 18:27 ] @
Ako sam te shvatio,ti si prilikom kupovine dimenzionisao uredjaj za rad do 0°.
Jesi imao neku ponudu za do barem -7 ili nize? Izbegao bi u dobrom delu ukljucivanje grejaca na njoj.
[ jjoca @ 22.01.2018. 10:39 ] @
Citat:
SG kamikaza: Ako sam te shvatio,ti si prilikom kupovine dimenzionisao uredjaj za rad do 0°.
Jesi imao neku ponudu za do barem -7 ili nize? Izbegao bi u dobrom delu ukljucivanje grejaca na njoj.

Ne, TP je dimenzionisana i tako i radila do -5 mozda -7 ako nije mnogo velika vlaga..

Tada je po ponudama koje sam dobio bila velika razlika u ceni do sledeceg modela cak od oko 3000 eur. Nasao sam tada na netu tabelu sa minimalnim zimskim temperaturama za Beograd u zadnjih 70 godina i video da u maksimalno 10% zimskih dana mogu da imam problem i (sa izuzetkom prosle zime) tako je i bilo. Grejace sam ukupno ukljucio u samo dve zime - prve godine i prosle tako da se odluka pokazala ispravna - ta potrosnja struje je zanemarljiva u odnosu na tadasnjih 3000 eur.

A ima jos uvek i sistem na cvrsto gorivo i vec 7 godina oko tonu briketa koji stoje u rezervi za nedaj boze tako da sveukupno nije problem dok ne odlucim da prosirujem kucu - e tada cu verovatno morati da menjam ili pumpu ili da stavim podno grejanje ...
[ SG kamikaza @ 22.01.2018. 11:25 ] @
Upravo sam zbog te cene sledeceg,jaceg modela i pitao. Preterana je razlika 3000€.
Da je to bilo 300€,pa nije problem,taman si toliko verovatno i prebacio na grejace. Usput,koje je snage grejac?
Razmisljanje tada ti je na mestu,to je skroz ok.
Jedino sto me jos zanima,8kw je deklarisano u kom rezimu? Tj na koju t vode i spoljne temperature?
[ jjoca @ 22.01.2018. 12:11 ] @
Citat:
SG kamikaza: Upravo sam zbog te cene sledeceg,jaceg modela i pitao. Preterana je razlika 3000€.
Da je to bilo 300€,pa nije problem,taman si toliko verovatno i prebacio na grejace. Usput,koje je snage grejac?
Razmisljanje tada ti je na mestu,to je skroz ok.
Jedino sto me jos zanima,8kw je deklarisano u kom rezimu? Tj na koju t vode i spoljne temperature?

ima 3 grejaca po 3 kw koje ukljucuje po potrebi... u prilogu je specifikacija - moj model je aws ac107, a max temperatura izlazne vode koju sam ja video na displeju je 43-44 stepena (bez grejaca) .. Kd je ispod -10 treba minimum 48 stepeni
[ rade46 @ 22.01.2018. 18:41 ] @
Stanje isparivaca na mojoj TP pre pola sata pri spoljnjoj temperaturi -1,1C i vlaznosti vazduha od 87%.

[ nesato @ 29.01.2018. 12:33 ] @
Pozdrav svima. Evo i mene posle dužeg vremena.
Prvo da se zahvalim svima sa ovog foruma koji su mi pomogli da izaberem najbolje resenje za sebe. I naravno majstorima koji su i ugradili.
Elem, 21.10.2017. ugradjena TP Fujitsu Waterstage 11,2kw.
Jeste da zima nije nesto jaka, ipak utisci su odlični. Potrošnja smešna, u kući toplo, a angažovanje i rad oko toga 0. Jeste da košta ali vredi sve pare.

Imam kontrolno brojilo pa znam tačnu potrošnju struje.
21.10.-05.11.
229kw (150kw viša + 79kw niža) što je 1985 din

06.11-02.12.
576kw (365kw viša + 211kw niža) što je 4790 din

03.12.-01.01.

981kw (632kw viša + 349kw niža) što je 8174 din

01.01.- do danas

866kw (550kw viša + 316kw niža)

Sve u svemu do sada plaćeno nepunih 15.000 dinara struje za ova 2,5 meseca. A koliko vidim ni u januaru neće biti ništa strašno.
[ rade46 @ 29.01.2018. 17:00 ] @
I ja se od ove godine grejem na TP Fujitsu Waterstage 14kW, slična mi je potrošnja kao kod Neše što se tiče više tarife, dok mi je niža više nego duplo manja.
TP mi ne greje u toku noći, jer za to nema potrebe.
Kod mene je grejanje podešeno da radi: pon.-pet. od 5,30-22,00h; sub.-ned. od 5,00-23,00h.
Od 12. okt. do 28. jan. potroseno VT 1599kWh, NT 458kWh, što je oko 160€.

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 29.01.2018. u 18:11 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 29.01.2018. u 18:12 GMT+1]
[ nesato @ 29.01.2018. 18:36 ] @
Mi imamo malu bebu tako da imamo ceste noćne aktivnosti, pa i grejanje radi 24h na istu temperaturu.

A kada kažeš da ti ne radi noću grejanje- misliš da je ugašeno skroz ili radi na neku nižu temperaturu?
[ rade46 @ 29.01.2018. 20:21 ] @
Podesio sam na kontroleru nocnu (redukovanu) temperaturu na nisku vrednost, odnosno na 7,0C, tako da mi se TP gasi u 22,00h odnosno 23,00h i ne pali do ujutru do 5,00h.
Nemam sobni termostat vec se TP iskljucivo vodi prema spoljnjoj temperaturi. Ujutru pre starta TP-e temperatura u kuci je oko 20C, a u toku dana kada radi TP-a oko 22C.
Ove zime nije bilo jacih nocnih mrazeva (oko -10C), ako bi se pojavili, bilo bi sigurno potrebe za nocnim grejanjem.


Stanje isparivaca jutros na 100% vlage i temperaturi -0,6C




[Ovu poruku je menjao rade46 dana 29.01.2018. u 21:36 GMT+1]
[ rade46 @ 01.02.2018. 20:19 ] @
Potroseno elektricne energije u januaru za grejanje toplotnom pumpom VT=557kWh; NT=176kWh.

S obzirom da sam se prosle godine grejao na elektro kotao, mesec za uporedjenje moze biti proslogodisnji Februar koji je imao prosecnu mesecnu temperaturu od +4,7C, a ovaj Januar +4,4C.

Uporedna potrosnja elktro kotao-toplotna pumpa:

elektro kotao Februar 2017. (28 dana) 2291kWh (VT=1711kWh, NT=580kWh), svedeno na 31 dan 2536kWh
toplotna pumpa Januar 2018. (31 dan) 733kWh (VT=557kWh, NT=176kWh)

Prema tome mesecni COP faktor je COP=3,46 (2536/733=3,46)
Kako je ovaj Januar nesto hladniji od proslog Februara, to je realna vrednost COP faktora nesto veca, negde izmedju 3,6 i 3,7.




[ SG kamikaza @ 02.02.2018. 17:29 ] @
Kod mene je potroseno
271 kWh skupe
180 kWh jeftine struje

T na koju se zagreva voda je do 38.5,a temperatura u prostoru 22 +-0.2 24/7.
Ono sto sam primetio je da se voda na povratu ove sezone nije vracala u sekundarni bunar.
Podignut je nivo cevi u drenazi,a i sama tacka prelivanja iz iste u drugi bunar.
Ove sezone je drenaza sama podnela povratnu vodu. Ukupne duzine je 40m, f110 kanalizacione cevi,zasecene sa donje strane i nasuto kojekakvog gradjevinskog šuta,pokriveno folijom gradjevinskom od gore pa zemljom.
Eto,mozda ce nekome koristiti informacija.
[ mali genije @ 02.02.2018. 20:21 ] @
Evo trenutnog stanja za januar


[ tihi2 @ 02.02.2018. 23:57 ] @
Nagradno pitanje za sve:

Kompresor se upali i brzo postigne pritisak 17bara i temperaturu izlaza od 55*C.

Daljim radom pritisak ostaje 17 bara a temperatura izlaza iz kompresora polako raste i dostiže (za recimo pola sata) 85*C. Verovatno bi se aktivirala i zaštita kad bih pustio da još duže radi.

Kako je to moguće? Ima li neko objašnjenje za to?
[ zoxor @ 03.02.2018. 07:40 ] @
Discharge kompresora nije isto kao i kondenzni pritisak/temperatura. Discharge moze da ide i do stotinjak stepeni zavisno od kompresora i freona.
Ako discharge raste previse najcesce je uzrokovan losim usisom odnosno nedovoljno hladnih gasova koji hlade kompresor i ujedno drze discharge na normalnoj temperaturi.
[ tihi2 @ 03.02.2018. 08:37 ] @
Ulazna temperatura gasa u kompresor je 4*C na spoljnjih 5. Posle raste na 7 na spoljnjih 5*C. Ne ide preko toga.
[ zoxor @ 03.02.2018. 08:49 ] @
Pusti ga da radi duze.
Disharge temperatura moze da bude dosta preko 55°C
[ tihi2 @ 03.02.2018. 22:43 ] @
Koliko dugo i šta da merim?
[ njerkan @ 04.02.2018. 00:38 ] @
@Tihi - kako si zadovoljan Meeting TP. Vidim na netu da su cene dosta povoljne, a i COP im na papiru nije loš?
[ zoxor @ 04.02.2018. 08:08 ] @
Citat:
tihi2:
Koliko dugo i šta da merim?


Meris temperaturu na potisu bukvalno na izlazu iz kompresora.
Pretpostavljam da je to mereno i ranije.
Meri dokle god ne izbaci nasinu.
[ tihi2 @ 04.02.2018. 09:16 ] @
Nisam hteo da puštam da izbaci jer je pritisak isti (17bara) od temperature kompresora 55*C pa do 88*C. Sigurno bi bio pritisak isti i na 92*C na koliko je podešeno da se aktivira zaštita. Šta ću time saznati ako izbaci?

@njerkan
Bio zadovoljan dok je dobro radila. Sad je izgleda neki nestandardan kvar. Inače prodavci kažu da nisu imali problema sa njom (od 300 prodatih komada, 1 komresor se pokvario, 2 izgorela zbog menjanja transformatora u trafostanici, 3 ekspanziona ventila i desetak ventilatora-deca gurnu štap pa se polome krilca). Ostalo nije crkavalo.
Najskuplji kvar je kompresor koji je ovde oko 400evra sa transportom+montaža. Kod mene je radila 4 zime i štedela oko 700evra po zimi u odnosu na gas.
[ zoxor @ 04.02.2018. 11:46 ] @
Pritisak kondenzacije ostaje isti ali discharge temperatura i najverovatnije i temperatura kompresora raste.
To ukazuje na neki problem sa strane usisa ili u najgorem slucaju kvar kompresora.
[ rade46 @ 04.02.2018. 11:55 ] @
Tihi
koliko ti kWh trosi toplotna pumpa za zagrevanje mesecno.
Zar Meeting nema pod i pre naponsku zastitu, pa dolazi do stradanja kompresora iz tih razloga.
Jedan takav rele zastite i asimetrije faza kosta samo 10-tak evra.
Ako su Kinezi stedeli na tome, svakako treba ugraditi ovu zastitu za napajanje TP.
[ zoxor @ 04.02.2018. 12:15 ] @
Relej asimetrije faza je delimicna zastita.
Nece zastiti ni od ravnomernog prenapona ni pod napona samo od pada napona na jednoj fazi.
Kod tihog ako i imamo kvar kompresora nije elektricne prirode.
@rade64
Sve jeftine tp ( tu mislim ina fujitsu i na toshibu itd...) su predvidjene za rad sa stabilnim naponom i zastite po tom pitanju su im slabe.
[ rade46 @ 04.02.2018. 15:41 ] @
Evo dela uputstva za jedan uredjaj fazne zaštite koji sam postavio:

"- Detekcija nestanka jedne ili više faza
- Podnaponska zaštita (zadata vrednost -10%)
- Prekonaponska zaštita (zadata vrednost +10%)
- Detekcija asimetrije faza (debalans ±10%)

Zaštitni rele će se isključiti ukoliko se desi bilo koja od gore navedenih grešaka, ukoliko je
sve u granicama rele će biti uključen što vam daje dozvolu za dalji rad.

Da bi se izbegla situacija da se rele isključuje zbog kratkotrajnog poremećaja napona ili
asimetrije faza imate i potenciometar za vremensku zadrsku u vrednosti od 0,1-10sek. Ova
zadrska ne važi za grešku ispada faze ili obrtanja rasporeda faza (isključuje bez zadrške).
"



[ tihi2 @ 04.02.2018. 16:05 ] @
Jeste, Meeting ima neku Fuji spravu koja sve te zaštite radi i izbacuje grešku. Ovi su uvezli jednu seriju koja je imala samo zaštitu na jednoj fazi i ta dva kompresora su crkla jer su u trafostanici promenuli faze (tako kažu). A čuo sam i kako radi kompresor na 170V jedne faze i dve od 210V.
Meni je električar zamenuo redosled faza i TP je uredno ispisala grešku "wrong faze" i nije htela da radi.

@zoxor
4 zime i otišla mehanika? malo brzo? kako biti siguran da je crko kompresor kad daje 17bara?
[ SG kamikaza @ 04.02.2018. 16:23 ] @
Jesi amperisao kompresor?
[ mali genije @ 04.02.2018. 18:08 ] @
Citat:
SG kamikaza: Jesi amperisao kompresor?

Ne kvari mi kombinaciju za drugo jagnje :-))
[ SG kamikaza @ 04.02.2018. 18:23 ] @
Naopako,da kvarim stelu :-D nastavi po planu.
[ tihi2 @ 04.02.2018. 19:30 ] @
mali genije je samo dečko koji obećava. To prvo pragnje se 5 puta oladilo. Moro sam ja sam da ga stučem.

TP troši struje ko što treba, 4.6kW/h.
[ mali genije @ 04.02.2018. 23:26 ] @
Citat:
tihi2: mali genije je samo dečko koji obećava.

Pa dok ne poraste :-))
Citat:
tihi2:TP troši struje ko što treba, 4.6kW/h.

Pa sta kukas kad trosi koliko treba
[ nesato @ 05.02.2018. 06:31 ] @
Evo i kod mene juče ocitali struju.
Potrošnja
01.01-04.02.
637kw u višoj tarifi
372kw u nižoj tarifi
[ Gavara @ 05.02.2018. 07:44 ] @
Zna li neko neki sajt gde se mogu skinuti podaci o prosecnim temperaturama za gradove u Srbiji u poslednjih 2 godine?
[ SG kamikaza @ 05.02.2018. 09:09 ] @
Mozda ovo pomogne.


Druga tabela je za 2016. Izvor je RHMZ.
[ jjoca @ 05.02.2018. 13:06 ] @
Citat:
jjoca:
Imam jedno pitanje za strucnjake:
Naime primetio sam da se na mojoj spoljnoj jedinici TP vazduh-voda led ne skuplja na celoj povrsini izmenjivaca (ako se tako zove) vec kao da je jedan deo 'preskocen'.. Probacu da nakacim sliku kako to izgleda, pa me interesuje da li to znaci da se ne koristi kompletna radna povrsina pa samim tim pumpa nema pun kapacitet? Ova zima nije mnogo hladna pa nisam primetio da slabije greje, mozda ce se pokazati na -4, -5 stepeni ...
Da li da jurim nekog majstora? Imam TP vec 7 godina, a mislim da tako nije bilo ranije, ali nisam siguran (krecana radi)...Hvala


Nije mi bilo tesko pa sam prosledio pitanje i ovlascenom predstavniku i evo odgovora:

Što se slike tiče, budite bez brige to je uobičajena situacija.
Protok rashladnog sredstva postoji kroz ceo isparivač, tako da i zona koja nije zaleđena "radi".
Očigledno postoji neznatna razlika u protoku rashladnog sredstav kroz dve delove izmenjivača, ali to nema nikakvog osetnog efekta na kvalitet rada uređaja i njegov kapacitet.


Dakle , po njima , nema razloga za brigu,
[ component @ 05.02.2018. 13:38 ] @
Citat:
Gavara:
Zna li neko neki sajt gde se mogu skinuti podaci o prosecnim temperaturama za gradove u Srbiji u poslednjih 2 godine?


Istorijske temperature obično gledam na:
https://www.wunderground.com/history/

Ali mislim da nije za sve gradove u Srbiji. Ako nađeš nešto bolje, molim te javi.
[ tihi2 @ 05.02.2018. 22:47 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tihi2:TP troši struje ko što treba, 4.6kW/h.

Pa sta kukas kad trosi koliko treba
Troši koliko treba ali ne greje koliko treba. Kukuuuuuu.
[ Gavara @ 06.02.2018. 07:07 ] @
Hvala svima na pomoci.
Super je RHMZ a I site.
[ SG kamikaza @ 06.02.2018. 14:13 ] @
Citat:
tihi2:
Citat:
mali genije:
Citat:
tihi2:TP troši struje ko što treba, 4.6kW/h.

Pa sta kukas kad trosi koliko treba
Troši koliko treba ali ne greje koliko treba. Kukuuuuuu.


Pa onda da greje koliko treba,trosila bi vise nego sto treba?
Jesi merenja t freona mozda obavljao nekad ranije dok ti je tp radila po tebi normalno. Ili si sad prvi put to radio?
[ tihi2 @ 06.02.2018. 14:30 ] @
Bilo malo manje freona nego sada. Smanjivao sam i efekat isti.
[ mali genije @ 06.02.2018. 15:06 ] @
Citat:
jjoca:
Citat:
jjoca:
Imam jedno pitanje za strucnjake:
Naime primetio sam da se na mojoj spoljnoj jedinici TP vazduh-voda led ne skuplja na celoj povrsini izmenjivaca (ako se tako zove) vec kao da je jedan deo 'preskocen'.. Probacu da nakacim sliku kako to izgleda, pa me interesuje da li to znaci da se ne koristi kompletna radna povrsina pa samim tim pumpa nema pun kapacitet? Ova zima nije mnogo hladna pa nisam primetio da slabije greje, mozda ce se pokazati na -4, -5 stepeni ...
Da li da jurim nekog majstora? Imam TP vec 7 godina, a mislim da tako nije bilo ranije, ali nisam siguran (krecana radi)...Hvala


Nije mi bilo tesko pa sam prosledio pitanje i ovlascenom predstavniku i evo odgovora:

Što se slike tiče, budite bez brige to je uobičajena situacija.
Protok rashladnog sredstva postoji kroz ceo isparivač, tako da i zona koja nije zaleđena "radi".
Očigledno postoji neznatna razlika u protoku rashladnog sredstav kroz dve delove izmenjivača, ali to nema nikakvog osetnog efekta na kvalitet rada uređaja i njegov kapacitet.


Dakle , po njima , nema razloga za brigu,

Pogledaj sliku koju je okacio Rade,to je delimicno i ne utice na kapacitet.
Kod tebe ceo jedan krug ne radi,ali ako kazu iz ovlastenog servisa da je to ok .......
Nije to nista nenormalno i zna da se desi zbog migracije ulja ali ako se psle nekog vremena ne odcepi......e onda nije dobro
[ jjoca @ 06.02.2018. 15:46 ] @
Citat:
mali genije: Pogledaj sliku koju je okacio Rade,to je delimicno i ne utice na kapacitet.
Kod tebe ceo jedan krug ne radi,ali ako kazu iz ovlastenog servisa da je to ok .......
Nije to nista nenormalno i zna da se desi zbog migracije ulja ali ako se psle nekog vremena ne odcepi......e onda nije dobro

Koja bi bila preporuka za eventualnu kontrolu/popravku? Ni meni to bas ne deluje normalno, iskreno..
[ mali genije @ 06.02.2018. 20:26 ] @
Citat:
jjoca: Koja bi bila preporuka za eventualnu kontrolu/popravku? Ni meni to bas ne deluje normalno, iskreno..

Jel koristis hladjenje?
[ jjoca @ 07.02.2018. 13:09 ] @
Citat:
mali genije: Jel koristis hladjenje?

TP ima mogucnost, ali ja je ne koristim za hladjenje jer imam radijatore.
[ zoxor @ 07.02.2018. 20:34 ] @
Citat:
jjoca:
Citat:
mali genije: Pogledaj sliku koju je okacio Rade,to je delimicno i ne utice na kapacitet.
Kod tebe ceo jedan krug ne radi,ali ako kazu iz ovlastenog servisa da je to ok .......
Nije to nista nenormalno i zna da se desi zbog migracije ulja ali ako se psle nekog vremena ne odcepi......e onda nije dobro

Koja bi bila preporuka za eventualnu kontrolu/popravku? Ni meni to bas ne deluje normalno, iskreno..


Najverovatnije da ulje (kao sto rece kolega genije) u tom registru isparivaca/kondenzatora ima previse zaostalog ulja

cemu je recimo moguci uzrok recimo duzi rad uredjaja parcijalnim kapacitetom.

Moze da se pokusa povrat tog ulja tako sto se natera uredjaj da radi sto vecim kapacitetom na duze vreme da bi se dobile vece brzine

gasova samim tim i bolji povrat ulja ali prava stvar bi bila da se uredjaj pusti u rezim hladjenja i natera u vislju kondenzaciju.
[ sunfan @ 12.02.2018. 19:31 ] @
"mali genije je samo dečko koji obećava. To prvo pragnje se 5 puta oladilo. Moro sam ja sam da ga stučem"

Tihi, ima jedno , brat-bratu, 7 meseci kako dolazi da mi pogleda TP i jos mi je rekao da kupim frekventni regulator i TRANSMITER pritiska MBS 3000 Danfoss ...

Ima li neko od strucnih lica sa foruma da mi uzme neki dinar ? TP je polovna ( Kinez -SIRAC ) , treba je pregledati , servisirati i ugraditi .

Potrosnja preko bafera za Nov 2017 - 517 kw, Dec 2017 - 1332 kw, Jan 2018 - moje očitavanje 1320- čekam zvanicno . El.kotao radi samo u nizoj tarifi od 00:15 do 07:45

Za potrosnju invertera, pouzdano ne znam, neka kalkulacija je da radi dnevno 8h x 1kw = 8 kw x 30 dana= 240 KW Zato sam narucio preko aliexp. monofazno brojilo .

Po ovim potrosnjama Fujicu Tp i ne treba izolacija, podno grejanje i ostala sr.... Ala sam se zeznuo sto sam bacio pare... Nikad dovoljno pameti







[ njerkan @ 12.02.2018. 19:58 ] @
@sunfan - izvini da li mozes da objasnis kako se grejes? Relativno od skoro pratim ovu temu pa nisam bas u toku.
[ sunfan @ 12.02.2018. 20:28 ] @
Imas u potpisu.

Ukratko: pasivno solarno grejanje, inverter( postavljen iznad ulaznih vrata u kucu i zbog rasporeda prostorija izuzetno efikasan iako nije F,M,T,D, vec samo LG ) bafer 1000 lit + el.kotao

Temp. u PR - prosek 23 C a PTK- spavace sobe i garderober 19-20, ostale prostorije u proseku 23C

Iz bafera (sa stratifikacijom) prema PTK gde je podno grejanje, potis cca 29C u povratu cca 25C, teperatura poda varira 23,5 do skoro 26

Inverter podesen na 24C i nikada se ne gasi u grejnoj sezoni. Prema fan coil-u, susacu i radijatorima, max 65C. Fan vcoil i rad. su bili u radu za celu sezonu max 2 h dok se

sušač koristi svaki dan, pre i posle tuširanja cca 30min

Imam solar ( vakuumski ) za toplu vodu koliko moze da izvuce u zimskom periodu ( ova godina je bila odlicna ) i pripremio sam jos dva od 30 cevi , tako da ce u ukupno biti 90 cevi. Solar ce po prioritetu grejati prvo sanitarnu vodu a onda bafer i to prvo gornju zonu pa donju itd

[ sunfan @ 12.02.2018. 21:04 ] @
Imas u potpisu.

Ukratko: pasivno solarno grejanje, inverter( postavljen iznad ulaznih vrata u kucu i zbog rasporeda prostorija izuzetno efikasan iako nije F,M,T,D, vec samo LG ) bafer 1000 lit + el.kotao

Temp. u PR - prosek 23 C a PTK- spavace sobe i garderober 19-20, ostale prostorije u proseku 23C

Iz bafera (sa stratifikacijom) prema PTK gde je podno grejanje, potis cca 29C u povratu cca 25C, teperatura poda varira 23,5 do skoro 26

Inverter podesen na 24C i nikada se ne gasi u grejnoj sezoni. Prema fan coil-u, susacu i radijatorima, max 65C. Fan vcoil i rad. su bili u radu za celu sezonu max 2 h dok se

sušač koristi svaki dan, pre i posle tuširanja cca 30min

Imam solar ( vakuumski ) za toplu vodu koliko moze da izvuce u zimskom periodu ( ova godina je bila odlicna ) i pripremio sam jos dva od 30 cevi , tako da ce u ukupno biti 90 cevi. Solar ce po prioritetu grejati prvo sanitarnu vodu a onda bafer i to prvo gornju zonu pa donju itd

[ sunfan @ 12.02.2018. 21:06 ] @
Imas u potpisu.

Ukratko: pasivno solarno grejanje, inverter( postavljen iznad ulaznih vrata u kucu i zbog rasporeda prostorija izuzetno efikasan iako nije F,M,T,D, vec samo LG ) bafer 1000 lit + el.kotao

Temp. u PR - prosek 23 C a PTK- spavace sobe i garderober 19-20, ostale prostorije u proseku 23C

Iz bafera (sa stratifikacijom) prema PTK gde je podno grejanje, potis cca 29C u povratu cca 25C, teperatura poda varira 23,5 do skoro 26

Inverter podesen na 24C i nikada se ne gasi u grejnoj sezoni. Prema fan coil-u, susacu i radijatorima, max 65C. Fan vcoil i rad. su bili u radu za celu sezonu max 2 h dok se

sušač koristi svaki dan, pre i posle tuširanja cca 30min

Imam solar ( vakuumski ) za toplu vodu koliko moze da izvuce u zimskom periodu ( ova godina je bila odlicna ) i pripremio sam jos dva od 30 cevi , tako da ce u ukupno biti 90 cevi. Solar ce po prioritetu grejati prvo sanitarnu vodu a onda bafer i to prvo gornju zonu pa donju itd

[ sunfan @ 12.02.2018. 21:08 ] @
Izvinjavam se na ponavljanju
[ sunfan @ 13.02.2018. 06:16 ] @
njerkan

U planu mi je da povezem i TP ( koju sam kupio od mog velikog prijatelja APOKALIPSA - clana ovog foruma) monoblok, on/off, ali tako da mi el.kotao postane podrška TP.
Potis iz TP ide na el. kotao pa dalje ka baferu , a ispred bafera ide motorni trokraki ventil koji ce po prioritetu da usmerava fluid ka gornjoj odnosno donjoj zoni .

Inace, podno grejanje mi radi sa pojacanom temp.u nizoj tarifi ( sve prostorije osim spavacih soba ) ,paralelno sa grejanjem bafera.
[ njerkan @ 13.02.2018. 15:34 ] @
@sunfan - ovo je ipak za mene apstraktna fizika... Svaka ćast na trudu šta da kazem.
Ja stan od 73kvm grejem na 3 Fujitsu inverter klime i zaista sam zadovoljan kako se grejem ove godine. Imam podrsku etažnog grejanja koje hvala Bogu za sada samo gledam kako stoji i skuplja prašinu. Nadam se ugradnji neke TP vazduh-voda ali za sada je to mnogo para...
[ sunfan @ 13.02.2018. 16:17 ] @
Jedno je grejati stan a drugo kucu, jos ako ti je stan "ušuškan"...ja tu nista ne bi dirao..ipak je Fujitsu klasa i jos ako su deklarisane na -20 . Ako ti je losa izolacija, mozes sa unutrasnje strane da pojacas i to je to.
Sa srecom !!!
[ tvrdoglavi @ 13.02.2018. 18:52 ] @
Citat:
sunfan: Jedno je grejati stan a drugo kucu, jos ako ti je stan "ušuškan"...ja tu nista ne bi dirao..ipak je Fujitsu klasa i jos ako su deklarisane na -20 . Ako ti je losa izolacija, mozes sa unutrasnje strane da pojacas i to je to.
Sa srecom !!!


jel imas neku okvirnu racunicu koliko si do sada ulozio u ceo sistem? kad dodas i tp
[ sunfan @ 13.02.2018. 19:41 ] @
Ako racunamo da vec imamo grejna tela, onda je racunica sledeca :

Austria Email bafer PZRR (2 izmenjivaca, stratifikacija , sa eco skin izolacijom ) 1000 lit 125000,00 din
Polovni el.kotao 24 kw 5000,00 din
MIK razdelnik sa pet izvoda oko 20000,00 din
HST pumpe 2 kom oko 12000,00 din
Regulacioni set za podno Oventrop sa pametnom Wilo pumpom 31950,00din
Razdelnik za podno sa deset mesta i sest aktuatora 35000,00
Zicana centrala za podno grejanje 3542,00 din
Sobni terostati za podno 3kom.10902,00 din
Polovna toplotna pumpa SIRAC 500 eur -koja nije ugradjena, čeka servis
Brojilo - koje sluzi samo grejanje u nocnoj tarifi oko 91000,00

LG MAESTRO inverter kupljen 2010-11 god. čini mi se oko 72000,00 sa nekim popustom

Moj sistem je u suštini - bafer, polovni el.kotao, posebno brojilo VS Fujitsu npr WSYK160DC9 WOYK112LCT Stara cena: 650000.00 din nova cena 588000.00 din










[ sunfan @ 13.02.2018. 20:24 ] @
Moj sistem je u suštini - bafer, polovni el.kotao, posebno brojilo , inverter VS Fujitsu npr WSYK160DC9 WOYK112LCT Stara cena: 650000.00 din nova cena 588000.00 din

[ scroll @ 14.02.2018. 18:01 ] @
TP voda voda odprilike 12kw izrada 2012 napukla bakarna cev izlaz iz kondenzatora tanak zid bakarne cevi zamor materijala.



[Ovu poruku je menjao scroll dana 14.02.2018. u 19:34 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 14.02.2018. 18:29 ] @
Pretpostavljm da si sliku zaboravio? :-D
[ tihi2 @ 14.02.2018. 19:39 ] @
Ja sliku vidim ne samo duplo već troduplo. Dvaput veliku i jednom manju.
[ SG kamikaza @ 14.02.2018. 19:47 ] @
Pojavile se posle pola sata.
[ scroll @ 14.02.2018. 20:14 ] @
Baš sam postavo pa obrisa i ponovo postavio i eto fototapeta....
[ SG kamikaza @ 14.02.2018. 20:20 ] @
Kolegi je puklo koleno na kondenzatorskoj strani. Ne na varu,nego na samom prevoju kolena.
Mozda posle 15 dana rada tp.
Provela je u radionici 3-4 dana,napunjena azotom na 25-30 bara i nista,a vamo puče.
[ scroll @ 14.02.2018. 20:35 ] @
Ni ovo nije puklo na varu nego samoj bakarnoj cevi se pojavila pukotina posle više 6 godina. Problem rešen radi ko singerica.
[ mali genije @ 15.02.2018. 23:40 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Kolegi je puklo koleno na kondenzatorskoj strani. Ne na varu,nego na samom prevoju kolena.
Mozda posle 15 dana rada tp.
Provela je u radionici 3-4 dana,napunjena azotom na 25-30 bara i nista,a vamo puče.

Za te stvari se koriste lukovi a ne kolena.:-))
[ mali genije @ 15.02.2018. 23:48 ] @
Citat:
sunfan:
"mali genije je samo dečko koji obećava. To prvo pragnje se 5 puta oladilo. Moro sam ja sam da ga stučem"

Tihi, ima jedno , brat-bratu, 7 meseci kako dolazi da mi pogleda TP i jos mi je rekao da kupim frekventni regulator i TRANSMITER pritiska MBS 3000 Danfoss ...

Ima li neko od strucnih lica sa foruma da mi uzme neki dinar ? TP je polovna ( Kinez -SIRAC ) , treba je pregledati , servisirati i ugraditi .

Potrosnja preko bafera za Nov 2017 - 517 kw, Dec 2017 - 1332 kw, Jan 2018 - moje očitavanje 1320- čekam zvanicno . El.kotao radi samo u nizoj tarifi od 00:15 do 07:45

Za potrosnju invertera, pouzdano ne znam, neka kalkulacija je da radi dnevno 8h x 1kw = 8 kw x 30 dana= 240 KW Zato sam narucio preko aliexp. monofazno brojilo .

Po ovim potrosnjama Fujicu Tp i ne treba izolacija, podno grejanje i ostala sr.... Ala sam se zeznuo sto sam bacio pare... Nikad dovoljno pameti








Posto sam direktno prozvan i da odgovorim:
Vlado trebas prvo da naucis razliku izmedju OBECAO i URADICEMO(ako se ukaze sl.vremena)
Dakle da se razumemo mali genije nije nista "OBECAO",treba da naucis prvo sta znaci OBECAO pa da prozoves nekoga,a ne da koristis te vacaroske fore.

[ sunfan @ 16.02.2018. 07:25 ] @
Pre tacno godinu dana si me uputio na Vladimira Đokića ( dole nize se vidi prepiska ) , kako bi polako spremio opremu, jer sam pre toga dogovorio kupovinu TP od APOKALISA. To isto vazi i za frekv.reg.koji sam prodao , jer sam video da od tvog OBECANJA URADICEMO jedan dan od nedelje nema nista.
Pre nego sto sam se pridruzio Tihomirovom komentaru ( 12.02.2018 ) pozvao sam te 09.02.2018 u 16:14 h, nisi se javio ...

Ti si dalje moj drug

Najnovije poruke > Vladimir Đokić offline 2 0 (oceni, blokiraj, prijavi SPAM, prijavi prevaru)
Pošalji poruku | Obriši
18.02.2017 15:49h Vladimir Đokić
Odgovori
Dogovoreno
U ponedeljak

Pozdrav
18.02.2017 15:45h Vladimir Kujovic
Imenjace,
Pošaljite mi 1 kom . na sledecu adresu :

Vladimir Kujovic
Slavka Golubovica 9
11277 Ugrinovci
tel. 0691100229 Pročitano
18.02.2017 15:35h Vladimir Đokić
Odgovori
Pozdrav
35e kom
Original je Danfusov

18.02.2017 15:22h Vladimir Kujovic
Zdravo imenjace,

interesuje me cena ovog transmitera.

Pozdrav, Pročitano
[ tihi2 @ 16.02.2018. 08:08 ] @
Pa majstor je to. Glave ne diže od posla.
Ja sam probao da ga namamim prasetinom i jagnjetinom al ne vredi. Pare ga ne zanimaju, probo sam.
Probaj ti sa ženske, možda upali. Posle, ako preživiš kad svojoj budeš objašnjavao šta će te ženske tu (mislim ako proguta priču da su došle da popravljaju TP), javi da znam.
[ mali genije @ 16.02.2018. 10:42 ] @
Citat:
sunfan:
Pre tacno godinu dana si me uputio na Vladimira Đokića ( dole nize se vidi prepiska ) , kako bi polako spremio opremu, jer sam pre toga dogovorio kupovinu TP od APOKALISA. To isto vazi i za frekv.reg.koji sam prodao , jer sam video da od tvog OBECANJA URADICEMO jedan dan od nedelje nema nista.
Pre nego sto sam se pridruzio Tihomirovom komentaru ( 12.02.2018 ) pozvao sam te 09.02.2018 u 16:14 h, nisi se javio ...

Ti si dalje moj drug

Najnovije poruke > Vladimir Đokić offline 2 0 (oceni, blokiraj, prijavi SPAM, prijavi prevaru)
Pošalji poruku | Obriši
18.02.2017 15:49h Vladimir Đokić
Odgovori
Dogovoreno
U ponedeljak

Pozdrav
18.02.2017 15:45h Vladimir Kujovic
Imenjace,
Pošaljite mi 1 kom . na sledecu adresu :

Vladimir Kujovic
Slavka Golubovica 9
11277 Ugrinovci
tel. 0691100229 Pročitano
18.02.2017 15:35h Vladimir Đokić
Odgovori
Pozdrav
35e kom
Original je Danfusov


18.02.2017 15:22h Vladimir Kujovic
Zdravo imenjace,

interesuje me cena ovog transmitera.

Pozdrav, Pročitano

Sve to stoji da sam rekao i to nije sporno,aaali OBECAO nista nisam
Sad odo da okrecem pljeske da ne zagore :-)
pozzz
[ mali genije @ 16.02.2018. 10:44 ] @
Citat:
tihi2:

Probaj ti sa ženske, možda upali. Posle, ako preživiš kad svojoj budeš objašnjavao šta će te ženske tu (mislim ako proguta priču da su došle da popravljaju TP), javi da znam.

Ti si mi usput a nisi ponudio komsinicu :-),auuuuuu sve cuvas za sebe a guras Vladu u prve redove cccc
[ tihi2 @ 16.02.2018. 17:37 ] @
Šta ću ako ti se svidi? Ima da mi je popravljaš svaki drugi dan a komšinica ima muža... cipele broj 47.
[ goran.mg @ 16.02.2018. 18:41 ] @
Ponudi mu muža... :)
[ rade46 @ 17.02.2018. 20:46 ] @
Ovih dana nameravam da povećam broj rebara radijatora za nekih 25% i videti kako će se to odraziti na potrošnju električne energije toplotne pumpe.
Prvo ću ispratiti za koliko će se povećati sobna temperatura pri sadašnjoj krivi grejanja, a samim tim i kako će se to odraziti na potrošnja TP jer će zagrevati veću količinu vode.
Potom ću korigovati krivu, odnosno sniziti temperaturu vode (promeniti krivu) da bih dobio sadašnju sobnu temperaturu i uporediti potrošnje TP pre i posle ugradnje dodatnih rebara radijatora.
Razume se upoređivaće se dani sa sličnim (istim) vremenskim uslovima, kojih će biti nadam se do kraja zime.


Potrošnja u prvih 16 dana februara je VT 324kWh; NT 93kWh
prosečna temperatura za ovih 16 dana bila je 3,8C




[Ovu poruku je menjao rade46 dana 17.02.2018. u 22:09 GMT+1]
[ tihi2 @ 17.02.2018. 22:37 ] @
Ako je polazna 45 treba da padne na 40.
Ako je polazna 40 treba da padne na 36.

A to znači 1-2 stepena u sobi.
[ SG kamikaza @ 18.02.2018. 09:08 ] @
@rade

Koliki je broj rebara koje mislis da dodajes? Pretpostavljam da su Al radijatori u pitanju.
Ako su standardne visine,to dodje 0.5l po rebru vise vode pa samim tim verujem da neces povecavati zapreminu sistema za vise od recimo 20-30l.
Ne bi trebalo da predstavlja neko drasticno povecanje potrosnje energije ukoliko zadrzis postojecu krivu grejanja.

Uglavnom,rezultati bi svakako bili zanimljivi za sve ovde,pa javi kako ispadne.
[ rade46 @ 18.02.2018. 15:19 ] @
Imam Al radijatore proizvođača Lipovica, modeli Economik SE 690 i Economik SE 500S.
Dodajem još 14 rebara SE 690 na postojećih 30 i još 12 rebara SE 500S na postojećih 79 rebara (u garaži imam još dva Al radijatora po 5 rebara drugog proizvođača i dva sušača u kupatilima).
SE 690 ima zapreminu od 0,53 l/rebru, a SE 500S 0,40 l/rebru, što je ukupno dodatnih 12,2 litara vode (moj sistem ima ukupno oko 160 litara).
Za par dana ću ih ugraditi i potom slede merenja, a rezultate ću svakako objaviti.
[ nesato @ 21.02.2018. 14:18 ] @
Radi bez problema. Verovatno zbog vlažnosti primećujem da ide u defroste povremeno. Ali u kući lepo toplo bez promene.
Potrošnja u februaru do sada
368kw u višoj tarifi i 207kw u nižoj.
[ scroll @ 22.02.2018. 18:06 ] @
Citat:
tihi2:
Nagradno pitanje za sve:

Kompresor se upali i brzo postigne pritisak 17bara i temperaturu izlaza od 55*C.

Daljim radom pritisak ostaje 17 bara a temperatura izlaza iz kompresora polako raste i dostiže (za recimo pola sata) 85*C. Verovatno bi se aktivirala i zaštita kad bih pustio da još duže radi.

Kako je to moguće? Ima li neko objašnjenje za to?

MOLIM nagradu
https://www.youtube.com/watch?v=4BDAaoPVQ2g

[Ovu poruku je menjao scroll dana 22.02.2018. u 19:18 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 22.02.2018. 19:47 ] @
Znaci recirkulacija pa dodatno zagrevanje vec zagrejanog freona na potisu?

Sta rece na kraju,da kad se prekine dovod struje da se cuje da sisti na ventilu?
[ SG kamikaza @ 23.02.2018. 14:27 ] @
Sinoc nisam stigao da slikam..pa sam uslikao malopre kad sam se vratio sa posla.
Prosle godine sam otvorio jedan copeland kompresor,bese oko 17kw i ostalo mi je od njega bas to gornje dance(kapa,kako god),ali nema ventila na njemu kao na videu.
Da li je zbog godine proizvodnje,modela ili neceg treceg ne znam,ali valjda se moze po modelu kompresora proveriti da li isti ima takav ventil.

[ tihi2 @ 23.02.2018. 18:05 ] @
Citat:
scroll:
Citat:
tihi2:
Nagradno pitanje za sve:

Kompresor se upali i brzo postigne pritisak 17bara i temperaturu izlaza od 55*C.

Daljim radom pritisak ostaje 17 bara a temperatura izlaza iz kompresora polako raste i dostiže (za recimo pola sata) 85*C. Verovatno bi se aktivirala i zaštita kad bih pustio da još duže radi.

Kako je to moguće? Ima li neko objašnjenje za to?

MOLIM nagradu
https://www.youtube.com/watch?v=4BDAaoPVQ2g

[Ovu poruku je menjao scroll dana 22.02.2018. u 19:18 GMT+1]
Super. Dođeš, popraviš i dobiješ nagradu.
[ scroll @ 23.02.2018. 19:15 ] @
Pa to onda nije nagrada nego zarada.
[ tihi2 @ 23.02.2018. 20:56 ] @
Zaradio nagradu. Ili dobio nagradnu zaradu. Ima li taj ventil posebno da se kupi?
[ SG kamikaza @ 23.02.2018. 21:02 ] @
Pa ne mozes otvoriti kompresor da ga zamenis,te zavariti posle.
Menja se ceo kompresor
[ scroll @ 23.02.2018. 21:14 ] @
Remontuju kompresore pa menaju pohabane delove a to izađe skoro kao novi , ali pojma nemem gde ima delova ....
[ scroll @ 23.02.2018. 21:20 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pa ne mozes otvoriti kompresor da ga zamenis,te zavariti posle.
Menja se ceo kompresor

Velik je rizik zamena ventila , i ja sam za zamenu kompresora.
[ SG kamikaza @ 23.02.2018. 21:23 ] @
Ispravi me ako gresim,ali ako je on zaglavio na otvoreno,onda se nesto i desilo u kompresoru sto ga je aktiviralo?
On ima sigurnosnu funkciju ako sam dobro shvatio. Da u slucaju kad kompresor ima termo zastitu istu aktivira pustanjem vruceg freona na dole.
[ zoxor @ 23.02.2018. 21:27 ] @
Taj video nema nista zajednicko ako su tacni parametri koje je tihi naveo u ranijim postovima.
Na videu je visok usis a kad zatvori tecni vod skoro nista se ne desava iako bi trebalo da ode u vakum sto znaci da jedva ima nekog potisa.
Kod tihog je solidan potis sa visokim usisom i kod merenja temperature na cetvorokrakog sam rekao da je problem do istog ali posle rece tihi da nije ali mi nije poznato po cemu je to zakljuceno ako postoji velika razlika temperatura na vodu potisa preko cetvorokrakog.
[ SG kamikaza @ 23.02.2018. 21:46 ] @
Tihi je sam merio onim aparatom za merenje t na daljinu,pa se tu javila velika razlika u temperaturi.
Bio mu je posle neko pa premerio kako valja,pa su temperature bile normalne.
[ rade46 @ 23.02.2018. 22:00 ] @
nesato:
Mislim da spoljasnji senzor nije ugradjen prema preporuci, odnosno uputstvu proizvodjaca

Spoljni senzor
Da bi pumpa pravilno radila potrebno je postaviti
spoljni senzor.
Postavite senzor na najhladnije mesto, uglavnom na
severnu ili severoistočnu stranu.
U svakom slučaju, ne sme se izlagati jutarnjem
suncu.
Mora da se instalira tako da bude lako dostupan, ali
najmanje 2.5 m od zemlje.

Osnovno je da se izbegava bilo koji oblik toplote, kao
npr. dimnjak, gornji delovi vrata i prozora, blizu
otvora, ispod balkona što može da utiče na to da
senzor šalje različite varijacije spoljne temperature.
Povežite spoljni senzor sa M i B9 terminalima na
kontrolnoj tabli toplotne pumpe.




[ scroll @ 23.02.2018. 22:21 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Ispravi me ako gresim,ali ako je on zaglavio na otvoreno,onda se nesto i desilo u kompresoru sto ga je aktiviralo?
On ima sigurnosnu funkciju ako sam dobro shvatio. Da u slucaju kad kompresor ima termo zastitu istu aktivira pustanjem vruceg freona na dole.

Mislim da otvara kad je veča razlika pritiska od granične, samo štose zaglavio.
[ scroll @ 23.02.2018. 22:24 ] @
Citat:
zoxor:
Taj video nema nista zajednicko ako su tacni parametri koje je tihi naveo u ranijim postovima.
Na videu je visok usis a kad zatvori tecni vod skoro nista se ne desava iako bi trebalo da ode u vakum sto znaci da jedva ima nekog potisa.
Kod tihog je solidan potis sa visokim usisom i kod merenja temperature na cetvorokrakog sam rekao da je problem do istog ali posle rece tihi da nije ali mi nije poznato po cemu je to zakljuceno ako postoji velika razlika temperatura na vodu potisa preko cetvorokrakog.

NI TIHI nema kapacitet i ima povišeni pritisak na usisu .
[ tihi2 @ 23.02.2018. 23:32 ] @
Ponašanje kompresora je kao da negde dobija falš pritisak. Sumnja je bila na četvorokraki (da ne zatvara dobro), pa na ekspanzioni (da ne zatvara dobro) a sad izgleda da i u samom kompresoru ima neki ventil koji se otvara pod nekim uslovima i da i on može da se zaglavi.
Četvorokraki naizgled radi kad ga nateram u defrost odradi defrost kao što treba. Kad normalno greje onda na toplu stranu dolazi 55 a odlazi 53*C a prema isparivaču su obe cevke iste temperature (oko 6*C na spoljnjih +5*C).
Ekspanzioni takođe ispada da radi jer tač-pad pokazuje da se on zatvara a i imam žmirkanje svetla na tač-pedu kad se expanzioni zatvara.
Ali kompresor stoji na najvećem pritisku od 15-16bara i ne podiže veći pritisak bez obzira da li ekspanzioni ventil stoji na 20 ili na 10 ili na 6*. Kad je otvoren 30* onda je pritisak oko 10bara.

Kad sam upalio TP i zatvorio protok vode (nema izmene na kondenzatoru), kompresor je dogurao za 1-2 minuta sa 15 na 20bara i dalje od toga nije išao sledećih 10 minuta kad sam je ugasio.

Rizik zamena ventila? Pa šta sad imam? Ionako ne radi kako treba. Svakako treba da se otvori. Pa ako se vidi da je zaglavljen menjati a ako nije onda drugi kompresor.
[ zoxor @ 24.02.2018. 06:20 ] @
Ako rikne ventil u kompresoru nema popravke.
Ali kad rikne ventil u kompresoru (ja nisam dosada sreo taj slucaj iako sam ih se bogami nagledao) nema potisnog pritiska ili je jako nizak!
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 06:23 ] @
Probaj jos da iskljucis ventilatore na isparivacu pa pusti tp u rad.
Ako taj ventil propusta,nece ti padati pritisak na usisu kao sto bi trebalo.
Imas manometre pa mozes pratiti,pa da ako i kojim slucajem primetis nesto sto nije normalno odma ugasis tp.

A za otvaranje scroll kompresora nisam bas siguran,iako ti to zvuci kao laksa i jeftinija varijanta.
Ali bicu danas u mogucnosti da pitam na jednom mestu lo mogucnosti remonta copelandovih kompresora,pa cu se javiti popodne ako saznam nesto.

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 24.02.2018. u 07:46 GMT+1]
[ zoxor @ 24.02.2018. 06:59 ] @
Moze da se proba sa iskljucivanjem ventilatora to je slicno kad tip na videu zatvori tecni vod.
Otvaranje skrola je zeznut posao a zatvaranje jos zeznutije sa vrlo nesigurnim zavrsetkom.
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 07:08 ] @
Ja koliko sam shvatio kad sam otvarao onaj sto mi je pao u sake,gornju kapu bi mogao skinuti da sam izbrusio samo dobro var,posto ima falc da sedne u telo kompresora.

A da bi se remont na taj nacin izvrsio treba
Dobar frigomehanicar
Dobar varilac
Nov ventil

Nisam siguran u isplativost investicije,pogotovo gledajuci rizik takve vrste popravke.
[ sunfan @ 24.02.2018. 07:31 ] @

@rade 64
toplotna pumpa Januar 2018. (31 dan) 733kWh (VT=557kWh, NT=176kWh), kada ovu potrosnju ubacimo u EDB kalkulator = 6893,02 din za 150 m2

Moj sistem, Januar 2018. ( 31 dan ) 1261 kwh ( VT= 9 kwh, NT=1252kwh) = 4161,22 din, ovo je racun za posebno brojilo, ovde bih dodao i 250 kw za inverter koji ide preko starog brojila . Ako podelim tih 250 na ravne casti tj. na VT I NT - VT=134 kwh, NT=1377 kwh i ubacim u EDB kalkulator = 6271,54 din za 170 m2 sa prosecnom T 23+ C/24h

Koliko je @nesato potrosio u Januaru, pošto je u Februaru do 21 potrosio VT 368kwh , NT 207kwh, kada ovu potrosnju ubacimo u EDB kalulator = 4907,11 za 160m2

Izvinjavam se unapred, ako sam Vase kvadrature pogresno upisao.


[ sunfan @ 24.02.2018. 07:43 ] @
Kod Vas su u pitanju F TP

Evo cekam Dr.scroll-a da poveze moju. Ako sve bude kako treba, racunaam da ce COP da bude negde oko 2,3 u proseku tokom cele sezone pa to podelim sa 1261kwh =548,26
kwh po NT i taj rezultat ubacim u EDB kalkulator = 2311,22 din + kao rezerva za VT 1000-1500 din =3311,2 odnosno 3811,22 din / 170 m2/23 C/24h

[ zoxor @ 24.02.2018. 07:51 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Ja koliko sam shvatio kad sam otvarao onaj sto mi je pao u sake,gornju kapu bi mogao skinuti da sam izbrusio samo dobro var,posto ima falc da sedne u telo kompresora.

A da bi se remont na taj nacin izvrsio treba
Dobar frigomehanicar
Dobar varilac
Nov ventil

Nisam siguran u isplativost investicije,pogotovo gledajuci rizik takve vrste popravke.


kod Danfoss velikih scroll kompresora taj poklopac je nabijen presom na telo scrolla jedva moze da se skine
vracanje nisam ni pokusavao.
Ako bi se cak i nasao ventil i zamenio poklopac mora da se zavari argonom jer dodiruje telo scrolla.
[ scroll @ 24.02.2018. 08:42 ] @
Popravku scroll komresora rade specijovalivozane radionice , ali ne verujem da ih lma jako puno u svetu.
[ zoxor @ 24.02.2018. 09:23 ] @
Specijalizovane radionice koje se zovu reciklazni centar ;-)
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 09:54 ] @
Jedna preporuka za te specijalizovane :-D radionice...
Ne otvarati kompresor da vide koliko bakra ima,vec djuture nositi,vise plate. Namotaja u odnosu na tezinu ima smesno malo.
[ nesato @ 24.02.2018. 10:02 ] @
@rade46
Majstor je postavio na tom mestu, i ja ne ulazim u to. Kao što je predložio i mesto za spoljnu jedinicu gde je mislio da je najbolje, tako je verovatno i senzor postavio gde je najbolje moglo i ako se razlikuje od uputstva. U svakom slučaju, radi bez problema. Hvala na savetu u svakom slučaju.


Citat:
sunfan:

@rade 64
toplotna pumpa Januar 2018. (31 dan) 733kWh (VT=557kWh, NT=176kWh), kada ovu potrosnju ubacimo u EDB kalkulator = 6893,02 din za 150 m2

Moj sistem, Januar 2018. ( 31 dan ) 1261 kwh ( VT= 9 kwh, NT=1252kwh) = 4161,22 din, ovo je racun za posebno brojilo, ovde bih dodao i 250 kw za inverter koji ide preko starog brojila . Ako podelim tih 250 na ravne casti tj. na VT I NT - VT=134 kwh, NT=1377 kwh i ubacim u EDB kalkulator = 6271,54 din za 170 m2 sa prosecnom T 23+ C/24h

Koliko je @nesato potrosio u Januaru, pošto je u Februaru do 21 potrosio VT 368kwh , NT 207kwh, kada ovu potrosnju ubacimo u EDB kalulator = 4907,11 za 160m2

Izvinjavam se unapred, ako sam Vase kvadrature pogresno upisao.





Moja potrošnja u januaru

01.01-04.02.
637kw u višoj tarifi
372kw u nižoj tarifi
[ scroll @ 24.02.2018. 11:20 ] @
Citat:
zoxor:
Specijalizovane radionice koje se zovu reciklazni centar ;-)

Sealed and Semi Sealed Compressor Repairing by New Satkar Engineering & Refrigeration Services
[ zoxor @ 24.02.2018. 12:44 ] @
Jao scroll nemoj me zasmejavati pa to je u Indiji.

Hermetik kompresori (klipni rotari scrool) idu na otpad (osim u Indiji izgleda :-)) poluhermetici (klipni screw centrifugalni) se remontuju.
[ rade46 @ 24.02.2018. 13:49 ] @
@sunfan

Poštovanje i respekt za tako nisku potrošnju koju ste ostvarili prilikom grejanja površine od 170m2, 24h na 23C,
ali moje mišljenje je (a to će te Vi kao komercijalista shvatiti najbolje) da se ne upuštate u trošak koji iziskuje ugradnja toplotne pumpe (TP) koju vidim nameravate da ugradite.

Naime, ako su Vam sada mesečni troškovi za grejanje 6271,54 din, a sa ugradnjom toplotne pumpe će biti 3811,22 din, ušteda Vam je 2460,32 din ili 20,5€/mesečno
i to pri prosečnoj temperaturi koja je u Januaru 2018. g. iznosila 4,4C, a koja je niža od prosečne temperature za grejnu sezonu (15.okt.-15.apr.), što će se odraziti na još manju uštedu.

Kako je cena kvalitetnije TP sa ugradnjom oko 6000€, Vaša investicija će se otplatiti za 292,7 meseci, odnosno kako grejna sezona traje 6 meseci za 48,8 godina.

U troškove TP treba dodati i periodične preglede i servise, tako da period isplativosti prelazi daleko više od pola veka. Razume se da bilo koja TP nemože doživeti ovu starost.

S toga mislim da je ovo neisplativa investicija, već grejanje koje sada imate sa elektro kotlom koji za 8h potroši 40kWh i zagreje 1000 litara vode koja vam obezbeđuje 24h-ovno grejanje kvadrature od 170m2 na 23C, treba svakako da zadržite.

Takođe mišljenja sam da COP=2,3 sa kojim ste računali, treba da bude bolji, bar preko 3, što će skratiti period otplate za nekoliko godina, ali ne manje od 40 godina.
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 14:28 ] @
A ako je tp platio 500€?
[ tihi2 @ 24.02.2018. 14:37 ] @
I manje od toga.
[ scroll @ 24.02.2018. 14:47 ] @
Citat:
zoxor:
Jao scroll nemoj me zasmejavati pa to je u Indiji.

Hermetik kompresori (klipni rotari scrool) idu na otpad (osim u Indiji izgleda :-)) poluhermetici (klipni screw centrifugalni) se remontuju.

i vama svaka dlaka smeta , rade u evropi isto samo nemam vremena da vam tražim.
[ tihi2 @ 24.02.2018. 14:58 ] @
Došao sam do jednog pokvarenog kompresora kao što je moj (izlomile se spirale).
Taj ventil izgleda ovako:
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 14:59 ] @
Malo ste okrenuli pricu na pogresnu stranu.
Nece tihi kompresor od 400€ slati na servis u indiju ili evropu.
Poenta je da neko sigurno proveri i utvrdi da je to o cemu sad pisemo. Pa nek se zameni kompresor.
A posle neka ga sece i otvara ko hoce,mozda i popravlja ako sme. Pa ako uspe neka stoji za rezervu,ili neka duva gume za biciklove sa njim :-D

Tihi postavi link ponovo,ako moze
[ sunfan @ 24.02.2018. 15:15 ] @
@rade46
Procitajte na koji nacin mi je izolovana kuca i kolika mi T u potisu kod podnog grejanja, pa ce Vam biti jasno zasto imam male gubitke, a mozete da dodjete i u posetu. Pored el.kotla koristim i inverter klimu.

Nemam ja nista protiv da reklamirate F TP .Vi imate fantasticne rezultate sa , po meni, losom izolacijom i neadekvatnim brojem rebara - sto samo ide u korist F TP.

Ovde, po ovoj temi, se ne pojavljujem kao prodavac, monter a ni kao promoter , vec samo prikazujem svoj sistem i potrošnju.

[ scroll @ 24.02.2018. 15:19 ] @
Ja samo dajem neke informagije ali izglega da nevredi .....boje ćutati........
[ tihi2 @ 24.02.2018. 15:43 ] @
Sve je pitanje cene. Za sada imam nov kompresor (obećanje a kod realizacije ako je bude ćemo videti) za 320$.
Imam i dva sa polomljenim spiralama koje mogu dobiti skoro džabe.
jedino što se ja lično sa tim ne mogu niti znam zezati. To mora neko ko hoće, zna i može. I još da me ubedi u sva ta tri.
[ tvrdoglavi @ 24.02.2018. 15:59 ] @
Citat:
sunfan:
@rade46
Procitajte na koji nacin mi je izolovana kuca i kolika mi T u potisu kod podnog grejanja, pa ce Vam biti jasno zasto imam male gubitke, a mozete da dodjete i u posetu. Pored el.kotla koristim i inverter klimu.

Nemam ja nista protiv da reklamirate F TP .Vi imate fantasticne rezultate sa , po meni, losom izolacijom i neadekvatnim brojem rebara - sto samo ide u korist F TP.

Ovde, po ovoj temi, se ne pojavljujem kao prodavac, monter a ni kao promoter , vec samo prikazujem svoj sistem i potrošnju.



ako dozvolite jednu malu upadicu sa strane, ja recimo nisam shvatio da vas neko dozivljava kao prodavca ili montera, bar ja nisam, i licno mislim da svako licno iskustvo ovde preneto je od znacaja, bilo pozitivno ili negativno i moze doprineti da se uporede razlicita iskustva, a i da buduci korisnici koji ovde traze resenje za sebe mogu napraviti pravi izbor shodno svojim mogucnostima. a verujem da ni rade46 vas nije tako doziveo, ne poznajem ga kao odredjene clanove foruma, ali i njegovo iskustvo je samo nesto sto svima nama moze koristiti.ne smatram da on nesto reklamira, verujem da iznosenje licnih iskustava nije reklama ni za jedan proizvod, kako god se on zvao i pozdravljam svako takvo iznosenje cinjenica sa bilo koje strane. jedino sam protiv komentara od strane osoba koje nisu korisnici uredjaja a nalaze za shodno da dele savete i upustaju se u ubedjivanja sta je dobro a sta ne, svako od nas je dovoljno pametan da na osnovu procitanih iskustava za sebe donese pravi izbor....

da rezimiram, po meni i vi i rade pozitivno doprinosite novim iskustvima i razvoju teme....
[ zoxor @ 24.02.2018. 16:25 ] @
@scroll
Izvinjavam se ako je zvucalo naopako ne trazim dlaku u jajetu nego cisto komentarisem da od popravke scrolla nema nista.
Namenjao sam ih se a neki su bili i po 150kg
[ rade46 @ 24.02.2018. 16:52 ] @
Niti sam prodavac, ni monter kao ni promoter, već korisnik F TP i to od ove grejne sezone.

Do ove godine grejao sam se na elektro kotao i godisnji izdatak je bio zavisno od zime od 1100€ - 1500€ (sa dva električna brojila).
Grejanje uz pomoć TP analiziram i pratim već nekoliko godina i doneo sam odluku da pređem na taj sistem grejanja, jer će mi se otplatiti za 5 do 6 godina,
što mi je razumljiv vremenski period.

Za Vaš sistem grejanja izneo sam svoje mišljenje da je neisplativa ugradnja toplotne pumpe, odnosno računica to pokazuje, te bih isti savet dao bilo kome.
[ SG kamikaza @ 24.02.2018. 18:55 ] @
Citat:
tihi2:
Došao sam do jednog pokvarenog kompresora kao što je moj (izlomile se spirale).
Taj ventil izgleda ovako:



Ukoliko je od identucnog kompresora,ovako odsecena gornja kapa,ja ne bi budzio nista. Pogledaj i videces da je falc koji seda u telo odsecen(pogledaj na slici koju sam postavio da vidis razliku).
Da nije,pa ajd da i neko proba tvoj polako var da izbrusi i posle zavari tu drugu,pa da probas popravku.
Seci ili pokusati bilo sta sa ventilom,pa prepakovati na drugi kompresor,ja se ne bih usudio iako imam cim i da zavarim i volje da svasta probam.
Pokusaj prepravke se mora nekako i platiti nekome,bez obzira na ishod. A pride ako mora i novi kompresor na kraju.
Za 320€ ja preporucujem novi,tj ja bih sebi tako uradio.

@ostatak ekipe oko povratka para i investicije

Ja sam stava da vise volim da trosim 4x manje energije nego da nesto drugo placam 4x manje.
Ukoliko sve treba da se posmatra kroz finansijsku prizmu,narocito grejanje zimi,onda lepo grejte dnevni boravak sa smederevcem na sapurike,i spavajte u ledarama od soba kao nekada sto se radilo.
povrat investicije u tp,mene licno ne zanima....ja je smatram pametnom investicijom a ne bacenim parama,i svaku drugu tp takodje. To nije uredjaj koji ce da aktivno zaradjuje pare pa da se tako i posmatra.
Zaleteli ste se sa racunicama od 40-50 god a da ste pretrcali preko podatka koliko je tp i kostala,a iznesena je javno parstrana ranije.

Nemoj neko da se ljuti,nije mi namera da se svadjamo. :-*
[ zoxor @ 24.02.2018. 22:19 ] @
@sg kamikaza

Lepo receno i za kompresor a bogami i ono ostalo :-)
[ tihi2 @ 25.02.2018. 08:47 ] @
@SG Kamikaza
nema zakačenih slika.

Da rezimiram moju situaciju:
Kvar može biti:
1. četvorokraki ventil koji ne zatvara (košta 149evra)
2. ekspanzioni ventil koji ne zatvara (košta 79evra)
3. elektronika koja je pobrljavila (košta 119evra)
4. kompresor (košta 800evra)
5. rad koji, recimo, nije veći od 150 evra za bilo koju popravku (za sve osim kompresora i puno manje)
6. do sada je samo jedan majstor spominjao zagušenje sušača, nekih filtera itd (sušač je oko 100evra)

Četvorokraki treba da nije jer su razlike temperatura u dozvoljenim granicama.
Ekspanzioni ne znam kako da proverim.
Elektronika koja kontroliše ekspanzioni kažu da se može proveriti sijalicom ili led diodom kja treba da pulsira (proučiću to još).
Kompresor najlakše menjati al to je zadnje. Ako se ustanovi da je u kvaru, svakako ga otoriti pa videti da li je taj ventil zaglavio. Jedan majstor što je bio kaže da bi se trebalo čuti šištanje a ono se kao ne čuje.
[ SG kamikaza @ 25.02.2018. 08:56 ] @
@ tihi

Dve stranice unazad,da ne kacim ponovo.

A proverio si sam kako se ponasa pritisak na kondenzatoru kad protok zaustavis.
Probaj isto na isparivacu,ali dok su ugaseni ventilatori.
Testiraj sam ono sto se moze.
A za majstora koji to moze tacno da utvrdi sta je kod tebe,sta da ti kazem...zelim ti srecu u tome.

@zoxor

Hvala ;-)

[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 25.02.2018. u 10:07 GMT+1]
[ tihi2 @ 25.02.2018. 09:03 ] @
Ako se analiziraju one cene ispred, ispada da me košta oko 1300evra da sve vitalne delove izmenjam. Po sadašnjim cenama struje i gasa TP mi štedi oko 400 evra po zimi.

Nekima je važan ekonomski momenat a nekima nije. Poznajem ljude koji kupe auto od 80000evra koji ne štedi ništa (na njegovoj vrednosti gube bar 15000evra godišnje, troši bar 12l/100km) u odnosu na prosečan od 20000evra ali ga imaju i uživaju. Ali tako može da se radi sa svojim parama i ako pare nisu problem. Nijedna ozbiljna firma se tako ne ponaša niti će se ikada ponašati. Mora da se radi projekat investicije, procena rizika, troškova i period povrata investicije. To isto traže i banke kad daju kredit.
To je ekonomija koju neko može da ne poštuje al onda ne može da kaže da se greje jeftino jer računa samo trenutnu potrošnju energije a početnu investiciju ne.
Kad bi se tako računalo, onda bi svi stavili TP. Uložim 6000evra u TP i to ne računam (kao da mi je sa neba palo) a onda kažem da me košta 1evro/m2 (bilo je takvih reklama, sećate se). Jedino da mi padnu te pare. Eto, čekam.

Možemo mi da lažemo koliko hoćemo, al ajde da ne lažemo bar sebe.
[ tihi2 @ 25.02.2018. 09:09 ] @
Da, to sam video al sam razumeo da ima neke nove.
Jedno od rešenja je da se taj vetnil začepi (ako je uopšte problem). Pošto nema elektronike, čista mehanika, rekao bih da je sigurnosni element i da štiti kompresor od prevelikog pritiska.
Zaštita se kod mene vodi temperaturom kompresora (po defaultu je 92*C) a to je do sada bilo oko 25 bara (treba videti u tablicama mada majstori tvrde da rade i na 30 bara bez problema).
[ SG kamikaza @ 25.02.2018. 09:29 ] @
Ja se po pitanju dileme tog ventila kod tebe vodim nekom svojom logikom,ali ne mora da znaci da je ispravna jer strukovno nisam vezan za problematiku u freonskim sistemima,vec postohi samo individualno zanimanje za iste.

Ja ventil takodje dozivljavam kao sigurnosni element,i uloga mu je kako mi se cini da u slucaju skoka pritiska na potisu stiti kompresor tako sto ce propustiti vruc freon ka karteru kompresora gde bi mogla biti temperaturna zastita sa svojim zasebnim relejom,obicno se takvi elementi koriste u jacim kompresorima.
Ili da toplota freona aktivira zastitu koja razdvaja radno kolo u glavi kompresora te dolazi do propustanja freona,tj rada u mestu bez povecanja pritiska.
Mene zanima mogucnost,tj sta se moglo desiti,da se taj ventil aktivira. U najbolje slucaju,probaj par puta da cuknes kompresor,kao nekad tv sto se udarao :-D mozda se odglavi.
U jednom i drugom slucaju,opet kako ja zakljucujem,desavace se ono sto si i naveo da se desava. Raste ti discharge temperatura,bez pracenja povecanja pritiska,iz razloga sto vruc freon recirkulise ka onom na usisu direktno,te se vestacki ta t povecava. Raste ti t kompresora,i moguce da vuce vecu struju te bi na kraju odradio i bimetal kompresora,ili sama temperaturna zastita koju si naveo da imas.
U svakom slucaju,problem neke vrste postoji,nazalost.

I drugo
Juce sam bio u jednoj firmi koja pravi svoje tp,i ima par kompresora koji su izvadjeni tj zamenjeni,posle par godina rada u tp. Ne planira niko da ih otvara i pokusava neki remont. Vlasniku firme sam spomenuo tvoj problem,a kad sam rekao da si pri merenju pritiska na kondezatoru sa ugasenom cirkulacijom,neki vremenski perio imao konstantan pritisak bez porasta,samo je prokomentarisao da se menja kompresor.

Eto,nadam se da nije bilo predugacko

[ tihi2 @ 25.02.2018. 09:54 ] @
Imam mogućnost da skinem kompresor sa TP kao što je moja samo sa R407C gasom.
Pošto je moja R417A treba li menjati ulje ili je to isto mineralno? Ako bi se pokazalo da je kompresor u kvaru onda bi on ostao kod ene a novi kupio za drugu TP.
Ima li to smisla raditi?
[ SG kamikaza @ 25.02.2018. 10:16 ] @
Ulje bi trebalo menjati,to mislim da znam.
A proveriti jel kompresor namenjej za r407.

pitanje je dogovora i kostanja eksperimenta. Donekle ima smisla,jer ako se pokaze da nije do kompresora,vracas ga nazad.
Jedino sto ti onda kupujes nov nekom ddrugome a ne sebi,ako se pokaze da je kompresor.
Mora bit tvoja odluka
[ zoxor @ 25.02.2018. 10:51 ] @
Citat:
tihi2:
Imam mogućnost da skinem kompresor sa TP kao što je moja samo sa R407C gasom.
Pošto je moja R417A treba li menjati ulje ili je to isto mineralno? Ako bi se pokazalo da je kompresor u kvaru onda bi on ostao kod ene a novi kupio za drugu TP.
Ima li to smisla raditi?

Sa R-407C mora poliestersko ulje nikako mineralno.
[ tihi2 @ 25.02.2018. 10:55 ] @
Negde sam našao da R417A radi i sa mineralnim i sa sintetičkim uljem. Istina?
Kao oznaka na kompresoru je KA sa običnim a KAE (ono E) sa sintetičkim tj kao ekološkim. Ovde je R417A potpuna nepoznanica i pola majstora nikad čula za njega a niko nije radio sa njim. Mada, gas ko gas, pogledaš u tablicu i radiš.
[ zoxor @ 25.02.2018. 11:07 ] @
Meni ne stizu masine sa R-407C vec godinama (ne pravi ih Carrier vise a Toshiba i nije nikad) a za R-417A znam od tebe :-)
Za R-407C sigurno ide POE ulje.
[ rade46 @ 25.02.2018. 19:46 ] @
Citat:
tihi2:

Nekima je važan ekonomski momenat a nekima nije. Poznajem ljude koji kupe auto od 80000evra koji ne štedi ništa (na njegovoj vrednosti gube bar 15000evra godišnje, troši bar 12l/100km) u odnosu na prosečan od 20000evra ali ga imaju i uživaju. Ali tako može da se radi sa svojim parama i ako pare nisu problem. Nijedna ozbiljna firma se tako ne ponaša niti će se ikada ponašati. Mora da se radi projekat investicije, procena rizika, troškova i period povrata investicije. To isto traže i banke kad daju kredit.
To je ekonomija koju neko može da ne poštuje al onda ne može da kaže da se greje jeftino jer računa samo trenutnu potrošnju energije a početnu investiciju ne.
Kad bi se tako računalo, onda bi svi stavili TP. Uložim 6000evra u TP i to ne računam (kao da mi je sa neba palo) a onda kažem da me košta 1evro/m2 (bilo je takvih reklama, sećate se). Jedino da mi padnu te pare. Eto, čekam.

Možemo mi da lažemo koliko hoćemo, al ajde da ne lažemo bar sebe.


Tacno tako tihi2, lepo receno
[ Gavara @ 01.03.2018. 09:35 ] @
Sve je to bas tako.
A reci cu vam nesto jer uglanom radim velike sisteme mada nije ni bitno koliko je velik. Glavna borba je protiv se void protiv gasnih kondezacionih kotlova jer elektro kotlova sada uglavnom ima jako malo.
Ono sto je problem kod velikih komercijalnih kupaca jeste cena prenosa el. energija koja vam se obracunava, odnosno akciza drzave 7,5% I PDV 20% (gas ima 10%). Takodje cena gasa je u ovom trenutku dosta niska naspram kakva je bila.
I jedan I drugi system imaju jos neke troskove ali kada uporedim system toplotnih pumpi I njihovu konzumacju energije one jeste da proizvedu toplotnu energiju I do 3 puta jeftinije od kotla ali gore navedeno to sve obezvredi.
Ova drzava je slepa za buducnost!
[ SG kamikaza @ 01.03.2018. 13:46 ] @
Ne samo drzava.
Verujem da sam iz ranijih tvojih pisanja,zakljucio da poznajes ili si upoznao vlasnika firme gde ja radim.
On je stava da je tp njesra,i koji ce mu to k! Tim recima
[ SG kamikaza @ 01.03.2018. 17:14 ] @
Evo malocas sam popisao stanje sa brojila za period 01.02-01.03.

303 kW skupe
177 kW jeftine

Za period od zadnjih 72h,prosek potrosnje je bio malo vise od 1kW/h uz setovanje temperature vode ka radijatorima od 38 +-4°(34-42 tacke opterecenja i rasterecenja).
Ako se dobro secam,za proslogodisnji januar je prosek bio oko 1.1 kw/h
[ rade46 @ 01.03.2018. 19:54 ] @
Kod mene od 01.02-01.03 potroseno VT=669 kWh; NT=194 kWh.

Broj radnih sati kompresora u februaru iznosi 373 h.

Prosecna temperatura u februaru iznosila +1,9 C.

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 01.03.2018. u 21:22 GMT+1]
[ njerkan @ 01.03.2018. 21:10 ] @
Jedno pitanje da postavim iako mozda nije vezano za temu. U pitanju su baferi. Koliki bi trebao za zagrevanje stanja od 70kvm koji bi se povezao na postojeće radijatore uz eventualno dogrevanje od strane električnog kotla?
Da li ima smisla povezati bafer sa TP?
[ tihi2 @ 01.03.2018. 21:30 ] @
Kvadrati ne govore ništa. Treba podatak koliko kWh se potroši enegije na dan na kojoj spoljnjoj temperaturi i koja je tada temperatura polazne vode.
[ njerkan @ 01.03.2018. 21:53 ] @
Uh ne znam jer se grejem na invertor klime. Nekako sam zamislio da mi te klime rade sve vreme na nekih 21 stepen, a da se preko dana ukljuce radijatori na 23. Inace se radi o visokom prizemlju (ispod se ne greje), svi zidovi izolovani, PVC stolarija.
[ tvrdoglavi @ 02.03.2018. 12:41 ] @
Citat:
njerkan: Jedno pitanje da postavim iako mozda nije vezano za temu. U pitanju su baferi. Koliki bi trebao za zagrevanje stanja od 70kvm koji bi se povezao na postojeće radijatore uz eventualno dogrevanje od strane električnog kotla?
Da li ima smisla povezati bafer sa TP?

kod tebe je vrlo specifican slucaj, posto koliko sam shvatio hoces da podignes komociju grejanja na neki malo visi nivo dodavanjem nesto energije preko radijatora. a pitanje o baferu je bitno u konstalaciji kakvu bi ti pumpu izabrao za grejanje? za on off ti treba, da dodas elektro grejace ti treba, ako uzimas neki ozbiljni inverter sa ugradjenim grejacima ti ne treba.... tako da bi prvenstveno trebao da odlucis kakvu pumpu bi uzimao pre nego sto bilo sta radis oko bafera....
[ njerkan @ 02.03.2018. 15:50 ] @
Generalno bafer bih uzeo u kombinaciji sa postojećim sistemom centralnog grejanja na struju (12x2 kW), ako bih time izbegao uvođenje TP jer vec imam 3 inverter klime u stanu... A da cilj jeste podizanje komocije grejanja u nekom kasnijem periodu i eventualnom preuređenju stana (pregrađivanje 1 prostorije).
[ tihi2 @ 02.03.2018. 19:20 ] @
Ajde sad ovako. Na koju temperaturu je podešen kotao na struju?
[ njerkan @ 02.03.2018. 19:34 ] @
Kotao na struju nisam ukljucivao ove godine jer sam se prosle opekao na račun 😉
Razmisljao sam ds klime rade konstantno na 21, a da u dnevnim časovima uključim kotao na 22-23 cisto da se dobije komfor.
[ SG kamikaza @ 02.03.2018. 20:30 ] @
Mislim da ti je jeftinije da klime setujes na 23 nego da komfor juris elektro kotlom i baferom.
[ njerkan @ 02.03.2018. 20:39 ] @
Planiram uskoro neki premestaj tj. pregrađivanje po stanu pa bi mi bila neophodna još 1 klima.... a opet komfor radojatora platio bih malo vise naravno. Samo ne znam da li je isplativije to juriti sa TP ili baferom.
[ tihi2 @ 02.03.2018. 22:51 ] @
TP na 70m2 nema ekonomskog opravdanja. Najmanja isplativa površina je oko 250m2 dobro izolovanog prostora. Pogotovo što ste već dali 1000-1500evra za invertere.
Bafer bi mogao da poveća komfor ali je pitanje koliko struje ima za grejanje do crvene zone. Recimo oko 1000kWh.
I taktika bi bila da se bafer puni noću noćnom tarifom i koristi po danu.
U Vašem sistemu ima previše nepoznanica da bi se pouzdano moglo išta preporučiti.
Ako je za poređenje, ali vrlo oprezno poređenje.
Ja grejem 270m2 baferom od 1000l koji greje noću i puni se noću pa ujutru imam oko 60*C. Potrošim oko 50-60kWh struje niže tarife za noć i grejem se do oko 13-15h sa time kada je ujutru napolju temperatura oko 0*C a po danu oko 5*C (kao pre ovog hladnog talasa). Imam 2 brojila i ne ulazim u crvenu zonu pa je takvo grejanje strujom najjeftinije (oko 4000din/mesečno).
Po meni, sa baferom od 1000l bi se mogli grejati ceo dan kad je temperatura u plusu, bez klima.
[ njerkan @ 03.03.2018. 13:28 ] @
Tu smo da rešimo nedoumice 😀
To je i plan da nocu grejem bafer samo nemam predstavu kolika zapremina mi je potrebna. Ja sam zbog opterećenja ploče razmišljao o nekih 500l. Sada ne znam koliko mi struje treba da zagrejem tu kolicinu vode i koliko bi imao kasnije grejanja s tim.
[ tvrdoglavi @ 03.03.2018. 13:38 ] @
tebi je najpametnije da nadjes inzinjera koji ce da ti izracuna to sto zelis, jer besmisleno je da uzimas i prevelik bafer ako ti ne treba, posto ti realno treba centralno da doda 2,3 stepena na vec postojece grejanje klimama. objasnis mu sta zelis pa neka izracuna koliko ti treba energije za parametre koje mu sam kazes
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 18:46 ] @
Pre svega , pozdrav svima na temi .
Poceo sam od pocetka da citam ovu temu , a u medjuvremenu bih zamolio za misljenje vas iskusne clanove na ovoj temi , i ujedno i savet sta i kako raditi .
Ovako stoje stvari - grejem se na pelet , i u principu sam zadovoljan sistemom koji imam . Ovo mi je vec treca sezona grejanja na pelet , i potrosnja se krece od 4 do 5 tona po sezoni .
Ali s obzirom da cene peleta iz godine u godinu divljaju , a kvalitet je sve gori , TP vidim kao alternativu koja bi mi zamenila pelet i mozda umanjila celokupni trosak za grejanje , a sam pelet bi ostavio kao opciju za grejanje u najhladnijim danima sa minusom (kraj decembra,januar,i eventualno pocetak februara).
Znaci TP planiram da koristim do -10 stepeni .
-Objekat koji grejem je u dve etaze , prizemlje od 50m2 i sprat od 70m2 (total 120m2). Prizemlje - dupla puna cigla , sprat - cigla i pola ,debljine zidova , spolja omalterisana , bez izolacije . Ali planiram ove godine u jesen da uradim i izolaciju sa 12-icom stiropor . Na tavanu 20cm mineralne vune .
Stolarija alu , na prozorima obicno staklo , nije low-e .
-Kotlarnica : dva grejna kruga predvojena HS-om . Polaz u kotlovskom je 70 a povrat od 60 do 64 ; polaz u radijatorskom od 40 stepeni pa sve do 50 kada su spojne u minusu (na sondi regulatora pokazuje 46 a u isto vreme na termometru 50 , pa kome verovati ?). Vecinom je recimoga polaz 45 stepeni a povrat 40 ili 41 . Regualcija je HeatOn wchr01 .
Imate li neke preporuke koja TP (ako se uzme u obzir kasnije izolacija na kuci) .
Ja sam nesto sam trazio na netu , i ovo mi je zapalo za oko , pa ako mozete i to da prokomentarisete , bio bih zahvalan .
Adresa je : https://www.kupujemprodajem.com/Toplotne-pumpe-40553903-oglas.htm
Vredi li o tome da se razmislja , i eventualno koja TP od ovog nislije bi mo odgovarala ?
Unapred zahvalan , pozdrav.
[ tvrdoglavi @ 10.03.2018. 18:55 ] @
da sam na tvom mestu, prvo uradis izolaciju, dobices skoro duplo manju potrosnju, ako ne i duplo manju, pa onda pravi kalkulacije. imaces mnogo jasniju matematiku pred ocima.
[ SG kamikaza @ 10.03.2018. 19:03 ] @
Pozdrav pcelarskom moderatoru :-D

Kao prvo,na slikama u oglasu se vidi da je tp voda/voda izvedbe. Ja ne vidim kako ce tu razmena da se izvrsi sa vazduhom.
Ima 4k ventil,te bi bila i sa opcijom za hladjenje.
Ako sam pogresio,neka me neko ispravi.

Posto ides na varijantu vazduh voda,bitno ti je da pouzdano znas koliki je pad kapaciteta sa padom spoljne temperature.
Dodavanjem izolacije sigurno polaz ide ispod 40. slican objekat,povrsine i izolacije grejem i sam. Retko kad podignem na 42-43,to tek kad ode ispod -10...
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 19:09 ] @
@tvrdoglavi
Ne verujem da moza biti duplo manja sa izolacijom , moja ocekivanja ( a i nadanja :) ) su da potrosnja bude manja makar za 1 tonu od dosadasnje . 3t po sezoni.
@SG kamikaza
Pozdrav druze
Radi covek i voda/voda i vazduh/voda TP , mozes da biras .
Ja sam pre za varijantu vazduh voda , mada je kasnije jeftinije sa voda voda TP kolko sam razumeo , jer je T vode i u minusu valjda oko 12 stepeni .
Preporucio mi je ovu varijantu od 12kw , jer kaze da ce na recimo -10 ona imati snagu od 7 kw , pa bi opet mogla da greje i samo ona . Bez kotla na pelet . I moji su utisci da ce polaz 40 stepeni biti dovoljan kada odradim izolaciju .

[Ovu poruku je menjao FelipE Pirot dana 10.03.2018. u 20:42 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 10.03.2018. 19:11 ] @
ako ne verujes ti proveri. pa se javi dogodine da mi kazes da sam bio u pravu.
[ SG kamikaza @ 10.03.2018. 19:24 ] @
@felipe

Verujem da su nekad i radio neku kalkulaciju toplotnih gubitaka,na sadasnjem objeku.
Jesi mozda uporedjivao posle dodavanja stiropora?

Meni je dosadasnji zbir za ovu godinu oko 100€ za grejanje sa voda voda tp. Recimo da bi ti na ovakvoj zimi neznatno vise potrosio za svoj objekat sa vazduh voda.
Tona peleta otprilike za sezonu,kad preracunas potrosene pare.
[ tvrdoglavi @ 10.03.2018. 19:31 ] @
a dve kad preracunas u energiju koju dobijes.
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 19:44 ] @
@tvrdoglavi
Ne verujem da moza biti duplo manja sa izolacijom , moja ocekivanja ( a i nadanja :) ) su da potrosnja bude manja makar za 1 tonu od dosadasnje . 3t po sezoni.
@SG kamikaza
Pozdrav druze
Radi covek i voda/voda i vazduh/voda TP , mozes da biras .
Ja sam pre za varijantu vazduh voda , mada je kasnije jeftinije sa voda voda TP kolko sam razumeo , jer je T vode i u minusu valjda oko 12 stepeni .
Preporucio mi je ovu varijantu od 12kw , jer kaze da ce na recimo -10 ona imati snagu od 7 kw , pa bi opet mogla da greje i samo ona . Bez kotla na pelet . I moji su utisci da ce polaz 40 stepeni biti dovoljan kada odradim izolaciju .


Koja bi bila vasa preporuka za TP sa ovog oglasa ?
Jos jedno pitanje , sta mislite koja ce biti neka prosecna potrosnja na mesecnom nivou u kilovatima za struju ? Da ne odem u crvenu zonu , ovako se trosi mesecno do 600kw plafon .
[ tvrdoglavi @ 10.03.2018. 19:52 ] @
Castis ako ja budem u pravu?
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 19:53 ] @
nije problem :)
ako si ti u pravu , ostace i za cas i za ustedu
[ SG kamikaza @ 10.03.2018. 19:54 ] @
Recimo kad je temperatura napolju +5, sa 35° polazne,temperatura u kuci mi raste. Mogao bih 3k ventil da zavrnem na 33° ali onda moram da objasnjavam zasto su mi radijatori hladni iako je u kuci adekvatna t.
Ispostovano zadatih 22° +-0.2.
Sve preko 10°,grejanje ne radi u dobroj vecini dana. Kako krene sumrak,tako startuje tp,i radi sa duzim ili kracim intervalima dok ne dostigne zadatu t.
Nemam onu potrebu da su radijatori uvek mlaki,te ni ne redukujem polaz po postianju sobne.
Hvala izolaciji na svemu :-D

Potrosnha kod tebe... recimo 600 kwh otprilike. U toplijim mesecima,i manje. Otprilike,da naglasim.
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 20:03 ] @
to je onda ok
600kw TP i 600kw resto elektronike , ponovo je ispod crte za crvenu tarifu :)

Nikako da dobijem odgovor za jacinu TP , :)
7KW , 8 ili ipak 12kw ?

















[ tvrdoglavi @ 10.03.2018. 20:11 ] @
Kazu da je pirotsko jagnje odlicno.
Sto se kapaciteta tice posto imas pelet kao rezervu ne mozes mnogo omanuti. Samo se dobro raspitaj sta uzimas od tp. Najbolje iz iskustva nekoga ko je isti uredjaj vec uzeo. Vazdusne pumpe iz samogradnje nisu bas za kupovini bez dobre provere.
[ SG kamikaza @ 10.03.2018. 20:12 ] @
Snage malko vise da bude nego gubitci na -10.
Jel u redu odgovor?
[ FelipE Pirot @ 10.03.2018. 20:13 ] @
e prijatelju , da je samo jagnje ....
kackavalj,peglana,ajvar... :D

@kamikaza
razumeo , ok :)
[ tihi2 @ 11.03.2018. 09:21 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Castis ako ja budem u pravu?
FelipE, pazi kako obećavaš. Tvrdoglavi se kladi samo na sigurno. A misli da ovo ne može biti sigurnije.
Ali, računica nije baš takva. Problem je što se mora računati učešće svake površine u ukupnim gubicima kuće.
Tako je učešće zidova sprata 37% a zidova prizemlja 23% u ukupnim gubicima.
Sa 10cm izolacije bi se smanjilo njihovo učešće i ušteda je 27% a sa 15cm izolacije ušteda je skoro 40%.
Dakle, pola računa ne može nikako.
Naravno, ova računica je na brzinu na osnovu onog što si napisao. Ali greška je do 10% jer sam pretpostavio da je kuća 7x7, sprat 8.3x8.3, da imaš 20m2 prozora itd.
[ FelipE Pirot @ 11.03.2018. 13:20 ] @
@tihi2
Kuća je oblika srpsko G :)
Zidovi su 8.5x11 , 5.5x5.5x2.5x4 (otprilike na osnovu unutrašnjih mera) . S tim sto sam u prizemlju smanjio grejnu kvadraturu za povrsinu podruma i kotlarnice .
Nisam nista stavljao na papir , ali potrosnja od 2t i sa odlicnom izolacijom nije moguca ukoliko se kotao ne gasi termostatom , koji ja ne zelim da namestam zbog efekta hladnih radijatora . Vec sam zbog toga stavio taj regulator na kome cu po potrebi menjati krivu grejanja , prilagodjavati je , da u radijatorima uvek ide neka temperatura .
Po nekom mom iskustvu , manje peleta od 1kg po satu tesko da moze neko da ima . Kod mene je to na snazi 1 940gr/h i daje snagu od 3.8kw s tim da sam dosta obezvredio kaloricnu moc peleta zbog nekvaliteta . Ali zbog toplotnih gubitaka kuce , kotao menja snagu i ne znam dal ima za 16h rada polovinu barem da radi na P1 . Tesko. Tako da , i kada stavim izolacuju , potrosnja za 1 dan nece biti manja od 1 dzaka - 15kg , sto na dalje daje matematika racunicu da za 7 meseca ( da je sve idealno ) x30 dana izadje oko 3t i kusur kilograma preko !
I ja bih bio zadovoljan kad bi bilo tako . Zato sam mu i odgovorio da se potrosnja ne moze prepoloviti nikako. Realnost.
Sa TP kao solucijom do -5 ili -10 , trebalo bi da je i 1t dovoljna , na sta i ciljam .
[ tvrdoglavi @ 11.03.2018. 13:37 ] @
A zasto onda ne ulozis malo vise uzmes kvalitetnu tp i zavrsis s peletom. Prodas to sto imas i grejes se za cenu 1 tone celu zimu? I peglas sve sa dobrom originalnom automatikom i po spoljnoj temp vodis temp vode, nema gasenja niti hladnih radijatora...
[ FelipE Pirot @ 11.03.2018. 13:46 ] @
Bih ja , ali mozes da se pružiš onoliko koliko si dugacak .
I ova automatika je dobra , a i ona se vodi na osnovu spoljne.
[ tvrdoglavi @ 11.03.2018. 13:54 ] @
Koliki ti je budzet za tp ako nije tajna?
[ neznam nisam odavde @ 11.03.2018. 17:14 ] @
@ FelipE Pirot vrlo mi se dopada vaše razmišljanje.Prošli mesec sam na jedan centrometal pelet "dodao" TP voda voda 8 kw i korisniku potrošnja od nekih 45 kg dnevno pala na oko 20.TP radi od 19h do 7 ujutro kad se ponovo kreće pelet.Nema hladnan start održi preko noći prijatnih 19- 20 stepeni u kući a potrošnja struje i investicija više nego razumni.Znam za cenu TP sa dva bunara al za potrošnju struje nism siguran mislim vrti se oko 12 kw za noć od čega su 8 radnih sati u nižoj tarifi .Početno razmišljanje je bilo TP 18 kw ali cena potrošnja problemi sa upojnim bunarom zbog velike količine bunarske itd a ponajviše razmišljanje zašto da tera tako veliku pumpu 6 meseci zbog 30 dana minusa i pokazalo se skroz dobro.Malo pre smo se čuli kaže da danas nije uopšte palio pelet.
[ tihi2 @ 16.03.2018. 12:24 ] @
Ne znam zašto se ne vidi moja tabela na ovoj strani.
Možda će sad biti bolje
[ SG kamikaza @ 16.03.2018. 12:41 ] @
Jel bilo kakvog razvoja situacije kod tebe?
[ mali genije @ 16.03.2018. 16:46 ] @
Citat:
SG kamikaza: Jel bilo kakvog razvoja situacije kod tebe?

Platio je jagnjetinu :-))
[ SG kamikaza @ 16.03.2018. 16:57 ] @
Sirok je to spektar mogucnosti :-D mislim sa tim placanjem.
Moze malo preciznije ;-)
[ tihi2 @ 16.03.2018. 21:15 ] @
Problem rešen. Jedan genije našao kompresor jeftino, tri godine star, ZR61KDE-TFD522 (made in Irska), baš kakav meni treba i garantovao da će ga pojesti (umesto jagnjetine) ako nije to kvar.
Došao, skinuo, stavio novi, izvakumirao, pustili freon i eto (još) radi.
Pošto je odmah otoplilo nisam mogao baš da testiram, izgleda ću ovih dana kako kažu prognoze.
Od utisaka, po gabaritu je veći mada ima (skoro) istu oznaku (ZR umesto ZW) i mnogo je tiši. Sad se čuje samo huk vazduha, kompresor jedva.
Pošto radi, ostao mi kompresor a majstor geniju zapala jagnjetina.
Svi srećni i zadovoljni.
[ SG kamikaza @ 16.03.2018. 21:24 ] @
Eto price sa srecnim krajem :-D
Sad ovaj tvoj ZW moozes da seciras i igras se hirurga sa njim.
[ tihi2 @ 16.03.2018. 21:34 ] @
Ne znam. Još radi i daje 15.5bara. Možda bi ga za nešto mogao i upotrebiti.
[ FelipE Pirot @ 16.03.2018. 22:26 ] @
@tihi
Hvala na tabeli

Odluka je pala na tp voda voda , mislim da je 18ica , pa mi pelet verovatno vise nece biti ni potreban , ko sto je predlagao tvrdoglavi.
Kada dodje covek da se dogovaramo , napisacu vam konkretno koje delove/brend ugradjuje , sve u svemu oko 2200 . Valjda ce da valja .
Treba li na nesto da posebno da obratim paznju ili insistiram na necemu da se uradi na bas odredjeni nacin , dok nije kasno :-)
Inace , odustajem od solucije da tp koristim i za hladjenje . Kazu da se na instalaciji javlja kondenzacija (posto je od bakra ?).
[ mali genije @ 16.03.2018. 23:02 ] @
Citat:
FelipE Pirot
Treba li na nesto da posebno da obratim paznju ili insistiram na necemu da se uradi na bas odredjeni nacin , dok nije kasno :-).

Za te pare ne moze da se napravi kvalitetan uredjaj od 18kw:-)),ako su ulazi vodene strane izmenjivaca od 1" ja to nebih kupovao.
[ mali genije @ 16.03.2018. 23:04 ] @
Citat:
tihi2:
Ne znam. Još radi i daje 15.5bara. Možda bi ga za nešto mogao i upotrebiti.

Mozes da pritisnes kupus za kiseljenje umesto kamena :-)
[ FelipE Pirot @ 16.03.2018. 23:26 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
FelipE Pirot
Treba li na nesto da posebno da obratim paznju ili insistiram na necemu da se uradi na bas odredjeni nacin , dok nije kasno :-).

Za te pare ne moze da se napravi kvalitetan uredjaj od 18kw:-)),ako su ulazi vodene strane izmenjivaca od 1" ja to nebih kupovao.


Zbog cega ?
Cini mi se da je rekao da su prikljucci 1" za vodenu pumpu (protok oko 35 L/min - do 50), kod izmenjivaca cu pitati bas koliki su.
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 06:36 ] @
18 Kw je daleko previse za 120 mkv.
Ja imam 14kw na 130,ali samo zato sto imam u planu prosirenje stambenog prostora. Takoreci,unapred sam pazario jaci uredjaj. 10Kw bi mi odradjivalo posao u trenutnoj situaciji,a verujem i 8kw :-D

Genije je u pravu sto se tice cene uredjaja.
Recimo da bi samo delovi kostali 1800-2000€. Sve ispod toga bi bilo stednja na konto kvaliteta.
Samo je na kompresoru moguce napraviti razliku 200-300€.
Jedino ne znam po pitanju 1" prikljucka,zasto je protiv?

Ja bih ti rekao da ako mozes od proizvodjaca saznas koje delove ugradjuje?
Kompresor(proizvodjac,model mozda)
Izmenjivace(tip istih,proizvodjac)
Kontroler tp
Koje zastite ima ugradjene(nedoatatka protoka bunarske vode,zastita smera kretanja motora ako je trofazni,pre i podnapona...)

Bunari.... sta imas u planu,tj kakve su ti mogucnosti na raspolaganju u tvom kraju?

O hladjenju sa tp sam i ja razmisljao,pa kad sam se preracunao...shvatio sam da je bolje i bilo kakva klima nego hladjenje tp.
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 07:19 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
tihi2:
Ne znam. Još radi i daje 15.5bara. Možda bi ga za nešto mogao i upotrebiti.

Mozes da pritisnes kupus za kiseljenje umesto kamena :-)


+1

A moze da se duvaju gume za bicikli :-D
[ FelipE Pirot @ 17.03.2018. 09:10 ] @
Citat:
SG kamikaza:
...Bunari.... sta imas u planu,tj kakve su ti mogucnosti na raspolaganju u tvom kraju?....


Ok , znaci trazicu jacinu od 10 ili makar 12kw plafon.
I ispisacu marke i modele svih ovih komponenti pa cu postaviti u postu.
Sto se tice bunara , imam pobijenu cev 6/4 na 6m dubine , na samo 4m od kuce . Posto mi je rucna pumpa bila otisla u aut , ja sam spusto u cev plasticno crevo 3/4 sa nepovratnim ventilom na pocetku i stavio na motor jacine 1,1kw , i to sad radi . Protok je umanjen zbog fi creva , negde oko 20 ili 25L/min , ali je moralo tako zbog nepovratnog , ne moze veci da se spusti kroz postojecu cev .
Videcu da iskoristim tu cev 6/4 da bude odvodni bunar a samo da iskopam napojni . Ima ovde kod nas jedan privatnik sa masinom za busenje , pq cemo se vec dogovoriti . Ne bi trebalo da bude problema oko bunara .

PS
Inače sam nasao i lika iz Jagodine koji takodje ugradjuje TP , i kod njega je cena 2600 , s tim sto on daje garanciju 5 god. , i kod njega su komponente počev od pumpe, marke Dunfos , kolko sam ga razumeo.

[Ovu poruku je menjao FelipE Pirot dana 17.03.2018. u 10:24 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 09:34 ] @
Ne bih da ti kvarim idilu :-D ali sa bunarima ima najvise problema.
Probaj da preracunas koliko je to vode za manipulaciju u toku jedne grejne sezone. Recimo 40l/min 8h na dan.
Povratni mora da bude veceg promera,da bi primio uspesno svu vodu.

Verujem da je garancija uslovljena sezonskim odrzavanjem bunarskog izmenjivaca?
[ FelipE Pirot @ 17.03.2018. 09:57 ] @
Neznam , moji su koristil godinama tu pumpu za navodnjavanje baste . Mislim da je "razradjena" , kolko tolko.
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 10:17 ] @
Pozeljno je,zavisno od same bunarske vode,raditi sezonsko ili bar na svake dve sezone ispiranje bunarskog izmenjivaca.
Kod nas u vojvodini,dosta je gvozdjaa u vodi,i zao mi je sto nisam slikao kako to izgleda kad zacepi cevi,ventile i jednim delom izmenjivac(koliko se redukuje protok kroz isti).

Ako ti je voda Fe free,super,ali bez analize tesko da mozes znati.

Povratna voda...ja nisam pristalica bacanja u kanalizaciju ali rade i to,negde se direktno spaja na povratni bunar te se pod pritiskom vraca u njega. Dodavanjem manometara,bi mogao pratiti da li bunar uspeva da popije vodu koja se vraca.
Meni je recimo,otvoren sistem povrata. Oko 40m drenaze,kao preliv za septicke sto ljudi rade+ spojeno sa upojnim bunarom koji prima visak,kad ga ima.
I potrebno je odrzavati povratni bunar,da ne zacepi.
Znaci i njega povremeno koristiti da se iz njega izvlaci voda.
Meni je primarni 99% vremena samo za tp,ostatak sluzi kao dodatak za kpk zalivanje.
Sekundarni,povratni,zimi prima vodu a na prolece se ispira i leti koristi za navodnjavanje. Uglavnom dobar deo leta se intenzivno koristi za zalivanje,baste i njive.
[ neznam nisam odavde @ 17.03.2018. 10:25 ] @
za 18 kw treba barem 3.5m kubnih po radnom času .možda da probaš da tu cev povežeš sa pumpom po kako u mom kraju kažu norton sistemu ( bez da puštaš unutra usponsku cev sa nepovratnim ventilom)nego direktno .Probaj na kanap okačit mali teg spustiti na dno bunara i proveriti dali zaista je samo 6 m dubok bunar kod nas pored dunava buše 12-15 m da bi dobili kapacitet.Kad izvučeš kanap vidi na kojoj dubini ti je gledano od zemlje kanap pokvasio pa ta dubina se kod nas zove mirna voda.kod nas ti je mirna voda negde između 4 i 6 m pa kad pumpa povuče padne zaoko metar metaripo i taman bude na granici od 8 m.Dali se u cenama koje si naveo nalaze i bunarska pumpa i ugradnja ili je to samo cena gole TP.
[ FelipE Pirot @ 17.03.2018. 10:52 ] @
Za vodu mogu samo da kazem , ovako laicki , da ima dosta kamenca . Tkz tvrda voda .
Sto se tice ovoga sto imam , ne znam , nadam se da ce moci da prima tu vodu , jer je njime kad se sadila basta unazad do pre 15ak godina , voda se izvlacila spojenim motorom za navadjivanje (tomosov) na tu cev , a pumpom se samo vadila voda dok motor povuce . I to je sa njim bio protok znas kakav . Ono crevo je bilo puno vode (presek). Samo navodnjavanje je trajalo po nekoliko sati sa tim kapacitetom ! Zato i gajim nadu da bi mozda mogao da prima tu vodu . Znaci , ostao bi mi samo jedan bunar da iskopam , koji bi sluzio kao napojni.
E sad , oko odrzavanja istih se bas ne razumem .
[ popusicko @ 17.03.2018. 10:53 ] @
Moze li neko da obrazlozi za i protiv podnog hladjenja?
Zamisao je kupiti izmenjivac kroz koji ide bunarska voda a izmenjivac da se stavi paralelno sa TP (naravno sa ventilima)
Temp vode iz bunara je 14.5 stepeni.
[ FelipE Pirot @ 17.03.2018. 10:57 ] @
@ne znam nisam odavde
To je cena celog sistema , kazu , ti samo obezbedi bunare i vodu.
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 11:00 ] @
Aktivno ili pasivno podno hladjenje?
Kako u paralelu sa tp?

Felipe

6M ako je to dubina,je malo za upojni bunar. Zahteva dodatne egzibicije da bi moglo da se koristi.
Ako si siguran u kapacitet istog,bolje ga koristiti kao napojni. A drugi koji busis da bude upojni.
[ FelipE Pirot @ 17.03.2018. 11:15 ] @
Znam da si u pravu , i mozda ce tako i da bude . Ali u tom slucaju cu morati da zamenim samo cev , da bi koristio njen pun kapacitet .
To znaci - dosta fizickog rada za mene , od sta sam iskreno , bezao :D , ali ako se mora...
[ popusicko @ 17.03.2018. 12:05 ] @
Citat:
SG kamikaza Aktivno ili pasivno podno hladjenje?
Kako u paralelu sa tp?


TP ne radi leti znaci da je otkacena od sistema a izmenjivac je tada prikljucen na sistem.Pasivno hladjenje
[ mali genije @ 17.03.2018. 15:38 ] @
Citat:
SG kamikaza:

Genije je u pravu sto se tice cene uredjaja.
Recimo da bi samo delovi kostali 1800-2000€. Sve ispod toga bi bilo stednja na konto kvaliteta.
Samo je na kompresoru moguce napraviti razliku 200-300€.
Jedino ne znam po pitanju 1" prikljucka,zasto je protiv?

Za 2000e ne moze da se kupi materijal za kvalitetnu tp. koja ce da potraje.
Mozda ti odam tajnu uz jagnjetinu,da ne upadnes u problem kao tihi:-).
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 16:13 ] @
Eh ne moze....itekako da moze i za 2000 a moze i za 5000,samo materijal.
Jedino se na ovoj za 5k € materijala,uzme malo vise za ruke ;-)

Dobijao sam ponudu za 14kw voda voda oko 3300€,pre recimo 2,5 godina.

copeland
Swep
Eev
Senzori pritiska
Touch panel
Plc

Sad to ispadne super jeftino,ako za 2000€ ne mos materijal samo kupiti.
[ mali genije @ 17.03.2018. 16:46 ] @
Citat:
SG kamikaza: Eh ne moze....itekako da moze i za 2000 a moze i za 5000,samo materijal.
Jedino se na ovoj za 5k € materijala,uzme malo vise za ruke ;-)

Dobijao sam ponudu za 14kw voda voda oko 3300€,pre recimo 2,5 godina.

copeland
Swep
Eev
Senzori pritiska
Touch panel
Plc

Sad to ispadne super jeftino,ako za 2000€ ne mos materijal samo kupiti.

Da naravno da to moze,i tu nista nije sporno sem veka trajanja,efikasnosti....
Ispadose glupi veliki proizvodjaci tp sto potrosise milione na istrazivanje, a za to nema potrebe jer jedan Srbski frizider majstor zna da napravi tp
za malo para :-))
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 17:39 ] @
E jbg,ja sam mislio da pricamo samo o tp sklapanim u maloj radinosti kod nas.
Ne sporim ja ulozen novac u istrazivanje,kod ozbiljnijih igraca. Ima ih i kod nas sa uredjajima od 5-6k € a nemaju labaratorije za ispitivanje i usavrsavanje. Te ni cena odavno nije reper pouzdanosti,efikasnosti i kvaliteta.
Spram sveca je uvek i tropar bio.
Verovatno zato vecina nas ima neke uredjaje,koji nisu najefikasniji ali eto rade,i radice i stedece. Nismo jednostavno trziste za kupovinu 100% proverenih stvari u svakoj situaciji. Ai ne treba bas da me nadzivi jedna tp :-D mlad sam ti ja jos uvek.

Nego da ne zbunjujemo coveka previse,ako sazna sta se nudi za te novce,neka napise ovde.
Svakako da mu niko nece reci nesto da bi ga prevario.
A ako ima kvalitetnije za iste ili slicne novce,a znas,sto kriti :-D

A i svako hteo ne hteo,mora poceti kao frizider majstor :-) nije niko rodjen sa diplomom profi majstora u dzepu.
[ Rba @ 17.03.2018. 18:09 ] @
Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.


[ mali genije @ 17.03.2018. 18:36 ] @
Citat:
Rba: Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.

Izbaci sa spiska viesman i daikin,od ostala dva sta god uzmes nema promasaja.
[ tvrdoglavi @ 17.03.2018. 18:41 ] @
Slazem se sa kolegom genijem
[ tvrdoglavi @ 17.03.2018. 18:57 ] @
Citat:
FelipE Pirot:
Znam da si u pravu , i mozda ce tako i da bude . Ali u tom slucaju cu morati da zamenim samo cev , da bi koristio njen pun kapacitet .
To znaci - dosta fizickog rada za mene , od sta sam iskreno , bezao :D , ali ako se mora...

a koliko ce te kostati cela prica, otprilike, dok ne stavis u funkciju?
[ xicolina servis @ 17.03.2018. 19:17 ] @
Citat:
Rba:
Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.



Dodaj na spisak BOSCH COMPRES 6000W vazduh voda od 7 kw
[ tihi2 @ 17.03.2018. 19:20 ] @
Citat:
Rba:
Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.
Za 100m2 svaki drugi tip grejanja je jeftiniji od TP. Čak i ako se uzme životni vek od 15 godina.
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 19:26 ] @
Citat:
xicolina servis:
Citat:
Rba:
Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.



Dodaj na spisak BOSCH COMPRES 6000W vazduh voda od 7 kw


Moze malo detaljnije?
[ tvrdoglavi @ 17.03.2018. 19:30 ] @
Citat:
tihi2:
Citat:
Rba:
Pozdrav svima treba mi saved oko tp vozduh-voda imam nekoliko ponuda , pa me interesira vase mislenje oko slednih TP

Toshiba estia HWS-804H-E
Mitsubishi ecodan puhz-sw75vha
Daikin Altherma ERLQ008CV3
Viessmann vitocal 200s 8kw.
Kuca je 100m2 za podnim greenjem u svim sobama, izolacija 12sm demit fasada, stolarija pvc tro komorni prozori,tavan 20sm kamena vuna.
Za 100m2 svaki drugi tip grejanja je jeftiniji od TP. Čak i ako se uzme životni vek od 15 godina.

ne treba ljude odgovarati od novih tehnologija, posebni sto mi deluje da je covek iz EU, a tamo se energija stedi i ako nije isplativost cista u pitanju....
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 19:40 ] @
Mislim ipak da buducnost nema cenu. Tj,neprocenjiva je
[ xicolina servis @ 17.03.2018. 19:41 ] @
bosch tp je nov proizvod proizveden u Svedskoj odlicnih karakteristika besumna novi kompresor mali potrosac dvostruko rotirajuci kompresor pocelo sa ugradnjom prosle zime trenutno u vrhu tp
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 19:56 ] @
@genije

Vidis kako ima dobro i provereno. Bolje od najboljeg. ;-)
[ mali genije @ 17.03.2018. 19:58 ] @
Citat:
SG kamikaza: @genije

Vidis kako ima dobro i provereno. Bolje od najboljeg. ;-)

Jos samo da se dokaze u visegodisnjoj prakticnoj upotrebi :-))......i da prodje kroz tvoja A. klesta :-)
[ SG kamikaza @ 17.03.2018. 20:08 ] @
Nece ni moja klesta svasta da mere.
[ rade46 @ 18.03.2018. 18:18 ] @
Na sledecim grafikonima prikazana je potrosnja moje TP za Novembar, Decembar, Januar i Februar.
Plava boja prikazuje utrosene kWh po danu, a narandzasta prosecnu temperaturu za taj dan.








[Ovu poruku je menjao rade46 dana 18.03.2018. u 19:33 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 18.03.2018. u 19:40 GMT+1]
[ tihi2 @ 18.03.2018. 22:10 ] @
Jesi li računao COP? Koliko to izađe za mesec?
[ Goranto @ 18.03.2018. 22:33 ] @
Citat:
tihi2:
Problem rešen. Jedan genije našao kompresor jeftino, tri godine star, ZR61KDE-TFD522 (made in Irska), baš kakav meni treba i garantovao da će ga pojesti (umesto jagnjetine) ako nije to kvar.
Došao, skinuo, stavio novi, izvakumirao, pustili freon i eto (još) radi.
Pošto je odmah otoplilo nisam mogao baš da testiram, izgleda ću ovih dana kako kažu prognoze.
Od utisaka, po gabaritu je veći mada ima (skoro) istu oznaku (ZR umesto ZW) i mnogo je tiši. Sad se čuje samo huk vazduha, kompresor jedva.
Pošto radi, ostao mi kompresor a majstor geniju zapala jagnjetina.
Svi srećni i zadovoljni.


Koliko se razlikuje,po karakteristikama,novi polovni kompresor,ako to može da se primeti.Ceo sistem je sad bolji,isti ?
Potpis "Meeting MD50"i dalje važi ?


[Ovu poruku je menjao Goranto dana 18.03.2018. u 23:54 GMT+1]
[ tihi2 @ 18.03.2018. 23:08 ] @
Šta znam. Imam utisak da je jači nego kinez kad je bio nov (ne sećam se da je kinez gurao 21bar a ovaj to stalno radi). Ali to može i da vara. Nisam imao prilike da merim jer je otoplilo a ostala je dilema da li ekspanzioni ventil radi dobro ili ne. Nisam hteo da menjam dve stvari odjednom (kompresor i ekspanzioni a bilo je predloga i da se sa R417A kojeg nigde nema pređe na R407) da bih znao efekat zamene kompresora. Ostaje mi da se igram na leto i to istestiram. Naime, upravljanje ekspanzionim ventilom je takvo da se on ponaša kao običan ventil. E sad, da li se oduvek tako ponašao ili je sad pokvaren ne znam. U svakom slučaju tako ne bi trebalo.
Za sada je ok, radi.
I dalje je to MD50 i kompresor je ZR umesto ZW, ostale oznake su iste.
[ rade46 @ 20.03.2018. 20:40 ] @
Citat:
tihi2:
Jesi li računao COP? Koliko to izađe za mesec?


Upoređujući potrošnju elektro kotla sa toplotnom pumpom pri istim srednjim dnevnim temperaturama,
sezonski COP iznosi 3,74 za period od 12.10.2017. do 28.02.2018.
Kada se završi grejna sezona u aprilu sezonski COP će biti preko 4.
Ekonomski gledano troškovi grejanja TP u navedenom periodu su 220€, dok bi me elektro kotao za isti period koštao 1170€ (crvena tarifa uvećava troškove za više od 5 puta).


[Ovu poruku je menjao rade46 dana 20.03.2018. u 21:52 GMT+1]
[ tihi2 @ 20.03.2018. 21:39 ] @
COP=4 je vrlo visoko. Ne sećam se da se tvrdoglavi hvali sa tolikim COPom.
[ tvrdoglavi @ 20.03.2018. 21:49 ] @
Nisam koristio struju za grejanje da bi podaci u kwh bili toliko egzaktni. Drugo moja kvadratura je dosta veca a uredjaj isti tako da i tu mora postojati razlika u cop. Ja sam grubo dobio cop 3 kad sam prosecnu potrosnju gasa preracunao u kw. Mada sam realno sa gasom grejao slabije. Bar 2 stepena manje nego sada tako da je teze upredivo nego ovde kod radeta. Jos kad dodamo mogucu razliku u objektu tj u temp potrebne vode sasvim mi zvuci realno da moze dobiti priblizno ovakav rezultat kako je naveo.
[ rade46 @ 20.03.2018. 23:14 ] @
Isto tako mora se uzeti u obzir i da je Novi Sad nešto hladniji od Beograda, što takođe doprinosi smanjenju COP-a.
[ tihi2 @ 21.03.2018. 17:33 ] @
Da. Ja sam bio zadovoljan i sa 2.5 za celu sezonu. Mada ja računam potrošnju u celoj kotlarnici sa sve svetlom.
[ Goranto @ 24.03.2018. 23:09 ] @
Ako znamo kolio je TP potrošila kako znamo koliko je isporučila ?
[ tihi2 @ 25.03.2018. 08:02 ] @
Kalorimetar ili mernje na posebnom brojilu.
[ Goranto @ 25.03.2018. 08:48 ] @
Potrošnju je lako izmeriti a COP 2,5 i 4 je velika razlika i dosta odokativno a fabrički COP treba uzimati sa rezervom.
[ tvrdoglavi @ 25.03.2018. 08:53 ] @
Ako znas potrosnju objekta pre ugradnje tp onda nije tesko izracunati. Naravno da nije 100% precizno ali sasvim dovoljno za opsti utisak.
A kao sto sam pre neki post napisao isti uredjaj ce imati razlicit cop u zavisnosti od mnogo faktora. Izolacije, grejnih tela, temperature polazne vode, temperatura na koju se greje objekat, da li je uredjaj predimenzionisan ili poddimenzionisan,itd....
[ tihi2 @ 25.03.2018. 11:32 ] @
Ako je potrošnju lako izmeriti onda je pola manjeg posla gotovo.
Drugi deo je potrošnja objekta koja se mora računati ako nemaš (ili ne možeš da pozajmiš) kalorimetar. Ima programa kojima se to radi i na NETu ali za nas je dovoljno i računanje po površini i koeficientima. Neophodno je i meriti spoljnju temperaturu pa uprosečiti za isto vreme rada TP pa videti koliki su stvarni gubici objekta na konkretnoj temperaturi.
Uglavnom, gubici objekta se računaju jednom kad se radi grejanje i računa koliko treba grejnih tela i koje površine za željenu temperaturu polazne vode i to obično za spoljnjih -18*C (zavisno od lokacije). Ovo -18 je lepa okrugla cifa jer je razlika sobne i spoljnje temperature onda 40 tj. 22-(-18). Tada se ukupni gubici objekta dele sa 40 i dobijaju se gubici po stepenu C spoljnje temperature.
[ rade46 @ 31.03.2018. 19:38 ] @
Potrosnja za Mart 2018.
VT=459kWh
NT=161kWh
Broj sati rada kompresora u Martu iznosi 297h.
cena grejanja u martu 47€.





[Ovu poruku je menjao rade46 dana 01.04.2018. u 00:16 GMT+1]
[ nikolamaster @ 02.04.2018. 00:38 ] @
Ljudi da li neko imao iskustva sa Tp sundez *kinez* firma nivas iz zrenjanina prodaje i postavlja. Takodje me zanima i za http://braun.si/en/toplotne-pumpe-za-grejanje/. I da li moze neki savet kolika mi toplotna pumpa treba za grejanje prostora od 126kvm 10 izolacija i pvc prozori - od toga su mozda 25 predsoblja i ostave
[ SG kamikaza @ 02.04.2018. 04:06 ] @
A koju varijantu tp gledas?
Kakve su im cene?
[ nikolamaster @ 02.04.2018. 09:58 ] @
Gledao sam ove od 10-13 kw inverter
[ tvrdoglavi @ 02.04.2018. 12:13 ] @
a koja je cena tih?
[ SG kamikaza @ 02.04.2018. 12:19 ] @
Bez ozbiljnije specifikacije,ne bih razmisljao o tome uopste.
Cene jesu niske,ali verujem da nisu bez razloga,pogotovo za invertere.
Upuceniji u vazduh voda sisteme ce te preciznije uputiti.

Na prvu ruku,ako si zanteresovan i dalje,trazi ako mogu da te povezu sa nekim ko ima njihov uredjaj pa ga obidji i popricaj sa njim.
Svakako ti je neophodan podatak kpaciteta na -7 ili -10.
Bitnije je to od +7.
[ tvrdoglavi @ 02.04.2018. 12:43 ] @
nasao sam na linku. pa i nije tako jeftino ako je tacno da je 11kw 3000 eur kako vidim?
[ SG kamikaza @ 02.04.2018. 12:53 ] @
Meni se nekako cini za inverter jeftino.
Toliko generalno traze za neke voda voda,pravljene kod nas. +- neka stotina eura. On off,naravno
[ tvrdoglavi @ 02.04.2018. 13:02 ] @
za 800 eur vise dobijes japanski inverter 10kw
[ njerkan @ 02.04.2018. 13:15 ] @
Ima ih i jeftinije oko 2300-2500 ta snaga....
[ SG kamikaza @ 02.04.2018. 13:17 ] @
Pa eto,800€ manje i 1kw vise :-D
Salim se naravno.

Covek zna sa cime raspolaze,a bitnije je da sazna sta planira da kupi.
Ja bez kontakta sa nekim ko bar 2 sezone koristi uredjaj,ne bih ulazio u realizaciju.
[ tihi2 @ 02.04.2018. 17:46 ] @
Citat:
nikolamaster:
Ljudi da li neko imao iskustva sa Tp sundez *kinez* firma nivas iz zrenjanina prodaje i postavlja. Takodje me zanima i za http://braun.si/en/toplotne-pumpe-za-grejanje/. I da li moze neki savet kolika mi toplotna pumpa treba za grejanje prostora od 126kvm 10 izolacija i pvc prozori - od toga su mozda 25 predsoblja i ostave
Ako imaš i na tavanu 10cm izolacije onda bi 11kW bilo dosta.
Ali pre toga su dva pitanja:
1. kolika temperatura polazne vode je na 0*C?
2. kolika je potrošnja struje sada? Na +2*C toj TP bi za podno grejanje trebalo oko 1200kWh mesečno a za radijatorsko i više.

Znam za drugara u Futogu kojem je majstor stavio Sundez 12 i nije mogla da mu zagreje kuću podnim grejanjem pa je za mesec dana tražio da mu je zameni za Meeting. Po papirima one rade isto.

Ne kažem da je Meeting bolji, samo znam slučaj. Možda je pojedinačan, možda Sundez nije bio ispravan pa majstor hteo da je uvali (toliko je insistirao na njoj da je bilo sumnjivo i uz malu pomoć korpulentnih prijatelja je pristao da je demontira), ne znam. I Meeting ima svojih mana.
[ nikolamaster @ 02.04.2018. 18:01 ] @
LJudi dali na sajtu komplet specifikacije toplotne pumpe. Da hocu da dam 4-5+ hiljade eura ne bi se ni raspitivao oko uredjaja i iskustva sa istim. Tipa trenutno grejem sa on/off klimom 12000btu vox i alfa sporetom 60ak kvadrata ali bi pustio celu kucu pod parno grejanje sa fancoilima jer nemam mesta gde da stavim radiatore od namestaja. a ni ne pada mi napamet da zidam komin da bi lozio kotao pa zato hajde da pitam oko toplotnih pumpi. Za objekat od 120 kvadrata sta tacno meni treba da bi grejao to prosto pitanje. sta da gledam kod toplotne pumpe? Da li valjaju one kineske?



RVL-I PLUS 10
Kapacitet grejanja : 3.5/13.3 kW min/max
Kapacitet hladjenja : 5.0/14.2 kW min/max
Tezina uredjaja : 157kg
Dimenzije uredjaja : 1475x1580x440mm

VP cena : 3055,63 €



ponuda za micubishi

Mitsubishi DC inverterskim kompresorom, BKDX30-95A+ radi do -25C (na -25C daje temperaturu tople vode 45C za grejanje, do -15C daje 60C za grejanje. Mašina je monoblok (treba sipati antifriz u instalaciju, mi uvejk sipamo G-12 ). Cena z aiasporuku odmah je 3040$+PDV, a za isporuku krajem juna je 2800$+PDV. Cena ugradnje se kreće od 400-600eura, bez cene za antifriz i sa obavezom Inveastitora da dovede kabl do mašine.

ponuda sunchi

KFRRS-12II

KFRRS-12IIDA/S-C1 (3-PH 50Hz 380V) R407C
(DA/S-C1 = heat exchanger inside)
EVI-Split A 9kW/10,8kW(12kW) 3,5hp IN/OUT
SANYO COMPRESSOR Model No: C-SBS120H38Q (Output : 3.5 HP)
Cooling Capacity = 10,1 kW; Input Power = 3,37 kW; COP = 3,0
Heating Capacity = 14,6 kW; Input Power = 3,6 kW (6,6A)


el ima nesto od ovoga smisla?
[ nesato @ 04.04.2018. 15:38 ] @
Citat:
rade46:
Potrosnja za Mart 2018.
VT=459kWh
NT=161kWh
Broj sati rada kompresora u Martu iznosi 297h.
cena grejanja u martu 47€.





[Ovu poruku je menjao rade46 dana 01.04.2018. u 00:16 GMT+1]



Pitanje samo, kako znas koliko sati je radio kompresor? I ranije sam video da si pisao sa koliko posto počinje modulaciju, pa mi nije jasno kako dobiješ te informacije?

Kako ti stoji kriva? Kod mene 0.56/1.5 ali sada kad je otoplilo smanjio sam temperaturu sa 23 na 22 ali je pretoplo u kuci.

[Ovu poruku je menjao nesato dana 04.04.2018. u 17:38 GMT+1]
[ rade46 @ 04.04.2018. 20:39 ] @
[nesato]
Udje se u inzenjerski mod kontrolera i tada su dostupne opcije za ocitavanje mnogobrojnih parametara stanja toplotne pumpe i podesavanja.
U programskom kodu pod brojem 8413 ocitava se trenutna invertorska modulacija kompresora
Kod 8450 prikazuje ukupan broj radnih sati kompresora, odnosno od momenta resetovanja ovog parametra od strane korisnika/servisera itd.
Krivu grejanja sam podesio na 0,66(+1,0), a minimalnu temperaturu vode u radijatorima na 30C (kod 740), a fiktivna temperatura sobe na 22,5C (kod 710).
Svi ovi kodovi Siemens-ovog kontrolera, navedeni su u uputstvu koje se dobija uz Fujitsu toplotne pumpe.

[ Goranto @ 05.04.2018. 18:34 ] @
Treba li skrol kompresor povremeno pokretati pri dužem stajanju,recimo leti kad ne radi.
[ zoxor @ 06.04.2018. 08:48 ] @
Nema potrebe.
[ nesato @ 17.04.2018. 17:58 ] @
Pitanje za rade46 i Dula ili bilo ko drugi

Nisam ni koristio toliko automatski režim grejanja (comfornu i redukovanu temperaturu), ali sada kad obratim pažnju ne isprati uvek zadato vreme za prebacivanje sa jednog na drugo. Ne znam u čemu je fora. Jel treba nešto da uradim a ne znam?
Ja sam podesio vreme kada da se pali i gasi tj prebacuje na redukovanu, ali ona radi kako hoce.
[ tvrdoglavi @ 17.04.2018. 19:16 ] @
tako radi po nekom svom algoritmu. uglavnom ugasi pola sata do sat ranije, u zavisnosti od spoljne, moja pretpostavka je da posto si ti podesio redukovanu, njena logika je da u to vreme ti je ok ta temperatura, i po nekom proracunu ugasi tako jer ti do tog vremena nece pasti temp na redukovanu....posebno bez unutrasnjeg senzora taj period je manje precizan....
[ nesato @ 17.04.2018. 22:31 ] @
Ovih dana kad je toplo sam podesio da pravi pauzu u toku dana. Da radi od 6-11 i od 19-22,30 na 22,5 dok sam redukovanu stavio na 15. Ujutru se upali pre 6 uvek. A recimo danas nije se ceo dan prebacivala u redukovanu iako je podešena a u 22 i 30 se tačno prebacila kada je i programirana. Tako da nikako da uhvatim neku logiku.
Kako kod rada funkcioniše s obzirom da je kod njega redukovana temperatura dosta niza od comforne?
[ tvrdoglavi @ 17.04.2018. 22:40 ] @
nema smisla postavljati redukovanu tako nisko. ona svakako meri kompozitnu spoljnu temperaturu i po njoj se vodi pa bi trebalo kad nema potrebe da ne radi u toku dana. drugacije korekcije vrsi unutrasnji senzor temperature bas u ovakvim situacijama
[ nesato @ 18.04.2018. 14:08 ] @
Prvo sam podesio redukovanu temperaturu za 2 stepena nizu do komforne ali sam primetio da pumpa radi i tada i ako temperatura u kuci ne pada. I tada je se rad razlikovao malo od podesenog vremena kao i sada. Tako da sam pomislio ako smanjim još temperaturu kao rade46 da nece ni raditi jer nema potrebe. I tako je i bilo. Nocu mi bude potrošnja 0kw.
[ rade46 @ 18.04.2018. 20:59 ] @
Kod mene je comforna temperatura podesena na 22,5C i pumpa radi sa ovom temperaturom od 5,30h-22,00h.
Redukovana temperatura mi je na pocetku bila na 17C, pa na 13C i cirkulaciona pumpa mi se uvece u 22,00h nije iskljucivala i u toku noci palio se kompresor.
Kako mi ne odgovara da spavam u toku noci sa pribliznom temperaturom u sobi kao sto je u toku dana, a i u radijatorima se cuje blagi sum usled rada cirkulacione pumpe, podesio sam redukovanu temperaturu na 7C.
Od tada se u 22,00h iskljucuje cirkulaciona pumpa i kompresor u toku noci ne radi, sve do programiranog vremena u 5,30h.
Na ovaj nacin mi je ugodnija nocna temperatura (sa 23C opadne na 20C), pumpa i kompresor imaju manji broj radnih sati i nema utoska el. energije u tom periodu.
Moram da napomenem da se kod nizih nocnih temperatura oko -8C koje su bile krajem februara, TP ukljucivala u toku noci pre zadatog vremena 5,30h iako je redukovana bila na 7C.
Verovatno u kontroleru postoji zavisnost izmedju vise velicina (komforne temperature, redukovane temperature, spoljasnje temperature, srednje dnevne temperature koju takodje kontroler uzima u obzir, vremenski period od zadnjeg ukljucenja kompresora, procenat uticaja spoljnje temperature i sobnog termostata gde ga ima, itd) i obradom svih ovih velicina u kontroleru, dobija se ranije vreme ukljucenja kompresora, kako bi se sprecilo vece hladjenje prostora koji se greje.
Poznavanjem svih parametara koji se mogu zadati na kontroleru, moze se za svaki konkretan objekat i zahteve korisnika, naci setovanje koje pruza najbolji komfor i ekonomicnost rada TP.
[ nesato @ 19.04.2018. 08:23 ] @
Evo i ja sam sinoc stavio redukovanu na 8 stepeni, i kada je trebalo u 22 i 30 ugasila se tp i cirkulaciona. Podeseno je da se prebaci na comfornu u 06h. Medjutim sam ustajao oko 3h u toku noci i vidim da je vec prebacena na comfornu. Znaci vise od 3 sata ranije se prebacila. Tako i u toku dana,podesena je da se prebaci u redukovanu od a to ne radi, već ostane u comfornoj ceo dan.
[ rade46 @ 19.04.2018. 20:16 ] @
Neso udji u inzenjerski mod i postavi sledece parametre:

730 podesi na 15
750 podesi na ---
790 podesi na 0
791 podesi na 0
800 podesi na ---
801 podesi na -7

Najverovatnije da te zezaju parametri 790 i 791 pa ti se pumpa ukljucuje ranije i preko dana se ne iskljucuje.

[ nesato @ 20.04.2018. 12:38 ] @
Proveriću večeras kada dodjem kući. Mada se juče i danas prebacivala u redukovanu u toku dana, a kasnije i u eco mod pa se ugasi. I onda u toku noći ne znam kad upali, tako da kada sam ustao jutros, ona je radila.
[ haspasha @ 05.05.2018. 16:11 ] @
Zdravo svima,

registrovao sam se na ovom forumu SAMO I ISKLJUCIVO da bih podelio svoje iskustvo sa toplotnom pumpom Fujitsu Waterstage pro 11kw koju mi je ugradio skromini i vredni covek sa ovog foruma, a koga mi je preporucio sasvim slucajno covek sa BENCHMARK foruma. (necu da napisem njegovo ime da ne bude da je ceo post reklama, a koga interesuje rado cu dati podatke licno)

Dakle u Septembru prosle godine sam na svojoj kuci Pr+Po neto povrsine 165m2 (bruto povrsine 200m2) ugradio podno grejanje REHAU u prizemlju (nije moglo da stane vise od 2cm tvrdo presovanog stiropora+3cm original REHAU stiropora), a na spratu sam stavio aluminijumske radijatore. Kad kazem sprat mislim na potkrovlje koje se sa visine od 2,80 spusta na 1,20m u jednom kraju. Razvodna kutija podnog je sprovedena u spajz na prizemlju, a i bakarne cevi sa sprata su takodje izvucene u ovu prostoriju...

Buduci da zivim u Banji tj mestu koje bogato termalnim vodama, mislio sam da mi je najbolje da ugradim toplotnu pumpu voda voda, ali sokirala me je cinjenica koju mi je preneo inzenjer iz KGa da je teren geoloski nestabilan i da on uopste ne preporucuje kopanje niti istrazivanje vode na mom placu. Zapravo trazio je da ekipa sa Geoloskog instituta u BG izvrsi neka snimanja, pa da ako oni daju pozitivno misljenje onda on krene u dalje istrazivanje, on naravno to nije preporucio pa sam ga poslusao.

Nasao sam se pred izborom kotao na pelet vs toplotna pumpa vazduh voda. Trazio sam ponude lokalnih predueca u mojoj regiji i bio sam sokiran povrsnoscu i neprofesionalnim stavom vecine izvodjaca, trgovaca i tzv majstora. Za pocetak apsolutno niko nije preporucio da se odradi bilo kakav projekat, a ono sto su svi preporucivali razlikovalo se u kapacitetu gotovo duplo. Imao sam ponude za kotlove od 18kw pa sve do gotovo 100% vise tj 35kw. Za pumpe su mi trazili neke neverovatne cifre i tu je bilo velikih rayilayenja u smislu kapaciteta pumpe, projektovane potrosnje itd itd.

Zbunjen svom ponudom i razlicitim gotovo dijametralno suprotnim stavovima ponudjaca, odlucio sam da prvo odradim projekat, a zatim po projektu trazim ponude. Nasao sam jednog od dva termoinzenjera u mom gradu i nijedan nije imao vremena da mi odradi projekat za porodicnu kucu, jer su prezauzeti sa projektima za zgrade, a navodno im se ne isplati da rade kucu. Onda nekako nadjem mladog termoinzenejera u Kraljevu, sve se dogovorimo, prihvatim njegove uslove, ali mi on ode za Svedsku.

Onda sam kontaktirao vodeca preduzeca u Srbiji, slao tlocrte i otale detalje moje kuce, prikupljao ponude. O da, nigde ne naglasih da je kuca izgradjena 2003 godine i da je napravljena od tada najboljeg bloka u smislu termoizolacije i da je odradjena fasada sa 5cm stirpora, a stolarija je PVC, Vekina softline, sa dvostrukim staklima, dakle danasnji minimum minimuma.

Moram priznati da je Viesmann bio korektan u delu obrade zahteva i nudjenja projektnog resenja, dok su ponude bile izuzetno visoke u cenovnom delu. Gledao sam malo na stranim forumima, posebno u Skandinavskim zemljama i shvatio sam da je sistem vazduh zaduh izuzetno rasprostranjen, da je Panasonic vodeci, dok ostali neznatno kaskaju iza njega. Kontaktirao sam panasonic prodavce, ali svi su oni hteli da mi prodaju pumpu, ali niko nije hteo da mi istu i montira u mestu koje je 300km udaljeno od Beograda.Odusevio me manji distributer Mitsubisjiha, koji je iskreno izneo sve inforamcije, ali takodje nije imao resenje za montazu.

Onda, kontaktiram domaceg proizvodjaca pumpi iz Subotice, voda voda sistem i oni mi bukvalno sruse svet i kazu da je moja kuca jako lose izoolovana, da cu baciti pare na pumpu i da moram da promenim i stolariju i fasadu, maltene da ne gubim vreme sa toplotnim pumpama.

Bio sam jako blizu da odustanem od toplotne pumpe, ali na insistiranje moje majke odlucim da je iak odradim, pa nek kosta koliko da kosta, a ako i ne bude dobro radila, da dodam jos jedan sloj fasade na leto itd itd.

Ostalo je istorija, slucajno mi covek na Benchmark forumu preporuci lika sa ovog foruma, posaljem mu tlocrt i on predlozi pumpu od 11kw (Viesmann je predlagao 18 19kw) ali takodje na prvu odbije da ugradi pumpu, jer zivi 400km od mog mesta. Ipak, na moje molbe i nagovaranje, napravi kombinaciju i ipak mi ugradi Fujitsu Waterstage pumpu i pritom ne odvoji tokove za podno grejanje i radijatore (kao sto i Fujitsu prepirucuje), ta me je odluka malo mucila, ali covek tj ekipa od dva coveka je delovala izuzetno iskreno, opusteno i posteno da sam odlucio da ih poslusam. Da, covek mi je rekao da ce mi sezonski troskovi grejanja biti od 30 000 do 40 000 rsd. Nisam verovao u to, vec sam mislio da ce biti super, ako bude po ponudi DAIKINa koji je predlozio visokotemperaturnu pumpu i koji je izracunao troskove od oko 850 eur.

7 meseci kasnije, moji troskovi su bili mozda i manji od 30000 RSD :))) Ja inace trosim za struju oko 4-5000 bez grejanja, ima nas petoro, porodica sa troje dece, kuva se kuci radnim danima itd itd. Najveci racun za struju mi je bio 12 000 RSD, dok je bilo i par racuna ispod 8000 RSD, a prosek je oko 10000 RSD. Komfor toplotne pumpe je nemerljiv sa ostalim konkurentskim energentima u mojoj regiji, za sada sve radi savrseno i ovom prilikom se opet zahvaljujem ovom aktivnom clanu na tome sto mi je otvorio oci.

Apelujem na sve da ne odbacuju toplotne pumpe na prvu i da ne slusaju cak ni termo inzenjere jer zasita ima ljudi sa tako konzervativnim stavovima i proracunima da sam ja sokiran o tome kakav je u haos u ovoj oblasti kod nas.




[ SG kamikaza @ 06.05.2018. 09:18 ] @
Mislim da je dosta vise te reklame :-D

SALIM se naravno. Meni je jasno na koga mislis,a mislim da sam i od njega cuo da je bio kod tebe da uradite Tp.

Ja licno pozdravljam tvoju spremnost i zelju da to sto si prvobitno zeleo,uradis od pocetka kako treba. Sto si bio u mogucnosti i zeleo da sve od pocetka uradis konsultujuci odgovarajucu struku,a i sto si bio dovoljno sumnjicav(po onome kako si napisao svoj post) da dovedes u pitanje iskrenost i trgovacke struke.
Naravno,pozdravljam i spremnost svih drugih koji su zbog drugacijih prilika sami sebe angazovali da zavrse strucni posao,i u svojoj nameri i zelji uspeli.

Mislim da znam i sa kime si iz subotice pricao,i firmom i covekom,jer sam i sam imao takav razgovor i takvo objasnjenje od njih.

Citat:
Apelujem na sve da ne odbacuju toplotne pumpe na prvu i da ne slusaju cak ni termo inzenjere jer zasita ima ljudi sa tako konzervativnim stavovima i proracunima da sam ja sokiran o tome kakav je u haos u ovoj oblasti kod nas.


Sa ovim se slazem,i jer stvarno postoje ljudi koji imaju neka od potrebnih strucnih zanimanja,a proracuni im izgledaju kao decija matematika u prvom razredu.

Stoga,posto i pre nego sto sam dobio duznost na ovom forumu nisam video da su se pozitivna iskustva sankcionisala kao reklame,pri navodjenju onoga ko je posao i uradio...ni ja necu brisati/editovati/sankcionisati postove.
Reklame kao takve su uvek ocigledne,i svima je jasno i mogu da ih razlikuju od korisnickog iskustva.

Pozdrav i sa srecom da te sluzi tp.
[ tvrdoglavi @ 06.05.2018. 14:05 ] @
postoje i oni koji ce da ubede ljude da je toplotna pumpa odlicno resenje i ako nemaju izolaciju. to je jos gora opcija neznanja.
[ tvrdoglavi @ 06.05.2018. 14:12 ] @
Citat:
haspasha:  pritom ne odvoji tokove za podno grejanje i radijatore (kao sto i Fujitsu prepirucuje), ta me je odluka malo mucila, ali covek tj ekipa od dva coveka je delovala izuzetno iskreno, opusteno i posteno da sam odlucio da ih poslusam.



a tvoj grejac umalo me proglasio nenormalnim zbog toga :)

nego, mantije su bile savrsene, bilo bi steta to ne spomenuti, veliki pozdrav za majku. :)
[ nesato @ 10.05.2018. 08:36 ] @
I ja imam slično iskustvo kao hashpasha.
Dok su mi neki predlagali pumpe sa mnogo velikom snagom (18kw,24kw) i paprenom cenom, drugi su rekli da to čak i ne može da radi uopšte. Da samo bacam pare i da ugradim pelet. Ali sam bio rešen da to uradim jer mi se izuzetno svidela ideja grejanja na dugme i plaćanja na rate(mesečno).

Gore pomenuta dva momka su u startu predložila pumpu od 11kw po pristupačnoj ceni i to su mi i ugradili i sve kako su rekli je i bilo.

Ja sam više nego zadovoljan. Radila je celu zimu bez problema i bez upotrebe sopstvenih grejača.

I ako sam rešio i platio i oni uradili, nisam im verovao da račun za celu zimu neće preći 350e, ispostavilo se da su bili u PRAVU. Grejanje ove zime 24/7 osim u prelaznom periodu me koštalo 38.300 dinara.

Ja sam više nego zadovoljan, tako da se ne bojim ni nekih jačih zima, verujem da me potrošnja neće iznenaditi tj,biće povoljna u svakom slučaju.

Sada vidim da nisam pogešio ni najmanje. Dok komsije kupuju već drva, i spremaju se već za sledeću zimu, ja imam vremena i za druge stvari.

Hvala majstorima

Pozdrav svima do sledeće zime

[ idm @ 02.06.2018. 12:07 ] @
Poštovani forumaši, da li može neko da kaže kako se može provjeriti ispravnost nekog scrol kompresora koji je izvadjen iz neke toplotne pumpe (kada kažem ispravnost mislim na mehanicku i elektricnu ispravnost) .
[ djalf @ 03.06.2018. 13:55 ] @
@haspasha
Pozdrav i ovde i hvala za opsirni post tvoje muke sa pricom oko grejanja uopsteno. Sasvim slucajno a i srecom si postavio pitanje na Benchu, ja dao predlog i eto prica ima dobar epilog. Izuzetno mi je drago da si zadovoljan i da sve radi kako treba.


[Ovu poruku je menjao SG kamikaza dana 03.06.2018. u 15:38 GMT+1]
[ SG kamikaza @ 04.06.2018. 12:26 ] @
Citat:
idm:
Poštovani forumaši, da li može neko da kaže kako se može provjeriti ispravnost nekog scrol kompresora koji je izvadjen iz neke toplotne pumpe (kada kažem ispravnost mislim na mehanicku i elektricnu ispravnost) .


Strujno ga proveris tako sto premeris namotaje,medjufazno i na masu.
Zavisno ciji je kompresor,mozda mozes naci vrednosti namotaja u dokumentaciji od kompresora.
Prikljucis ga na mrezu i startujes na kraju krajeva.

Mehanicki je malo teze,ovako na suvo. Po startovanju mozes da proveris da li rade usis i potis,ali bez probe u sistemu mislim da ne mozes pouzdano znati da li je mehanicki ispravan. Neka me ispravi neko ako sam i ja pogresio.

A dobro je pitanje,zasto je isti kompresor izvadjen iz TP?
[ dusankostic79 @ 01.07.2018. 10:46 ] @
Zdravo svima
Zamolio bih za pomoć.
Trenutno sam u procesu izbora izvora grejanja za porodični stambeni objekat koji ima oko 136m2 prostora za grejanje u dve etaze . Objekat je zidan termo blokom 25 cm + 10 cm stiropor, sestokomorna pvc stolarija sa troslojnim staklom. Podno grejanje je razvedeno u celoj kuci. Projektom grejanja je predvidjen elektro kotao od 12 kw.
Trenutno imam dve ponude, prva je toplotna pumpa Vitocal 100S A08 430000 rsd plus materijal i rad izađe na 487640. Druga je kondezacioni gasni kotao Vitodens 100W 26 kw cena ove ponude sa gasnim prikljuckom izađe oko 370000 rsd. Može li neko stručniji da prokomentariše pošto moje znanje iz ove oblasti nije veliko. Da nije ova tp mala? Da li se isplati ova razlika koja nije mala?
Hvala unapred.
[ zoxor @ 01.07.2018. 17:31 ] @
Daj neki podatak za TP

Snaga?

Snaga elektricnih grejaca?
[ mali genije @ 01.07.2018. 18:22 ] @
Citat:
dusankostic79:
Zdravo svima
Zamolio bih za pomoć.
Trenutno sam u procesu izbora izvora grejanja za porodični stambeni objekat koji ima oko 136m2 prostora za grejanje u dve etaze . Objekat je zidan termo blokom 25 cm + 10 cm stiropor, sestokomorna pvc stolarija sa troslojnim staklom. Podno grejanje je razvedeno u celoj kuci. Projektom grejanja je predvidjen elektro kotao od 12 kw.
Trenutno imam dve ponude, prva je toplotna pumpa Vitocal 100S A08 430000 rsd plus materijal i rad izađe na 487640. Druga je kondezacioni gasni kotao Vitodens 100W 26 kw cena ove ponude sa gasnim prikljuckom izađe oko 370000 rsd. Može li neko stručniji da prokomentariše pošto moje znanje iz ove oblasti nije veliko. Da nije ova tp mala? Da li se isplati ova razlika koja nije mala?
Hvala unapred.

Ja bih doticni brend zaobisao u oba slucaja.
[ dusankostic79 @ 01.07.2018. 18:43 ] @
Možeš li mi molim te reći zašto i šta bi preporučio umesto ovoga a u nekom sličnom cenovnom rangu.
[ tvrdoglavi @ 01.07.2018. 19:00 ] @
Fujitsu 10kw je tu negde cena
[ dusankostic79 @ 01.07.2018. 19:37 ] @
Koji model šta da pogledam, da ne znaš ko ih radi u Kragujevcu?
[ tvrdoglavi @ 01.07.2018. 19:51 ] @
Posalji mi mail pa cu ti pustiti tehnicki manual.
[ yu1lolo @ 13.07.2018. 18:31 ] @
Pozdravljam sve na forumu.
Pročitao sam temu od početka ,posto sam imao nameru promeniti način grejanja.Odlučio sam se za tp .Stambeni objekat je u osnovi oko 50 mk.ispod pola kuće je podrum, i ima i potkrovlje.Znači, grejni prostor je oko 95mkv (ne gejem špajz i podrum).Spoljna izolacija je kombi ploča (heraklit,stiropor,heraklit).Podna izolacija je 11cm tvrdo prešana staklena vuna,podno grejanje sa plivajućim podom. izeđu prizemlja i potkrovlja 4cm tvrdo presovana staklena vuna, koja ima više zadatak da zvučno izolije ,jer se greje i potkrolje.Potkrovlje urađeno crep, vzdušni prostor(2-3cm) 10 cm staklene vune (rolna) ,parna brana,lamperija.I ovde je podno grejanje.Znači ceo objekat je rađen samo sa podnim grejanjem. Stolarija je mešana, PVC prozori (3stakla 7 komora) ,drvena balkonska vrata kao i ulazna,veliki stakleni zid(6kvm), grejao sam sa strujom, sa drvima,sa ugljem (dve vrste), i sad sam ugraduio TP.
Izbor je pao na inverer TP vazduh voda 10KW -Kinez .Probao da li radi , i radi ! greje i hladi. Pošto je ugrađena sada u maju .nije još bila u ekploataciji. Izmerio struju u stend bay režimu i začudio se da troši oko 80W. Da li je neko merio struju u stend bay ?
[ rade46 @ 22.07.2018. 05:43 ] @
"Izmerio struju u stend bay režimu i začudio se da troši oko 80W. Da li je neko merio struju u stend bay ?"


Na kraju grejne sezone TP iskljucujem sa napajanja, pa cu izmeriti kasnije potrosnju u stand bay, mada mislim da je par vati.
[ rade46 @ 22.07.2018. 05:44 ] @
Citat:
yu1lolo:
Izmerio struju u stend bay režimu i začudio se da troši oko 80W. Da li je neko merio struju u stend bay ?



Da li si merio samo struju pa pomnozio sa naponom i dobio snagu.
Na taj nacin se dobija prividna snaga (VA), koja se sastoji iz aktivne (W) i reaktivne snage (VAr).
Da bi izracunao aktivnu snagu, potrebno je izmeriti fazni pomeraj izmedju napona i struje, odnosno cos(fi).

P=U*I*cos(fi) - za monofazne potrosace
P=3*U*I*cos(fi) - za trofazne
U=230V
[ guliver64 @ 20.08.2018. 16:20 ] @
imao bih dva pitanja:

kakva su vam iskustva u vezi zagusivanja-zaprljavanja izmenjivaca od sedimenata iz bunarske vode (novi sad i okolina)

ako neko ima plafonsko hladjenje, kondenzacija, orosavanje u prostorijama?
[ Gavara @ 21.08.2018. 05:56 ] @
Novi Sad i okolina - problem gvozdje i mangan iz bunarske vode. Predlog - predizmenjivac i da bunarska voda ne ulazi direktno u toplotnu pumpu. Problem i upojni bunari.
Plafonsko hladjenje -pasivno hladjenje. Voda u sistemu ne sme da ide ispod tacke rosenja tj u praksi nejde ispod 18 C.
Problem ovakvog hladjenja - nema sta da skine vlagu u prostoru!
[ sevo @ 21.08.2018. 18:16 ] @
Pozdrav
treba mi savet oko izbora grejanja.
Završavam kuću neto površine 125m2. Zidovi su cigla 25cm sa stiroporom 10 cm, na plafonu stiropor debljine 15cm, podovi stiropor tvrdi debljine 10cm, pvc stolarija petokomorni profili sa dvoslojnim staklima. Nemam gas ali imam 2 strujna brojila.

Razmisljao sam se o uvodjenju gasa i kupovini kondenzacionog kotla sa sanitarnom vodom ali u poslednje vreme razmišljam o TP vazduh-voda. Savetovali su me da uzmem TP viessman "jer je najbolja" ali ovde vidim da mozda bas i nije tako.
Vidim da ovde ima dosta iskusnih članova pa me interesuje njihovo mišljenje - koje grejanje je najisplativije u mojoj siituaciji i koji uredjaj.
Hvala
[ SG kamikaza @ 21.08.2018. 18:39 ] @
@guliver

Pisao sam ranije sa cime sam se sretao po pitanju tp voda/voda u svom mestu,na 20 km od NS.
Da ne pisem ponovo,potrazi unazad medju mojim postovima na ovoj temi.
Meni je proletos ispiranje radio jedan od clanova ovog foruma, @scroll

Neke domace firme koje prave tp voda/voda uslovljavaju davanje garancije obaveznim godisnjim ispiranjem bunarskog izmenjivaca.


@sevo

Par pitanja, pa da nastavimo onda u pravom smeru pricu.


Brojila su oba aktivna,tj potrosnja ide preko oba?
Neka okvirna potrosnja zimi u Kwh?
Koliko te kosta gasni prikljucak,znaci sve komplet prikljucak projekat instalacija po kuci?
Koja je cena kotla,ako si gledao vec nesto?
I glavno, kad kazes najisplatljivije za tebe, na sta mislis?
Da te trosak oko zavrsetka celog projekta grejanja gas vs tp kosta manje, ili da u periodu eksploatacije imas manje racune?
[ sevo @ 21.08.2018. 18:58 ] @
@SG kamikaza
Hvala na brzom odgovoru.

Jedno brojilo je aktivno, drugo je u pasivi pošto je kuća u izgradnji tako da je do sada potrosnja struje neznatna
Gasni prikljucak je trenutno oko 45000 + geometar (100€) + kopanje kanala + još nešto, zaboravih sta ali neka je otprilike 80-90.000
Gasnu instalaciju po kuci ne bih radi, jedino u kotlarnici gde bi mi bio gasni kotao
Nisam gledao cene kondenzacionih kotlova ali npr 1500€
Ja sam svestan da je trosak zavrsetka projekta kod gasa manji a u periodu eksploatacije da je račun kod toplotne pumpe nizi. Gledao sam na forumu prepisku gde je jedan korisnik drugom izračunao da bi mu se investicija isplatila za 40god. Naravno, ne očekujem da meni neko to računa, ali okvirno koliko je isplativa ugradnja TP u mom slučaju. Da li se moze računati da se ta skuplja investicija u odnosu na gas isplati za npr 5 god.
[ tvrdoglavi @ 21.08.2018. 19:39 ] @
gruba racunica ti je ovakva:
tp vazduh voda japanskog brenda od 10kw je oko 4000 eur
gas sa malo ozbiljnijim kotlom ce te izaci oko 2500 eur

grejanje na tp bi trebalo da ti se uklopi od 1,5 do 1,8 eur po m2 za sezonu, a gas negde oko 4,5 mozda 5 eur po m2 za sezonu.

na 125m2 na tp ces znaci trositi do 250 eur, a na gas do 600. ako uzmes i losiji scenario na ustrb tp, tj da ces stedeti oko 300 eur godisnje, isplativost je oko 5 godina. licno mislim da je i brza.

ja sam sa gasa presao na tp, i isplatilo se. najbolja je varijanta kad nemas gas pa odmah uzmes tp jer nisi bezveze bacio pare na gas.

ps. viessman svakako zaobidji
[ tihi2 @ 21.08.2018. 22:03 ] @
TP se isplati samo za objekte preko 250m2.
Grejanje na gas je jednako kao i grejanje sa TP ako TP ima COP=2.2. Sve preko toga TP nešto štedi al za 5 godina... nema šanse.
Investicija u TP i u gas je skoro kao što tvrdoglavi kaže. Kondenzacioni kotao bliže 1200evra a TP oko 4000evra bez bafera.
Ako se poredi kondenzacioni kotao na gas od 2500evra onda je ekvivalent TP od bar 8000evra. Gas je podosta pojeftinio (sad je oko 36din/m3 a bio je i preko 50din/m3 kad sam kupovao TP).

Ova računica je proveravana ove zime i TP sam palio samo noću (niža tarifa) a po danu, ako je hladnije, gas radi posao. I to na gasnom kotlu koji je postavljen 1993. godine, prozvođača Feg sa pilotom. Da je neki noviji računica bi bila još u korist gasa.
[ tvrdoglavi @ 21.08.2018. 22:09 ] @
gas je povoljniji od grejanja na tp samo malo kad si u crvenoj zoni, a da je napolju minus 10 i nize. u svim ostalim uslovima je dosta jeftinije. plus sto mu za inverter ne treba bafer, a za njegovu kucu je 4000 u nekoj osnovnoj varijanti sasvim dovoljno da dobije kvalitetnu tp.
[ sevo @ 21.08.2018. 22:17 ] @
ok, TP je 4000€. Koja je krajnja cena sa ugradnjom i svom opremom koja je neophodna za rad pumpe. Čitao sam da npr u vecini slučajeva termostat se kupuje posebno.
[ tvrdoglavi @ 21.08.2018. 22:23 ] @
pa kao i kod gasnih kotlova, uvek se kontroleri kupuju posebno. jer mozes da biras uglavnom nekoliko opcija, i u zavisnosti od zahteva i mogucnosti istog zavisi i cena. tp inverterska kad se lepo uradi grejanje i lepo podesi kriva, moze da radi i bez kontrolera, sve vuce po spoljnoj temp. sa kontrolerom koji je 80tak eur dobijas komociju nesto bolju u nocnim uslovima ako se ide na redukovanje temp za stepen dva. posebno kod podnog moze lepo i bez njega, mada za te novce ga nije problem ni staviti. pumpa je nesto ispod 4000 tako da ne dodje mnogo vise od 4000 to sto si pitao, mozda 200 eur iznad.

nisam siguran da si spomenuo koji je nacin grejanja, podno ili radijatorsko? to moze da bude veci problem ako radijatori nisu dovoljno veliki, onda je tp losij
i izbor od gasa.

sustina je sledeca, ko ima gas, trenutno je slaba ispaltivost prelaziti na tp, po sadasnjim cenama, ko nema, isplativost razlike u ceni nije prevelika, a te pare koje ulozis prosto zaboravis kad krenu da stizu mali racuni.
[ SG kamikaza @ 21.08.2018. 22:49 ] @
Ja cu navesti moj primer, cisto da se ima podatak vise za uporediti.

2016/2017 potrosnja za ~130mkv 18500 dinara.
2017/2018 potrosnja za ~130mkv 17000(sa nekim izmenama na sistemu)
Temperatura zadata 22+-0.2
Tp voda/voda, drugarski napravljena.

Moj cale greje na gasni kotao ~90 mkv
Samo mu januarske racune pamtim

2016/2017 12000+
2017/2018 ~11000
Ne greje nocu uopste, i tezi ka 23° zadatoj temperaturi.

Ja gas uveden nemam, da sam imao razmisljao bih o grejanju na njega.
Da bi sve oko gasa zavrsio,neophodno mi je oko 100 000, bez kotla.
Sve sto sam investirao u tp je 200 000.
Meni je racunica bila vrlo laka i jednostavna.
Bunari su mi bili neophodni, i imao sam priliku da tp resim povoljnije nego inace pa sam je i iskoristio.
Da li bih opet isto uradio, 99.99% da bih. Mozda bih da sam imao u tom trenutku tad viska novca uradio inverter tp vazduh/voda, ali smatram da sam sa onim sa cim sam raspolagao uradio sasvim korektan posao.

Mozda sam mogao etapno da uradim sa klimama,ali zbog male dece nisam bio spreman da eksperimentisem, jer mi je raspored takav da mi treba 5 kom, tvrdoglavi je bio i video i sam raspored.

Ponovicu moj stav, ne da bih nekog ubedio u nesto, mene povrat investicije uopste nije bitan. Bitno mi je da sve funkcionise kako treba,a da se oko toga ima sto manje obaveze. Da sam zeleo da investiram u nesto sto ce vracati novac kroz zaradu, radio bih nesto drugo sa tim parama.
Neko moze da smatra da ne razmisljam racionalno, i stvarno nemam nista protiv toga.
Ali eto, to je moj primer i moje razmisljanje.
[ yu1lolo @ 23.09.2018. 10:10 ] @
Citat:
rade46:
Citat:
yu1lolo:
Izmerio struju u stend bay režimu i začudio se da troši oko 80W. Da li je neko merio struju u stend bay ?



Da li si merio samo struju pa pomnozio sa naponom i dobio snagu.
Na taj nacin se dobija prividna snaga (VA), koja se sastoji iz aktivne (W) i reaktivne snage (VAr).
Da bi izracunao aktivnu snagu, potrebno je izmeriti fazni pomeraj izmedju napona i struje, odnosno cos(fi).

P=U*I*cos(fi) - za monofazne potrosace
P=3*U*I*cos(fi) - za trofazne
U=230V

izvinjavam se sto nisam odmah odgovorio. I ja sam iskljucio TP i cekam vremenske prilike da je ukljucim . Zaboravio sam kolika je struja, ali napon je monofazni tj.230V . ocitana snaga na watmetru je iznosila 80 W. Da je nagori i faktor snage ,on ne bi bio manji od 0.7 .ali kakve to veze ima?Mislite da je u redu tolika snaga u stend bay režimu (0.7X80=56W).
javit cu se kad ponovo ukljucim pumpu , i zmerim. nije mi problem meriti ,imam posebno instalisan watmmetar ,na vodu koji je iskljucivo na TP.
E, sad bih imao jos jedno pitanje za sve koji imaji TP vazuh voda . problem oko zamrzavanja. Kada se to desava, i gde dolazi do nakupljanja leda?
Moja ideja je da ugradim senzor za merenje vlage i temperature ,pa kad se ispune oba uslova da aktiviram grejni kabel (koji ne znam gde postaviti).
[ neznam nisam odavde @ 23.09.2018. 15:51 ] @
@sicko izvinjavam se danas sam video pp poslao sam poruku
@yu 10 najviše ledi spoljna jedinica kad je napolju najveća vlaga u vazduhu ili u praksi između+3 i -3 kod mene grejni kablovi nisu pomogli suviše sporo otapaju a otapanje preko četvorokrakog je rušilo temperaturu u grejanju (u pitanju je stan na 3 spratu i nije bilo mesta za bafer )pa smo kolega i ja to sve sasvim drugačije odradili.Za sada bogu hvala unazad dve godine bez greške otapa sve spoljna jedinica bude u vodenoj pari pravi oblak se stvori.
[ yu1lolo @ 23.09.2018. 17:08 ] @
za “ne znam nisam odavde“
hvala na odgovor ,ali ja i imam samo spoljnu jedinicu. u pitanju je monoblok inverter. Za temperaturu je ok. podesit cu termostat na +3 stepena i vlagu na X % . Pitanje je da li ledi na rešetki gde izduvava vazuh, ili na cevima (saću) preko kojih uvlači svež vazduh ili.....
Može li nešto pobliže šta ste to odradili, ako nije tajna?
[ neznam nisam odavde @ 23.09.2018. 19:15 ] @
nažalost oko fabričlih TP vazduh voda nemam nikakvog iskustva sa foruma vidim da ima dosta parametara za podešavanje pa ujedno pretpostavljam da bi čitanjem uputstva i sa par eksperimenata svoj problem uspešno rešili.Tu bi bilo jako dobro da se uključe drugi forumaši koji su ovaj "problem" rešili.Kod klasičnih invertorskih klima sam od fabričkih servisera dobio uputstvo da kad se to desi jednostavno isključim i saće polijem hladnom vodom jer polivanje toplom bi stvorilo tvrdu ledenu koru.pretpostavljam da vaša TP ima i modus hlađenja iz čega izvlačim da imate četvorokraki ventil i elektronski ekspanzioni ventil.Ovako nešto prepraviti zahteva i prepravku osnovnog softvera koji upravlja celim uređajem što je po meni praktično ne izvodljivo.Što se tiče mesta gde se led tj prvo sneg hvata odgovor je i na lamele tj saće i na cevi odnosno na sve ohlađene vazdušnom strujanju izložene delove kroz koje prolazi freon i u dodiru su sa freonskim cevima.Iskustvo govori da otapanje treba uraditi što pre odnosno u trenutku kad prinos toplote zbog snegom zagušenog saća postane manji jer što duže tako zagušena radi tim je verovatnoća da se sneg pretvoriu led koji zahteva mnogo više energije za otapanje od tankog sloja snega.Video sam primere sa većim rastojanjem između lamela sa drugim tipom gasa i svašta nešto ali ako ga ne otopi na vreme ode sve u blokadu.Inače prepravka koju smo kolega i ja uradili nije izvodljiva u prisustvu četvorokrakog ventila i oko samog algoritma rada invertorskog kompresora imamo jako malo praktičnih iskustava da bi napisao išta iole vredno pažnje.
[ tihi2 @ 23.09.2018. 22:32 ] @
Za fabrički monoblok inverter nije potrebna nikakva prepravka. On već ima defrost.
Jedino je pitanje kako radi.

Jedan način je da se meri spoljnja temperatura (ređe i vlažnost vazduha) i ako se ustanovi da je prinos toplote sa saća manji od programiranog, TP ide u defrost.
Drugi način je (koji ja imam) je fiksni vremenski. Mogu da podesim odlazak u defrost od 15-90 minuta. Da bi uopšte išla u defrost spoljnja temperatura mora biti ispod +4*C. Defrost traje dok se ne ispuni jedan od dva uslova: trajanje 3-10 minuta (podesivo) ili temperatura na saćima 15-45*C (podesivo). Podesio sam na 35*C i tada mi je saće skroz osušeno (fabrički je bilo 25*C i ostajala su vlažna).

Ono što ti može biti važno je velika količina vode koja curi sa saća. Ispod TP moraš imati neku ploču sa padom koja će odvoditi vodu. E to hoće da se zamrzne ako je mali pad i ako je nekoliko dana veći minus. Ja sam to ove godine sproveo direktno u kanalizaciju, kanalizaciona cev od 75mm pa se nadam da ne može da se zaguši ledom. Sve računam da će ga topiti energija iz knalizacije.

Nigde ne pišeš koja je to TP, koje snage, možda bi ti neko više pomogao.
[ yu1lolo @ 24.09.2018. 08:57 ] @
mislio sam da je zabranjeno reklamiranje,ali ako admin dopusti :
TP monoblok . robna marka "BERGEN" ( to je u stvari gree) BER/12-HLR 12Pd/Na-K
EER/COP W/ W 3,1/3,4
Kapacitet :Hlađenje kW 7,5
Grejanje kW 10
Potrošnja energije :
Hlađenje kW 2,4
Grejanje kW 2,9
Grejanje: -20 ~ 35 ° C;
Hlađenje: 10 ~ 48 ° C

[Ovu poruku je menjao yu1lolo dana 24.09.2018. u 10:09 GMT+1]
[ tihi2 @ 24.09.2018. 18:32 ] @
YU1lolo imaš privatnu poruku.
[ fosgenww2 @ 05.11.2018. 22:19 ] @
Postovani,
pokusao sam da procitam ovih 244str ali nakon nekih 60ak odakle me je google ubacio na ovaj forum nisam uspeo da nadjem odgovor na pitanje koje me interesuje.

Interesuje me preporuka vezano za TP vazduh/voda za grejanje, a mozda i hladjenje stare kuce.

U pitanju je objekat oko 150m2 bez izolacije, izmedju plafona i krova (ravan krov) postoji vise nivoa (medjutavana) sa izolacijom blatom. Takodje objekat je sa starom drvenom stolarijom (dupli prozori) sa uradjenim "fasovanjem" da nigde ne duva. Iako mi je apsolutno jasno da ovakav objekat nije bas predvidjen za niskotemperaturno gerjanje moja namera jeste da ga ugradim. Na samom objektu, osim eventualno dodatka izolacije na tavanu nije moguce vrsiti izmene (izvesti izolaciju). Takodje nije moguce zameniti prozore. U objektu postoji radijatorsko grejanje i nema potrebe za grejanjem tekuce vode.
Tehnicki deo pitanja.

Razmisljam se izmedju LG Therma V 14 ili 16kW ili Mitsubishi Zubadan 11.2 ili 14kW sistema. Interesuje me koja je vasa preporuka ? Naravno koji su razlozi. Moje laicko uporedjivanje COP za A-2/w55 je dovelo do zakljucka da je razlika u COP i nije tako velika. (To je i uticalo da vam se obratim)
Takodje, da li postoji opravdanost za kupovinom skoro dvostruko skupljeg Mitsubishi uredjaja naspram LG?
MITSUBISHI PUHZ-SHW140YHAR4
LG THERMA V HM163M.U32

Takodje zamenio bih stare radijatore ako ne u svim onda u vecini prostorija fan coil uredjajima. Prostorije su oko 20-25m2 sa 3.3m visinom plafona. Koja je vasa preporuka za fan coil? (Kako se uopse bira fan coil?)
Postoji li mogucnost kontrole fan coil uredjaja preko WiFi mreze? Da li se ovo (WiFi fan coil) isplati?

U pitanju je objekat koji se koristi svega nekih mesec do dva dana tokom zime ali je cilj odrzavati objekat na 10ak C tokom cele zime. U ovom momentu objekat se greje elektrokotlom od 24kW. Sto izadje na ~500e za mesec kada se objekat koristi i ~100e za mesec kada se objekat ne koristi. Zanimljivost je da je i ovaj nacin povoljniji od centralnog grejanja koje je bilo oko 200e mesecno tokom cele god :)

Pozdrav i sve najbolje!




[Ovu poruku je menjao fosgenww2 dana 06.11.2018. u 17:30 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 06.11.2018. 19:08 ] @
sva razmisljanja koja imas vode u pogresnom pravcu (po mom misljenju), ja licno ne bih nikada ugradio nista od toga sto si pomenuo u takav objekat.
[ fosgenww2 @ 06.11.2018. 20:59 ] @
Citat:
tvrdoglavi: sva razmisljanja koja imas vode u pogresnom pravcu (po mom misljenju), ja licno ne bih nikada ugradio nista od toga sto si pomenuo u takav objekat.


Hvala na odgovoru, ali mogu li makar neko obrazlozenje da dobijem. Zasto smatrate da ovakav sistem nije pogodan?
Naravno i preporuku sta bi ste Vi ugradili?
[ tvrdoglavi @ 06.11.2018. 21:14 ] @
neizolovani objekti nisu za grejanje sa tp vazduh voda, sa 35 vodom ih neces ugrejati sa 55 vodom ces ubiti cop da neces imati skoro nikakvu isplativost takvog ulaganja, posebno sa dodavanjima fan coila. pogledaj malo karakteristike i copove na vecim temperaturama vode i na nizim spoljnim temperaturama, pa ces videti...
steta sto ovde nema ljudi koji imaju slicna iskustva kao tvoje sto bi bilo, da podele svoje iskustvo, ja sam ih se naslusao nekoliko kad su zvali za savete jer su se zaleteli bez konsultacija ili na nagovor trgovca...
sa voda voda tp ce biti nesto bolji rezultati jer im visa temp vode i niza spoljna temp nece ubiti toliko cop...

ako vec neces ili ne mozes da stavljas izolaciju, inverterske klime su jeftinije a bolje resenje od tp za grejanje i hladjenje takvog objekta, imaju bolje karakteristike u takvim uslovima...


[ fosgenww2 @ 06.11.2018. 21:50 ] @
Citat:
tvrdoglavi: neizolovani objekti nisu za grejanje sa tp vazduh voda, sa 35 vodom ih neces ugrejati sa 55 vodom ces ubiti cop da neces imati skoro nikakvu isplativost takvog ulaganja, posebno sa dodavanjima fan coila. pogledaj malo karakteristike i copove na vecim temperaturama vode i na nizim spoljnim temperaturama, pa ces videti...
steta sto ovde nema ljudi koji imaju slicna iskustva kao tvoje sto bi bilo, da podele svoje iskustvo, ja sam ih se naslusao nekoliko kad su zvali za savete jer su se zaleteli bez konsultacija ili na nagovor trgovca...
sa voda voda tp ce biti nesto bolji rezultati jer im visa temp vode i niza spoljna temp nece ubiti toliko cop...

ako vec neces ili ne mozes da stavljas izolaciju, inverterske klime su jeftinije a bolje resenje od tp za grejanje i hladjenje takvog objekta, imaju bolje karakteristike u takvim uslovima...


Hvala na odgovoru.
Obzirom da je kuca u osnovi osmougaona, i da na fasadi nije dozvoljeno vrsiti izmene postoji mogunost izolacije samo zidova koji se nalaze ka pomocnim objektima (4 od 8 strana) Na nesrecu u pitanju su strane stepenista i kupatila. Takodje treba imati u vidu i da je debljina zidova oko 45cm pune cigle (i kako je sve to gradjeno 1920tih).
COP navedenih toplotnih pumpi je izmedju 2.3 i 2.7 za (A-2/w50) i (A-7/w35) sto je svakako iznad prosecne minimalne temperature za beograd koja je oko -1 do -2 za dec/jan.

Sto se tice vase ideje za tp voda/voda sistem. Njega nisam ni razmatrao obzirom da postoji neophodnost busenja bunara a to treba raditi u centralnom gradskom jezgru. Pritom ne zelim da prostor koji ta pumpa zauzima veliki ili daleko od objekta. Koliki su ti bunari uopste? koliko ih je potrebno?

Skrenuli su mi paznju da je odrzavanje voda/voda sistema komplikovanije od vazdh/voda sistema?

Fan coil mi je preporucen kao nesto sto ce poboljsati disipaciju toplotne energije u sobama.

Na kraju, meni nije cilj da se grejem za evro dnevno ili sta vec sve reklamiraju. Ali bih racunom od 200 do 250e bio veoma zadovoljan za mesece kada se cela kuca greje, dakle nekih 8e dnevno meni je sasvim ok :)

A sto se inverter klima tice opet je problem razvoda i postavljanja.. eventualno na krov pa sve kroz dimnjake... Da li mislite da bi inverter klime bile toliko bolje?
VRF su mi pokazivali ali mi se ne daje toliko novaca za nesto sto koristim tako kratko.
[ tvrdoglavi @ 06.11.2018. 22:03 ] @
nisam predlozio voda voda, samo sam napomenuo da na njih manje utice takav objekat. sto se tice fan coil uredjaja, oni za mene nemaju znak jednakosti sa grejanjem, a ne ulazim u tudja misljenja. i da obrazlozim, fan coil je duvalica, tp se radi da bi se dobio konfor tj izbegla duvalica,i zato se ulaze vise para, da bi se dobilo na komociji. a ubacivanje duvalice za dva do tri puta vece novce nego sto je klima, koja je isto duvalica, je potpuni apsurd. plus sto ce se sa fan coilom dobiti losiji cop uz tp nego na klimi.
vrf je skupa stvar takodje, ali svakako bolji izbor nego kombinacija koju si odabrao u startu, a ne verujem ni da je ulaganje mnogo vece. napravi mi matematiku investicije koju si planirao za ono sto si zamislio kod prvog pitanja, a ja cu ti dati matematiku posle za vrf.

i da ne zaboravim, copove koje si nasao u komercijalnom katalogu za odredjene temperatura vode na odredjenim spoljnim temperaturama, treba da uzmes sa rezervom, kao prvo, tvoja kuca bez obzira na debljinu zidova je veliki gubitas, preko 100w/m2, a ni to nije problem tacno izracunati ako imas nekog inzinjera, da ti potvrdi moje misljenje... znaci da pumpa koju si planirao, vrlo moguce ne bi ni uspela da sama dogura tempreturu vode do 50 ili 55 stepeni bez pomoci pomocnih grejaca, posebno u minusu sto slozices se, nije nesto sto zelis da se desava. jer tu tek mozes reci dovidjenja cop-u. tako da taj prosecni cop koji si planirao, lako moze zbog toga daleko da podbaci. treba uzeti u obzir i da ce u tim danima raditi sigurno sa punim kapacitetom, vrlo cesti defrosti zbog toga, vrlo mnogo energije bacene i u to. nije sve to bas tako kako je u katalogu nacifrano....
[ tvrdoglavi @ 06.11.2018. 22:09 ] @
i da dodam, malo oko racunice za potrosnju, pumpa recimo 16kw moze da pojede oko 100 i nesto kw dnevno, to jeste nekih 8e i li malo jace koliko ti odgovara, ali kad se uklopis u zone, ali 100kw po 25 ili 30 dana je vec debelo u crvenoj zoni, i to onda vise ne ulazi u istu matematiku.
[ fosgenww2 @ 06.11.2018. 22:19 ] @
Opet hvala na odgovoru. Naucio sam nesto o cemu nisam razmisljao.

Racunica je jednostavna. Cena toplotne pumpe recimo LG od 16kW je oko 4000e cena fan coil-ova je oko 200-250e po komadu dakle nekih 1500e (6 jedinica). Nekoliko stotina eur za ugradnju. Sva ostala infrastruktura postoji.

To mu sve izadje oko 6000e +- par stotina

Koja bi bila vasa preporuka za ovakav objekat? Bitno je uzeti u obzir da nije moguce raditi ista na velikom delu fasade. A da postoji razvucena bakarna mreza za sistem centralnog grejanja. Promeri su mislim 3/8 ili 1/2 cola do radijatora. Prilazne grane su naravno deblje.
Pritom mozemo uzeti u obzir da se uradi izolacija stiroporom svuda gde je to moguce (neka polovina spoljnih zidova).
[ SG kamikaza @ 06.11.2018. 22:20 ] @
Složio bih se sa tvrdoglavim po svemu što ti je rekao, setim što je vrlo bitno što je h plafona 3.3m!
Dok bi se objekat zagrejao da u nekoj visini 1.2-1.5m bude toplo, mnogo vremena i kw treba da prođe. Imam kolegu sa takvom kućom, i jednim fc instaliranim.
Takodje mislim da bi povoljniju situaciju pravio sa inverter klimama, koje svakako duvaju ka dole u odnosu na fc koji usmerava ka gore(osim ako ne planiraš zidne fc za visoku montažu).

I da li je moguće raditi unutrašnju izolaciju, gkp+mineralna vuna?
[ tvrdoglavi @ 06.11.2018. 22:26 ] @
izvini, ali ja LG ne uzimam za ozbiljan uredjaj, posebno ne u tako zahtevnom objektu....

ako uzmes cenu tp, nekog ozbiljnog brenda, plus fan coil uredjaji, ni vrf ne bi trebao biti puno skuplji. moze da se ide na neku ozbiljniju tp, izolaciju spolja gde god je moguce i izolovanje zidova iznutra gde nije moguce spolja, plus radijatori koji su verovatno veliki, bez fan coila svakako....
[ fosgenww2 @ 06.11.2018. 22:45 ] @
Citat:
SG kamikaza: Složio bih se sa tvrdoglavim po svemu što ti je rekao, setim što je vrlo bitno što je h plafona 3.3m!
Dok bi se objekat zagrejao da u nekoj visini 1.2-1.5m bude toplo, mnogo vremena i kw treba da prođe. Imam kolegu sa takvom kućom, i jednim fc instaliranim.
Takodje mislim da bi povoljniju situaciju pravio sa inverter klimama, koje svakako duvaju ka dole u odnosu na fc koji usmerava ka gore(osim ako ne planiraš zidne fc za visoku montažu).

I da li je moguće raditi unutrašnju izolaciju, gkp+mineralna vuna?


Gedao sam parapetne fan-coil.
Inverter klime bi bilo moguce izvesti samo koliko njih? Da ponovim da se veci deo grejne sezone kuca greje samo do nekih 10C i to cisto "za svaki slucaj". Pritom se recimo u zavisnosti od broja ljudi nekada nema potrebe za grejanjem vise od 3 sobe.

Na vecini mesta nije moguce raditi unutrasnju izolaciju a da se time ne naruzi izgled enterijera. Sto svakako ne dolazi u obzir. Spustanje plafona nikako ne bih dozvolio. Plafonska izolacija bi mogla dase radi u tavanskom prostoru gde bi mogao da se stavi neki stiropor ili nesto po cemu moze da se hoda.

Citat:
tvrdoglavi: izvini, ali ja LG ne uzimam za ozbiljan uredjaj, posebno ne u tako zahtevnom objektu....

ako uzmes cenu tp, nekog ozbiljnog brenda, plus fan coil uredjaji, ni vrf ne bi trebao biti puno skuplji. moze da se ide na neku ozbiljniju tp, izolaciju spolja gde god je moguce i izolovanje zidova iznutra gde nije moguce spolja, plus radijatori koji su verovatno veliki, bez fan coila svakako....


Ne razumem se u karakteristike uredjaja. Ljudi koji su mi preporucivali su preporucili ili Mitsubishi ili LG. Koji brend bi vi preporucili?

Pod predpostavkom dodatka izolacije gde je moguca i TP drugog proizvodjaca Vasa preporuka je ipak TP?

Koja je po Vasem misljenju cena VRF za ovakav objekat?

Meni ne smeta prisustvo fan coil (duvalica). Sta vise isti mi se jako dopadaju jer je difuzija brza od isijavanja kada je zagrevanje u pitanju.

[Ovu poruku je menjao fosgenww2 dana 07.11.2018. u 02:33 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 07.11.2018. 05:28 ] @
Oprema za vrf u toj snazi 16kw u osnovnoj zidnoj varijanti moze da se nabavi u istom budzetu kao sto ti je lg plus fan coili. Znaci oko 6000. A ako racunas cenu ozbiljnog uredjaja kao sto je mitsubishi onda vrf dodje i jeftinije...
Ako je izvosljivo uklopiti se u 20metara instalacije po uredjaju onda je najekonomicnije resenje sa split zidnim inverterima. Tu opremu nabavljas za 3000. I to sa 50% vise snage nego tp i vrf.
[ fosgenww2 @ 07.11.2018. 07:57 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Oprema za vrf u toj snazi 16kw u osnovnoj zidnoj varijanti moze da se nabavi u istom budzetu kao sto ti je lg plus fan coili. Znaci oko 6000. A ako racunas cenu ozbiljnog uredjaja kao sto je mitsubishi onda vrf dodje i jeftinije...
Ako je izvosljivo uklopiti se u 20metara instalacije po uredjaju onda je najekonomicnije resenje sa split zidnim inverterima. Tu opremu nabavljas za 3000. I to sa 50% vise snage nego tp i vrf.


Ovo sto predlazete je veoma interesantno.
Pokusao sam da Vam posaljem privatnu poruku ali to nije moguce zbog toga sto sam novi clan.
Postoji li mogucnost da vas predlog razradimo preko telefona? Vidim da imate firmu koja se bavi klimatizacijom a kao sto vidite ja trazim resenje. Naravno ako vam ne smeta da radite objekat van NS?
[ tvrdoglavi @ 07.11.2018. 15:09 ] @
trebalo bi da imaju kontakti kad kliknes na link.
[ zoxor @ 07.11.2018. 20:30 ] @
Slazem se sa tvrdoglavim.
Za kucnu varijantu vrf je preskupa varijanta skup uredjaj i skupa montaza plus po novom zakonu ce svaka instalacija sa tri i vise kg freona podlegati godisnjoj kontroli.
[ Romel68 @ 20.11.2018. 06:41 ] @
A koliko rebara ide po kvadratu da bi toplotna pumpa vazduh voda bila efikasna?
[ SG kamikaza @ 20.11.2018. 18:29 ] @
Poređenje po kvadratu nije baš najpravilnije... Moralo bi da znači da su kvadrati u svim uslovima jednaki, bez obzira na objekat, izolaciju, gubitke....a nisu.

Podjes od pretpostavke, kao što sam ja u svom slučaju, da ti na npr - 10 t vode u radijatorima bude 40°, zatim po prostorijama ponaosob treba da sracunas gubitke na toj spoljnoj i nekoj zeljenoj unutrašnjoj(po izboru).
Ako se dobro sećam, mada može na nekoj od tema o grejanju i da se nađe formula za izracun, jedno Al60 rebro ima oko 40w na 40°. Treba proveriti, ne sećam se tačno, pa ne mogu odgovorno da tvrdim.

Za tvoj slučaj, ja bih otprilike mogao reći oko 130 rebara.
Mada I 10% više, neće biti greška.
[ tvrdoglavi @ 20.11.2018. 19:11 ] @
1 clanak po kvadratu je minimalno, sa malo pojacanim ne mozes pogresiti, sto je vise rebara, niza temp vode, bolji cop...

naravno, ako su u pitanju aluminijumske 600ke... paneli h600 otprilike, 10cm po m2...
[ Romel68 @ 22.11.2018. 07:48 ] @
Hvala na odgovorima i savetima :)
[ rade46 @ 30.11.2018. 23:38 ] @
Potroseno za Novembar 465kWh (VT=350, NT=115)
[ Brana Floyd @ 03.12.2018. 16:21 ] @
Od ove sezone koristim TP iz potpisa. Za sada grejem samo prizemlje. Podešena je da greje 24h na 23°C. U novembru je potrošeno 412kWh (VT=232, NT=180).
[ SG kamikaza @ 03.12.2018. 17:13 ] @
Jel moze neko da mi objasni, šta sam ja to upravo snimio?
Zvuk je dolazio iz txv-a.

[ rade46 @ 03.12.2018. 22:40 ] @
Citat:
Brana Floyd:
Od ove sezone koristim TP iz potpisa. Za sada grejem samo prizemlje. Podešena je da greje 24h na 23°C. U novembru je potrošeno 412kWh (VT=232, NT=180).

Ako sam dobro shvatio navode u potpisu, I sprat 75kvm radijatorsko i II sprat 78kvm podno se ne greju, vec samo prizemlje.
Nije navedeno koliko je prizemlje koje se greje i jeli radijatorsko ili podno?
[ SG kamikaza @ 03.12.2018. 23:06 ] @
Prvi sprat je prizemlje u tom slučaju, ako se sećam dobro.
[ rade46 @ 03.12.2018. 23:17 ] @
Moja potrosnja se odnosi na setovanu sobnu temperaturu na kontroleru od 22,5C (sa TP nisam uzeo sobni termostat kao opciju), kriva je 0,66 sa korekcijom od +1,0.
Grejanje (TP) mi radi radnim danom od 05,00h do 22,00h, a vikendom od 05,00h do 23,00h.
[ Brana Floyd @ 04.12.2018. 07:58 ] @
Tako je, postoje prizemlje i sprat, to su ustvari dva odvojena stana, posebne celine. Znači, trenutno grejem stan u prizemlju, a drugi ne jer se još ne koristi.
Kriva grejanja mi je podešena na 0.7, a a još nisam skontao čemu služi ta korekcija koju Rade koristi, pretpostavljam za neko fino podešavanje.
P.S. Stan koji se greje ima radijatorsko grejanje.
[ sunfan @ 04.12.2018. 08:00 ] @
Ove godine sam u sistem dodao TP vazduh -voda, monoblok ( polovna )18 kw, on-off. Povezao sam je na bafer. Malo sam eksperimentisao, pa sam je koristio samo u nizoj tarifi, pa onda u kombinaciji sa el.kotlom ( samo po nizoj tarifi) i na kraju , evo nekih 10-tak dana samo TP 24/7. Temperatura( TP ) setovana na 36* C. U kuci 23 +
Pošto ova on- off Tp ima mogucnost rada po spoljnoj T, razmisljam da ovaj mesec radi u tom rezimu. To jos nisam probao.

Jutros ocitao ( posebno brojilo ) 95 kw visa i 336 kw niza tarifa. Inverter 12-tica ( povezana na staro brojio ), koja greje prizemlje, ovog meseca potrosila 139 kw( monof.kontrolno brojilo za spratnu tablu).










[ sunfan @ 14.12.2018. 07:07 ] @
Ocitao brojilo i potrosnja ( samo TP+ bafer ) koja je radila po spoljnoj T 24/7 ) za 10 dana : visa tarifa 95,60. niza 90,75. Ako bi se potrosnja nastavila u ovom trendu onda bi potrosnja za decembar bila - visa 296,36 a niza 281,32. Kada ove podatke ubacite u EDB kalkulator racun bi iznosio 4322,00 din.

Potrosnja za dec. 2017- te ( samo el.kotao +bafer ) - visa 20 kw + niza 1312 = 1332 kw i racun je iznosio 4524,55 din.

Usteda sa TP mizernih 202,55 din.

Ulaganje u polovnu TP + popravka + povezivanje na bafer 1442 €.

Hipoteticki , ukoliko bi na kraju sezone ustedeo 50 €, rok otplate gore navedene dodatne investicije iznosio bi 28 godina.

TP sam ubacio u sistem da bih imao jos jedan izvor energije. Planiram da za sledecu godinu ubacim jos jedan vakuumski kolektor od 30 i sa 60 cevi da imam podrsku grejanju u prelaznom periodu. I to bi bilo to.

Javljam se na kraju sezone.



[ tihi2 @ 14.12.2018. 08:43 ] @
Dobitna kombinacija za nižu temperaturu i veće gubitke je bafer puniti noću, koristiti dok ima energije i onda preći na TP do niže tarife.
[ sunfan @ 14.12.2018. 09:17 ] @
Tihi, apsolutno se slazem sa tom kombinacijom.

Od veceras se vracam na kombinaciju - od ponoci pa do 6:00 sa TP a od 6.00 do 8:00 sa el.kotlom ( kod nas je niza tarifa od ponoci do 8 h ), i od 8 h do ponoci TP - ako se ukaze potreba. Ovu kombinaciju sam vec probao i pokazala se kao najbolja.
[ tihi2 @ 14.12.2018. 21:58 ] @
Super je ta varijanta.
Samo da je jeftino.
[ rade46 @ 16.12.2018. 06:43 ] @
sunfan:

Malo je nejasno šta iz vašeg opisa grejete i s čime.
Ako inverterom (LG Maestro inv. 12) grejete prizemlje 85m2, koliko kvadrata grejete TP ili TP+el. kotao?

Ne možete upoređivati potrošnje u mesecu dec.2017. i ovog decembra.
Čitav decembar 2017. imao je 12 dana sa jutarnjim temperaturama ispod nule i prosečnom temperaturom za ceo mesec od +4,4C.
Ovaj decembar u prvih 15 dana ima 10 dana sa jutarnjim temperaturama ispod nule (najniža -6,8C, dok dec.2017. je imao najnižu -1,3C u prvih petnaest dana).
Prosečna mesečna temperatura ovog decembra (prva polovina) iznosi +2,7C, naspram +4,4C za čitav dec. 2017.
[ sunfan @ 16.12.2018. 09:28 ] @
rade46

"Malo je nejasno šta iz vašeg opisa grejete i s čime"
U potpisu imate opiasan sistem kojim se grejem. Sta tu nije jasno.

Prvo sam zadovoljio osnovni uslov a to je vrhunska izolacija.

Znaci izvor energije el. kotao, Inverter LG i od ove godine TP. El. kotao i Tp idu preko posebnog EDB brojila .

El. kotao i TP greju bafer ( visoko efikasan austria email PZZR 1000 , sa stratifikacijom ). Na bafer povezan MIK razdelnik a na njega povezana Oventrop pumna grupa za podno grejanje i druga pumpa za raditorsko grejanje, sušac i fan coil.

Podno u PTK , predsoblje i kupatilo u PR.

Radijatorsko i fan coil u prizemlju.

Inverter LG u prizemlju.

Potrosnja za sezonu 2017/2018

Nov. 517 kw ( visa tarifa 149 i niza 368 ), ova visa od 149 kw je plod ispitivanja sistema. Racun 3047,27 din
Dec. 1332 kw ( visa 20 , niza 1312 ), racun 4524,55
Jan. 1261 kw ( visa 9 kw , niza 1252), racun 4161,22
Feb. 1482 kw ( visa 78 kw , niza 1404 ), racun 5626,80
Mart 1100 kw ( visa 38 kw , niza 1062 ), racun 4110,96
April 254 kw ( visa 0 kw, niza 254 ), racun 1122,43
Maj o kw
Ukupno 22593,23 din
Pošto mi je inverter povezan na staro brojilo i nisam imao uvid u njegovu potrosnju , pa sam za ovu god.ubacio malo kontrolno brojilo na din sinu u tabli sa osiguracima. Odokativnom racunicom sam dodao jos 5000, 00 din za inverter pa je to nekih 27593,23 din.
Ove god. sam inverter ukljucio 15.okt. i do 15.dec je potrosila 272,82 kw. ako bi uzeli prosek za 61 dan i to pomnozili sa 180 dana grejanja to je 804 kw. Ako bi tu potrosnju podelili na ravne casti na visu i nizu tarifu onda EDB kalulator kaze da je to 5805,94 din, ali videcemo na kraju sezone pravu racunicu.

[ tvrdoglavi @ 16.12.2018. 09:42 ] @
sunfan

meni nije jasno zasto si uopste dodavao tp? sta si mislio da ces ustedeti? imas racun 200 eur godisnje, i sve da tp koristis samo nocu mozes dobiti uz prosecan cop 3 da ti racun bude 70 eur godisnje u najboljem slucaju. znaci da stedis 130 eur godisnje a ulaganje 1500 eur???? 11 godina, a uredjaj polovan i uz to vec popravljan, koliko mislis da ce trajati? ja tu ne vidim nikakvu matematiku.
[ Zvonko R @ 16.12.2018. 11:30 ] @
evo i mene nakon 7-8 mjeseci... i pored savjeta da uzmem fujitsu uzeo sam LG :D
cijena je pobijedila, na kraju me je ispala 2700e(1400e jeftinije od najjeftinijeg fujitsua), 3 godine garancije. Model je HM091M.U42. Za sad sam zadovoljan kako radi. Jedina je zamjerka zvuk koji proizvodi, visokofrekventan, pa ne mogu da je ne cujem, i to stalno kad ukljuci kompresor...

Komplet sistem je slozen ovako: podno-cijevi u svim prostorijama,
prizemlje-hodnik i kuhinja u plocicama a dnevni i trpezatrija parket, 5 krugova
sprat-dva kupatila plocice a u sobama parket, troslojni, takodje 5 krugova. Tu je nekih 110m2 pokriveno cijevima(kuca ima oko 120m2).
Dva termostata povezana na po 5 termo glava, jedan u prizemlju, drugi na spratu, za sad su nefunkcionalni, kasnije objasnjavam zasto...

TP je na 3m od kuce, cijevi su izolovane samo onim crnim sundjerastim tubama, izlozene kisi i hladnoci. A plus imam i velike gubitke na ulaznim i dvoje balkonskih vrata-kosuljica je izlozena ka spolja... Zatim ploca na spratu je potpuno neizolovana pa mi je recimo temp u sobama 17-18c a u prizemlju 22-23. osim ovoga kuca je oblozena stiroporom 10cm.
Polaznu temp mijenjam na osnovu vremenske prognoze, uglavnom drzim imedju 30 i 34 stepena(spoljna je isla od min 3 po noci do 15 preko dana). Senzor u podu pokazuje 28-30 stepeni u tim slucajevima. Iako je preporuka da povrsina parketa ne treba ici preko 27, racunam da je to ok, jer je ovo mjerenje u kosuljici, bas blizu cijevi... podovi su zaista jedva mlaki, ne osjeca se neka toplota...
Nekoliko hladnih dana sam pokusao da povecam temp vode na 35, da bih vise ugrijao sobe, ali mi je u prizemlju onda bilo pakleno vruce, preko 24, pa sam podesio termostat u prizemlju da se gasi kad pod stigne na 28. Medjutim onda su mi se desavale kavitacije, svako malo sam cuo ritmicko lupanje u cijevima. izludjujuce i vjerujem ni malo zdravo po pumpu... rijesio sam tako sto sam za stalno protokomjere u prizemlju smanjio na pola a termostate podesio da se gase na 35c(sto se nikad ne desava)

Ako ovako nastavi za decembar cu potrositi 1000KW(obicno trosimo po 500KW), sto ispada 100e racun.
I pored ovoga ja sam zadovoljan potrosnjom jer grijem cijelu kucu da bude sasvim prijatno uz ne previliki racun za struju. Vjerujem kad sredim ovu izolaciju malo bolje da ce i racun biti pristojniji.

ako imate kakve predloge da napravim izmjene ili slicno samo recite(sem ulaganja u izolaciju, to znam da se mora cim dodjem do novca)
[ sunfan @ 16.12.2018. 11:31 ] @
tvrdoglavi

Racunao sam da je potrebno imati neki backup, pa sam zato ugradio TP. Za novu nemam para. Kada budem imao , javljam ti se. Mora da bude neka dobra cena :)

Kada imas kucu nije pametno osloniti se samo na jedan izvor energije.
Kao backup imam i kamin za zatvorenim lozistem .

Greska u kucanju, bafer je oznake PZRR
[ tvrdoglavi @ 16.12.2018. 11:49 ] @
Ok. Licno ne vidim razlog za backup na istom energentu. Da je obrnuto pa da u slucaju da tp zakaze imas kotao jos i nekako. Ovako mi nema logike posebno sto imas kamin. Backup je uglavnom drugi energent...bar po mom misljenju.
[ tvrdoglavi @ 16.12.2018. 11:53 ] @
Citat:
Zvonko R:
evo i mene nakon 7-8 mjeseci... i pored savjeta da uzmem fujitsu uzeo sam LG :D
cijena je pobijedila, na kraju me je ispala 2700e(1400e jeftinije od najjeftinijeg fujitsua), 3 godine garancije. Model je HM091M.U42. Za sad sam zadovoljan kako radi. Jedina je zamjerka zvuk koji proizvodi, visokofrekventan, pa ne mogu da je ne cujem, i to stalno kad ukljuci kompresor...

Komplet sistem je slozen ovako: podno-cijevi u svim prostorijama,
prizemlje-hodnik i kuhinja u plocicama a dnevni i trpezatrija parket, 5 krugova
sprat-dva kupatila plocice a u sobama parket, troslojni, takodje 5 krugova. Tu je nekih 110m2 pokriveno cijevima(kuca ima oko 120m2).
Dva termostata povezana na po 5 termo glava, jedan u prizemlju, drugi na spratu, za sad su nefunkcionalni, kasnije objasnjavam zasto...

TP je na 3m od kuce, cijevi su izolovane samo onim crnim sundjerastim tubama, izlozene kisi i hladnoci. A plus imam i velike gubitke na ulaznim i dvoje balkonskih vrata-kosuljica je izlozena ka spolja... Zatim ploca na spratu je potpuno neizolovana pa mi je recimo temp u sobama 17-18c a u prizemlju 22-23. osim ovoga kuca je oblozena stiroporom 10cm.
Polaznu temp mijenjam na osnovu vremenske prognoze, uglavnom drzim imedju 30 i 34 stepena(spoljna je isla od min 3 po noci do 15 preko dana). Senzor u podu pokazuje 28-30 stepeni u tim slucajevima. Iako je preporuka da povrsina parketa ne treba ici preko 27, racunam da je to ok, jer je ovo mjerenje u kosuljici, bas blizu cijevi... podovi su zaista jedva mlaki, ne osjeca se neka toplota...
Nekoliko hladnih dana sam pokusao da povecam temp vode na 35, da bih vise ugrijao sobe, ali mi je u prizemlju onda bilo pakleno vruce, preko 24, pa sam podesio termostat u prizemlju da se gasi kad pod stigne na 28. Medjutim onda su mi se desavale kavitacije, svako malo sam cuo ritmicko lupanje u cijevima. izludjujuce i vjerujem ni malo zdravo po pumpu... rijesio sam tako sto sam za stalno protokomjere u prizemlju smanjio na pola a termostate podesio da se gase na 35c(sto se nikad ne desava)

Ako ovako nastavi za decembar cu potrositi 1000KW(obicno trosimo po 500KW), sto ispada 100e racun.
I pored ovoga ja sam zadovoljan potrosnjom jer grijem cijelu kucu da bude sasvim prijatno uz ne previliki racun za struju. Vjerujem kad sredim ovu izolaciju malo bolje da ce i racun biti pristojniji.

ako imate kakve predloge da napravim izmjene ili slicno samo recite(sem ulaganja u izolaciju, to znam da se mora cim dodjem do novca)


Zar ta pumpa nema vodjenje polazne vode po spoljnom senzoru?

Sto se tice izolacije napolju brzo ce ti propasti tako. Nadji nekog da ti to upakuje u vunu i alu lim preko jer imas 3m to ne moze previse da kosta (grubo 25e po m2). Ili bar uvij sam u sika traku zelenu sa bitumenom.
[ Zvonko R @ 16.12.2018. 12:15 ] @
Zar ima? Pojma nemam :) Mislim da je negdje pisalo da ima spoljni termostat kao opciju, ali kako sam sa novcem bio debelo u crvenom nisam ni razmisljao o tome...

a ovo cu da odradim sa spoljnim cijevima, to mi je prvo sledece ulaganje. ja sam zamisljao stirodurom da oblozim, ali ovo je bolje, hvala
[ tihi2 @ 16.12.2018. 22:25 ] @
Na RTSu kažu da je u NS -16. Pogledam na RHMZ a tamo kaže u NS -16, a subjektivan osećaj -21*C.

Pogledam u moju meteorološku stanicu u dvorištu a ono -5.2*C sa vlažnošću 92%.

Dal da verujem njima ili svojim očima? Možda ta ladnoća sa Rimskih šančeva (gde mere) još nije stigla do mene.
[ SG kamikaza @ 16.12.2018. 22:31 ] @
21:20 večeras, krećem na posao u Ns.



Oko sajma - 8
[ tvrdoglavi @ 16.12.2018. 22:33 ] @
Nije ni kod mene stiglo - 4.6 sada.

Kamikaza nemoj ici na posao zadrzi 'ladnocu kod Siriga.
[ SG kamikaza @ 16.12.2018. 23:05 ] @
Gotovo, stigoh već.
Treba neko I ovde da pazi na 8*70 kw toplotnih pumpi.
[ djalf @ 17.12.2018. 10:28 ] @
Sta to greje, kakvo je to cudo?
[ SG kamikaza @ 17.12.2018. 10:46 ] @
Pa 8 čuda je u pitanju 😉, od po 70kw(bar tvrde je je od toliko).
Greje ugrubo ~2500+ mkv poslovnog prostora, i još jedan deo proizvodnog pogona i magacina.
[ zoxor @ 17.12.2018. 12:15 ] @
Od tih cuda su nastali split sistemi 😁
[ rade46 @ 16.01.2019. 22:23 ] @
U jeku sezone rada toplotnih pumpi, vec mesec dana bez komentara na forumu?

Moja dosadasnja potrosnja

oktobar: VT 79 kWh NT 25 kWh
novembar: VT 350 kWh NT 115 kWh
decembar: VT 561 kWh NT 200 kWh
prvih 16 dana januara: VT 404 kWh NT 154 kWh
[ Brana Floyd @ 17.01.2019. 06:46 ] @
Moja potrošnja samo za stan sa radijatorskim grejanjem 75 kvm, podešena da greje 24h na 23°C:

Novembar: VT 234 kWh NT 180 kWh

Decembar: VT 523 kWh NT 338 kWh

Do 13. januara: VT 240 kWh NT 161 kWh
[ SG kamikaza @ 19.01.2019. 17:55 ] @
Kod mene je bilo ovako:

Novembar 233/70
Decembar 330/98
Januar do ovog trenutka 198/63

Ono što nemam u evidenciji, je rad klime koja se obično upali oko 23h uveče, možda pola sata ranije, do 6h ujutru.
Tp radi samo kad su malo ozbiljniji minusi noću, ili kad radim treću smenu pa nema ko da uključi klimu. Deca više nisu toliko mala da se nešto posebno mora grejati noću, a klima preko noći greje dnevnu sobu i hodnik, ako se neko bas rano probudi pa mu se gledaju crtaći na tv-u.
[ Brana Floyd @ 01.02.2019. 16:46 ] @
Moja potrošnja samo za stan sa radijatorskim grejanjem 75 kvm, podešena da greje 24h na 23°C:

Novembar: VT 234 kWh NT 180 kWh - ~3300 din

Decembar: VT 523 kWh NT 338 kWh - ~7000 din

Januar: VT 591 kWh NT 397 kWh - ~8000 din
[ nikolamaster @ 05.02.2019. 18:42 ] @
Narode moze li mi neko reci zasto niko ne volo viessman tp.
[ tvrdoglavi @ 06.02.2019. 20:15 ] @
Citat:
nikolamaster: Narode moze li mi neko reci zasto niko ne volo viessman tp.


zato sto za manje para mozes dobiti bolji uredjaj.
[ milandj64 @ 14.02.2019. 12:41 ] @
Pozdrav svim članovima foruma.
Dugo vremena pratim vaš forum i oduševljen sam mnogim korisnim informacijama koje iznosite.

Već neko vrijeme gledam TP vazduh-voda, ali zbog finansijske situacije nisam ni razmišljao o korištenju iste. Pošto su se neke stvari posložile rado bih prešao na ovaj vid grijanja.
Trenutno korisnim briket, otpadni iz proizvodnje stolarije, u vrećama od cca 30 kg, koji nije baš najbolje presovan pa ima puno piljevine pa time i prašine koja mi naveliko smeta ali je povoljan.
Godišnja potrošnja (grijem se od početka oktobra pa sve do juna mjeseca po potrebi) je negdje izmešu 5 i 6 tona briketa.
Naime, živim u Banja Luci u kući veličine 9,5x8,5 sa dvije etaže što je ukupno korisne površine oko 130 m2.
Kuća je starije gradnje zidana siporeksom nabačena klasičnim malterom, a nakon toga je urađena izolacija 5 cm stiropora.
Na tavanu je izolacija od 10 cm stiropora preko monte.
Grijem se na pločaste radijatore i temperatura u kući je negdje cca 23 stepena C, ložim negdje od 8 ujutro pa do 21 čas.
Ujutro bez vatre temperatura nikada ne pada ispod 19-20 stepeni C.


Molim članove foruma za savjet koju toplotnu pumpu vazduh voda odabrati. Tihi 2 koristi Meeting koja je po meni povoljna, kaže da je ima u Bosni za kupiti.
[ SG kamikaza @ 14.02.2019. 14:27 ] @
Kolike su temperature polaza ka radijatorima, sad kad lozis?
[ milandj64 @ 14.02.2019. 14:33 ] @
Negdje oko 55 stepeni C.
Imam termoglave na svim radijatorima osim u kupatilu i na njima je podešena temperatura da ne bude prevruće.
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 14:45 ] @
Ako ti radijatori nisu dovoljno veliki da mozes vodu polaza svesti u raspon od 35 do 45 stepeni maksimalno prvo treba da se pozabavis povecanjem radijatora pa tek onda da razmisljas o tp.
[ milandj64 @ 14.02.2019. 14:55 ] @
Teško je sa loženjem držati temperaturu na 45 stepeni pa da probam kako bi to izgledalo.
Mislio sam zbog male potrošnje briketa da bi u toj energetskoj priči bilo isplativo grijanje na tp.
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 15:05 ] @
Slazem se. Da li ti je grejanje bilo uradjeno pre stavljanja stiropora ili koliko imas grejnih tela po m2? Ako su clanci clanaka ako su paneli panela na 10m2?
[ milandj64 @ 14.02.2019. 16:32 ] @
E ovako, upravo sam premjerio radijatore. Po etazi imam plocastih radijatora Vogel-Not 3x1.20 m, 1x1 m, 1x0.8 i u kupatilu resetku 0.45x1.30 m.
Otprilike je 65 m2 po etazi.
Grijanje je uvedeno 2002. godine, a kuca izolovana negdje 2008. godine.
Kotao je Topling 24 kW bez bojlera. Imam otprilike dnevno cetiri lozenja cca 2 kante od Jupola tog ruznog briketa kada je bas hladno po najvecim minusima.
Cjenovno sam prezadovoljan jer sam briket ukuono platio oko 400 Eura tako da mi je to i vise nego povoljno.
Medjutim, puno je prasine pa bih rado presao na TP zbog automatizacije da ne idem na pelet i opet u isti problem.
Cjenovno neka bude i veca potrosnja od sadasnje, ali makar ne moram nabavljati ogrjev, pa loziti, pa cistiti, pa ...
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 16:37 ] @
ako sam te dobro razumeo imas oko 6,5m radijatora visine 600mm na 65m2 stambenog prostora?
[ milandj64 @ 14.02.2019. 16:41 ] @
Jeste, zaboravio sam napisati visinu. :-)
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 17:03 ] @
To je onda prihvatljivo za grejanje na tp.
[ milandj64 @ 14.02.2019. 17:08 ] @
Mozete li mi reci koje snage pumpa bi zadovoljila moje potrebe.
Citam vasa razna iskustva pa mi treba savjet sta bi to bila best buy varijanta.
Da li je to "renomirani" brand ili kineski Meeting ili
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 17:13 ] @
Kod mene ne postoji znak jednakosti izmedju kineza i best buy bez obzira na cenu. Ali ima korisnika koji drugacije misle. Da imam takvu situaciju kao ti ja bih stavio 10kw inverter i za nedaj boze imao kotao. Posebno ako uz postojeci kotao nemas vec bafer rezervoar
[ milandj64 @ 14.02.2019. 17:24 ] @
Hoce li moci tih 10 kW da guraju obe etaze sa 130 m2? Monoblok ili split? Fujitsa ili nesto slicno?
Bafer nemam, ali ako ce koristiti planirati i njega da nabavim.
Ovog kotla se ne odricem nikako. Uz njega parkirati 10 m2 drva ili slicno za ne daj boze otkaza ili surove bosanske zime.
Hvala na trudu, mozda malo gnjavim, ali nisam u struci pa puno podpitanja imam.
[ tvrdoglavi @ 14.02.2019. 17:34 ] @
Pa to sad zavisi od cena u BL sta odabrati. Grejace ti sigurno ceo objekat. Ima i pomocne grejace za par dana ako zafali a imas i kotao za nedej boze. Ne treba da preterujes. Pitao sam za bafer jer ako ides na kineski on off onda i to ulazi u cenu. Na kraju ces skoro isto uloziti. Pogledaj cene po bih pa javi kakve su za 10kw.
[ milandj64 @ 14.02.2019. 17:41 ] @
Vazi, hvala na savjetu. Istrazujem pa se svakako javljam sa novim informacijama!
[ tihi2 @ 14.02.2019. 22:40 ] @
Ja imam Meeting i posle, sad već 5-6 godina iskustva mogu reći da:
1. greje pristojno tj dovoljno za moj objekat (12kWh gubitaka na spoljnjih -20*C, temperatura vode u AT 30-40*C a kad je ispod 0*C 35-45*C).
2. Cop i ostale karakteristike sam kačio na temi, grafikoni za svaki dan i mesec postoje pa potraži.
3. u 4. godini sam imao problem sa, ispostsvilo se, kompresorom jer nije mogao da nagura pritisak veći od 17bara tj temperaturu veću od 39*C (na mom sistemu je tako). Problem rešen zamenom kineskog ZW61KDE-TFD kompresora sa polovnim ZR61KDE-TFD (proizveden u Irskoj) za 150evra. Novi kompresor je vidno jači, bar 20%, malo je većih gabarita ali staje na mesto bez problema, priključci odgovaraju i sve od tada radi. Prodavac u Srbiji se kune da je imao kvar od 2 komada na oko 250 koliko je prodao. Možda je problem bio loš komad, pojma nemam.

Video sam nove varijante istog MD50 sa nekim izmenama. Kako rade ne znam, za očekivati je da rade bolje.
[ rade46 @ 15.02.2019. 09:45 ] @
Prijatelj je nabavio Meeting MD50 18kW, pre mesec dana.
Jos je nije ugradio jer je mislio da je samo poveze sa dve cevi na postojeci sistem radijatorskog grejanja i dovede elektricno napajanje.
Dosao mu majstor i rekao da mu treba bafer, flow switch, druga cirkulaciona pumpa, ekspanzioni sud, antifriz, itd.
Kako nema jos 2000 evra koliko treba da plati za dodatnu opremu i majstora, odustao je od ugradnje za ovu godinu.
Donosio je neko sturo uputstvo za nju koju je dobio, gde osim spiska gresaka koje se pojavljuju na displeju nista drugo konkretno nije prikazano.

Na koji nacin se vrsi kontrola temperature izlazne (povratne) vode ove toplotne pumpe?
Da li postoji zadavanje grejnih krivi, odnosno promene temperature vode u zavisnosti od spoljasnje temperature,
ili je regulacija grejanja na drugi nacin, preko trokrakog ventila i sl.
[ tihi2 @ 15.02.2019. 13:31 ] @
Kakvih 2000evra? Koja je to glupost! Pa ja sam je sam spojio za pola sata. To je monoblok, treba mu samo da spoji toplu i hladnu stranu sa postojećim sistemom i sve radi.
MD50 ima dva senzora koja se mogu staviti na povratnu cev i u rezervoar i tako regulisati temperaturu.
Nema regulaciju po spoljnjoj temperaturi ali to nema 99% kotova i to se radi nekim pametnim termostatom koji se uvek posebno kupuje. Regulacija grejanja je da se zagreva do potrebne temeprature vode. Kad se dostigne, TP se ugasi pa kad padne upali se ponovo (meni se temperatura u AT održava na 30-40*C, isto tako može i prema kući ako nema AT.
Flow swič sam ugradio i naknadno izbacio jer je to glupost. I pored toga MD50 ima još 5-6 zaštita od lošeg rada tako da se sama isključi (zaštite od prevelike temperature, prevelioog pritiska, premalog pritiska, nedostata jedne faze struje, pogrešan redosled faza, zaštita od prevelikog napona, zaštita od preniskog napona i šta znam još). Ovo za zaštitu od napona obavezno neka drugar proveri, to je mala kutijica Toshiba 4x2.5cm u levom delu ispod napajanja jer sam video jednu seriju bez toga i jedan od onih kompresora je crkao zbog toga što je umesto te zaštite bio ugrađen samo neki merač preko jedne faze. Kinezi su pristali da pošalju novi kompresor u zamenu ali je prepiska trajala 3 meseca i transport nisu hteli da prihvate pa je sa sledećim kontejnerom stiglo i to. Za pojedinačno popravljanje je skuplja dara nego mera.
Iz Mađarske možeš uvesti AT od 1000l za ispod 300evra. AT nije obavezan, ja sam ga stavio da bi se mogao grejati strujom i loženjem.
Jedino, mislim da treba jača cirkulaciona pumpa. Moja je od 250W jer treba da gura oko (preporučenih) 5m3 na sat. Ako se uzme trobrzinska može se probati i sa manjim brzinama.
[ milandj64 @ 15.02.2019. 18:20 ] @
Za sada imam ovu ponudu bez ugradnje.
Fujitsu 10 kW monofazna, do 55 supnjeva za 8400 km
10,8 kW trofazna do 65 stepeni 11.000 km
13,5 kw trofazna do 65 stepeni 11.400 km
[ rade46 @ 15.02.2019. 19:26 ] @
Mislim da ce mu trebati bafer, jer greje oko 70m2 i u sistemu ima svega 60 litara vode.
ON/OFF toplotna pumpa od 18kW bez bafera, imala bi vrlo veliki broj dnevnih ukljucenja i iskljucenja, sto svakako ne prija kompresoru.
Bez regulacije po spoljnjoj temperaturi i uz nekakav termostat, znatno je losiji COP faktor u takvom radu.
Problem je koju temperaturu odabrati ako je ujutru -5C, a preko dana +5C ili ako je par dana hladno sa temperaturama ispod nule, a zatim dodje do otopljenja i oko +10C.
Kako nema regulacije po spoljnjoj temperaturi ostaje korisniku da sam podesava temperaturu vode (sto je daleko od komfora u grejanju) ili da postavi recimo na 45-50C
pa da mu sobni termostat odradjuje posao, ali u tom slucaju ima se znatno losiji COP faktor, a time i manja usteda u grejanju.

Invertorske toplotne pumpe imaju sirok opseg automatske regulacije snage kompresora od 16%-100%, sto cini da je dnevni broj ciklusa ukljucenja i iskljucenja znatno manji,
a pri startu kompresor krece sa 16% snage, odnosno "meko startuju" sa malim polaznim strujama. U toku rada snaga se menja prema zahtevu koji salje kontroler, a koji takodje
menja i brzinu spoljasnjih ventilatora, a time i kolicinu preuzete toplote iz spoljasnjeg vazduha, sve ovo u kombinaciji sa regulacijom temperature polazne vode u zavisnosti od spoljasnje temperature.
Ukratko nema potrebe za sobnim termostatom, ima se optimalan COP faktor, ekonomican rad i apsolutno nikakvo opsluzivanje od strane korisnika. Cak su moguca podesavanja na kontroleru
vrednosti srednje dnevne temperature vazduha (recimo 18C) i TP se sama ukljucuje na pocetku i takodje iskljucuje na kraju grejne sezone.



[Ovu poruku je menjao rade46 dana 15.02.2019. u 20:40 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 15.02.2019. u 20:42 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 15.02.2019. 19:31 ] @
On off tp bez bafera je cista ludost. A verovatno bi i crkla brzo od onoffova.
[ SG kamikaza @ 15.02.2019. 21:32 ] @
Iskreno, kad uređaj platiš 4k+ €, naravno da očekuješ da može i po novine da ode.
Kad uređaj platiš 2000 i manje, svestan si da to baš i ne može da ima sve opcije kao skuplji.

Ali nije ni smak sveta što na jeftinijim uređajima nema usaglašavanje polaza sa spoljašnjom temperaturom.
Ako se neko bas potresa zbog tog nedostatka, može već od 100+ € da nabavi kontroler i odradi i to.
Ja lično sam ove godine 4-6 puta menjao zadatu temperaturu, i ne mogu reći da mi je bilo kakav konfor narusilo,bilo bi zaista smešno. Voda se kreće +-4° u odnosu na zadatu, sobni pali i gasi tp kad se steknu uslovi za to, i nemamo problem sa tim sto radijatori budu hladni kad ona ne radi, a uslov temperature u kući ispunjen.

Ali, pošteno je reći, da svako spram svojih mogućnosti i ličnih potreba i navika, odabere i koristi uređaj.
Da li će COP na kraju sezone biti 3.2 3.0 ili 3.5 ili bilo koji random broj, meni lično ne smeta.
[ tihi2 @ 15.02.2019. 22:31 ] @
Potpuno se slažem: sve je pitanje koliko para se ulaže. Moj ceo sistem je mene koštao 2200evra (MD50+bafer+cirkulaciona pumpa+povezivanje koje sam uradio sam), alternativa je bila renomirana firma bez bafera po 6000evra. Zaključio sam da ću se godinama lepo grejati za tu razliku od 4000evra i tako je i sada. Još uvek (posle 6 godina) krckam tu razliku, računajući i zamenu kompresora. I krckaću je još dosta godina.
Vijanje COPa je sport kojim se svi bave. Moj je (na način kako ga ja računam a to znači da je CELA kotlarnica potrošač) za celu zimu bio oko COP=2.5 i cela zima za 270m2 me je koštala oko 400-500evra (kako koja godina). Da sam investirao u brendiranu TP sa boljim COPom mogao bi da uštedim - koliko? 20% ? Pa to je samo 100evra godišnje ! Čak i da je 30% (što sigurno nije) za razliku se grejem 25 godina. Malo li je?
A regulacija temperature je krajnje jednostavna: TP održava temperaturu u AT na 30-40*C a termostat u kući pali cirkulacionu pumpu koja uzima toplu vodu iz AT. Oscilacije temperature u kući su 22.3 +/- 0.11*C.
To je bilo tada. Danas se ponovo mora uporediti i ponovo preračunati. Cene TP su značajno pale, iverteri su, kad sam ja kupovao, bili preko 12000evra (snage 18kW) i o njima nisam ni razmišljao.
[ goran.mg @ 16.02.2019. 00:17 ] @
Citat:
tihi2:

Iz Mađarske možeš uvesti AT od 1000l za ispod 300evra. AT nije obavezan, ja sam ga stavio da bi se mogao grejati strujom i loženjem.
.


Na koji način?
[ tihi2 @ 16.02.2019. 11:11 ] @
Najlegalnije što može. Odeš u Segedin, platiš 300evra, na granici overiš izvozne papire i doneseš kući. Sledeći put odeš da se banjaš u Morahalom, svratiš u istu prodavnicu gde si kupio AT i uzmeš 27% poreza (AFA) koji isplaćuju do poslednje forinte.
Ja sam uzeo u http://www.szatmari.hu/termekek/fo_futes/keszulekek/puffertarolok a ima još mesta za kupovinu. Sad imaju samo Tesi po 99 000 forinti, a 100evra je preko 31000 forinti (ne znam da li se nešto menjalo nisam bio nekoliko meseci). Najpovoljniji kurs je kad platiš karticom (bar u mojoj banci jer tu za obračun moraju da koriste srednji kurs Narodne banke Srbije bez provizije).
[ yu1lolo @ 16.02.2019. 11:24 ] @
nisam se javljao duže vreme. nisam imao problema,ali vidim da je počelo rezimiranje potrošnje. Iz Subotice sam ako to nekom može pomoći .
do oktobra do decembra nisam očitavao(snimio)potrošnju. merim isključivo vod koji ide prema TP. Ne razdvajam MT i VT. imam ugrađen grejni i kabel na odvodu kondenzata ,i to je uračunatoupotrošnju
do 02.12. potrošeno 447Kwh
od 02.12. do 04.01.707 Kwh
i od 04.01. do01.02. 731 Kwh
ukupno do 01.02. potrošeno 1885Kwh pa pomnožite to sa cenom stuje
temperatura podešena na 23 stepena constantno. greje se oko 100m kvadratnih(malo manje, 93 m.k.)
[ goran.mg @ 16.02.2019. 18:39 ] @
Citat:
tihi2:
Najlegalnije što može. Odeš u Segedin, platiš 300evra, na granici overiš izvozne papire i doneseš kući. Sledeći put odeš da se banjaš u Morahalom, svratiš u istu prodavnicu gde si kupio AT i uzmeš 27% poreza (AFA) koji isplaćuju do poslednje forinte.
Ja sam uzeo u http://www.szatmari.hu/termekek/fo_futes/keszulekek/puffertarolok a ima još mesta za kupovinu. Sad imaju samo Tesi po 99 000 forinti, a 100evra je preko 31000 forinti (ne znam da li se nešto menjalo nisam bio nekoliko meseci). Najpovoljniji kurs je kad platiš karticom (bar u mojoj banci jer tu za obračun moraju da koriste srednji kurs Narodne banke Srbije bez provizije).



Hvala na linku.

Što se tiče elegancije :) tu je problem. Od 800l nešto je manji od 2m bez ambalaže.

Kad smo već načeli tu temu šta mi je još potrebno za ugradnju sem majstora?:) Imam TP voda voda i kotao na čvrsto gorivo koji služi za slučaj dužeg nestanka struje. Kotao se ne koristi pa bi ugradio električne grejače u bafer. Verovatno treba i mešni ventil ili kako se već zove. TP se uključuje 4x na sat kad je hladno vreme. I da elktronika za TP je na nivou digitrona, sam nameštam temperaturu povratnog voda.

[ tihi2 @ 17.02.2019. 07:57 ] @
TP od 1000l je visine 198cm a prečnik je 78cm. Ja sam ga doneo u Citroenu Picasso koji sam tada imao. Oplata je još 10cm ali se ona stavi posebno pored. U kolima drugar i ja, oborena zadnja sedišta i peta vrata otvorena 10cm (ima fiksirana kaseta između prednjih sedišta pa ne može AT da se povuče više napred). Za tu razliku u ceni angažovao bih i nekog sa prikolicom a kombi je 100evra iz BG, ako sam dobro zapamtio.

AT sam uzeo da bi ispoštovao preporuku da se kompresor ne pali više od 2-3 puta na sat a i da bi se grejao na struju i loženje.

U AT imam 2x6kWh grejače na 380V, regulacija temperature je termostatima od bojlera (stavio sam i radni i sigurnosni) i to radi savršeno.

Prvi krug je TP-pumpa-AT-TP i radi potpuno nezavisno tj održava temperqturu u AT od 30 do 40*C.

Drugi krug je AT-pumpa2-radijatori-AT koji se pali termostatom u kući.

Klasičan mešni ventil za ovo ne treba. Ja bih stavio trokraki termostatski mešni ventil i na njemu podesio temperaturu polazne vode. Ali to ima efekta i smisla za loženje, kad se nagura 70-80*C u AT. Za uobičajenih 40*C u AT ne treba ni to.

Ja sam protiv vođenja grejanja po spoljnjoj temperaturi jer takvo vođenje ne može da registruje sunce i vetar a to kod mene puno znači (sve važne sobe u kojima smo ceo dan su sa južne strane i kad ima sunca kao ovih dana grejanje se manje pali iako piše da ima 4-8*C kao i prethodnih dana).

Pokušao sam da napravim što jednostavniji sistem sa što manje delova i potpuno sam zadovoljan rezultatom. Probao sam i sa elektronikom, upravljanjem mešnim ventilom u 10 položaja, vođenje po spoljnjoj temperaturi i sve što mi je palo na pamet i vratio se na jednostavno i pouzdano rešenje koje odgovara mojim potrebama.


[ goran.mg @ 17.02.2019. 10:23 ] @
Zamisao je da noću punim AT na 80+ stepeni i koristim tu zalihu kad je skupa struja. Usput bi smanjio i broj uključivanja TP kao i dobio "lepši" osećaj grejanja kad je hladnije vreme.

Mislim da neku uštedu u novcu i nebih dobio. Prošle godine grejanje me je koštalo 280€, ove dosada 160€. Po mojim nekim računicama instalacija AT bi me koštala 800-900€ u najboljem slučaju. Nemam predstavu kad bi to isplatio ali zbog gore navedenog možda bi trebalo da ugradim AT.
[ tihi2 @ 17.02.2019. 16:33 ] @
Ne bih rekao da to tako ide.
TP ima smisla da greje do 40 ili 45*C. Preko toga se svodi na običan grejač. Dakle, ako misliš na 80*C da greješ onda to ide grejačima i tu je COP=1.
I dolaziš na klackalicu koliko struje imaš do crvene zone i koliko ti kuća troši. Nijedno od tog ne znam pa ću ti reći moje parametre a ti uporedi.
Kuća od 12kWh gubitaka, AT1000l, dva brojila, oko 2400kWh se može koristiti za grejanje.
Kada strujom zagrejem AT na oko 70*C traje mi do oko podne ili 13h ako je napolju oko +5*C. Da imam veći AT trajalo bi duže. Posle tog vremena se pali TP i radi do 23h.
Noćna tarifa struje je najjeftinije grejanje. Ja sam na AT od 2500l trošio 2600kWh niže i 2 kWh više tarife i to je bilo savršeno. Dolazili su dva puta iz Elektrovojvodine da traže kako sam uspeo da prevarim njihovo brojilo da meri samo nižu tarifu. Kad im pokažem AT i tajmere, samo slegnu ramenima.
[ SG kamikaza @ 18.02.2019. 12:53 ] @
Citat:
goran.mg:
Zamisao je da noću punim AT na 80+ stepeni i koristim tu zalihu kad je skupa struja. Usput bi smanjio i broj uključivanja TP kao i dobio "lepši" osećaj grejanja kad je hladnije vreme.

Mislim da neku uštedu u novcu i nebih dobio. Prošle godine grejanje me je koštalo 280€, ove dosada 160€. Po mojim nekim računicama instalacija AT bi me koštala 800-900€ u najboljem slučaju. Nemam predstavu kad bi to isplatio ali zbog gore navedenog možda bi trebalo da ugradim AT.


Ako bi punio AT od 800l preko noći grejacima, računaj nepuna 42kwh po noći. To te na kraju meseca ostavlja na <400 kwh za sve ostalo da ne ulazi u crvenu tarifu.
Ako imaš dva brojila ok, ali ovako nemaš računicu.

Lepši osećaj grejanja bi svakako dobio, jer bi imao ravnomerniji polaz iz at.
Trokraki termostatski možeš koristiti, nije pod moranje, ali do tebe je.
[ njerkan @ 22.02.2019. 17:46 ] @
@SG kamikaza - a sa tih 800l zagrejanih preko noci koliko dugo bi mogao npr. da se greje,preko radijatora, dobro izolovan stan od 70kvm?
[ SG kamikaza @ 23.02.2019. 09:57 ] @
To zavisi od temperature vode, koja je vama dovoljna da održavate zadatu t u prostoru, i od samih toplotnih gubitaka objekta.

Ako je dovoljno 35°,onda je korisno 39.6 kwh u idealnim uslovima.
Ako je dovoljno 40°,onda je korisno 37.1 kwh.

Vreme trajanja grejanja, može biti izmedju 10-18h, zavisno od spoljne temparature, i toplotnih gubitaka u datom momentu.
Ovo 10-18h je dosta odokativno, nikako precizno.
[ @ 23.02.2019. 10:03 ] @
Ok hvala puno na odgovoru
[ Spacemaster @ 24.02.2019. 21:19 ] @
Neophodna pomoc oko ugradnje toplotne pumpe. Naime kako izlazimo iz grube faze, polako dolazimo do toga da uskoro treba da ugradimo toplotnu pumpu.

Od starta smo hteli da ugradimo toplotnu pumu tako je i grejanje radjeno, ali momak koji je uradio podno grejanje na zalost nije vise dostupan.

Kuca ima 150m2 grejne povrsine, 14cm stiropora, alu stopariju, 20cm staklene vune, temelj je izlocan stirodurom.

Treba mi neko povoljan a dobar ko bi mogao da ugradi i preporuci toplotnu pupmu voda vazduh. Sanitarna voda bi se grejala preko iste pumpe.

Sta mi je ciniti? Neki predlog? Koji model? Koji majstor?
[ mali genije @ 24.02.2019. 21:29 ] @
Citat:
Spacemaster: Neophodna pomoc oko ugradnje toplotne pumpe. Naime kako izlazimo iz grube faze, polako dolazimo do toga da uskoro treba da ugradimo toplotnu pumpu.

Od starta smo hteli da ugradimo toplotnu pumu tako je i grejanje radjeno, ali momak koji je uradio podno grejanje na zalost nije vise dostupan.

Kuca ima 150m2 grejne povrsine, 14cm stiropora, alu stopariju, 20cm staklene vune, temelj je izlocan stirodurom.

Treba mi neko povoljan a dobar ko bi mogao da ugradi i preporuci toplotnu pupmu voda vazduh. Sanitarna voda bi se grejala preko iste pumpe.

Sta mi je ciniti? Neki predlog? Koji model? Koji majstor?

Jel ima neka fotografija izvedenih radova podnog grejanja pre nego sto je stavljen ravnajuci sloj,koliko e dozvoljavaju finansije za tp i podstanicu?
[ sevo @ 24.02.2019. 21:38 ] @
Citat:
Spacemaster: Neophodna pomoc oko ugradnje toplotne pumpe. Naime kako izlazimo iz grube faze, polako dolazimo do toga da uskoro treba da ugradimo toplotnu pumpu.

Od starta smo hteli da ugradimo toplotnu pumu tako je i grejanje radjeno, ali momak koji je uradio podno grejanje na zalost nije vise dostupan.

Kuca ima 150m2 grejne povrsine, 14cm stiropora, alu stopariju, 20cm staklene vune, temelj je izlocan stirodurom.

Treba mi neko povoljan a dobar ko bi mogao da ugradi i preporuci toplotnu pupmu voda vazduh. Sanitarna voda bi se grejala preko iste pumpe.

Sta mi je ciniti? Neki predlog? Koji model? Koji majstor?


Imam slične karakteristike kuće kao i ti. Jesenas sam na ovom forumu trazio majstora za vazduh voda, odlučio se za tvrdoglavog i za sada sve ok radi.
Tvrdoglavi je ekstra majstor, veoma profesionalan, ispostovao je svaki dogovor, zavrsio sve u 2 dana tako da sve preporuke za njega i Fujitsu pumpe
[ Spacemaster @ 24.02.2019. 21:42 ] @
Nemam na zalost slike. Kuca je spratna. Nisam naveo da su ostavljene cevi za fenkoile na 6 mesta ( 3 spavace, hodnik, dnevna i trpezarija). Plocice polepljene. Budget nemam, jer cu morati da podignem kredit da bi sve zavrsili. Ispod ravnajuceg se nalazi hidroizolacija, stirodur sa nekim krugovima i savijene svetlosive cevi...
[ Spacemaster @ 24.02.2019. 21:48 ] @
Citat:
sevo:
Citat:
Spacemaster: Neophodna pomoc oko ugradnje toplotne pumpe. Naime kako izlazimo iz grube faze, polako dolazimo do toga da uskoro treba da ugradimo toplotnu pumpu.

Od starta smo hteli da ugradimo toplotnu pumu tako je i grejanje radjeno, ali momak koji je uradio podno grejanje na zalost nije vise dostupan.

Kuca ima 150m2 grejne povrsine, 14cm stiropora, alu stopariju, 20cm staklene vune, temelj je izlocan stirodurom.

Treba mi neko povoljan a dobar ko bi mogao da ugradi i preporuci toplotnu pupmu voda vazduh. Sanitarna voda bi se grejala preko iste pumpe.

Sta mi je ciniti? Neki predlog? Koji model? Koji majstor?


Imam slične karakteristike kuće kao i ti. Jesenas sam na ovom forumu trazio majstora za vazduh voda, odlučio se za tvrdoglavog i za sada sve ok radi.
Tvrdoglavi je ekstra majstor, veoma profesionalan, ispostovao je svaki dogovor, zavrsio sve u 2 dana tako da sve preporuke za njega i Fujitsu pumpe


Koju toplotnu pumpu tacno koristis? Koliko te sve sem podnog izaslo?
[ component @ 25.02.2019. 07:49 ] @
I od mene preporuka za Tvrdoglavog i Fujitsu.
[ Brana Floyd @ 25.02.2019. 08:52 ] @
Ista preporuka i od mene.
[ Spacemaster @ 25.02.2019. 13:23 ] @
Moze neki kontakt coveka?
[ rade46 @ 25.02.2019. 18:22 ] @
I ja imam Fujitsu vazduh voda 14kW, vec drugu zimu je koristim i sasvim sam zadovoljan radom i potrosnjom.

Ugradio sam je sam, jer imam prilicnog iskustva i znanja iz oblasti rashladne tehnike iako sam po struci diplomirani inzenjer elektrotehnike.

Preporuka moze biti i za Mitsubishi Zubadan i Toshiba Estia.
[ Spacemaster @ 25.02.2019. 21:02 ] @
Koliko te sve izaslo, bez podnog grejanja?
[ mali genije @ 26.02.2019. 08:22 ] @
Citat:
Spacemaster: Koliko te sve izaslo, bez podnog grejanja?

Moras prvo da izrazis zelje i da neko pogleda situaciju na licu mesta da bi mogao dobiti odgovor na doticno pitanje.
Ni jedan sistem nije isti..
[ Spacemaster @ 26.02.2019. 09:18 ] @
Izlazak na teren za moj objekat je jedno, a drugo je kad pitam koliko je nekoga njegovo izašlo. Ima ljudi koji su sigurno za grejne površine od 150m2 radili toplotnu pumpu voda vazduh, i svestan sam da svaki objekat je drugači od drugog.

Mene interesuje šta je i koliko koštalo, koji su modeli toplotnih pumpi korišćeni, koliko koštaju ruke za izvođene grejanja (ne pričam o stiroduru na podovima, cevima i ravnajućem sloju, nego kad se sve dovede u sanitarni objekat ili kotlarnicu, šta posle toga košta), a koliko za montažu i puštanje toplotne pumpe u rad itd. Mene okviri interesuju, ne precizna računica, još jednom, za precizno ću svakako za vikend da vidim šta i kako. Hoću da stvorim neku sliku u glavi, da znam šta da kalkulišem, da sravnam bilo kakve utiske finansijski, ako me razumeš.

P.S Evo još par pitanja, pa se nadam da ću na njih dobiti kakve god odgovore.

1. Ko su distributeri Fujitsu toplotnih pumpi kod nas u Srbiji, tj. koja firma ima zvanično pravo za distribuciju/uvoz?
2. Ukoliko imam 4-veročlanu porodicu, dva manja kupatila sa dve tuš kabine, i jednu kuhinju, a opet hoću da mi sanitarna voda ide preko toplotne pumpe, šta su dodatni troškovi, da li tu ide neki bojler koji se vezuje na toplotnu pumpu i kojih je kapaciteta, koje su cene toga?
3. Koji je minimum, a koji maksimum u snazi toplotne pumpe koju bi trebao da gledam/razmatram? Još jednom objekat ima 150m2 grejne površine. 14cm stiropora na zidovima, 8cm stirodura ukopanog na temelju, 20cm staklene vune preko cele krovne površine, odličnu stolariju.
[ component @ 26.02.2019. 12:24 ] @
Spacemaster,
Mene je split inverter TP koštala oko 4500€ sa uvođenjem, termostatima, nosačima itd... Jačina 10KW. Grejemo oko 140m2. Izračunaj koliki su ti toplotni gubici kuće za prosečne zimske temperature u tvom mestu i biće ti jasnije koja jačina ti treba bilo da je reč o TP, peći, kotlu,...
Za sanitarnu vodu moraćeš da pitaš nekog drugog pošto TP koristim samo za grejanje prostorija. Mislim da nećeš imati dodatnih troškova da koristiš TP za sanitarnu vodu ukoliko ti je unutrašnja jedinica u kupatilu (samo se poveže kao što bi bojler), ali kao što rekoh bolje pitaj drugog.
[ Spacemaster @ 26.02.2019. 12:29 ] @
Hvala :) Koji model spoljne i unutrašnje jedinice koristis?
[ component @ 26.02.2019. 15:27 ] @
Mislim da je model Fujitsu WSYA100DG6/WOYA100LFTA mada nisam siguran.
[ tvrdoglavi @ 26.02.2019. 16:38 ] @
Citat:
component: Mislim da je model Fujitsu WSYA100DG6/WOYA100LFTA mada nisam siguran.

Taj je model kod tebe.
Jedino sto se kod tp ne moze jednostavno spojiti na sistem sanitarne vode posto ne moze protocno da greje vodu. Mora postojati akumulacija sanitarne vode
[ gosabgd @ 28.05.2019. 16:12 ] @
Da li su na forumu svi zadovoljni TP pa nema nikog ili je suprotno
[ SG kamikaza @ 28.05.2019. 16:25 ] @
Prosla sezona, niko ne mora o ogrevu da razm8slja pa odmaraju 😀
[ sevo @ 28.05.2019. 16:29 ] @
Citat:
gosabgd: Da li su na forumu svi zadovoljni TP pa nema nikog ili je suprotno

apsoluto
Tvrdoglavi mi postavio TP na odlično izalovanu kuću grejne površine 125m2-podno grejanje. Rekao mi je da mogu da očekujem račun 250€ s tim da sve što bude preko 300 on plaća. Račun za celu sezonu je 258€ (imao sam posebno monofazno brojilo koje sam iskoristio za kontrolu troškova tako da je 258€ zajedno sa tv pretplatom i mesečnim troskovima koji ne zavise od potrosnje)
Temperatura u kući je 23 stepena 24h. Malo je problem jer nismo navikli da je nocu toliko toplo ali se brzo čovek navikne :)
Stekao sam utisak da je isplativije da je pumpa ukljucena 24h nego da je gasim nocu kada je jevtina struja
[ Brana Floyd @ 28.05.2019. 18:56 ] @
I meni je Tvrdoglavi ugradio pumpu, koristio sam je samo za jednu etažu od 80 kvm, druga još nije useljena. Radijatorsko grejanje, 23 stepena 24h, od 1. novembra do 1. maja grejanje plaćeno 27.500,00 dinara. Korišćena je na posebnom brojilu, pa je računica precizna. Ja sam više nego zadovoljan.
[ sunfan @ 29.05.2019. 07:51 ] @
Meni nije . Mala šala, nista licno.

Sezona 2018/19

Okt. 137 kw - VT 63 NT 74 = 1246,72 din

Nov. 421 kw - VT 91 NT 330 = 2359,32

Dec. 1298 kw - VT 196 NT 1102 = 5938,24

Jan. 1544 kw - VT 232 NT 1312 = 7005,12

Feb. 1072 kw - VT 54 NT 1018 = 4176,78

Mart 741 kw - VT 37 NT 704 = 3023,70

Apr. 487 kw - VT 24 NT 463 = 2148,10

Ukupno 25897,98

Od Jan. TP iskljucena, samo el.kotao + bafer , na posebnom EDB brojilu.

Inverter klima LG 12 od 10.10 2018 - 17.04.2019 potrosila 1265,70 kw. Ako tu potrosnju podelimo na ravne casti ( VT i NT ) EDB kalkulator kaze da je to 9521,90 din.

25897,98 + 9521,90 = 35419,88 din Toliko me je kostala ova grejna sezona pri temp. u proseku 23+, 24/7 za 170 m2.

Dolazili likovi iz EDB da provere MTK uredjaj. Brinu se da slucajno nije blokirao ili nesto sl.. E kada sam im pokazao na koji nacin se grejem u miru smo se razisli. Cak je jedan od njih rekao da ce da prekopira sistem.

Do sledece sezone, veliki pozdrav.



[ sunfan @ 29.05.2019. 10:04 ] @
Gospodo, proverite Vase EDB racune.

Upravo sam ustanovio da su me pokrali.

U Jan. kada sam iskljucio TP kod ocitavanja brojila ustanovljen ( razlika prethodnog i novog stanja ) je utrosak od 3 kw po VT i 1541 po NT, a oni su mi naplatili 232 po VT i 1312 po NT.

Feb. utroseno 2 kw po VT a oni naplatili 54

Mart utroseno 2 kw po VT a naplatili 37

April utroseno 1 kw po VT a naplatili 24


Proverite racune a pogotovo oni koji imaju posebno brojilo samo za grejanje.

Zato su i dosli u kontrolu .

Kbas sam se iznervirao, neko ce da naj..e.
[ tihi2 @ 30.05.2019. 16:42 ] @
To radi samo EDB. Ovi u Vojvodini su pošteni... jer ovde moraš biti pošten da ne bi bio vošten.
[ lavbanjalucki @ 11.06.2019. 17:55 ] @
Pozdrav svima koji me znaju a i onim koji me ne znaju.Nisam se dugo javljao ali tu sam, "na prisluškivanju",što bi rekli.

Grejanje (i pasivno hlađenje)toplotnom pumpom je moj san već desetak godina,napokon je došlo vreme da ga i ostvarim.
Već 11 godina imam grejanje na pelet(Topling,50KW) i želim da pređem na toplotnu pumpu. Živim i Banjaluci,objekat je poslovno-stambeni,sastoji se od dva stana od po sto kvm (bruto) i dva poslovna prostora od po 50 kvm (u brutu). Objekat je građen od sitne cigle,demit fasada od (samo)5 cm. tavan-10cm stiropora i 10cm staklene vune,stolarija drvena,dobrog kvaliteta,radijatorsko grejanje.Do sada sam trošio prosečno 6-7 tona peleta po sezoni. Imam i akumulaciju kapaciteta 2750 litara,domaća proizvodnja,prepravljena cisterna za plin,Made in Republika Srpska.
Moja zamisao je da u jedan poslovni prostor(drugi nije ni bitan,pošto se radi o kuhinji pa grejanje skoro da i ne treba) i u dva dnevna boravka postavim fenkoil kako bi imao i pasivno hlađenje a i temp.polaza bi verovatno bila smanjena.Prema dosadašnjem iskustvu,temp.polaza iz akumulacije prema radijatorima je između 37 i 50*C,zavisno od vanjske temp.Preko 50 mi do sada nikad nije bilo potrebno,koliko se sećam. Pošto nemam uslove za bunar i sl. a imam dovoljno placa,odlučio sam se za zemni kolektor od elkaten(ili kako ga ko već zove)cevi.Kod nas u Republici Srpskoj nema tih tarifa,postoji samo jeftina i skupa struja,jeftina je od 23-06 svaki dan i petkom 0d 23 do ponedeljka do 06. Imam dva brojila,jedno ima skupu-jeftinu a drugo ima samo srednju tarifu,tako da bi pumpa radila samo na jeftinoj i srednjoj tarifi,onu skupu "izbacujemo iz upotrebe".
Moja pitanja su:
1.koja snaga toplotne pumpe bi mogla da zadovolji moju zamisao
2.Koliko cevi bi trebao da položim i kojeg profila,na koliko razmaka ...
3.Koje snage bi trebalo da budu fencoil "naprave" (Oba dnevna boravka su po 40kvm)
Napominjem da o zemljanom kolektoru ne znam mnogo osim onoga što se dalo naći na internetu i pročitati.
Znam da ovde ima dosta stručnjaka za ovu oblast pa mi je svaka informacija dobrodošla.Da li bi neko od vas prihvatio da odradi ovaj posao i da stoji iza toga.
Toliko za početak,tu sam da odgovorim na svako pitanje kako bi "približio" situaciju.
Izvinite ako sam vas previše tušio,pozdrav svima.

[ @ 15.06.2019. 17:30 ] @
Cao svima 👋
Jel moze neko da mi postavi link gde mogu videti kapacitete TP-i?
Mislim da bese neki evropski sajt za pracenje.
Hvala 😊
[ SG kamikaza @ 15.06.2019. 17:47 ] @
Eurovent možda?
[ tvrdoglavi @ 15.06.2019. 18:20 ] @
Citat:
bokivr :
Cao svima 👋
Jel moze neko da mi postavi link gde mogu videti kapacitete TP-i?
Mislim da bese neki evropski sajt za pracenje.
Hvala 😊

Ja ti mogu poslati sta imam samo mi reci koja velicina pumpe te interesuje?
[ bubamarac83 @ 16.06.2019. 09:30 ] @
Postovani, vidim da imate znjanje i iskustvo po pitanju grejanja. Molila bih Vas da mi pomognete da dodjem do najboljeg resenja. Ukratko cu Vam objasniti nas problrm. Isellili smo se u novu zgrsdu na visokom prizemlju u stan od 100 kvm. Grejali smo se prosle zime na struju ,bilo nam je nedovoljno toplo i mesecno smo placali struju i do 40 000. Imamo kotao od 9 vati( valjda se tako kaze, ne zamerite). Po nekom nebuloznom planu izvodjsca radova mi smo imali samo 43 rebra , s tim da jedan hodnik nije imao radijator jer po projektu nije potreban. Odmah smo dodali koliko je moglo, nekih 15 rebara. I pored toga nije nam bilo dovoljno toplo. Zgrada ima izolaciju 10.cm i pvc stolariju. Zgrada nije useljena i to je visoko prizemlje to vetovatno ima uticaja. Ali pored toga za nas je nedopustivo da nam bude hladno za te pare. Nase pitanje je koje je najbolje resenje za nas? Da li bi to mogla biti toplotna pumpa vazduh voda , jer velike terase? Koliko mislite da bi bili mesecni troskovi i da li postoje posebni uslovi za ugradnju? Suprug je za kotao na pelet koji bi stavili u podrum, ali je to sve prekomplikovano. Hvala Vam unapred i nadam se da cete mi odgovoriti. Ako Vas zanima jos neki detalj stojim Vam na raspolaganju. Srdacan pozdrav iz Nisa. Marija
[ tvrdoglavi @ 16.06.2019. 09:38 ] @
Za toplotnu pumpu bi trebalo da imate bar 100 clanaka na 100m2 a ako tako nesto nije moguce onda je besmisleno razmisljati na tu stranu.
Svakako mislim da se ni sa peletom necete usreciti mnogo.
Mozda je najoptimalnije za vas da dodate inverterske klime i da kotao palite samo u slucaju nuzde.
[ SG kamikaza @ 16.06.2019. 09:41 ] @
Pozdrav i tebi Marija.
Za početak ne bi bilo loše da postaviš neku skicu prostora sa obeleženim radijatorima i količinom rebara.
Kolika je bila temperatura vode u sistemu ove zime, koja vem jezeljena temperatura prostora i koja je bila ostvarena ove zime?
Kotao na pelet, lično, ne bih uzimao u obzir.

Dodatni problem za vas je i to što komsijski stanovi nisu useljeni, a samim tim ni grejani.
[ dejanet @ 16.06.2019. 11:29 ] @
@bubamarac83:

Kao sto je rekao @SG kamikaza, problem mogu biti unustrasnji zidovi prema drugim stanovima, posto se ne greju, verovatno je unutrasnja temperatura u tim stanovima bila 10C zimi, dok bi u normalnim uslovima bila 20+. Razlika je ozbiljna, jer imas povrsinu zida puta razlika temperatura puta koeficijent = toplotni gubici (W). Unutrasnji zidovi su po pravilu slabo izolovani.
Moguce je i da postoje drugi problemi, veliko broj spoljnih zidova, nepovoljna orjentacija(sever) u kombinaciji sa losom spoljnom izolacijom.
[ bubamarac83 @ 16.06.2019. 12:56 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Za toplotnu pumpu bi trebalo da imate bar 100 clanaka na 100m2 a ako tako nesto nije moguce onda je besmisleno razmisljati na tu stranu.
Svakako mislim da se ni sa peletom necete usreciti mnogo.
Mozda je najoptimalnije za vas da dodate inverterske klime i da kotao palite samo u slucaju nuzde.



Hvala puno na odgovoru. Da li pos clancima podrazumevate broj rebera u stanu? To bi mozda moglo da se resii? Da li mi mozete odprilike predvideti potrosnju struje u najhladnijem mesecu?
[ bubamarac83 @ 16.06.2019. 13:14 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pozdrav i tebi Marija.
Za početak ne bi bilo loše da postaviš neku skicu prostora sa obeleženim radijatorima i količinom rebara.
Kolika je bila temperatura vode u sistemu ove zime, koja vem jezeljena temperatura prostora i koja je bila ostvarena ove zime?
Kotao na pelet, lično, ne bih uzimao u obzir.

Dodatni problem za vas je i to što komsijski stanovi nisu useljeni, a samim tim ni grejani.

[ bubamarac83 @ 16.06.2019. 13:22 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Pozdrav i tebi Marija.
Za početak ne bi bilo loše da postaviš neku skicu prostora sa obeleženim radijatorima i količinom rebara.
Kolika je bila temperatura vode u sistemu ove zime, koja vem jezeljena temperatura prostora i koja je bila ostvarena ove zime?
Kotao na pelet, lično, ne bih uzimao u obzir.

Dodatni problem za vas je i to što komsijski stanovi nisu useljeni, a samim tim ni grejani.



VOda u sistemu nije prelazila 60 stepeni. Temperatura nije prelazila 20 stepeni, hteli bi smo makar 22,23.
[ tvrdoglavi @ 16.06.2019. 13:45 ] @
Citat:
bubamarac83:
Citat:
tvrdoglavi:
Za toplotnu pumpu bi trebalo da imate bar 100 clanaka na 100m2 a ako tako nesto nije moguce onda je besmisleno razmisljati na tu stranu.
Svakako mislim da se ni sa peletom necete usreciti mnogo.
Mozda je najoptimalnije za vas da dodate inverterske klime i da kotao palite samo u slucaju nuzde.



Hvala puno na odgovoru. Da li pos clancima podrazumevate broj rebera u stanu? To bi mozda moglo da se resii? Da li mi mozete odprilike predvideti potrosnju struje u najhladnijem mesecu?

da, mislim na broj rebara u stanu, tesko je s obzirom na okolnosti koji okruzuju stan reci tacnu potrosnju, ali bi trebalo da bude 4 do 5 puta manje nego na kotao na struju s obzirom na korisno dejstvo pumpe i izbegavanje crvene zone u velikoj meri.
[ lavbanjalucki @ 16.06.2019. 14:27 ] @
Pošto niko ne odgovara na moj post,zamolio bih tvrdoglavog i ostale da da svoje mišljenje,dakle isto ovo sve kad bi radili sa pumpom vazduh/voda.
Zanima me kako se "ponaša" COP na raznim vanjskim temperaturama.Recimo na +10*C,+5*C kako na 0*C ili na minus 5 i 10 stepeni,šta kaže vaše iskustvo?
[ idm @ 17.06.2019. 21:32 ] @
Dragi forumaši, da i može neko iz iskustva da nešto kaže kako su se u praksi pokazale toplotne pumpe vazduh voda od proizvođača Gree.
[ lavbanjalucki @ 24.06.2019. 06:33 ] @
Ugrejalo,Dule,ekipa se uspavala,nije nikome do grejanja ovih dana.
[ mali genije @ 24.06.2019. 08:51 ] @
Citat:
lavbanjalucki:
Pošto niko ne odgovara na moj post,zamolio bih tvrdoglavog i ostale da da svoje mišljenje,dakle isto ovo sve kad bi radili sa pumpom vazduh/voda.
Zanima me kako se "ponaša" COP na raznim vanjskim temperaturama.Recimo na +10*C,+5*C kako na 0*C ili na minus 5 i 10 stepeni,šta kaže vaše iskustvo?

Lave prelistaj malo temu u nazad vec ja pisano dosta puta to sto te zanima..
[ mali genije @ 24.06.2019. 08:52 ] @
Citat:
idm:
Dragi forumaši, da i može neko iz iskustva da nešto kaže kako su se u praksi pokazale toplotne pumpe vazduh voda od proizvođača Gree.

Ne rade im lose uredjaji mada dodas jos malo i kupis ono sto je provereno.
[ rade.zrnic @ 24.06.2019. 18:46 ] @
@mali genije...
... dodaš malo para i kupiš provereno...
Da li je "Gree" iz Indije ili Kine?
Da li je "Haier" iz Kine ili Indije?
Da li je "Carrier" iz Šangaja ili iz nekog kineskog grada severnije?
Prvo i osnovno pitanje je ko je uvoznik u Srbiju i kako stoji sa garantnim rokom?
Drugo pitanje je ko je izvođač radova i koliko je pouzdan? I da li su kooperativni sa uvoznikom?
Sami uređaji danas su apsolutno pouzdani od bilo kog proizvođača, i ne treba da razmišljaš o imenu. Uzmi u obzir samo pitanja 4 i 5.
Sve što je trenutno u prodaji je "Made in China" i net reba da razmišljaš o kvalitetu bolje, lošije u zavisnosti od imena.
[ tvrdoglavi @ 24.06.2019. 19:09 ] @
Bez ljutnje ali nije sve made in china.
[ rade.zrnic @ 25.06.2019. 18:46 ] @
Ama kakva ljutnja Prijatelju, ja samo hoću da pomognem.
Nisam u Srbiji, radim trenutno isključivo Carrier i to na Malti. Sve je Made in China i to je sve vrhunsko za pare koje prosečan čovek može da plati, i ne moraš da razmišljaš, postupi po naređenju ,( uputstvu), i ne brini...
Ako nekoga interesuje način montaže, treba samo da postavi temu, ukoliko je u mom domenuy rado ću predstaviti moja iskustva....
[ zoxor @ 30.06.2019. 08:03 ] @
Toplotna pumpa "Carrier"

[ mali genije @ 30.06.2019. 11:17 ] @
Citat:
zoxor: Toplotna pumpa "Carrier"


Dobar ti bojler.....made in China :-)
[ zoxor @ 30.06.2019. 11:41 ] @
Toplotna pumpa sa HFO 1234ze.
Kondenzna voda do 85°C.
Vijcani kompresor.
Od 250 kW do 1700 kW.
Made in France.
[ mali genije @ 30.06.2019. 20:24 ] @
Citat:
zoxor: Toplotna pumpa sa HFO 1234ze.
Kondenzna voda do 85°C.
Vijcani kompresor.
Od 250 kW do 1700 kW.
Made in France.

Ekstra freon zato i ide toliko visoko u kondenzaciji,jedima mana pa je malo zapaljiv :-)
[ zoxor @ 01.07.2019. 05:49 ] @
Da, zapaljiv je kao i R-32 sa tom razlilom da je stvarno ekoloski (po trenutno aktuelnim standardima) sa GWP manje od jedan sto kod R-32 nije slucaj.
[ Romel68 @ 29.07.2019. 13:18 ] @
Citat:
rade.zrnic:
@mali genije...
... dodaš malo para i kupiš provereno...
Da li je "Gree" iz Indije ili Kine?
Da li je "Haier" iz Kine ili Indije?
Da li je "Carrier" iz Šangaja ili iz nekog kineskog grada severnije?
Prvo i osnovno pitanje je ko je uvoznik u Srbiju i kako stoji sa garantnim rokom?
Drugo pitanje je ko je izvođač radova i koliko je pouzdan? I da li su kooperativni sa uvoznikom?
Sami uređaji danas su apsolutno pouzdani od bilo kog proizvođača, i ne treba da razmišljaš o imenu. Uzmi u obzir samo pitanja 4 i 5.
Sve što je trenutno u prodaji je "Made in China" i net reba da razmišljaš o kvalitetu bolje, lošije u zavisnosti od imena.

Za mene kao kupca takva diskusija je nezanimljiva i odbija me od proizvoda jer ti tvrdiš da je isto i Daikin, Tošiba, Fujitsu, Mitsubiši sa trgovčkim markama naručenim od strane menađera trgovonskih lanaca? Nema veze gde se nalazi fabrika bitno je ko je vlasnik fabrike i čija se reč sluša!
Ono što mene i svakog ko kupuje TP u Srbiji zanima su sledeća pitanja:
Dali ta TP može da me ogreje do -10 i da ima bar cop 3?
Dali će da radi bez kvarova narednih 10 godina?
Dali će biti rezervnih delova ako dođe do kvarova bar u narednih 10 godina?
Dali će firma koja mi ugrađuje TP postojati u narednih 10 godina?
I na kraju kojiko to zadovoljstvo košta?
E sad, nemoj nam tu priču o Malti i iskustvu. Na Malti možeš da instaliraš i ubogog kineza sklepanog u podrumu i on će na Malti grejati. Dobro da nisi rekao da instaliraš sisteme TP za grejanje u Saudijskoj Arabiji. Ajde ti budi faca u Srbiji gde je zimi -5 do -8 a severac brije pa samo tako. A gazda kuće ima izolaciju 5 cm samo na spoljnim zidovima i nigde više, kakvi podovi kakvi tavanske izolacije. Te tvoje kojekakve školopocije sklepane po garžama ugrađene u takve objekte...znaš šta? To bi bilo kao moj komšija kad je otišao oko nove godine da traži majstore što su mu prodali i ugradili TP voda voda..tražio ih ali sa sekirom.
TP mu prodali i igradili neki isti takvi kao što si ti sa slatkorečivom pričom da se sve klime i TP prave u Kini u istim fanšbrikama, sve je to isto samo im jemaska drugačija i nalepe nalepnicu da uzmu pare lakovernom narodu. Pa kad je oko nove godine video da mu račum za struju pojeo 25000, e onda su sve maske pale. Kuća 180 kvadrata sa već opisanom izolacijom, a radijatori tučani i još ih ima malo a on gurao temp vode na max da dostigne temperaturu. Niko mu nije objasnio šta i kako već samo: ma može bre sve i sve je to isto! Tako da, budi malo ozbiljniji kad nešto tvrdiš ipak nismo mi deca.
I da, imam pitanje za znalce: koji tip radijatora je bolji-prilagođeniji sistemu CG ma TP?
Izvinjavam se na OFF.


[Ovu poruku je menjao Romel68 dana 29.07.2019. u 14:31 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 05:29 ] @
U principu je svejedno koje radijatore koristis samo da bude dovoljno clanaka. Ili ako ides na panele dovoljno metara.
[ pzec @ 30.07.2019. 11:49 ] @
Citat:
Romel68:
Citat:
rade.zrnic:
@mali genije...
... dodaš malo para i kupiš provereno...
Da li je "Gree" iz Indije ili Kine?
Da li je "Haier" iz Kine ili Indije?
Da li je "Carrier" iz Šangaja ili iz nekog kineskog grada severnije?
Prvo i osnovno pitanje je ko je uvoznik u Srbiju i kako stoji sa garantnim rokom?
Drugo pitanje je ko je izvođač radova i koliko je pouzdan? I da li su kooperativni sa uvoznikom?
Sami uređaji danas su apsolutno pouzdani od bilo kog proizvođača, i ne treba da razmišljaš o imenu. Uzmi u obzir samo pitanja 4 i 5.
Sve što je trenutno u prodaji je "Made in China" i net reba da razmišljaš o kvalitetu bolje, lošije u zavisnosti od imena.

Za mene kao kupca takva diskusija je nezanimljiva i odbija me od proizvoda jer ti tvrdiš da je isto i Daikin, Tošiba, Fujitsu, Mitsubiši sa trgovčkim markama naručenim od strane menađera trgovonskih lanaca? Nema veze gde se nalazi fabrika bitno je ko je vlasnik fabrike i čija se reč sluša!
Ono što mene i svakog ko kupuje TP u Srbiji zanima su sledeća pitanja:
Dali ta TP može da me ogreje do -10 i da ima bar cop 3?
Dali će da radi bez kvarova narednih 10 godina?
Dali će biti rezervnih delova ako dođe do kvarova bar u narednih 10 godina?
Dali će firma koja mi ugrađuje TP postojati u narednih 10 godina?
I na kraju kojiko to zadovoljstvo košta?
E sad, nemoj nam tu priču o Malti i iskustvu. Na Malti možeš da instaliraš i ubogog kineza sklepanog u podrumu i on će na Malti grejati. Dobro da nisi rekao da instaliraš sisteme TP za grejanje u Saudijskoj Arabiji. Ajde ti budi faca u Srbiji gde je zimi -5 do -8 a severac brije pa samo tako. A gazda kuće ima izolaciju 5 cm samo na spoljnim zidovima i nigde više, kakvi podovi kakvi tavanske izolacije. Te tvoje kojekakve školopocije sklepane po garžama ugrađene u takve objekte...znaš šta? To bi bilo kao moj komšija kad je otišao oko nove godine da traži majstore što su mu prodali i ugradili TP voda voda..tražio ih ali sa sekirom.
TP mu prodali i igradili neki isti takvi kao što si ti sa slatkorečivom pričom da se sve klime i TP prave u Kini u istim fanšbrikama, sve je to isto samo im jemaska drugačija i nalepe nalepnicu da uzmu pare lakovernom narodu. Pa kad je oko nove godine video da mu račum za struju pojeo 25000, e onda su sve maske pale. Kuća 180 kvadrata sa već opisanom izolacijom, a radijatori tučani i još ih ima malo a on gurao temp vode na max da dostigne temperaturu. Niko mu nije objasnio šta i kako već samo: ma može bre sve i sve je to isto! Tako da, budi malo ozbiljniji kad nešto tvrdiš ipak nismo mi deca.
I da, imam pitanje za znalce: koji tip radijatora je bolji-prilagođeniji sistemu CG ma TP?
Izvinjavam se na OFF.


[Ovu poruku je menjao Romel68 dana 29.07.2019. u 14:31 GMT+1]


Sva tvoja pitanja su u redu i to je ispravno razmišljanje. Pošto je kod vas struja u noćnoj tarifi prihvatljive cijene, može se razmišljati o varijanti grijanja na struju i toplotnoj pumpi kada je zadovoljen uvjet za pumpu. Osnovni uvjet za toplotnu pumpu bi mogla biti vanjska temperatura.
Kada je noću struja jeftinija, vanjska temperatura manja treba koristiti struju i preko grijača puniti što veći spremnik topline. Ako je vanjska temperatura povoljna treba koristiti toplotnu pumpu. Za vrijeme dnevne temperature koja je tolika da je COP barem 3 ili 2,5 i isto treba puniti spremnik iz kojeg se distribucijom napajaju potrošači. Temperaturu prema radijatorima održavati stalno na niskoj temperaturi polaznog voda toliko koliki su gubitci prostora, preporuka je koristiti pločasti radijator, podno ili zidno grijanje. To bi svakako bila isplativa kombinacija tko može izdvojiti toliko u početku koliko košta oprema.
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 12:18 ] @
Kakvu upotrebnu vrednost ima sto veći AT u sistemima sa inverterskom TP vazduh/voda?
[ pzec @ 30.07.2019. 12:49 ] @
Spremnik se puni kada su povoljniji uvjeti, troši se kad treba. Ako COP ne pada ispod 2,5 spremnik nije potreban.
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 12:52 ] @
Ali to nije odgovor na moje pitanje.
I jedno dodatno: zašto je AT neophodan ukoliko COP pada ispod 2.5?
[ pzec @ 30.07.2019. 13:00 ] @
Od većeg spremnika kojeg se može puniti u boljim uvjetima nema štete.
Ako je omjer cijene struje 1:2 skupa i jeftina tarifa onda COP 2 i manje je isto kao i jeftina tarifa, naravno to je sad po cijenama kod vas. Tko nema jeftinu tarifu struje onda ovi primjeri nisu za njega.
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 13:22 ] @
Da pojasnim: kad se koristi Inverterska tp, i objektu se isporučuje toplotne energije tačno koliko treba, kakva je upotrebna vrednost što većeg AT?
Kakva je ekonomska računica i opravdanost u takvom sistemu investirati u AT?
[ pzec @ 30.07.2019. 13:56 ] @
To vrijedi za neka područja ali u našem okruženju na -20°C i malo više to pada u vodu.
Koristim kvalitetnu klimu pa znam mogućnosti iste, do -10°C sve 5, nakon toga mala korist.
Sva moderna grijanja sastoje se od proizvodnje, pohrane, distribucije i potrošača.
Tko ima vremena može pročitati što kaže struka o tom načinu grijanja.
https://www.hpacmag.com/features/heat-pumps-in-hydronic-systems/
https://www.hpacmag.com/featur...water-heat-pump-with-a-boiler/
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 14:23 ] @
Koje je to naše okruženje od - 20C? I vise?
Koliko se takvih ili sličnih dana dešava u toku grejne sezone.

Da ponovim, pošto je pitanje konkretno, volio bih i konkretan odgovor bez upućivanja na literaturu.

Citat:
.Da pojasnim: kad se koristi Inverterska tp, i objektu se isporučuje toplotne energije tačno koliko treba, kakva je upotrebna vrednost što većeg AT?
Kakva je ekonomska računica i opravdanost u takvom sistemu investirati u AT?
[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 14:32 ] @
Moje misljenje je da je uz dobar inverter akumulacija apsolutno suvisna.
[ pzec @ 30.07.2019. 14:38 ] @
Nije RS samo Beograd, postoje ravnice, planine, rijeke, vjetrovi. Proveo sam zimu na Rtanj planini i ne bi volio ponoviti.
Već sam odgovorio više puta i svaki put dodam dodatak, ako ne razumiješ ne mogu drugačije pojasniti.
Iz priložene literature nitko nema štete nego koristi.
Investicija u spremnik od 800€ ili malo više je brzo isplativa kada se radi grijanje po zakonima termodinamike i PS.
[ zoxor @ 30.07.2019. 14:50 ] @
Za 800 eur grejem svoju kucu 4 zime 😁
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 14:58 ] @
Nisam iz Beograda i ne znam kako je tamo.
Pitanje je konkretno, Inverterska tp i korišćenje što većeg AT? Šta je korist od toga, ako se zna kako takva tp funkcioniše.
Nisi mi nijednom dao konkretan odgovor, već još uvek okolisas.
I zanima me tvoje mišljenje, a ne mišljenje struke i nekih online publikacija.

Koji je smisao kupovine tp uopšte, ukoliko se uloži u AT koji može da uz akumulaciju energije korišćenjem jeftine struje da greje objekat celodnevno?
Koji je smisao kupovine AT ukoliko se kupi tp koja može da isporuci potrebnu energiju u svakom trenutku tj da se prilagodi toplotni gubitcima?

Savršeno dobro razumem sta te pitam, i shodno tome očekujem razuman odgovor.
Ja se nadam da i ti razumeš o čemu diskutujemo i da odgovori neće biti copy/paste sa nekih drugih mesta.
[ ZoranObradovic @ 30.07.2019. 15:08 ] @
Citat:
zoxor:
Za 800 eur grejem svoju kucu 4 zime 😁


Da li na PP može broj mobilnog ili adresa, da popijemo kafu i vidim kuću?
[ pzec @ 30.07.2019. 15:24 ] @
Ako TP radi u vrijeme kada je vanjska temperatura veća tada će i potrošiti manje energije koju plaćamo.
Ako se TP uključi noću i puni spremnik koji se koristi danju opet trošimo manje.
TP zemlja - voda bi trošila još manje od zrak - voda ali je pitanje isplativosti investicije.
Proučavanja od slučaja do slučaja ukazuju na to da je spremnik topline poželjan u svim varijantama gdje je COP ispod 2.5
Nauka i stručnjaci koji se bave tim područjem isto misle i o tome pišu. Svakako da postoje područja gdje je TP u mogućnosti raditi samostalno što joj je i primarni cilj. Pošto ne živimo u okruženju gdje je moguće postići stalno COP 3 i više onda je TP drugi izvor energije i kao takova ima smisla. Jeftina struja i AT su isplativiji od TP.
Ne bavim se copy/paste sa drugih mjesta nego prilažem stručnu literaturu koja obrađuje neko područje o kojem diskutiramo i na taj način doprinos da svi koji nešto pročitaju mogu i naučiti. Postoji puno naprednih ljudi koji svojim učešćem u radionicama koje se bave toplotnom energijom učiti i širiti stečeno znanje dalje.
[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 15:32 ] @
A zasto da punimo 'spremnik' nocu kad mozemo da punimo energiju u objekat. Koji je takodje akumulator energije? Posebno ako objekat ima podno grejanje.
[ pzec @ 30.07.2019. 15:38 ] @
Ako proizvodnja može zadovoljiti potrošnju i stvoriti višak energije u povoljnijim uvjetima onda je spremnik poželjan.
Za svaki posebni slučaj treba napraviti izračun kojim možemo ustanoviti što je bolje.

[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 15:42 ] @
Bez ljutnje ali poradi malo da odgovoris na postavljena pitanja konkretno.
[ pzec @ 30.07.2019. 16:03 ] @
Svako grijanje, pogotovo način o kojem diskutiramo mora imati svoju regulaciju koja će isključiti potrošnju kada je potrošač zadovoljen isporučenom energijom koja održava izgubljeno. Dok krug grijanja troši svoju akumuliranu energiju u termalnoj masi, proizvodnja spava ili može raditi i po povoljnijim uvjetima spremiti energiju.
Ako u jednoj noći proizvodimo za 5 sati i proizvedeno isporučimo potrošaču, zbog čega ne bi drugih 5 sati iskoristili povoljniju cijenu energije koju plaćamo i istu spremili za korištenje po potrebi.
Ako i drugih 5 sati moramo isporučiti potrošaču proizvedeno onda tako i ostalih 14 sati proizvodnja radi za potrošača, taj oblik je skup za većinu korisnika.

[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 16:13 ] @
Zasto da proizvodimo 5 sati nocu kad mozemo svih 10? Ako tp moze da radi sa 10% maksimalne snage uasto da ne radi onda stalno sa potrebnom snagom nego da malo puni objekat malo akumulaciju? I koja je razlika da li npr. 5kw energije gurnemo u rezervoar a ne u objekat direktno?
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 16:22 ] @
Ti uporno pričaš o on/off sistemima tp, bilo vazduh, zemlja, voda/voda i upotrebi AT.
Ja te pitam o inverterskom TP vazduh/voda u kombinaciji sa AT?

Znači, tvoja je preporuka, u takvom sistemu investirati u AT ~1000e ugrubo, i punjenjem njega noću u 99% slučajeva nepovoljnim uslovima za rad tp, tu energiju distribuirati danju.
Ili čak puniti ga električnom energijom u toku noći, a po potrebi i prilikama koristiti TP preko dana.
Da tp od 4k+ € bude alternativa za ne daj boze?




Dodatno... Ako pitam za tvoje mišljenje u vezi nečega, a dobijem smernice da pročitam nešto o line, to je copy/paste.
Čitajući mogu i sam da izvučem zaključke za sebe, ali je u ovom slučaju meni bio interesantan tvoj zakljucak iako je izvrdan.

I zaista poradi na čitanju i konkretnom davanju odgovora, da se ne dešavaju situacije kako na drugim tako i na ovom forumu,opet.
[ pzec @ 30.07.2019. 16:30 ] @
To je primjer za idealne uvjete. Naravno da tada ne treba dodatak i jedan uređaj radi sve. To sam i prije naveo za specifične slučajeve.
Učešće TP u tim uvjetima je malo u odnosu na druge energente na bazi svjetske potrošnje.
[ pzec @ 30.07.2019. 16:48 ] @
Citat:
SG kamikaza:
Ti uporno pričaš o on/off sistemima tp, bilo vazduh, zemlja, voda/voda i upotrebi AT.
Ja te pitam o inverterskom TP vazduh/voda u kombinaciji sa AT?

Znači, tvoja je preporuka, u takvom sistemu investirati u AT ~1000e ugrubo, i punjenjem njega noću u 99% slučajeva nepovoljnim uslovima za rad tp, tu energiju distribuirati danju.
Ili čak puniti ga električnom energijom u toku noći, a po potrebi i prilikama koristiti TP preko dana.
Da tp od 4k+ € bude alternativa za ne daj boze?




Dodatno... Ako pitam za tvoje mišljenje u vezi nečega, a dobijem smernice da pročitam nešto o line, to je copy/paste.
Čitajući mogu i sam da izvučem zaključke za sebe, ali je u ovom slučaju meni bio interesantan tvoj zakljucak iako je izvrdan.

I zaista poradi na čitanju i konkretnom davanju odgovora, da se ne dešavaju situacije kako na drugim tako i na ovom forumu,opet.


Pišem stalno o kombinacijama koje daju uštedu kad smo već krenuli od osnove a to je ušteda u cijeni energije za grijanje.
Da je TP od 4k+ € alternativa, to niti sam napisao niti mislio na taj način, koristi se kad su povoljni uvjeti.
Ako uređaj može isporučiti u nekom vremenu po povoljnijim uvjetima 50% više od onog što možemo potrošiti onda je opravdana investicija pohrane. Ako imamo TP koja radi sa 20% snage stalno onda smo mogli kupiti i TP manje snage.
Mislim da se ponekad ne razumijemo i imamo pravo drugačije postaviti pitanje i dati odgovor.
Zbog ove tvoje zadnje rečenice vidljivo je da je netrpeljivost prema meni prisutna, pišemo o grijanju a ne ponašanju kako na ovom tako i na drugim forumima. I to navedeno opet je samo dokaz moći a ne znanja i jednake tolerancije prema svima, to bi bilo u redu.
[ SG kamikaza @ 30.07.2019. 17:11 ] @
Citat:
Pošto ne živimo u okruženju gdje je moguće postići stalno COP 3 i više onda je TP drugi izvor energije i kao takova ima smisla.


Za mene ovo znači da je tp alternativa, ili ispomoc nekom drugom grejanju.

Ako uređaj u prelaznom periodu radi sa 20% snage i zadovoljava potrebe objekta, manji nam i ne treba.
Lično bih išao na max od 80% angažovane snage za max potrebe objekta.

I ne razumeš stvarno na čemu insistiram od početka današnje prepiske.
Izneo si preporuku jednom članu, koja ostavlja mogućnost za pogrešno tumačenje.
Preporuka nije loša, ali se odnosi na te i te sisteme, za druge je nepotrebni trošak, u situaciji u RS sa takvim cenama struje trenutno je najisplatljivije.... Itd itb.

Paušalno je i reci da kupiš AT od 800e i brzo se isplati.
Različite tp, imaju i različite potrebe za određenom količinom akumulacije.


Znači od početka pokušavam od tebe da dobijem najkonkretniji mogući odgovor, tj sad ovako gledano odgovora ima više zavisno od toga šta korisnik ima ili želi.

A zadnja rečenica nije nikakav odraz moći, kako ti kažeš, već normalno skretanje pažnje na vreme.
TP su tema, ali je i ponašanje na forumu bitno, to je nadam se jasno svima.
[ tvrdoglavi @ 30.07.2019. 17:11 ] @
Citat:
pzec:
Ako imamo TP koja radi sa 20% snage stalno onda smo mogli kupiti i TP manje snage.


zanimljiv zakljucak. a objektu treba isto snage i 01.10. i 01.01. i 15.05. ?
[ Romel68 @ 31.07.2019. 16:29 ] @
Akumulaxija energije u jeftinoj tarifi još kako ima smisla ali uz malu ogradu.....ne i u slučaju toplotne pumpe. A razlog je količina potrošene struje, nama je keftina ili skupa sve zajedno isplativa do 1500kw/h a sve preko toga je jako skupo. E sad, nek na domaćinstvo odpadne 300-400 kw/h a ovo ostalo ostaje za grejanje. Ako svako veče potrošim jeftine struje 25kw/h to je mesečno 750kw/h, 750+300 = 1050. Znači za TP ostaje samo 450kw/h. Tih 450x3(cop) =1350kw/30 dana = 45kw dnevno + 25kw iz akumulacije = 70kw dnevno na raspolaganju. Koga ovo može da zadovolji ovo je ok. Međutim malo je takvih objekata, uglavnom za kuće treba minimum 100 i više kw dnevno.
Ova kombinacija sa akumulacijom bi super išla sa bilo kojim drugim izvorom energije: čvrsto, pelet, gas....zato jer ne troše struju pa možeš i pojačati akumulaciju bez rizika da odeš u crvenu zonu. A ta akumulacija ti smanjuje skupi energent: gas ili pelet. Čim svane u radijatore pustiš keftinu vruću vodu i praktično greješ ma skuplji energent tek od podne :)
Ovo je moje laičko razmišljanje i ne mora biti ispravno.
[ tvrdoglavi @ 31.07.2019. 17:13 ] @
Razmisljanje ti je vrlo ispravno.
[ zoxor @ 31.07.2019. 19:33 ] @
Sto se tice akumulacije toplotnom pumpom po jeftinoj tarifi podrazumeva i njen pretezni rad nocu kad temperatura moze da bude osetno niza o dnevne sto moze osetno da narusi racunicu a pored toga uredjaj se forsira pri hladnijem vremenu koje realno skracuje vek trajanja uredjaja.
[ tihi2 @ 31.07.2019. 21:52 ] @
A da pređemo konkretno i na pare?
Cena gasa je 35.5din/m3 za 8.5kWh (kažu da je gas 9.5kWh, pa 90% iskorišćenost pećke i to je to).
Cena struje, plava zona VT=10.73 din/kWh i NT=2.68 dinkWh.
10kWh energije iz gasa košta 41.77din a iz struje VT=107.3din i NT=26.8din.
Očigledno je da ako TP ima COP > 2.6 isplativije je TP za vreme više tarife.
Noću gas nema nikakve šanse protiv struje. Čak je i običan grejač 1.6 puta jeftiniji. Ako TP ima najmanje COP=2 (a to ima čak i svaki kinez do -10*C) onda je to više od 3 puta jeftinije od gasa.
Ako postoji akomulacija, može se grejati strujom i TP. Ako se greje sa TP, onda samo do 50*C, preko toga (većina običnih) je običan grejač i grehota je maltretirati je. Da ne kažem da grejači 2x6kW koštaju 30evra a TP 150 puta više.
Tu je veći problem količina struje do crvene zone. Tu TP ima veliku porednost.

Ja imam TP, imam i gas a imam i akomulator od 1000 litara. A imam i kotao na loženje pa se dvorišni otpad, orezane voćke i čokoti lako polože.
Jedini je problem da li neko baš hoće da stalno menja sistem, uključije, isključuje i troši vreme na to. Da li me je zima koštala 50000 ili 55000din, meni nije tako važno.
[ Romel68 @ 02.08.2019. 14:55 ] @
Hm, kod akumulacije verovatno da ako upotrebimo 25kw/h za sklasištenje energije verovatno da ne možemo izvući svih 25 kw energije. Ako jedan akumulacioni bojler ima 1000 litara i neku temperaturu vode u sebi, ta temperatura nije ista u celom bojleru: dole je niža a gore viša. Kako pumpa počinje sa radom dolazi do sve intezivnijeg mešanja vode a time i spuštanja temperature vode koja zavisi od brzine mešanja sa hladnijom vodom. Predpostavljam da je četvorokraki ventil između akumulacije i potisnog voda pa će se time više vremena trajati akumulacija. Al ako se akumulacija puni samo na TP to je bačen novac na akumulaciju jer ta voda ne može biti toplija od 60 spepeni, pa kakva je to akumulacija!? Mislim da akumulacija nema smisla ako je temperatura vode ispod 60 stepeni a to ako pričamo o punjenja akumulatora iz struje onda može samo obični grejači kao kod bojlera i to postavljeni odozdo. Tihi kakva su tvoja iskustva?
[ tihi2 @ 02.08.2019. 17:18 ] @
Najveća ušteda je da se koristi TP za zagrevanje AT do 50*C a posle toga grejači. Naravno, to mi je bilo zanimljivo desetak dana i prestao sam da se zezam sa tim.
Kada da se uključe grejači je već ozbiljnije pitanje i zavisi od raspoložive struje do crvene zone, od gubitaka objekta i od spoljne temperature.

Režim koji kod mene radi je najsličniji automatici a radi mi posao i ne zahteva od mene ništa.

U kuću uvek ide temperatura iz AT. Ovo mi omogućava i da AT zagrevam loženjem kad imam vremena, volje i šta da položim..
Grejanje uključuje termostat u referentnoj sobi i tako se uključuje cirkulaciona pumpa.
AT od 1000 litara se greje toplotnom pumpom u režimu kada voda na dnu dostigne 40*C gasi se a pali se kada je na dnu 30*C. Samo kad je napolju manje od -10*C onda povećam režim na 45/35 a to se desi nekoliko dana za celu zimu kada je 3-4 dana uzastopno veliki minus.
Grejači (2x6kW) se pale tajmerom u 2-3 sata ujutru i rade do 6:55h. Za to vreme dostigne se 80*C u AT na dnu kada ih isključi termostat na AT.
Razlika temperature vode na dnu i vrhu AT (1.5m visinske razlike) je 5*C kada se ne troši već samo greje pomoću AT ili grejača.

Dakle, režim je da TP uvek radi i održava AT na 40/30*C a kada se u 3h upale grejači oni povećaju temperaturu u AT preko 40*C pa se TP ni ne pali dok ne padne temperatua u AT na 30*C a to je oko 13-14 časova. Ujutru je kuća zagrejana i AT pun tople vode.

Moglo bi tu još da se iscedi iz suve drenovine, npr. da se tera TP do 50*C pa da do 2h ujutru zagreje AT na 50*C pa da se posle upale grejači ali to bi tražilo da ja menjam režim rada TP i pravi mi obavezu.

Treba imati u vidu važnu stvar da se za vreme grejanja AT istovremeno i izvlači voda tj greje objekat. Pa noću, ako je 0*C jedan gejač od 6kW greje AT a drugi zapravo greje kuću (gubici su mi 12kWh na -20*C) jer se toliko energije izvuče za održavanje temperature u kući. Iako su mi grejači 2x6kW u akomulatoru toplote korisna energija koja mu diže temperaturu je samo pola od toga. Za januar za moj slučaj znači da grejači rade 6-7 sati dnevno a to već može da zađe u crvenu tarifu i pored dva brojila.
[ mali genije @ 02.08.2019. 21:11 ] @
Citat:
ZoranObradovic:
Citat:
zoxor:
Za 800 eur grejem svoju kucu 4 zime 😁


Da li na PP može broj mobilnog ili adresa, da popijemo kafu i vidim kuću?

Svrati i u kafe ZEN i oni greju staklenu bastu na isti nacin :-)
[ grejanjenadrva @ 06.08.2019. 17:02 ] @
Pozdrav ekipa. Ove sam godine u totalnoj rekonstrukciji kuce i planiram da ubacim toplotnu pumpu. Treba mi vase misljenje i iskustvo koju da odaberem. Imam okvirno oko 180m2 podnog grijanja u kuci i dogradjenog prostora cca 20m2-2 radijatora za garaze cisto da smlaci garazu. Izolacija je 12cm plus pvc stolarija. Sta mi vi preporucujete da uradim. Stavio bih i bojler za sanitarnu vodu 200l
[ SG kamikaza @ 07.08.2019. 14:48 ] @
Pozdrav

Jesi možda nešto već gledao, tražio neke ponude?
Gde se nalaziš lokacijski?
Kakvi su vremenski uslovi zimi?
O kakvom tipu tp si razmišljao?
[ grejanjenadrva @ 07.08.2019. 14:55 ] @
Gledao sam tp tipa vazduh voda fujitsu ili mitsubishi. Ali evo sada gledam i ovu vaillantovu, izgleda zanimljivo. Prvobitno sam gledao tp fujitsu visokotemperaturnu koja grije do 65 stepeni ali tada sam bio u planu da imam 70m2 radijatora ali sam odustao pa uradio podno. Znaci samo imam 2 radijatora za garaze. Ja sam u Tuzli, i zime su pretezno -7 do -12 u decembru i januaru iako je bilo slucajeva da je bilo i -22.
[ tvrdoglavi @ 07.08.2019. 18:34 ] @
napravio bi gresku da si uradio sa visokom temperaturom jer se tu ubije cop katastrofalno.
ja bih izbegao vaillanta, fujitsu 14kw ce ti biti sasvim dovoljna, za mitsu pretpostavljam isto, to odluci u zavisnosti od cene.
[ grejanjenadrva @ 08.08.2019. 07:02 ] @
Hvala na odgovoru, znaci predlazes da uzmem niskotemperaturnu fujitsu 14kw. Reci mi da li je problem da se tp poveze u sam svoj majstor izvedbi. Jer ovde traze bar za mene ogromne cifre za povezivanje. Ima li nesto sto treba da gledam prilikom povezivanja ako odlucim sam da to spojim. Hvala
[ tvrdoglavi @ 08.08.2019. 07:24 ] @
Vodeni deo mozes. Freonski ne preporucujem bili kakvu igrariju.
[ grejanjenadrva @ 08.08.2019. 09:08 ] @
Tvrdoglavi hvala na odgovoru. A reci mi molim te zar tp ne dodje napunjena sa freonom. Udaljenost jedinica je mozda maksimalno 4metra jedna od druge. Zar nije dovoljno samo vakumiranje. Ili ako vec treba dopunjavati freon to vec nije posao za mene.
[ tvrdoglavi @ 08.08.2019. 09:46 ] @
Kod fujitsu je minimum 5m instalacije. Za mitsu ne znam koliko je. Pumpa dodje napunjena ali pertlovanje i vakumiranje se mora odraditi kvalitetno. Mislim da par stotina eur razlike na 5000 vrednoat uredjaja ne treba stedeti.
[ sunfan @ 08.08.2019. 10:18 ] @
Ako sam dobro ukapirao, čoveku se nudi kao resenje TP od 5-6000 € za 70m2 stambenog prostora (podnog grejanja). Mashallah !!!

Toliko je para dao APOKALIPSO za 250 + m2.

Pošto si iz Tuzle , kontaktiraj člana APOKALIPSO.

[ tvrdoglavi @ 08.08.2019. 10:28 ] @
U pitanju je 200m2
[ grejanjenadrva @ 08.08.2019. 10:34 ] @
U pitanju je 200m2, 180m2 podnog plus 20-ak m2 garaze radijatorsko grijanje, tacnije 2 radijatora. U planu je i bojler od 200l za sanitarnu vodu. Kao sto mi je predlozio tvrdoglavi fujitsu cu vjerovatno i uraditi. Svi hvale tog proizvidjaca i mitsubishi.
[ sunfan @ 08.08.2019. 10:53 ] @
Izvinjavam se
[ grejanjenadrva @ 11.08.2019. 17:00 ] @
Opet ja sa pitanjem. Kolika se okvirna potrosnja moze ocekivati za mjesec ili za sezonu recimo na 24°C. Ima li neko slicnu kvadraturu da moze iznijeti podatke. Jer ovi prodavaci sto prodaju tp tvrde da je potrosnja 0.40 do 0.50 evra po m2 za mjesec dana.
[ tvrdoglavi @ 11.08.2019. 17:42 ] @
Po ceni struje u srbiji je oko 2e po m2 za sezonu sa valjanom izolacijom.
[ tihi2 @ 11.08.2019. 18:05 ] @
Bas tako. Kod mene je 2.04 evra/m2 za celu sezonu.
[ grejanjenadrva @ 11.08.2019. 18:42 ] @
Znaci okvirno za mojih 200m2 hajde recemo 500 evra za citavu sezonu od 7 mjeseci. To je super ako je tako. Hvala na odgovorima
[ Mimica26 @ 01.09.2019. 06:10 ] @
Mi smo u fazi gradnje kuce i odlucili smo se Za podno grejanje i toplotnu pumpu.
Prostor ima svojih specificnosti. Donji sprat (50kvm) je vec opremljen radijatorima i 2 inverter klime, a gornji tek gradimo (90kvm)
Suprug bi da sve povezemo na toplotnu pumpu.
1. Firma je predlozila da i gore stavimo radijatore, ili da gornji i donji sprat ostavimo odvojene.
2. Firma je predlozila da se na donji nivo ubaci jos rebara, gore da ide podno i da imamo termostat gde se pusta koliko stepeni (dole 60, gore 30-35)
3. Firma je predlozila da dole ubacimo jedan fankoil, gore standardno podno i da pustamonu radijatore 40stepeni od pocetka hladnijih dana (ako sam dobro shvatila) plus taj fenkoil i kao bice toplo.
Takodje smo dobili 2 ponude
1. verasati II + 14kw TP (cena pumpe 494000rsd sa pdv-om)
2. TP Vaillant 11500evra

Treba mi savet o ovim opcijama koje su firme navele.
Druga stvar je koju pumpu izabrati, razlika u ceni je ogromna, a li je i opravdana?
[ tvrdoglavi @ 01.09.2019. 06:51 ] @
Uz duzno postovanje prema firmi, meni se tu skoro nista ne dopada. U predlozenom
[ @ 01.09.2019. 09:28 ] @
Je l moze objasnjenje?
[ tvrdoglavi @ 01.09.2019. 12:29 ] @
Ima tu dosta detalja. Sustina je da bih sve sveo na jednu temperaturu vode na nivo podnog a radijatore povecao da udju u taj rezim. Jedino tako ce vazduh voda pumpa biti iskoriscena na pravi nacin i dobiti najbolje korisno dejstvo. Sve ostalo sto su predlozili ubija cop. Za neki konkretniji predlog bih morao videti objekat i trenutno stanje bar na skici.
[ idm @ 18.09.2019. 11:04 ] @
Poštovani forumaši MOŽE LI SE KOMPRESOR MANEUROP MT 125 HU 4D VE koristiti za toplotnu pumpu voda-voda ? Ako može kolika toplotna snaga bi se mogla dobiti sa ovim kompresorom recimo kada bi se voda grejala na 50 stepeni ? Inače kompresor koristi freon R22
[ scroll @ 18.09.2019. 20:20 ] @
Odprilike izmedu 35kw i 40kw, moze da bude i dosta manje i mozda i malo vise zavisi od jos nekih parametara.
[ idm @ 19.09.2019. 09:12 ] @
scroll , zahvaljujem se na odgovoru.
[ idm @ 19.09.2019. 21:30 ] @
Pozdrav scroll, pokušavam na internetu da nađem podatke o rashladnom kapacitetu za kompresor Daikin JT 170 G - KYE , medjutim neuspevam. Da li možda znaš koliko kW toplotne energije bi se moglo dobiti sa ovim kompresorom u toplotnoj pumpi voda-voda ?
[ gosabgd @ 21.09.2019. 16:22 ] @
Pitanje za sve forumase o ovakvom spoju TP , Proizvod: "Mitsubishi Heavy Industries"
Model: SRC 71 ZR-S ,unutra frfeon voda izmenjivac,elektronika koja vodi i jos termostat.
moje konkretno pitanje da li je ovo dobra prica da li je oklop hidro modula ,pumpa i ekspanziona posuda jedino sto nedostaje
[ mali genije @ 21.09.2019. 16:47 ] @
Citat:
idm:
Pozdrav scroll, pokušavam na internetu da nađem podatke o rashladnom kapacitetu za kompresor Daikin JT 170 G - KYE , medjutim neuspevam. Da li možda znaš koliko kW toplotne energije bi se moglo dobiti sa ovim kompresorom u toplotnoj pumpi voda-voda ?

-4.9kw 380V
-8,3A
-15,7kw rashladnog kapaciteta
- :-)
[ idm @ 21.09.2019. 16:52 ] @
mali genije , zahvaljujem na odgovoru .
[ mali genije @ 21.09.2019. 16:57 ] @
idm...A pivo? :-)
[ mali genije @ 21.09.2019. 16:58 ] @
Citat:
gosabgd:
Pitanje za sve forumase o ovakvom spoju TP , Proizvod: "Mitsubishi Heavy Industries"
Model: SRC 71 ZR-S ,unutra frfeon voda izmenjivac,elektronika koja vodi i jos termostat.
moje konkretno pitanje da li je ovo dobra prica da li je oklop hidro modula ,pumpa i ekspanziona posuda jedino sto nedostaje

;-) 2xToshiba RAV digital inverter

[ Vlaja 011 @ 12.10.2019. 18:13 ] @
mali genije

Može li više detalja o toj lepotici -2xToshiba RAV digital inverter-
koju površinu greja, koji su modeli i cene tih spoljašnjih jedinica
i celog sistema?
[ mali genije @ 13.10.2019. 08:05 ] @
Citat:
Vlaja 011: mali genije

Može li više detalja o toj lepotici -2xToshiba RAV digital inverter-
koju površinu greja, koji su modeli i cene tih spoljašnjih jedinica
i celog sistema?

Mislim da greje oko 1200m2 stambeni objekat na dedinju,kad je bas preveliki minus ima podrsku el. kotla 12kw.
Za cenu nemam info trenutno
[ tihi2 @ 24.11.2019. 10:20 ] @
Na cevi od TP mi se zaglavio termostatski ventil u položaju zatvoreno. Celo leto je bio u položaju otvoreno jer je crko motor (sad razmišljam možda i nije nego je ventil zekio). Ne znam dal je radio kako treba od kako je počela sezona.
Ima li neka tehnika da se iglica razradi ili da menjam sutra (svakako ću da kupim novi al možda ne moram da delimično ispuštam vodu iz rezervoara i pravim sebi pola dana posla). Kuckanje ne pomaže.
[ Gavara @ 24.11.2019. 14:30 ] @
Probaj da WD sprej poprskaš odgore na iglicu. Sačekaj 5 min i špic kleštima probaj da je povučeš na gore.
Tako bar rešavam kada obični termostatski zalepe na radijatorima
[ mali genije @ 24.11.2019. 18:29 ] @
Citat:
tihi2:
Na cevi od TP mi se zaglavio termostatski ventil u položaju zatvoreno. Celo leto je bio u položaju otvoreno jer je crko motor (sad razmišljam možda i nije nego je ventil zekio). Ne znam dal je radio kako treba od kako je počela sezona.
Ima li neka tehnika da se iglica razradi ili da menjam sutra (svakako ću da kupim novi al možda ne moram da delimično ispuštam vodu iz rezervoara i pravim sebi pola dana posla). Kuckanje ne pomaže.

Treba da se kuca jagnjecom pleckom :-)
[ tihi2 @ 24.11.2019. 21:41 ] @
Hvala momci.
Naprskao i nema efekta. Skoro sam siguran da je radilo od početka grejne sezone.
Svakako mi nije sigurno pa ću probati sutra da zamenim.

Čuo sam da je dobro udarati ćevapima, pljeskavicom a i karađorđe nije loš kad te nešto... probamo prvom prilikom.
[ neznam nisam odavde @ 26.11.2019. 09:57 ] @
Dali neko ima praktično iskusto u programiranju i korištenju dixell ic 121 cx ?
[ SG kamikaza @ 26.11.2019. 10:32 ] @
Imam ja.
Gde je zapelo?
[ neznam nisam odavde @ 26.11.2019. 12:34 ] @
nije zapelo nego eksperementišem sa samootapanjem molio bih da podelite iskustvo koje imate.Sad vidim da smo se već dopisivali molim pogledajte poštu.
[ scroll @ 06.12.2019. 16:07 ] @
[ scroll @ 16.12.2019. 17:39 ] @
Slike su od tp sa 6 sondi 35m direktno zemja freon 2 kompresor 8 expanzioni ventil 6 za grejanje 2 hlađenje . Zamenjeni izmenjivaći freon voda i cevi za vodu sa fi22 na fi28. stavjeni veči izmenjivači za 0,4m2 . Sada je razlika teperature ulaza i izlaza vode u gejanju 10c stepeni a pre je bio 7c. protok je za malo i veći.
[ mali genije @ 16.12.2019. 19:42 ] @
Dobro si ga upakovao,koliki je precnik cevi za sonde,Na neuri su 8mm i radi sa R290
[ scroll @ 16.12.2019. 20:17 ] @
Jedna strana 8mm druga 12mm.
[ mali genije @ 16.12.2019. 21:18 ] @
Sifon na kraju?
[ scroll @ 17.12.2019. 07:01 ] @
Nema sifona,
[ Goranto @ 24.12.2019. 22:35 ] @
TP voda-voda.Podzemna voda 14°C,ona digne na 50°C i to je COP 3-4.Ako bi imao vodu 30-35°C na koju bi je temperaturu digla uz koji COP.
[ tihi2 @ 25.12.2019. 06:45 ] @
Kad bi se COP tako računao voda bi bila 150*C. Baš vruća voda... ali tako se ne računa i COP je nešto sasvim drugo.
[ Grada22 @ 25.12.2019. 07:09 ] @
Citat:
Goranto:
[/guote]TP voda-voda.Podzemna voda 14°C,ona digne na 50°C i to je COP 3-4.


Ovo je kao kad nase 'meteroloskinje' sa raznih televizija kazu:
"Danas je bilo plus 10c a sutra se ocekuje duplo visa temperatura - plus 20c"
(Duplo od 10c je blizu 300c, sprzilo bi sve zivo na zemlji..)

Goranto, sta ti bi ??
[ Goranto @ 25.12.2019. 07:19 ] @
Pitam jer ne znam.Šta bi se dobilo na izlazu sa ulaznom vodom od 30°C.
[ SG kamikaza @ 25.12.2019. 07:38 ] @

U bivšoj firmi je ulazna voda na bunarskoj strani bila 27-28°. Grejala se do 45°,na potisnoj ka potrošačima.
TP su rađene po narudžbini pa nema nekih "zvaničnih" merenja COP-a, ali bi u tim uslovima trebalo da sa istom snagom kompresora ostvaruje veći kapacitet grejanja.
Neka me ispravi neko ako grešim.
[ Grada22 @ 25.12.2019. 07:40 ] @
@Goranto
Ma, druga recenica je razumljiva, pitanje je ok.

Moj post se odnosi na prvu recenicu i zakljucak da je to COP 3-4.
Uverio si me odavno da znas puno stvari pa me ovo sacudilo..
[ Goranto @ 25.12.2019. 08:18 ] @
Citat:
SG kamikaza: Grejala se do 45°,na potisnoj ka potrošačima.


Moglo je do 60°C ??
[ mali genije @ 25.12.2019. 08:52 ] @
Citat:
Goranto: Moglo je do 60°C ??

Moglo je i do 70 ali zasto?
Citat:
SG kamikaza: U bivšoj firmi je ulazna voda na bunarskoj strani bila 27-28°. Grejala se do 45°,na potisnoj ka potrošačima.
TP su rađene po narudžbini pa nema nekih "zvaničnih" merenja COP-a, ali bi u tim uslovima trebalo da sa istom snagom kompresora ostvaruje veći kapacitet grejanja.
Neka me ispravi neko ako grešim.

Evo da te ispravim da ne gresis ;-)///tu ostaje problematika povrsine razmene toplote,hladjenja kompresora.....itd
[ SG kamikaza @ 25.12.2019. 11:59 ] @
Protoci na obe strane....
Kontam ja to, samo ne mogu da mu pretocim to u brojke koje ga zanimaju.
Inace, hvala na objasnjenju 😉

Mislim da njega više zanima sta se desava sa istom TP u dva slučaja koje je opisao.
[ Goranto @ 25.12.2019. 20:18 ] @
Nemožete da zamislite koju sam glupost smislio.Perpetummobile.Na vreme sam stao da se ne smejete!
Gledao sam temperaturu nezavisno od energije.Da ne pričam….
[ SG kamikaza @ 25.12.2019. 20:27 ] @
Ispričaj, sta ima veze.
Ima nas jos koji su imali svakakvih "ideja". 😁
[ Goranto @ 25.12.2019. 20:36 ] @
Navuko si me na tanak…
Zamislio sam tri AT od po 1000l.Jedan je na 60°C i on se troši a ova druga dva se nadopunjuju jedan iz drugog,preko TP,dok stignu na red za potrošnju.Što bi bilo uživancija a Ja smislio!!!Nobel…
[ mali genije @ 25.12.2019. 20:57 ] @
Citat:
Goranto: Navuko si me na tanak…
Zamislio sam tri AT od po 1000l.Jedan je na 60°C i on se troši a ova druga dva se nadopunjuju jedan iz drugog,preko TP,dok stignu na red za potrošnju.Što bi bilo uživancija a Ja smislio!!!Nobel…

Kolika temp. vode ti ide u radijatore?
[ Goranto @ 25.12.2019. 21:09 ] @
Sada 45-50°C.Na +4-5°C spoljne.U minusima oko 60.
[ mali genije @ 25.12.2019. 21:43 ] @
Citat:
Goranto: Sada 45-50°C.Na +4-5°C spoljne.U minusima oko 60.

Aj da ne lupas glavu dalje;-)...50-60c je razlike 10c...znaci imas jako malo akumulirane korisne energije da bi to imalo smisla..
Laicki receno colovna pumpa 25/6 ti ohladi akumulaciju za pola sata otprilike....bolje baci lovu na izolaciju nego na akumulaciju.....
[ neznam nisam odavde @ 07.01.2020. 09:17 ] @
Tihi molim pogledajte privatne poruke
[ uwawa @ 08.01.2020. 11:48 ] @
Pozdrav svim forumasima , i sve najbolje u Novoj godini.
Forum pratim od samog pocetka i dosta mi je pomogao da se odlucim za grejanje na TP.
Pitanje : Da li neko ima TP Meeting MD30D ? Imam problem sa pumpom nerdi kako bi trebalo , kako je radila .
[ SG kamikaza @ 08.01.2020. 12:29 ] @
Pokušaj opisati šta se dešava, lakše će se doći do rešenja problema ako ga ima.
[ tihi2 @ 08.01.2020. 13:31 ] @
Ja imam MD50. Šta je problem?
[ uwawa @ 08.01.2020. 14:00 ] @
Puno pozdrava za vas tihi2, culi smo se pre dve godine pomogli ste mi oko podesavanja ekspanzionog ventila.
Nepostize mi zadatu temp.vode, pokazuje mi stalno 62 stepena otvorenost ekspanzionog ventila. Jel moguce da je ventil zaglavio ?
Mislim da ugao treba da bude mnogo manji prilikom grejanj ili gresim ?

[Ovu poruku je menjao uwawa dana 08.01.2020. u 15:13 GMT+1]
[ mali genije @ 08.01.2020. 14:48 ] @
Citat:
uwawa: Puno pozdrava za vas tihi2, culi smo se pre dve godine pomogli ste mi oko podesavanja ekspanzionog ventila.
Nepostize mi zadatu temp.vode, pokazuje mi stalno 62 stepena otvorenost ekspanzionog ventila. Jel moguce da je ventil zaglavio ?
Mislim da ugao treba da bude mnogo manji prilikom grejanj ili gresim ?

[Ovu poruku je menjao uwawa dana 08.01.2020. u 15:13 GMT+1]

Ovako na nevidjeno da ti je slab uredjaj,,tj.pao mu kapacitet
[ tihi2 @ 08.01.2020. 15:24 ] @
Parametar p5 određuje granicu zatvorenosti ventila a A9 trenutno stanje.
62 stepena je potpuno otvoren ventil.
[ uwawa @ 08.01.2020. 16:18 ] @
Na A9 i ocitavam 62 stepena , a p5 je stavljeno na 9 stepeni. Trenutno TP neradi i na A9 stoji 62 stepena.
Kako moze da joj opadne kapacitet ?
Greje se 75 kvadrata , od sledece zime jos 75. Pumpa je 12kw.
[ mali genije @ 08.01.2020. 16:32 ] @
Citat:
uwawa: Na A9 i ocitavam 62 stepena , a p5 je stavljeno na 9 stepeni. Trenutno TP neradi i na A9 stoji 62 stepena.
Kako moze da joj opadne kapacitet ?
Greje se 75 kvadrata , od sledece zime jos 75. Pumpa je 12kw.
Citat:
uwawa: Na A9 i ocitavam 62 stepena , a p5 je stavljeno na 9 stepeni. Trenutno TP neradi i na A9 stoji 62 stepena.
Kako moze da joj opadne kapacitet ?
Greje se 75 kvadrata , od sledece zime jos 75. Pumpa je 12kw.

Nisi rekao da pumpa ne radi.kod pojedinih uredjaja ekspanzioni stoji otvoren dok se uredjaj ne startuje..
Padom spoljne temperature opada kapacitet.jos kad su u kombinaciji magla i temp.oko 0 onda je bas katastrofa
[ uwawa @ 08.01.2020. 16:45 ] @
Pumpa radi , postigla je zadatu temperaturu pa je stala. Zadata 31 stepen, povratni vod.
[ tihi2 @ 08.01.2020. 17:16 ] @
Kad TP ne radi onda je izjednačen pritisak, ventil je otvoren u ugao je 62 stepena. Tako treba.
Kad se upali TP onda pogledati kakav je ugao, sigurno je manji inače ne bi uopšte grejala.
Pogledati još i A3 (temperturu freona na izlazu kompresora) i A5 (temperatura izlazne vode).

Kapacitet opada kad oslabi kompresor, za taj kompresor verovatno posle 3 zime...
[ mali genije @ 08.01.2020. 17:31 ] @
Citat:
tihi2: Kad TP ne radi onda je izjednačen pritisak, ventil je otvoren u ugao je 62 stepena. Tako treba.
Kad se upali TP onda pogledati kakav je ugao, sigurno je manji inače ne bi uopšte grejala.
Pogledati još i A3 (temperturu freona na izlazu kompresora) i A5 (temperatura izlazne vode).

Kapacitet opada kad oslabi kompresor, za taj kompresor verovatno posle 3 zime...

Opa evo ga ko poznaje materiju...ja bi da se prijavim kod tebe na praksu ako moze??;-)
[ uwawa @ 08.01.2020. 17:47 ] @
Trenutno A3 36 stepeni , ranije bilo 55-60 .
A5 32 stepena
A9 pokazuje 62 trebalo bi oko 10-14 ,nije jako hladno.
Kompresor je Copelandov ili Panasonic , e ako je oslabio ...
Nesto zeza, nije mi jasan taj ugo od 62 kao da je zaglavljen ili displej nepokazuje dobro.




[Ovu poruku je menjao uwawa dana 08.01.2020. u 19:14 GMT+1]
[ tihi2 @ 09.01.2020. 00:09 ] @
62stepena je previše i to ne valja. Zato i ne može da zagreje više od 36*C. Mora majstor da vidi šta je sa ekspanzionim ventilom.
A9 treba da ima vrednost koja je podešena na p5 (a ne 10-14).

Citat:
mali genije:
Citat:
tihi2: Kad TP ne radi onda je izjednačen pritisak, ventil je otvoren u ugao je 62 stepena. Tako treba.
Kad se upali TP onda pogledati kakav je ugao, sigurno je manji inače ne bi uopšte grejala.
Pogledati još i A3 (temperturu freona na izlazu kompresora) i A5 (temperatura izlazne vode).

Kapacitet opada kad oslabi kompresor, za taj kompresor verovatno posle 3 zime...

Opa evo ga ko poznaje materiju...ja bi da se prijavim kod tebe na praksu ako moze??;-)

Ne može svako biti (mali) genije... postoji sam jedan.
[ uwawa @ 09.01.2020. 09:02 ] @
Moze preporuka za majstora ili servis ? Moze i pp .
[ uwawa @ 10.01.2020. 19:28 ] @
Problem sa TP resen , ispao senzor za mernje temperature iz lezista. Sada ekspanzioni ventil radi .
[ tihi2 @ 10.01.2020. 23:46 ] @
Uraaaa. Al ga opravi, svaka ti čast.
[ uwawa @ 11.01.2020. 15:50 ] @
Znao sam da ce biti nesto od mene jednog dana :)
Pitanje za tihog2 , koliko vam je namesten parametar P1 (cycle of electric expansion valve regulationg , 20-180 s), hvala unapred!
[ tihi2 @ 11.01.2020. 19:50 ] @
Meni je p1=60 a vidim da je preporuka 30. Smanjio sam sad na 30, ne znam zašto je bilo 60.
To je vreme kada zatvara ventil, 60 je možda presporo, mada to nema prevelike veze.
[ mali genije @ 11.01.2020. 20:06 ] @
Citat:
tihi2
To je vreme kada zatvara ventil, 60 je možda presporo, mada to nema prevelike veze.
Sto brze zatvori pre ce uredjaj poceti da greje,stavi na 20
[ uwawa @ 11.01.2020. 20:13 ] @
P1 je fabricki setovan na 60s , i ja sam stavio na 30s i nesto mi to sporo zatvara zato sam i pitao na koliko ste stavili P1.
Mozda je tako radio i ranije samo nisam pratio , dok se nije pojavio problem :).

[Ovu poruku je menjao uwawa dana 11.01.2020. u 21:36 GMT+1]
[ tihi2 @ 11.01.2020. 22:45 ] @
Onda je bilo p1=60 jer to nisam dirao.
[ ljubisa.vladic @ 20.01.2020. 10:19 ] @
Nov sam korisnik i zamolio bih za stručnu pomoć. Imam TP Midea 16 split sistem, koristim je već 5 godinu i zadovoljan sam. U sprezi je sa podnim grejanjem.
Nije inverter već on/off. Po postizanju zadate temeprature (može se setovati u opsegu 45-50) se gasila na 2-3 minuta. Ne znam koja joj je logiku gašenja i ponovnog paljenja, ima mogućnost setovanja dt 2-5 C, fabrički je podešena na 2 i nisam primetio nikakve promene kada je na nekoj drugoj vrednosti.

Dobio sam pred ovu sezonu savet da ugradim bafer kako bih sačuvao kompresor u smislu manjeg broja idključenja. Ugradio sam bafer 300L i u njemu dodao el.grejač 9kW kao backup.
Međutim nisam primetio nikakve boljitke, pro višim spoljnim temp od 5C se po dostizanju zadate temp gasi i ostaje 2-3 minuta ugašena kao i ranije. Jedino što sada moram da prvo ugrejem bafer pa tek onda kreće grejanje instalacije i tak pomeraj mogu da koristim po gašenju TP jer nekih 45min mogu da nastavim sa grejanjem poda.
Prvo pitanje je oko tog bafera da li ima nekih predloga kako da se njegovo prisustvo odrazi na vreme rada kompresora?

Drugo pitanje je što pri temp od 0 C pa naniže uz veliku vlažnost imam problem sa defrostom koji ne uspeva da otopi led, spoljna jednica je okovana ledom i u tim uslovima ne može da mi da višu temp od 38-40C.
Komšija do mene ima istu TP ali inverter, spoljan jedinica ugrađena na sličnoj poziciji ali njemu se poptupno otopi led.
Da li je problem što je kondenzator moje TP opasan mrežicom na koju se uhvati led i praktično ostaje na njoj. Komšijina nema tu mrežicu i led je direktno na saću grejača?
Da li ću imati rezultat ako je skinem?
Hvala i pozdrav
[ gosabgd @ 23.01.2020. 09:03 ] @
Da li neko zna(ima iskustva) da li u baferu treba da bude veca temperatura vode nego sto ide u pod ili je naprimer 45 stepeni sasvim dovoljno a u pod ide 37/38.tacnije kako je najbolje iskoriscena TP
[ tihi2 @ 23.01.2020. 14:26 ] @
Citat:
ljubisa.vladic:Nov sam korisnik i zamolio bih za stručnu pomoć. Imam TP Midea 16 split sistem, koristim je već 5 godinu i zadovoljan sam. U sprezi je sa podnim grejanjem.
Nije inverter već on/off. Po postizanju zadate temeprature (može se setovati u opsegu 45-50) se gasila na 2-3 minuta. Ne znam koja joj je logiku gašenja i ponovnog paljenja, ima mogućnost setovanja dt 2-5 C, fabrički je podešena na 2 i nisam primetio nikakve promene kada je na nekoj drugoj vrednosti.
2 stepena je povratna voda hladnija kod podnog, kod radijatorskog oko 5*C. Kad se stavi više, ostaće duže ugašena.
Citat:
ljubisa.vladic:Dobio sam pred ovu sezonu savet da ugradim bafer kako bih sačuvao kompresor u smislu manjeg broja idključenja. Ugradio sam bafer 300L i u njemu dodao el.grejač 9kW kao backup.
Međutim nisam primetio nikakve boljitke, pro višim spoljnim temp od 5C se po dostizanju zadate temp gasi i ostaje 2-3 minuta ugašena kao i ranije. Jedino što sada moram da prvo ugrejem bafer pa tek onda kreće grejanje instalacije i tak pomeraj mogu da koristim po gašenju TP jer nekih 45min mogu da nastavim sa grejanjem poda.
Prvo pitanje je oko tog bafera da li ima nekih predloga kako da se njegovo prisustvo odrazi na vreme rada kompresora?

Sa baferom svakako treba povećati onih 2 stepena na 5 ili čak 8 (ja imam bafer od 1000l i razlika mi je 10*C). Drugo pitanje je gde merač stoji. Trebao bi da stoji na ulasku povratne vode u bafer.
Citat:
ljubisa.vladic:Drugo pitanje je što pri temp od 0 C pa naniže uz veliku vlažnost imam problem sa defrostom koji ne uspeva da otopi led, spoljna jednica je okovana ledom i u tim uslovima ne može da mi da višu temp od 38-40C.
Komšija do mene ima istu TP ali inverter, spoljan jedinica ugrađena na sličnoj poziciji ali njemu se poptupno otopi led.
Da li je problem što je kondenzator moje TP opasan mrežicom na koju se uhvati led i praktično ostaje na njoj. Komšijina nema tu mrežicu i led je direktno na saću grejača?
Da li ću imati rezultat ako je skinem?
Hvala i pozdrav
Treba povećati vreme defrosta i njegovu temperaturu. U uputstvu treba videti koji su to parametri i po kom kriterijumu se uključuje defrost.
Kod moje je defrost vremenski (na svakih 45 minuta-podesivo), i traje najviše 10 minuta ili ako se dostigne temperatura saća 35*C (fabrički je bilo 20*C a to je bilo nedovoljno jer se ne otopi sav led).


[ Gorantattoo @ 11.02.2020. 11:49 ] @
Pozdrav, potrebna mi je mala pomoc. Planiram da pravim potkrovlje (150kv) i da stavim tp verovatno mitsubishi zubadan 14kw,ili ako imate bolji predlog. Hteo sam podno grejanje, ali onda nemam reseno hladjenje. Da bih hladio treba da stavim niskotemperaturne radijatore ili zidne fan coile. Da li se isplati stavljati i podno i fanove ako moze da se greje i na fanovima? Koje su vase preporuke i koje su prednosti i mane? I jos jedno pitanje: kako mogu da resim sanitarnu vodu ako ce razmak od kupatila i unutrasnje jedinice biti bas velik. Trebace mnogo vode da se ispusta da bi stigla topla voda?

Ili na sve to da stavim split inverter klimu koja je mnogo laksa za instalaciju i jeftinija 🤔

[Ovu poruku je menjao Gorantattoo dana 11.02.2020. u 14:38 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 11.02.2020. 15:22 ] @
Citat:
Gorantattoo: Pozdrav, potrebna mi je mala pomoc. Planiram da pravim potkrovlje (150kv) i da stavim tp verovatno mitsubishi zubadan 14kw,ili ako imate bolji predlog. Hteo sam podno grejanje, ali onda nemam reseno hladjenje. Da bih hladio treba da stavim niskotemperaturne radijatore ili zidne fan coile. Da li se isplati stavljati i podno i fanove ako moze da se greje i na fanovima? Koje su vase preporuke i koje su prednosti i mane? I jos jedno pitanje: kako mogu da resim sanitarnu vodu ako ce razmak od kupatila i unutrasnje jedinice biti bas velik. Trebace mnogo vode da se ispusta da bi stigla topla voda?

Ili na sve to da stavim split inverter klimu koja je mnogo laksa za instalaciju i jeftinija 🤔

[Ovu poruku je menjao Gorantattoo dana 11.02.2020. u 14:38 GMT+1]


pod 1, ovo poslednje sto si stavio poslednje je najpametnija opcija, a nista skuplja od instalacije fan coil aparata. grejanje na fancoile je po mom misljenju budalastina, jer instaliras toplotnu pumpu i vodenu instalaciju a opet imas duvalicu, ako hoces duvalice uradis direktno bez vodenog dela. mnogo je jeftinije. cak mislim da ce split duvalica imati bolji cop nego fan coil sa tp u isto objektu.

pod 2, podno grejanje ima najbolje rezulate na grejanju toplotnom pumpom jer su copovi veci nego kod ostalih vrsta grejnih tela,jer kad polazna temp vode raste cop pada, a na podnom je najmanja temp. i ako si vec imao u planu onda tako izvedi neces pogresiti

pod 3, za sanitarnu vodu nisi bio precizan, ako si mislio da grejes samo toplotnom pumpom bez rezervoara sanitarne vode onda je to neizvodljivo, moras imati minimum 150 litara rezervoar ( a pozeljno je i veci) da bi imalo smisla instalacija sanitarne vode. uz to se vodi i recirkulacioni vod od mesta gde je rezervoar do svih tocenih mesta i stavlja se cirkulaciona pumpa za sanitarnu vodu da bi imao stalno toplu vodu kad otvoris slavinu. ceo taj sistem sa rezervoarom, automatikama koje idu uz tp i ostalo poprilicno kostaju, pitanje je gde je matematika, mada najvise se isplati kad na toplotnu pumpu grejes nesto leti, vodu, bazen ili slicno, tad su copovi ogromni. to u principu zavisi od kolicine potrebene tople vode.
[ krsi5 @ 17.02.2020. 17:53 ] @
Pozdrav,

Zivim u Beogradu u vertikali kuce sa tri etaze, dva sprata i potkrovlje (170m2). Ove godine renoviram kompletno dve etaze i skidam predhodnu mrezu za grejanje, postavljam novu mrezu i planiram ugradnju TP. Tu imam jednu dilemu. Iz onoga sto sam procitao na ovim stranama razumeo sam da je tp efikasnija sa podnim grejanjem jer se voda zagreva na nizu temperaturu nego sa radijatorima. Znate li mozda kolika je to od prilike razlika u efikasnosti podno vs radijatori? Ukoliko nije znacajna ja bih radije isao sa radijatorima jer mi to omogucava da instaliram parket u vecem delu kuce.
Cuo sam da postoje neki novi dvoslojni ili troslojni parketi koji navodno mogu da idu sa podnim grejanjem ali ne bih sa tim da eksperimentisem.

Sto se tice same pumpe razmatrao sam proizvode Mutsubishi Heavy Industries i Mitsubishi Electric. Znate li postoji li mozda neka razlika u kvalitetu proizvoda ova dva proizvodjaca i koji je bolja opcija ( FDC 100 VSX vs Zubadan).



[ tvrdoglavi @ 17.02.2020. 18:07 ] @
Citat:
krsi5: Pozdrav,

Zivim u Beogradu u vertikali kuce sa tri etaze, dva sprata i potkrovlje (170m2). Ove godine renoviram kompletno dve etaze i skidam predhodnu mrezu za grejanje, postavljam novu mrezu i planiram ugradnju TP. Tu imam jednu dilemu. Iz onoga sto sam procitao na ovim stranama razumeo sam da je tp efikasnija sa podnim grejanjem jer se voda zagreva na nizu temperaturu nego sa radijatorima. Znate li mozda kolika je to od prilike razlika u efikasnosti podno vs radijatori? Ukoliko nije znacajna ja bih radije isao sa radijatorima jer mi to omogucava da instaliram parket u vecem delu kuce.
Cuo sam da postoje neki novi dvoslojni ili troslojni parketi koji navodno mogu da idu sa podnim grejanjem ali ne bih sa tim da eksperimentisem.

Sto se tice same pumpe razmatrao sam proizvode Mutsubishi Heavy Industries i Mitsubishi Electric. Znate li postoji li mozda neka razlika u kvalitetu proizvoda ova dva proizvodjaca i koji je bolja opcija ( FDC 100 VSX vs Zubadan).


a moze i kombinovano. razlika moze i da nestane ako radijatori budu dovoljno veliki da se udje u rezim temperature podnog grejanja.
[ krsi5 @ 17.02.2020. 20:19 ] @
Ok, znaci preporuka je ukljucim sto vise clanaka. U vecini prostorija bih mogao da izvucem blizu 1,5 rebara po m2. Jel to neki ok odnos za dobro izolovan objekat?

Pozdrav,
[ tvrdoglavi @ 17.02.2020. 20:22 ] @
1 je minimum, jedan ipo je savrseno. samo treba pravilno izbalansirati po kvadratu.
[ tihi2 @ 17.02.2020. 22:47 ] @
A koliko rebro? 40-50-60-80cm?
Pogledaj koliko vati daje rebro i za koju temperaturu (obično 90/70 ali većina sada ima i 55/45 a neki i niže) pa se onda izračuna koliko rebara.
Naravno na osnovu potreba kuće tj. svake sobe.
[ tvrdoglavi @ 17.02.2020. 22:55 ] @
Standardno 600mm
[ rade46 @ 19.02.2020. 22:34 ] @
Kod mene je oko 1,5 rebro Al radijatora po m2 i grejem 120m2 na dva nivoa.
TP je Fujitsu Waterstage 14kW, a vođenje temperature vode je prema spoljašnjoj temperaturi (bez sobnog termostata).
Kriva grejanja je podešena na 0,62 (+1,0C), odnosno da pri spoljašnjoj t od +10C, temperatura vode je 31,5C, na +5C je 35C, na 0C je 37,5C, na -5C je 40,5C ... na -20C je 46,5C.

Sa izolacijom zidova od 5cm stiropora i tavana sa 10cm vune, potrošio sam struje:
okt. 2017. - april 2018. 243evra
okt.2018. - april 2019. 193 evra
okt. 2019. - sredina febr. 2020. 118 evra

Pri čemu se temperature u prostorijama kreću oko 22C(+-0,5C).

Od 04.12.2016. godine, beležim svakodnevnu potrošnju el. energije za potrebe grejanja preko zasebnog brojila.

Kako sam se do nabavke toplotne pumpe (okt.2017.), grejao na el. kotao, a imam i svoju meteorološku stanicu sa bazom temperatura za svaki dan, izveo sam poređenje potrošnje el. kotao/TP za
dva slična vremenska perioda a to su feb. 2017. god i feb. 2019. god.

Februar 2017. imao je prosečnu maksimalnu temperaturu od 9,5C, dok je feb. 2019. imao 9,8C
Februar 2017. imao je prosečnu minimalnu temperaturu od 0,9C, a feb. 2019. je imao 0,5C
Prosečna 24h temperatura za feb. 2017. je bila 4,7C, dok je feb. 2019. imao 4,8C

El.lotao je u februaru 2017. potrošio VT=1649kWh i NT=559kWh (cena 17.316 din jer imam dva brojila pa nisam ušao u crvenu zonu, sa jedsnim brojilom platio bi 24.466 din)
Topl.pumpa u februaru 2019. potrošila VT=400kWh i NT=152kWh (cena 3.772 din)
(u računima nisu uzeti u obzir fiksni troškovi el.energije jer bi ih platio i bez grejanja na struju)

Zanimljivo je da se iz podataka o potrošnji za el. kotao i TP za gotovo identičan vremenski period i isti objekat može izračunati COP faktor.
On je za višu tarifu(VT) 1649/400=4,1, a za NT 559/152=3,6

[Ovu poruku je menjao rade46 dana 20.02.2020. u 00:39 GMT+1]

[ Zvonko R @ 09.03.2020. 09:21 ] @
Evo mene opet nakon skoro zavrsene druge sezone sa LG HM091M.U42. Generlno sam zadovoljan, grijem prizemlje i sprat 120m2, podno grijanje, polazna temepratura vode nastimana na 30-32. U prizemlju bude oko 22-23c, na spratu oko 19. U senzoru toplote koji je u kosuljici prikazuje temp poda dolje 28 a na spratu 26. Racun za grijanje bude oko 60e, sto ispada za sezonu 240e.

Ono sto vidim kao potencijalni problem je sto pumpa skoro pa neprekidno radi... cujem je da se ugasi, ali to traje bas kratko, oko minut ipo do dva najvise, zatim radi 5-7min pa opet... Da li mogu da ocekujem skraceni radni vijek sa ovakvim rezimom? Sta bih mogao pokusati da uradim? Pritisak u sistemu je 2 bara. Prosle godine sam pokusao podici do 3, ali brzo se sama spusti na 2 i tu stoji bez daljih dopunjavanja.
Da li je moguce da ne moze da izbaci dovoljno vode za sprat pa se muci?
[ scroll @ 11.03.2020. 18:06 ] @
Samogradnja vazduh voda.
[ scroll @ 11.03.2020. 18:55 ] @
Vazduh voda
[ vedrisha @ 24.03.2020. 07:26 ] @
Pozdrav svima!

Pre mesec dana sam se uselio u stan koji ima toplotnu pumpu voda/vazduh (Fujitsu). Kada god greje, uključena je spoljna jedinica za vazduh. Poslednja dva dana je temp ispod 0 napolju, ali i dalje samo spoljna jedinica radi.
Jel to tako treba, ili negde može da se podesi kada da koristi vodu, a kada vazduh. Primetio sam termostat na spoljnoj jedinici ospega -30 do +30 stepeni, podesen je na +30.
Molim vas ne zamerite ako su pitanja trivijalna, prvi put se susrećem sa ovim sistemom.

Unapred zahvalan,
Vedran Juriša
[ tvrdoglavi @ 24.03.2020. 07:39 ] @
Iskren da budem nista te nisam razumeo. Ako mozes postavi par slika da vidim na sta mislis. Pozz
[ vedrisha @ 24.03.2020. 09:38 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Iskren da budem nista te nisam razumeo. Ako mozes postavi par slika da vidim na sta mislis. Pozz


Spoljna jedinica stalno radi.


Meni kao laiku je nekako logicno da posto je sistem voda/vazduh, u nekom trenutku poceti da korsti vodu, a ne samo vazduh. Ili pumpa u isto vreme radi i sa vodom i sa vazduhom?
Bilo kako objasnjenje je dobrodoslo :)

Uredjaj


Najvecu dilemu mi pravi to sto spoljna vazdusna jedinca stalno radi. Da li to tako treba, ili postoji neko podesavanje kada se koristi koji izvor (voda ili vazduh), ili sve uvek radi u isto vreme?

Hvala!
[ tvrdoglavi @ 24.03.2020. 10:36 ] @
a sta imas po stanu? podno, radijatore, fan coile? kombinovano?

edit:
sistem vazduh voda znaci da objasnim plasticno, spolja uzima energiju vazduha da bi je preneo na unutrasnju energiju vode, koja posle cirkulise kroz grejna tela koja imas
[ vedrisha @ 24.03.2020. 11:24 ] @
Citat:
tvrdoglavi: a sta imas po stanu? podno, radijatore, fan coile? kombinovano?

edit:
sistem vazduh voda znaci da objasnim plasticno, spolja uzima energiju vazduha da bi je preneo na unutrasnju energiju vode, koja posle cirkulise kroz grejna tela koja imas


Hodnik, kuhinja i kupatila podno, svi ostali spoljni zidovi imaju cevi u sebi. Ne znam kako se to zove.
Jasan mi je princip, veoma slicno kao obicna klima. Sistem vazduh ce da povuce vazduh spolja, ugreje ga ili ohladi i time regulise temperaturu vode u cevima.
Ali mi nije jasno, gde sistem vode dolazi u sve to? Jel se na sistem vode misli na cevi u zidovima i podovima, ili na vodu iz bunara?
Mislim da je tu moj problem, sto ne razumem kako koji sistem radi :)


Hvala puno na strpljenju!
[ tvrdoglavi @ 24.03.2020. 11:42 ] @
Citat:
vedrisha: Hodnik, kuhinja i kupatila podno, svi ostali spoljni zidovi imaju cevi u sebi. Ne znam kako se to zove.
Jasan mi je princip, veoma slicno kao obicna klima. Sistem vazduh ce da povuce vazduh spolja, ugreje ga ili ohladi i time regulise temperaturu vode u cevima.
Ali mi nije jasno, gde sistem vode dolazi u sve to? Jel se na sistem vode misli na cevi u zidovima i podovima, ili na vodu iz bunara?
Mislim da je tu moj problem, sto ne razumem kako koji sistem radi :)


Hvala puno na strpljenju!


Tako je, kao obicna klima, koja je u stvari toplotna pumpa vazduh vazduh, jer iz vazduha spolja preuzme energiju koju freon prenese direktno na vazduh unutra koji izlazi iz klime. kod vazduh voda tp, ta energija se sa freona prenese na vodu u unutrasnjoj jedinici i ta voda cirkulisuci kroz podno i zidno grejanje kod tebe prenosi energiju. znaci voda u ovom delu je unutra. kod voda voda toplotnih pumpi se ta energija spolja uzima iz vode.

A toplotna pumpa posto je inverter, tebi stalno radi, jer dozira koliko joj treba. sustina i jeste da sto duze radi u kontinuitetu sa potrebnom snagom da grejanje bude ujednaceno, temperatura vode sto niza cime se dobija i njeno maksimalno iskoriscenje. stace u ovim uslovima samo da otopi napolju spoljnu.

Ne znam kako su ti podesili parametre, ali to i ne mogu ovako da ti dostelujem, ako hoces javi se na viber porukom, ima broj na linku ispod mog imena da i to podesimo maksimalno dobro sto moze....

vidim da si iz bg, moze onda i telefonom
[ Spacemaster @ 25.04.2020. 23:41 ] @
Pitanje za Tvrdoglavog. Koja podešavanja koristiš za 1610 i 1612 (Sanitarna topla voda)? U pitanju je WOYG112 model, četveročlana porodica, dva kupatila, jedna kuhinja.
[ Trebinjac @ 29.04.2020. 23:12 ] @
Ma ako ideš na toplotnu pumpu , onda sve na stranu stavi i i kad kreneš kreni i sve završi pumpom , a ne nabavljaj do tada ništa , naravno gree dizalica toplote , sad jedino sistem AIR TO AIR ili još bolje jer ti si negdje u bosni gdje napada snijeg na vanjske jedinice možda je bolja opcija za izmijenjivač toplote ako imaš kakav bunar ili neko podvodno zemljiše u dubini tu je idealna sredina za razmijenu toplote radnog fluida pumpe , i air to air je dobar jedino ga hebe što snijeg napada po njemu , a najboje ko je blizu rijeke ili potoka gdje direkt razmijena u vodu e tu je ušteda i u grijanju i hlađenju tu se tek sistem brzo otplati, još ovi novi sistemi sa neoprenskim čuvarima toplote pa sa uključivanjerm pumpe u jeftinoj tarifi da puni maximalno ove akumulirane čuvare toplote e to je tek poso ima uloga ali sve se to brzo vrati.

zato kažem ne ulaži ništa više ako ideš na dizalicu topline ili ti pumpu
[ EmaXX @ 30.04.2020. 05:51 ] @
Citat:
Trebinjac:
Ma ako ideš na toplotnu pumpu , onda sve na stranu stavi i i kad kreneš kreni i sve završi pumpom , a ne nabavljaj do tada ništa , naravno gree dizalica toplote , sad jedino sistem AIR TO AIR ili još bolje jer ti si negdje u bosni gdje napada snijeg na vanjske jedinice možda je bolja opcija za izmijenjivač toplote ako imaš kakav bunar ili neko podvodno zemljiše u dubini tu je idealna sredina za razmijenu toplote radnog fluida pumpe , i air to air je dobar jedino ga hebe što snijeg napada po njemu , a najboje ko je blizu rijeke ili potoka gdje direkt razmijena u vodu e tu je ušteda i u grijanju i hlađenju tu se tek sistem brzo otplati, još ovi novi sistemi sa neoprenskim čuvarima toplote pa sa uključivanjerm pumpe u jeftinoj tarifi da puni maximalno ove akumulirane čuvare toplote e to je tek poso ima uloga ali sve se to brzo vrati.

zato kažem ne ulaži ništa više ako ideš na dizalicu topline ili ti pumpu


Iz Zenice sam. Zna napadat snijeg a zna i ne padat :)
Nije losa od Gree Versati t.p, bas sam pitao gazdu ove firme gdje sam Lomo R uzeo, on je sebi ugradio, pokazivao mi je. Kaze 100nnjak km potrosi mjesecno, oko 6000km je (3000 eura). Al necu nju vec cu jednu drugu povuc iz Njemacke, dobra im cijena a i dobar model.
Sad na ljeto radim podove i razvucu podno, a t.p prikljucit na godinu vjerovatno.
[ Trebinjac @ 30.04.2020. 13:44 ] @
Odlično nemoj mnogo cijevi kroz pod samo ih odvoji od osnove poda stirodurom da ne grije ploču ispod sebe i nemoj mnogo cijevi samo minimalno da održi temperatura da nije hladno kada se hoda , jer rađena je zdravstvena studija o tome da kada se isključivo grije sa poda nije zdravo za kardiovaskularni sistem i zato ga preporučuju samo kao dogrijavanje blago.
I obavezno podne jednice za grijanje i hlađenje sa termoventilom , e to je ušteda toplotna pumpa i dobra izolacija i najčistije grijanje i hlađenje.
[ EmaXX @ 30.04.2020. 15:47 ] @
Vidjecemo iz prve ruke sa podnim jedinicama. Brzo cu roditeljima pazarit Gree Console pa cu povezat na aplikaciju i pratit kako radi pedstojecu zimu. Nazalost jos nisam nasao iskustva sa njom, da je neko malo detaljno opise kako radi, koja je razlika izmedju zidne i podne itd, al slabo ko uzima podne, dosta su skupe
[ EmaXX @ 30.04.2020. 16:35 ] @
Pozdrav. Nisam ni znao za ovu temu, malo je kamikaza moje poruke prebacivao sa druge teme pa sam vas nasao.
Al taman da se malo informisem. Imal ko od vas panasonic t.p, malo da iskustva podijeli?
[ nini84 @ 09.09.2020. 08:01 ] @
Planiram kod sebe u kucu oko 100m2 da stavljam TP sledece godine, trebalo je ove godine ali neki faktori na koje nisam mogao da uticem su odlozili sve to. U kuci vec postoje panelni radijatori sa kojim se greje preko standardne peci na drva/ugalj. Po onom sto sam citao ovde ljudi su predlozili da pre bilo cega moram imati PVC prozore i dobru izolaciju (trenutno su stari drveni prozori, izolacija na zidovima nema, samo postoji fasada). Bio sam se raspitati u jednoj firmi sto bi izvela sve radove i po prici je ovako:
vazduh-voda , cena : 5500 evra, godisnji troskovi oko 360 evra;
voda-voda , cena: 4500 evra. godisnji troskovi 330 evra;

Tu mi nikako nije jasno da li je moguce da su troskovi za sezonu grejanje sa sistemom voda-voda skoro isti kao na vazduh-voda.
Navodno je tehnologija napredovala pa sad se vise ne isplati busiti bunare i odrzavati sve to jer sistem vazduh-voda sad isto efikasno radi kao i voda-voda?!
[ yu1lolo @ 09.09.2020. 12:44 ] @
[ component @ 09.09.2020. 13:08 ] @
Citat:
nini84:
Planiram kod sebe u kucu oko 100m2 da stavljam TP sledece godine, trebalo je ove godine ali neki faktori na koje nisam mogao da uticem su odlozili sve to. U kuci vec postoje panelni radijatori sa kojim se greje preko standardne peci na drva/ugalj. Po onom sto sam citao ovde ljudi su predlozili da pre bilo cega moram imati PVC prozore i dobru izolaciju (trenutno su stari drveni prozori, izolacija na zidovima nema, samo postoji fasada). Bio sam se raspitati u jednoj firmi sto bi izvela sve radove i po prici je ovako:
vazduh-voda , cena : 5500 evra, godisnji troskovi oko 360 evra;
voda-voda , cena: 4500 evra. godisnji troskovi 330 evra;

Tu mi nikako nije jasno da li je moguce da su troskovi za sezonu grejanje sa sistemom voda-voda skoro isti kao na vazduh-voda.
Navodno je tehnologija napredovala pa sad se vise ne isplati busiti bunare i odrzavati sve to jer sistem vazduh-voda sad isto efikasno radi kao i voda-voda?!


Mi se grejemo na TP vazduh voda oko 135 m2 prostorija i račun za poslednju grejnu sezonu nam je bio nešto ispod 300€. Ali imamo podno grejanje. Za 100 m2 moguće je da će biti 360 ako se budu koristili radijatori. Naravno moraš da imaš dobru izolaciju i prozore. Ne znam koju TP ćeš uzeti ali najverovatnije neće moći da podigne temperaturu vode preko 55C. A i toliko je neefikasno.
Ako bi uzeo voda-voda vidi da su bunari dobro rešeni i da mogu da prime količinu vode koju vraćaš (nikako ne smeš da je vratiš u kanalizaciju ili slično).
Mi nismo imali opcije za bunare pa smo bez razmišljanja uzeli vazduh-voda.
Nisi napisao koje modele su ti ponudili pa ne mogu ni da ti kažem svoje mišljenje o jednoj ili drugoj opciji, ali moguće je da vazduh-voda bude približno istog iskorišćena električne energije kao i voda-voda. Zavisi od sistema.
Pre kupovine i ugradnje obavezno moraš da znaš koliki su ti toplotni gubici kuće.
[ aca405 @ 09.09.2020. 13:36 ] @
Citat:
nini84:
Planiram kod sebe u kucu oko 100m2 da stavljam TP sledece godine, trebalo je ove godine ali neki faktori na koje nisam mogao da uticem su odlozili sve to. U kuci vec postoje panelni radijatori sa kojim se greje preko standardne peci na drva/ugalj. Po onom sto sam citao ovde ljudi su predlozili da pre bilo cega moram imati PVC prozore i dobru izolaciju (trenutno su stari drveni prozori, izolacija na zidovima nema, samo postoji fasada).


Mislim da nema svrhe ugrađivati TP ako kuća nema dobru izolaciju i dobru stolariju.

TP je niskotemperaturno grejanje. Ja je imam (vazduh-voda) u kombinaciji sa podnim grejanjem a znam da ljudi stavljaju i sa radijatorima, ali onda gledaju da povećaju broj rebara jer TP neće dati visoke temperature ili te maksimalne će dostići uz nepovoljan tj. mali COP.

Mislim da je najbolje da prvo dobro izoluješ kuću, zameniš stolariju pa tek onda da ideš dalje na TP.

Ima firmi koje će ti instalirati TP, uzeti pare a ti i ostaneš nezadovoljan sa grejanjem, veliki računi a sa pravom će ti reći posle da središ izolaciju.

Zato su uvek koraci: prvo izolacija i dobra stoarija pa tek onda TP.
[ Romel68 @ 09.09.2020. 13:57 ] @
Vidi ovako, ako ke stolarija sa dva stakla i ima roletne nda je moj savet da je malo središ i zadihtuješ. Zamenom stolarije nećeš nešto mnogo dobiti, na papiru da a u praksi šarena laža. Ti prozori sa duplom krilima (ako su takvi) ništa ne zaostaju upraksi od termopana, ko ti priča bajke o koeficijentima taj te laže. Prozori se menjaju samo kad propadnu drugačije ne, to je moje iskustvo.
Fasada sa spoljne strane je prava stvar, što deblja to bolje a najbolje da obratiš pažnju na pravilnu igradnju a ne samo na debljinu. I još nešto: bolje 5 cm na zidovina, plafonu i podu nego 10cm samo na zidu. Inače ako nemaš podno grejanje TP može na radijatore alije to pomalo muka i manje je isplativo odnosno skuplje je od podnog.
Ja ti iskreno rekoh a ti kako hoćeš.
[ tvrdoglavi @ 09.09.2020. 15:56 ] @
toplotna pumpa za kucu bez izolacije je besmisleno ulaganje. stolariju ni ja ne bih dirao, ali izolaciju obavezno uraditi, inace ne ulaziti u investiciju sa pumpom. moze sve to lepo da radi na radijatore, s obzirom da se sada greje neizolovana kuca, sa izolacijom ce i oni doci na pravu meru.a kad izolujes onda ce i pumpa moci da ide od 10kw, kod fujitsu je to nesto preko 4000 eura a ne 5500. taman razliku ulozis u izolaciju, za 100m2, nece ici preko 2000 eura da se uradi.
[ nini84 @ 09.09.2020. 17:24 ] @
TP koje su u ponudi su marke GREE i BERGEN (tacne modele ne znam jer nisam dobio konkretnu ponudu vec na papiru samo okvirne cene za sve ukljucujuci ruke, bakarne cevi itd.), ja sam prvo i spomenuo da li uopste vredi stavljati TP kad nemam izolaciju na sta su rekli da bi moglo i da treba da se izmere toplotni gubici kuce. Posto nemam mogucnosti postavljati podno grejanje jer bi na to previse para otislo postavljati na vec zavrsenu kucu, jedino sto mi ostaje da postavim nove radijatore koji ce imati vecu povrsinu jer su trenutni dosta stari (preko 25 god.) pa tako na neki nacin balansirati koriscenje radijatora. Zato je sve i ostavljeno za sledecu godinu da se radi nakon sto uradim neke izmene na kuci i onda bi isla i izolacija s novim prozorima i onda naravno i TP.(ako mi ostane para :-) )
Ali mi cudno da recimo na -25 napolju da ce TP na vazduh-voda moci da ugreje s slicnim troskovima kucu kao i voda-voda.

Znam da su neki resavali bunar i odliv s vodom u kanalizaciju a to nikako ne zelim radim tako da ako nemam mogucnosti da imam dva zasebna bunara necu uopste da ulazim u pricu voda-voda vec idem na vazduh-voda koja mi deluje kao mnogo bolje resenje osim kad je napolju -25 e onda je voda-voda puno bolja ali eto ako ljudi kazu da je danas i to dobro onda nemam sta dalje.

Posto cene tih Toplotnih pumpi su dosta visoke kod izvodjaca sto mi nude i ugradnju a i nisu neke poznate marke (barem meni), da li je moguce da ja uzmem posebno TP (recimo fujitsu) i onda da ovlasceni serviser to sve poveze ? ( da li uopste postoji ovlasceni servis za Fujitsu kod nas ?) Da li bi garancija vazila na tu TP ?

[ Romel68 @ 09.09.2020. 18:32 ] @
Vidi kolega, sve je ro lepo što ti hoćeš. Uradi izolaxiju i zameni stolariju, a onda dobro razmisli dali ti se isplati TP? U kom smislu, pa vreme povrata sredstava uloženih u nju a ne neku drugu peć koja koristi drugi izvor energije. Radi se o razlici iloženo dobijeno, jer ti imaš samo100 kvadrata, da imaš više veći bi bio i povrat. A da ti ogreješ kuću bez izolacije na -25 sa TP: probaj! Al onda da kupiš i sekiru jer će ti trebati za trgovca koji te je na to nagovorio.
Kako hoćeš al za TP i sve u vezi nje pitaj Tvrdoglavog i budi siguran da to što ti on kaže što se tiče tehničkih mogućnosti i ugradnje nemaš boljeg izvora informisanja.
A što se ostalog tiče, pošto već imaš centralno grejanje onda bi mogao razmisliti i o klima uređajima inverterima za Oktobar, Novembar, Decembar, Mart i April. Januar iFebruar ostaviš za postojeći sistem centralnog grejanja i eto uštede. Al to tek kad uradiš izolaciju!
Pozz
[ nini84 @ 09.09.2020. 18:54 ] @
Naravno, ja nisam ni hteo da postavljam TP bez izolacije zato to ide nakon svih ostalih radova i izolacije a sto se ustede tice, pa trenutni nacin grejanja na cvsto gorivo potrosim oko 800 evra za sezonu na drva i ugalj. Ako ce TP sa izolacijom da trosi izmedju 350 i 400 evra po sezoni pa jos ako ugradnja i kupovina TP bude oko 4000 evra sve ukupno trebalo bi za 10 godina a mozda i manje da se vrati ulozeno a iskreno se nadam da ce TP da traje i mnogo duze od toga. Predlagali su mi i inverter klime i da je to efikasnije, jeftinije i da ce bolje da ugreje sve to stoji ali i meni i zeni smeta kad nesto konstanto duva pa jos isusuje vazduh a da ne pominjem na zujanje toga, zbog toga bi i dali vise para ako mozemo da to izbegnemo.
[ tvrdoglavi @ 09.09.2020. 20:38 ] @
onaj ko ti je rekao da stavis toplotnu bez izolacije je po mom misljenju totalni diletant koga boli uvo kako ce tebi to da radi i koliko da trosi. za kucu od 100m2, ulaganje u izolaciju nije preveliko, licno ako su prozori solidni njih ne bih dirao, ja vise volim pokoji dasak vazduha nego sirovo dihtovanje... to nece mnogo uticati na potrosnju....
sto se tice grejanja na pumpu, kad to izolujes grejaces se za 200 do 250 eura za sezonu, bar je sa fujitsu tako. imas ovde i par postova ljudi koji imaju takva iskustva. takodje, ako trenutno imas dovoljno grejnih tela, bez obzira sto su stara ne moraju da se menjaju, nekad su ti stari radijatori bolji od novih... ja kod mene imam tučane na 2 etaze, samo na novoj etazi imam panele... i to sve sljaka lepo
prebroj clanke i daj koji su tip radijatora, da znamo imas li ih dovoljno....

za tvoju nevericu na -25, nema razloga da brines, pumpa ce tada da radi sa losim copom ispod 2, ali ce zato za razliku od vodene dobar deo zime da radi sa copom preko 4,5 pa ce na kraju kad sve saberes i oduzmes, imati bolji cop od voda voda.... u proseku
i jos nesto, posto pumpa ima mogucnost da pamti najnizu i najvisu temperaturu, za 6 godina koliko je moja, nije nikad pala kod mene ispod -18. ove zime, mislim da nije ni ispod -5 islo. jedno su merenja na livadama a drugo u naseljima gde one stoje, tako da tog -25 realno uopste nema, ili bude 2 dana u 10 godina....

ako racunas ustedu, imaces znaci u odnosu na sada recimo 600 eura godisnje, tako da lako mozes preracunati za koliko ti se isplati ulaganje u citav energetski efikasan sistem, izolacija i pumpa... i plus sve je na dugme, sekira ce morati u penziju, ili da je koristis da okrenes neko jagnje na raznju za majstore....
[ component @ 10.09.2020. 08:45 ] @
Nešto ne radi ovo "like" dugme
Potpisujem sve što je tvrdoglavi rekao.
Nemoj da ciljaš na -25. Ti si iz Subotice, jel' tako? Prosečna zimska temperatura u Vojvodini je oko +5 stepeni. Kad budu ekstremno niske temperature one i kratko traju. A vazduh-voda će sasvim lepo (i jeftino) raditi i u minusu. U jakom minusu će raditi a neće biti tako jeftino. Znači prosek.
Ako imaš mogućnosti razmisli i o plinskom kotlu. Trenutno je cena grejanja TP:plin u korist TP ali ne puno. Mi smo uzeli TP i veoma smo zadovoljni. Nismo hteli da uvodimo plin samo zbog grejanja a osim toga TP koristimo i za hlađenje.
Nadam se da ti je sada sve je jasno. Uradi izolaciju (i prozore ako baš treba) i sa time ćeš dosta smanjiti cenu grejanja, a onda ćeš znati da li želiš ili ne TP. I pozdravi ove Gree/Bergen prodavce
[ aca405 @ 10.09.2020. 12:01 ] @
Samo da dodam deo za ovu temperaturu -25.

Na mojoj pumpi (a verujem da je isto na većini) postoji dodatni električni grejač u unutrašnjoj jedinici, gde može da se namesti da se ispod neke temperature aktivira taj grejač (naravno, automatski).

To znači, da bi u tom slučaju na -25 se grejao sa grejačem i COP bi tada bio 1, ali ne bi ostala hladna kuća ni u jednom slučaju.

Meni ta opcija nije uključena jer se još nije desilo da mi je bila potrebna, a za par dana u godini ili par godina, eto ima i ta varijanta, pa ne treba mnogo razmišljati o tome kao nekom velikom problemu.

Naravno, ako gledaš TP, gledaj samo inverter varijantu.
[ yu1lolo @ 24.09.2020. 18:48 ] @
već sam ranije pisao ,imam Bergen TP, koja je u stvari GREE ( bergen je robna marka ) 10kw monoblok i ona nema ugrađene grejače.grejem kuću od 96 km i podno grejanje je u celoj kući. Najveći račun mi je bio u januaru i to 11500din (za ukupnu struju) da napomenem da sam za septembar platio 2500 din,a znamo da je zimi veci račun,ako ništa drugo svetlo palimo već u 4-5 sati.Još da napomenem, pre TP sam se grejao na čvrsto gorivo (ugalj i drva za potpalu) trošio sam manje od 3tone mrkog ugla ( 1T =115 eura) znači sezona oko 350 eura. sa TP znatno manje. zanemarljivo je . pre sam imao drvene prozore i pomalo je duvalo,(svež vazduh) sada su PVC trostruki.Normalno, kuća je izolovana ,na podu je 11cm staklene vune a na potkrovlju 10 cm. svi zidovi 5cm stiropor .Danas se stavlja jača izolacija ,ali kuća je građena pre 30 godina.
[ reabarce @ 25.10.2020. 20:25 ] @
A da li neko ima iskustva sa Lg R32 monoblok sistemom ? I zanima me isto i Bergen monoblok, da li on ima neki akumulator koji gura vodu kroz sistem ako nema struje? Hvala
[ neznam nisam odavde @ 04.11.2020. 12:47 ] @
dali neko ima iskustvo zašto kompresor na kraju grejnog cikluca kad se zaustavlja ispusti zvuk kao da se neka kočnica zatvori ili neki kuplung da klakne ? u pitanju je danfos mlt 15 skrol monofazna izvedba
[ mali genije @ 04.11.2020. 16:14 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde: dali neko ima iskustvo zašto kompresor na kraju grejnog cikluca kad se zaustavlja ispusti zvuk kao da se neka kočnica zatvori ili neki kuplung da klakne ? u pitanju je danfos mlt 15 skrol monofazna izvedba

Mlt ili mt tip kompresora?
[ neznam nisam odavde @ 04.11.2020. 16:32 ] @
mlz 15 danfoss moja greška pardon
[ mali genije @ 04.11.2020. 17:38 ] @
HP ti je veliki prilikom zaustavljanja kompresora i zato imas taj metalni zvuk ...okaci koju sliku uredjaja gde se vidi sta i kako je povezano i opisi algoritam upravljanja
[ neznam nisam odavde @ 05.11.2020. 07:03 ] @
.Zahvaljujem na iskrenom odgovoru i zanima me vaše mišljenje šta biste uradili da ste na mom mestu ?

[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 06.11.2020. u 18:55 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao ne znam nisam odavde dana 06.11.2020. u 18:55 GMT+1]
[ GMN @ 10.11.2020. 07:11 ] @
Toplotne pumpe sto su namijenjene za unutrasnju montazu .Dali imaju prednosti i dali isto pri vecem polazu tem drasticno cop opada .
[ GMN @ 10.11.2020. 07:29 ] @
Dali freon moze bolje da proizvodi toplotu ako je u podrumu ili je to svejedno .Sto je napolju kompresor .Dali je posle 40 polaz 1:1 cop ili moze i na 55 da bude 1:5..onda kad se sistem izbalansira. Ima ogovora datih u predhodnim postovima a ima i nedoumica.
[ mali genije @ 10.11.2020. 08:43 ] @
Citat:
GMN: Dali freon moze bolje da proizvodi toplotu ako je u podrumu ili je to svejedno .Sto je napolju kompresor .Dali je posle 40 polaz 1:1 cop ili moze i na 55 da bude 1:5..onda kad se sistem izbalansira. Ima ogovora datih u predhodnim postovima a ima i nedoumica.

Nije bitna pozicija gde se tp. nalazi vec medijum od kojeg preuzimas energiju..A sto se tice faktora iskoristenja ne znam sta tu nije jasno,veca temp polaza/manji cop i obrnuto..
[ yu1lolo @ 10.11.2020. 09:44 ] @
Citat:
reabarce: A da li neko ima iskustva sa Lg R32 monoblok sistemom ? I zanima me isto i Bergen monoblok, da li on ima neki akumulator koji gura vodu kroz sistem ako nema struje? Hvala

kao što sam i rekao, ja posedujem Bergen monoblok.on nema nikakav akumulator , ni električni ni toplotnni! To jesu monoblokovi inverteri ali to ne znači da poseduju naponski inverter (12V na 230V). to je jedna posebna priča ,kad nestane el mreža, da se napaje iz nekog dugog izvora.
[ GMN @ 10.11.2020. 14:04 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
GMN: Dali freon moze bolje da proizvodi toplotu ako je u podrumu ili je to svejedno .Sto je napolju kompresor .Dali je posle 40 polaz 1:1 cop ili moze i na 55 da bude 1:5..onda kad se sistem izbalansira. Ima ogovora datih u predhodnim postovima a ima i nedoumica.

Nije bitna pozicija gde se tp. nalazi vec medijum od kojeg preuzimas energiju..A sto se tice faktora iskoristenja ne znam sta tu nije jasno,veca temp polaza/manji cop i obrnuto..


Ma nije mi jasna cijena i razlog .
LG za spoljnu ugradnju voda voda okvirno 3 000 €
Valijant sa unutrasnjom ugradnjom 6 000€
Ako uzmemo da zavisne od medija topline vode od koje primamo energiju i cijene .Nekako mi to duplo vise.

Druga stvar je radijatorsko grijanje.
Malo sam citao forum i jasno se vidi da cop pada sa vecim polazom .Recimo radijatori 55 c tad vjerovatno cop nece biti 1:4 nego 1:1 ili 1:2
Moja zelja je da sa znam zasto jetoliko razlika ako je inventer obadvije .Jos mi je lakse da stavim napolje nego u podrumu.
[ mali genije @ 10.11.2020. 16:31 ] @
Citat:
GMN: Ma nije mi jasna cijena i razlog .
LG za spoljnu ugradnju voda voda okvirno 3 000 €
Valijant sa unutrasnjom ugradnjom 6 000€
Ako uzmemo da zavisne od medija topline vode od koje primamo energiju i cijene .Nekako mi to duplo vise.

Druga stvar je radijatorsko grijanje.
Malo sam citao forum i jasno se vidi da cop pada sa vecim polazom .Recimo radijatori 55 c tad vjerovatno cop nece biti 1:4 nego 1:1 ili 1:2
Moja zelja je da sa znam zasto jetoliko razlika ako je inventer obadvije .Jos mi je lakse da stavim napolje nego u podrumu.

Razlika je ocigledno velika...marketing itd..ja licno vaillant ne uzimam nigde u razmatranje jer sam imao iskustva sa par komada.
LG za 3000e koliko kw??
Ako ti treba 55c u radijatorima neces se jeftino ugrejati na tp koju god da stavis
[ tvrdoglavi @ 10.11.2020. 17:23 ] @
uglavnom ako je trebalo 55 sa recimo gasom, to se moze svesti na 45 sa pumpom pod uslovom da se ne gasi nocu i da ne mora nadoknadjivati gubitke.... mada je uvek jeftinije i isplativije dodati clanke kod clankovitih ili malo promesati grejna tela ako su paneli uz dokup par novih veci i spustiti vodu do max 45
nemci su cudo sto s etice naplate svojih uredjaja, posebno kad uvale pod svojim brendom nesto sto je neko drugi napravio vrlo cesto--
[ GMN @ 10.11.2020. 17:40 ] @
Sve je jasno samo iskustvo je bolje od svakog marketinga. Nije vise nista nedostupno ako se malo zainteresujemo.Kod nas je veliki problem sto nedobijamo pare od fondova zelene energije .A kupujemo proizvode sto su u njihovim drzavama sumvencionirani.
Sad sam u fazi istrazivanja radi se o nekih 200 kvadrata .Ali razlike postoje ocigledno .Trebam malo vremena da sve skontam .Vode imam dovoljno od ponude da postoje pumpe sto mogu da teraju do 65.c. Sve postaje jasnije da je to promaseno.A ono sa 35 podno znam da funkcionise i moze da radi ekonomicno.

Svakako hfala Genije .Citacu ja jos sta vi pisete pa vidjecemo.
[ EmaXX @ 24.12.2020. 16:31 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
uglavnom ako je trebalo 55 sa recimo gasom, to se moze svesti na 45 sa pumpom pod uslovom da se ne gasi nocu i da ne mora nadoknadjivati gubitke.... mada je uvek jeftinije i isplativije dodati clanke kod clankovitih ili malo promesati grejna tela ako su paneli uz dokup par novih veci i spustiti vodu do max 45
nemci su cudo sto s etice naplate svojih uredjaja, posebno kad uvale pod svojim brendom nesto sto je neko drugi napravio vrlo cesto--


Kad smo kod njemackih tp. Neki dan stojim pored t.p mozda metar i po od nje. Privuce mj paznju zanimljiv izgled, zagleda se i primjeti da se okrece ventilator. Da nisam to primjetio mislio bih da je ugasena. Temperatura oko 5c vani bila. Nevjerovatno koliko je tiho/necujno.
Viessmann Vitocal pise na njoj..

Ovakva je bila, sad nez tacno koji je model, meni bilo zanimljivo sto nije bijele boje ko 80 posto drugih xD

https://youtu.be/Xd9oPO3CBYA

[Ovu poruku je menjao EmaXX dana 24.12.2020. u 19:51 GMT+1]
[ mali genije @ 24.12.2020. 19:15 ] @
Citat:
EmaXX: Kad smo kod njemackih tp. Neki dan stojim pored t.p mozda metar i po od nje. Privuce mj paznju zanimljiv izgled, zagleda se i primjeti da se okrece ventilator. Da nisam to primjetio mislio bih da je ugasena. Temperatura oko 5c vani bila. Nevjerovatno koliko je tiho/necujno.
Viessmann Vitocal pise na njoj..

Ovakva je bila, sad nez tacno koji je model, meni bilo zanimljivo sto nije bijele boje ko 80 posto drugih xD

https://youtu.be/Xd9oPO3CBYA

[Ovu poruku je menjao EmaXX dana 24.12.2020. u 19:51 GMT+1]

Na 5c i kinezi lepo rade ;-)
[ EmaXX @ 25.12.2020. 09:17 ] @
Druze imao sam priliku vidjeti i druge tp na slicnim temperaturama. Nijedna ne galami al nije ovako necujno. Bukvalno ne znas da radi na metar i po od nje. Malo sam istrazivao, oko 35 db je buka vanjske, izbacili su neku seriju koja je namjenjena slucajevima gdje je gusto naseljeno pa da ne smeta komsijama.

I dalje mi je panasonic aquarea favorit zbog cijene, al ovo mi se strasno svidjelo sto je mozes pod proz postavit a tu mi je najprakticnija lokacija. Ova je oko 5000 eura, Panasonic aqua monoblok 2700(minus povrat poreza)

[Ovu poruku je menjao EmaXX dana 25.12.2020. u 10:32 GMT+1]
[ ForestGreen @ 10.01.2021. 11:49 ] @
Pozdrav drugari. Imam u planu prodati staru a graditi novu kuću, nekih 200 neto površine.

Trenutno se grejem na ugalj i drva i verujte mi, dosta je bilo a i skupo je.

Zbog brzine gradnje, mislim da bi išao na izgradnju sa Ytong termo blokovima(sami po sebi izolaciju pruže) što se tiče spojne stolarije, bilo bi to pvc sa dvojnim ili troslojnim staklom. Krov takodje mora da bude izolovan kako valja.

Što se tile grejanja.

Opcija 1 (tp voda voda sa podnom instalacijom)
Opcija 2 (tp voda voda sa niskotemperaturnim radijatorima)
Opcija 3 (kondezacioni kotao na gas sa podnom instalacijom)
Opcija 4 (kondezacioni kotao na gas sa niskotemperaturnim radijatorima)

Dolaze u obzir naravno i vazduh voda.

Dvoumim se najviše izmedju 1 i 2, više idem u pravcu opcije 2 jer volim da su mi podovi pokriveni stazama i tepisima a čitao sam da upravo to smeta podnom grejanju da dodje do maksimalnog učinka.
[ EmaXX @ 11.01.2021. 18:52 ] @
Prvo i osnovno kad vec nanovo pravis kucu, protegni se i odradi komplet izolaciju. Bez obzira sto je ytong odradi.
Sa takvom gradnjom i dobrom stolarijom ces moci grijati bilo cime jeftino.
Dakle ja sebi sad kad bi radio: ytong+barem 10cm izolacije zidovi(15 jos bolje), vrhunska stolarija i plafon/potkrovlje barem 20cm.
Podovi 10.
Sa tim si stekao preduslove da mozes puno slabiju a i samim tim jeftiniju toplotnu pumpu uzet.
Idealno je sa podnim zbog niske polazne temperature ali moze proc i sa niskotemperaturnim radijatorima(ako su ti estetski opcija jer su dosta veci)
I ako mozes rekuperator. Dobivas cist zrak uz minimalne toplotne gubitke.

https://microma.rs/kalkulator/

Evo ovdee malo provuci prostor pa ces vidjet otprilike toplotne gubitke sa i bez dodatne izolacije
[ tihi2 @ 11.01.2021. 20:54 ] @
@ForestGreen
probaj malo računati šta ti se više isplati.
Zidovi nose oko 15-20% gubitaka kuće. Ytong blok ne zadovoljava energetsku kategoriju za nove objekte. Mora se stavljati stiropor ili kamena vuna.
Kada se računa onda je energetski Ytong+10cm = giter blok+15cm ali finansijski je kombinacija sa giter blokom skoro 3 puta jeftinija.
I ja sam hteo sebi Ytong pa kad sam video koliko je bolji a koliko skuplji - odmah sam odustao.
[ Zvonko R @ 13.01.2021. 09:19 ] @
Imam TP LG Therma V uparenu sa podnim grijanjem. Nemam nikakvu kontrolu tipa da radi naspram unutrasnje ili spoljne temperature, vec temp odrzavam tako sto korigujem temperaturu vode na izlazu(ovih dana 32c, a u kuci bude 23). Primijetio sam da pumpa skoro stalno radi. Ugasi se poslije 10min prilicno bucnog ventilatora, iskljuci se na oko minut i opet pocne. Kako mi takav rezim ne dozvoljava miran san ukljucio sam opciju silent. Mnogo je bolje, vise je ne cujem, temp je ista ali mi se sad cini da radi non stop bez ikakvog prekida...
Da kupim unutrasnji senzor pa da pustim njega da podesava ili da stavim spoljni termometar ili da ostavim ovako ili imate neki drugi savjet?
[ component @ 13.01.2021. 12:17 ] @
tihi2,
Ytong zadovoljava energetsku kategoriju za nove objekte, ali samo onaj 37,5 debljine. Što se tiče cene, to je druga priča.

ForestGreen,
Dobro prouči TP voda-voda ako se za to odlučiš. Mnogo zavisi od bunara koje ćeš kopati. Znam ljude koji su imali problema sa odvodnim bunarom, pa su morali da kopaju još jedan ili dva. Jednostavno je prelivao i nije hteo da primi tu količinu vode. A da prosipaš vodu u kanalizaciju, em je kažnjivo, em je zličin prema prirodi (duga priča zašto je tako).
Mi smo se odlučili za vazduh-voda pošto je lakša za postavku i za kasnije održavanje. Ako ćeš uvoditi gas, kondenzacioni kotao je veoma dobra opcija, a ako budu padale cene gasa sa ovim novim tokovima onda možda bude i isplativija.
[ dlalic @ 13.01.2021. 12:40 ] @
Zar nije i 30cm ispod 0.3 koeficijent?
Evo bacih pogled, za TB30 je u=0,279
[ component @ 14.01.2021. 13:25 ] @
Može li neki link gde piše koliki koeficijent toplotne provodljivosti moraju da imaju spoljni zidovi zgrade?
Koliko nalazim pasoš važi za celu kuću, tako da ne vredi ako su ti zidovi super izolovani, a recimo pod i plafon nisu i imaš velike prozore koji su loši.
U stvari, Energetski razred zgrade je relativna vrednost godišnje potrošnje finalne energije za grejanje. A moraš da zadovoljiš razred C za novogradnju.

Ali ovo već izlazi iz teme o toplotnim pumpama.
[ dlalic @ 14.01.2021. 18:45 ] @
https://www.mgsi.gov.rs/lat/do...energetskoj-efikasnosti-zgrada
[ tihi2 @ 14.01.2021. 20:51 ] @
Citat:
component:
tihi2,
Ytong zadovoljava energetsku kategoriju za nove objekte, ali samo onaj 37,5 debljine. Što se tiče cene, to je druga priča.
Zid od 40cm je baš debeo, zauzima 16m2 (kao jedna lepa soba) za kuću od 100m2. Urađen giter blokom (20cm blok+20cm izolacija) ima koeficient 0,21 što je opet puno bolje od Ytonga.
Voda-voda ima svoje prednosti, vazduh-voda svoje. Sve na papir pa odlučiti. Ja imam vazduh-voda i sve radi 6-7 godina. Samo je važno izabrati dovoljnu snagu za niže spoljnje temperature i sve je ok. Razlika u COPu je nedovoljna da se veća investicija u voda-voda isplati.
[ component @ 15.01.2021. 11:13 ] @
tihi2,
I ja sam se iz istog razloga odlučio za vazduh-voda... Za sada, manje-više, ide sve kako treba.

Što se tiče zidova, ne možeš da računaš da gubiš 16m2 na zidove. Pa nije alternativa kuća bez zidova, nego eventualno 20cm zid + 10cm izolacija... Što mu dođe u klasi 37,5 Ytonga (ne ovog novog termo, već onog plus). Što znači da je razlika 7,5 cm ili 3m2 odnosno kao jedan lep špajz a ne soba.


dlalic,

Hvala na linku. Da li znaš da protumačiš dokument? Gde piše koja debljina Ytong-a zadovoljava sandard? 25cm, 30cm, 37,5 cm...?
[ dlalic @ 15.01.2021. 12:39 ] @
Iskren da budem, nisam se udubljivao duboko u problematiku, to je posao projektanta ne investitora. Ali da ti olaksam na strani 35 su u tabeli date zahtevane vrednosti U za svake element konstrukcije: zidove, stolariju, tavanice... a negde ispred cini mi se na 27 i 28. su dati elementi za izracunavanje U. Pri cemu se za koeficijent toplotne provodljivosti koji je najvazniji cinioc, usvaja vrednost iz tabele ili se dokazuje atestom. Ako gledamo samo zidove, za nove objekte je U=<30
Ima na ytong-ovom sajtu zgodan kalkulator U vrednosti. Mozes napraviti koju god hoces kombinaciju zidova i izolacionog materijala i uporediti U.


Investitor treba da, sto kaže Tihi, stavi sve na papir i napravi cost/benefit analizu. Nije uvek dobar zid sa 20cm stiropora, niti je TP voda/voda po difoltu najbolja. Da uračuna sve troškove: i cenu održavanja, vek trajanja, kretanje cene energenta u buducnosti

[Ovu poruku je menjao dlalic dana 15.01.2021. u 13:52 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao dlalic dana 15.01.2021. u 13:58 GMT+1]
[ component @ 15.01.2021. 13:25 ] @
Ytongov kalkulator ne mogu da uzmem za ozbiljno. To je marketingški kalkulator.
Mi smo zidali od Ytonga 37,5 a u planu je i dodatnih 10 cm izolacije. Možemo i bez nje ali ipak ćemo je staviti kada radimo fasadu. Ne mislim da je Ytong bolji ili lošiji od drugih mateirjala za gradnju. Svaki ima prednosti i mane.
Meni se na primer sviđa što mogu lakoda ga obradim, probušim i slično. Veoma lako sam postavio kablove za video nadzor. Takođe, štemovanje za struju i kopanje utičnica je prilično lako.
Za TP sam radio gomilu kalkulacija šta se isplati a šta ne, i eto odlučio sam se za vazduh-voda, ali da sam uzeo plinski kotao ne bih pogrešio. Čak mi je bafer sa grejačima dolazio u obzir pošto imamo kotlarnicu. Ono što bih gledao da izbegnem su ugalj (koji mislim da treba zabraniti), drva i pelet. Gubitak komfora ne opravdava toliko malu razliku u ceni grejanja.
[ aca405 @ 15.01.2021. 14:46 ] @
Kod TP je prednost što ona može i da hladi, osim što greje.

Verovatno je sa plinom moguće doći na istu cenu kao TP, ali kada na TP dodaš neki FanCoil imaš i hlađenje.

Ja sam između ostalog ugradio TP jer sam morao da kupim klime ili da jednom kupim TP i rešim sve.
[ component @ 15.01.2021. 15:16 ] @
FanCoil nije tako jeftin. U rangu je sa nekom prosečnom on-off klimom. Možda je TP sa FanCoil-ovima veće efikasnosti nego pojedinačne klime... ne znam. U glavom sa finansijske strane dođeš tu negde.
Nije TP u nekoj velikoj prednosti u odnosu na recimo gasni kotao sa nekoliko klima za hlađenje.
Mi smo uzeli TP pošto nismo hteli na kuću da nakačimo gomolu klima. Nekako nam je bilo kulturnije rešenje. Koristimo je i za hlađenje, ali bez FanCoil već direkno preko alupex cevi. Račun za grejanje nam je zaista mali, ali ne bi bio preterano veći ni da se grejemo na neki drugi način. Bitna je izolacija kuće.

Mislim da je prednost klima kada ih ima više kada se desi neki kvar na sistemu. Jako malo je verovatno da će ti sve klime u kući prestati da rade u isto vreme. Takođe ako otkaže plinski kotao, možda možeš da se dogrevaš preko klima, pod uslovom da mogu da izdrže i da nije jako hladno. Kod TP postoji "single point of failure". Mi smo imali jedan problem kada je pumpa za vodu prestala da radi. Sada smo na nekom "workaround" rešenju ali u planu nam je da učinimo sistem malo robusnijim i da imamo backup opcije.
Ne verujem da će nestati struje na toliko dugo da počne da bude hladno u kući, ali ako otkaže nešto na samoj TP može proći više dana dok se ne uradi popravka, a ne želim da mi se deca smrzavaju u kući za to vreme.
[ aca405 @ 15.01.2021. 15:28 ] @
U pravu si da je TP "Single Point Of Failure" ali ja sam od ranije imao par komada FAN COIL-a u kući, pa sam ih iskoristio za hlađenje.

Inače i mi hladimo i grejemo preko TP i kroz podove, naravno umerena temperatura da pod ne bude leden, tako da je to ok.

Inače, imam stari kotao na struju koji je paralelno povezan sa TP kao i pumpe dodatne, tako da slučajno sam umanjio mogućnost da sve stane kada TP nešto zakaže.

Dobro razmišljanje, da se ne zavisi samo od jedne tačke u sistemu, mada i ja nisam hteo da dodajem klime na kuću jer mi se to ne sviđa a ovako imam jednu veliku kocku pored kuće :)
[ tvrdoglavi @ 15.01.2021. 18:42 ] @
nisu bas tako male razlike izmedju gasa i toplotne pumpe.... ja imam i tp i gasni kotao, i mislim da je razlika duplo u korist TP... kod mene je prosecna potrosnja gasa bila oko 3500m3 godisnje, struja mi je sad za tp oko 9000kwh godisnje na 270m2.... pa koga ne mrzi neka preracunava, isti je objekat ista su grejna tela ista je izolacija, jedino sam na gasu ipak malo stedeo nocu i smanjivao, sa tp ne smanjujem nista, radi non stop, dan noc na istu temperaturu 24,5 podeseno....
kad sam ubacivao tp, razlika je bila skoro 3 puta u korist tp, u medjuvremenu je gas pojeftinio struja poskupela, sad je ovako kako jeste... svakako trenutno bar 500eura sezonski na moj objekat...
mada svi gledamo ustedu, komociju i sigurnost daju izbori, znaci najbolje je kad imate da birate, i za nedaj boze alternativu...
ako gledamo samo cenu, gas je nesto jeftiniji jedino od skuplje tarife u crvenoj zoni kad TP radi, i to u najnepovoljnijim uslovima za rad TP, u prelaznim periodima je neuporedivo bolji odnos u korist TP...


sto se tice kolege sa LG, ja ne znam ni kako si uspeo da dobijes uredjaj bez ijednog senzora? nijednu TP koju sam radio nisam video bez bar spoljnog senzora i to obavezno uradi, i podesi krivu, a bez unutrasnjeg ces preziveti

sto se tice saveta kolegi koji pravi kucu, moj izbor bi bio dobra vazduh voda TP i kombinacija podnog grejanja gde podovi dozvoljavaju i radijatora velikih gde su recimo podne obloge nepovoljne za podno, i da se udje u temperaturu vode za podno i sve na isti krug spojiti....



[ component @ 15.01.2021. 21:17 ] @
Jeste grejanje na gas skuplje. Meni je cena grejanja na TP oko 300€ po sezoni. Gas bi bio oko 450€. Za ovaj decembar, račun za grejanje nam je bio oko 7500 din. Da se grejem na gas bio bi oko 12000 din. (po proračunima, ne grejem se na gas)
Mogu da kažem da se grejem za 50€ mesečno u proseku, što je meni sasvim zadovoljavajuće. Kad završimo fasadu biće i nešto manje.
Za TP je inicijalna investicija veća, ali je korišćenje jeftinije. Kod nas je dodatno prevagnulo to što nismo imali uveden plin, a nismo hteli da ga uvodimo samo zbog grejanja. I tu bih imao dodatnih troškova pa mi se smanjila razlika TP u odnosu na plin.

Ko već ima plin u planu možda mu ne bude toliko velika razlika u računima da bi iskeširao više hiljada evra razlike u ceni. A ako postavi i klime zbog hlađenja, možda razlika bude još manja pošto klime može da koristi za dogrevanje u prelaznom periodu, a plinski kotao da uključuje samo na zimskim temperaturama.
U svakom slučaju nisu tolike pare da bi pravio tolike peripetije oko grejanja. TP je komfor... Našteluješ temperaturu i ne razmišljaš. I to nešto vredi
[ tvrdoglavi @ 15.01.2021. 21:28 ] @
mislim da gresis u proracunu, ne moze da bude 1,5 put skuplje....pre ce biti 2x skuplje za gas....
sto se tice konfora, i gas pruza isti kao i pumpa, ima sve mogucnosti kao i tp, ukljucujuci i pracenje preko weba uz modulaciju preko termostata i podesavanje po spoljasnjoj temperaturi.... mada i to u startu kosta fino....
[ component @ 15.01.2021. 22:46 ] @
Ovo mi je bila računica:
U decembru sam potrošio 835KW struje za grejanje sa cenom od 9 dinara po KWh (uračunate svi porezi, takse, akcize, tarife, jeftina/skupa struja...) = 7515 dinara
TP mi je za decembar u proseku davala COP 3.5 pošto osim noću nije bilo nešto preterano hladno. To mu dođe 835*3.5 = 2922 KWh energije za grejanje.
Gasni kotao sa 86% efikasnosti daje 9KW energije za m3 plina. Dakle trebalo bi mi 325 m3 plina. Računao sam da je cena plina 38 dinara (računajući porez). Što mu dođe na kraju 12464 dinara. 1,66 puta skuplje.

Videću za januar kako će biti pošto je izgleda hladniji od decembra pa će COP pasti. Ali kad je toplije vreme to ide u korist TP.

Nemam pojma gde grešim u računu.


Ne znam koliko bi koštali ti gasni kotlovi sa praćenjem preko weba i slično... Ljudi koje poznajem obično uzimaju kotlove ispod 1000€. Recimo iz Rumunije može da se uveze kondenzacioni kotao za oko 800€, a kod nas isti prodaju za 1400€.
[ tvrdoglavi @ 16.01.2021. 11:18 ] @
tesko je to iz proracuna bas biti siguran. ja imam odlican kotao junkers, kostao je kao sada kodenzacije, plus automatika za vodjenje po spoljnoj temperaturi jos mislim da je bila oko 25o eura. i podaci koje sam pratio 5 godina na gasu i 6 godina na tp su oni iz prethodnih postova kad se racuna prosek tih godina. na istom objektu. mozda kondenzacija moze jos malo da spusti cenovno, ali nikako ne moze do 1,5 na cenu grejanja tp, eventualno u minusu, ali na celu zimu ne moze mnogo ispod 2... posto sam i u tom gasnom delu aktivan sa projektovanjem UGI, i pratim majstore sa licencama, znam podatke iz dosta objekata, gde imaju i kondenzaciju, i to je uglavnom oko 2x skuplje nego na tp gledajuci celu sezonu...
celokupna prica jeste takva trenutno da ko ima gasni prikljucak i postojece grejanje na gas, matematika prelaska na tp nije brza, ali postoji, ali je dosta bolja kad neko nema prikljucak, jer onda u toj prici i za gas sa prikljuckom, papirologijom, instalacijom i dobrom kondenzacijom treba oko 2500 eura, pa se razlika do tp moze smatrati opravdanom investicijom jer se moze uglaviti u 5 6 godina sto je prihvatljivo....da ne racunamo da se tp montira za dan dva a cela prica oko gasa moze da potraje i mesecima u zavisnosti od distributera i opstine....
sto se tice kotlova sa web vodjenjem, znam da baxi recimo radi pristojne kondenzacije, mislim da su negde oko 1000, a moze da se dokupi za ispod 200 eura kontroler koji moze da modulisuci vodi kotao i ima pristup preko web aplikacije... znaci nije nesto basnoslovno....
[ component @ 16.01.2021. 15:44 ] @
Verujem da je tvoj račun tačan pošto je iz iskutva, a moj samo teorija.
Mislim da se ljudi odlučuju na gasni kotao ako nemaju inicijalno novca za TP a već imaju gas, a za TP ko može odmah da finansira TP a kasnije da uštedi kroz račune.
Ja znam da moju TP ne bih menjao za gasni kotao
[ tihi2 @ 16.01.2021. 17:50 ] @
Grejanje na gas je oko 1.5 puta skuplje nego na TP. Računica tvrdoglavog je ok kad se on grejao gasom a to je dok je gas bio 55 dinara/m3.
Danas je gas 36din/m3 (tako kažu ni ja se ne grejem na gas, 33.13+PDV od 8%) a ista energija za struju je oko 28din.
I cela igranka oko računice je oko COPa. Retko ko računa da grejanje na TP voda-voda ima trošak bunarske pumpe od 1kWh i da to obećani COP sa 3.5 odmah baca na COP=2.4.
Vazduh-voda ima manji prosečni godišnji COP. Za moju TP vazduh-voda je to oko 2.6 ali sa pošteno uračunatim svim pumpama (cela TP+ cirkulaciona pumpa od 350W+cirkulaciona pumpa od 100W+2 sijalice od 100W kad obilazim kotlarnicu). Cela kotlarnica je na jednom brojilu.
Druga strana za COP je opet slobodna procena tj računanje kolika je isporučena energija. Računamo gubiak objekta što je opet procena. Objektivno bi bilo da imamo kalorimetar ali ja ne znam nikog ko ga ima.
I treća stvar, cena struje se mora računati u plavoj zoni jer zelenu zonu potrošimo svakako za domaćinstvo. A dnevni kilovat u plavoj zoni je 12din/kWh. Sa COP=3 to je potpuno jednaka cena sa grejanjem na gas. I sad kad kažem da je TP u prednosti samo zbog noćne tarife da li je to tačno?
Dakle, sve oko COPa je podložno diskusiji i zato smo imali na ovom forumu tvrdnji da imaju COP=8 i razne druge koještarije.
Ako hoćemo da napravimo da nam je TP najisplativije lako se to može računicom dokazati ali smisao ovog mog komentara je da se pošteno izračuna koliko je to bolje.
[ neznam nisam odavde @ 17.01.2021. 08:31 ] @
Apsolutno se slažm sa komentarom g.Component .Ova sezona je pokazala da je razlika u ceni TP u odnosu na gas toliko velika da dok se ta razlika ne potroši gasni kotao može godinama da greje.Dobra TP bez obzira dal je voda voda ili vazduh voda su oko 5000 evra računajući sve troškove a gas može postaviti za 3000 evra.TP troši struju Gas se troši takođe pa dok ušteda na struji pojede onih 2000 evra razlike u startnoj ceni moraju proći godine.Svi pričamo da nas zima košta od 200 do 300 eura a na gas to bude oko 500 do 600.Osim toga na terenu se pokazalo da se gas može uvesti uz 3 kredita bez dinara gotovine.Prvi je gotovinski za projekat i majstore oko 1000 evra na godinu dana drugi je za priključak na 24 meseca kroz račun za gas i treći je za kotao isto na 24 meseca.prvi i drugi kredit su u svim mestima podjednaki a treći jako varira,od600 eura za najjednostavniji kotao do preko 1500 za neki malo ozbiljnijui.Mi smo inače navikli da živimo na kredit čekove kartice i rate tako da sve gde treba gotovinu staviti na sto teško da prolazi.Takođe treba uzeti u obzir i mnoštvo gorionika na pelet koji su ispod 1000 evra a montiraju se na postojeći kotao na čvrsto gorivo umesto vrata pa ljudi nabavljaju pelet u zavisnosti od prihoda jer je pakovan po 25 kg i dosta jednostavan za prenos i upotrebu znači uklapaju se u onu priču o gotoviskom kreditu. po odzivu sa terena ove godine imam utisak da broj gasnih priključaka i ovih adaptacija na pelet toliko premašuje broj TP da TP polako odlazi sa grejačke scene odnosno ugrađuje se tamo gde su gas i pelet tehnički teško izvodljivi ili nvestitor baš želi naj tehniku sa postojećeg tržišta.
[ tvrdoglavi @ 17.01.2021. 09:00 ] @
Za gas se svi slazemo da je trenutno takodje dobar izbor za grejanje i s obzirom na novi tok ima i mogucnost mozda jos da pojeftini. I ove godine je u porastu broj ljudi koji se ili vracaju ili prelaze na gas sa nekih goriva. Ne znam samo gde si pelet uvalio u isti kos i pricu jer je to daleko od ovih cena za grejanje koje se spominju...
Da budemo skroz fer i za tp postoje krediti preko ebrd za energetsku efikasnost koji su povoljni i subvencionisani i ko ima potrebu za kreditom nije uopste losa prica... Skoro se 20 posto ustedi u startu.
[ tihi2 @ 17.01.2021. 10:38 ] @
Zaista pelet ne spada u ovo ni blizu. Em je skup, em je problematičan sa stanovišta podešavanja, čišćenja a Boga mi treba i preneti sve te džakove i utovarati u koš svaka 2-3 dana.
Još jedna stvar koja čini Tp problematičnom je količina raspoložive struje do crvene zone. Ja trošim za domaćinstvo oko 700kWh mesečno, do crvene zone mi ostaje 900kWh. To je možda dosta za kuću od oko 100-130m2 ali za moju nije. Da nemam još jedno brojilo TP ne bi bila uopšte opcija. A i dalje tvrdim da se TP ne isplati za kuću manju od 300m2.
Mene zima prosečno košta manje od 600 evra. Sa gasom bi to bilo oko 900evra. Dakle, ušteda je 300evra godišnje a kuća je od 270m2. Da nisam uvezao TP u srećno vreme kada je bilo 1US$=0.66evra, i koštala me 1100evra nikada je ne bih imao.
Struja je najčistiji energent i grehota je koristiti je za grejanje. Mora poskupeti a i ovakav tarifni sistem postoji samo u Srbiji. Svugde je razliaka između niže i više tarife 10% a kod nas 4 PUTA.
[ component @ 17.01.2021. 11:08 ] @
Svugde možeš solarnim panelima da vraćaš u mrežu i posle to da koristiš. U Srbiji je to zabranjeno.
Nemojmo da poredimo Srbiju sa normalnim svetom.
[ tihi2 @ 17.01.2021. 18:05 ] @
To za pravljenje struje u kućnoj radnosti je baš ozbiljna prevara.
Za vetrogeneratore ugovor je na 15 godina, zarada je 14. i 15. godine, dobija se 24 din/kWH i svi sve proizvedeno daju EPSu a onda iz EPSa troše po normanoj ceni za svoje potrebe. I to su veliki sistemi sa velikim subvencijama.
Slično je i za solarno. Dok iskoristivost solarnih panela ne bude bar 50% (sada je ispod 20%) nema ekonomske isplativosti.
Kad iskoristivost panela bude preko 50% a korišćenje bar 15 godina, može se razmišljati o energetskoj samodovoljnosti. Tada TP sa svojim COPom može biti rešenje. Do tada moraju i akomulatori da imaju vek od bar 15-20 godina.
[ component @ 18.01.2021. 10:45 ] @
Moj komentar se odnosio na to da je jeftuna struja. Ako struja poskupi na recimo duplo, solarni paneli će biti isplativija opcija. Što je skuplja struja više se isplati ulaganje u njenu prozvodnju. Recimo meni se sada ne isplati sa ovim cenama pošto bi mi trebalo 15-tak godina da isplatim opremu. Ako cena bude takva da isplativost padne na 7-8 godina onda bih svakako dodao solarne panele.
Problem je što se isplativost solarnih panela u Srbiji umanjuje time što višak struje moraš da "baciš" ili da skladištiš u još uvek skupim baterijama. U normalnom svetu višak struje vratiš u mrežu pa i ni nešto skuplja struja nije problem.

Što se tiče TP meni se za isplati da koristim kako je sada cena struje i podeljena na dnevnu i noćnu tarifu. Ne ulazim u crvenu zonu i verovatno neću ni u budućnosti pošto je u planu da trošim na grejanje manje nego što sada trošim.
Nego, tvoje domaćinstvo troši 700KWh mesečno? To je baš dosta. Mi trošimo nešto ispod 500KWh kada ne koristimo grejanje a nemamo drugi energent. Sve nam je na struju i topla voda i kuvanje... A mašina za veš i mašina sušenje mi se čini da se skoro ni ne odmaraju
[ GMN @ 13.03.2021. 16:09 ] @
Tvrdoglavi
Ovi sto reklamiraju toplotne pumpe sto diziu 65 C° .Jel to sa freonom ili uz pomoc grejaca.Koliko je to COP na takvim pumpama. LP.

[Ovu poruku je menjao GMN dana 13.03.2021. u 17:20 GMT+1]
[ tvrdoglavi @ 13.03.2021. 16:27 ] @
Citat:
GMN: Tvrdoglavi
Ovi sto reklamiraju toplotne pumpe sto diziu 65 C° .Jel to sa freonom ili uz pomoc grejaca.Koliko je to COP na takvim pumpama. LP.

[Ovu poruku je menjao GMN dana 13.03.2021. u 17:20 GMT+1]


Hajde da kazem prvo svoje misljenje da svako kome treba preko 40 stepeni voda u 95% zime je apsurdno da ide na TP. To znaci da ce eventualno u par dana voda otici na 50 sto nece znacajno uticati na cop. Sve preko toga grejati vodu sa TP nema nikakvog zdravog rezona. U prilogu je tabela gde se vidi koliko pada COP na vodi 60, tek u plusu prelazi COP 2, sto znaci da je matematika ulaganja tu nepostojeca. A to je u slucaju da ili je kuca totalni energetski bunar, ili su grejna tela suvise mala. U oba slucaja je pametnije ulaganje u izolaciju, i u povecanje grejnih tela kako bi se dobio smisao grejanja na tp.
Znaci to da idu TP na 65 je jos vise besmisleno. Sve i da mogu da urade to samo sa kompresorom COP je nikakav, tek nesto veci nego kod grejaca.

[ GMN @ 14.03.2021. 09:33 ] @
Zahvaljujem se na odgovoru i tabeli .Citao sam ja vase postove i bar pola sam razumio DA NEKAZEM SVE MI JE JASNO .Covjek je uradio podno grejanje i dodao radijatore .Neznam zasto.Sad tvdi da greje sa pola eura po kvadratu a pola kuce samo radijatori i ne bas dimenzionisani za niskotemperaturno jer vidim od oka da su premaleni .On gasi pumpu i greje povremeno sto me jos vise zbunjuje i njegov strucnjak tvrdi da je to opravdano monoblok LG.
[ SG kamikaza @ 14.03.2021. 10:03 ] @
@zeljezara

Ako razmišljaš kod sebe da koristiš TP, to nema smisla ukoliko samo planiraš da je priključi na postojeći sistem.

To od 0.5e po m2, je šarena laža kao što je nekada ranije bila šarena laža da je nekome prijatelj napravio TP od kompresora za zamrzivač i eto kao nije dobro pa zato ne može u kombinaciji sa radijatorima.

Ja evo završavam 4. sezonu sa svojom TP u kombinaciji sa radijatorima. Ove sezone je max t vode bila 39° i sezonu cu završiti nešto malo ispod 1.5e po m2 iz temperaturu prostora 22.5-23.5.

Kolega isto u kombinaciji TP/radijatori uz visoke plafone u polovini kuce(3+m) i željenih 24° uz temperaturu vode od ~45° je na nekih 3e/m2.
[ tvrdoglavi @ 14.03.2021. 10:50 ] @
Papir i taraba trpe sve, a proracuni i matematika su vrlo egzaktni i jasni
Ko hoce da veruje u šarene laže može uvek da ih nadje na mnogim mestima. Sve i da neki objekat može da se ugreje sa 0.5e po m2 to zahteva toliko eksponencijalno veće ulaganje u objekat i sistem da je vise isplativo uloziti manje i grejati se sa nekim realnim ciframa po m2.
[ component @ 14.03.2021. 15:34 ] @
Možda čovek misli na 0,5€ po m2 na mesečnom nivou a ne po sezoni?
[ GMN @ 14.03.2021. 15:49 ] @
Citat:
SG kamikaza:
@zeljezara

Ako razmišljaš kod sebe da koristiš TP, to nema smisla ukoliko samo planiraš da je priključi na postojeći sistem.

To od 0.5e po m2, je šarena laža kao što je nekada ranije bila šarena laža da je nekome prijatelj napravio TP od kompresora za zamrzivač i eto kao nije dobro pa zato ne može u kombinaciji sa radijatorima.

Ja evo završavam 4. sezonu sa svojom TP u kombinaciji sa radijatorima. Ove sezone je max t vode bila 39° i sezonu cu završiti nešto malo ispod 1.5e po m2 iz temperaturu prostora 22.5-23.5.

Kolega isto u kombinaciji TP/radijatori uz visoke plafone u polovini kuce(3+m) i željenih 24° uz temperaturu vode od ~45° je na nekih 3e/m2.


Ma ne kod mene .Ja znam da je meni to nemoguce .Ali dodjem u dilemu kad cujem da je to vrh . I da 0.5 € i da je mesecno meni je nemoguce.A i onaj strucnjak ako je proracuno da podno pokrije potrosnju zasto je dodavo i radijatore .Osim da smetaju. A pola kuce samo radijatori i podno gasi sad pali kad je jeftina tarifa .

Sva tehnika napreduje ali u sustini sve je ko i ranije.Mijenjaju frigo gasove sad ovaj sad onaj ali posle 40 c° je ostalo isto da trosi i neisplati se .
[ tvrdoglavi @ 14.03.2021. 18:25 ] @
0.5 e mesecno je realno za slabije energetski efikasne objekte kad greju sa tp.
[ tihi2 @ 14.03.2021. 19:47 ] @
Ako mogu da prikažem moj slučaj. Nije me mrzilo da potražim račune za struju.

Računi za struju su
Mesec.......Brojilo 1... Brojilo 2... Domaćinstvo...Potrošnja za grejanje
Oktobar.... ..6492....... 2176....... 7500................1168
Novembar. 10265........9340........7500...............12105
Decembar. 12388...... 11949........7500...............16837
Januar...... 13189.......13379........7500...............19068
Februar.....13200.......13380........7500...............19080
Mart-April ..9500......10000.........7500...............12000
...................................................UKUPNO.......80258
................................................UKUPNO EUR.......680

Iako imam COP=2.32 do sada što je na ovom Forumu ocenjeno kao MALO (ali računam SVE potrošače u kotlarnici kao trošak grejanja) grejanje izađe oko 2.5e/m2 za celu zimu.
Za domaćinstvo je uzet račun od septembra 2020. jer se valjda tada nije palila klima, a avgustovski račun je dosta veći.

Grejalo se na 22.5 sa tolerancijom +/- 0.11*C i danju i noću po sobnom termostatu.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 15.03.2021. u 12:55 GMT+1]
[ GMN @ 15.03.2021. 10:36 ] @
Grejalo se 24 sata ili 16 sati na 23-24 ili 22 c° .Relativno malo potroseno.
[ GMN @ 15.03.2021. 10:53 ] @
Citat:
SG kamikaza:
@zeljezara

Ako razmišljaš kod sebe da koristiš TP, to nema smisla ukoliko samo planiraš da je priključi na postojeći sistem.

To od 0.5e po m2, je šarena laža kao što je nekada ranije bila šarena laža da je nekome prijatelj napravio TP od kompresora za zamrzivač i eto kao nije dobro pa zato ne može u kombinaciji sa radijatorima.

Ja evo završavam 4. sezonu sa svojom TP u kombinaciji sa radijatorima. Ove sezone je max t vode bila 39° i sezonu cu završiti nešto malo ispod 1.5e po m2 iz temperaturu prostora 22.5-23.5.

Kolega isto u kombinaciji TP/radijatori uz visoke plafone u polovini kuce(3+m) i željenih 24° uz temperaturu vode od ~45° je na nekih 3e/m2.


Bas dobar odgovor .Retko ko bi ovako realno napisao .Ja sam svoje planove zavrsio i nemam zelju da ekspermentisem .Prvo da se sve crno na belo a kao sto vidim da nista nije sjajno.
[ GMN @ 06.06.2021. 17:06 ] @
Citat:
tihi2:
Ako mogu da prikažem moj slučaj. Nije me mrzilo da potražim račune za struju.

Računi za struju su
Mesec.......Brojilo 1... Brojilo 2... Domaćinstvo...Potrošnja za grejanje
Oktobar.... ..6492....... 2176....... 7500................1168
Novembar. 10265........9340........7500...............12105
Decembar. 12388...... 11949........7500...............16837
Januar...... 13189.......13379........7500...............19068
Februar.....13200.......13380........7500...............19080
Mart-April ..9500......10000.........7500...............12000
...................................................UKUPNO.......80258
................................................UKUPNO EUR.......680

Iako imam COP=2.32 do sada što je na ovom Forumu ocenjeno kao MALO (ali računam SVE potrošače u kotlarnici kao trošak grejanja) grejanje izađe oko 2.5e/m2 za celu zimu.
Za domaćinstvo je uzet račun od septembra 2020. jer se valjda tada nije palila klima, a avgustovski račun je dosta veći.

Grejalo se na 22.5 sa tolerancijom +/- 0.11*C i danju i noću po sobnom termostatu.

[Ovu poruku je menjao tihi2 dana 15.03.2021. u 12:55 GMT+1]


Da vas zamolim da slovima napisete koliko je kw ukupna potrosnja 80 258.LP
[ tihi2 @ 06.06.2021. 22:07 ] @
Oko 9500kWh. Imam potrošnju od 58% više i 42% niže tarife.
[ GMN @ 07.06.2021. 08:00 ] @
Da li ima neko sa pumpom voda voda da ima rezultate potrosnje .Nekako me interesuje da li je razlika u potrosnji toliko drasticna u januaru .Odnosno da li je velika razlika voda voda u odnosu voda vazduh . Mislim na razliku u temperaturi zraka i stabilnoj temperaturi vodeu zemlji.
[ neznam nisam odavde @ 07.06.2021. 15:06 ] @
nemam samo za TP imam za celo domaćinstvo ali septembar -9 i maj -5 možete uzeti kao potrošnju domaćinstva i u 12 i 1 mesecu malo dodajte na tu potrošnju domaćinstva jer je vreme slava.
9 -395
10-554
11-880
12-969
1-935
2-849
3-940
4-779
5-411
znači domaćinsto oko 350kwh u septembru smo već grejali a u maju mislim oko 15tog prestali ostalo grejanje . Površina koju grejemo cca 70 kvadrata radijatori temperatura povratne vode 37 - 42 stepena temperatura u kući oko23 stepena+ - 1.Snaga toplotne pumpe 6 kw grejno 1,8 - 2 kw električno sa bunarskom pumpom 300w.ukratko grejanje nijedan mesec nije koštalo više od 4000 rsd po mojoj slobodnoj proceni.
[ GMN @ 07.06.2021. 16:34 ] @
Jos samo da vas zamolim za to radijatorsko grejanje. Ako imate 70 m2 .Koliko je radijatora imate u tih 70 kvadrata ili mozda znate snagu svih radijatora. A lako cu ja izracunati ovo sa kw.Kod tihi 2 nisam mogao da verujem u toliko potrosenih kw.Naravno da je sve to sa potrosnjom odlicno Ali u Srbiji je struja jeftina .Kad ja zamislim to kod mene onda racunica bude uzasna. Postoje tvrdnje da voda voda ima manje oscilacije kad je hladno jer je voda sa tem stabilna .Sad imam poredjenje pa mi je mnogo jasnije.
[ neznam nisam odavde @ 07.06.2021. 18:19 ] @
imam 4 radijatora spavaća soba predsoblje kupatilo i dnevni boravak sa kuhinjom.računao sam snagu radijatora kao kubikažax1,2 pa rezltat u kw.npr soba od 50 kubika =6kw radijatora.niste pogrešili ni ako računate sa faktorom 1.Snaga pumpe je računata 10 kvadratnih metara 1 kw grejne snage ali taj 1 kw što u računici fali u stvarnosti se ni ne oseti.naime nema kompresor sa 21000 btu ima 18000 pa 24000 moj stav je bolje malo manji kompresor da radi duže nego velik da radi kraće.bude ujednačenija temperatura.Inače jednu sezonu sam imao i sistem vazduh,voda-voda.znači mogao sam na primarnoj strani birati između vazduha i vode a na sekundarnoj klasika.Rezultat je bio izuzetno razočaravajući.Naime padom spoljne temperature padao je i onaj famozni COP faktor što nije baš tako strašno ali je padom COP pala i izvršna snaga kompletne TP što se pokazalo poražavajućim u jednom trenutku je COP bio ispod 2 tako da je moja TP u tom režimu bila svega4kw ili možda i manje što je dovelo do toga da se broj radnih sati enormno povećao,Jednostavno nije uspevala da ugreje na zadanu temperaturu ako bi bila iznad 36. predpostavljam da je to razlog zbog kojeg vazduh voda imaju tako veliku potrošnju struje u hladnijim danima.Ako se dobro sećam taj eksperiment je išao pre 6-7 godina i sad nenađem više svesku sa statistikom do +12 u prednosti je bila vazduh voda .posle padom temperature do +3 kako tako ali razlika je bila baš evidentna.Vazduh voda je trošio oko 15 - 30% više od voda voda već u skladu sa spoljnom temperaturom.Na +3 je počela zabava.Spoljna jedinica se ledila svakih par sati danju noću svakog sata i onda je odleđivanje povlačilo energiju za otapanje iz radijatora pa sam upadao u kako sam to nazvao klackalicu.Taman malo ugreje zaledi pa to na odleđivanje potroši i tako do -3.Magloviti dani su bili strava i užas.U glavnom radio sam recimo 48h vazduh voda pa 48h voda voda i eto nebih više mnogo davio druge korisnike koji imaju svoja iskustva i viđenja ali moram primetiti da skoro sve nove TP vazduh voda imaju dodatni mini elektro kotao koji uključuju za vreme otapanja da nebi oborili grejni sistem.Ako vam mogu još nekom informacijom pomoći pošto sam samograditelj i svu energiju sam od 2012te usmerio u pravcu toplotnih pumpi stojim na raspolaganju slobodno pošaljite pp samo me na forumu obavestite da pogledam poštu.
[ GMN @ 07.06.2021. 19:07 ] @
Bas sam to htio da znam iz prve ruke. Poslao sam vam PP.
[ pzec @ 08.06.2021. 08:37 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:
Inače jednu sezonu sam imao i sistem vazduh,voda-voda.znači mogao sam na primarnoj strani birati između vazduha i vode a na sekundarnoj klasika.Rezultat je bio izuzetno razočaravajući.Naime padom spoljne temperature padao je i onaj famozni COP faktor što nije baš tako strašno ali je padom COP pala i izvršna snaga kompletne TP što se pokazalo poražavajućim u jednom trenutku je COP bio ispod 2 tako da je moja TP u tom režimu bila svega4kw ili možda i manje što je dovelo do toga da se broj radnih sati enormno povećao,Jednostavno nije uspevala da ugreje na zadanu temperaturu ako bi bila iznad 36. predpostavljam da je to razlog zbog kojeg vazduh voda imaju tako veliku potrošnju struje u hladnijim danima.Ako se dobro sećam taj eksperiment je išao pre 6-7 godina i sad nenađem više svesku sa statistikom do +12 u prednosti je bila vazduh voda .posle padom temperature do +3 kako tako ali razlika je bila baš evidentna.Vazduh voda je trošio oko 15 - 30% više od voda voda već u skladu sa spoljnom temperaturom.Na +3 je počela zabava.Spoljna jedinica se ledila svakih par sati danju noću svakog sata i onda je odleđivanje povlačilo energiju za otapanje iz radijatora pa sam upadao u kako sam to nazvao klackalicu.Taman malo ugreje zaledi pa to na odleđivanje potroši i tako do -3.Magloviti dani su bili strava i užas.


Možete napisati o kojima dizalicama topline ste napisali svoj komentar, marka i tip.
Pošto ste imali mogućnost izbora proizvodnje, mogli ste koristili akumulacijski spremnik topline i puniti ga toplom vodom u vrijeme kada je COP bio viši. Vanjska temperatura za vrijeme dana je veća od noćne, ta prednost se može iskoristiti.
Za kombinaciju s akumulacijskim spremnikom, snaga proizvodne jedinice može biti i veća od stvarne potrebe.
Bitno je da temperatura pohranjene tople vode ista ili malo više od temperature vode koja se isporučuje radijatorima, tako su i gubitci spremnika u stanju čekanja zanemarivi.

[ neznam nisam odavde @ 08.06.2021. 09:04 ] @
reč je o samogradnji
[ pzec @ 08.06.2021. 09:39 ] @
Hvala.
[ GMN @ 09.06.2021. 12:15 ] @


Možete napisati o kojima dizalicama topline ste napisali svoj komentar, marka i tip.
Pošto ste imali mogućnost izbora proizvodnje, mogli ste koristili akumulacijski spremnik topline i puniti ga toplom vodom u vrijeme kada je COP bio viši. Vanjska temperatura za vrijeme dana je veća od noćne, ta prednost se može iskoristiti.
Za kombinaciju s akumulacijskim spremnikom, snaga proizvodne jedinice može biti i veća od stvarne potrebe.
Bitno je da temperatura pohranjene tople vode ista ili malo više od temperature vode koja se isporučuje radijatorima, tako su i gubitci spremnika u stanju čekanja zanemarivi.

[/quote] Dali bi se to moglo isplatiti .Ako u at stavis 50 c° ili pumpu natjeras na 60 c° ili pohranis normalno 40 c°
[ tihi2 @ 09.06.2021. 13:25 ] @
Citat:
GMN:
Jos samo da vas zamolim za to radijatorsko grejanje. Ako imate 70 m2 .Koliko je radijatora imate u tih 70 kvadrata ili mozda znate snagu svih radijatora. A lako cu ja izracunati ovo sa kw.Kod tihi 2 nisam mogao da verujem u toliko potrosenih kw.Naravno da je sve to sa potrosnjom odlicno Ali u Srbiji je struja jeftina .Kad ja zamislim to kod mene onda racunica bude uzasna. Postoje tvrdnje da voda voda ima manje oscilacije kad je hladno jer je voda sa tem stabilna.
Ne znam da li je puno ali ja grejem 270m2, radijatorsko grejanje.
Ako se poredi voda/voda i vazduh/voda onda je jedina mera razlika prosečne temperature na ulazu u TP a to je oko 5*C za celu zimsku sezonu (voda/voda oko 12 a vazduh/voda oko 7). U tome može biti efikasnija Tp voda/voda. Ali, bušenje bunara (i to dva), zagušenje sita i potopna pupma veće snage nego ventilatori je cena te veće efikasnosti. Voda u NS je puna gvožđa i to zahteva dodatne akcije.
[ component @ 09.06.2021. 15:38 ] @
Citat:
GMN:
Pošto ste imali mogućnost izbora proizvodnje, mogli ste koristili akumulacijski spremnik topline i puniti ga toplom vodom u vrijeme kada je COP bio viši. Vanjska temperatura za vrijeme dana je veća od noćne, ta prednost se može iskoristiti.


Ne isplati se da korišćenje dnevne struja za akumuliranje toplote samo zato što je dnevni vazduh nešto topliji od noćnog. Noćna struja je 4 puta jeftinija i definitivno je u interesu koristiti što više noćnu tarifu pa makar COP trpeo zbog toga. A neće biti neke prevelike razlike u COP-u.
Osim toga COP opada ukoliko je izlazna temperatura veća. Na primer kod mene, na spoljnih 0°C za vodu za podno grejanje od 30°C COP je 3,17, za vodu od 40°C COP je 2,42, a za vodu od 55°C COP bi bio 1,8.
Meni je bolja i cena struje i COP ukoliko grejem vodu noću na 40°C na hladnom noćnom vazduhu od -15°C (COP 1,97), nego da grejem vodu na 55°C na dnevnom vazduhu od 0°C (COP 1,8)
[ pzec @ 09.06.2021. 17:06 ] @
Ako je odnos niže tarife 4/1 onda je isplativije koristiti niži tarifu. Problem je snaga dizalice koja moguće ne može zadovoljiti potrebe za toplinskom energijom. Veća snaga je i veća cijena dizalice. Uz COP 1-2 dizalica može isporučiti 60-70% deklarirane toplinske energije.
Za korištenje niže tarife, pitanje je koliko je dizalica topline uopće isplativa, ako je COP od 1-2. U takvom odnosu akumulirati toplu vodu za vrijeme povoljnih uvjeta, grijačima kojima je iskoristivost 98% je zanimljivo.
Kad je odnos niže i više tarife 2/1 viši COP znači i manji trošak električne energije, akumulirati toplu vodu za vrijeme povoljnijih uvjeta i koristi je u vrijeme nižih vanjskih temperatura je dobar način za smanjenja ukupne cijene sezonskog grijanja.
[ component @ 16.06.2021. 09:43 ] @
Najisplativije je pustiti toplotnu pumpu da radi svoj posao i ne smetati joj prviše
Ako treba kuća da se greje TP će je grejati, ako ne treba, ne treba forsirati TP da čuva toplotu da bi je kasnije iskoristili. Svako skladištenje energije za kasniju upotrebu ima svoje gubitke.
Ako se toplota skladišti onda se ne skladišti u temperaturi koja je se i koristi, nego na većoj temperaturi. Toplotna pumpa je neefikasna za dobijanje visokih temeratura. Imam celu tabelu za moju TP i izračunao sam sve moguće kombinacije i zaključak je: ostaviti TP da radi svoj posao!
[ neznam nisam odavde @ 16.06.2021. 10:36 ] @
apsolutno se saglašavam sa svime što je cenjeni kolega naveo.Kad sam počeo da se bavim grejanjima neke davne 95te godine jedan majstor mi je rekao ovako : Vidi u grejanju ti postoje dva "zakona" 1)Ko ne greje sedi u hladnom.2) Nema grejanja ako u ostavi upališ sveću.20tak godina kasnije ta dva zakona i dalje važe.Mnogo kasnije sam razumeo razliku između temperature vazduha i temperature ambijenta.Moje lično mišljenje je da TP treba pustitida radi svoj posao onako kako nama temperatura vazduha i ambijenta odgovaraju nikakva teranje TP u visoke režime rada jer je tad niža tarifa utoku itd. tad kompresor radi pood velikim naporom pritisci u freonskim krugovima idu u visoke vrednosti i sve nekako na silu se dešava i zaista guta struju.Ovako on ima svoj ritam,optimalan režim rada itd.Besplatnog grejanja zimi nije bilo nit će ga biti.I onaj koji krade drva mora leđa da slomije dok ih ne izvuče iz šume i donese kući.Kolega greje 200 kvadrata sa 10 tona peleta i zadovolkjan je.Mene u proseku mojih 70 kvadrata koštaju 3500 rsd mesečno.I jedan i drugi smo u pravu kad kažemo moj sistem je najbolji jer smo obojica zadovoljni našim grejanjem.
[ pzec @ 16.06.2021. 13:10 ] @
Citat:
component:
Najisplativije je pustiti toplotnu pumpu da radi svoj posao i ne smetati joj prviše :)
Ako treba kuća da se greje TP će je grejati, ako ne treba, ne treba forsirati TP da čuva toplotu da bi je kasnije iskoristili. Svako skladištenje energije za kasniju upotrebu ima svoje gubitke.
Ako se toplota skladišti onda se ne skladišti u temperaturi koja je se i koristi, nego na većoj temperaturi. Toplotna pumpa je neefikasna za dobijanje visokih temeratura. Imam celu tabelu za moju TP i izračunao sam sve moguće kombinacije i zaključak je: ostaviti TP da radi svoj posao!


Ako proizvodna jedinica može proizvesti toliko toplinske energije, koliko je dovoljno za nadoknadu izgubljene energije hlađenjem, tada bilo koji oblik akumulacije toplinske energije nije dobar izbor. Takvi uređaji su zastupljeni u malom broju, prema svim proizvodnim uređajima.
Pošto akumulacija ima gubitke, svakako su gubitci manji ako je razlika između tople vode u akumulaciji i temperature koja je na vanjskom plaštu spremnika. Nije logično proizvoditi vodu veće temperature od one koja je dovoljna za potrošača, kod neke proizvodnje koju nije moguće uskladiti s potrošnjom je proizvodnja vode na višu temperaturu opravdana.
Da je proizvodna tople vode dizalicom topline u vrijeme omjera 1:3 na višu temperaturu od potrebne, gubitak je svakako manji od omjera 1:2 ili 1:1. Nije isto imati omjer cijena jeftine i skupe tarife električne energije 4:1 ili 2:1 isto kao što nije isto izvoditi grijanje s istom proizvodnjom u različitim ostalim uvjetima.
Svako grijanje ima svoje posebnosti, teorije da je najbolje dizalicu ostaviti da radi po svom zadanom programu nisu prihvatljive, za one koji žele iskoristi uređaj i povoljne uvjete, ili neke druge specifičnosti, za one koji su zadovoljni samo s jednim uvjetom to je u redu.


[ tihi2 @ 16.06.2021. 17:36 ] @
Ja sam pre koju godinu grejao AT do 45*C pomoću TP a posle toga do 65*C ugrađenim grejačima. Napravio sam da se u 3 ujutru pale grejači i da greju do 65*C. Tako sam ujutru uvek imao zagrejanu kuću i napunjen AT na 65*C a TP se prvi put palila negde oko 12-13 sati popodne.
Problem je ovde bio što za decembar i januar nemam dosta plave zone (nikada ne ulaim u crvenu zonu a omam dva brojila). Tako da TP radi kao glavno grejanje i pali se da održava kuću toplom i održava temperaturu u AT 30-40*C.
Što se para tiče, ušteda para ako se grejači koriste noću postoji (tu je COP=4). Ali meni zbog velike površine koju grejem ne odgovara.
Inače, do pre 6-7 godina sam se grejao isključivo na nižu tarifu grejući rezervoar od 2500l (dok nije procurio) i to je najjeftinije grejanje koje postoji (imao sam potrošnju u decembru od 2200kWh niže tarife i 2kWh više tarife, jedno brojilo je korišćeno samo za grejanje, čak su iz EPSa dolazili da vide kako mogu da imam takav odnos).
[ component @ 17.06.2021. 02:10 ] @
Citat:
AT do 45*C pomoću TP a posle toga do 65*C ugrađenim grejačima. Napravio sam da se u 3 ujutru pale grejači i da greju do 65*C.


Ovo ima smisla. Mislim da je najbolja kombinacija bar što se tiče računa. Ako je bafer dovoljno veliki, iskoristi se što više noćne tarife, a TP je tu da pregura ponovo do noćne. Ukoliko se ulazi u crvenu zonu, onda treba više forsirati TP pošto troši manje struje nego grejač.
Ali za ovakav sistem je potrebna dodatna kontrola. Pretpostavljam neki mešač i nešto elektronike koja prati temperaturu vode i prostorije. Sa ovakvim sistemom je moguće čak i napraviti softverski da sistem dinamički odluči da li više da koristi grejač noću ili TP u zavisnosti koliko je još preostalo kWh do crvene zone. Lep hobi projekat.
[ tihi2 @ 17.06.2021. 07:01 ] @
Nisam ništa komplikovao, najsigurnija su jednostavna rešenja.
AT se greje toplotnom pumpom stalno. Grejači se na tajmer pale u 3-4 ujutru i rade do 7 sati. Pošto je u tom periodu temperatura u AT veća od 40*C onda se TP ne pali.
Bilo je varijanti i da upalim grejače u 23h ali tada imam samo COP=4 a kad radi TP imam COP=10 pa je grehota ne iskoristiti to. Grejači rade samo kad TP ne može (ili je maltretiranje) da postigne temperaturu preko njenog normalnog rada.
Regulaciju temperature u kući radi termostat koji pušta toplu vodu iz AT kad i koliko treba.

Razmišljao sam i o nekom takvom softverskom rešenju ali ima tu mnogo više parametara koje treba uzeti u obzir.
Glavni je procena koja je temperatura AT dovoljna za ceo dan grejanja, što bi moglo da se računa po nekoj dnevnoj statistici prošlih godina, vremenskoj prognozi itd.
Drugi parametar je potrošeni/preostali kWh.
Nijedan od ovih parametara nije automatski (digitalno) dostupan već traži moju intervenciju.
U prelaznom periodu je mala ušteda koristeći grejače jer ne treba velika temperatura vode a gubici na AT su primetni (oko 5*C za ceo dan). Grejače koristim samo kad je jako hladno da pomognem TP da zagreje kuću ujutru.

Ja nisam hteo da budem rob grejanja, odabrao sam da samo uključim grejanje u jesen i isključim u proleće.
[ pzec @ 17.06.2021. 11:41 ] @
Dizalica topline može biti programirana tako da se uključi samo ako je COP iznad zadanih postavki.
Kontrola napunjenosti spremnika topline u gornjoj i donjoj zoni su dovoljne za kontrolu dizalice po pitanju kada će ista biti uključena/isključena.
Na dizalici se može podesiti optimalna temperatura vode koja je potrebna za nadoknadu izgubljene temperature prostora hlađenjem, tako da je COP iznad zadanih postavki.
Ako je temperatura vode u spremnika niža od potrebne temperature vode kruga grijanja, uključe se elektro grijači.
To može biti i određeno vremenom koje je u nekom zadanom periodu, povoljni uvjeti, jeftinija električna energija.
Kontrola napunjenosti spremnika se može izvesti isto kontrolom temperature u gornjoj i donjoj zoni, tada se temperatura vode može odrediti i na više od potrebne temperature vode za održavanje kruga grijanja.
Uz moderan uređaj kao što je dizalica, poželjno je grijati prostor 24 sata dnevno.
Dizalica je niskotemperaturni uređaj i tako isto treba biti izvedena i regulacija kruga grijanja, voda u krugu grijanja treba cirkulirati 24 sata dnevno. Kontrolom temperature vodu na ulazu u krug grijanja i temperaturom vode na izlazu iz kruga, po potrebi se dodaje topla voda iz spremnika ili uređaja. Crpka ( pumpa ) kruga grijanja, stalno održava krug zatečenom toplom vodom.
Samo za vrijeme dodavanja tople vode iz spremnika ili uređaja, troši se proizvedena voda, to nije isto kada se proizvedena topla voda dodaje direktno krugu grijanja.
Regulacija može biti i drugačije izvedena, miješajućim ventilom, samo s jednom crpkom što je lošija varijanta od opisane.
Za sve niskotemperaturne uređaje bitan je protok samog uređaja koji ne smije biti manji od onoga što je navedeno za uređaj, za ispravno spajanja uređaja i potrošača može se koristi hidraulička skretnica ili akumulacijski spremnik topline kojim su krugovi razdvojeni.


[ component @ 17.06.2021. 14:58 ] @
pzec, koju toplotnu pumpu koristite? Koja model i marka je u pitanju?
[ pzec @ 17.06.2021. 16:31 ] @
Trenutno ne koristim.
Najvjerojatnije bude Sprsun model CGK/C-12 LIO od 8 kW , prihvatljiva je cijena od 2500€ za mogućnosti uređaja.
[ component @ 18.06.2021. 08:04 ] @
Kada budete počeli da koristite videćete o čemu pričamo.
Sve što je "može ovo" "može ono" prestaje da bude važno ili samo važi u teoriji. Nema svaka TP mugućnosti koje "mogu" da se iskoriste kao što mislimo.
A onda ćete se setiti onoga što je tihi2 napisao:
Citat:
Ja nisam hteo da budem rob grejanja, odabrao sam da samo uključim grejanje u jesen i isključim u proleće.

Tako radi najbolje grejanje.
[ pzec @ 18.06.2021. 09:37 ] @
Ako se napiše "o čemu pričamo" onda to nije pojedinačno mišljenje, iskustvo ili već što, to je mišljenje grupe koja je samo po sebi nepoželjna na bilo kojoj temi foruma.
Ili ovo "Nema svaka TP mugućnosti koje "mogu" da se iskoriste kao što mislimo." to je tvrdnja ili mišljenje ?
Ono što sam napisao prije se odnosi na svaki uređaj, da može drugačije kao iz primjera drugih, može.

U školskoj klupi se uči da bi se stečeno temeljno znanje moglo primijeniti u praksi. Ostali oblici učenja su dostupni svima koji žele naučiti.
Nema smisla raspravljati o čovjeku, učesniku na nekoj foruma.
Svaki učesnik u temi može iznijeti svoje mišljenje, drugačije mišljenje se može uvažiti ili ne.



[ component @ 18.06.2021. 10:33 ] @
Ma svako treba da ima svoje mišljenje. Nije ništa strašno ni ako se to mišljenje vremenom promeni. Svakoga dana učimo nešto novo.

Moje mišljenje (trenutno) je da moja TP radi najbolje na način na koji su inženjeri koji su je projektovani zamislili da treba radi. Ne mislim da sam pametniji od njih. Nisam čak dovoljno pametan ni da shvatim sve opcije koje moja TP ima i zašto ih ima.
Vaša TP će siguno biti drugačija od moje iako je osnovni princip svima isti.

Citat:
Kontrola napunjenosti spremnika topline u gornjoj i donjoj zoni su dovoljne za kontrolu dizalice po pitanju kada će ista biti uključena/isključena.
Mislim da moja TP ne može da koristi tu informaciju.
Citat:
Na dizalici se može podesiti optimalna temperatura vode koja je potrebna za nadoknadu izgubljene temperature prostora hlađenjem, tako da je COP iznad zadanih postavki.
Mislim da ni ovo nemam.
Citat:
Ako je temperatura vode u spremnika niža od potrebne temperature vode kruga grijanja, uključe se elektro grijači.
Ne znam kada moja TP uključuje elektro grejače. Verovatno kada je COP nizak ili možda kada ne može da postigne očekivanu temperaturu prostorije samo preko pumpe. Nemam pojma.

Ko ima vremena, toplotne pumpe su prilično zanimljiv koncept grejanja, pa može od grejanja kuće da napravi hobi. Meni je još uvek zanimljivo, ali sam zaključio da imam sve manje vremena za ovakve stvari. Obično je bilo da je polovično "custom" rešenje bilo lošije od "out of box" rešenja prozvođača.
[ pzec @ 18.06.2021. 12:13 ] @
"Kontrola napunjenosti spremnika topline u gornjoj i donjoj zoni su dovoljne za kontrolu dizalice po pitanju kada će ista biti uključena/isključena."
Svaki uređaj koristi informaciju o vanjskoj temperaturi. Kada je vanjska temperatura toliko niska da uređaj ne može isporučiti toliko toplinske energije koliko zahtjeva potrošač, uključi se elektro grijač da bi se mogao zadovoljiti uvjet potrošača.
Informaciju uređaju može zadati korisnik, može biti određena od strane proizvođača ili može biti u nekom izborniku u koji može pristupiti samo onaj tko zna neku šifru za pristup ili slično. Izvođač radova postavke i puštanja u rad bi o tome trebao obavijestiti kupca ili korisnika.
Ako se koriste informacije spremnika u gornjoj i donjoj zoni, znači da će proizvodnja biti uključena kada je topla voda u gornjoj zoni manje temperature od postavljene. Uređaj za vrijeme proizvodnje ne prekida proizvodnju, dok se ne zadovolji uvjet koji je zadan za donju zonu spremnika. Za vrijeme proizvodnje uređaj bi prema vanjskim uvjetima ( veća temperatura ) mogao proizvoditi i više od potrebnog jer se isto sprema za kasnije korištenje. Kada se ne koristi spremnik za pohranu, takav način nije potreban. Proizvodi se samo toliko koliko se i troši, to znači da će za vrijeme od 24 sata uređaj stalno proizvoditi, na način korištenja spremnika to vrijeme može biti i manje. To su prednosti uz nedostatke kojih svakako ima. Dizalica nije uređaj koji je uključen ili isključen, napredan program brine o tome kada su povoljniji uvjeti i kada se može iskoristi više od onoga što daje samo uređaj koji je predviđen i za rad, uređaj i potrošač. Projektant upućen u mogućnosti savjetuje kupca, predlaže više rješenja, svakako da je odluka kupca konačna.

"Na dizalici se može podesiti optimalna temperatura vode koja je potrebna za nadoknadu izgubljene temperature prostora hlađenjem, tako da je COP iznad zadanih postavki."
Ako je COP iznad zadanih postavke, do trenutka kada se uključi dodatno grijanje vode grijačima, proizvodi se topla voda više temperature od potrebne za potrošače. Ta topla voda se regulacijom kruga potrošača korigira na potrebnu temperaturu.
I to je samo uz uvjet da se koristi akumulacijski spremnik topline.

"Ako je temperatura vode u spremnika niža od potrebne temperature vode kruga grijanja, uključe se elektro grijači."
Ta informacija treba biti u uputama, može je znati i izvođač. Ne vidim razloga zašto korisnik ne bi trebao znati tu informaciju.

"Svakoga dana učimo nešto novo."
To se može na više načina, ovaj koji koristimo je dobrodošao svima koji su napredni i žele znati više.
Misliti da su današnji uređaji ili hidraulika isti kao i prije nekoliko godina, je pogrešno shvaćanje napretka.
Istraživati mogućnosti je oblik štednje i održavanje znanja na nekom nivou.




[ component @ 18.06.2021. 13:14 ] @
Svaka čast na informisanosti i znanju. Mogu samo da zamislim kako će biti kada budete kupili uređaj i koristili ga par sezona. Moći ćete da otvorite sopstveni servis ili bar konsultantsku firmu
[ EmaXX @ 25.06.2021. 20:55 ] @
Pozdrav toplopumpasi. :)

Ima li neko od vas da je grijao ili grije sa visokim polazom vode na radijatore(40, 45, 50, 55) i da je pri tom otprilike zabiljezio godisnji cop? Da linje ta vrijednost oko 2 ili znatno niza)

Hvala
[ tihi2 @ 25.06.2021. 22:39 ] @
Polaz 40*C, kad je zima 45*C, COP=2.5 za celu godinu.
[ EmaXX @ 25.06.2021. 22:49 ] @
Hvala. Po proracunu bi trebao biti 38-44, no razmisljam ako bude i visi morao bit u praksi, nekih 50tak valjda bude oko 2. Hvala tihi
[ tihi2 @ 26.06.2021. 07:15 ] @
Za 50*C se već opasno približava COP=1 jer em je temperatura veća, em je napolju temperatura manja. Tu samo grejač efikasno pomaže.
Moraš računati da ti treba toliko struje do crvene zone.
Ja imam AT koji greje TP ili grejači ili kotao na loženje pa te kritične noćne niže temperature mogu lako da rešim.
Ako imaš mesta, trajnije rešenje je dodavanje 30-50% radijatora.
[ EmaXX @ 26.06.2021. 10:32 ] @
Uradjena je "optimizacija" grijanja, tj povecana je povrsina i po programu od 38-44 c bi se trebao kretati polaz. Al me zanimalo ako je program ofulao. U biti radit ce bivakentno bjerivatno, tp bi trebala radit do nekih 0 c, a ispod toga drva. Dosadasnja potrosnja za taj objekt je bila nekih 5 metara drva.
Za Aquareu od 5kw sam nasao podatak npr sa 55c na 7 c je cop 2.87. Na 2 c sa 55c je 2.27. Posto je ti u idealnim uskovima zanimalo me realna situacija.
[ risp73 @ 11.08.2021. 21:40 ] @
Ima li neko iskustva sa Viessmann VITOCAL 100-A toplotnom pumpom?

Nešto mi čudno, šta znači "6 kW za grejanje i hlađenje" (20.000 BTU), nije li to mnogo za ovu cijenu?
[ atikus @ 04.09.2021. 13:43 ] @
Da li neko ima iskustva ili može da sa sigurnošću potvrdi, koje su toplotne pumpe na tržištu najtiše, odnosno proizvode najmanje buke pri opterećenju?

Da li su jeftini proizvođači znatno inferiorniji prema istom kriterijumu?
[ mali genije @ 06.09.2021. 10:51 ] @
Citat:
atikus: Da li neko ima iskustva ili može da sa sigurnošću potvrdi, koje su toplotne pumpe na tržištu najtiše, odnosno proizvode najmanje buke pri opterećenju?

Mitsubishi,toshiba fujitsu
[ tihi2 @ 06.09.2021. 17:33 ] @
Stojao sam pored ovakve
https://cdn0.scrvt.com/2828ebc...0-A-Product-Brochure---web.pdf
i nisam znao da radi. Tek po ventilatoru sam video da greje vodu.
Verovatno je papreno skupa ali na papiru je super.
[ mali genije @ 06.09.2021. 22:29 ] @
Citat:
tihi2: Stojao sam pored ovakve
https://cdn0.scrvt.com/2828ebc...0-A-Product-Brochure---web.pdf
i nisam znao da radi. Tek po ventilatoru sam video da greje vodu.
Verovatno je papreno skupa ali na papiru je super.

Ako ti se ukaze prilika obidji je kad je hladno,cak su i kinezi tihi kad rade ispod 60% kapaciteta ;-)
[ atikus @ 10.09.2021. 16:17 ] @


Upravo se meni Veissman dopao dopao iz istog razloga ali vidim da nesto nije popularan kod nas previse.


Za ove navedene japance sam pretpostavio, hvala puno na potvrdi.
[ ivankoki @ 16.10.2021. 14:26 ] @
Zdravo svima,

Imam jedno pitanje i potrebno mi je mišljenje iskusnih majstora.

Razmišljao sam napraviti kotao od lima 3-5mm veličine saća od unutrašnje jedinice inverter klime 24000btu. Koristio bih 2 klime 24000btu, dva saća bih stavio u jedan kotao gde bih proticala voda koja ide do buffera.Kotao bi se nalazio okačen na zidu kao unutrašnja jedinica odmah iza zida idu spoljne jedinice.
Pitanje: Kakva bi efikasnost bila prenosa temperature sa gasa na vodu u kotlu? I da li je izvodljivo ovo napraviti? Koliku temperatumu može da postignu dve klime zagrevanjem buffera 500-800l?

Ukupna kvadratura kuće je oko 200 kvadrata.

Hvala svima na odgovor.
[ gml @ 02.11.2021. 13:35 ] @
Fancoil.

Dali neko ima volju da mi malo pojasni kako to funkcionise. Dali se brzo tecnost ohladi pa nerade dugo .Samo u intervalima ili sa 45 polaza mogu da ugriju prostoriju pa mogu da budu duze ugaseni. Osim sto su skupi ko klima dali imaju efekta sa malom temp vode .Dali stede energiju ili samo nerviraju kao duvalice.Treba malo jaca pumpa da bi bili istom povrsinom topli ili sta vec.

Dali bi imao efekat za stan u kome bi bilo tri radijatora i jedan Fancoli .Ideja je da se ujutro puno neceka da se ugrije sa radijatorima .Nego sam mislio da taj fankoil brzo ugrije a posle radijatori da odrzaju toplotu.

Nebi da kupim pa da prodajem .Ako montiram rado cu posle objasniti dali valja ili nevalja. Nemislim se grejati skroz fankolima nego samo da ubrzam zagrijavanje Eventuel sta da ustedim jer nebi radio na velikim polazima i velikim snagama.
[ tihi2 @ 09.11.2021. 17:57 ] @
Po preporukama razlika veća od 2*C u temperaturi dan/noć nema uštede energije, samo je neugodno.
Radijatori nadoknade za pola sata tu razliku, ne treba ubrzavanje.
Energija se fan-koilom ne može uštedeti, ušteda je što TP greje na nižu temperaturu paje veći njen COP ali pošto imaš radijatore to ne možeš iskoristiti.
Fan-koil pored radijatora je preko hleba pogača.
Fan-koil ima ventilator pa ima veću cirkulaciju vazduha a time veću iskoristivost vode tj vraća hladniju vodu u sistem.
[ gml @ 11.11.2021. 08:30 ] @
Ma bas me inspirisala ta neka brza zagrejavanja.Malo sam gledao i ventilatore ispod radijatora .Grejanje konvenkcijom sa nizim polazom pa da isprobam . Dali to ima efekta morao bi testirati. Ma gledao sam i klimu kako radi .Malo grije pa pauza a razlog je sto se izmjenjivac brzo ohladi.
[ atikus @ 14.12.2021. 15:23 ] @
Da li je nekome poznato koji proizvodjaci toplotnih pumpi na nasem trzistu daju duzi garantni rok od standardne 2 godine? Ja znam samo za Viessman i Mitsubishi a zanima me ima li jos opcija?
[ lajos80 @ 14.12.2021. 17:32 ] @
Pozdrav gml . Bio sam u kući u kojoj ima tih Fancoil uredjaja. Pa ja imam osećaj da to hladi a uključeno je da greje! Toplo jeste u kući ali cirkulacija vazduha stvara subjektivni osećaj da one hlade. U toj kući su one instalirane iz razloga što imaju top.pumpu voda-voda, pa ih leti koriste za hladjenje. Zahvaljujući temperaturi bunarske vode imaju jako jeftino hlađenje. Znači one su u prednosti što mogu i da hlade. Ako ti hlađenje nije važno onda uzimaj radjatore tip 33, da ne bi morao stavljati predugačka grejna tela poz.
[ mali genije @ 15.12.2021. 09:17 ] @
Citat:
atikus:
Da li je nekome poznato koji proizvodjaci toplotnih pumpi na nasem trzistu daju duzi garantni rok od standardne 2 godine? Ja znam samo za Viessman i Mitsubishi a zanima me ima li jos opcija?
Kad kupis kvalitetan uredjaj, nemas problema sa njim, Toshiba , Mitsubishi, fujitsu...To radi po 15-20g bez problema uz redovan servis..
[ atikus @ 15.12.2021. 11:55 ] @

Slazem, se, ideja upravo i jeste da uredjaj traje 15 ak godina ali meni iskreno, kao kupcu, ipak vise uliva poverenje da ce nesto sto je tako skupo i trajati na taj nacin ako je garancija duza i ako postoji kao takva na papiru u toj trajnosti. Jasna mi je pouzdanost japanskih marki koja je uglavnom ujednacena ali licno bih, zbog ovog, izmedju njih pravio znacajnu razliku pri odabiru . Duzina garancije bi trebalo da predstavlja i sama potvrdu i da instalater a i proizvodjac i sami veruju jednako u tu njenu dugovecnost koju reklamiraju a takodje, da ce biti duze biti zainteresovani i azurni da se pojave na vreme i otklone problem ako se isti desi desi. Za nesto sto je tako skupo u kupovini kao sto je kvalitetnija toplotna pumpa, za mene je 2 godine garancije malo jer je prakticno zakonski miminum u rangu sa drugim proizvodima daleko manje ozbiljne namene i daleko manje potrebne pouzdanosti.

Nista ne komentarisem niti namecem, zaista, samo navodim naglas svoje razmisljanje kao buduceg kupca. Kod mene ce duzina garancije, najverovatnije biti odlucujuci faktor u kupovini.


Da li neko kod nas distribuira Nibe toplotne pumpe i Hitachi Yutaki S80 seriju? Ako ih ima kod nas, da li je nekome poznato kakva je sa njima situacija prema slicnom kriterijumu?
[ tvrdoglavi @ 15.12.2021. 20:28 ] @
to zavisi i od servisa, ja za svoje uredjaje dajem 5 uz odrzavanje. tako da treba proveriti i direktno kod izvodjaca.
[ atikus @ 15.12.2021. 21:05 ] @
To je vredna informacija, hvala puno.
[ atikus @ 20.12.2021. 09:11 ] @
Opet uopsteno pitanje, za one koji su to mozda pratili.

Koliko efektivno, pri ovakvim spoljasnjim temperaturama oko nule, toplotna pumpa provede sati u radu, odnosno potrosnji struje? 20 sati dnevno, manje ili vise? Da li prisustvo bafera u instalaciji utice na tu vrednost?
[ component @ 20.12.2021. 11:45 ] @
atikus,
Toplotna pumpa provede u radu koliko je potrebno da se podigne temperatura prostorije na zadati nivo. Ako držiš otvorena vrata i prozore, radiće non-stop. Ako je kuća sa dobrom izolacijom a dan sunčan, radiće malo.
Mislim da naša TP nikada nije radila 20 sati dnevno. U stvari, više je ugašena nego upaljena, bar kad ja proveravam

Što se tiče bafera, nisam primetio neku korist od njega. Moja ideja je bila ga koristim kao sabirnicu za sve tipove grejanja a ne kao pomoć TP. Recimo ukoliko se TP pokvari da imam i drugi vid grejanja dok se kvar ne otkloni.
[ atikus @ 21.12.2021. 07:39 ] @
Hvala na odgovoru, znaci mi dosta.

Pogotovo to za bafer.
[ tihi2 @ 21.12.2021. 21:42 ] @
Bafer ima nekoliko uloga i ima puno smisla ako se pametno koristi.
1. Kod TP vazduh/voda prilikom odleđivanja hladnija voda ne ide u objekat već ostaje u AT.
2. Smanjuje se broj paljenja kompresora sa 4-5 na sat na 1-2 na sat što značajno povećava vek kompresora
3. Punjenje AT nižom tarifom je 4 puta jeftinije pa je moguće da se TP ne pali do popodne po višoj tarifi.
4. Koristi se kao sabirnica za grejanja koja ne mogu da se kontrolišu (loženje) ili povećavaju % iskorišćenosti kotla (pelet).
itd.
[ popusicko @ 21.12.2021. 21:55 ] @
Ako je dobra izolacija,podno grejanje i sam pod je najbolja akumulacija toplote.
Moja TP voda-voda radi pri ovim temperaturama 5-7 sati dnevno.Kad je lagani plus i redje startuje.U dva ukljucivanja.Naravno
termostat regulise.
Nocu vrti u komadu oko 5 sati po jeftinoj struji a danju se ukljuci tek negde posle 18 i radi 2 sata.Ukljucuje se kad temperatura padne ispod 22 stepena u prostorijama.
Greje 330m2 dobro izolovane kuce.
Oktobar u kojem je bilo i nekoliko jutarnjih minusa je prosao sa 7000 Din struje samo za grejanje.
Kod ovakvog sistema je mozda mana sto u rano pre podne bude 24,5 stepena i lagano pada do uvece.
Zapravo sve ispod 23 licno meni ne prija.
Ovde bih voleo da postavim jedno pitanje.
Zasto muciti kompresor na TP da tako cesto pali-gasi.Mnogo je bolje kad ukljucis pa lagano ronda i ne gasi svaki cas.
Smanjis polaznu temperaturu i ne razmisljas.
[ atikus @ 22.12.2021. 09:19 ] @
Razumem sve i jasno mi je ali nekako ne zamisljam koncept grejanja na toplotnu pumpu tako jer sam ocekivao da radi upravo suprotno: dakle tokom dana i noci, sa strogo regulisanim parametrima unutrasnje temperature ambijenta gde toplotna pumpa radi vise manje stalno, na maloj snazi i regulise temperaturu u tom zadatom intervalu. Ovo kako je opisano, svakako je razumno ali me vise podseca na onaj standardni koncept grejanja, gde se temperatura nabije u kotlu, akumulira i onda polako gubi kroz grejna tela posle cega opet mora da se izvor toplote (dakle toplotna pumpa) nabija punim kapacitetom da radi i pri tome juri period kada je to najjeftinije i svoje potrebe grejanja tome prilagodjavaju.


Ja, iskreno, apsolutno ne podnosim sobnu temperaturu preko 22, cak i 21 a nocu mi je i 18 sasvim u redu za spavanje, tako da to kod mene tako ne bi bilo prijatno koncipirati.


Razumem da toplotna pumpa ima smisla za temperature okoline do par stepeni ispod nule i za temperaturu vode u sistemu oko 35 stepeni a preko toga sve postaje gledanje u strujomer i kompromisi, kao sto je ovo gore, uz duzno postovanje, da me ne shvatite pogresno. Jasno mi je i da postoje pumpe koje u minusu trose znatno manje struje i pri vecim temperaturama vode sa vecom efikasnoscu pri tim temperaturama ali kostaju toliko da bi se mozda vratilo ulaganje u njih za 20 godina a tada sumnjam da ce ta ista toplotna pumpa ako dozivi te godine da bude konkurentna kao ostale na trzistu kao sto sumnjam i da ce aerotermija kao koncept grejanja da traje duze od 20 godina u buducnosti.



Ja od grejanja toplotnom pumpom ne trazim cuda, vec da me kosta u rangu sezonskih troskova najjeftinijeg aktuelnog grejanja gore-dole , dakle drva ili gas, uz komoditet koji ovo dvoje ne mogu da imaju na isti nacin ili u istoj meri (klimatizacija, recimo). Dakle da to bude nesto sto cu da ukljucim u jesen i iskljucim u prolece a izmedju toga samo ponekad, retko, menjam temperaturu bez prevelike bojazni da ce racun za struju da me iznenadi i pri tome imam realna ocekivanja. "Stedljivo grejanje" je po meni, oksimoron, koji se marketinski odlicno primio na ovim prostorima.

To kako opisujete, ne lici bas na to cemu sam se nadao ali je svakako korisno misljenje, hvala.
[ Brana Floyd @ 22.12.2021. 10:43 ] @
@atikus

Toplotna pumpa jeste skup uređaj i treba vremena da se ekonomski isplati. Ali ne treba gledati samo tu ekonomsku isplativost, već i uštedu u trudu uloženom tokom cele zime da se kuća ugreje (nabavka ogreva, skladištenje, prljanje kuće, svakodnevna obaveza da se loži, čišćenje kotla, krečenje...). Toga kod TP nema, samo se uključi u oktobru i isključi u maju.

Inverterska pumpa vazduh/voda može da greje i do -20C spoljne temperature, ali sa manjom efikasnošću. Toliko niske temperature u Srbiji nismo osetili godinama, a i kad se dese, traju nekoliko sati i to noću kad je niža tarifa. Ali ipak greje. Moja pumpa je podešena da temperatura vode nikad ne ide preko 42C jer za tim i nema potrebe.

Ako očekujete da troškovi grejanja toplotnom pumpom budu u rangu troškova grejanja na drva ili gas, bićete više nego zadovoljni, kod mene su se troškovi smanjili za preko 40% u odnosu na drva. S tim što sam drva ložio samo danju, a pumpa radi 24h cele zime, tako da je ušteda realno i veća. Sobna temperatura je podešena na 23.5C, a ako Vama više odgovara niža sobna temperatura, onda Vas račun za struju sigurno neće iznenaditi :)



[ tihi2 @ 22.12.2021. 13:05 ] @
Ja sam moju TP kupio pre 10 godina (platio 1300evra, 18KW) kada inverterskih nije skoro ni bilo (ono što je bilo je bilo strašno skupo). Radijatorsko grejanje je postojalo, hvala Bogu predimenzionisano, i samo je stavljen novi izvor.
AT ima temperaturu 30 (kada se pali TP) do 40 (kada se gasi TP) i na radijatorskom grejanju mi se održava temperatura 22.37 +/- 0.11*C.
Ako se sada pravi sistem onda je rešenje značajno drugačije. Ali sa inverterskom TP bez AT nema koristi od niže noćne tarife. A kako je kod nas, i običan grejač noću ima COP=4 u odnosu na dan ali treba AT da se to akomulira.
Sve je pitanje para i koristi.
Da bi se TP isplatila u razumnom roku treba da se greje objekat od najmanje 300m2. Ispod toga se isplati NIKAD.
[ mali genije @ 22.12.2021. 16:54 ] @
Citat:
tihi2: Ja sam moju TP kupio pre 10 godina (platio 1300evra, 18KW) kada inverterskih nije skoro ni bilo (ono što je bilo je bilo strašno skupo). Radijatorsko grejanje je postojalo, hvala Bogu predimenzionisano, i samo je stavljen novi izvor.
AT ima temperaturu 30 (kada se pali TP) do 40 (kada se gasi TP) i na radijatorskom grejanju mi se održava temperatura 22.37 +/- 0.11*C.
Ako se sada pravi sistem onda je rešenje značajno drugačije. Ali sa inverterskom TP bez AT nema koristi od niže noćne tarife. A kako je kod nas, i običan grejač noću ima COP=4 u odnosu na dan ali treba AT da se to akomulira.
Sve je pitanje para i koristi.
Da bi se TP isplatila u razumnom roku treba da se greje objekat od najmanje 300m2. Ispod toga se isplati NIKAD.

Pa taj tvoj sporet jos uvek radi, vreme mu za penziju :-)
[ popusicko @ 22.12.2021. 21:43 ] @
Citat:
atikus:
Razumem sve i jasno mi je ali nekako ne zamisljam koncept grejanja na toplotnu pumpu tako jer sam ocekivao da radi upravo suprotno: dakle tokom dana i noci, sa strogo regulisanim parametrima unutrasnje temperature ambijenta gde toplotna pumpa radi vise manje stalno, na maloj snazi i regulise temperaturu u tom zadatom intervalu. Ovo kako je opisano, svakako je razumno ali me vise podseca na onaj standardni koncept grejanja, gde se temperatura nabije u kotlu, akumulira i onda polako gubi kroz grejna tela posle cega opet mora da se izvor toplote (dakle toplotna pumpa) nabija punim kapacitetom da radi i pri tome juri period kada je to najjeftinije i svoje potrebe grejanja tome prilagodjavaju.


Ja, iskreno, apsolutno ne podnosim sobnu temperaturu preko 22, cak i 21 a nocu mi je i 18 sasvim u redu za spavanje, tako da to kod mene tako ne bi bilo prijatno koncipirati.


Razumem da toplotna pumpa ima smisla za temperature okoline do par stepeni ispod nule i za temperaturu vode u sistemu oko 35 stepeni a preko toga sve postaje gledanje u strujomer i kompromisi, kao sto je ovo gore, uz duzno postovanje, da me ne shvatite pogresno. Jasno mi je i da postoje pumpe koje u minusu trose znatno manje struje i pri vecim temperaturama vode sa vecom efikasnoscu pri tim temperaturama ali kostaju toliko da bi se mozda vratilo ulaganje u njih za 20 godina a tada sumnjam da ce ta ista toplotna pumpa ako dozivi te godine da bude konkurentna kao ostale na trzistu kao sto sumnjam i da ce aerotermija kao koncept grejanja da traje duze od 20 godina u buducnosti.



Ja od grejanja toplotnom pumpom ne trazim cuda, vec da me kosta u rangu sezonskih troskova najjeftinijeg aktuelnog grejanja gore-dole , dakle drva ili gas, uz komoditet koji ovo dvoje ne mogu da imaju na isti nacin ili u istoj meri (klimatizacija, recimo). Dakle da to bude nesto sto cu da ukljucim u jesen i iskljucim u prolece a izmedju toga samo ponekad, retko, menjam temperaturu bez prevelike bojazni da ce racun za struju da me iznenadi i pri tome imam realna ocekivanja. "Stedljivo grejanje" je po meni, oksimoron, koji se marketinski odlicno primio na ovim prostorima.

To kako opisujete, ne lici bas na to cemu sam se nadao ali je svakako korisno misljenje, hvala.


Ne znam kako si zamisljao drugacije grejanje sa toplotnom pumpom.
Mozda ti je promaklo da je u pitanju 330 kvadrata za 7000 dinara.
Mogu ja da programiram termostat da ima ceo dan istu temperaturu pa cak i da je stavim na tvojih ugodnih 18 stepeni nocu.
Ne verujem da bi i u takvim uslovima presao mnogo sadasnju cifru utrosenu za grejanje.
Sledeca stvar je da nisi upoznat bas sa radom voda-voda pumpe.
Bunarska voda je tokom cele godine iste temperature.Prema tome potrosnja je u istom vremenskom periodu ista i na +5 stepeni i na -20.Razlicita je duzina
rada pumpe na razlicitim spoljnim temperaturama.
Ima istine da se TP isplati brzo za velike kvadrature grejne povrsine.
Ne mogu da zamislim gas ,drva i ugalj u kuci nikako.
I moja TP je vec vremesna s obzirom da sam je kupio 2015. ali radi savrseno.
[ tihi2 @ 22.12.2021. 21:53 ] @
Citat:
mali genije:
Pa taj tvoj sporet jos uvek radi, vreme mu za penziju :-)
Vreme je da dođeš na onu jagnjetinu i da je malo dopravimo.
Imam neke ideje... šta je čovek bez ideja?
[ atikus @ 23.12.2021. 07:13 ] @

@Brana Floyd

Potpuno se slazem. Toplotna pumpa je jako skupa stvar, kojoj ako se ne koristi na odredjen nacin, ne vidim previse prednosti kao izboru grejanja u odnosu na druge dostupne opcije. Meni je u izboru upravo to bilo bitno, to vezano za koriscenje drva i uglja, odnosno cinjenica da me oslobadja prethodnih problema nabvke, obrade ogreva, skladistenja, lozenja, pepela i stedi mi vreme za nesto pametnije, daje ravnomernu celodnevnu temperaturu i u toku celog koja funkcijom se prilagodjava meni a ne ja njoj. Druga prednost, za sada, je sto je u pitanju energent koji bi u buducnost trebalo da bude najpouzdanije dostupnosti i najstabilnije cene koji plus, moze samostalno da se proizvodi.

Hvala na ohrabrujucem odgovoru. :)
[ yu1lolo @ 26.12.2021. 19:15 ] @
Citat:
mali genije:
Citat:
atikus:
Da li je nekome poznato koji proizvodjaci toplotnih pumpi na nasem trzistu daju duzi garantni rok od standardne 2 godine? Ja znam samo za Viessman i Mitsubishi a zanima me ima li jos opcija?
Kad kupis kvalitetan uredjaj, nemas problema sa njim, Toshiba , Mitsubishi, fujitsu...To radi po 15-20g bez problema uz redovan servis..

izvinite, ali da pitam, šta se podrazumeva pod "redovan servis". Otkako sam postavio TP samo ukljucim u jesen i isključim na proleće.Proveravam pritisak u sistemu,(da ne dođe do kavitacije).i to je to . bio bih zahvalan za odgovor
[ mali genije @ 28.12.2021. 13:00 ] @
Citat:
yu1lolo: izvinite, ali da pitam, šta se podrazumeva pod "redovan servis". Otkako sam postavio TP samo ukljucim u jesen i isključim na proleće.Proveravam pritisak u sistemu,(da ne dođe do kavitacije).i to je to . bio bih zahvalan za odgovor

Uglavnom se u izmenjivacima nahvata raznorazne prljavstine iz sistema, Kad se primeti pad kapaciteta uredjaja obicno bude kasno...Provera parametara pumpe, i resavanje problema u koliko parametri odstupaju....itd
[ gezo @ 09.01.2022. 15:34 ] @
Citat:
pzec:
Trenutno ne koristim.
Najvjerojatnije bude Sprsun model CGK/C-12 LIO od 8 kW , prihvatljiva je cijena od 2500€ za mogućnosti uređaja.


Dali bi ovo valjalo? https://hoora.hr/product/dizalica-topline-za-stan-sprsun/

Jesi li ti ugradio,ja bi u kombinaciju sa Viadrusom u 22,da mi pokriva prelazno razdoblje tamo do 5 stupnjeva,dizalica, a kad zahladi ispod onda na drva?Lp
[ component @ 25.01.2022. 12:02 ] @
Da prenesem iskustva koje imam sa TP ovih dana.

Mi smo kupovali toplotnu pumpu uzimajući u obzir prosečne zimske temeperature u mom gradu. Ovih noći je napolju -12°C, a na trenutke je bilo i niže. Po mojim proračunima naša TP bi trebalo da nas lepo greje do -10°C. To je ispalo tačno. Sinoć i jutros nije mogla da postigne zadatih 40°C vode već je davala oko 34°C. TP sama sebi zadaje temperaturu vode uzimajući u obzir spoljnu i unutrašnju temepraturu. Temperatura u sobi nam je podešena da bude 24°C (malo toplije zbog male dece) i nikada nismo imali problem da je bude niže. Do sinoć. Jutros kada smo ustali bila je temperatura sobe 23,3°C.
Ne čini se kao neka razlika, ali meni znači da sam saznao granice moje TP. Sada je samo noću tako niska temperatura, dok je danju -5°C pa se sve ponovo vrati na uobičajne parametre. Da je i danima i noćima ispod -15°C kuća bi nam se polako hladila. U skorijoj prošlosti, u našem gradu su takve ekstremne temperature bile samo 2012. godine.

Takođe, ako dobro računam potrošnju struje, prvi put bi trebalo da uđemo u crvenu zonu. Ne puno, ispod 50 kWh, pa sad se razmišljam da li bi mi akumulator toplote sa grejačima pomogao da prebrodim ovakve dane u budućnosti. Toplotu bi postigli ali ne znam koliko to bilo finansijski isplativo.
Testirali smo i kamin u dvevnoj sobi ovih dana i odlično greje, ali imam problem pošto loženje kamina zbuni toplotnu pumpu. U dnevnoj sobi, gde se TP termostat nalazi, premašimo zadatu temperaturu sobe, pa se TP isključi, i ne grejemo tada ostali deo kuće. Moram pronaći da li postoji opcija više termostata ili nešto tako. Ili ga premostim i zatvorim grejanje u dnevnoj, a pustim u ostatku kuće.
Možda tip TP gde može samo da se definiše temperatura vode nema ovakve probleme?
[ Alfons @ 01.02.2022. 17:39 ] @
Kombinacija kamin - toplotna pumpa
"Problem" sa termostatom u dnevnom boravku sam riješio na način da sam termostat podesio na 26°C a zavrnuo termoglave na radijatorima u dnevnom boravku
Kamin je grijao a termostat i dalje davao signal toplotnoj pumpi da radi i grije ostale prostorije
Voda iz TP je cca 40°C I nije bilo pregrijavanja u ostalim sobama
[ component @ 02.02.2022. 12:07 ] @
Nama je kamin više radi ugođaja nego što planiramo stvarno da ga koristimo. Eventualno kao backup ako se TP pokvari ili bude nekih velikih nestašica struje. Tako da ću probati da rešim malo elegantnije od ručnog zavrtanja ventila. Verovatno ću postaviti aktuatore.
Samo treba da smislim kako da kada se zatvori poslednji aktuator da se tada ugasi i TP.
[ mali genije @ 03.02.2022. 08:41 ] @
Citat:
component: Nama je kamin više radi ugođaja nego što planiramo stvarno da ga koristimo. Eventualno kao backup ako se TP pokvari ili bude nekih velikih nestašica struje. Tako da ću probati da rešim malo elegantnije od ručnog zavrtanja ventila. Verovatno ću postaviti aktuatore.
Samo treba da smislim kako da kada se zatvori poslednji aktuator da se tada ugasi i TP.
Stavis bajpas koji ce se otvoriti zatvaranjem zadnjeg aktuatora, tada dolazi do porasta temp. vode u sistemu i tp. ide na nizu snagu i gasenje, ili ubaciti mani bafer pa iz njega terati vodu u objekat, ako imas termostatske ventile na radijatorima, mozes staviti danfoss living termostate danfoss living eco...Moras prvo znati sta tacno hoces pa tek onda resavati..
[ Nexxa @ 08.02.2022. 07:45 ] @
Pozdrav toplopumpaši.
Svaka vam čast na znanju i deljenju znanja o TP.
U mom gradu (Pirot) nemam koga da pitam za savet i mišljenje, pa se obraćam vama. Naime, do sad sam se grejao na drva, a želim da predjem na TP vazduh voda. Meni je uvek temperatura izlazna iz kotla oko 40-45c, a u sobi prijatnih 22c, paneli radijatori. Ali ne mogu više da ložim, čistim, cepam.... Planiramo prinovu ove godine i neophodan mi je lakši način grejanja. Izolacija na zidovima je perlit 4cm, dok je krov dobro ušuškano (15-20cm mineralne vune). I prozori su relativno dobri. U pitanju su 130-140m2 na sve etaže.
Molim vas za mišljenje koju TP uzeti (koje jačine). Takodje ne zanima da li bafer može da se koristi tako što ga TP greje noću, a on da zagreva danju do nekog vremena? Proćanac pravi 😁
Hvala vam unapred
[ tvrdoglavi @ 20.02.2022. 19:42 ] @
jako je vazno da li na toj kvadraturi zivi jedna ili dve porodice, tj kolika je normalna potrosnja mesecna, i da li imas jedno ili dva brojila?
[ Nexxa @ 21.02.2022. 14:55 ] @
Jedna porodica živi, i imamo jedno brojilo.
Računi za struju su nam niski, oko 3000 din mesečno.
Kao što sam napisao, nisu puno bitni računi, čak da u špicu zime bude i 20000 din...
Do sada smo trošili oko 15m3 drva.
Strah me je kako će TP raditi sa radijatorima, da ne bude i skupo i hladno na kraju
[ tihi2 @ 21.02.2022. 17:45 ] @
Nije mera koliko sada daješ dinara za struju već koliko kilovata struje trošiš.
Kad uđeš u crvenu zonu, svakih 100kWh skuplje struje je kao suvo zlato - košta oko 2300din. Za 500kWh je to 11500din.
Sa panelnim radijatorima radi odlično.
[ tvrdoglavi @ 21.02.2022. 19:09 ] @
Citat:
Nexxa:
Jedna porodica živi, i imamo jedno brojilo.
Računi za struju su nam niski, oko 3000 din mesečno.
Kao što sam napisao, nisu puno bitni računi, čak da u špicu zime bude i 20000 din...
Do sada smo trošili oko 15m3 drva.
Strah me je kako će TP raditi sa radijatorima, da ne bude i skupo i hladno na kraju

ne znam kakav je taj perlit, koliko je bolji ili gori od stiropora?
[ component @ 22.02.2022. 03:32 ] @
Perlit je lošija izolacija od stiropora. Ako se radi o perlit malteru, toplotna otpornost mu je oko 2-3 puta manja od stiropora. Dakle, 4 cm perlita za toplotnu izolaciju imaju istu učinak kao i 1,5 - 2 cm stiropora.

Ako su trošili 15m3 drva za celu zimu, verovatno je najveća potrošnja u decembru i januru bila oko 3m3.
Račun za struju za TP bi trebalo da im iznosi oko 20-25.000 din u decembru i januaru. Za celu zimu do 100.000 din.
Izuzetak bi bila jako hladna zima kao recimo januar 2012. Tada bi platili račun za struju i 50-60.000 din za taj mesec pošto bi uleteli dosta u crvenu zonu.
Za prosečne temperature, početak sezone 10-15.000 din, sredina 20-25.000 din. Sa trenutnim cenama struje.
[ xicolina servis @ 22.02.2022. 21:59 ] @
ako je sve ovako kao sto pises izolacija , polazna temperatura u sistemu grejanja nontiras T P Bosch compres 6000w 7 kw elektro i ne brini potrosnja za celu zimu je do 40 hiljada za celu zimu .Jeste da je skupa ali je najbolja i najefikasnija proizvodnja u Svedskoj ,

[ component @ 23.02.2022. 07:53 ] @
Nexxa, ne slušaj šta piše xicolina servis. Nema šanse da ti platiš samo 40.000 dinara grejanje za celu zimu. Mi plaćamo oprilike toliko ali imamo duplo manje toplotne gubitke od vaše kuće. Da li uzmeš Bosch ili nešto drugo isto će ti biti što se tiče potrošnje struje.
Kada budeš trošio oko 7m3 drva po sezoni (s tim da ložiš i danju i noću) onda ćeš moći u Srbiji da se na TP celu sezonu greješ za 300-350€.
Ako je cilj da se ne bakćeš više sa drvima, onda uzmi TP ili plinski kotao (ako već imaš uveden plin). Ali ne očekuj da će ti cena grejanja biti niža nego što se sada greješ na drva.
Moj savet svima je da ulože prvo u izolaciju. 4cm perlita ne može da se računa kao dobra izolacija.
[ tvrdoglavi @ 23.02.2022. 08:06 ] @
Ja bih na njegovom mestu uzeo xicolinu da mi odradi sve s tim da mu platim pola anod ostalog da odbijam sve sto bude vise od 40k u narednim godinama.
[ SG kamikaza @ 23.02.2022. 08:22 ] @
Pogledajte tastaturu i vidite koje se slovo nalazi desno od X pa uradite zamenu u "xicolina", svaticete da je doslo do greske u kucanju kad je pravio nalog 😁

Druga stvar, lik vec godinama na forumu gura pricu sa Bosch tehnikom i preporučuje kotlove i tp, doduše tp slabije jer osim naziva sa nalepnice nema pojma nista vise o tome.
Izleteo se jednom davno i gde radi, jer je i svoju firmu preporučivao da radi posao...a neki su banovani zbog oglasa za grejalicu od 10€!

Uostalom, njegove preporuke na ovoj temi su za ozbiljno zaobilazenje, jer za cilj imaju samo sticanje materijalne koristi.
[ Nexxa @ 23.02.2022. 08:39 ] @
Au, dobra diskusija. Hvala vam.
Proverio sam račune za struju. Prosek je 450kw/h mesečno i leti i zimi.
Koja je vaša preporuka za jačinu TP za moj slučaj? Znam da je sve to individualno, ali meni je waissman preporučio 14kw, na osnovu nekih njihovih proračuna, dok mi je jedan instalater preporučio minimum 16kw.

A što se tiče troškova, ako bi birao između 1,5t peleta mesečno ili 25000, moj glas ide TP
[ tvrdoglavi @ 23.02.2022. 11:31 ] @
Ja bih isao na 10kw jer je znacajna razlika u ceni do vecih (bar kod fujitsu za koje znam). I bio spreman da ili ponekad upali grejac ako ima lufta so crvene ili kad padne ispod -5 - 10 da zalozim malo pelet na par dana
Za razliku od 1000 i vise evra je najbolji izbor to kad vec imas pelet.
[ component @ 23.02.2022. 12:43 ] @
Nisam shvatio da već ima pelet. Mislio sam da Nexxa koristi drva za loženje, ali sada želi da pređe na nešto što može koliko toliko da uključi i zaboravi.

Nexxa,
Ako već imaš koktao na pelet, onda je super ideja ovo što je tvrdoglavi rekao.

Ako ćeš da se greješ samo na TP onda mislim da imaš 2 varijante:
1. Da izolujueš dodatno kuću sa 10cm izlolacije i uzmeš 10kW TP i računaš da će ti godišnji račun za grejanje biti do 40.000 din. (sa ovom cenom struje)
2. Da uzmeš 16kW TP i da računaš godišnji račun za grejanje od 100.000 din. (sa ovom cenom struje)

Samo ti znaš da li želiš da uložiš toliko unapred. Mi smo se odlučili da idemo sa izolacijom i slabijom TP. Imamo 10kW i ekvivalent 10cm izolacije. Kvadratura ista kao tvoja. Prošle godine smo za grejanje za celu zimu potrošili 35.000 din, a pretprošle 30.000 din (bila je jeftinija struja i u proseku malo toplije). Ove godine očekujem račun do 35-40.000 din.
[ xicolina servis @ 23.02.2022. 18:04 ] @
Nemanja raspitaj se dobro o TP, postojI dosta evropskih kompanija koje imaju TP ,Bosch je jedna od vodecih kompanija u termotehnici .Sve kompanije imaju predstavnistva svoja pa se raspitaj direktno . ove lazi i zle jezike necu da komentarisem neistine me ne zanimaju.
[ mali genije @ 24.02.2022. 20:21 ] @
Citat:
xicolina servis: Nemanja raspitaj se dobro o TP, postojI dosta evropskih kompanija koje imaju TP ,Bosch je jedna od vodecih kompanija u termotehnici .Sve kompanije imaju predstavnistva svoja pa se raspitaj direktno . ove lazi i zle jezike necu da komentarisem neistine me ne zanimaju.
Xaxaxaxaxaxa pa i gorenje iz Velenja ima duzu tradiciju proizvodnje tp od bosha...Jedna od tih renomiranih firmi, lepi na italijanskog proizvodjaca svoje nalepnice pa prodaje kao svoje....Aj spusti se malo na zemlju, i budi konstruktivan
[ xicolina servis @ 25.02.2022. 21:24 ] @
svaka cast bas se vidi koliko znas o tome . Bosch je napravio pre
6 godina TP odlicnu ,pogledaj na Danskom nezavisnom institutu poredjenje svih pumpi ,naravno ako znas za to.
[ Ezermester @ 27.02.2022. 03:16 ] @
Citat:
fosgenww2: Ovo sto predlazete je veoma interesantno.
Pokusao sam da Vam posaljem privatnu poruku ali to nije moguce zbog toga sto sam novi clan.
Postoji li mogucnost da vas predlog razradimo preko telefona? Vidim da imate firmu koja se bavi klimatizacijom a kao sto vidite ja trazim resenje. Naravno ako vam ne smeta da radite objekat van NS?


Citat:
tvrdoglavi: Oprema za vrf u toj snazi 16kw u osnovnoj zidnoj varijanti moze da se nabavi u istom budzetu kao sto ti je lg plus fan coili. Znaci oko 6000. A ako racunas cenu ozbiljnog uredjaja kao sto je mitsubishi onda vrf dodje i jeftinije...
Ako je izvosljivo uklopiti se u 20metara instalacije po uredjaju onda je najekonomicnije resenje sa split zidnim inverterima. Tu opremu nabavljas za 3000. I to sa 50% vise snage nego tp i vrf.


Tvrdoglavi,

Izvinjavam se što vraćam priču na postove od pre 4 godine. Čini mi se da fosgenww2 nije aktivan na forumu pa zato pitam vas. Čitao sam ovu prepisku između vas i fosgenww2. Moj stan je vrlo sličan onom iz fosgenww2-ovog opisa. Da li možete da mi kažete za koju opciju se fosgenww2 na kraju odlučio? Da li je odustao od toplotne pumpe? Kako je zadovoljan sistemom za koji se odlučio?

Hvala!


[ tvrdoglavi @ 27.02.2022. 05:43 ] @
Iskreno, ne znam sta je na kraju odradio.
[ Ezermester @ 27.02.2022. 10:25 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Iskreno, ne znam sta je na kraju odradio.


Hvala na brzom odgovoru!

[ obij @ 07.03.2022. 18:17 ] @
Pozdrav svima, razmatramo trenutno uvođenje toplotnih pumpi koji bi koristili u nekom prelaznom periodu. U pitanju su dve kuće po 75m2, zidovi od cige nekih 25 cm debljine, obe su spolja izolovane sa stiroporom 5cm i takođe je tavan pokriven 5cm stirporom. Grejemo obe kuće iz jedne kotlarnice creva iz jedne u drugu kuću su ukopane kroz zemlju ukopane nekih 25 cm i obložene stiroporom, razmak između kuća je nekih 15 metara. Kotao je Viadruss i pumpa od 200w. Trenutno se grejemo kombinacija drva + ugalj. Radijatori su panelini, u prvoj kući radijatori su 10 cm veličine po m2, u drugoj daljoj su nešto manje ali tamo svakako planiramo povećanje na barem 10 cm ako ne i na 15cm. Da bi temperature u kući bile oko 22-23 stepena potrebno je da temperatura kotla bude 60 C, u toku noći se kuća ohladi na nekih 19-20C i to u samo u slučaju da su napolju hladni dani duže vreme da temperatura ne prelazi u +. Da li je veća efikasnost voda/voda ili vazudh/voda i koja bi bila mesečna potrošnja? Imamo iskopana dva bunara koji bi bili udaljeni od pumpe jedan 50m, a drugi u koji bi presipali vodu 130m, da li bi udaljenost bila problem? Hvala na svakoj pomoći.
[ popusicko @ 07.03.2022. 21:12 ] @
voda/voda i po mogućnosti da nema pločasti izmenjivač ,ubedljivo
[ tihi2 @ 08.03.2022. 08:07 ] @
Polazna voda 60 stepeni? ZABORAVI na toplotnu pumpu dok ne staviš duplo više površine radijatora i spustiš polaznu vodu na 40*C.
[ obij @ 08.03.2022. 11:32 ] @
Da 60 C, ali kada su temperature u minusu više dana više od -5, inače preko nule moze da se drzi na 45-50 C kotao.
[ Goranto @ 13.04.2022. 22:34 ] @
Ako TP voda-voda ima na raspolaganju vodu 30°C na koju temperaturu bi je podigla i sa kojim COP-om.
[ component @ 14.04.2022. 03:09 ] @
30°C je baš puno. Obično sa tom temperaturom vode možeš i kuću da greješ ako je dobro izolovana. Recimo da je COP preko 7 ako hoćeš da zagreješ vodu za neko normalno grejanje.
Ako ti treba jako topla voda, moraš da kupiš TP koja to može da radi. Recimo postoje neke koje greju vodu i preko 70°C. Moraju da koriste drugačiji gas da bi mogli da postignu te temperature. U zavisnosti od ulazne i izlazne temperature vode imaju COP 2.5 do 6.5.
Našao sam za Nordic TP da je COP 3.7 za zagrevanje vode sa 30°C na 71°C.
[ Goranto @ 14.04.2022. 20:36 ] @
I verovatno je otrovno skupa.Samo sam razmišljao jel moguće sa TP grejati se kao na Pelet,u režimu temperature vode.Znači povratnu vodu dogrejavati.
Hvala na odgovoru!
[ component @ 15.04.2022. 07:55 ] @
Povratnu vodu dogrejavati? Pa zar ne radi svako grejanje tako?
Kada je hladno nama je povratna voda samo nekoliko stepeni hladnija od polazne. Recimo polazna je 38°C , a povratna 33°C ... Lupam cifre, ali tako nešto..
Nije da se voda ohladi do 30°C a mi da je zagrejemo na 70°C.
Za obično grejanje TP je odlličan izbor. Samo je potrebno da bude dobro izolovana kuća i što veće grejne površine (idealno je podno grejanje).
Najbolje da pojasni neko ko radi sa TP.
[ Goranto @ 15.04.2022. 19:50 ] @
Oprosti na mojoj gluposti.Mešam onu podzemnu vodu i vodu iz radijatora.Grejem se na drva i to je energent a kod TP je energent temperatura podzemne vode.
[ tihi2 @ 16.04.2022. 16:11 ] @
Ovo ne razumem. Mešaš povratnu vodu od 30*C sa podzemnom vodom od 15*C?
Zašto?
[ popusicko @ 16.04.2022. 20:11 ] @
Meša kao termin, ne kao da zapravo meša vodu iz bunara i iz sistema za grejanje.
[ Goranto @ 16.04.2022. 20:30 ] @
Ja nemam TP samo naglas razmišljam.
[ kockar90 @ 02.05.2022. 19:13 ] @
Pozdrav forumaši.
Razmilšljam o ugradnji TP vazduh-voda pa imam par pitanja?
Trenutno grejanje je na kotao na drva 36kw, pa bih postavio TP Monoblok na već postojeću instalaciju kao naj jednostavnije rešenje samo za grejanje.
U pitanju je kuća dvojnica (3 spoljna zida) PO+P+P1 ukupne stambene površine 120kvm + 20kvm garaže (podrum ispod cele kuće koji se neće grejati i ne ulazi u ovih 120+20 kvm), kuća je u osnovi 7.5x12, grejanje je al radijatorima i ima 100 članka 68cm + 40 članka 40cm, sobe su 14-15-16kvm i u glavnom su po 15 članka (spavaća i dnevna-trpezarija- kuhinja imaju 20% višak članka), garaža ima gusani radijator od 6-7 članka čisto da smlači malo.
Zidovi su standardni giter-blok sa malteracijom + 5cm stiropora, pvc stolarija sa 2 stalaka (5 ili 6 komora), takođe 1/2 tavana je pokrivena 20cm mineralnom vunom, u planu je kompletiranje celog tavana sa još 15cm mineralne vune.
Troškovi grejanja su oko 15m3 drva na kotlu, gde kotao ložim 24/7 (oktobar-maj) temperatura vode varira 35-45c, kada je dobar minus idem i do 50-55, temperatura u dnevnoj je na 23 konstatnih.
Od ove zime za prelazni period koristim 2 inverter klime 12BTU Gree i 9BTU Vivax (dnevna i spavaća soba), ložio sam samo dec-jan-feb-mart-pola aprila i potrošio oko 10-11m3 drva.
U ponudi imam Gree Versati III od 12 i 16kw monoblok.
1. Zanima me da li je problem pošto je instalacija grejanja urađena metalnim cevima zbog izmenjivača topltote i zaprljavanja od metalnih cevi.
2. Pošto je razlika u ceni 12 i 16kw (14kw grejnih) veoma mala da li bolje uzeti ovu 16kw.
3. Kakava su iskustva sa Gree TP generalno, da li je COP realan 1:42 (podno), da li su pouzdane kao renomirani proizvođači?
4. Da li uzeti varijantu sa dodatnim grejačem za svaki slučaj.
5. U ponudi takođe imam Daikin 14kw koji je 2k Eura skuplji što je previše?
6. Da li je u opšte vredno uložiti u TP jer za sada troškovi grejanja nisu preveliki?

Svaki savet je dobro došao, nije problem dograditi radijetore sa još po neki članak da se pojača malo povrišina?
[ component @ 03.05.2022. 00:21 ] @
kockar90,
Mislim da će računi po sezoni biti isti kao sa drvima. Bez obzira da li je skuplja ili jeftinija toplotna pumpa.
Ako je razlika za isti model za jačinu 12 kW i 16 kW mala, uzmite 16 kW. Mada koliko vidim na sajtu, za Gree Versati III razlika je preko 1000€, što meni nije malo.
Šta znači COP 1:42? COP se izražava kao koeficijent (npr. 3,5)

Pod 6. je u stvari najvažnije. Finansijski se ne isplati da uložite preko 5000€ da zamenite drva. Isplati se u komforu.
[ tihi2 @ 03.05.2022. 06:27 ] @
Prvi kriterijum mora biti koliko KW struje ostaje za grejanje ako domaćinstvo normalno troši struju. Pretpostavljam oko 1000 što je malo za zimske mesece.
Ako je tako onda je grejanje na TP skuplje od ostalih sistema jer se ulazi u crvenu zonu pa je i po sadašnjim cenama skuplje a šta će biti sa cenom struje najesen ko zna.
Ja godinama tvrdim da bi se TP isplatila za 5-7 godina objekat mora biti bar 300m2. Da bi se puno uštedelo mora se biti veliki potrošač.
Čak i da uštediš sa TP 20% u odnosu na sada (što je optimistički), za koliko godina će se isplatiti investicija? Ušteda od 200-300 evra po sezoni ne može da opravda investiciju.
[ gml @ 03.05.2022. 08:31 ] @
Citat:
component:
30°C je baš puno. Obično sa tom temperaturom vode možeš i kuću da greješ ako je dobro izolovana. Recimo da je COP preko 7 ako hoćeš da zagreješ vodu za neko normalno grejanje.
Ako ti treba jako topla voda, moraš da kupiš TP koja to može da radi. Recimo postoje neke koje greju vodu i preko 70°C. Moraju da koriste drugačiji gas da bi mogli da postignu te temperature. U zavisnosti od ulazne i izlazne temperature vode imaju COP 2.5 do 6.5.
Našao sam za Nordic TP da je COP 3.7 za zagrevanje vode sa 30°C na 71°C.


Da greje na 71 a sa COP 3.7 bilo bi idealno. . Dali to moze i sa kojim gasom .???
[ tihi2 @ 03.05.2022. 20:04 ] @
Nema šanse. Tako nešto još ne postoji. Ali zato lepo zvuči i može da se reklamira pa ko se upeca ...
[ Nexxa @ 03.05.2022. 20:13 ] @
Tihi, svaka ti čast na znanju i na dobroj volji za deljenje informacija. Tvoje savete uvek slušam. I imam poverenja u tebe.
Pozdrav
[ component @ 04.05.2022. 07:38 ] @
Evo link:
https://www.nordicghp.com/prod...mestic%20hot%20water%20heating.

Ima još prozvođača, nisu jedini.
Ne radi se o običnoj toplotnoj pumpi, već o voda-voda sistemu gde se uzima toplota iz geotremalne vode.
Citat:
Koristeći ovu prethodno zagrejanu dolaznu tečnost, naša toplotna pumpa serije VH će zagrejati toplu vodu do 160°F (71°C), što je dovoljno toplo za grejače, radijatore ili namensko grejanje tople vode za domaćinstvo.


COP 3.7 su naveli kada je podzemna voda 30°C. Mrzi me da ponovo tražim tabelu COP-a za neke referentne temperature. Eto link, pa koga želi neka izučava...

Mislio sam da se Goranto raspitivao za tako nešto, ali očigledno je bila zabuna u pitanju.
[ gml @ 04.05.2022. 10:12 ] @
A kako bi mogla biti pozemna voda 30 c°.?
[ tihi2 @ 04.05.2022. 13:29 ] @
Može geotermalna voda ali kad je polazna voda 30*C onda ne treba TP, stavi se dovoljno radijatora i cevi u pod i to je onda skoro besplatno grejanje.
[ component @ 04.05.2022. 20:26 ] @
Da, ali nije pitao za grejanje, već samo da li postoji pumpa koja može to da uradi.
[ gosabgd @ 05.05.2022. 13:03 ] @
Nisam hteo da komentarisem ali prve informacije o TP sam na ovom forumu saznao tako da moram da napisem moje iskustvo.Za pocetak stan je 92 m2 ,podno grejanje,termostati za svaku sobu povezani na aktuatore ,temperatura 23 c non stop i ne prelazim 200 eura za sezonu a ovo je treca sezona i najvise sam potrosi i nisam dosao do 200 ukupno,tp je vazduh voda hevy industri,Da nisam spomenuo zid je 50cm viseslojno,stolarija aludrvo solidna,dobo ususkano.Nisam veliki potrosac a da li se isplati mislim da da,konfor nema cenu,u oktobru upalim u aprilu ugasim i to je sve od obaveza prema grejanju.
[ component @ 06.05.2022. 07:35 ] @
Da li znaš koliki su ti toplotni gubici stana? Pošto kažeš da je stan a ne kuća onda je verovatno deo zgrade pa deliš toplotu i sa komšijama. Šta je 50 cm? Blok na 25cm i 25cm izolacije?
[ gml @ 06.05.2022. 08:13 ] @
Mene nervira jedna stvar .A to je kad kazu .Uradi izolaciju zidova promijeni stolariju izoluj krov ploceu od zemlje i ugradi toplotnu pumpu voda voda .Prepolovices grejanje . Kad sve to stavim na papir uzasno puno kosta i tu ustedu nebi ukalkuliso dok sam ziv. A kad bi ovo sve uradio mogao bi se grejati i sa dvije klime nebi mi puno trosile a mogle bi postizati tih 23 stepena.
[ gosabgd @ 07.05.2022. 20:18 ] @
Citat:
component:
Da li znaš koliki su ti toplotni gubici stana? Pošto kažeš da je stan a ne kuća onda je verovatno deo zgrade pa deliš toplotu i sa komšijama. Šta je 50 cm? Blok na 25cm i 25cm izolacije?

Neznam za gubitke,blok 25,neopor 5,fasadna cigla 6cm malter iznutra i medju prostor izmedju neopora i cigle i to je 50cm ukupno.stan je u kuci i grejese ispod i iznad ,potrosnja na kontrolnom satu je 1500 1600 kw za sezonu sto mislim da je idividualno,podno grejanje kvalitetna tp i to je dobitna kombinacija za jeftino grejanje u punom konforu a da li ce sama sebe isplatiti je malo pogresno razmisljanje,ni kola se ne isplate ako nisi na taxiu pa ih vecina ima.
[ component @ 10.05.2022. 13:49 ] @
gml,
Zašto te to nervira? Šta te briga šta drugi kažu?
Normalno je da uradiš što bolju izolaciju i stolariju kako ne bi grejao ulicu, bez obzira na tip grejanja koji koristiš.
Mi, na primer, ne bi mogli da se grejemo na 2 klime. Imamo 3 male sobe u potkrovlju + kupatilo. U przemlju velika dnevna soba/trpezarija/kihinja + kupatilo. Trebalo bi nam oko 7 klima raznih jačina da sve to grejemo na klime.
Ako ti imaš mogućnosti da kod tebe pokriješ sa 2 klime, nema baš smisla da uzimaš TP. Jedino ako imaš ženu kao moju, kojoj smeta i najmanje duvanje klime, pa moraš da tražiš nešto drugo


gosabgd,
Ne ide mi baš matematika kako si došao do 50 cm, ali nije ni bitno. Važno da imaš relatvno male račune za svoju kvadraturu.
[ gosabgd @ 11.05.2022. 09:38 ] @
Do te mere sam dosao ,pa metrom naravno .Mogu i da ti nabrojim slojeve sa sve razmakom izmedju neopora i fasadne cigle koji verovatno remeti matematiku.Sve u svemu grejanje je jeftino i bez obaveza,da li ce se isplatiti za 5 ili 10 godina je jako relativno ali nisam se pokajao ni jedne sekunde i to je ono sto sam hteo da podelim sa vama
[ gml @ 15.05.2022. 17:37 ] @
[quote]component:
gml,
Jedino ako imaš ženu kao moju, kojoj smeta i najmanje duvanje klime, pa moraš da tražiš nešto drugo :)

Lakse bi naso zenu sto hoce klimu nego te pare da zaradim .To mi je vec nemoguca misija. A ovo da moze ako moze sa dva kompresora bilo bi idealno .Nekazem da je nemoguce ali ali bi bilo idealno .
[ atikus @ 17.05.2022. 06:23 ] @
Postavljam prvi put na forumu pitanje kao vlasnik sistema vazduh/voda toplotna pumpa i fan coiler radijatori.
Mozda je banalno,izvinjavam se,ali me zanima.

Grejanje sam zakacio malo sa upotrebom krajem sezone a sada me zanima upotreba u letnjem delu sezone.

Sta je najpametnije iz perspektive eksploatacije u toku leta?

Da li se pumpa drzi hardverski iskljucenom ili samo softverski ili mozda ceo sistem gasi,mislim i na cirkulacione pumpe?

Ili se drzi temperatura vode za hladjenje na nekoj umerenoj vrednosti i to koliko?

Probao sam hladjenje sa ulazom vode od 12 stepeni i to radi odlicno ali mi sada ne treba. Mozda ce zatrebati u najvrelijim letnjim danima,ali jako retko.

Sta mimo tih dana,kada mi funkcionalnost toplotne pumpe i ne treba?

Pumpa je monoblok,ako je to cinjenica od znacaja.
[ gml @ 22.05.2022. 09:33 ] @
Ja sam postavljao pitanje fancolila parapetnog. Dobio sam odgovor i zahvaljujem se onima sto su odgovarali.

Sam sam zelio da isprobam i imao neku teoriju da je to dobra stvar ali poskupa i piri .Desilo se nekako nedoreceno da nekazem suprotno ocekivanju .Moja pumpa ima protok 450 l i moze da progura vodu kroz parapetni fankoil . Da trosi vise to se nije dogodilo jer bas je protok ostao isti a konvekcijom sam dobio da za kratko vreme izmijesa tem u prostoriji .Da piri nije se dogodilo jer sam smanjio ventilator na neki minimum nekih 30 w. Sta sam dobio .?Dobio sam ujednacenu tem. u prostoriji brze zagrijavanje ali ujednaceno svuda toplo ne samo pored radijatora. Hladjenje nisam isprobao .Prepostavljam da moze . Napominjem da fancoil podigne za jedan stepen vise nego radijatori i bolje konvenkciom ujednaci temperaturu. Fancoil imam samo u dnevnom boravku radi probe .Sve radijatore sam ostavio da greju isijavanjem a kad ne moze da se postigne ide konvekcija. Polaz sam smanjio i drzi mi sve na 22 -23 c .Nekom je hladno neko kaze da je super .
[ dcabro @ 09.06.2022. 17:07 ] @
Kakva su vaša iskustva sa TP koje se nude kod nas? Ja ovih dana aktivno razmatram šta sve ima na tržištu i što više čitam, sve me više boli glava. Naime imam 2x90m2 koje grejem, prizemlje od 90m2 je na podnom grejanju dok je sprat od 90m2 na radijatorskom grejanju i tu su spavaće sobe te su potrebe za grejanjem manje nego u prizemlju gde je dnevna soba i trpezarija.


Objekat mi je izolovan stiroporom 10cm, prozori su PVC sa dvojslojnim staklima i nisko potkrovlje je izolovano mineralnom vunom po ploči. Potrebno mi je samo grejanje na TP, hlađenje bi i dalje išlo preko postojećih klima uređaja.


Što se pumpi tiče, pošto vode ovde nema, gledam vazduh-voda i nude mi viessmann 16kw, 200s ili 100s za nekih 10.000, vitocal-222s za 12.000 ili mitsubishi zubadan koji je takođe oko 10.000 eur (sa sve ugradnjom). Pored toga sam dobio ponudu od neke firme koja radi švedske InvestLiving pumpe, i ona je dosta povoljnija, i ona je oko 5.000 eur bez ugradnje.


Pored ovih varijanti, čekam još jednu ponudu za LG pa ću videti šta oni kažu...


Trenutno, po onome što mi je rečeno, jedino Mitsubishi može da radi i na niskim temperaturama (i do -15c) bez potrebe za dodatnim grejačem pa mi to onda ima logike a i uvek sam mislio da Japanci imaju dobru tehniku...


Druga nedoumica je, šta da radim sa postojećim baferom od 1000L koji mi je bio povezan na kotao na pelet. Da li da to sve vežem na TP ili da ostavim odvojeno ukoliko je potrebno da se aktivira pelet u recimo najhladnijim danima?


Hvala unapred!
[ tvrdoglavi @ 09.06.2022. 17:18 ] @
Citat:
dcabro: Kakva su vaša iskustva sa TP koje se nude kod nas? Ja ovih dana aktivno razmatram šta sve ima na tržištu i što više čitam, sve me više boli glava. Naime imam 2x90m2 koje grejem, prizemlje od 90m2 je na podnom grejanju dok je sprat od 90m2 na radijatorskom grejanju i tu su spavaće sobe te su potrebe za grejanjem manje nego u prizemlju gde je dnevna soba i trpezarija.


Objekat mi je izolovan stiroporom 10cm, prozori su PVC sa dvojslojnim staklima i nisko potkrovlje je izolovano mineralnom vunom po ploči. Potrebno mi je samo grejanje na TP, hlađenje bi i dalje išlo preko postojećih klima uređaja.


Što se pumpi tiče, pošto vode ovde nema, gledam vazduh-voda i nude mi viessmann 16kw, 200s ili 100s za nekih 10.000, vitocal-222s za 12.000 ili mitsubishi zubadan koji je takođe oko 10.000 eur (sa sve ugradnjom). Pored toga sam dobio ponudu od neke firme koja radi švedske InvestLiving pumpe, i ona je dosta povoljnija, i ona je oko 5.000 eur bez ugradnje.


Pored ovih varijanti, čekam još jednu ponudu za LG pa ću videti šta oni kažu...


Trenutno, po onome što mi je rečeno, jedino Mitsubishi može da radi i na niskim temperaturama (i do -15c) bez potrebe za dodatnim grejačem pa mi to onda ima logike a i uvek sam mislio da Japanci imaju dobru tehniku...


Druga nedoumica je, šta da radim sa postojećim baferom od 1000L koji mi je bio povezan na kotao na pelet. Da li da to sve vežem na TP ili da ostavim odvojeno ukoliko je potrebno da se aktivira pelet u recimo najhladnijim danima?


Hvala unapred!

to fujitsu 11kw greje bez problema i bez dodatnih grejaca, 100%
[ Brana Floyd @ 09.06.2022. 21:54 ] @
Potvrđujem ovo za Fujitsu od 11kW, imamo slične kuće, s tim što ja imam malo slabiju izolaciju (5 cm), bez problema zagreva
[ atikus @ 11.06.2022. 07:13 ] @
Moje misljenje je da ne treba juriti precenjeno.

Viessman je precenjena i kod nas agresivno reklamirana marka koja se koddosta gura jer iza nje stoji nemacki nacionalni kapital i politika koja je forsira. Tehnologija unutra je ponajmanje nemacka vec izraelski Airwell,dok su neki delovi kineski.
Nibe je kod nas takodje u nerealnom cenovnom rangu.

Japanski brendovi su za iste pare bolji ali po meni vise ne tako povoljni i pametna kupovina.

Licno bih da sam ponovo u potrebi da to radim sada birao LG ili Samsung koje kod nas ne vole ili kvalitetniju kinesku toplotnu pumpu,bilo uvezao licno ili preko posrednika,radi garancije.
[ tvrdoglavi @ 11.06.2022. 07:26 ] @
Ima dosta stvari sa kojima se slazem i dosta sa kojima se ne slazem sa atikusom ali to je lepota foruma. Koliko izadju lg ili samsung nisam u toku sa tim cenama?
[ dcabro @ 11.06.2022. 13:50 ] @
Citat:
tvrdoglavi: Ima dosta stvari sa kojima se slazem i dosta sa kojima se ne slazem sa atikusom ali to je lepota foruma. Koliko izadju lg ili samsung nisam u toku sa tim cenama?


A sa čime se slažete a sa čime ne?

Sutra bi trebalo da dobijem ponudu za LG pumpu ali koliko sam razumeo, povoljnija je i od viessmanna i od japanaca
[ tvrdoglavi @ 11.06.2022. 13:58 ] @
slazem se za viessmana ali se ne slazem za kompromise, posebno ako nisu mnogo velike razlike u cenama. kad dobijes cenu od LG videces o cemu pricam jer je fujitsu oko 5500.
[ dcabro @ 14.06.2022. 21:00 ] @
LG je oko 6k, 12kw. Sutra ću dobiti cenu za 14kw i to je cena bez ugradnje. @tvrdoglavi, ko prodaje fujitsu kod nas? Imas neki konkretan model na koji mislis u tih 5.5k? Kako si ti zadovoljan tvojim fujitsu-om? Koliku povrsinu grejes? Podno? Radijatorsko? Kombinacija? Kako prolazis finansijski?
[ atikus @ 14.06.2022. 22:32 ] @
Ne osporavam kvalitet japanskih toplotnih pumpi i slazem se da je od njih Fujitsu najpametniji izbor po pitanju ulozeno i dobijeno kada su one u pitanju.

Ali problem je u tome sto su od pocetka godine sistemi grejanja, materijal, toplotne pumpe, uzasno poskupeli i te cene su nerealno velike jer se na trenutnoj kriznoj situaciji mesetari.

Ranije se kupovina toplotne pumpe spominjala kao pametna investicija jer je dugorocno mogla da "ustedi" odnosno da vrati ulozeni novac brze.

Ako uzmemo sada u obzir recimo situaciju sistema grejanja kuce osrednje velicine i ulaganja u jedan takav sistem grejanja tipa toplotna pumpa i fan coil odnosno podno grejanje, to sada kosta oko 10000-15000 eura ili vise. To su bolesno velike pare.

O kakvoj ustedi mozemo da pricamo onda, kada su cene vise barem 30 posto u odnosu na proslogodisnje i kada ce cene energenata,pogotovo struje, rasti?

Ako to uzmemo u ozbir, licno smatram da je pametnije uzeti kvaliteniju kinesku ili juzno koreansku toplotu pumpu i sacuvati nekoliko hiljada eura u dzepu, nego juriti brend da ne kazem kvalitet. I kineske toplotne pumpe traju 10-ak godina a da li je uopste bitno da ce Mitsubishi raditi 15 a Fujitsu 12 ili 13 (banalizujem), mislim da je u kontekstu onoga sto sam naveo odnosno dinamike onoga sto se desava oko nas, u svetu i uopste u perspektivi trzista i nepredvidih trendova i zivota uopste, potpuno irelevatno, koliko je bitno pametno raspolagati novcem.


Hitachi ima odlicnu Yutaki seriju ali je kod nas precenjena, Mitsubishi Zubadan kosta kao i Viessman, Panasonic je odlican ali tek malo jefiniji, Toshiba i Daikin ne vrede tih para po efikasnosti (plus je ovaj drugi nekonzistentnog kvaliteta). Midea, Gree, Feroli, "nit smrdi nit mirise" sto se ono kaze.

Koreanskei i kazem, bolje kineske pumpe, daju vise za ulozen novac.

LG bi bio moj izbor. Mozda je pumpa malo bucnija ali je odlican izbor pogotovo ako treba veca temperatura polazne vode.


Obratiti paznju i na tip pumpe. Monoblok moze da ugradi skoro i laik lkoji ima malo vodoinstalaterskog znanja, zna da cita upustvo i poveze struju, dok je za split potreban serviser i "pustanje u rad" a ta procedura se jako dobro naplacuje, cast za izuzecima.


Ovo sve navodim iskljucivo kao neko ko je citavu pricu ugradnje ovakvog tipa sistema grejanja prosao i u okviru toga par godina pretrazivao internet pa i ovaj forum, dugo vagao sta da uzme, i u tome uvazavao prakticna iskustva drugih, nadgledao radove do u svaku cev tokom 10 dana i podvlacim da je ovo samo moj zakljucak koji sada delim iz dobre namere.


[Ovu poruku je menjao atikus dana 14.06.2022. u 23:45 GMT+1]
[ atikus @ 15.06.2022. 06:11 ] @
Da dodam jos nesto, da sprecim dalje ulaske u polemike za koje, uz duzno postovanje, zaista nemam vremena.
Znam da ima clanova ovde sa dugogodisnjim ucescem na ovoj temi od kojih neki i sami distriburiaju japanske toplotne pumpe i nikome ne zelim da kvarim posao i kontriram, vec samo argumentujem iz licnog iskustva.


Sve se danas uglavnom proizvodi u Kini zbog jeftine sirovine i jeftine radne snage, bilo da se izvorno reklamira kao brend iz Amerike ili Evrope.

O japanskim toplotnim pumpama cu posebno.

Toplotna pumpa je relativno prost uredjaj, da ne kazem firizder kome ventil moze da menja smer i namenu rada prema sezoni, a bazicna cena u proizvodnji,grubo uzevsi u obzir materijal i tamo jeftinu radnu snagu prema kapacietetu, je oko par hiljada dolara. Komponente su manje vise univerzalne i nema previse egzibicija u tome. Kao sto za prakticno gotovo sve mobilne telefone, kineske ili brendirane, OLED ekrane pravi Samsung, tako samo par proizvodjaca pravi i kompresore za toplotne pumpe, kao Panasonic, recimo, a njihove kompresore ima jedan ogroman deo toplotnih pumpi koji se sastavljaju u Kini.

Dok to stigne do Evrope i nazove se Midea, Gree ili kako vec,i dok se u lanac do kupca ubace spediteri, menadzeri, marketing, carina, zaposleni u koncernu zeljni plata i njihovi sefovi pritisnuti poslovnim planovima koje im diktira centrala, cena mu ode na 2 do 3 puta vise nego sto je izasao iz proizvodnje u Guangdongu ili gde vec. I na tom mestu ode ono sto se zove stednja u buducem sistemu grejanja.

Japanska filozofija izrade se bazira na sudbini jedne napacenje zemlje koja je u situaciji izolovanog geografskog polozaja prema ostatku sveta i odsustvu sirovina morala da opstane na ingenioznosti u projektu i besprekornoj manufakturi i to jeste cinjenica. Ono sto se meni ne dopada u celoj prici oko toplotih pumpi je to sto je u pitanju relativno jednostavan sklop koji sam po sebi radi kao firizder, sto u stvari i jeste, a to je dosta pouzdana stvar koja radi 24 sata dnevno i radi 10-ak godina bez obzira na brend pa se onda menja.


Tako da iz perspektive koncepta "stedljivog grejanja", ne vidim svrhu davanja vise para nego sto je neophodno pa makar to i imalo pokrice u smislu porekla, originalnsti i besprekornog kvaliteta, jer ce se njegov vlasnik naci jednog dana u situaciji u kojoj se nalazi danas recimo vlasnih Mercedesa 123 dizela, dakle jedne opsolentne tehnologije koju je greota baciti a i dalje radi. Za 15 godina koliko bude trajala jedna kvalitetna japanska toplotna pumpa ni tehnologija toplotnih pumpi vise nece biti ista.


Ukratko, price o stedljivom grejanju toplotnim pumpama su ako su i bile konkuretne i imale smisao u prethodnih 10-ak godina koliko i ova tema traje, u novije vreme sasecene, jer je u tom konceptu nadjen nacin da se pravi novac i da se cela prica prenaduvava od strane onih koji ih prodaju Evropi a i zemlji, pre svega.

A tu takodje ne pomazu ni prenaduvane cene gradjevinskog i izolacionog materijala a bez uvrede onima koji se prepoznaju, mislim da postoji i globalna skolnost domaceg mentaliteta da sopstveni ego poistovecuje sa debljinom izolacionog sloja zidova i kuce kao sto se do skoro poistovecivao sa time koliko mu nemacki dizel auto malo trosi na otvorenom putu. To sto se u 30 cm stiropora oklopljavaju i prastare kuce kojima prozori nakon toga lice na puskarnice, necu ni da komentarisem.


Dakle, dok prema aktuelnim cenama ulozite 15000 eura u moderan sistem grejanja toplotnom pumpom i pride na to, izmedju 3 i 5000 eura izolacionih radova oko kuce i opsesivno gledanje u strujomer i prilagodjavanje zivota i grejanja toplotnoj pumpi a ne sebi, postavlja se pitanje, da li je zaista razumno razmisljati da ce te pare da se vrate u normalnom vremenskom roku? Kada? Za 20 godina, mozda? Da li uopste neko moze da planira danas zivot u tom vremenskom roku?




Mislim da je sustinu svega odavno dao clan tihi jos i tome nista ne mogu da dodam:

- neka vam bude jasno sta hocete od grejanja i sta uopste mozete prema objektu koji planirate da opremite i investicijama koje imate
- opremu (toplotne pumpe, fan coilere, materijal) nabavljajte za sto je vise moguce blize fabrickim cenama a na to je odgovor dao isto tihi-diretkno uvoz iz Kine preko speditera licno



Eto, to bi bio moj doprinos ovoj diskusiji.






[ tvrdoglavi @ 15.06.2022. 15:06 ] @
Citat:
atikus:

LG bi bio moj izbor. Mozda je pumpa malo bucnija ali je odlican izbor pogotovo ako treba veca temperatura polazne vode.



[Ovu poruku je menjao atikus dana 14.06.2022. u 23:45 GMT+1]


ovo bih voleo da pojasnis, kako losija a skuplja pumpa, u ovom slucaju LG moze biti bolji izbor ?? Uz sve to nijedna pumpa nije ni dobar a kamoli odlican izbor ako treba veca temperatura polazne vode ?!?
[ atikus @ 15.06.2022. 19:13 ] @
Rekao sam da necu ulaziti u polemike ali ružno je igornisati diretkno pitanje pa da ipak odgovorim.

Da vidim koji ste mi to lapsus našli. :-)


Nisam rekao da je LG losija pumpa. Rekao sam da se malo više čuje pri radu. Meni to nije smetalo kada sam prisustvovao njenom radu ali nekome možda hoće.


LG therma je odlična pumpa za slučajeve kada nekome treba viši polaz temperature vode a to je kada neko unapređuje postojeći sistem grejanja radijatorima, dakle do 50 stepeni tople vode a tih slučajeva ima dosta. Visoko temperaturen pumpe su još Hitachi Yutaki i Daikin Altherma, možda ima još neka kod nas, ne sećam se sada.

Ko planira podno grejanje ili fan coil ventilo konvektore,svakako ima širi izbor a očigledno je da LG pokriva sve aplikacije u tom kontekstu.

Naravno da će svako ko se greje na radijatore gledati da ne forsira vodu preko 50 stepeni Celzijusa ali ako mu bude zatrebalo, sigurno će u nekom mrazu iskoristiti da isforsira pumpu do njenih maksimalnih 65 stepeni, o tome govorim kao prednosti LG therma pumpe.

Ostalo što sam naveo je vezano za to da je jeftinija od konkurencije i da je iz pozicije dobijeno i uloženo odlično pozicionirana jer se nalazi između kineskih i japanskih proizvođača.


Navodi da neka pumpa radi na -25 stepeni i da zadržava kapacitet na tim temperaturama su diskutabilni a nedovoljno relevantni jer nam je klima sada takva da su potrebe grejanja vezane za temperature ambijenta uglavnom oko nule pa je to sekundarna stvar, po meni.


Još jednom da podvučem da je suština čitave priče pogotovo sada kada su cene skočile "dobiti što više kilovata toplotne pumpe za što manje para".


U tom kontekstu, ja sam imao ponudu za 18 kW "brendirane" kineske toplotne pumpe sa dve godine garancije početkom godine za 3800 eura. Sada je ta cifra sigurno 500 eura veća ali je i dalje konkuretna.


Ko traži nešto više od toga, da ne kažem "nečujnost" Viessmanna u radu, ili "nepokvarljivost i trajnost" japanskog brenda za sledećih 15 ili 20 godina, samo napred, dodajte još tih nekoliko par hiljada eura preko te cifre ako mislite da to vama vredi.

Sve je na kraju krajeva, pitanje sopstvenog izbora i preferenci odnosno logike kojom neko troši sopstvena finansijska sredstva.

[ tvrdoglavi @ 15.06.2022. 19:33 ] @
Aj ti nama izvuci COP za taj LG kad je voda 65 stepeni
[ goran.mg @ 15.06.2022. 21:28 ] @
Citat:
atikus:
Da dodam jos nesto, da sprecim dalje ulaske u polemike za koje, uz duzno postovanje, zaista nemam vremena.
Znam da ima clanova ovde sa dugogodisnjim ucescem na ovoj temi od kojih neki i sami distriburiaju japanske toplotne pumpe i nikome ne zelim da kvarim posao i kontriram, vec samo argumentujem iz licnog iskustva.




Dakle, dok prema aktuelnim cenama ulozite 15000 eura u moderan sistem grejanja toplotnom pumpom i pride na to, izmedju 3 i 5000 eura izolacionih radova oko kuce i opsesivno gledanje u strujomer i prilagodjavanje zivota i grejanja toplotnoj pumpi a ne sebi, postavlja se pitanje, da li je zaista razumno razmisljati da ce te pare da se vrate u normalnom vremenskom roku? Kada? Za 20 godina, mozda? Da li uopste neko moze da planira danas zivot u tom vremenskom roku?





Možda iznajmiti stan, kuću .... i preseliti se u toplije krajeve sa manjim troškovima života. Recimo Arfika, dobro ima lavova ali je jeftino.
[ atikus @ 15.06.2022. 23:24 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Aj ti nama izvuci COP za taj LG kad je voda 65 stepeni



Očigledno je da ste jako "tvrdoglavi" u pokušaju da diksreditujete to što pišem a očigledno je i da ne čitate potpuno šta sam napisao, jer se hvatate samo za detalje koje izvlačite iz konteksta, ponavljam, u pokušaju a to već sad pomalo liči detinjasto i patetično. Ipak, da odgovorim, iako sam bio jako argumentovan o prethodno napisanom.

Ja nisam materijal za trolovanje i ne pecam se na te stvari, ali samo radi adekvatne informacije onih koji razmišljaju o topolotnoj pumpi, da obrazložim.


Možda je bolje da ja pitam, jel se grejete na COP ili kilovate?

Šta gledate u specifikacijama toplotne pumpe? Jel COP ili angažovanu snagu koju troši pumpa na određenoj temperaturi odnosno koliko kilovata za grejanje može da izbaci na toj temperaturi?

Kome mislite da prodate tu priču o decimalama COP-a kao argument za kupovinu Fujitsu-a? Ako je samo COP bitan, što ne preporučite onda Viessmann, NIBE ili Carier pored kojih Fujitsu nema šta da traži?


Jeste li se pitali da li COP uopšte nešto znači ako ostatak instalacije nije štedljiv? Šta ako su sistemu potrebni veliki protoci i dve cirkulacioni pumpe pre i posle bafera od kojih svaka troši po 200w ako nije frekventno regulisana (a one koje jesu koštaju od 500 do 1000 eura, doduše, pa pojeo vuk magarca što se štednje tiče). Jel mislite da će Fujitsu da vas izvuče u toj situaciji i njegov bolji COP?

Koliko mislite da će ta razlika u COP-u koju navodite kao krucijalnu da uštedi para na godišnjem nivou u odnosu na neku jeftiniju kinesku? 100 eura, 200? Nema šanse. Jeste li vodili evidenciju možda koliko ste puta u toku godine na neke gluposti bacili te iste ili veće pare iz planiranog godišnjeg kućnog budžeta? A COP toplotne je u tom kontekstu bitan kao nešto što će mnogo da doprinese tom kućnom budžetu?


Na stranu, to oko COP-a je potpuno irelevantno,sem ako niste toliko bolesno opsesivno vezani da buljite u strujomer i mislite da će zaista potrošnja struje grejanja na toplotnu pumpu da ide baš tako kako se od te brojke očekuje. Takvo očekivanje je neozbiljno i smešno. Odnos uložene i dobijene toplotne energije je u najboljem slučaju 1:2 ili 1:3 u povoljnijoj temperaturi.


Šta će neko da radi ako je uzeo toplotnu pumpu na sistem klasičnih radijatora i kad napolju bude par dana ozbiljnijeg minusa i očigledno je da 50 stepeni tople vode nije dovoljno da zagreje radijatore? Da bulji u strujomer i da cvokoće ili da odvrne grejanje do daske? Ko uopšte grejanje ne drži na maksimumu i štedi na njemu kada su ozbiljno niske temperature i misli o potrošnji struje?

Naravno da sam temperaturu od 65 stepeni naveo kao ekstreman režim u kome pumpa neće raditi stalno, ali je dobro da budžet pumpa kao što je LG ima tu mogućnost.



Još jednom, nema štedljivog grejanja više u okviru nove situacije na tržištu i novih cena, to je oksimoron, sintagma suprotnosti. Vi koji ste planirali da vratite investiciju za 10 godina, to nećete moći ni za 15, a ni ovi stari koji su sistem ugradili dok je bio povoljniji jer će struju uskoro plaćati znatno skuplje.


A prednost toplotne pumpe, meni barem, je sada što ne mora da me drvoseča zavlači za cenu 20 metara drva, što ne moram da mislim ko će da ih cepa, gde ću da ih složim., da se lomatam po snegu po drvljaniku, izbacujem pepeo, cupkam oko dimnjaka i kotla da li ima kondenzata, ili da se bojim hoće li neko da zavrne slavinu za gas, što svaki fan coil pusti onoliko vode koliko mu treba za toplotu prostorije u kojoj je, što pumpu palim i gasim i podešavam grejanje sa drugog kraja sveta preko interneta. To za štedljivo grejanje je potrošeni argument prodavaca.



Mislim da sam sve rekao.

A Vama svakako sreće u budućnosti na forumu u promociji Fujitsu-a i njihovoj prodaji zainteresovanima.


Pozdrav i do viđenja u nekoj drugoj temi.
[ atikus @ 15.06.2022. 23:26 ] @
Citat:
goran.mg:
Citat:
atikus:
Da dodam jos nesto, da sprecim dalje ulaske u polemike za koje, uz duzno postovanje, zaista nemam vremena.
Znam da ima clanova ovde sa dugogodisnjim ucescem na ovoj temi od kojih neki i sami distriburiaju japanske toplotne pumpe i nikome ne zelim da kvarim posao i kontriram, vec samo argumentujem iz licnog iskustva.




Dakle, dok prema aktuelnim cenama ulozite 15000 eura u moderan sistem grejanja toplotnom pumpom i pride na to, izmedju 3 i 5000 eura izolacionih radova oko kuce i opsesivno gledanje u strujomer i prilagodjavanje zivota i grejanja toplotnoj pumpi a ne sebi, postavlja se pitanje, da li je zaista razumno razmisljati da ce te pare da se vrate u normalnom vremenskom roku? Kada? Za 20 godina, mozda? Da li uopste neko moze da planira danas zivot u tom vremenskom roku?





Možda iznajmiti stan, kuću .... i preseliti se u toplije krajeve sa manjim troškovima života. Recimo Arfika, dobro ima lavova ali je jeftino.




Ovo je odlična ideja doduše.

Par mojih poznanika iz Vojvodine se preselilo na Karibe radi karijere i rešilo problem grejanja na ovaj nači. Podržavam.
U Africi sam bio, ne bi mi bio prvi izbor. :-)
[ tvrdoglavi @ 16.06.2022. 05:19 ] @
Kako se svi odmah vredjate kad se neko ne slaze sa vama. Nema to veze sa proizvodjacem niti promocijom, ja ne pisem eseje kao ti i ne filozofiram iz teorije. Napisao sam i pre par postova da je visoka temp polaza na tp nerealno neisplativa i zato ima veze sa copom jer na tim temp cop skoro i da ne postoji.
Ali tesko je filozofima objasniti poentu.
Da si ti mene pitao koliki je COP na kojim temp spoljne za koje temp vode ja bih ti dao brojeve koji su vrlo egzaktni, ne bih filozofirao o tome i ne-rekao nista konkretno na kraju.
[ component @ 16.06.2022. 09:21 ] @
atikus, koju TP imaš? Da li je koristiš na radijatorima? Koja je obično temperatura vode u zimskom periodu?

Koliko se razumem toplotna pumpa nije baš isplativa za grejanje ako mora da se greje voda od 50 i više stepeni. Bez obzira što će LG, Fujitsu ili neki prozvođač da ima pumpu koja može da radi na tim temperaturama. Naravno, bolje je da se i potroši puno struje, nego da se smrzavaju ukućani, ali je još bolje da se uloži u izolaciju i dodatna grejna tela pa da ne mora da se drži 50+ temperatura vode.
[ Romel68 @ 24.06.2022. 06:06 ] @
Component, kolega ulaganje u izolaciju je pametno ali do određene mere. Sve preko 10cm u demot fasadi i preko ploče je bacanje para. Ušteda na debljini izolacije nije osetna na nivou godine već decenije. Svi ti matematički proračuni su za laboratoriske uslove a ne praktične, primer: danas smo jeli pasulj i prdeli kao konji, onda mora luftiranje i eto izgubljene razlike koja ode u vetar. Ekološki fanatici nisu uzeli u obzir prdenje i potrebu luftiranja već gledaju samo čistu matematiku.
Znači ulaganje u izolaciju je pametna opcija ali ne treba preterivati, naravno i ta opcija u skladu sa mogućnostima.
Bolje je recimo pametno konstruisati kuću pa umesto radijatora staviti podno grejanke jer je onobolja odnosno pametnija opcija za grejanjesa TP nego radijatori. Kod reparacije kuće to je skoro pa neisplativo.
[ component @ 24.06.2022. 12:03 ] @
Ako pričamo o tome da neko mora da zagreje svoju kuću sa vodom od 50°C ili više, znači da ima velike toplotne gubitke da bi to mogao da radi as vodom ispod 40°C. Dodatna izlolacija je jedan od rešenja. Ne mora da znači da je isplativa ili jedino rešenje.
Ko puno jede pasulja i mora stalno da vetri, njemu je bolje da uloži u ventilacioni sistem sa rekuperatorom toplote

Što se tiče same debljine izolacije to zavisi i od lokacije objekta. Mi u Vojvodini retko imamo dane od -10°C i zima relativno kasno počinje a rano se zaršava. Ko živi u planinskim predelima, moraće više da izoluje kuću ukoliko želi da ima troškove grejanja kakve mi imamo.
Nekome je bacanje para na debelu izolaciju, nekome je bacanje para za plaćanje struje, gasa, drva...
Meni je izolacija bolja opcija zbog sigurnosti. Može da poskupi gas, pelet, drva, struja... što si više platio izolaciju, te promene na tržištu energenata te manje dotiču.
[ Romel68 @ 24.06.2022. 18:07 ] @
Au i ja sam iz voše al kod mene je daleko hladnije nego u Aranđelovcu ili Šapcu recimo, zimi često odlazim tamo pa znam. Kod mene od 365 dana....300 dana duva vetar. A tad kad ne duva vlaga je stravična, tako da sama temperatura nije neko merilo već ovi drugi faktori. Naravno Sjenica je primer čistog izuzetka ali zimi ni Subotica često ne beži od nje.
Ove klimatske promene su donele velike promene. Sa izolacijom objekta dobija se osnova za grejanje na TP ali koliko sam čuo kod nas u ravnici postoji problem sa vodom i kamencom, tako da opcija voda voda i nije baš najpametnija. A kod opcije vazduh voda pri nižim temperaturama može biti problem nizak COP a u vezi sa tim visoki troškovi grejanja vezano za cenu struje i crvenu zonu.
TP je po meni top izbor za grejanje izolovanih objekata ali videćemo šta donosi jesen i verovatna promena cene i tarife električne energije. Mislim da bez dva strujomera, odnosno da grejanje bude odvojeno od ostalih potrošača neće imati alternativu.
I jedno pitanje za poznavaoce, kako se solarni paneli uklapaju sa TP, mogu li pomoći bar u prelaznim periodima s obzirom da zimi nema puno sunca?
[ Romel68 @ 24.06.2022. 18:09 ] @
Au i ja sam iz voše al kod mene je daleko hladnije nego u Aranđelovcu ili Šapcu recimo a ista temperatura, zimi često odlazim tamo pa znam. Kod mene od 365 dana....300 dana duva vetar. A tad kad ne duva vlaga je stravična, tako da sama temperatura nije neko merilo već ovi drugi faktori. Naravno Sjenica je primer čistog izuzetka ali zimi ni Subotica često ne beži od nje.
Ove klimatske promene su donele velike promene. Sa izolacijom objekta dobija se osnova za grejanje na TP ali koliko sam čuo kod nas u ravnici postoji problem sa vodom i kamencom, tako da opcija voda voda i nije baš najpametnija. A kod opcije vazduh voda pri nižim temperaturama može biti problem nizak COP a u vezi sa tim visoki troškovi grejanja vezano za cenu struje i crvenu zonu.
TP je po meni top izbor za grejanje izolovanih objekata ali videćemo šta donosi jesen i verovatna promena cene i tarife električne energije. Mislim da bez dva strujomera, odnosno da grejanje bude odvojeno od ostalih potrošača neće imati alternativu.
I jedno pitanje za poznavaoce, kako se solarni paneli uklapaju sa TP, mogu li pomoći bar u prelaznim periodima s obzirom da zimi nema puno sunca?
[ gml @ 31.07.2022. 17:46 ] @
Toplotne pumpe AUER HRC 70 .Visoko temperaturne sa dobrim COP i gasom R290 . Da li ima neke logike.
[ tihi2 @ 01.08.2022. 07:43 ] @
Papir sve trpi.
[ gml @ 01.08.2022. 07:55 ] @
Ma cudno mi da neko reklamira neke corke.Postoje ljudi koji kazu eto uradi proracun i ako sve stima dobices pare ako nesto ne moze nema ni pare a i svoju skalameiju nosi o svom trosku. Svako moze da uvozi i prodaje ali sta kad dodju nezadovoljni kupci. Pogotovu sad kad je pelet ugalj i drva otisli u nebesa.
[ uwawa @ 08.08.2022. 10:49 ] @
Pozdrav svim ucesnicima u temi. U pitanju je Tp Meeting MD30D ,kad postigne zadatu temperaturu ne gasi se vec nastavlja sa radom.
Gasili smo je manuelno. Problem je nastao posle zamene kondezatora ako ima veze sa tim. Ako neko ima neku ideju sta bi moglo biti ? Sve sonde za temperaturu su ispravne.
[ tihi2 @ 08.08.2022. 23:38 ] @
Kondenzator istog kapaciteta ili ne?
Da nije otišao u atomatic mod, onda greje do 50*C pa se ugasi.
[ uwawa @ 09.08.2022. 19:46 ] @
Pozdrav tihi2 , kondezator je istog kapaciteta . Kako da ode u automatic mod ? Zar nije stalno u automatic modu ?
[ tihi2 @ 10.08.2022. 06:36 ] @
Ako ne reaguje na daljinski onda radi bez daljinskog, to je neki automatic mod kako piše.
A inače radi automatski ako si mislio na poštovanje parametara.
[ uwawa @ 12.08.2022. 09:32 ] @
Nemam daljinski , samo displej .
[ tihi2 @ 13.08.2022. 09:22 ] @
Daljinski ne mora biti bežični.
Displej je sa svim komandama pa nije samo displej. On je zakačen kabelom za TP.
Meni je displej 15m daleko od TP u sobi. Dal je kabel 2m ili 15m ista stvar.
Otkači displej pa vidi da li radi drugačije. Tada ulazi u automod.
[ uwawa @ 14.08.2022. 07:44 ] @
Nisamo se razumeli sto se tice daljinskog. Probacu da ga raskacim da vidim sta se desava.
Svakako je moram upaliti preko daljinskog.
[ tihi2 @ 14.08.2022. 18:55 ] @
Ne moraš. Pogledaj u uputstvu ima dugme za paljenje i može da radi bez daljinskog/displeja samo što se tada ne mogu menjati parametri.
Možda je i daljinski crko?
[ uwawa @ 15.08.2022. 09:55 ] @
Pogledacu upustvo , bilo bi dobro da je crkao daljinski znali bi gde je problem.
[ component @ 06.09.2022. 10:44 ] @
Da li neko zna koliko bi trebalo da troši toplotna pumpa kada je u standby modu?
Izgleda da ova moja troši oko 5kWh dnevno tj.150kWh mesečno. Nisam je nikada isključivo pa se sada pitam da li bi trebalo. Bar van sezone grejanja/hlađenja.
[ tihi2 @ 06.09.2022. 20:40 ] @
Nema šanse. Na šta da troši?
Kad nije uključena jedino uključuje cirkulacionu pumpu da se ne smrzne voda (ako je ispod +4*C) inače pod naponom je samo elektronika koja troši ništa.
Kako si to utvrdio?
[ component @ 06.09.2022. 21:59 ] @
Imam neki merač ali sam posumnjao da možda nije kalibrisan dobro. Mada mi se čini da dobro prikazuje kada probam da izmerim nešto na drugoj fazi. Na Internetu nalazim razna mišljenja i iskustva. Kreće se od desetak W do par stotina W (kao u mom slučaju).
Upravo čitam neki forum gde spominju 11kW Ecodan koji koristi 275W u standbyu.
Stiže mi uskoro i drugi merač pa ću probati i sa njim da vidim da nije do toga.
[ tihi2 @ 07.09.2022. 06:59 ] @
To mi je enormno mnogo i prosto neverovatno. Da troši u standby zimi ima opravdanja jer greje ulje ali leti...
Nije mi ni palo na pamet da merim mada ja moju ugasim skroz kad prođe sezona. Zašto bi rizikovao da EPS pošalje neku brlju kroz mrežu i da mi spali nešto?
[ component @ 07.09.2022. 07:24 ] @
Mi koristimo TP i za hlađenje pa je i letu uključena. Klima nam je takva da su jako mali periodi između grejanja i hlađenja i ponovo grejanja. Verovatno ću je isključivati kada je ne koristimo (kao sada).
[ component @ 07.09.2022. 11:36 ] @
Evo update što se tiče potrošnje toplotne pumpe kad ne greje:
Ne troši 200W kao što sam inicijalno merio nego oko 9W, što je normalno i očekivano. Merač je bio priključen na jednu fazu, a dao sam mu drugu da meri, što nije ispravno.
Dakle za mesec dana će u standby modu potrošiti oko 6kWh što je za mene zanemarljivo.
Bilo bi jednostavnije da je proizvođač TP napisao negde koliko troši kad ne radi, ali kao da svi kriju tu informaciju (ili smatraju da nije bitna).
[ gti2 @ 15.09.2022. 20:29 ] @
Pozdrav
Da li neko možda ima šemu povezivanja TP Meeting MD50D-EVI na freon R407C? Nejasna su mi dva temperaturna senzora koja su došla sa njom (polovna je). Na jednom piše 3way valve, a na drugom ništa. Takođe, TP nema označen terminal za povezivanje sobnog termostata, ali ima za flow switch pa pretpostavljam da bih na njegovo mesto mogao da povežem termostat
[ tihi2 @ 20.09.2022. 05:40 ] @
Nije tako. Odgovorio sam ti u pp.
Flow switch je sigurnosni ventil koji ne pušta pumpu da radi ako nema protoka vode.
Ako ti ne gori sačekaj koji dan.
[ gti2 @ 20.09.2022. 11:49 ] @
Strpljenje je vrlina 🙂
Čovek nije dobio kontroler sa pumpom, a prethodni vlasnik kaže da je koristio sa sobnim termostatom.
[ tihi2 @ 23.09.2022. 20:53 ] @
Poslao sam ti uputstvo.
[ v21208 @ 29.09.2022. 10:32 ] @
Pozdrav svima,

Imam dva pitanja, i bio bih zahvalan za komentare i sugestije.

1) Ako strujni kotao trenutno greje kuću u režimu snage limitirane između 2 i 4 kW, da li mislite da je toplotna pumpa vazduh-voda od 6 kW dovoljna da ga zameni, odnosno da li biste se na mom mestu opredelili za veću snagu (7-8-9 kW)?

2) Ima li neko iskustva sa Daikin toplotnim pumpama? Dobio sam zaista odličnu ponudu (Altherma LT, 2500 evra) za niskotemperaturni split sistem od 6kW (sa sve uračunatim tankom za sanitarnu vodu i backup grejačem od 3 kW), što je gotovo dvostruko manje od prve sledeće ponude (Ferroli Omnia, bez dela za sanitarnu vodu).

Evo i detaljnijih informacija:

U kući (160 kvm) imam podno grejanje. Trenutno, strujni kotao Vaillant greje celu kuću snagom limitiranom između 2 i 4 kW (početak sezone 2kW, kasnije 4kW noću / 2 kW danju, pa ceo dan 4kW, pa kako se sezona bliži kraju, obrnutim redosledom nazad prema 2 kW). Veoma retko, svega par dana u sezoni, potrebno je podići snagu na 6 kW (kada se nekoliko dana zaredom temperatura zadrži ispod -10). Lokacija je Fruška gora (neposredna blizina Novog Sada). Osim dobre izolacije, grejanje relativno malom snagom omogućava i termostatska sklopka, koja cirkulacionu pumpu uključuje u ciklusima od po 30 sekundi, nakon što se voda u kotlu zagreje na 42-43 stepena. Kotao zagreje određenu količinu vode, termostat uključi pumpu i pusti tu vodu u sistem podnog grejanja, zatvori je nakon 30 sekundi, nakon čega kotao greje sledeću turu vode.

Sve sugestije dobrodošle. Hvala unapred!
Vlada





[ Nebojsa015 @ 14.11.2022. 15:43 ] @
Imam toplotnu pumpu metting 36 kw dva motora ,bila na freon r 417 prepunio sa r 22 na kalilometrune moze da mi predje 26 kw napolju 11 stepeni obadva sistema se ponasaju identicno.
[ Nebojsa015 @ 14.11.2022. 15:44 ] @
Motori podjednako po fazi vuku 7 ampera, isparenje je oko 0 do 2 stepena kondezacija mi bezi deset stepeni
[ mvp84 @ 26.11.2022. 12:24 ] @
Pozdrav, ovde sam nov ali sam svojevremeno bio aktivan na forumu o grejanju na pelet. Imam kotao Toby 30, četvorokraki ventil i Zmajdinov trmrglt i veoma sam zadovoljan kako sve to funkcioniše-polazna temperatura ka radijatorima je uglavnom 38-42 stepena, kad je veliki minus ide i do45-48 stepeni. Po nekim mojim proračunima, s obzirom da je u pitanju oko 280m2 solidno izolovane kuće, potrošnja energije sa peletom je 9-12kw/h tokom 4-5 meseci, dok ekstremnog minusa u Beogradu nema više od 20-40 dana.
Ovo ludilo sa cenom i nestašicom peleta me je nateralo da ozbiljno razmišljam o ugradnji TP vazduh-voda koja bi radila u periodu niskog polaza (znači 4-5 meseci), a kad je veliki minus prebacim na pelet. Pretpostavljam da je to izvodljivo, a imam i mogućnost korišćenja 2 strujomera. Koja marka i koja snaga TP bi mi bila optimalna, ne treba mi za hladjenje leti niti da ima dodatne grejače za niske temperature. Svaki savet, sugestija ili preporuka mi je dobrodošla.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 14:54 ] @
koliko trosis peleta u sezoni?
[ mvp84 @ 26.11.2022. 15:55 ] @
oko 8 tona, s tim što je bila mala beba pa sam često grejao i noću, sada već ne , osim u ekstremnim situacijama

[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 16:21 ] @
Znaci negde trenutno oko 2500 eura sezona?
Ja sa pumpom na toliko kvadrata imam prosek 9000kwh sezona, znaci oko 800 eura ako se ne varam
[ mvp84 @ 26.11.2022. 16:42 ] @
Slično i ja računam, zato bi hteo da za sledeću sezonu to završim, pogotovo ako bi bile neke subvencije. Struja će poskupeti 10-20%, a pelet je već sada poskupeo 80-90%, ako računamo i prevoz. Ja sam za ovu sezonu uspeo da nabavim 4 palete, krenuću uskoro u potražnju za ostatkom.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 17:08 ] @
Kad struja poskupi otici ce i pelet jos, kazu da zavisi i od struje njegova cena
Ti bi neko okvirno ulaganjenod 6500 do 7000 evra isplatio za 4 godine max
[ mvp84 @ 26.11.2022. 17:32 ] @
Da li bi bila dovoljna monoblok pumpa od 12kw? Grejala bi se samo voda u cevima i dvadesetak radijatora koji u proseku imaju 15 rebara. Kad je ispod -5 stepeni upalim kotao na pelet.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 19:32 ] @
pa vidi, ti mozes da stavis i tu i manju cak od nje, samo je pitanje kad ces morati onda pelet da upalis. mislim da za sve kvadrate i sve dane zime moras imati jacu, bar 14 ili 16kw, ali treba i voditi racuna ciji je uredjaj, jer u zavisnostii od proizvodjaca kapacitet pada manje ili vise od nominalnog koji je istaknut.... sto se tice monobloka, ne znam koliko je pametno u tvom slucaju ici na njega, posto planiras da koristis i pelet, a tada kroz nju nece cirkulisati voda, sto moze da dovede do eventualnog smrzavanja.... ili da se sipa glikol.... ima tu raznih sad stvari koje su potencijalni problem u tom sto bi uzeo (koja je cena toga sto hoces da stavis-?)
[ mvp84 @ 26.11.2022. 20:11 ] @
Znači, ako sam dobro shvatio uloga split sistema je da voda cirkuliše kroz unutrašnju jedinicu? Ne zamerite mi, totalni sam laik. TP bi koristio dokle god je isplativo, na pr. do spoljne temperature od 0 ili -5, tako da bi uzeo neku manju i jeftiniju pumpu, ne mora da ima dodatne grejače i sl.
Kupio bi 2-3 palete peleta za najhladnije dane i kao back up opcija za nedaj bože.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 20:15 ] @
da, split pumpa ima napolju freon, i voda ne izlazi iz objekta, samim tim je sigurnije po pitanju smrzavanja....
posto kazes isplativost, tebi se pumpa u odnosu na pelet isplati u svim uslovima rada, prosto je pelet preskup, tako da pumpa ako radi i u korisnom dejstvu 2, je mnogo jeftinije od peleta... samo je pitanje mogucnosti u startu, koje ja ne znam, da bih ti dao malo bolji odgovor i po tom pitanju
[ mvp84 @ 26.11.2022. 20:41 ] @
Nadam se da će biti subvencija :-) Za početak da zaključim šta mi treba : što jednostavnija split pumpa oko 10-11-12kw, ne mora da bude neko zvučno ime, možda sve sa ugradnjom cca 4.500-5000e (kredit). Da li je to izvodljivo?
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 20:44 ] @
imas li bafer na grejanju?
[ mvp84 @ 26.11.2022. 20:53 ] @
Nemam, modulacija mi radi savršeno.
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 21:05 ] @
Onda moras gledati inverter pumpu svakako da i ona modulise, tako da sve to moze uticati na sumu. Znam da fujitsu 10kw mozes zavraiti za nesto preko 5k, za ostale ne znam cenu.
Mada bih ja licno isao na vecu, mislim da ces svakako i razliku u ceni isplatiti vremenom time sto neces trositi preskup pelet, a posto imas 2 brojila nece biti ni crvene zone
[ mvp84 @ 26.11.2022. 21:12 ] @
Hvala na informacijama, očito da moram još dosta da učim da bi doneo najbolju odluku. Pozdrav
[ tvrdoglavi @ 26.11.2022. 21:26 ] @
Bolje 100 puta pitati nego napraviti gresku
[ tihi2 @ 27.11.2022. 13:34 ] @
Citat:
tvrdoglavi:da, split pumpa ima napolju freon, i voda ne izlazi iz objekta, samim tim je sigurnije po pitanju smrzavanja....
Monoblok TP imaju automatiku koja svakih 10 minuta upali cirkulaciju vode da ne bi smrzla. Kod mene to radi na nižoj temperaturi od +4*C. Samo mora biti uključena u struju, ne mora da greje.
Monoblok je podosta jeftinija nego spilit sistem.
[ tvrdoglavi @ 27.11.2022. 13:55 ] @
kuda ce da cirkulise kad upali pelet ako zatvori slavine ka monobloku tada?
[ Darko Nedeljković @ 27.11.2022. 15:11 ] @
Logicno je da ne sme da zatvori, tj. da se to ne sme tako povezivati.
[ mvp84 @ 27.11.2022. 18:49 ] @
Ako ih ne bi razdvojio pa topla voda cirkuliše kroz oba sistema, nezavisno od toga šta greje vodu? Kad radi TP dodatno bi se grejala voda u kotlu, nekih 80 litara, a kad greje pelet dodatno se greje voda kroz nekoliko metara cevi i TP. To bi mi bilo jednostavno za ugradnju, da li bi bilo i efikasno?
[ tihi2 @ 27.11.2022. 21:07 ] @
AT je preporučen, zar ne?
Za pelet je uvek najefikasnije imati akomulator toplote a taj isti se može koristiti i za TP.
Za razliku para monoblok/split TP može da se kupi dosta velik AT.
Inače, motorni ventil od 5-6000din rešava ovaj problem jer može da otvara venti kad radi cirkulaciona pumpa od TP.
[ neznam nisam odavde @ 28.11.2022. 06:48 ] @
mvp 84 i g. tihi. sa velikim interesovanjem pratim vašu diskusiju jer kao samograditelj sam već svašta prošao i hteo bih samo da vam skrenem pažnju na sledeći slučaj koji mi se dogodio:Paralelno sam vezao TP i kota na pelet isto sa idejom da u manje hladnim danimaraditp a u hladnijim danima radi pelet.To je jako lepo funkcionisalo otprilike 2 godine kad su počeli problemi sa tp,naime kad peletom ugreju vodu u sistemu iznad nekih45-50 stepeni pritisak gasa u tp toliko poraste da kmpresor počne da dobija na ulaz suviše topao gas i prevelik ulazni pritisak i radio je da se tako izrazim pod izuzetno velikim naporom što smo u početku samo čuli kao neko brujanje komprespora onako pod nekom smetnjom a kasnije kad smo dodal ampermetar primetili da umesto 2,5kw kolko bi trošilaa tp standardno potrošnja bi skakala čak i na 4 kw kao da je sistem prepunjengasom što bi dovodilo da bimetalna zaštita reaguje.No da nepišem previše rezultat cele priče je taj da su kompresoru u 4toj godini stradali ležajevi počeo ceo sistem jako da vibrira i da pucaju ceviisti u pitanju je bio rotacioni kompresor i freon 22.Od mlađih kolega čujem da zbog problema rada na visokom pritisku klimama sa gasom 410 u grjanju isto hoće dosta brzo da stradaju kompresori.Kod mene sam pre par godina umesto rotacionog stavio skrol kompresor i ispto kad su velike temperature gasa kod zaustavljanja kompresora se čuje jedan dosta tup udar što su mi kolege sa foruma protumačile kao prevelik pritisak u potisnoj grani.Nadam se da će Vam moje zapažanje pomoći u konstruisanju veze grejnog sistema na ova dva izvora toplote tako da sistem na vaše zadovoljstvo radi dugo i korektno.I za kraj samo da vam skrenem pžnu ako koristite mono blok koji hoćete da gasite na većim hladnoćama obavezno napuniote sistem antifrizom jer sam već video više rascvetalih izmenjivača.
[ tvrdoglavi @ 28.11.2022. 08:56 ] @
Ili bafer koji ce da bude hidraulicna skretnica pa da monoblok stalno radi a da mu pelet pomaze
[ mvp84 @ 28.11.2022. 09:14 ] @
Hvala na savetima. Što se tiče AT, zaista mi za pelet nije trebao, kotao perfektno modulira na zadatu polaznu temperaturu, a nema ni mesta u garaži za njega.Motorni pogon na četvorokrakom ventilu imam, i on bi kad greje TP odvajao radijatorski od kotlovskog kruga, kad greje kotao zatvorim kugla-ventilom polaz ka TP. Znači ostaje samo dilema da li uzeti monoblok i puniti sistem antifrizom ili uzeti split sistem, i od koliko KW? Da li razmišljam u dobrom pravcu?
[ neznam nisam odavde @ 28.11.2022. 12:17 ] @
moj vam je savet da sa dva kuglasta ventila odvajate TP od peleta da nebi slučajno negde probila toplota peleta i predgrejala freon a tp uključujete tek kad se sistem ohladi ispod 40 stepeni.Po pitanju jačine TP moje skromno iskustvo(uglavnom voda voda) je 1 kw za 10 m kvadratnih grejnog prostora.vidim da mlađi majstori sad u proračun stavljaju i0,7 ili 0.8 kw materujali,izolacije podni razvodi sve se to jako promenilo u zadnjih par godina a ja se držom obrazaca od pre 14 godina kad sam počeo i samo sam radijatorska grejanja radio.Jedino bih vam skrenuo pažnju da padom spoljne temperature kod vaduh voda osim pada famoznog COP gde ruku na srce sad se već takoreći frljaju brojevima kao 5 ili 6 :1 pada i izvršna snaga TP.Tako da ako imate tp deklarisanu kao 10 kw na +5 sa cop 4 na -3 ćete imati maximalno 7 kw izvršne snagešto neće biti dovoljno za kuću od 100 kvaddraata gde je 10 kw dovoljno..Inverterska tehnologija je tu donela mnogo promena posebno kod gubitka izvršne snage ali ne i kod stepena iskoriištenja.Vidim da su dodatnim elektro grjačima uspeli da zadrže deklarisanu snagu i spreče hlađenje radijatora za vreme otapanja ali ljudi koji imaju takve mašine imaju i pojačane račune za struju.Pojedinci su šta više ugradili i tp za grejanjebazena koje su cenom malo skuplje od dobrog klima uređaja ali nemaju defrost funkciju.Lično sam ubeđen da možemo pisati do mile volje ali samo praksa i urađeni sistemi će nam dati pravu sliku i iskustvo,a materija kojom sae bavime osim što je izuzetno zanimljiva i intrigantna nažalost većini od nas je i izuzetno skupa pa se svi nešto kalkulišemo manja mašina manja potrošnja deblje čarape dva ćebeta itd.
[ tihi2 @ 28.11.2022. 16:37 ] @
Ako ne želite bafer ili nema mesta onda je moguće drugačije rešenje.

1. TP radi do vode od 45*C (preko toga COP jako pada pa se ne isplati). Za topliju vodu TP ne radi već radi samo pelet. Kroz TP cirkuliše voda samo da se TP ne smrzne. Povezivanje je paralelno sa motornim ventilom koji se pali kada i cirkulaciona pumpa od TP (otvori se ventilm upali se cirlkulaciona pumpa TP i posle 10-15 minuta gasi se cirkulaciona pumpa TP i zatvara se ventil).Motorni ventil kod mene je radijatorski termostatski ventil na koji je stavljen Hercov motorić (sve ukupno oko 50 evra).

2. Druga varijanta je jednostavnija, povezati pelet i TP redno tako da kroz TP uvek ide voda (najbolje povratna). Tako se nikada ne može smrznuti i TP može biti ugašena (bez dtruje). Kad radi TP ventil na peći za pelet je zavrnut i tamo ne ide voda. Kad radi pelet voda prolazi kroz TP i sve je ok.

Obe varijante podrazumevaju da radi ili TP ili pelet. Kad radi pelet nije dobro da radi TP, to je gospodin ne znam nisam odavde vrlo lepo objasnio.

A sad da li običnu ili inevrtorsku TP pitanje je para i šta može da se nađe. Na Zapadu već nekoliko godina nema klima koje nisu inverterske, tako je i za TP. Jesu skuplje ali za elektroenergetski sistem su bolje jer skoro nikada ne rade punom snagom već rade stalno manjom snagom.

Ja sam za 12kW/h gubitaka (na spoljnjih -20) uzeo TP od 18KW/h. Na oko -5 ima oko 12KWH snage. Realna granica je oko -10 kada moram da dodajem energiju loženjem, strujom ili gasom. Sve je pitanje do koje spoljnje temperature se želi grejati na TP. Ispod -5*C je zadnjih zima bilo oko 10 dana, ispod -10*C 3 dana. U NS.
[ tvrdoglavi @ 28.11.2022. 19:59 ] @
vrlo je jednostavno resenje, uzmes inverter koji modulise, split sistem, i nemas nikakvih karabudza. kosta vise, ali ce da ti se ispatli svaki dinar, posto ces na pelet zaboraviti.
[ mvp84 @ 29.11.2022. 10:54 ] @
Hvala, sad mi je sve jasno, a pre svega kolko para tolko i muzike. S obzirom na energetsku krizu u svetu, nadam se da će biti kreditnih podsticaja i subvencija pa dogodine da rešavam to.
[ Shipid @ 04.12.2022. 13:13 ] @
Zdravo svima,
Da li je neko radio prepravku inverter klime u toplotnu pumpu?
Naime razmisljam da prepravim klimu od 24000btu i da je povezem sa pločastim izmenjivacem freon-voda na krug podnog grejanja(prizemna kuca od 85m2), naravno u krugu grejanja bi bila cirkulaciona pumpa, ekspanzivna posuda i sve ostalo...
Da li je neko imao iskustva sa ovakvom prepravkom i ako moze savet oko regulacije rada spoljne jedinice, da li moze da se iskoristi elektronika unutrasnje jedinice klime za upravljanje ili ima neki drugi način?

Hvala unapred
[ Darko Nedeljković @ 04.12.2022. 17:36 ] @
Citat:
ne znam nisam odavde:
kad peletom ugreju vodu u sistemu iznad nekih45-50 stepeni pritisak gasa u tp toliko poraste da kmpresor počne da dobija na ulaz suviše topao gas i prevelik ulazni pritisak...

hajde samo jedno pitanje - kako tacno od suvise tople vode gas na ulazu kompresora postane suvise topao

tek kada/ako to neko uspe da objasni pitacu zasto bi kompresor uopste radio kada je voda vec (pre) topla.
[ guest77 @ 12.01.2023. 10:30 ] @
Zdravo svima,

Bila bih zahvalna ako bi me neko posavetovao u vezi sa najboljom opcijom grejanja stana. U pitanju je salonac iz 1933. godine. Nema izolaciju, naravno ali su spoljni zidovi jako debeli (na pr. 60cm). Grejanje nema. Stan ispod je prazan (niko trenutno ne zivi vec godinama). Rekli su mi da ispod parketa ima gradjevinski sut i neke letvice na kojima stoji parket, koji nije menjan od kada se zgrada izgradila. Visina plafona je 3,3m i razmisljam da spustim plafon jer verujem da je tesko ugrejati ovakav stan. Stolarija je nova (ugradjena prosle godine) ali svaka prostorija ima prozor. Zgrada je ususkana izmedju ostalih zgrada.
Moja prva ideja je bila toplotna pumpa sa podnim grejanjem, ali bih ipak zelela da cujem mozda jos neka resenja.

Hvala!
[ component @ 12.01.2023. 11:31 ] @
Ja bih svakako stavljao podno grejanje pošto visina prostorija onda nema negativnog uticanja na grejanje. Toplotna pumpa može biti skupa opcija. Ne piše ni kolika je kvadratura stana ni kako se grejao do sada (i koliki su bili troškovi).
[ guest77 @ 12.01.2023. 12:17 ] @
Zdravo, stan ima oko 80m2 i mislim da se grejao na TA pec. Ne znam za racune ali ja sam kupila stan pre 2 meseca. Hvala za info za plafone, jer onda zaista ne moram da ih spustam.
[ aca405 @ 12.01.2023. 15:55 ] @
Pošto je stara zgrada, da li na podu ima betonsku ploču ili je možda drvena konstrukcija?

Ako nema betonske ploče, u takvim zgradama nije lako postaviti podno grejanje jer ne znamo da li će konstrukcija moći da nosi težinu betonske ploče.

Svakako je najbolja opcija toplotna pumpa + podno grejanje, a druga sledeća opcija po mom mišljenju je toplotna pumpa + fan coil.
U varijanti sa fan coil-om bi bilo rešeno i hlađenje stana, što je važno ako već nema klime.
[ tvrdoglavi @ 12.01.2023. 17:14 ] @
Po mom misljenju potpuno je besmisleno staviti toplotnu pumpu i fan coile, ako se vec stavljaju uredjaji koji duvaju onda se stavljaju obicni inverteri, em je jeftinije em je ekonomicnije u potrosnji.
[ guest77 @ 13.01.2023. 20:44 ] @
Proverila sam sa komsijama i postoji ploca ispod konstukcije sa sljunkom i daskama. Ako sam dobro razumela, toplotna pumpa sa podnim grejanjem bi bila najbolje resenje uz eventualni dodatak sa fan-coil-om ako hocu hladjenje. Da li preporucujete da imam termostat u svakoj prostoriji? i da li preporucujete da se i topla voda nadoveze na ovaj sistem umesto bojlera?
[ tihi2 @ 14.01.2023. 08:49 ] @
Ako mora da se greje na struju onda toplotna pumpa.
Ako se već misli o promeni načina grejanja, onda podno zbog izjednačavanja temperature vazduha po visini. Meni u prstoriji visine 3,3m bude razlika temperature pod/plafon više od 10*C (grejanje na klimu) ali to je povremeno grejanje. U prostorijama normalne visine razlika pod/plafon je preko 5*C. A mi još nismo naučili da idemo po plafonu.
Ali to će biti dosta skupo jer je investicija velika a površina mala (tj potrošnja, tj uštede u odnosu na drugi energent).

Možda ovu zimu grejati na TA peći (ako su ostale) pa videti kako to izgleda. Može biti da su gubici stana mali i da se investicija u TP ne isplati. Ionako su zime sve toplije.

Ja ove godine nisam upalio toplotnu pumpu, grejanje na gas je 30-40% jeftinije ove godine.
[ component @ 14.01.2023. 15:20 ] @
Što se tiče razlike u temperaturi po visini, kod nas je to manje od jednog stepena razlike, mereno na visino od pola metra i na visini od 2,8m. Podgo grejanje je u pitanju.

Ne znam kako je grejanje na gas jeftinije ove godine od toplotne pumpe? Videćemo kad poskupi struja, ali za sada, po ovim cenama, grejanje na gas bi trebalo da je oko 40% skuplje od grejanja na TP. Pošto je bilo toplo vreme, razlika je još veća, pošto je TP efikasnija na toplijim spoljnim temperaturama.

Trenutno za 140m2 koje grejemo na 24C, mi imamo troškove od:
Oktobar 150 KWh
Novembar 437 KWh
Decembar 570 KWh
Imam poseban merač na vodu za TP, pa ove godine mogu precizno da merim.

Slažem se da se za mali stan verovtno ne isplati TP pošto su inicijalni troškovi veliki.
[ dcabro @ 14.01.2023. 15:46 ] @
@component koja TP je u pitanju? Vazduh voda ili voda voda i koji
proizvodjac? Na koju temp vode grejete?

I kod mene je sa podnim razlika u temp oko 1C. U dnevnoj mi je 23C a na
galeriji iznad dnevne oko 22C a razlika je preko 3.5m

>
[ tvrdoglavi @ 14.01.2023. 16:10 ] @
Citat:
tihi2:

Ja ove godine nisam upalio toplotnu pumpu, grejanje na gas je 30-40% jeftinije ove godine.


Nesto ti nije dobra racunica, kao sto component kaze, 40% bi gas bio skuplji od grejanja na tp, ja znam po svojoj kuci, petogodisnji prosek dok sam ga koristio 3500m3 za sezonu, a struja osmogodisnji prosek na tp 9000kwh za sezonu.
Ako to preracunas po staroj ceni gasa i struje pre ovog poskupljenja, dodjes na oko 160000 za gas, i neka je oko 100000 za struju znaci cak 60 % manje.
S obzirom da je poskupljenje skoro isto u procentima, ispada da ce razlika u dinarima biti jos veca u korist tp.
Ili tvoj meeting nesto trosi previse.


[ component @ 14.01.2023. 16:12 ] @
TP Fujitsu vazduh-voda. Ne mogu da biram temperaturu vode, to TP sama odlučuje. Ovih dana je temp vode nešto preko 30C kada radi grejanje.
[ dcabro @ 14.01.2023. 16:29 ] @
Interesantno. Split ili monoblok? To znači da na osnovu spoljne temperature
ona određuje temp.vode.

A imate li neki sobni termostat koji kontroliše cirkulaciju? I dovoljno vam
je tih 30C?

Pitam jer je kod mene isto podno ali je kod mene polaz dosta viši (oko
37-38C) a moja mesečna potrošnja je takođe dosta viša a grejem 90m2. I kod
mene je LG 14kw split, vazduh voda.

>
[ component @ 14.01.2023. 19:32 ] @
Split. Jačine 10kW. Napisao sam "nešto preko 30C". Trenutno je temperatura vode 34C. Napolju je vazduh 5,5C, unutra 24C. Imamo sobni thermostat. Sa njega sam upravo ocitao ovo sto sam napisao.
[ tihi2 @ 15.01.2023. 00:03 ] @
Citat:
tvrdoglavi:
Citat:
tihi2:

Ja ove godine nisam upalio toplotnu pumpu, grejanje na gas je 30-40% jeftinije ove godine.


Nesto ti nije dobra racunica, kao sto component kaze, 40% bi gas bio skuplji od grejanja na tp, ja znam po svojoj kuci, petogodisnji prosek dok sam ga koristio 3500m3 za sezonu, a struja osmogodisnji prosek na tp 9000kwh za sezonu.
Ako to preracunas po staroj ceni gasa i struje pre ovog poskupljenja, dodjes na oko 160000 za gas, i neka je oko 100000 za struju znaci cak 60 % manje.
S obzirom da je poskupljenje skoro isto u procentima, ispada da ce razlika u dinarima biti jos veca u korist tp.
Ili tvoj meeting nesto trosi previse.
Caka ove godine je u gasu. Ovi su izgleda nagurali ruskog gasa puno skladište i gas gori čistim plavim plamenom, nigde nema crvenih plamičaka što znači da je 100% ruski.
Svih ovih godina unazad su mešali naš sa ruskim.
Ja sam prestao da se grejem na gas kad sam trošio 26m3 na dan (2003-4.).
U februaru prošle godine sam čuo od komšiluka da je gas dobar, probao i trošio 17m3/dan.
Za ovaj decembar sam potrošio 324m3 gasa što je oko 10000din.
Sve vreme je ista kuća od 270m2 sa istom izolacijom a peć je Feg iz 1995. godine (verovatno bi u normalnim zemljama zabranili njeno korišćenje jer je na dimnjak i pali se na šibicu).
Sredinom decembra sam trošio 6m3/dan. Nisam mogao da verujem.
Prešao na gas, em je mala potrošnja em sam uhvatio popust za struju od 30% pa se skupilo tu do sada 3-4000 dinara...
Što se računice tiče
1m3 gasa = 10kWh =35dinara
Kojim trikovima se može imati prosečna cena struje 1kWh=3.5 din?
[ tvrdoglavi @ 15.01.2023. 07:15 ] @
Moguce da je kvalitetniji ali i dalje ne verujem da bih smanjio toliko potrosnju, na drugom.mestu u kuci na 70m2 mi ode 10.000 za gas mesecno u proseku ovih meseci
Ne moze struja da bude 3.5 din ali to je cena za cist kwh ako bi grejao na kotao, a pumpa ima korisno dejstvo koje moras uracunati
[ component @ 15.01.2023. 08:04 ] @
1kWh struje u proseku košta 9,74 dinara sa porezima. Ne računamo popuste koje možeš da ostvariš ni troškove koje svakako plaćaš (npr TV pretplata). Takođe, računao sam odnos dnevne i noćne za celo domaćinstvo, a TP zimi više troši noćnu, jeftinu, u odnosu na ostatak domaćinstvo. Po ovim cenama grejanje na struju je skupo. TP, kao što znamo, je druga prica. COP preko zime mi je 3. Sa ovim temperaturama COP mi je preko 4. Dakle, cena kwh je ispod 2,5 dinara.
[ tihi2 @ 15.01.2023. 08:44 ] @
COP smanjuje cenu grejanja, ja imam COP=2.5 (kada u potrošače uračunam sve pumpe i ventilatore u kotlarnici) i meni je ovako jeftinije. Do sledeće izmene cena pa ćemo onda videti.
Fegov kotao na gas iz 1995. ne može biti ni do kolena ovim današnjim kondenzacionim, pa ja vidim ceo gorionik i mogu prstom da ga dodirnem, znači falš grejanja prostorije ima koliko hoćeš.
Verovatno ima nešto i do TP, verovatno moja nije toliko efikasna kao Fujitsu ali, brate, za razliku u ceni od 5000evra sam se nagrejao dosta zima. Ionako je sebe odavno isplatila, sad je već stara 11 godina. Naravno da ne može da se meri sa novom ali razlika od COP=2.5 do COP=4 je oko 1000kWh za celu zimu što je manje od 100evra. pa čak i da je 2000kWh (a nije) to je samo 200evra po sezoni. Premalo.
[ tihi2 @ 15.01.2023. 10:30 ] @
Citat:
component:
Takođe, računao sam odnos dnevne i noćne za celo domaćinstvo, a TP zimi više troši noćnu, jeftinu, u odnosu na ostatak domaćinstvo.
To što je 8 sati noću P nešto više troši ne znači puno kad je viša tarifa sledećih 16 sati.
Ja sam imao odnos 60-62% više i 38-40% niže tarife za grejanje. I pored AT od 1000l koji sam punio noću (doduše do 40*C).
Jedino bolji odnos je bio kada sam noću AT dogrevao do 60*C običnim grejačima i tada je odnos bio 50:50 ali je broj potrošenih kilovata dosta veći (2 sata po 12kKWh troše grejači, pale se u 5 i gase u 7 časova).
[ component @ 15.01.2023. 19:23 ] @
Svako se greje onako kako mu se najviše isplati. Nama je TP najisplativija. Ako je COP 2.5 cenovno bi bilo tu negde kao plin. Bar prema našim računima. Neko ko ulazi sa strujom u crveno bi svakako imao računicu da koristi plin.
Što se tiče noćne tarife, nama znači. Preko dana nam se desi da nam se TP ni ne uključi do uveče. Imamo velike prozore na jugu pa dobijamo od njih toplotu kada je sunčano. S druge strane, veliki prozori prave veće toplotne gubitke preko noci. Tako da nam TP radi više u nižoj nego u višoj tarifi. Iako je niža 8h, a viša 16h.
Svako ima drugačiju kuću/stan pa bi trebalo po svojim potrebama da se greje. Mi smo zadovoljni sa TP i podnim grejanjem.
[ Darko Nedeljković @ 16.01.2023. 09:06 ] @
Citat:
tihi2:
Ja ove godine nisam upalio toplotnu pumpu, grejanje na gas je 30-40% jeftinije ove godine.

Zainteresovan sam za detalje ove racunice. Koliko kosta prosecan kWh toplote koju daje toplotna pumpa a koliko kWh dobijen sagorevanjem gasa. Pozeljno sa kompletnim postupkom izracunavanja.
[ component @ 16.01.2023. 10:35 ] @
Ako mogu ja da se umešam u taj proračun:

Gas:
Cena gasa za 1kWh: 3,42 din + PDV 10% = 3,76 din
Pretpostavka da se koristi kondenzacioni gasni kotao sa efikasnošću od 95%: 3,76 / 95% = 3,96 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Struja jefnotarifno brojilo plava zona:
1kWh: 9,051 din
Naknada za povlašćene prozvođače električne energije: 0,801 po kWh
Naknada za unapređenje energetske efikasnosti: 0,015 po kWh
Osnovica za obračun akcize: 9,87 din
Iznos akcize (7,5%): 0,74 din
Iznos PDV (20%): 2,12 din
Krajnja cena kWh: 12,73 din

Efikasnost toplotne pumpe (COPO 2,5): 250%
12,73 / 250% = 5,09 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Ispada da je toplotna pumpa 29% skuplja od grejanja na gas.




U našem domaćinstvu je račun ipak u korist toplotne pumpe pošto nam je COP preko 3 (mislim da se na 3,2 izjednačuje sa gasom i kondenzacionim kotlom), a imamo i prednosti korišćenja dvotarifnog brojila. Račun za dvotarifno je suviše komplikovan da ga ovako prestavim a ima i previše promenljivih.
Ako se koristi klasičan gasni kotao onda je dovoljno da COP toplotne pumpe bude preko 2,7 da bi TP bila efikasnija.
Po proračunima, nama se u decembru COP kretao od 3,0 do 4,8 ( procečan COP nam je bio 3.9). Bio je topao mesec.

Ako sam nešto pogrešio, molim da me neko ispravi.
[ ademare @ 16.01.2023. 11:03 ] @
Nisam strucnjak za grejanje , ali mogu nesto da napisem sto sam procitao u medijima .

Ove godine je promenjena metodologija obracuna i naplate gasa !

Ranije se gas obracunavao u potrosenim Metrima kubnim , danas navodno zbog uskladjivanja sa EU , eto Sve smo se uskladili samo falio obracun gasa da budemo uskladjeni ;)

Danas se gas obracunava u Kilowatima !


E sad kako sam ja citao , u toj konverziji Kubik - Kilowat uzet je Teoretski maksimum !!

Gas moze da bude svakakav , a oni obracunavaju da je uvek MAX kvalitetan ! Sto je naravno nemoguce !


Dobro iskusni clanovi tvrde da je ove godine gas kvalitetniji , ali nema garancije da ce biti tako i u buducnosti , plus i taj gas nema teoretski Max. kao sto nijedan ne moze da ga ima .


U sustini oni i dalje prvo interno obracunaju u kubicima , a onda to pomnoze sa teoretskim Max. kilowatima i naplate .
[ tihi2 @ 16.01.2023. 11:51 ] @
Component je izveo skoro tačnu računicu. Tako sam i ja otprilike računao i sračunao.
Još imam Vučićev povraćaj za smanjenje potrošnje struje od 30% (pošto sam se prošle godine grejao na TP a ove godine uštedeo struju, slušam ja našeg predsednika) što izađe oko 2000 din/mesečno a kako je račun za gas bio oko 10000din eto još povoljnije računice za mene.
Kvalitet gasa i njegova snaga je uvek veliki znak pitanja. I dok se plaćao po m3 bio je deklarisan 1m3=9.5kWh a po mojoj računici i potrošnji nije imao više od 7kWh (na oko se videlo da gori crvenim plamenom što znači da ima vazduha ili šta već. Ovaj ove godine gori isključivo plavim plamenom, crvenih plamičaka nema nigde).
Ako poredim potrošeni gas i gubitke kuće na decembarskim temperaturama ispada da je 1m3 gasa oko 10kWh.
Inače, merači za gas po domaćinstvima mere gas u m3. a ne u kWh.
[ component @ 16.01.2023. 12:34 ] @
Moji roditelji imaju gasni kotao (običan, ne-kondenzacioni) u kombinaciji sa radijatorima. Ja imam TP sa podnim grejanjem. Moja postavka mi je u svemu bolja. Nemam iskustva sa kondenzacionim gasnim kotlovima u kombinaciji sa podnim grejanjem. Verovatno je dobro. Ne bi ljudi toliko ugrađivali da postoji neki ozbiljan problem. Ako neko mora da koristi radijatore, onda verovatno gas ima prednost, pošto možeš da imaš veću polaznu temperaturu vode.

Ove godine je struja poskupela, pa ću videti na sledećem računu. Što se tiče popusta na uštedu, to i mi imamo. Oko 1500 din svakog meseca, ali to ne računam sebi, mada bi trebalo, pošto umanjuje cenu kWh. Ima smila što Tihi2 sebi računa te popuste pošto, da se ne greje ove godine na plin, možda ne bi imao tu uštedu (mada mislim da bi imao, mada ne toliko, pošto je bila topla zima do sada).

Meni TP u odnosu na gas ima najveću prednost što mogu koliko-toliko da predvidim troškove u daljoj budućnosti. Srbija prozvodi sama struju. Nekad čak i izvozimo (recimo u trenutku pisanja izvozimo 381 MW). Zemni gas ne izvozimo, već uvozimo. Kakve god da imamo dilove sa Rusijom, zavisimo od spoljnih faktura za cenu gasa. Veoma lako može da se već sledeće zime desi scenarijo koji se sa peletom odigrao ove zime.
Pored toga, oduvek sam želeo da imam svoje solarne panele, a polako to postaje sve bliža realnost. Nikada neću imati svoju bušotinu zemnog gasa
[ tihi2 @ 16.01.2023. 13:34 ] @
Svake godine je igranka koje je grejanje najjeftinije i treba računati. Ove godine ovako.
Zato svaki odgovoran domaćin ima 3-4 načina grejanja pa koji bude najjeftinii koristi. Ja imam i 8m3 drveta, invertor i akomulator od 97Ah (koji tera pumpe ili kotao na gas 3 dana).
A kad nekog energenta nema, onda se više ne gleda šta je jeftinije već šta ima.

Po svim teorijama grejanje na solarno je neisplativo. Em je zimi slabije sunce em treba više energije. Kao TP vazduh-voda, što je hladnije sve manje daje a treba više energije.
Drugar je kupio hibrid auto, postavio 30m2 panela i ne može da napuni akomulatore za ceo dan (14Ah). Jesenas je mogao.
[ tvrdoglavi @ 16.01.2023. 17:12 ] @
Citat:
component:
Ako mogu ja da se umešam u taj proračun:

Gas:
Cena gasa za 1kWh: 3,42 din + PDV 10% = 3,76 din
Pretpostavka da se koristi kondenzacioni gasni kotao sa efikasnošću od 95%: 3,76 / 95% = 3,96 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Struja jefnotarifno brojilo plava zona:
1kWh: 9,051 din
Naknada za povlašćene prozvođače električne energije: 0,801 po kWh
Naknada za unapređenje energetske efikasnosti: 0,015 po kWh
Osnovica za obračun akcize: 9,87 din
Iznos akcize (7,5%): 0,74 din
Iznos PDV (20%): 2,12 din
Krajnja cena kWh: 12,73 din

Efikasnost toplotne pumpe (COPO 2,5): 250%
12,73 / 250% = 5,09 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Ispada da je toplotna pumpa 29% skuplja od grejanja na gas.




U našem domaćinstvu je račun ipak u korist toplotne pumpe pošto nam je COP preko 3 (mislim da se na 3,2 izjednačuje sa gasom i kondenzacionim kotlom), a imamo i prednosti korišćenja dvotarifnog brojila. Račun za dvotarifno je suviše komplikovan da ga ovako prestavim a ima i previše promenljivih.
Ako se koristi klasičan gasni kotao onda je dovoljno da COP toplotne pumpe bude preko 2,7 da bi TP bila efikasnija.
Po proračunima, nama se u decembru COP kretao od 3,0 do 4,8 ( procečan COP nam je bio 3.9). Bio je topao mesec.

Ako sam nešto pogrešio, molim da me neko ispravi.

Jedno je teorija, drugo je praksa, ja svoju racunicu izvodim iskljucivo iz licnog iskustva na istom objektu, dakle gas petogodisnji prosek sa dobrim kotlom, 3500m3 sezona, toplotna pumpa 72000 kwh za 8 sezona, znaci 9000 kwh po sezoni osmogodisnji prosek, kad se to ubaci u kalkulaciju sa cenama pre poskupljenja dobije se vise 60% razlike u ceni u korist tp. I pri tome, nisam uzeo u obzir da mi je sad toplije na tp jer sam na gasu malo i stedeo, tp mi radi 24/7 non stop na 24 stepena.
Gde se izgubi razlika teorije i prakse, tesko jenreci.
[ tvrdoglavi @ 16.01.2023. 17:12 ] @
Citat:
component:
Ako mogu ja da se umešam u taj proračun:

Gas:
Cena gasa za 1kWh: 3,42 din + PDV 10% = 3,76 din
Pretpostavka da se koristi kondenzacioni gasni kotao sa efikasnošću od 95%: 3,76 / 95% = 3,96 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Struja jefnotarifno brojilo plava zona:
1kWh: 9,051 din
Naknada za povlašćene prozvođače električne energije: 0,801 po kWh
Naknada za unapređenje energetske efikasnosti: 0,015 po kWh
Osnovica za obračun akcize: 9,87 din
Iznos akcize (7,5%): 0,74 din
Iznos PDV (20%): 2,12 din
Krajnja cena kWh: 12,73 din

Efikasnost toplotne pumpe (COPO 2,5): 250%
12,73 / 250% = 5,09 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Ispada da je toplotna pumpa 29% skuplja od grejanja na gas.




U našem domaćinstvu je račun ipak u korist toplotne pumpe pošto nam je COP preko 3 (mislim da se na 3,2 izjednačuje sa gasom i kondenzacionim kotlom), a imamo i prednosti korišćenja dvotarifnog brojila. Račun za dvotarifno je suviše komplikovan da ga ovako prestavim a ima i previše promenljivih.
Ako se koristi klasičan gasni kotao onda je dovoljno da COP toplotne pumpe bude preko 2,7 da bi TP bila efikasnija.
Po proračunima, nama se u decembru COP kretao od 3,0 do 4,8 ( procečan COP nam je bio 3.9). Bio je topao mesec.

Ako sam nešto pogrešio, molim da me neko ispravi.

Jedno je teorija, drugo je praksa, ja svoju racunicu izvodim iskljucivo iz licnog iskustva na istom objektu, dakle gas petogodisnji prosek sa dobrim kotlom, 3500m3 sezona, toplotna pumpa 72000 kwh za 8 sezona, znaci 9000 kwh po sezoni osmogodisnji prosek, kad se to ubaci u kalkulaciju sa cenama pre poskupljenja dobije se vise 60% razlike u ceni u korist tp. I pri tome, nisam uzeo u obzir da mi je sad toplije na tp jer sam na gasu malo i stedeo, tp mi radi 24/7 non stop na 24 stepena.
Gde se izgubi razlika teorije i prakse, tesko je reci.
[ component @ 16.01.2023. 19:33 ] @
Samo sam probao da dobijem kako može plin da bude jeftiniji od TP. Evo i drugi slučaj:

Gas:
1m3 gasa ima 9,5kWh energije, a ne 10kWh (dakle 95% kaloričnost):
Cena gasa za 1kWh: 3,42 din / 95% = 3,60 din + PDV 10% = 3,96 din

Pretpostavka da se koristi klasični gasni kotao sa efikasnošću od 85%: 3,96 / 85% = 4,66 dinara za dobijenih 1kWh toplote.

Struja dvotarifno brojilo plava zona (odnos 60% skupe i 40% jeftine tarife):
1kWh: 10.344 *60% + 2.586 *40% = 7,241 din
Naknada za povlašćene prozvođače električne energije: 0,801 po kWh
Naknada za unapređenje energetske efikasnosti: 0,015 po kWh
Osnovica za obračun akcize: 8,06 din
Iznos akcize (7,5%): 0,60 din
Iznos PDV (20%): 1,73 din
Krajnja cena kWh: 10,39 din

Efikasnost toplotne pumpe (COPO 3,5): 350%
10,39 / 350% = 2,97 dinara za dobijeih 1kWh toplote.

Ispada da je grejanje na gas 57% skuplje od grejanja na TP.


Kod nas u kući je bliža ova druga računica. Trenutno nam je COP preko 4,0, ali to je samo trenutna situacija zbog tople zime. U proseku je oko 3,5, ali obično kažem da je 3,0 da bih imao marginu za grešku.
Čak i kada bi poredio sa kondenzacionim kotlom i punoj kaloričnosti gasa, naše korišćenje TP nam daje oko 25-30% jeftinije grejanje nego grejanje na gas.

[ tihi2 @ 16.01.2023. 20:34 ] @
Ajd sad kad smo otišli u off topic da dosolim još malo...
Na računu za gas piše da 1m3=11,481946 kWh a cena je 3.55din/kWh.
[ Darko Nedeljković @ 17.01.2023. 17:16 ] @
Hvala svima na detaljnom objasnjenju. Moj konkretan slucaj je da mi gas prolazi pored kuce, a nikad ga nisam ugradio. A upravo mi je odobrena subvencija oko 2.000 evra za toplotnu pumpu, pa sam vec nailazio na savete prijatelja da je grejanje na gas jeftinije, ali niko nije umeo da objasni zasto misli da je to tako

Sada ja imam jos jedno pitanje... Hteo sam vodu sa izlaza TP da vodim na ulaz male peci na drva, koja ima mini izmenjivac od par litara. Pa kad je bas hladno i TP ima malo COP da zalozim i pripomognem. Medjutim, tu stupa na scenu majstor koji tvrdi da to tako ne sme (odnosno nikad tako nije radio), vec insistira na paralelnom vezivanju, dodatnom baferu, posebnim cirkulacionim pumpama za TP, za pec i za bafer ili trazi ako hocu tako kako sam zamislio da mu to inzenjer nacrta i potpise pa on samo da radi po crtezu. Posto ne mogu sam da radim, vec mora izvodjac sa spiska opstine inace nista od subvencije, ja sam mu rekao da to poveze kako on zna, a ja cu potom kad prodje komisija da isecem pa prepravim kako sam ja zamislio... Mada, ako medju ucesnicima diskusije ima inzenjera, mogla bi i varijanta da platim da mi nacrta, pa da odmah radim kako mi odgovara... Javite se ako ima takvih.
[ component @ 17.01.2023. 17:42 ] @
Darko, nemoj da komplikuješ. Mogu ti reći da nećeš trebati da pomažeš TP. U svakom slučaju, ako ugradiš TP koristi je jedno vreme, pa posle prerađuj ako misliš da moraš.

tihi2, da li je tih 3,55 sa sve porezom? Nemam gas pa ne znam ni šta na računu piše. 11,48 mi je nešto puno. Kada su prebacivali iz m3 u kWh rekli su da je računica 10,26 kWh za kubik gasa. Po netu vidim da postoje neke formule za izračunavanje kalorične vrednosti gasa, ali se obično koristi vrednost od 10,55 kWh. Niko ne spominje 11 ili više... čudno mi je.
U usvakom slučaju, kažu da nas na sledećem računu čeka 12,4 din za struju i 4,5 din za gas po kWh (oba sa uračunatim porezima). Ako ne komplikujemo, dovoljno je da znamo 12,4 / 4,5 = 2,76 što bi bio minimalan COP da se TP isplati u odnosu na gas.

Zaboravio sam da uračunam efikasnost gasnog kotla: 95% za kondenzacioni, što bi bilo jednako TP COP 2,62, ili klasični 85% = TP COP 2,34

[Ovu poruku je menjao component dana 17.01.2023. u 22:20 GMT+1]
[ ademare @ 17.01.2023. 18:05 ] @
Stalno menjaju tj. povecavaju koliko se Kwh dobija iz jednog kubika !

Cim nadjem link stavicu , ga ceo tekst , kako su povecavali Kilowate .

Evo linka kako su od 9.6 podigli na 11.49


https://n1info.rs/biznis/djavo...h-11-gas-poskupljuje-24-odsto/
[ tihi2 @ 18.01.2023. 10:27 ] @
Ako poredim decembarski račun računica je kao na n1info.
Umesto najniže energije stavili su najvišu i dobili povećanje cena od oko 12-13% preko zvaničnih 11%.
Genijalci.
[ component @ 18.01.2023. 11:28 ] @
Izgleda da se koristi "gornja toplotna moć" isporučenog prirodnog gasa. Samo da se zna da ova vrednost može da bude od 8,39 do 13,11. Tako da Ako na nekom od sledećih računa bude i preko 12 ili 13. da se ne iznenadite :) U odnosu na računanja od prošle godine, ovo može da znači povećanje cene od 35% bez da su povećali cenu. Samo koriguju kWh za m3. Ali eto čisto da se zna da ne može u nedogled. Kad budu namestili da se plaća teoretski maksimum po tom osnovu, ostaje im samo klasično povećanje cene i povećanje poreza i dodavanje raznih akciza i nameta.
Isto kao što se hvale kako je cena struje 9 dinara (stara cena), a u stvari je ((9,051+0,81+0,015)*1,075)*1,20) + razni fiksni troškovi kao što su obračunska snaga, garantovani snabdevač, javni medijski servis.

[Ovu poruku je menjao component dana 18.01.2023. u 16:34 GMT+1]
[ BokiPele @ 22.01.2023. 20:36 ] @
Kod mene u zgradi su ugradili toplotnu pumpu, zadovoljni smo sa grejanjem i imali smo odličnog majstora, zgrada je na tri sprata, radijatori su na pola otvoreni jer je pretoplo... mi imamo toplotnu pumpu sistem voda-voda, ima ih više vrsta koliko sam čitao toplotne pumpe iz Novog Sada sam, ako netko bude trebao preporuku za majstora, svakako ću preporučiti, mi smo u zgradi jako zadovoljni kako nam je odradio
[ Darko Nedeljković @ 22.01.2023. 20:50 ] @
Momci, cime punite sistem - antifrizom ili vodom?
Ako antifrizom, nakon koliko godina ga menjate?
[ boro62promaja @ 30.01.2023. 13:34 ] @
Ima li ko literaturu za izradu koaksijalnih izmjenjivaca toplote ?
[ mrbakero @ 25.07.2023. 13:49 ] @
Preporuka za toplotnu pumpu vazduh voda ,ili voda voda sta je bolje, odnos cena kvalitet,kuca 140kvm,radi se nova pvc stolarija i fasada 15cm,zapremina 3 spavace sobe oko 45kvm je manja posto je potkrovlje pa su kosine
Hvala

[Ovu poruku je menjao mrbakero dana 25.07.2023. u 19:17 GMT+1]
[ Nebojsa015 @ 03.11.2023. 08:06 ] @
Da li ima nekog dobrog majstora za toplotna pumpa vazduh voda Metting
[ Nebojsa015 @ 03.11.2023. 08:07 ] @
Imandva motora krene prvi radi trinsekunde i ugasi i vise ne krece
[ Rasko_bp @ 18.12.2023. 11:56 ] @
Citat:
tihi2:
Kad TP ne radi onda je izjednačen pritisak, ventil je otvoren u ugao je 62 stepena. Tako treba.
Kad se upali TP onda pogledati kakav je ugao, sigurno je manji inače ne bi uopšte grejala.
Pogledati još i A3 (temperturu freona na izlazu kompresora) i A5 (temperatura izlazne vode).

Kapacitet opada kad oslabi kompresor, za taj kompresor verovatno posle 3 zime...

Pozdrav za tihi2 i sve ostale clanove, nov sam ovde a moj problem je vezan za meeting md30d. Pumpu sa svim drugim delovima grejanja uvezao sam iz Austrije, ugradio je ledila je na nizim temperaturama, nije isla u defrost mod, to sam resio zamenom sonde temp. 6 (kondenzator na cevi), sada pumpa odradi defrost i radi nekako ali nisam odusevljen. Primetio sam da u radu pumpa drzi ekspanzioni ventil na 62° iako je zadat ugao 15°. Jel imao neko slican problem ili mozda ima ideju kako da resim. Jedino pomeranje ugla ekspanzionog ventila primetio sam kada ode u defrost zaktene na 40° i nakon toga u redovnom
grejanju vrati na 62°. Temperatura u baferu je oko trideset stepeni sto je malo za podno grejanje...
[ tihi2 @ 19.12.2023. 09:18 ] @
Parametar A9 je uvek 62?
Proveri koliki je p5 parametar.
[ Rasko_bp @ 19.12.2023. 21:17 ] @
Parametar a9 je uvek 62° konstantno u radu vec danima
Parametar p5 je bio 15, pre par dana smanjio sam na 12 ali nema razlike. (P5=zadati ugao ventila?)
[ dobri nikola @ 28.12.2023. 09:41 ] @
Potreban mi je savet jer sam laik u ovoj temi, hteo bih iduce godine da kupim TP za stambeni prostor od 115m2. Interesuju me sistemi voda - vazduh, dali je bolje uzeti kao monoblok ili split sistem? Koje marke TP su se u praksi pokazale dobre kad je napolju -7 stepeni ( TP sa vecim COP )?
[ component @ 28.12.2023. 11:19 ] @
Split je bolji zato što nemaš brige oko zamrzavanja vode. Takođe bolje je za elektroniku da bude u kućnim uslovima.
Monoblok bi trebalo da je jednostavniji za ugradnju. Mislim da je i jeftiniji.

Što se tiče marke, ja imam iskustva samo sa mojom Fujitsu i za sada nemam zamerke.

Koliko sam računao COP ne utiče baš puno na krajnji račun (pogotovo za 115m2). Sa svakom bi trebalo da imaš prosečni COP 3-4 za celu zimu. Mislim da sam prošle grejne sezone imao ukupan COP od 3,6. Ako nastavi ovakva zima, ove godine će biti i veći Trenutno je napoju preko 10°C i mislim da mi je COP 5 (kad se TP uopšte uključi da radi).
[ dobri nikola @ 28.12.2023. 16:26 ] @
Koji model Fujitsu toplotnu pumpu imate?
[ yu1lolo @ 12.02.2024. 10:16 ] @
Ja imam mono blok Bergen vazduh voda
monfazni. Zagrevam podnim grejanjem 98 m kvadratnih od čega je pola podkrovlje. U januaru mi je potrošnja za grejanje 615 kwh . Ovde je uračunata u cirkulaciona pumpa, itd. Ukupno merena potrošnja samo za grejanje.