[ DBobo @ 09.12.2006. 13:19 ] @
Novi sam ovdje. Mislim na ljeto da radim centralno grijanje. Imam kuću na dva sprata sa podrumom(starogradnja). Jedan sprat(gornji) ima 70 m2 a donji 80 m2. Iz Nikšića sam, a ovuda nema gasovoda. Cijena plina je 0.50 centi, a drava su 32 eura.
Da li mi je isplativija varijanta plin ili drva? Ili neka trća varijanta.
Koliko sam se ovuda raspitivao kuća slične kvadrature mojoj troši za sezonu preko 25 metara drva.
No za drva imam problem jer mi je mali promjer komina.
[ dalibord5 @ 09.12.2006. 13:25 ] @
Plin je svakako laksi za upotrebu.Onaj iz gasovoda bi se sigurno isplatio,na duze staze.
Ne znam racunicu za plin iz boca.
Jos jedna mogucnost,koju bi mogao da uzmes na razmatranje,je kotao na naftu.
Kasnije bi lako ,promenom gorionika, mogao da predjes na grejanje na plin iz sistema.
[ pantic68 @ 09.12.2006. 13:38 ] @
Ako nema mogucnosti za gas iz gasovoda onda ugalj ostalo je neisplativo, bolje prezimi u hotelu.
[ palomas @ 11.12.2006. 11:21 ] @
Raspitaj se i na netu potraži kotlove na kruta goriva, gdje se izgaranje vrši postupkom PIROLIZE! Piroliza je u stvari suha destilacija drva, i stupanj iskorištenja im je daleko viši nego kod klasičnih kotlova... Postoji puno proizvođača (Buderus, Logano, Viessmann - Vitolig), cijena im nije puno viša nego za obične kotlove..

S obzirom da nemaš zemni plin, ovo će ti sigurno biti najpovoljniji način grijanja.. Ti kotlovi se pune cjepanicama od pola metra dužine, pa na više...
[ DBobo @ 11.12.2006. 12:06 ] @
Da li može neko da mi da adresu na netu za ovaj način grijanja. Ima li neko iskustva sa ovim. Postoji li neka kombinacija drva-nafta, drva-struja. Koliko mi treba kW?

[Ovu poruku je menjao DBobo dana 11.12.2006. u 14:40 GMT+1]
[ palomas @ 11.12.2006. 19:44 ] @
http://www.viessmann.hr/proizvodi/vitolig150.htm

Ovdje imaš prospekt gdje možeš vidjeti puno detalja o takvoj vrsti kotla. Moj ti je savjet da odabereš baš takav kotao, a kasnije kada zemni plin stigne do tebe, uvijek možeš dodati i plinski kotao uz ovaj postojeći, ili prodati ovaj kotao.

Nafta ili plin - ako nemaš zemni plin, onda moraš unaprijed naručiti dovoljnu količinu nekog od ovih energenata, po prilično visokoj cijeni... Za drva se pobrini pa ih nabavi prije sezone grijanja, u mjestima gdje ima puno šuma...
S obzirom da se sve veći broj ljudi grije na plin, tendencija je da cijene ogrjevnog drva polako padaju, i sve je manja potražnja za njima. Barem je u Hr tako..
[ DBobo @ 12.12.2006. 10:07 ] @
Cijena me muči(1700 eura), jer osim peći treba ugradit akumulator topline od 2000 litara(1500€), automatiku, sama ugradnja, tako da sve skupa izlazi oko 5000€(ovo sam nasao na nekom forumu). Moras priznati da su ovo velike pare.
Kolika je cijena obicnih kotlova na drva i koji su se kod nas dobro pokazali. Koliko mene kW treba? Koliko rebara radijatora?
[ palomas @ 12.12.2006. 11:18 ] @
Koliko kW snage tebi treba - sve ovisi o kvaliteti izolacije na kući! Znam ljude koji su gradili Ytong (siporeks) blokovima, i uz najbolju izolaciju za kuću od 220 m2 treba im samo 14 kW, prema proračunu! Za "normalnu" kuću, dakle slabija izolacija, tebi bi trebalo oko 40 kW....

Spremnik topline nije obavezan, a možeš ga ugraditi i naknadno, ali i ne moraš. Spremnik spada u dodatnu opremu! Slažem se da spremnik i popratna automatika dosta poskupljuju osnovnu investiciju!

Sam kotao i nije puno skuplji u odnosu na klasični kotao na kruta goriva, a neusporedivo je ekonomičniji... Ja (nažalost) već odavno imam obični kotao na kruta goriva, plus paralelno spojen plinski atmosferski kotao. Pošto imam vlastitu šumu, drva koristima samo kad nije jaka zima, kad ne treba grijati non-stop. Kad zahladi jako, prebacujem se na zemni plin..
Ne isplati mi se sad to vaditi van, ali kad bih bio u tvojoj situaciji, ne bih imao dvojbe - odabrao bih takav kotao..

Za radijatore- vidi što ti je jeftinije! Danas ima limenih (pločastih) radijatora, rebrastih (aluminij), gusnatih i sl. Raspitaj se o ponudi i cijenama, mislim da su limeni najjeftiniji! Ovisno o veličini prostorije, biraš veličinu radijatora ili broj članaka.

Klasičnih kotlova imaš raznih vrsta, manje-više svi traju desetljećima, ali imaju mali stupanj iskorištenja, moraš ih često ložit, po mogučnosti s ugljenom ili briketom od ugljene prašine.. To ti je nužno zlo, naročito danas kad imaš novu vrstu kotlova...
[ DBobo @ 13.12.2006. 08:06 ] @
Ipak sam se zagrijo za ovaj na bazi pirolize. Samo da jos neke stvari saznam o svemu. Pokusacu da sa ovim kotlom grijem i kucu (nekih 80 m2) udaljenu od ove od 150 m2 nekih desetak metara. Trebalo bi da bude dovoljno nekih 230-250 rebara i ovaj kotao od 40 kW. Zasto dodaju one rezervoare sa vodom? Na netu pise da za 1 kW treba 50 l vode. Sta to znaci? Ja u principu ne znam sta je sve potrebno u sistemu za centralno grijanje. Postoji li negdje sema da vidim kako to izgleda i na sta sve treba da obratim paznju prilikom nabavke i ugradnje opreme? Nesto nemam povjerenja u ovdasnje majstore.
[ palomas @ 13.12.2006. 09:19 ] @
Pokušat ću ti objasniti najvažnije stvari: ovo nije spremnik SANITARNE vode, nego spremnik topline. On služi za to da akumulira višak topline u momentu kad u kotlu jako gori, i predje ga u sistem grijanja kasnije, kad u kotlu ne gori više toliko.. Tebi to nije neophodna stvar, niti ti ne treba. 1 kW=50 l, to je podatak o tome koliko toplinske energije se pohranjuje u spremniku.. Dakle, u 200 l vode može se akumulirati 4 kWh topline.

Ako bi ti želio grijati dva objekta, razmišljaj o večoj snazi kotla, min. nekih 60 kW. U sistemu centralnog grijanja potrebni su ti: kotao, ekspanziona posuda, cirkulaciona pumpa, radijatori, cijevi, brzi odzračnici, razni ventili.. da ne idem sad u sve detalje.

Ovdje imaš cijene u kunama čelično-pločastih (kompaktih) radijatora:

http://www.tehnovent-doo.hr/radijatori_Vogel%20Noot.htm

http://www.kspromet.hr/radson_radijatori.htm

Ovdje imaš tehničke detalje o kotlu Vitolig 150:

http://www.grijanje-rijeka.hr/...kumenti/Informacijski_list.pdf

http://www.viessmann.hr/images/pics/vitolig/pi-vitolig-150.jpg
[ Makopo @ 13.12.2006. 11:30 ] @
Ja bih ti preporucio neke kotlove na struju koji su ekonomicniji i sigurniji i jeftiniji i laksi za montazu. Imao sam prilike da ih vidim u radu i mogu ti reci da su bezprekorni. Necujni su i ne kvare se uopste. Imas garanciju vecu nego kod bilo kog drugog kotla. Ako te zanima ti poseti sajt www.******i pogledaj na sajtu sve sto te zanima. Imaju cak i monofazne varijante ako imas problem sa strujom. Ako nadjes nesto zanimljivo na sajtu ti pozovi ovaj broj (***********) i trazi Tamaru, slobodno kazi da ti je kontakt dao Zarko. Ona je menadzer te firme i sve se dogovori sa njom. Mozes sa njom da se konsultujes oko svega. Nadam se da ce ti ovaj post biti od pomoci. Pozdrav.

[Ovu poruku je menjao Makopo dana 13.12.2006. u 12:40 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao bakara dana 21.01.2007. u 18:30 GMT+1]
[ palomas @ 13.12.2006. 12:40 ] @
Kotlovi na struju JESU vrlo jednostavni i pouzdani u radu.. Samo zamisli kotao snage 40 ili 60 kW :)

Pa još danas ima puno mjesta ili sela koja se napajaju preko stupnih trafostanica, s trafom 100 ili 160 kW.. Znači, dva-tri kotla i selo više nema struje do daljnjega.. O cijeni takvog grijanja da ne govorim.. Kad bi cijena struje bila povoljna za grijanje, čemu uopće graditi centralno grijanje? Kupiš uljne radijatore ili TA peći, i stvar riješena!
[ DBobo @ 13.12.2006. 12:49 ] @
Ovaj sajt ne mogu da otvorim! Mislim ipak da je struja mnogo skupa. S obzirom da su nasi strucnjaci prodali Aluminijski i Zeljezaru i da su im dali struju jeftino mnogo ispod cijene za domacinstvo(25 eura po MgW), a struje stalno hvali 30 posto i uvoze. Znaci da ce sve ovo placati nesretni narod.
[ DBobo @ 13.12.2006. 12:54 ] @
Prvo ti se zahvaljujem sto nalazis vremena da mi odgovoris.
Sve cu ovo dobro da razradim i da se raspitam koliko bi me ovo sve kostalo i da li moram zidat novi komin. Imam na kuci 3 komina iz 1907 godine. Mislim da je presjek 15 cm. Na ulazu je sigurno 15, a kroz zid nijesam siguran - provjericu.
[ palomas @ 13.12.2006. 20:16 ] @
Komin - pretpostavljam da je to dimnjak :) Ja sam isto imao stariji dimnjak, zidan od cigle i s dobrim "cugom", ali prije uvođenja centralnog napravili smo novi, od Schiedl blokova, izolirani.. Postoji opasnost kod običnih dimjaka da zbog termičkog naprezanja puknu.. Teško je to unaprijed znati, ali ima neka metoda sanacije, gdje se postojeći dimnjak iznutra ožbuka vatrostalnom žbukom (šamot)..
[ Makopo @ 14.12.2006. 07:10 ] @
Gresis po pitanju ovih kotlova.Kotlovi serije Oganj menjaju klasicne glomazne kotlove i sto se same velicine tice, a i sto se tice utroska elektricne energije. Koliko bi potrosila jedna TA pec da zagreje jednu sobu, toliko elektricne energije bi potrosio Oganj 1 i zagrejao kucu ili stan do 60m2 (monofazna varijanta), dok bi trofazna vaijanta ili ti Oganj 2 zagrejao i do 150m2 sa prosecnom potrosnjom od 12-15kW. Ne postoji nista ekonomicnije trenutno na nasem trzistu. Sta mislis sada, da li ce selo ostati bez struje?
Pozovi Tamaru (imas broj u prethodnom postu) i ona ce da ti objasni sve. Nemas sta da izgubis.
Pozdrav!
[ palomas @ 14.12.2006. 11:51 ] @
Ovdje malo brkamo neke osnovne pojmove, ali nema veze.. TA peć zamišljena je tako da se puni toplinom u vrijeme kad je najpovoljnija tarifa, i to joj je najveća prednost. SVI električni grijači imaju stupanj iskorištenja ODLIČAN, koji se približava gotovo do 100%. Koliko struje se potroši, toliko topline se dobije.. Nema tu nikakvih tajni niti revolucionarnih izuma, postoji samo neznanje i ljudska naivnost. Najveći domet u razvoju tehnike grijanja/hlađenja su inverterski klima uređaji - toplinske pumpe, ali kod niskih vanjskih temperatura i njima drastično pada učinkovitost grijanja....
[ Makopo @ 14.12.2006. 13:33 ] @
Zar nije gubitak elektricne energije taj koji direktno utice na koeficijent iskoriscenja. Ako postoji kotao koji nema u sebi dodatni rezervoar sa vodom, koji nema ce-ka zicu u ulozi grejaca koja greje vodu, vec u ulozi grejaca vode je sama voda koja se nalazi izmedju faze i nule (princip rada lonceta za kafu), tako da nema gubitaka temperature u prenosu energije sa ce-ka zice na vodu i nepostoji mogucnost kvara grejaca. Postoji samo mogucnost da kod prljavog sistema dodje do prljanja grejaca pa se izoluje faza od nule pa su efekti grejanja manji ali je i potrosnja manja. Da ne spominjemo izmenjivace toplote koji su prisutni u kotlovima. Sve su to stvari koje uticu na koeficijent utroska elektricne energije i naravno da je iskoriscenje kod kotlova na struju 100%, nece struja da se izgubi, ali pitanje je koliko je stvarno iskoriscenje energije za grejanje sistema, ilii koliki su gubitci koje mozemo da izbegnemo???
[ DBobo @ 15.12.2006. 09:29 ] @
Da li ima neko iskustvo sa ovim Ognjem? Kakav se on pokazao u praksi? Sa kotlom na bazi Pirolize ja potrosim za sezonu maksimalno 20 m drva x 30 eura = 600 eura. A sa Ognjem 2? Dnevno 150 kW x 30 dana x 6 mjeseci = 2700 kW sto je otprilike oko 1500 eura. Ipak je za nase standarde velika razlika.
[ palomas @ 15.12.2006. 13:29 ] @
Ako netko misli da će uređajem od 5 kW snage grijati stan od 60 kvadrata, nek ga kupi... Samo što će taj uređaj morati raditi čitavo vrijeme. Veće snage mogle bi grijati i kuću, ali će i račun biti adekvatan snazi grijača!

U kotlu na kruta goriva možeš ložiti svime što gori, od drva, ugljena, pa do biljnih ostataka - na pr. rucne od klipa kukuruza i sl.. Ako je u blizini neka pilana, imaš tamo jeftinog drvenog otpada koji samo treba pripremiti za zimu..
[ DBobo @ 15.12.2006. 13:42 ] @
Da li temaratura na odredjenim mijestima utice i kako na portosnju drva. Ako u sobama zelim da mi je temparatura niza recimo 16 stepeni, a u dnevnoj sobi 22. Mislim ako imam 150 rebara na 80 trebam temparaturu 16 stepeni, a na ostale 21- 22. Ili ako je na svih 150 rebara 22 stepena. Kako se ovo odnosi na portosnju goriva. Govorim o kotlu na bazi pirolize. Da li je ista potrosnja goriva? Ima li neka formula da se ovo izracuna?
[ palomas @ 15.12.2006. 15:09 ] @
Ako ugradiš termostatske ventile, moći ćeš imati različite temp. na različitim radijatorima.. Teško da se unaprijed može izračunati potrošnja drva, jer to ovisi o puno faktora... Kalorijska vrijednost drva, postotak vlage u drvu, stupanj iskorištenja kotla, vanjska temperatura koja se može jako mijenjati, izolacija kuće, i.t.d...

Svi kotlovi na kruta goriva imaju automatsku regulaciju izgaranja, najčešće preko ugrađenog kapilarnog termostata, koji otvara i zatvara klapnu za dovod zraka u kotao. Kad je kotao hladan, klapna za zrak je otvorena do kraja. Plamen gori najvećom snagom, ali stupanj iskorištenja je najniži. Stjenke kotla ne uspijevaju preuzeti svu oslobođenu toplinu i ona odlazi u dimnjak... Kako se voda u kotlu i sistemu C.G. zagrijava, klapna se zatvara i plamen se smanjuje. Tada kotao radi s najmanjim gubicima, a neki kotlovi imaju u dimovodnom priključku na dimnjak i još jednu dodatnu klapnu, gdje se još može prigušiti propuh prema dimnjaku.

Uglavnom, kad se postigne zagrijano stanje sistema, ne treba više ložiti tako često, i potrošnja je bitno smanjena. Kotlovi na pirolizu sve to rade još daleko bolje od običnih, i zato mislim da je to odličan izbor!
[ Makopo @ 16.12.2006. 14:27 ] @
Ja sam lično proveo prošlu novu godinu proveo na Zlatiboru u stanu od nekih 50m2 koji je sa dve strane stana okružen spoljnim zidovima, i potrošnja Ognja nije išla preko 4kW u momentu kada je najveća snaga angažovana, a to je pred isklučenje. U stanu smo podesili da bude oko 23 stepena, bilo je pretoplo, a kotao nije mnogo radio. Čas ugreje i isključi. Moram reci da je u stanu ugrađena stara varijanta kotla, jedna od prvih, novije su još ekonomičnije. A čuo sam za primere gde ljudi greju i kuće od 150m2 sa kotlom od 5kW, ili kuće od 250m2 sa 13-15kW. Ali to su kuće sa izvarednom izolacijom, nepredimenzionisanim sistemom i podešenom provodljivošću vode. Ova kotao Oganj vredi, a nije velika investicija u pitanju, tako da nema šta da se izgubi. Mnogo je dobar u slučajevima alternativnog grejanja. Lako se ugradi na postojeći sistem i kada prosto ne želite da ložite ili vam centralno grejanje slabo radi, ili da vam noću ne bi mnogo pala temperatura u stanu ili kući, prosto njega upalite i mirni ste. On koristi sve vrste postojeceg sistema grejanja.
[ whitie2004 @ 17.12.2006. 20:24 ] @
Kada smo kod ekstremnih primera, uradite kulturno kucu, ugradite stolariju za pasivno grejanje i pec vam i ne treba... energiju trosi samo klimatizacija za recikliranje vazduha ili zagrevanje vanjskog vazduha pre upumpavanja u kucu (standard za privatne kuce trazi bar 3 puta dnevno potpunu promenu vazduha).
[ DBobo @ 18.12.2006. 08:58 ] @
Mislim da smo se malo udaljili od teme. Tema je pocela sa kucom prilicno starom. I pitanje je koje je najekonomicnije grijanje za nju sve to ima na pocetku teme. Medjutim OK. Dobro je cuti razna misljenja.
Da li neko ima iskustva sa Peci na bazi pirolize firme Viessmann-Vitolig 150? Sve koje sam kontaktirao kazu da je vrlo dobra i da je jako ekonomicna. Tacno je da je skupa nesto oko 2000 eura varijanta od 40 kW. Da li neko ima ovu pec?
Cujem i za neke radijatore sa ventilatorom koje ovuda sad ugradjuju. Kazu da i oni pojeftinjuju potrosnju. Zna li neko nesto o ovome i kakve su im cijene.
Mislim da je "Palomas" najbolje razumio moj problem i moje potrebe.

[Ovu poruku je menjao DBobo dana 19.12.2006. u 09:14 GMT+1]
[ palomas @ 20.12.2006. 11:43 ] @
Viessmann je renomirana firma, mogao bih se kladiti da je Vitolig odličan proizvod.. i da nemam već postojeći kotao na kruta goriva, sad bih se drugu sezonu grijao na taj kotao.. Bit ćeš zahvalan sam sebi ako se odlučiš i ugradiš pravu stvar! Na našim prostorima to je novost, ali cijena nije toliko puno viša u odnosu na klasični kotao! A to ti je investicija za čitav život, ili barem na duže vrijeme! Ne trebaš pilit cjepanice na kratko, ima veliko ložište i rijetko moraš puniti kotao..

Radijatori s ventilatorom su dobra stvar za velike prostorije, jer topli zrak za par minuta zagrije ravnomjerno svaki kutak sobe. Loša stvar je vjerojatno cijena i povečana cirkulacija zraka (i prašine).. Za manje sobe bolji je klasični radijator, a ovi s ventilatorom su zamjena za velike radijatore.