[ googi @ 26.09.2008. 22:49 ] @
| Interesuje me da li se negde moze nabaviti literatura za proracun i konstruisanje pomenutih postrojenja |
|
[ googi @ 26.09.2008. 22:49 ] @
[ pivot @ 25.05.2010. 19:59 ] @
Neki dan sam pomagao kolegi ali samo ovo imam od dokumenata ali ima toga na netu mnogo.evo pa ako sta znaci a ti se posluzi.
Načela uskladištavanja • Kada govorimo o uskladištavanju moramo znati ŠTO uskladištavamo, ZAŠTO uskladištavamo, GDJE ćemo uskladištiti i spremati pojedini proizvod I NA KOJI NAČIN Vrste proizvoda • Zrnati proizvodi • Korjenasto bilje • Predivo i pletivo bilje • Poticajno-začinsko bilje • Voluminozna stočna hrana Zrnati proizvodi • Škrobni zrnati usjevi – žitarice (pšenica, kukuruz) • Bjelančevinasti zrnati usjevi – zrnate mahunarke (soja, grah) • Uljeviti zrnati usjevi – uljarice (suncokret, uljana repica) Korjenasto bilje • Korjenjače (šećerna repa, stočna repa) • Gomoljače (krumpir, čičoka) Predivo i pletivo bilje • Predivo bilje (konoplja, lan, pamuk) • Pletivo bilje (juta, sirak metlaš, pletarska vrba) Poticajno-začinsko bilje • Duhan • Hmelj • Lavanda • Kamilica Voluminozna stočna hrana • Sijeno • Slama • Silaža Namjena proizvoda • Sjemenska roba – služi za umnožavanje (reprodukciju) • Trgovačka (merkantilna) roba – poluproizvodi i gotovi proizvodi Načini uskladištavanja • Obično uskladištavanje • Uskladištavanje sušenjem i dosušivanjem • Uskladištavanje konzerviranjem Zahtjevi za uspješno uskladištavanje • Zahtjevi zrnatih proizvoda • Zahtjevi korjenastog i gomoljastog bilja • Zahtjevi predivog bilja • Zahtjevi poticajno-začinskog bilja • Zahtjevi voluminoszne stočne hrane Zahtjevi zrnatih proizvoda • Suho zrno • Vlažno zrno Suho zrno • Najveći problem predstavlja velika količina vode • Zrno s previsokom vlagom moramo sušiti do određene granice s kojom proizvod smije ući u skladište Suho zrno • Vlagu moramo sniziti u polju ili sušari • Sušenje će se neki puta morati obavljati i za vrijeme uskladištavanja Suho zrno • Kada je zrno dovoljno osušeno, presudno značenje ima održavanje materijala u suhom i hladnom stanju • Za postizanje takvog stanja najbolje je koristiti provjetravanje ventilacionim sustavima za periodično provjetravanje zrna Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Obavljanje žetve u najpovoljnijem stupnju zrelosti, kako bi proizvod imao što manju vlagu; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Pravilna prilagodba i rukovanje kombajnom, da bi se oštećivanje zrna svelo na minimum; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Pravodobna i pravilna priprema skladišta (sanitarni uvjeti, zaštita) s time da se isključi mogućnost zaraze grinjama, insektima i glodavcima. Skladište mora biti razkuženo i hladno; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Provedba odgovarajućeg čišćenja zrnate mase, čija je zadaća odstraniti razne primjese, koje mogu ometati pravilno provođenje sušenja i provjetravanja; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Sušenje zrna do zadovoljavajuće količine vlage, tj. do kritične vlažnosti za pojedinu kulturu; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Za sušenje koristiti temperaturu koja ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu za konzervirajući tip zrna; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Sušenje provoditi u određenom vremenskom razdoblju, tako da zrno ne bude presušeno i pregrijano; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje suhog zrna • Poslije stavljanja zrnate mase u skladište provoditi provjetravanje, kako bi zrno ostalo hladno i suho. Vlažno zrno • Uskladištavanje zrna u vlažnom stanju obavlja se na tri načina: u hermetičkim uvjetima, pri niskoj temperaturi (hlađenjem) ili primjenom kemijskih sredstava • Pri ovim postupcima zrno ostaje mekano i lako podliježe gnječenju Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje vlažnog zrna • Vlažno zrno što je moguće prije staviti u kontrolirane uvjete, jer je to biološki izvanredno aktivni materijal, sklon brzom zagrijavanju i plijesnjivljenju; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje vlažnog zrna • Kemijsko konzerviranje zrna valja započeti izravno poslije žetve, uz primjenu dovoljnih količina kemijskih sredstava. Uz zaštitu od kiše, takvo zrno može se skladištiti bilo gdje; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje vlažnog zrna • Hermetička skladišta moraju biti strogo nepropusna za zrak i moraju biti što brže zatvorena; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje vlažnog zrna • Uskladištavanje pri niskoj temperaturi zahtjeva održavanje niske temperature tijekom cijelog vremena uskladištavanja; Glavni zahtjevi za uspješno uskladištavanje vlažnog zrna • Zrno konzervirano u hermetičkim uvjetima i ono konzervirano primjenom niskih temperatura valja dati stoci odmah poslije vađenja iz skladišta, t.j. kontroliranih uvjeta. Zahtjevi korjenastog i gomoljastog bilja • Korjenasto bilje • Krumpir Zahtjevi predivog bilja • Konoplje i lana • Pamuka Zahtjevi poticajno-začinskog bilja • Duhan • Hmelj Zahtjevi voluminozne stočne hrane • Sijeno • Silaža Osnovne zadaće uskladištavanja • Uskladištavanje ili čuvanje ratarskih proizvoda predstavlja krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedine ratarske kulture Osnovne zadaće uskladištavanja • Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće • Uskladištiti proizvod bez gubitaka težine (ili sa što je moguće manjim) • Povisiti kakvoću proizvoda • Troškove rada i sredstava što više smanjiti Priprema skladišta • Priprema skladišta za prijem novih proizvoda sastoji se iz slijedećih zahvata: • Mehaničko čišćenje skladišta • Građevinsko-tehnički popravci skladišta • Raskuživanje praznog skladišta • Pregled i razmještaj proizvoda Organizacija rada u skladištu • Uzimanje uzoraka i vaganje • Prihvat proizvoda • Prijem s kamionskog prijevoza • Prijem sa željezničkog prijevoza • Prijem s vodenog prijevoza • Prvo čišćenje • Privremeno čuvanje i sušenje • Drugo čišćenje i dorada • Isporuka (otprema proizvoda) Skladišta ratarskih proizvoda • Skladište ratarskih proizvoda je objekt u kojem se pri određenim uvjetima proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće sve do trenutka daljnje uporabe Vrste i tipovi skladišta • Skladišta za zrnate proizvode • Skladišta za korjenasto i gomoljasto bilje • Skladišta za predivo i pletivo bilje • Skladišta za poticajno-začinsko bilje • Skladišta za voluminoznu stočnu hranu Skladišta za zrnate proizvode • Podna skladišta • Silosi • Mala skladišta • Koševi (čardaci) Podna skladišta • Stalna podna skladišta • Privremena podna skladišta Stalna podna skladišta • Tavani • Žitnice (hambari) • Velika podna skladišta Tavani • Primitivni tip skladišta koji se još uvijek upotrebljava za čuvanje manjih količina proizvoda u seljačkom gospodarstvu • Na kućnim tavanima uglavnom se čuvaju i spremaju zrnati proizvodi, dok se tavani nad štalom upotrebljavaju za smještaj voluminozne stočne hrane Žitnice (hambari) • Grade se od brvna, kao posebne manje zgrade u gospodarskom dvorištu • Razmak između brvna nije zabrtvljen, kako bi se omogućilo provjetravanje, tj. strujanje zraka • Unutrašnjost ovih skladišta je daščanim pregradama podijeljena na nekoliko odjeljaka u kojima se spremaju različite vrste proizvoda Velika podna skladišta • Podno-površinska skladišta • Podno-zapreminska skladišta Podno-površinska skladišta • Proizvodi se najčešće čuvaju u rastresitom (“rinfuza”) stanju • Debljina sloja iznosi oko 1,5 m • Proizvodi se mogu skladištiti i u vrećama Podno-zapreminska skladišta • Proizvodi se mogu čuvati u rastresitom stanju ili u ambalaži • Vreće se slažu križno kako bi se omogućila cirkulacija zraka • Zrno se u skladište stavlja u raznim visinama: pokraj zidova oko 2-2,5 m, u sredini 4-5 m (kod vodoravnog poda) i do 10 m (kod kosog poda) Privremena podna skladišta • Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode ne će moći djelovati • Površinski sloj ukloniti, a kao bazu treba postaviti zbijenu glinu, ciglu, kamen ili asfalt • Nagib terena mora biti najmanje 5ş • Duljina skladišta je 50-100 m, a širina će ovisiti o širini cerade kojom se takvo skladište pokriva • Za držanje cerade na sredinu se postavljaju stupovi ili se na površinu hrpe stavljaju klizajući potpornji • Katkada se postavlja stalni krov u obliku strehe, međutim, ti krovovi ne štite zrno od kiše i snijega, ako pada ukoso Silosi • Osnovni dijelovi silosa su: • Postrojenje za prijem i otpremu robe • Radni toranj • Skladišni prostor • Sušara Silosi • Silos ima zadaću zaštititi zrno od utjecaja atmosferilija, od nagle izmjene temperature i od štetnika • Ne smiju biti podložni požaru Silosi • Prvi silosi su građeni od drveta • Drvo je najbolji materijal obzirom na malu toplinsku provodljivost i dobru higroskopnost unutarnjih površina zidova • Mala toplinska provodljivost dobro čuva zrno od naglih promjena temperature i od kondenzacije vodene pare na unutarnjim stjenkama • Vlagu upija drvo (zahvaljujući svojoj higroskopnosti), a ne zrno • Drvo se lako obrađuje Silosi • Opasnost od požara, kratkotrajnost, borba sa štetnicima, propusnost za plinove doveli su do toga, da se drvo prestalo upotrebljavati za gradnju silosa, pa su ga zamijenili drugi materijali Silosi • Na nekim mjestima za gradnju silosa počeli su koristiti opeku • Ovaj materijal raširio se u uporabi zbog dosta povoljnih svojstava: slaba provodljivost topline, dovoljna higroskopnost i dosta dobra mogućnost za borbu sa štetnicima • Kao nedostatak se navodi teškoća mehanizacije i teškoća u procesu izgradnje Silosi • Šezdesetih godina XIX stoljeća u SAD-u su za izgradnju silosa počeli upotrebljavati čelik • Jednostavnost i brzina izgradnje, nepropusnost za plin i vodu, dobra čvrstoća uprkos tankim stjenkama, sigurnost od požara, mogućnost uništavanja štetnika, doveli su do sve veće primjene tog materijala • Čelični silosi imaju i svoje nedostatke: dobra provodljivost topline i potpuni nedostatak higroskopnosti • Zbog toga ljeti dolazi do pregrijavanja zrna, a zimi do “znojenja” stijenki i na taj način do većeg vlaženja zrna i smrzavanja zrna koje se nalazi izravno uz stijenke silosa Silosi • U Rumunjskoj 1899. godine, a kasnije i u SAD-u počeli su se graditi silosi od betona Silosi • Kao pozitivne osobine navode se dugotrajnost, sigurnost od požara (veća nego kod metala), nepropusnost za plinove i mogućnost visoke mehanizacije Silosi • Čelični silosi uglavnom su okrugli • Oblik komora silosa građenih od armiranog betona je različit, a najčešće se upotrebljavao kvadratni oblik Silosi • Pri kraju dvadesetih godina prešlo se na izgradnju okruglih betonskih silosa Silosi • Okrugli silosi su gospodarstveno opravdani samo ako im je promjer veći od 5 m • Silose manjih dimenzija bolje je graditi u kvadratnom obliku Silosi • Promjer okruglog silosa može biti 5-12 m • Visina betonskog silosa iznosi 30-40 m Dobre strane podnih skladišta u usporedbi sa silosima • Manji troškovi izgradnje • Mogućnost primjene domaćih građevinskih materijala • Brzina izvedbe • Mogućnost čuvanja zrnatih proizvoda relativno visoke vlažnosti • Čuvanje sjemenskog materijala Dobre strane silosa u usporedbi sa podnim skladištima • Potpuna mehanizacija svih operacija sa zrnenom masom • Manja potreba radne snage za sušenje i čišćenje • Jednostavnija borba sa štetnicima • Lakše iskorištavanje građevnog prostora • Manji gubici zrna • Lakša izolacija mase od vanjskih utjecaja • Manja površina za izgradnju Mala skladišta • Izgradnja je brža i jeftinija Mala skladišta • Stalna skladišta • Montažna skladišta Mala skladišta • Komorni tip • Podni tip Koševi (čardaci) • Koš (čardak) služi za smještaj i čuvanje kukuruza u klipu • U njemu se kukuruz suši prirodnim putem, strujanjem zraka, ili umjetnom ventilacijom, što je rjeđe Koševi (čardaci) • Na drveni kostur postavljaju se stranice • Stranice mogu biti od letava ili žičane mreže Koševi (čardaci) • Pod koša je od dasaka • Krov koša produžava se prema bočnim stanama i stvara strehu Koševi (čardaci) • Koš treba podignuti na stupove 0,8-1,2 m • Širina koša 1,2-2 m • Duljina može biti različita • Visina koša 2-3 m Koševi (čardaci) • Položaj koša mora biti takav, da ga ne zaklanjaju ostale zgrade ili drveće • Najbolje je koš postaviti okomito na pravac vjetrova Skladišta za korjenasto i gomoljasto bilje • Podrumi • Trapovi • Hrpe (prizme) • Specijalna skladišta Skladišta za predivo i pletivo bilje • Kamare • Nadstrešnice • Podna skladišta Skladišta za poticajno-začinsko bilje • Podna skladišta • Specijalna skladišta Skladišta za voluminoznu stočnu hranu • Kamare • Stogovi • Tavani • Nadstrešnice • Silo-jame • Silo-stogovi • Silo-tornjevi [ pivot @ 25.05.2010. 20:00 ] @
Fitomedicina ili zaštita bilja
• Fitomedicina ili zaštita bilja – poljoprivredna struka koja se bavi suzbijanjem štetočinja Fitomedicina ili zaštita bilja • Štetočinje bilja – uzročnici bolesti, štetnici i korovi Fitomedicina ili zaštita bilja • Uzročnici bolesti – gljive, bakterije, virusi, parazitne cvjetnjače • Štetnici – kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci, ptice • Korovi – sve biljke koje nisu cilj našeg uzgoja Fitomedicina ili zaštita bilja • Uzročnici bolesti – gljive, bakterije, virusi, parazitne cvjetnjače • Štetnici – kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci, ptice • Korovi – sve biljke koje nisu cilj našeg uzgoja Fitomedicina ili zaštita bilja • Fitopatologija • Entomologija • Herbologija Fitofarmacija Fitopatologija • Fitopatologija – znanost koja proučava biljne bolesti Entomologija • Entomologija – znanost koja proučava štetnike • Herbologija • Herbologija – znanost koja proučava korove Fitofarmacija • Fitofarmacija – znanost koja proučava sredstva za zaštitu bilja Sredstva za zaštitu bilja • Zoocidi – sredstva za suzbijanje štetnih životinja Fitocidi – sredstva za suzbijanje štetnih Zoocidi • Insekticidi – sredstva za suzbijanje kukaca • Akaricidi – sredstva za suzbijanje grinja • Nematocidi – sredstva za suzbijanje nematoda • Limacidi – sredstva za suzbijanje puževa • Rodenticidi – sredstva za suzbijanje glodavaca • Korvifugi – sredstva za odbijanje štetnih ptica biljakaFitocidi • Fungicidi – sredstva za suzbijanje biljnih bolesti • Herbicidi – sredstva za suzbijanje korova • [ boro62promaja @ 16.12.2017. 12:27 ] @
Da izgrobarim temu !?
Treba mi literatura na srpsko-hrvatsko-bosnjacko-crnogorsko-maternjem jeziku iz oblasti vakuumskog susenja voca (i povrca, mlijeka, meda, duvana...). Imam priliku da nabavim vakuum pumpu sa kondezatorima i separatorima vlage iz vazduha isisanog iz komore za susenje sa mogucnoscu regulisanja temperature kondezatora i komore (pokusacu da okacim nesto literature ali je na engleskom jeziku). Na slici je prikazana shema rada ali mi nije najasnije ovaj tok usisavanja i izbacivanja vazduha. Nekako mi ne ide u glavu da je usis direktno spojen na vakum pumpu (po rezonu dehidracije bi trebao da sisa vazduh iz komore za susenje preko kondezatora tj. da u vakum pumpu dolazi suv vazduh iz kondezatora). Bilo bi dobro ako neko ima kakav predlog ili komentar pa da nastavimo sa temom. Sa ovakvim postrojenjem se moze komotno raditi i LIOFILIZCIJA tj. SUSENJE ZAMRZAVANJEM. Inace ispravka prethodnog posta: ENTOMOLOGIJA je nauka o INSEKTIMA. Pozdrav, BP Copyright (C) 2001-2025 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|