EU U posljednji trenutak

Novo proširenje Europske unije tek 2030. godine!

Unija je umorna od proširenja, službeni Bruxelles zaokupiran je rješavanjem cijelog niza unutarnjih problema, a u trenucima krize, posebice one financijske, vladama zemalja EU-a ako je teško svojim građanima prodati ideju o proširenju
Bruno LOPANDIĆ
Objavljeno: 11. 7. 2011. u 8:16 Zadnja izmjena: 11. 7. 2011. u 8:16

Na Croatia Summitu u Dubrovniku čelnici država Europske unije naglasili su važnost nastavka njezina proširenja na Balkan, no realnost je sasvim drukčija; Hrvatska u EU ulazi doslovce u posljednji trenutak, a ako je suditi prema dokumentu koji je ovog proljeća sastavila nizozemska vlada, novo proširenje može se očekivati tek 2030. godine!

Nizozemska vlada jedna je od najskeptičnijih zemalja Unije kad je riječ o proširenju, no nema nikakve sumnje da će takvo raspoloženje prihvatiti i mnoge druge članice. Unija je umorna od proširenja, službeni Bruxelles zaokupiran je rješavanjem cijelog niza unutarnjih problema, a u trenucima krize, posebice one financijske, vladama zemalja EU-a ako je teško svojim građanima prodati ideju o proširenju. Zbog toga će se kriteriji za ulazak još pooštriti. Kako sada stvari stoje, najsnažniji ali i jedan od najvažnijih zagovornika nastavka proširenja na zemlje europskog jugoistoka, bit će Hrvatska.


Zbog toga što je izravno zainteresirana da u svom susjedstvu ima stabilne demokracije, ali i zato što najbolje poznaje regiju, Hrvatska će kao članica EU-a biti najvažnija za formiranje Unijina mišljenja o daljnjim koracima za nastavak proširenja na balkanski prostor. Zbog posljednjega izravnog iskustva u pregovorima pod novim strožim uvjetima, Hrvatska će biti u najboljoj poziciji pomoći Srbiji, Crnoj Gori i BiH da se prihvate posla.

Dogovarali smo se o načinima kako će Hrvatska pomagati ostatku jugoistoka Europe, izjavila je premijerka Kosor. No, bez striktnog ispunjavanja uvjeta, što je učinila Hrvatska, pomoć službenog Zagreba bit će uzaludna

Dokument je sačinjen kako bi nizozemski parlament mogao raspravljati o stanju u Europskoj uniji. Vrlo jasno naznačuje što Nizozemska misli u kojem bi se smjeru trebala kretati cijela integracija.

Nizozemska želi da EU ojača kao područje blagostanja, da ima jaču ulogu u svijetu, da se efikasnije bori protiv svih negativnih pojava, riješi pitanje ilegalnih migracija i zdravstveni sustav, no takav pristup znači da će se EU u nadolazećem razdoblju više okrenuti prema sebi, a ne prema pitanju proširenja. Stoga nizozemska vlada preporučuje kako je »od najveće važnosti funkcioniranje pravne države« pa bi »države zapadnoga Balkana, prema očekivanjima, mogle pristupiti Uniji do 2030. godine«.

Diplomati su nam potvrdili u razgovoru kako takvo usmjerenje znači dodatno postroženje u pristupu prema pitanju proširenja. Pravila EU-a i njihova provedba strogo će se nadzirati, a Nizozemska će i dalje inzistirati na toj strogoj kontroli. To pojednostavljeno znači da zemlje koje slijede u procesu proširenja, Srbija, BiH, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Kosovo, neće moći računati ni na kakve popuste, a ponajmanje na uspjehe u lobiranju nekih strateških partnerstva. Upravo je američki državni podtajnik William Burns u Dubrovniku održao zapažen govor u kojem je potvrdio novi smjer, ali i potporu europskoj politici prema Balkanu. Vrlo je oštro i izravno poručio svakoj zemlji i čelniku u regiji, Dodiku da nikakvo cijepanje BiH neće dopustiti, da je impresioniran napretkom Srbije pod vodstvom Borisa Tadića, ali da ta zemlja mora prihvatiti Kosovo kao realnost, te da se Kosovo ne može dijeliti po nacionalnoj osnovi.

»Moram priznati da sam malo posramljena zbog tog govora jer bismo mi, Europljani trebali isto tako jasno i izravno govoriti«, rekla je Doris Pack.

Stajalištu nizozemske vlade treba pridodati još nekoliko činjenica koje će sasvim sigurno usporiti ritam proširenja. Riječ je i o francuskom ustavnom zakonu po kojem će ta zemlja za svako novo proširenje morati održati referendum.

Diplomati s kojima smo razgovarali na summitu u Dubrovniku, zabrinuti su zbog vakuuma koji će nastati uslijed očiglednog zastoja u ritmu proširenja, pa će se u sljedećih nekoliko mjeseci intenzivno razgovarati o tome kako održavati proces na životu, bez novog proširenja. Iako čelnici Unije tvrde kako se politika proširenja tretira kao sustavna i trajna, ima i onih koji smatraju da je riječ o politici koju vode krize, odnosno o politici koja reagira kad se dogodi kriza ili kad prijeti opasnost da će izbiti.

Vjerojatno je zbog tog razloga američki državni podtajnik Burns pozvao Europljane na koordiniranu i nikad snažniju zajedničku politiku sa SAD-om u regiji.

Hrvatska, ustvrdili su europski diplomatski izvori u Dubrovniku, sada dolazi u prvi plan. To je potvrdila i premijerka Jadranka Kosor koja je rekla kako je upravo o toj temi razgovarala u brojnim susretima s europskim premijerima i ministrima. »Dogovarali smo se o načinima kako će Hrvatska pomagati ostatku jugoistoka Europe«, izjavila je premijerka Kosor. Hrvatska će zbog svih tih razloga biti u prilici najviše pomoći regiji. No, kako je naglašeno u Dubrovniku, bez striktnog ispunjavanja uvjeta, što je učinila Hrvatska, pomoć službenog Zagreba bit će uzaludna.