[ blaki @ 03.02.2013. 12:23 ] @
Imam u zadnje vreme nekih problema sa zdravljem, pa zena negde procitala kako bih trebao izbegavati hleb od belog brasna, pa kupila "zdrav hleb".



Naravno da se ova slova gde su nabrojani ovih, valjda sam dobro izbrojao, 11 E gov... bez lupe ne vide. Skenirao sam sa 600 dpi, pa se pitam; moze li negde jos ovako???

Proizvodjaca sam obrisao, ne treba mi i tuzba, ali i da ga pohvalim na neki cudan nacin, bar je napisao sta sve sadrzi ovaj "zdrav" proizvod, neki verujem ne bi ni to uradili.

Ima li jos neko misljenje kao ja, ili sa mnom nesto nije u redu, pa da se probam menjati ako gresim.

Pozdrav svima,

blaki.
[ Igor Gajic @ 03.02.2013. 12:54 ] @
To je normalno u Srbiji, ista prica je i sa heljdinim brasnom koje je "krsteno" sa T-500 brasnom, najcesce u odnosu 1:1.

Jedino cisto heljdino brasno sam nasao je od jedne zene koja je prodavala brasno/lekovito bilje na putu Tuzla - Sarajevo(!)
[ Dexic @ 03.02.2013. 13:11 ] @
Posto ne znam, pogotovu ne napamet, sta je koji E... da li su uopste ti pomenuti dodaci stvarno stetni ili su u stvari tipicni i stalni dodaci svemu i svacemu?
[ cika dacha @ 03.02.2013. 13:28 ] @
blaki@ ja kupujem tonus hleb i stvarno je odlican! probaj neces se pokajati!
[ ventura @ 03.02.2013. 13:29 ] @
Ti Exxx nisu ništa drugo nego standardni nazivi za generalno poznate hemikalije, recimo E330 je ustvari limuntus, itd.

Ono što ja vidim kao problematično ovde nije tih 11 E nešto dodataka već to što je tvrdnja na etiketi "BEZ PREHRAMBENE BOJE" čista laž. Naime E160a je narandžasta/braon boja, a čak tamo u specifikaciji i piše "boja E160a", a onda velikim slovima stave na etiketu da proizvod ne sadrži veštačke boje.

BTW, postoji vrlo lak metod kako utvrditi da li je hleb "zdrav" ili nije. Ako košta manje od 300 dinara, sigurno da nije "zdrav", tj. nije ono što mislite da jeste, već običan beli hleb sa dodatkom kakaa kako bi se dobila tamnija boja.
[ Java Beograd @ 03.02.2013. 13:30 ] @
Daleko bilo da je svaki aditiv štetan !
Činjenica je da se stalno pojavljuju novi, kao što je činjenica da se za neke, za koje se nekad mislio da nisu štetni - ispostavilo da jesu štetni. takvi se naravno povlače iz upotrebe.

Ali, nije mi jasno kako neko može da očekuje da u supermarketu kupi industrustrijski napravljen hleb, zapakovan, a da bude bez aditiva ?! Da nema aditiva ubuđao bi se za jedan dan.

Mislim, uvek ima alternativa: gajiti sopstvenu 'šenicu na sopstvenoj njivi, bez veštačkog đubriva, bez pesticida, samleti u potočari, i mesiti / peći hleb neposredno pre konzumacije.

I ne smo za hleb, već i za sve druge prehrambene artikle.
[ zmajodvozdovca @ 03.02.2013. 13:32 ] @
Probaj hleb Tonus.
[ cika dacha @ 03.02.2013. 13:35 ] @
ako nikom ne verujes kakav hleb naprave onda je najbolje imati onu malu pekaricu koja kosta oko 80e sasvim dobrog kvaliteta i sama mesi i pece lebac u vreme koje zelis! i tako budes 100% siguran sta jedes!
[ ventura @ 03.02.2013. 13:42 ] @
Citat:
cika dacha: ako nikom ne verujes kakav hleb naprave onda je najbolje imati onu malu pekaricu koja kosta oko 80e sasvim dobrog kvaliteta i sama mesi i pece lebac u vreme koje zelis! i tako budes 100% siguran sta jedes!

Ali i tada moraš da dodaš prašak za pecivo, so i šećer.. To su ti već tri E additiva :)
[ cika dacha @ 03.02.2013. 13:50 ] @
ventura@ bez praska za pecivo! so mora a secer je vec po volji! ja ga nikad ne stavim! samo kvasac,brasno, so i voda! :-)
[ Dexic @ 03.02.2013. 14:20 ] @
Ili lepo uzmete integralni pirinac, ovsene ili nesto slicno i jedete umesto hleba.
[ Vasastajić @ 03.02.2013. 15:04 ] @
Citat:
blaki:
Imam u zadnje vreme nekih problema sa zdravljem, pa zena negde procitala kako bih trebao izbegavati hleb od belog brasna, pa kupila "zdrav hleb".


Bez zalaženja u suštinu tvojih zdravstvenih problema, ne bilo ti teško pa prouči (šta je sad!ne radi url opcija) https://sites.google.com/site/mmkbase/public/o_ishrani sve što tu piše, o tvojoj se koži radi, na volju ti.
Inače konformizam je čudo neviđeno.
[ ventura @ 03.02.2013. 15:44 ] @
Citat:
cika dacha: ventura@ bez praska za pecivo! so mora a secer je vec po volji! ja ga nikad ne stavim! samo kvasac,brasno, so i voda! :-)

Lapsus sa moje strane, htedoh reći kvasac ... Siguran sam da se i on vodi pod nekom E oznakom..
[ Java Beograd @ 03.02.2013. 17:47 ] @
Citat:
cika dacha:
ventura@ bez praska za pecivo! so mora a secer je vec po volji! ja ga nikad ne stavim! samo kvasac,brasno, so i voda! :-)

Mislim da i brašno i kvasac i so, kupljeni u samoposluzi, imaju aditive. Jedino za kvasac nisam siguran.
[ cika dacha @ 03.02.2013. 18:09 ] @
Java Beograd@ kvasac je gljiva! a imas so u zdravim hranama da kupis 100% prirodnu pa cak imas da uzmes iz mrtvog mora! brasno iz danubiusa sigurno nema aditive!
[ boccio @ 03.02.2013. 19:42 ] @
Citat:
ventura:
BTW, postoji vrlo lak metod kako utvrditi da li je hleb "zdrav" ili nije. Ako košta manje od 300 dinara, sigurno da nije "zdrav", tj. nije ono što mislite da jeste, već običan beli hleb sa dodatkom kakaa kako bi se dobila tamnija boja.

Po kilogramu, ili vekna od 500-600g? Za kg nema sanse, skuplje je.

Kilo integralnog (recimo organski uzgajanog, mada ne mora) brasna - psenicno/speltino, razeno, ovseno, jecmeno, kosta oko 160-180 din/kg, pa ti sam napravi dalje matematiku... Inace, hleb mozes vrlo lako prepoznati po teksturi da li je od 100% integralnog brasna ili su "sekli" sa T-500.

Ja btw obicno sam pravim hleb (zaista nije nuklearna fizika + brzo se odradi + bar imas malo vezbe za prste i podlakticu ;P)), a ako vec kupim to obicno bude ili po biospajzovima gde znam da prodaju prave integralne hlebove, ili na Kalenicu gde ima 2 kiska sa zaista dobrim hlebovima.

Sve ostalo je sarena laza :)
[ etjen @ 03.02.2013. 23:04 ] @
najblje ne jesti hleb. Eventualno parče ujutru za doručak i to mu je to.
[ vladd @ 04.02.2013. 09:37 ] @
Citat:
cika dacha:
Java Beograd@ kvasac je gljiva! a imas so u zdravim hranama da kupis 100% prirodnu pa cak imas da uzmes iz mrtvog mora! brasno iz danubiusa sigurno nema aditive!


Koja je to "neprirodna" so, za prehrambenu industriju. I sta tacno znaci doticna "prirodna".

Ako nema Joda, onda nije dobra, naprotiv stetna je za ishranu. Bolje je ne koristiti, i bolje je obratiti paznju na delovanje namirnica na organizam, uopste ili konkretno, nego trcati u radnju "zdrave" hrane..

Ovih dana smo otkrili(naucnici, mediji..bla..bla..) da je kafa KORISNA, sprecava demenciju, poboljsava rad srca..itd..

Svakih nekoliko godina se razbije neka zabluda, ali u medjuvremenu niknu desetine novih..

Poz
[ Krcun @ 04.02.2013. 10:07 ] @
Da nam je priroda namenila so za ishranu ne bi je smestila 500 m ispod povrsine zemlje ili u 500 km udaljena mora i okeane, al' nema veze ... nego jel' video neko negde u prodaji morsku (ulcinjsku) nerafinisanu so?

Do pre godinu-dve dana je mogla da se kupi po pijacama isl., a od tada nigde da je nadjem.
Pakovala se u najlonske dzakcice od po 5 kg, providne ali kao malo mutnije jer je najlon bio deblji.
Pisalo je na dzakcetu da so nije za ljudsku upotrebu, a so je bila nerafinisana, dakle krupna i ne onako bela ko sneg.
[ Branko Santo @ 04.02.2013. 10:18 ] @
Citat:
etjen: najblje ne jesti hleb. Eventualno parče ujutru za doručak i to mu je to.


Etjen istina, ali treba pojasniti citaocima :)

Kljucna stvar kod hleba je GI ( http://en.wikipedia.org/wiki/Glycemic_index ) i zbog toga treba primenjivati pametnu ishranu. Ja sam recimo testirao dijetu potpuno bez hleba gde sam ugljene hidrate dobijao iz mahunarki (pasulj, socivo, grasak) i nema nikakve potrebe za hlebom cak sam i sitiji a dobije se vise proteina i vlakana. Naravno neki hlebovi imaju nizi GI.
[ Java Beograd @ 04.02.2013. 10:25 ] @
Citat:
Krcun:Da nam je priroda namenila so za ishranu ne bi je smestila 500 m ispod povrsine zemlje ili u 500 km udaljena mora i okeane, al' nema veze ... nego jel' video neko negde u prodaji morsku (ulcinjsku) nerafinisanu so?
Često čujem ovakve i slične komentare. Veoma često u vezi mleka. Pa retorički pitaju nutricionisti: da li bilo koja druga vrsta sisara koristi mleko u ishrani posle perioda ranog detinjstva ? Ne. A da li bilo koja druga vrsta sisara u ishrani koristi krompir pire ili vojnički pasulj ili svadbarski kupus ?


Citat:
Krcun:Pisalo je na dzakcetu da so nije za ljudsku upotrebu, a so je bila nerafinisana, dakle krupna i ne onako bela ko sneg.
A šta si planirao sa tom solju, ako već nije za ljudsku ishranu ? (u kontekstu teme)
[ Krcun @ 04.02.2013. 11:15 ] @

^^^

Planirana je za ishranu, kao sto je koristimo vec decenijama ... samo u vrlo malim kolicinama, manje od 1 gr dnevno po coveku.
Ponekad banjam i stopala. :)

Na to sto pise se ne obazirem mnogo.
Pise na svakom pakovanju soli i rok upotrebe, pa to nema veze sa mozgom - neorganska materija koja je stajala negde milion godina i sad odjednom ima rok upotrebe, a moze da stoji jos milion.

[ Boris Tadić @ 04.02.2013. 11:54 ] @
Ne *ebe so, nego šećer.
Brašno je bitno kao lanjski sneg, jer je mizeran % dnevnog unosa.
Emulgatori su žvake za ludake već 30 godina.
Kuvana hrana vadi iz mrtvih, podrazumeva se redovno bračno razduživanje i šetnja 3-4km dnevno, idealno neki sport.
[ Vasastajić @ 05.02.2013. 10:31 ] @
Može se čak slobodno reći da je šećer najškodljivija supstanca od sva četiri bela "jahača apokalipse".
Gotovo u potpunosti blokira resorpciju C vitamina, kao najvažnijeg u sintezi kolagena.
[ cika dacha @ 05.02.2013. 11:39 ] @
Vasastajić@ al je hrana za mozak! naravno u umerenim kolicinama!
[ Vasastajić @ 05.02.2013. 12:25 ] @
^
Grešiš i to jako.
Jedina prava hrana za mozak su masnoće, odnosno holesterin koji sintetizuje jetra.
Šećeri, pogotovu rafinisani, a bogami ni ostali, ne trebaju ti ni u starim cipelama, pogotovu u količinama kojih nisi ni svestan da koristiš.
Samo jedan lagani primer, učio si još u školi da pomorandža sadrži veći procenat C vitamina od limuna, pa šta misliš zašto ga organizam lakše koristi iz limuna.
Odgovor je jednostavan, molekulska struktura C vitamina i šećera su gotovo identične, pa ih organizam gotovo i ne razlikuje, a bivajući stalno "gladan"energije, pre će se okrenuti šećeru nego C vitaminu, a bez C vitamina nema sinteze kolagena, bez kolagena nema regeneracije mekih tkiva u organizmu.
U meka tkiva spadaju i krvni sudovi, pa ti sada vidi.
[ plague @ 05.02.2013. 13:05 ] @
Citat:
Vasastajić: ^
Grešiš i to jako.
Jedina prava hrana za mozak su masnoće, odnosno holesterin koji sintetizuje jetra.


Moze li neka referenca?

Jedina harana za mozak su prosti seceri(glukoza). Oni se mogu dobiti iz masti, ali mozak ne moze absorbuje mast nego secer.
[ Java Beograd @ 05.02.2013. 13:09 ] @
Ja mislim da si se ti Vaso potpuno pogrešno informisao. Il' si nešto čitao pa pobrkao, il' ti pričao neko ko je nešto pomešao, il' si gledao neke kvazi-naučne TV emisije.
[ bojan_bozovic @ 05.02.2013. 13:21 ] @
Citat:
Vasastajić:
^
Grešiš i to jako.
Jedina prava hrana za mozak su masnoće, odnosno holesterin koji sintetizuje jetra.
Šećeri, pogotovu rafinisani, a bogami ni ostali, ne trebaju ti ni u starim cipelama, pogotovu u količinama kojih nisi ni svestan da koristiš.
Samo jedan lagani primer, učio si još u školi da pomorandža sadrži veći procenat C vitamina od limuna, pa šta misliš zašto ga organizam lakše koristi iz limuna.
Odgovor je jednostavan, molekulska struktura C vitamina i šećera su gotovo identične, pa ih organizam gotovo i ne razlikuje, a bivajući stalno "gladan"energije, pre će se okrenuti šećeru nego C vitaminu, a bez C vitamina nema sinteze kolagena, bez kolagena nema regeneracije mekih tkiva u organizmu.
U meka tkiva spadaju i krvni sudovi, pa ti sada vidi.


Sa http://www.acnp.org/

http://www.acnp.org/g4/gn401000064/ch064.html


Citat:
P. J. Magistretti, L. Pellerin, and J.-L. Martin: Institut de Physiologie, Faculté de Médecine, Université de Lausanne, CH 1005 Lausanne, Switzerland

Glucose is the obligatory energy substrate for brain and it is almost entirely oxidized to CO2 and H2O. This simple statement summarizes, with few exceptions, over four decades of careful studies of brain energy metabolism at the organ and regional levels, extensively reviewed elsewhere (e.g., 10, 60, 61). To reflect the focus of this book, and to include recent observations made in several laboratories including our own, we provide in this chapter a key for reinterpreting brain energy metabolism with a cellular perspective. This key relies primarily on the cytological relationships and chemical interactions among the various cell types of the brain. The view that emerges from this cellular and molecular analysis is a cell-specific sequence of processes that eventually leads to the almost complete oxidation by the brain of blood-borne glucose, which is in accordance with the introductory statement. The proposed model relies on already available data; it can further be tested experimentally, and it provides an explanation for some recent unexpected data obtained by positron emission tomography (PET) and functional magnetic resonance imaging (MRI) studies in humans (14, 40, 49).





ENERGY METABOLISM AT THE ORGAN LEVEL


Although the brain represents only 2% of the body weight, it receives 15% of the cardiac output, 20% of total body oxygen consumption, and 25% of total body glucose utilization. With a global blood flow of 57 ml/100 g·min, the brain extracts approximately 50% of oxygen and 10% of glucose from the arterial blood. Hence, the glucose utilization of the brain, as assessed by measuring the arterial–venous difference (22), is 31 mmol/100 g·min. Oxygen consumption is 160 mmol/100 g·min; because CO2 production is almost identical, the respiratory quotient (RQ) of the brain is nearly 1, indicating that carbohydrates are the substrates for oxidative metabolism (60). Given a theoretical stoichiometry of 6 mmol of oxygen consumed for each mmole of glucose, glucose utilization by the brain should in theory be 26.6 mmol/100 g·min. As indicated earlier, the measured glucose utilization is 31 mmol/100 g·min, indicating that an excess of 4.4 mmol/100 g·min of glucose follows other metabolic fates. Glucose can produce metabolic intermediates, such as lactate and pyruvate, which do not enter necessarily in the tricarboxylic acid cycle but rather can be released and removed by the circulation. Glucose can be incorporated into lipids, proteins, and glycogen, and it is also the precursor of certain neurotransmitters such as g-aminobutyric acid (GABA), glutamate, and acetylcholine (10, 60).

Numerous studies have been performed to identify molecules that could substitute for glucose as an alternative substrate for brain energy metabolism. Among the vast array of molecules tested, mannose is the only one that can sustain normal brain function in the absence of glucose (59). Mannose crosses the blood–brain barrier and in two enzymatic steps is converted to fructose-6-phosphate, a physiological intermediate of the glycolytic pathway. However, mannose is not normally present in the blood and cannot therefore be considered a physiological substrate for brain energy metabolism. Lactate and pyruvate can sustain synaptic activity in vitro (36, 55). Because of their limited permeability across the blood–brain barrier, they cannot substitute for plasma glucose to maintain brain function (43). However, if formed inside the brain parenchyma, they are useful metabolic substrates for neural cells (66). Under particular conditions, such as starvation, diabetes, or in breast-fed neonates, plasma levels of the ketone bodies acetoacetate and D-3-hydroxybutyrate increase markedly (41). Under these conditions, acetoacetate and D-3-hydroxybutyrate can be used by the brain as metabolic substrates (41).


Nemoj da širiš FUD više!
[ bojan_bozovic @ 05.02.2013. 13:29 ] @
Inače sad, on-topic, može tako svuda. Gotovo svi slatkiši i keks industrijski napravljeni sadrže izuzetno štetne trans masti - prehrambenoj industriji se može, dok je, koliko ja znam, u NYC restoranima zabranjeno da koriste trans masti u hrani (margarin, "biljna mast" i sl.). Zato ja od toga jedem samo čips, koji sadrži, krompir, so, ulje i eventualno natrijum glutamat.
[ cika dacha @ 05.02.2013. 14:07 ] @
Vasastajić@ al samo umerenim kolicinama! odgovorio ti je plague@
[ Vasastajić @ 05.02.2013. 15:41 ] @
Citat:
plague: Moze li neka referenca?

Jedina harana za mozak su prosti seceri(glukoza). Oni se mogu dobiti iz masti, ali mozak ne moze absorbuje mast nego secer.

Mislim da ste pobrkali neke stvari...
...govorimo o UNOSU hranljivih materija u organizam, a ne o njihovoj sintezi ili metaboličkoj transformaciji.
Citat:
Zablude
................
Ugljeni hidrati hrane mozak i neophodan su deo ishrane.
Deficijencija ugljenih hidrata medicinski gledano ne postoji osim kod nekih genetskih oboljenja gde se to prilično brzo po rođenju sazna. Jetra i bubrezi prave dovoljnu količinu glukoze u procesu koji se zove glukoneogeneza od masti i amino kiselina koje dobija iz ishrane ili iz zaliha koje postoje u organizmu (moguće je doduše imati defekt u nekim od ovih procesa). Ono što zapravo može da predstavlja problem jeste to što potpunim izbacivanjem izvora ugljenih hidrata izbacujemo i neke resurse koje dolaze najviše uz njih (recimo boron, polikosanol, rasveratrol itd). No koliko je ovo relevantno još uvek nije dovoljno ispitano. Mozak može u potpunosti da funkcioniše bez dijetarnih ugljenih hidrata, živeći do 70% na ketonima i ostatak na endogenoj sintezi glukoze. Ketoni su najverovatnije oblik energije koji mu više odgovara od glukoze, međutim nikada je ne koristi dok god glukoze ima u izobilju.

Odavno sam ovu materiju proučavao, pa ne znam da li sam i "popamtio" sve reference, ali evo nekih:
http://www.sciencemag.org/content/179/4074/702.short
http://ajcn.nutrition.org/cont...tpage=911&journalcode=ajcn
http://physrev.physiology.org/content/90/1/23.full.pdf
http://en.wikipedia.org/wiki/Sugar_addiction
http://en.wikipedia.org/wiki/Low-carbohydrate_diet

Temu je i počeo neko ko ima zdravstvenih problema, pa tu činjenicu ne smemo smetnuti s uma.

Citat:
bojan_bozovic: Nemoj da širiš FUD više!

Aj', 'leba ti, reci to srpski, pa da te ceo svet razume.

I na pamet mi ne pada da se bilo skime na temi prepucavam, pogotovu s teoretičarima, jer, nikada još pre zore nije svanulo...
...sve u svoje vreme, a svako vreme ima svoje breme.
[ bojan_bozovic @ 05.02.2013. 16:33 ] @
Ne branim ti ja da se kljukaš holesterinom (odnosno holesterolom), samo trebaš i znati čemu to vodi.
Dalje to što si naveo, insulin resistance (tj dijabetes tipa 2) je vrlo redak, znaš gde, u ruralnoj Africi, Kini, i Indiji, gde baš uglavnom jedu ugljene hidrate (u obliku polisaharida, tj. skroba).

:)

Da te malo obrazujem...

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11416824

Citat:
METHODS:

One hundred seventy-four consecutive hypertensive patients with blood pressure in excess of 140 mm Hg systolic, 90 mm Hg diastolic (140/90 mm Hg), or both were treated in an inpatient setting under medical supervision. The treatment program consisted of a short prefasting period (approximately 2 to 3 days on average) during which food consumption was limited to fruits and vegetables, followed by medically supervised water-only fasting (approximately 10 to 11 days on average) and a refeeding period (approximately 6 to 7 days on average) introducing a low-fat, low-sodium, vegan diet.
RESULTS:

Almost 90% of the subjects achieved blood pressure less than 140/90 mm Hg by the end of the treatment program. The average reduction in blood pressure was 37/13 mm Hg, with the greatest decrease being observed for subjects with the most severe hypertension. Patients with stage 3 hypertension (those with systolic blood pressure greater than 180 mg Hg, diastolic blood pressure greater than 110 mg Hg, or both) had an average reduction of 60/17 mm Hg at the conclusion of treatment. All of the subjects who were taking antihypertensive medication at entry (6.3% of the total sample) successfully discontinued the use of medication.


http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9863851

Citat:
INTERVENTION:

Intensive lifestyle changes (10% fat whole foods vegetarian diet, aerobic exercise, stress management training, smoking cessation, group psychosocial support) for 5 years.
MAIN OUTCOME MEASURES:

Adherence to intensive lifestyle changes, changes in coronary artery percent diameter stenosis, and cardiac events.
RESULTS:

Experimental group patients (20 [71%] of 28 patients completed 5-year follow-up) made and maintained comprehensive lifestyle changes for 5 years, whereas control group patients (15 [75%] of 20 patients completed 5-year follow-up) made more moderate changes. In the experimental group, the average percent diameter stenosis at baseline decreased 1.75 absolute percentage points after 1 year (a 4.5% relative improvement) and by 3.1 absolute percentage points after 5 years (a 7.9% relative improvement). In contrast, the average percent diameter stenosis in the control group increased by 2.3 percentage points after 1 year (a 5.4% relative worsening) and by 11.8 percentage points after 5 years (a 27.7% relative worsening) (P=.001 between groups. Twenty-five cardiac events occurred in 28 experimental group patients vs 45 events in 20 control group patients during the 5-year follow-up (risk ratio for any event for the control group, 2.47 [95% confidence interval, 1.48-4.20]).
CONCLUSIONS:

More regression of coronary atherosclerosis occurred after 5 years than after 1 year in the experimental group. In contrast, in the control group, coronary atherosclerosis continued to progress and more than twice as many cardiac events occurred.


Znaš ako baš nećeš da slušaš da je holesterol štetan (sem retkog lipoproteina - LDL koga treba biti više od 50mg/dl), ne moraš, ja se isključujem.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 05.02.2013. u 17:49 GMT+1]
[ zmajodvozdovca @ 05.02.2013. 17:14 ] @
A štaćemo sa pretvaranjem ugljenih hidrata u glukozu?

Slažem se da nije neophodan unos rafinisanog šećera.
[ bojan_bozovic @ 05.02.2013. 17:17 ] @
Citat:
zmajodvozdovca: A štaćemo sa pretvaranjem ugljenih hidrata u glukozu?

Slažem se da nije neophodan unos rafinisanog šećera.


Tačno, nije, i bolje je unositi ugljene hidrate u drugom obliku. Holesterol je međutim vrlo štetan.
[ cika dacha @ 05.02.2013. 18:10 ] @
bojan_bozovic@ holesterol je los ako je prevelika razlika izmedju HDL, i LDL.
[ Krcun @ 05.02.2013. 20:25 ] @

Ako holesterol nije zdrav, onda bi se pre moglo reci da je vrlo vazan ili cak neophodan, nego da je stetan.

Na zao glas je dosao zato sto ga covek, nepravilno se hraneci, unosi u organizam u neprirodnim odnosima sa lecitinom (isto vrlo vaznim) i jos nekim supstancama, te ga onda organizam kao visak talozi po arterijama, zucnom "kamenju" itd.

... Ali za to nije kriv holesterol, nego covek.

Irvasi, tigrovi, dabrovi, australijski cudnovati kljunari, delfini, kondori, zmajevi, papagaji, slonovi, dahtojedi, mravojedi, kenguri ... pojma nemaju sta je to "HDL", "LDL", "FUD" ... niti imaju primarijuse i laboratorije, ali niko nema povisen holesterol u krvi.

[ zmajodvozdovca @ 05.02.2013. 20:58 ] @
Ne znam da li vam je poznato da veliku većinu holesterola proizvodi sama
jetra, a znatno manji deo se unosi hranom?

Holesterol je nepotrebno izložen kritici.
[ Vasastajić @ 05.02.2013. 21:01 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Znaš ako baš nećeš da slušaš da je holesterol štetan (sem retkog lipoproteina - LDL koga treba biti više od 50mg/dl), ne moraš, ja se isključujem.

Citat:
Holesterol je međutim vrlo štetan.


Jaja nisu zdrava zbog holesterola.(?!?)
Na holesterol nije moguće mnogo uticati ishranom i holesterol generalno nije zloća. Jetra pravi oko 80% holesterola i ostatak očekuje iz ishrane. Ako se unese više, jetra pravi manje i obrnuto. Ovo se zove negativna povratna sprega i osnovni je mehanizam operativnog sistema tela. Holesterol hipoteza o uzroku kardiovaskularnih bolesti je danas prevaziđena i odbačena.

Životinjske masti izazivaju kardiovaskularne bolesti.(?!?)
Ova hipoteza je odavno prevaziđena. Pored toga, većina negativnih efekata zasićenih masti se danas prepisuje trans mastima.

Neistine o holesterolu

O komercijalnom idiotluku zvanom STATINI, neću ni reč, tražite sami...

Dakle, bojan_bozovic, savršeno je nebitno šta ja neću ili 'oću da slušam, već je od toga mnogo bitnije tvoje zastupanje odavno prevaziđenih stavova, pa čak će ti i ovde kod nas već po neki kardiolog reći da smesta prestaneš sa korišćenjem "zejtina" i margarina i da pređeš na zasićene masnoće .
O budalastoj panici oko normalnih vrednosti holesterola u serumu tek će se pisati romani.
Svetska medicina je odavno odbacila tvrdnju da je holesterol uzročnik kardiovaskularnih obolenja, jedino što to još nije stiglo do naših diplomiranih štićenika fakulteta za tatino i mamino dete.


[ bojan_bozovic @ 05.02.2013. 22:28 ] @
Citat:
zmajodvozdovca: Ne znam da li vam je poznato da veliku većinu holesterola proizvodi sama
jetra, a znatno manji deo se unosi hranom?

Holesterol je nepotrebno izložen kritici.


Nije istina. Vegani imaju ukupan holesterol (LDL+HDL) 150 mg/dl (~3.88 mmol/l) max. Maksimalno dozvoljene granice koje medicinska praksa priznaje (i koje su primerene populaciji koja jede i meso, mlečne proizvode i jaja) su daleko više (recimo kod nas 6.2 mmol/l ili 240 mg/dl a u americi oko 200mg/dl dakle nešto niže). To je zato što je nemoguće oboriti holesterol na 150mg/dl ako nisi vegan!

@vasastajić

Grešiš. Samo pronadji broj novih naučnih studija na tu temu! Uostalom, jedino je low fat vegan diet dokazano sposobna da smanji stenozu krvnih sudova - nijedan drugi metod to ne može.

Recimo: http://scholar.google.com/scho...arian&hl=en&as_sdt=0,5

http://circ.ahajournals.org/content/121/10/1200.short Studija iz 2010. Ništa nije diskreditovano!
[ Vasastajić @ 06.02.2013. 07:26 ] @
^
Ubedio si me da studiraš medicinu!

I bio sam LIČNO prisutan diskusiji između jednog našeg poznatog kardiohirurga i fermaceutskog menadžera prodaje, gde je ovaj prvi PRISTAO da bude predavač na simpozijumu medicinara gde bi govorio o OPRAVDANOSTI ordiniranja statinskih preprata radi prevencije hiperholesterolemije kod dece !?!?!
Znači lekari bi trebali deci da dele sortis, tulip i ostalo đubre kao bombone!?!?!
Bilo je to juna 2009.
Većina medicinskih kliničkih ispitivanja koja u POTPUNOSTI opovrgavaju uvreženu priču o holesterinu kao zlu, urađena su što pre, a dosta i posle datuma koji sam naveo, da bi danas i dalje imali medicinske iskaze i savete idiotskog tipa kao što je ovo:
Citat:
Holesterol i trigliceridi predstavljaju dva oblika lipida (masti) koji se normalno nalaze u našem organizmu. Postoje dve vrste holesterola LDL "loš" i HDL "dobar" holesterol. Hiperholesterolemija je stanje u kome je nivo ukupnog holesterola i LDL holesterola visoka. Holesterol počinje da se lepi za površinu krvnih sudova, što ubrzava aterosklerozu i smanjuje elastičnost krvnih sudova. Suženje arterija može da dovede do mnogih srčanih bolesti, infarkta ili moždanog udara.
Genetska predispozicija jeste bitna, ali najznačajniji razlozi za pojavu povećanih vrednosti holesterola i triglicerida u krvi su ishrana bogata mastima, najviše zasićenim masnim kiselinama, prekomerna upotreba alkohola, gojaznost i fizička neaktivnostnost. Iako nekada može biti bez simptoma, kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju, potrebno je da redovno kontrolišu lipidni status (holesterol, HDL, LDL, trigliceride). Veoma je važno da se bavite fizičkom aktivnošću, kao i da održavate telesnu težinu u granicama normale. Ukoliko ove mere ne pomognu lekar kardiolog će odrediti lekove koji snižavaju povećane vrednosti holesterola u krvi.



Prim Dr Katica Kujundžić, kardiolog

gde su tako vešto smućkane utemeljene, a ortodoksne izmišljotine i nesporne činjenice, da i nije čudo što je od toga nastala jedna neprozirna emulzija, nažalost još uvek važećih medicinskih laži i iluzija.

Nasuprot tome stoji ovo:
Citat:
Pravi uzrok bolesti srca nije holesterol


Rezultate SZO-ove MONICA studije o nemogućnosti povezivanja kardiovaskularnih oboljenja s holesterolom, potvrđuje i dr. Dwight Lundell, ugledni kardiohirurg koji je tokom 25 godina obavio više od 5.000 operacija na srcu. Pozivajući se na naučna istraživanja sprovedena poslednjih godina, kao i lično bogato kliničko iskustvo, dr. Lundell tvrdi da je glavni uzrok bolesti srca i krvnih sudova upalni proces koji nastaje u arterijama, kao posledica ishrane koja sadrži nedovoljno zasićene masnoće. Drugim rečima, ono što nanosi veliku štetu našim krvnim sudovima jesu biljna ulja sa velikim udelom omega-6 masnih kiselina, kakva su suncokretovo, sojino i kukuruzno, ali i prekomerno konzumiranje proizvoda s velikom količinom brašna i šećera. Jer, kako tvrdi dr. Lundell, medicina je napravila užasnu grešku kada je savetovala da se izbegavaju zasićene masti i da se umesto njih koriste višestruko nezasićena ulja. Ove, davno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije gojaznosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku, nadmašili svaku drugu pošast u istoriji čovečanstva. Iako aterosklerotski plak (masno-vezivna naslaga u zidu arterije), sadrži vrlo malu količinu holesterola, i uprkos činjenici da se te naslage pretežno sastoje od višestruko nezasićenih masnoća, propagandna mašinerija uspešno je odradila svoj zadatak.Većina ljudi u današnje vreme slepo sledi službeno preporučenu ishranu koja je siromašna zasićenim mastima i bogata višestruko nezasićenim mastima i ugljenim hidratima, ne znajući da upravo takva ishrana nanosi veliku štetu našim krvnim sudovima. Takvom neznanju ne treba se čuditi, uzmemo li u obzir da je društvo u kojem živimo prioritetno vođeno željom za unosnom zaradom. Žalosno ali istinito - industriji lekova zdrav čovek je najneunosniji, a statini, lekovi za snižavanje holesterola, pripadaju grupi najprodavanijih na svetu. U skladu s tim, nije teško uočiti vezu između industrije hrane i industrije lekova. Proizvodnja "zdrave hrane" koja ljude čini bolesnima, savršeno je isplativa jednima i drugima.

što potvrđuje i moje lično iskustvo, potkrepljeno i relevantnim nalazima medicinskih pretraga.
N i k a d a - u životu nisam imao povišene vrednosti(ako to uopšte nešto i znači) lipida u serumu i -n i k a d a - u životu mi krvni pritisak nije imao vrednosti veće od 120/80, jedino mi je nešto neposredno pre infarkta vrednost dijastolnog prelazila vrednosti iznad 90.
O uticaju akutno stresnih situacija kojih sam u životu imao i njihovom presudnom uticaju na moj kardiovaskularni sistem sada još nije vreme da pričam, pogotovu o uzročno posledičnim vezama i mehanizmu uticaja takvih stresova prvenstveno na srce.
Normalno da sam nakon kratkog vremena odbacio celokupnu oficijelnu medikamentoznu terapiju šabloniziranu kroz antihipertonike, antikoagulante i statine i krenuo svojim putem lečenja kojeg se držim, evo, već četvrta godina.

I onda naiđem na oficijelne budalaštine koja su sušta suprotnost, jednostavno LAŽ, u odnosu na moje objektivno stanje, a koje s druge strane ima apsolutnu potporu u medicinskim istraživanjima koja se suprotstavljaju uvreženom oficijelnom stanovištu medicine.
Tu definitivno ima nešto trulo u državi Danskoj.

I još nešto bojan_bozovic, na pamet mi ne pada da remetim tvoj sistem verovanja i vrednosti, ali itekako imam nameru da ostale diskutante iniciram na aktiviranje sopstvenih moći rasuđivanja, istraživanja i zaključivanja.

[Ovu poruku je menjao Vasastajić dana 06.02.2013. u 08:37 GMT+1]
[ zmajodvozdovca @ 06.02.2013. 08:25 ] @
Ako ti treba iz izkustva; lično poznajem vegana, koji je vegan preko 15
godina, i vrednosti njegovog holesterola su znatno povišene. Podrazumeva se
da jede belo brašno, beli šećer, čips i tako te gadosti.

Ako imaš vremena, možda ne bi bilo loše da pročitaš knjigu Valtera
Hartenbaha(Walter Hartenbach) Laž o holesterolu.

Ne treba smetnuti sa uma činjenicu da farmaceutska industrija finansira
medicinska istraživanja, kao i same lekare. Ako poznaješ nekog lekara,
raspitaj se.
[ Java Beograd @ 06.02.2013. 09:31 ] @
Citat:
zmajodvozdovca:Ne treba smetnuti sa uma činjenicu da farmaceutska industrija finansira medicinska istraživanja, kao i same lekare.

Nekad je granica visokog holesterola bila oko 10, onda se dugo godina granicom smatralo 6.2 da bi odnedavno granica bila spuštena na čak 5.2. Šta se time postiže: maltene pola svetske populacije je proglašeno bolesnom, i sugerisano da pije lekove.

Na izveštaju sa analize krvi piše otrprilike:

Manje od 5.2 - Dobro
Između 5.2 i 6.2 - Povišeno
Preko 6.2 - Rizično

Tako sročeno da prosečan građanin pomisli da će sutra de se upokoji, ako odmah ne počne konzumianje proizvoda farmaceutske industrije.
[ Vasastajić @ 06.02.2013. 09:40 ] @
Citat:
i vrednosti njegovog holesterola su znatno povišene

Samo je pitanje u odnosu na šta?
U odnosu na potrebe njegovog organizma, ili u odnosu na konsenzusom, stanovnika klon-landa, dogovorene vrednosti, koji, gle čuda, svako malo koriguje taj konsenzus na još manje vrednosti?
S v a k i - organizam je individua za sebe i nema većeg idiotluka od pokušaja trapanja u isti šablon sve i svakoga.
Konačno i ne treba nikoga da čude uvreženi stavovi raznih naučnih grana, koje su kol'ko još "juče" tvrdile da je Zemlja ravna ploča.
Institucija koja je u srednjem veku itekako imala uticaja na nauku, tek se pre deset godina izvinula Đordanu Brunu.
Rekao bih sa velikom sigurnošću da je ulogu te sednjevekovne institucije danas preuzela farmacija.
Hartembah je svojom knjigom samo načeo vrh ledenog brega, dovoljno da se na te stvari obrati dužna pažnja.
Pre njega nešto slično, a vezano za kardiovaskularni sistem čoveka, je odradio i dr.Linus Pauling.
[ plague @ 06.02.2013. 09:58 ] @
Citat:
Vasastajić:
Rezultate SZO-ove MONICA studije o nemogućnosti povezivanja kardiovaskularnih oboljenja s holesterolom, potvrđuje i dr. Dwight Lundell, ugledni kardiohirurg koji je tokom 25 godina obavio više od 5.000 operacija na srcu.


A Skeptical Look at Dwight Lundell, M.D.

Citat:

Dwight C. Lundell, M.D. lost medical license in 2008. Since that time he has been promoting books that clash with established scientific knowledge of heart disease prevention and treatment.


Neko je vec pomenuo FUD.
[ dejanet @ 06.02.2013. 10:06 ] @
Postoji dobar i los holesterol (ldl i hdl ako se ne varam), e sada kod "vegana" (tu ima raznih gradacija), los je u okviru normale a dobar povisen..

Sta god ko mislio, vazan je rezultat = krvni pritisak, odnosno stepen ostecenja-zakrcenosti krvnih sudova (snimak)..
[ Java Beograd @ 06.02.2013. 10:31 ] @
^ Kao što je neko već rekao: samo mali deo holesterola se unosi kroz hranu, a najveći deo sintetiše oragnizam. Dakle, to što je neko vegan, tj. ne unosi holesterol kroz ishranu, nikako ne znači da će imati ovakav ili onakav nivo holesterola u krvi.
[ dejanet @ 06.02.2013. 11:11 ] @
Postoje ljudi koji imaju genetski uslovljen - povisen holesterol, sta god jeli, ali zbog 90% drugih valja napisati da se povisen moze regulisati ishranom vrlo jednostavno, tj. unosom dobrog holesterola koga ima u maslinovom, lanenom ulju, susam je odlican takodje u regulisanju itd..
Lose je to zapustiti, bez obzira ko sta mislio o referentnim - normalnim vrednosti SZOrganizacije...
[ bojan_bozovic @ 06.02.2013. 14:36 ] @
Nemam vremena da se bakćem sa trolovima i pojedinačno odgovaram, suviše je moje vreme dragoceno, jedino je bitan krajnji rezultat - i jedine mere koje su do dana današnjeg smanjile procenat stenoze krvnih sudova do izvesne mere su vegan dijeta, i sa druge strane agresivno smanjenje holesterola statinima. Ništa drugo. U svim drugim slučajevima stenoza krvnih sudova napreduje.

Moraćete priznati da je promovisanje načina ishrane i terapije koja samo može eventualno usporiti razvoj bolesti, i nazivanje toga lekom, u najmanju ruku perfidno.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 06.02.2013. u 16:16 GMT+1]
[ cika dacha @ 06.02.2013. 15:20 ] @
bojan_bozovic@
a zasto eskimci nemaju povisen holesterol ni srcane bolesti a znamo kakva je njihova ishrana???

[ bojan_bozovic @ 06.02.2013. 15:49 ] @
Citat:
cika dacha: bojan_bozovic@
a zasto eskimci nemaju povisen holesterol ni srcane bolesti a znamo kakva je njihova ishrana???


Zato što unose daleko manje kalorija od ljudi u razvijenim zemljama. Čovek je, kad je ishrana po sredi, poput životinje,i jede, koliko može, a ne koliko mu treba. Zato su i problem gojaznost, dijabetes tipa 2, i ateroskleroza.

Takođe i neka afrička plemena koja tradicionalno žive (recimo Masai) imaju procenat kardiovaskularnih oboljenja od praktično nula. Međutim, kvaka je da je potrebna izuzetna snaga volje da se ograniči unos hrane tako da nije štetna, koju 99% ljudi nema.

http://en.wikipedia.org/wiki/Calorie_restriction

Recimo da unos ne bi trebalo da iznosi više od 70% normalnog unosa kalorija, ali onda postoji opasnost od neuhranjenosti takođe.

Daleko je lakše zbog toga, ograničiti unos namirnica životinjskog porekla, s obzirom da je holesterol glavni krivac (mada unos potpuno biljne hrane, ali uz relativno veliki udeo masnoća od recimo više od 10-15% takođe izaziva aterosklerozu). Ili eventualno uzimati statine dovoljno dugo da dođe do regresije plaka na arterijama.

Postoji više teorija o nastanku ateroskleroze, i nema koncenzusa zasad. Neki to pripisuju oksidativnom stresu (što je moguć razlog efikasnosti restrikcije unosa kalorija, smanjenje ukupnog oksidativnog stresa).

Takođe, ono što je vrlo važno, kada neko već ima oštećen kardiovaskularni sistem, posledice ne mogu brzo da se uklone, i potreban je radikalniji zahvat (statini, vegan dijeta) nego samo održavanje zdravog kardiovaskularnog sistema (Eskimi itd.). Čak i tamo gde je regresija plaka na arterijama moguća, može se uočiti tek nakon dugotrajnog, višegodišnjeg tretmana. Ne postoji magic pill da ukloni posledice četrdeset, pedeset godina nezdravog života.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 06.02.2013. u 17:05 GMT+1]
[ Vasastajić @ 06.02.2013. 17:17 ] @
Citat:
plague: Neko je vec pomenuo FUD.

Jel ja pomenuh gore da je srednjevekovna lomača za jeretike itekako još uvek aktuelna, a na tvom linku do u detalje je objašnjeno kako ta lomača funkcioniše.
Citat:
bojan_bozovic: Nemam vremena da se bakćem sa trolovima

A ja pa nemam nameru da se bakćem sa nadmenim trolovima kojima je bazobrazluk kec u rukavu, stoga, cenjeni diskutanti, surfujte netom i sami zaključite nakon toga šta vam to oficijelna medicina nudi kao rešenje za vaš povišeni(?!?!)holesterol!
Nakon toga statini će biti poslednje đubre koje će vam pasti na pamet da stavite u usta, osim u slučajevima suicida.
LIčno tvrdim iz sopstvenog iskustva da je,ne snižavanje već regulisanje potreba organizma za holesterolom neuporedivo efikasnije uz megadoziranje natrijumaskorbatom, po preporuci dr.Linusa Paulinga, nego sa bilo kojim statinskim preparatom, pritom bez ikakvih pogubni posledica, čega nećete biti pošteđeni korišćenjem statina.
[ Ivan Dimkovic @ 06.02.2013. 17:27 ] @
@Vasastajić,

Odlicno sto neces da se "bakces".

Samo molim te i da tvoje anti-medicinske savete takodje ostavis za neko drugo mesto, a ne za ovaj forum.

Postoji jako puno dobrih razloga zasto je zakonski propisano da ljudi moraju zavrsiti medicinu pre nego sto mogu biti kvalifikovani da nude medicinski savet drugima.

A to je pogotovu bitno sa stvarima od kojih se moze umreti.

Hvala unapred.
[ zmajodvozdovca @ 06.02.2013. 19:28 ] @
Cenzura?
[ bojan_bozovic @ 06.02.2013. 21:01 ] @
Citat:
Vasastajić:
Citat:
plague: Neko je vec pomenuo FUD.

Jel ja pomenuh gore da je srednjevekovna lomača za jeretike itekako još uvek aktuelna, a na tvom linku do u detalje je objašnjeno kako ta lomača funkcioniše.
Citat:
bojan_bozovic: Nemam vremena da se bakćem sa trolovima

A ja pa nemam nameru da se bakćem sa nadmenim trolovima kojima je bazobrazluk kec u rukavu, stoga, cenjeni diskutanti, surfujte netom i sami zaključite nakon toga šta vam to oficijelna medicina nudi kao rešenje za vaš povišeni(?!?!)holesterol!
Nakon toga statini će biti poslednje đubre koje će vam pasti na pamet da stavite u usta, osim u slučajevima suicida.
LIčno tvrdim iz sopstvenog iskustva da je,ne snižavanje već regulisanje potreba organizma za holesterolom neuporedivo efikasnije uz megadoziranje natrijumaskorbatom, po preporuci dr.Linusa Paulinga, nego sa bilo kojim statinskim preparatom, pritom bez ikakvih pogubni posledica, čega nećete biti pošteđeni korišćenjem statina.


Vitamin C nije lek - da jeste jak antioksidans, ali nije lek. To je hrana.

Samo ispravna vegan dijeta ti daje bar 400-500mg Vitamina C dnevno. Dalje, bez obzira na način ishrane American Heart Association preporučuje nekoliko obroka svežeg voća ili povrća dnevno bolesnicima od ateroskleroze, dakle to je opet oko 400-500mg.

Možemo da diskutujemo da megadoze (>1g) imaju dejstvo - to bi bila valjana diskusija, ali tebi to ne pada na pamet.

Takođe, moraš dokazati da samo Vitamin C, nezavisno od nivoa HDL i LDL, utiče na prognozu kod bolesti krvnih sudova, ili smanjuje stenozu, jer to tvrdiš.

Što se Paulinga tiče, nije bio lekar, već hemičar.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 06.02.2013. u 22:14 GMT+1]
[ Ivan Dimkovic @ 06.02.2013. 21:28 ] @
Citat:
zmajodvozdovca: Cenzura?


Da, apsolutno.

Postoje neke stvari koje jednostavno mogu biti pogubne za neciji ljudski zivot ako se primenjuju kao lek a to, zapravo, nisu.

ES nije mesto za davanje medicinskih saveta - pogotovu ne saveta takve prirode koji nemaju veze sa medicinom.

Cak i u najboljoj nameri, u koju uopte ne sumnjam (stavise, siguran sam da je u pitanju najbolja namera) - za takve stvari nije dovoljno imati najbolju nameru, vec je potrebno imati medicinsko znanje u konkretnom domenu.
[ Boris Tadić @ 06.02.2013. 21:51 ] @
Suma sumarum: piješ vodu, kuvaš, karaš, šetaš.

In the long run we are all dead.
[ Vasastajić @ 07.02.2013. 08:22 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Vitamin C nije lek - da jeste jak antioksidans, ali nije lek.

Jesam li ja igde rekao da jeste?
Pa čak i da ne dobijemo tačnu definiciju "leka".
Citat:
Što se Paulinga tiče, nije bio lekar, već hemičar.

Ovo je prilično jadan pokušaj ad hominem diskvalifikacije nekoga kome po doprinosu nauci mnogi u svetu još uvek nisu dorasli, pritom taj vrstan čovek i stručnjak nije bio samo obična laboratorijska mućkara, kakvim si hteo da ga predstaviš, već i biohemičar, posebno se isticao svojim radovima u oblasti molekularne biologije i medicine, prvi je istraživao korištenje kvantne mehanike u hemiji, a 1954. godine je nagrađen Nobelovom nagradom za hemiju za svoj rad o prirodi hemijskih veza.
Druga njegova Nobelova nagrada nije vezana za ovu temu, tek toliko da i ta činjenica govori o njemu kao jedinoj osobi koja je samostalno dobila dve Nobelove nagrade.
U tom kontekstu je možda veća nesreća po sve nas što nisu i svi lekari ujedno i hemičari, biohemičari, kvantni fizičari, nego samo obični lekari, koje će, u to sam ubeđen, uskoro zameniti kompjuter sa štampačem recepata za svaku boljku.
Citat:
Možemo da diskutujemo da megadoze (>1g) imaju dejstvo - to bi bila valjana diskusija, ali tebi to ne pada na pamet.

Ustalio sam svoje dnevne potrebe na oko 10 grama C vitamina u prahu, podeljeno u 3-4 doze, suplemetirano sa još nekim dodacima, ali to nije tema, pa stoga uopšte nije ni bitno šta meni pada na pamet.
Mogu samo, ako te interesuje, da iznesem sopstvena, dugogodišnja iskustva po tom pitanju, potkrepljena laboratorijskim nalazima i još nekim pretragama, ali sumnjam da će to biti ovde dozvoljeno.
Ne davanjem saveta, jer to nigde eksplicitno i nisam uradio, već iznošenjem ličnih iskustava, na kraj pameti mi nije bilo da time remetim nečiji ustaljeni sistem vrednosti i verovanja, ali ispade tako, pa se stoga odjavljujem sa teme.
Svako neka kopa svoju vrstu.
[ mmix @ 07.02.2013. 15:51 ] @
@ventura,
apropo prve strane i boja. Nisu svi E1xx direktno boje, neki su prirodni sastoci iz prirodnih izvora koji imaju drugu funkciju ali ujedno i menjaju boju hrani pa su smesteni u E1, tako da je etiketa ok. U ovom slucaju E160a su karoteni koji se dobijaju iz sargarepe i paradajza i sintetisu u Vitamin A, sto je informacija lako dostupna preko interneta ali nose E160a oznaku jer menjaju boju hrani u zuto-narandzastu. E170, kalcijum-karbonat, je isto primer, on menja boju hrani u belu ali je ujedno i antacid.
Nema nista "zlog" u tome, kao sto nema ni u vecini ostalih sastojaka ovog hleba iz OPovog posta, pocev od E300 (Vitamin C)

Ajmo redom:

E471 - emulgator, mono- i digliceridi masnih kiselina.
E330 - limunska kiselina
E202 - kalijum sorbat, toksican koliko i kuhinjska so.
E310 i E320 - propil galat i BHA, jedine dve nezdrave stvari na ovom spisku.
E260 i E270 - sircetna i mlecna kiselina. tursija?
E472e - razvijac za gluten, potpuno bezopasan.
E300 - vitamin C
E282 - kalcijum propionat, sprecava budjanje hleba

sve ove infromacije naravno ne drzim u glavi ali su dostupne javno preko gomile zvanicnih i nezvanicnih sajtova i svako moze da ih nadje za par minuta kao sto sam i ja sada. Ali ne, lakse je paniciti.
[ zmajodvozdovca @ 08.02.2013. 08:58 ] @
Ne znam da li smem da pišem, al''ajde...

Možda je sve tako, kao što kažeš, ali šta će to sve u hlebu, čoveče??? Nije
hleb napolitanka pa da traje beskonačno, i da ima ovu ili onu boju i šta sve
ne. Ne mogu da verujem šta sve današnji čovek dopušta sebi i u šta je sve
spreman da veruje.
[ mmix @ 08.02.2013. 09:36 ] @
A sto ne bi bilo u hlebu? Zanimljivo je da ljudi hoce uvek svez hleb ali ako ga ne kupe onda trosak bacene hrane da snosi proizvodjac? To se ne bi desilo i takav leb bi bio jos skuplji, pa se problem potraznje resava produzivanjem roka trajanja proizvoda. Svi ovi sastojci sem eventualno E310 i 320 su potpuno bezbedni i uzimas ih svakodnevno iz gomile drugih izvora. E282 na primer imas u svim kupovnim hlebovima jer ga velike pekare koriste da sprece budj. Svaki put kad pojedes jaje pojedes kasiku lecitina iz zumanceta, itd.

Modifikacija i kondicioniranje proizvoda je danas mainstream i svi ti E sastojci su pod velikom lupom i pod istrazivanjima, narocito sinteticki. Kad se setim kakve smo sve farbe i gluposti jeli kao klinci danasnja dozvoljena E lista je drastican pomak na bolje. Ja bih danas pre uzeo maslac sa bezbednim konzervansom i antioksidantom (da spreci da se puter uzegne) nego margarin sa hidrogenizovanom biljnom mascu (transfats koji izaziva srcana oboljenja). A posto kravu ne drzim u kuci i ne mogu da pravim svez puter svaki dan, zavisim od nekog da mi to napravi.

Ako je sve to tebi problem, ti si naravno slobodan da kupis heljdino brasno i kvasac i da sam sebi zamesis hleb kao sto su ga mesili ljudi pre 200 godina, mozes i bez kvasca, cujem da se ljudi prze da je zdravije kad je hleb kameniji. Tako da ne vidim problem. Glasaj novcanikom.
[ llux @ 08.02.2013. 09:53 ] @
Pa zasto proizvodi nepotrebne kolicine? U jednom trenutku se tacno zna koja je kolicina hleba potrebna svakog dana. A to sto ce eventualno da bace je zanemarljivo malo.
[ Branko Santo @ 08.02.2013. 10:22 ] @
Zato sto svaki neprodati hleb koji je musterija htela da kupi je izgubljena prilika: Google = opportunity cost
Svaki hleb koji su mogli da kupe kod vas da ga je bilo a otisli su kod konkurencije je mogucnost da od sada vas verni kupac postane verni kupac kod konkurenta. Google = customer acquisition cost
[ mmix @ 08.02.2013. 11:06 ] @
Ima tu jos aspekata pored ta dva, a jedan od vecih je logistika. Robu sa kratkim rokom trajanja od pola dana (sto je u osnovi obican hleb) ne mozes distribuirati na dalje od sat, dva od mesta proizvodnje. Mislim, moze taj hleb da se jede i par dana, al' ko ce da ga kupi bajatog. Google = logistics of perishable goods

Drugi vazan aspekt je fiksni proizvodni trosak angazovanja opreme i ljudstva, to je nesto sto na male serije drasticno dize cenu pojedinacnog proizvoda, dok na vece serije omogucava jeftiniji proizvod. Mnogo je rentabilnije iskoristiti 100% kapaciteta i napraviti ceo batch proizvoda i onda ga prodati u duzem periodu (dok se ista oprema koristi za druge proizvode) nego svaki dan angazovati ceo proizvodni pogon sa niskim stepenom iskoriscenja.
[ Krcun @ 08.02.2013. 12:16 ] @

Citat:
llux: Pa zasto proizvodi nepotrebne kolicine?


Da bi povecanom ponudom, uz neprestano pothranjivanje mastanja o hrani putem slobodnih medija, povecao i potraznju kod konzumenta, davajuci tako kompenzaciju za uskracenu mu ljudskost i stvarajuci od njega kapitalisticki oblik fizickog i mentalnog degenerika i hronicnog, tj. profitabilnog bolesnika, koji onda kao univerzalna kanta za otpad potpada u nadleznost ovih sto su mu naucno dokazali da su E-ovi potpuno bezbedni.

Lepo zvuce ove Google price o profitabilnosti.
I plasticne lutke na naduvavanje su, kao partner u zivotu, mnogo jeftinije, poslusnije, bezbednije i uvek spremne za zadovoljstvo.

[ mmix @ 08.02.2013. 12:37 ] @
Citat:
Krcun: I plasticne lutke na naduvavanje su, kao partner u zivotu, mnogo jeftinije, poslusnije, bezbednije i uvek spremne za zadovoljstvo.


Da citiram sebe opet: ti si naravno slobodan da kupis heljdino brasno i kvasac i da sam sebi zamesis hleb kao sto su ga mesili ljudi pre 200 godina

Ili jos bolje, mozes da okupis grupu istomisljenika i da napravite svoju firmu iz koje cete snabdevati siroke narodne mase uvek svezim nikad od dana starijim heljdinim hlebom..
[ zmajodvozdovca @ 08.02.2013. 13:10 ] @
Ako dobro shvatam, mi ovde polazimo sa stanovišta kupca, tj. korisnika, a ne
sa stanovišta prodavca ili trgovca. U tom smislu me samo interesuje da to
što kupim bude zdravo ili što je moguće zdravije, a ostalo me uopšte ne
dotiče.
[ mmix @ 08.02.2013. 15:25 ] @
Jedno ne moze postojati bez drugog, ni kupac bez prodavca ni prodavac bez kupca. Bez spoja, oba su prepustena iskljucivo samima sebi. Samim tim ne mozes reci da te se ne dotice a onda otici u Maxi ili gde god da kupujes hranu. Ljudi kojih se to zaista ne dotice imaju svoju zemlju, svoju stoku i prave svoju hranu. Sve nas ostale se dotice.

U tom pogledu, a bas zato sto nas se kao drustva dotice, i postoji E lista kao formalna kategorizacija radi lakse kontrole i razdvajanja dozvoljenih i bezbednih od zabranjenih i losih sastojaka da bi se olaksalo i proizvodjacima i kupcima. Upravo zbog te liste se bezbednost industrijske hrane popravila drasticno. Mislim da su ocekivanja da danasnja industrija hrane koja hrani 7 milijardi ljudi bude ista kao ruralna porodicna manufkatura hrane koja je hranila iskljucivo porodicne jedinice nerealna.
[ dejanet @ 08.02.2013. 15:57 ] @
Krenuo je Imlek pre 10-tak dana sa organic mlecnim proizvodima, nazalost sve je planulo..
[ zmajodvozdovca @ 08.02.2013. 17:09 ] @
Ako te baš zanima u Maksiju i sl. kupujem svega 10% hrane koju konzumiram,
tako da znam o čemu pričam.
Slažem se da bez jednih nema drugih, ali sve dok kupci budu kupovali smeće,
dotad će ga proizvođači i nuditi, naravno, menjajući ambalažu i medijsku
kampanju.
[ zmajodvozdovca @ 08.02.2013. 17:12 ] @
Da li je neko probao to mleko? Razlika je svega 20-ak dinara u odnosu na AD.
[ Boris Tadić @ 08.02.2013. 21:46 ] @
To je mleko sa Kosova.
[ ironman @ 09.02.2013. 09:47 ] @
Zašto uopšte jesti hleb, mada ovde nije samo o hlebu reč?
Makar se hleb može vrlo lako zameniti, nutritivno beskonačno zdravijom alternativom-žitaricama u zrnu.