Pa isti projekt i ja imam u planu, sad sam na "ARCA" izlozbi inovacija u sklopu ZG velesajma vidio par zanimljivih projekata, sve se to moze kupiti ali i ja bih to radije napravio u vlastitom projektu. Reci mi samo sto se tice tog premotavanja alternatora, imas li mozda kakvu dokumentaciju za taj posao, od kojeg si to alternatora preradio i koliko je to kompliciran posao. Vjerovatno bi to trebalo dati nekom vikleru. Sto se tice same elise mislim da je to dobro objasnjeno u tehnickoj enciklopediji ako je imas. Pozdrav.

Odlicna uputstva u "Sam svoj majstor"

Ja ne razumem bas naj bolje poentu premotavanja alternatora - time se ne postize nista osim da alternator radi na 3x manjim obrtajima, ali zar se to isto ne moze postici odgovarajucim stepenom prenisa (kaisevi, zupcanici...)?

treba mu veliki broj obrtaja da bi poceo davati struju recimo sa zastavinim modelom alternatora treba dostici 2200 obrtaja u minuti ili 35 u sekundi a to je ipak mnogo koji bi odnos bio 10-15:1.

Svaki prenos stvara gubitke koji u ovom slucaju moraju biti sto manji. Pozdrav.

Imaš na http://www.thebackshed.com/Windmill/balde-calculator.xls proračune za dimenzije propelera.
Propeler je ovakav http://www.thebackshed.com/Windmill/images/ply-prop.gif , a uputstva su ovde http://www.thebackshed.com/Windmill/PropellerBlades.asp

za one koji nisu našli evo .....
pozdrav

inace kako se radi to premotavanje alternatora i koji su modeli po vama najbolji po perfomansama?

Koliko sam ja razumio iz ovog opisa prvo je potrebno premotati stator u omjeru 1:4 i plus toga mehanickim prenosom omogućiti omjer 1:13 sto bi u konacnici bilo 1:72, sto je prilicno velik omjer. Znaci ako bi normalan alternator vec punio na 700 obrtaja u minuti, na ovaj nacin bi to postizao sa cca 55 o/min odnosno oko 1 o/sec. Ja mislim da se sa normalnom cetverokrakom elisom moze dobiti i veci broj obrtaja pa bi prenosni omjer mogao biti i manji. Nisam gledao cijene gotovih turbina za vjetrenjace na ciji se rotor direktno stavlja elisa, pretpostavljam da su poprilicno skupe jer se proizvode u malim serijama. Ima li neko kakve podatke o cijenama takvih turbina. Mozda se vise isplati kupiti gotovu turbinu??

koji to bodel altera radi na 700obrtaja ja imam jugov alter a on pocinje tek na 2200 u minuti to su zvanicni podaci iz knjige

Mislim da se tamo pominje neki ruski alternator tip 250E2 12V/45A, ne znam od kojeg je auta trebalo bi malo istražiti moze li se to jos uvijek pronaci.

bok
mislim da od 1000 oretaja sigurno altenator puni,ali pitanje koliko ampera može dati,ma pustimo sad to,ovo s lančanicima će stvarati buku,a ja hoću tišinu,mislim da gotovih ima vjetrenjača ima za 300-400 eura oko zagreba,ali je poanta sam napraviti,ne znam dali altenator od kamiona 24v ima veće utore za namot na statoru,možda bi se bolje dao premotati na 12 v..tako da elisa može direktno na osovinu...
pozdrav

Nemozes imati tisinu uz vetreno kolo

Nov sam na forumu ali dobro upucen u vjeternjace. Sam napravio 2. Onima koji se ne zele zafrkavati glupostima: nadi stari auto i u njemu hladnjak(kiler) u njemu iscupaj elektromotor. On ti ima izmedu 40w-100w. Nadi cijev za odvod kišnice (gurle)0.5m i prepolovi ju na 4 dijela da dobijes 4 lopatice zakrivljene. Lopatice zavidaj na ventilator od el. motora/generatora i to ti je to, kupi akumulator i regler do 10A-250kn. Vidim da ste spominjali prepravljanje alternatora. Naruci Fe magnete kod Artasa(rade ti se po narudbi). Razmontiraj alternator i na rotoru izbrusi dio zeljeza i na njegovo mjesto zaljepi magnet. (za ubit se ob posla). Imam 14 godina pa me ne pili dalje. Ako te zanima dalje posjeti moju stranicu: http://sabalic.filip.googlepages.com i posjeti obavezno www.otherpower.com i www.windstuff.com.

Dalje alternator ti radi na principu elektromagneta pa uvjek trebas imati struje u akumulatoru, zato njemu treba vise okretaja i on je napravljen za auto. Da bi stavio prijenos 1:2,3,4,5,6,7,8,9,10. moras napravit jeb.n. velika krila ili kod tebe puse vjetar 50km/h 0-24. Vjeruj mi imam iskustva. Ako planiras radit vjetrenjaca upotrebljuj magnetne 12v,24v,48v el. motore/generatore i ne zafrkavaj se prijenosima jer ce ti to sve upropastit, vjetruj mi imam iskustva. Mozda ti alternator zvuci primamljivo jer ima 500w-600w-50A i ima ugraden regulator punjenja, ali na koliko se auto najsporije vrti u leru?? 1000-5000rpm(nije manjeod tisuće za 5000 bubam). I napravi cvrst toranj osima ako ne planiras spustat vjetrenjacu kad zapuse malo jace??

ja bi isto radija vjetrenjacu.ima li iko od vas iskustva s vitrom,koji puse na refule?jak,na momente,ka orkan,pa onda uspori skroz..i tako..bura..ja bi radija elise od 4 kraka,metar duzine..ali moji krakovi,moraju bit,na osovini,koja ce dat lopaticama,da se saviju,pod refulom bure,i da ih feder,primjerice,vrati..ka cetri trokuta..metar duzine,i,50cm,druge katete,i hipotenuza kako ispadne..po duzoj kateti trokuta,morala bi bit osovina,oko koje ce trokutaste elise bit fleksibilne..zapete federima koji ce na odredjenoj snazi vitra,popustit..nego,koja je razlika izmedju motora,i generatora?mogu li ja stavit trofazni motor,s redukcijom,na 20tak okretaja u min.?motor je s velikih vrata od garaze..bi li taj motor,da redukciju zavrti propela,vrtija i dava struju?(ako savlada otpor redukcije,i uspije zavrtit motor)ili da li se priklepat motor,da daje struju?educirajte me,ako znate sta vise..

Kako u naslovu pise ''do 100 W'' alternator od auta bi tesko radio pa i da ga premotamo njemu i dalje treba struje za rotor, na tih par desetaka W u prosjeku bi jedva sam sebe uzdrzavao.

Komutatorski DC motori su dobro i jednostavno rijesenje za ovako malu snagu gdje su gubici na cetkicama zanemarivi.

Ako neko ima srece da se dokopa starog sinhronog AC motora (s permanentnim rotorom) moze ga koristit u istu svrhu, ispravljen diodama (isto kao i windmanovo rijesenje s magnetima samo manje mucno).

Ako se za tako malu snagu vrsi regulacija onda je to najbolje switcherski, po mogucnosti nekim 'original' IC punjac koji bi se brinuo za akumulator; iako ce neki pravilno izabran DC motor sasvim dobro obavljati posao i bez toga.

Jel ti to mene zafrkavas, zivim u pagu (gradu) tu ti jedanput tjedno bura puse preko 100km/h na refule 200km/h, zivim 10 m odmora na vodicama gdje buru nista ne sprijecava, jel ti to meni objesnjavas sto je vjetar, nisu bez veze ovdje napravili prve vjetrenjace u hr. kada cujes na prognozi da ce bura, tu sklanjas vjetrenjacu, sve spremas, i provjeravas agregat, ides na inu po 10l benzina i 1l ulja. a da te pitam gdje ti to zivis da znas sto je reful bure!!!!!!!!!!!!!!!!!!, stose tice elisa, napravi kostur od inox-a (zbog soli) i na to naslazi aluminiske lopatice 8x0.5-1.0m.

u kastelima.

ako cu morat sklanjat,kad dodje vitar,necu nista radit..ovdi mi i triba vjetrenjaca,kad je bura,da mi grije wc,da ne moram palit kalolifer,za tusiranje..nego lipo jedan grijac,u tanki tank,s vodom,slican radijatoru,samo vece povrsine..i kad puse,unutra lipo toplo..a kad nema bure malo kad je bas ladno..inace sam u kastelima,u nas je ka i vasa bura,samo 20%manja..nisi mi odgovorija,za motor..s propelama cu jos vidit..ali feder je ludilo ideja..svaku lopaticu stavis ka na britvelu..ka vrata..samo ju uvatis federom odredjene sile..kad pune reful,on ispravi lopaticu..a feder i takva lopatica,velike povrsine,bi dali djire i snagu,a sacuvali konstrukciju od loma..

Ako se ti ogrijes na buri tom vjetrenjacom od 100 W ja cu je pojesti.

Je li tko cuo za solarne kolektore, ili toplinske pumpe, ako planiras grijat kucu od 100m2 moras postaviti 250m cijevi u zemlju, ukratko stavis xxx metara cijevi u zemlju gdje je 1-2m pod zemljom uvjek 8-16 stupnjeva celzijusa i sve to spojis na toplinsku pumpu koja povecava pritisak i naglo dize temperaturu (tako ti radi frizider, samo je ovo suprotno, kao u klimi) do cak 60-80 stupnjeva celzijusa onda ta vruca voda ide u izolirani spremnik oko kojega je namotana bakrena cijev koja preuzima toplinu iz spremnika i provodi do radijatora, ili podnog grijanja. Pumpe gutaju puno energije ali postoje pumpe sa nepropusnom membranom koje omogucuju da voda ulazi ali ne izlazi. Jos nesto?

na buri daju 100w,dva lista papira,a4,smotana u inprovizirane elise..

8-16?to me je zanimalo.ali nazalost i ja znam da je u zemlji izmedju 0 i 30..a ne znam tocno,koliko je..a tu je stupanj,ka kuca..jel ko to mirija?kolika je razlika izmedju 1m,i 2m,na primjer..tvoji podaci su mi preopceniti..i cjena za dobit stvar da valja,je mrsna..

Ali cuj ako zivis blizu mora mozes baciti xxxm bakrene cijevi u mora i krasti mu toplinu, a da to on ne osijeti.

trazim informacije,ne odokativnu paljbu,bez veze..

nego,jel neko radija suncani kolektor za zrak?to izgleda zanimljivo..palo mi je na pamet,uzet onu plastiku,(pleksiglas)od 2-3 centa debljine,s kockastim,pregradama,izmedju dvi stjenke..triba sa cela_,zatvorit ulaz i izlaz,i rjesit,odvod i dovod,zraka.jednu bi stranu tog pleksiglasa,opitura,crno,i zalipija stiropor na to..pa bi okrenija onu prozirnu stranu,suncu..kroz te pregrade bi tad triba cirkulirat zrak,prema gori,kad se ugrije..bi li to sljakalo,kako triba?pasivno,bez ventilatora..stavija bi ga na balkon,i spojija u kucu,s dvi rupe,kroz zid..

Zanemariv dobitak, vise ce ti uci toplote kroz prozor ako sklonis zavjesu. Pozdrav.

Evo nesto za suncani kolektor za zrak.

Sto se tice tog kolektora na zrak: 1. zrak mozes brzo ugrijat, ali i brzo ohladit, (ima manju toplinsku iskoristivost od vode) 2. sunce ti nije uvjek na istoj strani, ili ces se grijati dok je na tvojoj strani ili ces staviti izolaciju na cijev............
3. pleksiglas se nocu ohladi pa te nece ogrijat prve zrake jer ces cekati da se ugrije pleksiglas.
4. probaj, ali nisam siguran da ti se isplati

i jedno i drugo..ja zivim u dalmaciji..ima puno suncanih dana i zimi..

Malo sam ceprkao i nasao sam elise od ventilatora stropnog duge su 1m i široke 10-etak centimetara. unutra je elektrommagentski elektromotor pa sam sve to rastavio i skinuo elise i njih zavidao na generator. u pocetku su se storo okretale jer je bio mali kut ali kad sam poveco kut sasvim sam se iznenadio. Elise su kromirane i super podnose sol i buru bez krivljenja. Na umjerenoj buri dobijem 25-40w bez problema. Jedino mi probleme stvara željezni toranj koji svakim mjesecom hrđa. Pa me zanima ima li tko kakav prijedlog osim aluminija i inox-a.
Sto se tice solarnih graca zraka ako susjed stavlja izolaciju "posudite" onu stiropornu plocu opituraj (obojaj) u crno i na nju zavidaj pregradice i sve skupa stavi na prozor.
Prvo preporucam da se to stavi na kucni prozor i vidi iskoristivost onda da se stavi na neki obbaceni prozor i stavi na zid.
Ako nekome ne pase pasivna ventilacija u metrou imate za 50kn solarne reflektore koji se rastave iscupa mali el. motor iz igracke i osovina pricvrsti na mali propeler koji puse hladan zrak unutra.

Uskoro sve ide na moju stranicu a adresa ti je sabalic.filip.googlepages.com

Ako si u kastelima mozda mozes bacit nekoliko metara bakrene cijevi u more i ukrast moru 15 stupnjeva zimi kad je zrak na 5 stupnjeva i tako ustedis goriva ili struje cime se vec grijes, ali gledaj to i suprotno ljeti kada kuha mozes pompat hladno more u radijatore.
Zainteresiali su me solarni grijači zraka pa ako netko zna cijenu onih prozirnih plasticnih ternita(ono cudo sto ide na krov)???

kupio sam dvije solarne ploče po 6v, pa me zanima mogu li puniti sa njima solarni akomulator koji se poni sa max 1A?

pa kastela su grad s 50 000 stanovnika..moja je kuca,po sredini,i imam kilometar do mora..i mene zanimaju ti grijaci zraka..samo ne,s ternitom,nego,s pleksiglasom..ili lexanom..s****. je s tim plastikama,sta su poneke od njih napravljene ka izolatori..pa pustaju svjetlost,a one zrake koje griju,one -odbijaju..pa bi tribalo znat,kakvu plastiku uzet..najbolje mozda,onu koju koristimo,umisto stakla na stolu..
mene sad zagoni jedna ideja..da uzmem dva vakumirana stakla,koja su odlicni izolatori,(2-3 w/m2)i da ih vakumiram,jedno za drugo..tako da bi ima cetri stakla,jedno na drugom..izmedju 2-i 2,bi stavija crnu aluminijsku plocu,i ulija vodu unutra..tako bi dobija vodeni kolektor koji bi u 2 m2,grija 60-tak litara vode,dubine 3 cm..takav kolektor bi sigurno ima visok ucinak..jedini mi je problem,kakav silikon,ili nesto slicno koristit,za zalipit,onu komoru s vrucom vodom..znaci jedno vakumirano staklo,za drugo..i kako probit dva prolaza,i spojit cjevi na takav kolektor..ne znam,s cim pokusat..

Probaj za pocetak sa crnim radijatorom, pa ga probaj oblozit plastikom ili staklom, ili jednostavno nabavi one cijevi za neonske reklame stavunutra tanku aluminisku cijev koju obojaj u crno i ona ti moze sluzit kao grijac zraka i vode. u alu cijev pustis vodu a u staklenu zrak i spojis na oba kraja. jednim udarcem ubijes 2-je muhe.

Personifikacija registriraj se na forum http://www.e-vozila.com/forum/
Sve sto te zanima pitaj.

uvjeren sam da mi je ideja sa staklom super..lin sam za probat,ali ocu valjda jednom..jednostavno,dvi tegle od krastavaca,malu i veliku..jednu u drugu..u malu ulit vodu,i ubacit crnu lamu unutra..ili opiturat vodu tintom..stavit jednu u drugu,i zatvorit..na balkon,mirit vrime i temperature,u zimski suncan dan..ako imas vrimena,probaj.. pa javi rezultat..

Probao temperatura vode je bila 30 stupnjeva

Razmišljam da kao generator koristim ručni vojni generator koji se nekada koristio za rup-15 ili an/grc radio stanice. Ima ih više tipova ( gr-1 , gr-2a ) pa ako neko zna nešto više o njima bilo bi od koristi . Inače namena bi bila da radi kao mini hidroelektrana i napaja konstantno 2-3 sijalice za osvetljenje vikendice.

Ne znam ništa o tom generatoru jer sam rođen 1993. ako ga imaš navedi napon snagu. uzmi aku. bušilicu unimetar i provjeri. a što se tiče hidrocentrale, kako imaš potok blizu vikendice? prolazi velika količina vode?? koliki je pad vode? ima li stalno vode ili presuši ljeti?

Za sada sam samo cuo za ovaj rucni generator ali ga nemam kod sebe. Reka koja prolazi pored moje kuce izvire 2 km daleko od mene i nikada ne presusuje. To je planinska reka sirine 3 metra sa dosta slapova a ja ne znam odakle da pocnem. Na internetu ima dosta resenja ali svako je drugacije i zavisi od karakteristika terena. Sada sam u potrazi za ovim rucnim generatorom za koga sam saznao da ima 60w pri 60 obrtaja u minuti. To mi je dosta da osvetlim vikendicu sa neonkama na 12 volti. Problem je sto je granica mog placa i reke 5 metara pa sam ogranicen i time. Tok reke ne smem da diram ali mogu da ukopam neko crevo i da udem sa njim uzvodno donekle. Meni bi bilo najlepse za oko da to bude tocak precnika oko 1,5 metar koga bi pokretala sama reka samo da napravim mogucnost podizanja i spustanja tocka zbog promene vodostaja.Eto dilema koliko hoces ali nesto cu valjda da uradim.

za turbinu ti je najbolje uzeti ventilator od klime. odmah uzmi i zaštitnu mrežicu. uzmes osovinu od pedala sa zubčanicima i remenom. skineš pedale i na mjesto ljeve pedale zavidaš ventilator i učvrstiš zaštitnu mrežicu. osovinu staviš na aluminisku šipku. ovisi o dubini rijeke izmjeriš gdje ventilator stane u rijeku i 0.5m odatle zabiješ aluminisku šipku koju sajlom učvrsti uzvodno. na vrh šipke stavi okomitu šipku koju učvrstiš na kopno. na generator staviš zubčanik i fiksiraš sa osovinom turbine preko brzina bicikle. znači kada želiš proizvodit struju samo spustiš turbinu u rijeku, turbina vrti osovinu (na kojoj je zubčanik od brzina bicikla) ionda se lancem sve to perenosi na generator. ako nešto ne kužiš pitaj.

Prilicno mi je jasno samo ne znam gde stavljam mrezicu.

mrežicu stavi ispred turbine u rijeci da spriječi travu i otpad da udaraju u turbinu. predlažem ti da se kao presonifikacija učlaniš u www.e-vozila.com/forum/ tamo ima puno pametnijih, tako da će ti oni više pomoći

Taj elektro motor ima pužni prijenos ( usporivač) pa je nemoguče vrtiti ga ( ubrzavati ) usput motor je kavezni znači da bi tek ( teoretski ) mogao generirati struju i to sa jako malo efikasnosti . Bolje ti je uzet neki motor od ventilatora za auto ( oni imaju u sebi več magnete ) i daju ti pri 2000 okretaja negdje 13V i 2A dovoljno za napajt žatulju ili malu bateriju ( akumulator od motora 12V ) .

Probaj staviti turbinu na plovke tako da ti je turbina uvjek jednako potopita nosači moraju imati slobodno kretanje .

Prvo : Pleksiglas ti jako uništava sunce i bolje ti je staklo ali ono nepodnosi tuču .
Drugo : Ple3ksiglas je dobar izolator a time i jak dijalektrik pa ima jaku plarizaciju kod najmanjeg strujanja zraka , a to privlači prašinu , moro bi imat zatvoren sistem i unutra CO2 radi efekta staklenika (nepušta toplinske zrake) i sistem bi morao biti hermetčki zatvoren , trebaop bi imat izmjenjivače topline i neki ventlator da stvori cilkulaciju , a to sve jako komplicira i poskuljuje mada nije neizvedivo i iskoristljivost ti je 40 posto otprilike .

sto se tice motora iz radio stanice o njemu nista ne znam. ali ne preporučam elektro motor od ventilatora na autu jer pri velikim okretajima brzo unistava lezaje. radije nađi jači motor koji će se sporije vrtit i generirat veći napon i struju.
sto se tice pleksiglasa sa tim ne namjeravam radit. lako nabavim staklene cijevi koje se koriste za neonske cijevi. kroz njih stavis crnu cijev i tople vode...

Pozz razmatro sam i puno foruma obisao povodom pravljenja vjetrenjace i vidio sta kako, ja imam obicni ventilator nije iz auta dali moze on ako ne moze vidicu da nabavim iz auta kod hladnjaka, i to kad se odrati vjetrenjaca na njoj ventilator onda stoji onaj dio koji je se vrtio dok je ventilator bio el.motor a vrti se onaj koji je stajao jer je obrnuto zato sto je generator sada, dali ce trebati jos nesto osim ventilatora,vjetrenjaca, itd. treba li transformator,ispravljac da ta struja od vjetrenjace ide na 12V .LP pozz i ja nisam nesto stariji imam 16 god.

asinhroni motori sa kavezastim rotorom mogu raditi i kao generatori dodavanjem kondenzatora paralelno namotajima a u generatorski rezim prelaze tek kada se osovina zavrti nadsinhronom brzinom.

moze se lako preraditi da generise napon na manjim obrtajima ali se rotor mora zameniti permsnentnim magnetima , najbolje neodijumskim..

sto se tice hidroelektrane, ako postoji mogucnost najbolje bi bilo pustiti cev ili jos bollje okiten crevo veceg promera sto vise uzvodno kroz reku po dnu ili pored recnog korita, jedan kraj ostaviti na zeljenom mestu generatora van reka a drugi uzvodno u vodi, naravno oddignut od dna da se ne zatrpa, kao generator se moze staviti pumpa za vodu sa asinhronim motorom zeljene snage, i na motor prikaciti kondenzator da bi motor radio kao generator, crevo koje dovodi vodu iz reke prirodnim padom nakaciti na ventil pa na radno kolo pumpe, a sa radnog kola vratiti crevo u reku.

voda ce okretati radno kolo i motor, sa ventilom stelujemo brzinu protoka vode a samim tim i brzinu generatora tj generisani napon , ako se ne okrece motor dovoljno brzo treba produziti crevo uzvodno , a ako se okrece prebrzo onda mozete skratiti crevo pa iskoristiti za jos jedan generator :)