[ whitie2004 @ 17.01.2024. 10:46 ] @
https://twitter.com/i/status/1747336781672980512

Stvarno su ga uradili ...
[ Shadowed @ 17.01.2024. 10:52 ] @
Kad je to bilo?
[ Java Beograd @ 17.01.2024. 11:49 ] @
Limburga meseca.
[ whitie2004 @ 18.01.2024. 12:19 ] @
Mada i ovaj Damon Imani - Klaus Schwab video ....
https://twitter.com/i/status/1747607272602177793
[ MajorFatal @ 30.01.2024. 21:55 ] @
Ako sam dobro razumeo neke tekstove od 5. avgusta ove godine, do polovine decembra svi datumi su bili dani sa najvišom temperatutom ikad od kako se merenja vrše ...

Pre neki dan je bio film, dik čejni koji se motao tu oko predsednika u usa od niksona sve do buša je naložio navodno da se termin globalno zagrevanje zameni terminom klimatske promene, a koji je mnogo podložniji diskusiji ..
[ mjanjic @ 13.07.2024. 11:19 ] @
Nešto razmiljam, koliko sve klime, počevši od vozila, pa do ovih kućnih, utiču na zagrevanje vazduha?
Neko će reći da je "zanemarivo u odnosu na ukupnu zapreminu vazduha na Zemlji", međutim u gradovima višoj temperaturi doprinosi sve pomalo - betonirane površine, klimatizacija...

U gradovima se grade ogromne zgradurine kod kojih je cela fasada u staklu, što odbija sunčeve zrake ka tlu, plus toplotno zračenje od samog zagrejanog stakla, tako da ništa ne znači što ta zgrada "baca" hladovinu, kad je mnogo gori efekat reflektovanog svetla i toplotnog zračenja stakla.

Hoće ljudi da siđu sa brda u grad, ali navikli da imaju "pogled" kao da su na brdu, pa što viša spratnost, to bolje :)))
[ Shadowed @ 13.07.2024. 12:32 ] @
Lokalno ima veliki uticaj, podize temperaturu par stepeni u gradu sto onda povecava potrebu za klima uredjajima.
Globalan uticaj nije toliko veliki ali s obzirom na kolicinu energije koju potrose, nije ni da je nepostojeci.
[ test1234 @ 13.07.2024. 13:20 ] @
Može to približno da se izračuna za recimo opštinu N. Bgd. 350.000 stanovnika.

Recimo da radi 100.000 klima snage približno 1KW. Stepen iskorišćenja kompresora približno 0,7. Znači 300W po komresoru ide direkt na toplotu za jedan čas rada.

Nije baš zanemarljivo. Gruba računica ali stvara sliku.

A može se zaključiti i po potrošnji el. energije ovih dana, nikad veća, veća nego zimi za Svetog Nikolu a zna se da je to uvek bio špic.
[ B3R1 @ 14.07.2024. 11:14 ] @
Nekada davno ulice evropskih gradova krasilo je drvece. I Beograd je to imao mnogo takvih ulica. Nije to drvece sadjeno samo za ukras, vec je to imalo svoju drugu funkciju. Leti to daje lepu hladovinu. Kada sam bio u Beogradu u maju, bilo je negde 30 stepeni, prilicno vruce. U Dalmatinskoj, deo koji se spaja s Ruzveltovom ostao je divnim cudom stari drvored. U toj ulici je bila prijatna hladovina.

Takodje, verovatno ste videli poneke stare beogradske fasade oblozene brsljenom. Nije ni to pravljeno eto tako nekog hira radi, vec upravo iz istih razloga. Te zeleen puzavice po fasadi obaraju leti temperaturu za vise stpeeni. Jer vrucine su bile u Beogradu i pre 50 godina, pamtim leta gde je islo isto tako i do 35 stepeni, a unutra lepo hladno.

Ali objasni ti to mamlazima koji znaju samo za beton, asfalt i kule ... a drvece seku gde stignu.

Pa normalno da su ti onda potrebne klime na svakom koraku.
[ test1234 @ 14.07.2024. 11:34 ] @
Citat:
MajorFatal:
Je l to sve? To je toplota koju sama klima pravi dok radi, pride hladi prostoriju, a topal vazduh iz prostorije izbacuje napolje, ili se to ne računa?



Ovo ostalo samo prepumpava, dakle samo 0,3 KWh po klimi na sat rada.
[ djoka_l @ 14.07.2024. 13:16 ] @
Naravno da je to glupost. Ako klima uređaj troši 1kW, onda se 1 kW pretvara u toplotu. Samo što jedan deo te snage napravi u prostoriji hladniji vazduh, ali kompletna snaga se napolju pretvori u topao vazduh.
Isto tako i motor sa unutrašnjim sagorevanjem. Obično benzinski motori imaju oko 30% stepen korisnog iskorišćenja. To znači da se 70% odmah pretvori u topotu. Ostalih 30% je "korisna" snaga, koja se troši da automobil ode iz tačke A u tačku B. Međutim, i ta "korisna" snaga se potroši za savladavanje sile trenja, pa se na kraju i to pretvori u toplotu.

Ali sada da stavimo na stranu, korisnu snagu koji proizvodi bilo koji proces i snagu koja se zaista potroši.
Sunce predaje Zemlji oko 10^17 W u svakom momentu. Sunce predaje oko 1400W energije po kvadratnom metru (mereno iznad atmosfere, kada zraci padaju pod uglom od 90 stepeni).
Letnji dan u podne, na Beograd pada 900-1000 W po kvadratnom metru. Računajući da Beograd (gradske opštne) ima 390 km2, Na Beograd pada 300 - 390 MW Sunčeve svetlosti.

Sa druge strane, ukupno korišćenje energije na Zemlji od strane čoveka je reda veličine 10^12 W
Ono što ljudi troše je 10,000 puta manje d onoga što stiže od Sunca. 99.99% Sunčeve radijacije se ne iskoristi, 0.01% koriste ljudi.

Sada da uporedimo Zemlju i Mesec. Albedo meseca je 0.12, što znači da mesec "upije" 88% Sunčeve svetlosti, dok je albedo Zemlje 0.31.
Mesec nema atmosferu, a prosečna temperatura na Mesecu je oko -76 stepeni Celzijusa.

Kada Zemlja ne bi imala atmosferu, i na Zemlji bibila ista temperatura kao na Mesecu. Međutim, na Zemlji je najniža izmerena temperatura otprilike prbližna PROSEČNOJ temperaturi Meseca.
Ta razlika upravo dolazi zbog atmosfere.

Zbog toga sva ova diskusija da klima uređaji greju gradove nema nikakvog smisla. Od 0,01% iskorišćene energije, samo deo dolazi od hemijskog goriva, sve ostalo i tako dolazi od Sunca. Daleko veći uticaj ima atmosfera, odnosni CO2 koji u tom procesu ispuštaju ljudi nego sama toplotna energija koja se generiše u tim procesima.

Razlozi zašto su gradovi topliji od prigradskih područja su velike površine pod asfaltom i betonom, a nedostatak zelenila. Gradovi "upijaju" više energije od Sunca, jer zelene površine reflektuju više Sunčeve enregije nego asfaltno/betonske.


[ djoka_l @ 14.07.2024. 16:16 ] @
Citat:
Ako troši 1kW i sav 1 kW pretvori u toplotu, šta onda troši da bi napravio hladan vazduh u prostotiji?

Klima uređaj radi tako što se rashladni medijum uvede u toplu prostoriju, medijum se zagreje, pa se na kondenzatoru na spoljnoj jedinici otpusti ta energija koja je oduzeta od vazduha u prostoriji.
Dakle, pod uslovom da je efikasnost stvarno 0.7 tada klima uređaj 30% energije potroši na mehaički rad i termičko (Džulovo) zagrevanje električnih komponenti, a 70% se potroši da se višak toplote emituje na kondenzatoru.

Recimo da koristiš 1kW na elektrolizu vode. Recimo da je i tu korisno dejstvo 0.7. U tom slučaju, samo 300W se troši na grejanje, a 70% se pretvara u hemijsku potencijalnu energiju.
Kod klime nema transformacije iz jedne u drugu energiju, sve ide u toplotu - nema nikakvog "skladištenja" energije.
[ jovajovic100 @ 14.07.2024. 22:55 ] @
Toplotna karta Beograda , gde je centralni deo grada ustvari toplotno ostrvo

[ jovajovic100 @ 14.07.2024. 23:03 ] @
Prilično sam začuđen kako ne poznajete osnove rada klima uređaja ...

djoka_l , prosečna vrednost priliva energije sa Sunca na Zemlju
je oko 300W/m2
[ djoka_l @ 15.07.2024. 09:23 ] @
Nema potrebe da me ispravljaš.
Tačnije je da je prosečna solarna iradijacija na osvetljenoj strani Zemlje 400W/m2 što uključuje i one delove gde je skoro pa 0 do tropskih regiona gde je preko 1000.
Možeš da pogledaš na RHMZ, u poslednjih 7 dana maksimum za Beograd je bio 720 W/m2
[ dejanet @ 15.07.2024. 10:26 ] @
Kod klima uredjaja, količina rashladne toplotne energije koja se isporucuje prostoriji i kolicina toplote koja se emituje napolju zavise od efikasnosti klima uređaja, koja se obično izražava kroz koeficijent efikasnosti(ako se secam od 2 do 4), tako da:

Rashladna toplotna energija isporucena prostoriji za koef = 3 i Pel = 1kW (utrosak el energije)

Qin = koef * Pel


Qin = 3 * 1kW = 3kW


Toplota koja se emituje napolju:

Toplota koja se emituje napolju trebalo bi da bude zbir rashladne toplotne energije koja se uklanja iz prostorije i toplotne energije koja nastaje kao rezultat rada uredjaja.

Qout = Qin + Pel = 3kW + 1kW = 4kW


Za ovo poslednje, elektricna i toplotna energija se ne mogu direktno sabirati jer su razliciti oblici energije, medjutim ovde u kokntekstu termodinamike i klima uredjaja mozemo izracunati toplotne ucinke preko zakonitosti tj onog koeficijenta efikasnosti.
[ R A V E N @ 15.07.2024. 15:23 ] @
ABSOLUTNO BRUTALNO pojašnjenje od djoke_l!!!

Plus Jovan žestok i tvrdokoran kao i uvijek!
[ jovajovic100 @ 15.07.2024. 18:42 ] @
Na godišnjem nivo u severozapadnim delovima Srbije prosečan priliv Sunčeve
energije po jednom satu iznosi oko 136W/m2, dok na jugoistoku Srbije je priliv
Sunčeve energije iznosi 177W/m2. Normalno, uzet je u obzir priliv leto zima i
dan i noć, prosečna oblačnost i td.

I na sam lupio i pretarao sa 300W/m2 ...

[ jovajovic100 @ 15.07.2024. 19:02 ] @
Evo i tabele za neke zemlje , takođe po prosečnom satu :

[ jovajovic100 @ 16.07.2024. 17:46 ] @
Poučan klip

[ Luchino Visconti @ 31.07.2024. 23:57 ] @
Koliko dugo traje jedan momenat?
[ Bora Sonar @ 01.08.2024. 09:33 ] @
Mlađi članovi foruma se možda ne sećaju, ali globalno zagrevanje traje još od kraja ledenog doba! Seća li se neko mamuta i kako su izumrli zbog globalnog zagrevanja? To vam je proces koji traje još od pre nego što znam za sebe. Nikakvo smanjenje emisije CO2 neće zaustaviti globano zagrevanje, a ni globalno hlađenje koje sledi nakog njega. Tako je rekao Milutin i tako će biti!
[ Luchino Visconti @ 01.08.2024. 11:03 ] @
Citat:
djoka_l:
Sunce predaje Zemlji oko 10^17 W u svakom momentu. Sunce predaje oko 1400W energije po kvadratnom metru (mereno iznad atmosfere, kada zraci padaju pod uglom od 90 stepeni).


U svakom momentu?

Znam za spreg sila, odnosno moment sprega, moment sile, obrtni moment, to mu dođu neki osnovni pojmovi u mehanici. Ovaj ovde moment mi vuče na jedinicu za merenje vremena, pa zato reko da pitam.
[ MajorFatal @ 15.09.2024. 14:04 ] @
Cela godina, leto, i sva tri letnja meseca pojedinačno, su bili najtopliji ikad od kako se merenja vrše, tako da bi trebalo sebi da čestitamo na rekordu.

Prošle godine 2023. smo čestitali sebi zato što je u odnosu na prethodnu 2022. posečeno manje kišne šume u Južnoj Americi, oko 7 miliona hektara u odnosu na 10, na žalost ove godine 2024. izgorelo je 11 puta više šume nego one prethodne tokom letnjih i rekordnih vrućina. Problem sa ovolikim požarima je što i ogromna kišna šuma koja se proteže preko celog kontinenta, umesto da apsorbuje co2 počinje da ga emituje, zbog dima koji se ispušta u atmosferu tokom požara.

[ ademare @ 15.09.2024. 15:39 ] @
Idioti koji pisu "komentare citalaca" na cnN1 upravo u nastanku Ciklona " Boris" koji je kod nas doneo Ekstremno hladno vreme a u Centralnoj Evropi, plus odilne Kise i poplave, vide "teoriju zavere " da Globalno zagrevanje ne postoji ?

A upravo meseci Extremne toplote i sam nastanak Ciklona, sa extremnom hladnocom za ovo doba godine, govori o totalno Unistenoj klimi ! Jer extremne vrucine, dovode do nastanka ciklona ovakve razorne snage !

Tako je i za druge meteo pojave tipa vetrovi, Tajfuni , orkani , Uragani , uvek nastaju kao posledica pretoplog vremena !

Naravno u Srbiji nema prostora za takve pojave jer za takve vetrove je potreban okean, ili USA prerije koje su mnogo vece po povrsini od ovih nasih .
[ optimizator @ 15.09.2024. 17:36 ] @
Citat:
MajorFatal:
Cela godina, leto, i sva tri letnja meseca pojedinačno, su bili najtopliji ikad od kako se merenja vrše, tako da bi trebalo sebi da čestitamo na rekordu.

Prošle godine 2023. smo čestitali sebi zato što je u odnosu na prethodnu 2022. posečeno manje kišne šume u Južnoj Americi, oko 7 miliona hektara u odnosu na 10, na žalost ove godine 2024. izgorelo je 11 puta više šume nego one prethodne tokom letnjih i rekordnih vrućina. Problem sa ovolikim požarima je što i ogromna kišna šuma koja se proteže preko celog kontinenta, umesto da apsorbuje co2 počinje da ga emituje, zbog dima koji se ispušta u atmosferu tokom požara.




Za mene ovo nije bila najtoplija godina, nego najsušnija! Tri meseca ili celo leto bez kiše! A toplije je bilo pre 11-12 godina otprilike, kad je deset dana temperatura bila viša od 43 stepena. Ove godine ja sam izmerio najviše 38°. Ali sam i izvan grada, kući imam dosta zelenila i drveća. Jedino što je to bio dug period, umorili smo se od tolike vrućine. U betonu okovanim ulicama bez hladovine,...jasno da je viša.

Inače, malo sarkazma, nedavno otkrili da ustvari okeani, plankton proizvodi najviše kiseonika a ne šume, zato... plus koliko je ove godine dima otišlo u atmosferu od uništenih ruskih rafinerija nafte, koje su nedeljama gorele crnim dimom, kao i onomad ona hemijska fabrika u Leskovcu....
[ ademare @ 15.09.2024. 18:05 ] @
Sad to zavisi od kraja Srbije. Nekada se znalo, bukvalno se secam jos od vremena kada je K.K. na prvom dnevniku citao prognozu .

Beograd XX , stepeni Nis +2 u odnosu na Beograd. Novi Sad -1 , Subotica -2.

To je bio aksiom koji je vazio u 99 % slucajeva ne vezano da li je leto , zima, prolece , jesen !


Sada zadnjih 4 godine je sve okrenuto !

Nis nikako nije najtopliji , vec to bude Cuprija ili Smederevska Palanka ! Beograd je xx . Nis -1, -2 u odnosu na Beograd . Novi Sad +1 , Subotica +2 !!

Znaci totalno se okrenulo da je Subotica od najhladnijeg dela, ne racunam Sjenicu na 1.000 metara nadmorske visine, vec normalne gradove, postala cesto najtoplija ili u samom vrhu !

Jug je postao cesto hladniji od Severa itd. Sve se okrenulo !