Osnovna stvar koju AC mora da radi je da hladi stan, ali i da uklanja vlagu. Ne treba zaboraviti da dvije fizički neaktivne osobe na sobnoj temperaturi od 23
oC u toku jednog sata "proizvedu" oko 100 g vodene pare (na 25
oC ta količina je dvostruko veća, da o fizički aktivnim osobama i ne govorimo). Ako je AC prevelik, vazduh će se isuviše rashladiti prije nego vlaga bude uklonjena. To će dovesti do toga da se oni koji borave u prostoriji osjećaju "ljepljivo". Najčešća greška kod izbora AC-a je upravo predimenzionisanje. Ponekad se vjeruje da je "veće automatski i bolje". Često je stvarno tako, ali to pravilo
NE VAŽI I KOD IZBORA KLIMA UREĐAJA. Problem nije samo u tome što je tako odabran AC skuplji nego što radi neefikasnije, češće prekida rad što po pravilu "prilično teško pada" kompresoru i izaziva prerane kvarove, troši više električne energije, a temperatura u prostoriji neprijatno varira. Zato kod izbora treba biti vrlo oprezan.
Na webu se može naći mnogo "priručnih" metoda za izbor veličine AC-a. Npr:
- 12.000 BTU/h za prostoriju površine 500 sq.ft.
- 5 BTU/h/cub.ft.
- Na adresi
http://web1.panasonic.com/acselector/ac_selector.asp se može pogledati preporuka za izbor kapaciteta Panasonik klima uređaja.
Na taj i slične "priručne" metode i programe se nipošto ne smijete osloniti - oni kod proračuna po pravilu uzimaju u obzir isuviše malo neophodnih ulaznih podataka.
Generalno treba znati da se dimenzionisanje ovakvih uređaja, bez obzira da li se radi o grijenju ili hlađenju, nikad ne vrši na osnovu površine ili zapremine prostorije. Kada vam prodavac kaže da je uređaj koji vam prodaje predviđen za prostoriju te i te površine ili zapremine, budite sigurni da on "pojma nema" o tome što priča. Zapremina prostorije se kod korektnih proračuna nigdje direktno ne uzima u obzir. U obzir se uzima broj, površina i debljina zidova (uključujući pod, plafon, vrata i prozore), temperatura "susjedne prostorije", termičke karakteristike materijala od kojeg su zidovi napravljeni, orijentacija zgrade, spoljna projektna temperatura i još čitav niz drugih faktora. U obzir se ne uzima ni količina toplote potrebna za zagrijavanje (odnosno hlađenje) prostorije, u obzir se uzima, kao što je već rečeno, samo količina toplote koja se gubi kroz zidove (smijer naravno zavisi od toga da li se radi o grijanju ili hlađenju).
Uostalom, zar se samo po sebi ne razumije da uređaj koji sasvim uspješno hladi prostoriju od 30 m
2 okrenutu prema sjeveru na drugom spratu kvalitetno izolovane petospratnice u Beogradu neće ništa (ili neće mnogo) uraditi u prostoriji iste veličine ali koja se nalazi u Budvi u prizemnoj vikendici koja umjesto krova ima samo betonsku ploču a još je okrenuta prema zapadu?